Zakon o žigu BiH

(Predmet Zakona)
(1) Ovim zakonom uređuju se način sticanja, održavanje, sadržaj, evidencija prometa,
prestanak i zaštita žiga na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).
(2) U smislu ovog zakona, žig je pravo kojim se štiti znak koji u privrednom prometu služi
za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slične robe,
odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica.
(3) Prijavljeni i registrirani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i svome nosiocu
daje isključiva prava predviđena ovim zakonom.
(4) Ovaj zakon primjenjuje se i na žigove koji su međunarodno registrirani za teritoriju
BiH.

(Individualni, kolektivni i žig garancije)
(1) Individualni žig je žig jednog fizičkog ili pravnog lica koji služi za razlikovanje jedne ili
više vrsta robe ili usluga tog lica od istih ili sličnih vrsta robe ili usluga drugih učesnika u
privrednom prometu.
(2) Kolektivni žig je žig pravnog lica koje predstavlja određeni oblik udruživanja
proizvođača ili davalaca usluga, koji imaju pravo da koriste članovi tog udruženja pod
uslovima predviđenim ovim zakonom.
(3) Korisnik kolektivnog žiga ima pravo da koristi taj žig samo na način predviđen općim
aktom o kolektivnom žigu.
(4) Žig garancije je žig koji koristi više lica pod nadzorom nosioca žiga, a koji služi kao
garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja
robe ili usluge tih lica.
(5) Nosilac žiga garancije mora dopustiti korištenje žiga garancije svakom licu za robu ili
uslugu koje imaju zajedničke karakteristike pod uslovima propisanim općim aktom o žigu
garancije.

(Šta se ne smatra žigom)

U smislu ovog zakona, žigom se ne smatraju peča t, štambilj i službeni znaci za obilježavanje
dragocjenih metala, mjera i slično.

(Znaci koji se mogu zaštititi žigom)
(1) Žigom se može zaštititi znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili sli čne robe ili
usluga u privrednom prometu i koji se može grafički prikazati.
(2) Znak se može sastojati naročito od: riječi, uključujući lična imena, crteža, slova, brojeva,
slika, oblika proizvoda ili njihovog pakiranja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika ili
kombinacije tih elemenata.
(3) Prilikom ocjene da li je neki znak prikladan za razlikovanje robe ili usluga u privrednom
prometu uzet će se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadašnje
upotrebe u BiH.
(4) Priroda robe, odnosno usluga koje se obilježavaju žigom, sama po sebi ne može biti
smetnja za priznanje žiga.

(Nacionalni tretman)
(1) Nosilac registriranog žiga ili podnosilac prijave za priznanje žiga može biti domaće ili
strano fizičko ili pravno lice pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BiH uživaju ista prava kao i
domaća fizička i pravna lica, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima
je pristupila ili ih je ratificirala BiH (u daljnjem tekstu: međunarodni ugovori i konvencije), ili
iz principa reciprociteta.
(3) Postojanje reciprociteta se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno.

(Apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga)
(1) Žigom se ne može zaštititi znak:
a) koji je protivan javnom poretku ili moralu,
b) koji se ne može grafički prikazati,
c) koji je istovjetan starijem žigu ili ranije prijavljenom znaku za istu robu ili uslugu,
d) koji po svom ukupnom izgledu nije prikladan za razlikovanje robe, odnosno usluga u
privrednom prometu, za onu robu ili usluge za koje je podnesena prijava žiga,
e) koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje
vrste, kvaliteta, količine, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla proizvoda, vremena ili

nači na proizvodnje robe ili pružanja usluga, ili za ozna čavanje nekih drugih obilježja robe ili
usluga,
f) koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u
svakodnevnom govoru ili stručnom govoru, ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi, za
označavanje određene vrste robe ili usluge,
g) koji je isključivo oblik određen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za
postizanje određenog tehničkog rezultata, ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost,
geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obilježje robe ili usluge,
i) koji sadrži zvanične znakove za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podražava,
j) koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu naziva neke
zemlje ili međunarodne organizacije, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju
nadležnog organa te zemlje ili organizacije,
k) koji sadrži naziv ili skraćenicu, grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak BiH ili
l) koji predstavlja ili podražava nacionalni ili religijski simbol,
m) koji je znak za vino i koji sadrži ili se sastoji od geografske oznake koja služi za
označavanje vina ili koji je znak za jako alkoholno piće koji sadrži ili se sastoji od geografske
oznake koja služi za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna
pića koja nisu tog geografskog porijekla,
n) koji je isključivo ime porijekla međunarodno registrirano da važi za teritoriju BiH.
(2) Znak iz stava (1) tač. d), e) i f) ovog člana može se zaštititi žigom ako podnosilac prijave
dokaže da je ozbiljnim korištenjem znak postao prikladan za razlikovanje u prometu robe,
odnosno usluga na koje se odnosi.

(Relativni razlozi za odbijanje prijave žiga)
(1) Na osnovu podnesenog prigovora, žigom se neće zaštititi znak:
a) koji je istovjetan ranije zaštićenom znaku drugog lica za sličnu robu, odnosno usluge, ili
sličan ranije zaštićenom znaku drugog lica za istu ili sličnu vrstu robe, odnosno usluga, ako
postoji vjerovatnoća da zbog te istovjetnosti, odnosno sličnosti nastane zabuna u prometu, što
uključuje i vjerovatnoću asocijacije s ranije zaštićenim znakom,
b) koji je isti ili sličan za istu ili sličnu vrstu robe, odnosno usluga, znaku drugog lica koji je
poznat u BiH, u smislu člana 6. bis Pariske konvencije o zaštiti industrijskog vlasništva (u
daljnjem tekstu: općepoznati znak),
c) koji, u skladu s čl anom 16. stav 3. TRIPS-a (Ugovor o trgovinskim aspektima prava
intelektualnog vlasništva), bez obzira na robu, odnosno usluge na koje se odnosi, predstavlja
reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju zaštićenog znaka drugog lica, ili njegovog bitnog
dijela, koji je kod učesnika u prometu u BiH nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije (u
daljnjem tekstu: čuveni žig), kojim svoju robu, odnosno usluge, obilježava drugo lice, ako bi
se korištenjem takvog znaka nelojalno izvlačila korist iz stečene reputacije čuvenog žiga ili bi
se štetilo njegovom distinktivnom karakteru, odnosno reputaciji,
d) koji svojim izgledom ili sadržajem vrijeđa starije autorsko pravo ili geografsku oznaku ili
ranije zaštićeni industrijski dizajn,
e) čije bi korištenje vrijeđalo pravo na lično ime poznatog lica ili lik bilo kojeg lica, ako su
nastali prije datuma prijave žiga ili priznatog prava prvenstva zatraženog u prijavi žiga,
f) koji je istovjetan ranijem žigu ili sličan ranijem žigu koji je bio registriran za istu ili sličnu
robu ili usluge, a koji je prestao da važi zbog neproduženja registracije, ako je prošlo manje
od dvije godine od dana prestanka ranijeg žiga, osim ako nosilac ranijeg žiga nije dao svoju
saglasnost za priznanje kasnijeg žiga ili nije koristio svoj žig,
g) koji je podnesen suprotno principu dobre vjere, savjesnosti i poštenja.
(2) Zaštićenim znakom iz stava (1) tač. a) i c) ovog člana smatra se znak koji je zaštićen
žigom za teritoriju BiH, a zaštićenim znakom iz stava (1) tačka a) ovog člana smatra se i znak
koji je predmet prijave za priznanje žiga za teritoriju BiH pod uslovom da žig po toj prijavi
bude priznat.

(Utvrđivanje poznatosti znaka)
(1) Pri utvrđivanju da li je znak iz člana 7. stav (1) tačka b) ovog zakona općepoznati znak,
odnosno da li je znak iz člana 7. stav (1) tačka c) ovog zakona čuveni žig, uzima se u obzir
upoznatost relevantnog dijela javnosti sa znakom, uključujući i poznavanje do kojeg je došlo
promocijom znaka.
(2) Relevantnim dijelom javnosti smatraju se stvarni i potencijalni korisnici robe, odnosno
usluga koje se obilježavaju tim znakom, kao i lica uključena u distributerske tokove te robe,
odnosno usluga.

(Zaštita ličnog imena poznatog lica ili lika bilo kojeg lica)
(1) Lik, lično ime, nadimak ili pseudonim poznatog lica može se zaštititi žigom samo uz
pristanak tog lica.
(2) Znak koji sadrži lik nekog lica može se zaštititi žigom samo uz pristanak tog lica, a lik
umrlog lica može se zaštititi žigom samo uz pristanak bračnog druga i djece umrlog, ako njih
nema, uz pristanak roditelja, a ako nema roditelja, uz pristanak drugih nasljednika ako
testamentom nije drugačije određeno.
(3) Za zaštitu znaka koji sadrži lik, ličn o ime, nadimak ili pseudonim historijske ili druge
umrle poznate ličnosti potrebna je i dozvola nadležnog organa.

(Nadležnost za postupak zaštite žiga)
(1) Poslove koji se odnose na postupak zaštite žiga u upravnom postupku propisanom ovim
zakonom obavlja Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Institut).
(2) Ako nije drugačije propisano ovim zakonom, u postupku pred Institutom primjenjuju se
odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i
93/09).
(3) Protiv odluke Instituta donesene u postupku iz stava (1) ovog člana može se izjaviti
žalba Komisiji za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija za žalbe) u roku od 15 dana od
dana prijema odluke.
(4) Protiv odluke Komisije za žalbe može se pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i
Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

(Registri)
(1) Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje žiga (u daljnjem tekstu:
Registar prijava), Registar žigova i Registar zastupnika za zaštitu žigova (u daljnjem tekstu:
Registar zastupnika).
(2) Registri iz stava (1) ovog člana objedinjeni su u jedinstveni sistem registara
industrijskog vlasništva BiH u elektronskoj formi.
(3) Sadržaj registara iz stava (1) ovog člana propisat će se posebnim propisom za
provođenje ovog zakona koji donosi direktor Instituta (u daljnjem tekstu: provedbeni propis).
(4) Registri iz stava (1) ovog člana smatraju se javnim knjigama i zainteresirana lica mogu
ih razgledati bez plaćanja posebnih taksi, odnosno naknade troškova.
(5) Na pismeni zahtjev zainteresiranog lica i uz plaćanje propisane takse i naknade troškova,
Institut će izdati kopije dokumenata i odgovarajuće potvrde i uvjerenja o činjenicama o
kojima vodi službenu evidenciju.

(Zastupanje)
(1) Fizička i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zaštite žigova pred Institutom
moraju biti upisana u Registar zastupnika iz člana 11. stav (1) ovog zakona.
(2) Strano fizičko ili pravno lice u postupku pred Institutom mora zastupati zastupnik upisan
u Registar zastupnika, a domaće pravno i fizičko lice može pred Institutom istupati i
samostalno.
(3) U Registar zastupnika upisuju se fizičk a i pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrđene
provedbenim propisom.

(Pružanje informacija)
(1) Institut će svakom licu, na njegov pismeni zahtjev, omogućiti uvid u dokumentaciju koja
se odnosi na žig.
(2) Sadržaj i način uvida iz stava (1) ovog člana uredit će se provedbenim propisom.
(3) Usluge pretraživanja prijavljenih i registriranih žigova za strana lica obavljaju se
posredstvom zastupnika iz člana 12. stav (2) ovog zakona, a domaća lica usluge pretraživanja
mogu zahtijevati i samostalno.

(Takse i naknade u postupku sticanja i održavanja žiga i pružanja informacionih usluga)
(1) Za sve radnje u postupku sticanja, održavanja, evidencije prometa i prestanka žiga i za
pružanje informacionih usluga plaćaju se takse saglasno važećim propisima kojima se uređuju
državne administrativne takse (u daljnjem tekstu: takse) i naknade posebnih troškova
postupka (u daljnjem tekstu: troškovi postupka) u visini određenoj posebnom tarifom koju
donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog
direktora Instituta.
(2) Dokaz o plaćenoj taksi i troškovima postupka iz stava (1) ovog člana dostavlja se
Institutu na način utvrđen provedbenim propisima.

DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE

(Pokretanje postupka za priznanje žiga)
(1) Postupak za priznanje žiga pokreće se prijavom za priznanje žiga (u daljnjem tekstu:
prijava) koja se podnosi Institutu.
više vrsta robe, odnosno usluga.
(3) Bitni dijelovi prijave su:
a) zahtjev za priznanje žiga,
b) znak koji podnosilac prijave želi zaštititi žigom,
c) spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi, na jednom od jezika u službenoj
upotrebi u BiH, koji mora biti sastavljen prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga
utvrđenoj Ničanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za
registraciju žigova.
(4) Sadržaj zahtjeva za priznanje žiga, nači n prezentacije i broj primjeraka pojedinih bitnih
dijelova prijave, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz prijavu uređuju se provedbenim
propisom.

(Prijava za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije)
(1) Osim dijelova prijave iz člana 15. stav (3) ovog zakona, uz prijavu za priznanje
kolektivnog žiga prilaže se opći akt o kolektivnom žigu, a uz prijavu za priznanje žiga
garancije opći akt o žigu garancije.
(2) Opći akt o kolektivnom žigu mora da sadrži: podatke o podnosiocu prijave, odnosno licu
ovlaštenom da ga predstavlja; odredbe o izgledu znaka i robi, odnosno uslugama na koje se
znak odnosi; odredbe o tome ko ima pravo na korištenje kolektivnog žiga i pod kojim
uslovima; odredbe o pravima i obavezama korisnika kolektivnog žiga u slučaju povrede žiga i
odredbe o mjerama i posljedicama u slučaju nepridržavanja odredbi općeg akta.
(3) Opći akt o žigu garancije mora da sadrži, osim odredbi iz stava (2) ovog člana, i odredbe
o zajedničkim karakteristikama robe, odnosno usluga koje se garantiraju žigom garancije i
odredbe o nadzoru nad korištenjem žiga garancije od njegovog nosioca.
(4) Podnosilac prijave, odnosno nosilac kolektivnog žiga ili žiga garancije, dužan je da
Institutu, bez odgađanja, dostavi svaku izmjenu općeg akta o kolektivnom žigu ili o žigu
garancije.
(5) Svako može pregledati opći akt o kolektivnom žigu ili o žigu garancije.

(Registar prijava)
U Registar prijava upisuju se podaci o bitnim dijelovima prijave iz čl. 15. i 16. ovog zakona i
drugi podaci propisani provedbenim propisom.

(Datum podnošenja prijave)
(1) Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj
datum sadrži:
a) naznaku da se traži priznanje žiga,
b) ime i prezime, odnosno poslovno ime i adresu podnosioca prijave,
c) znak koji podnosilac prijave želi zaštititi i
d) spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi.
(2) Institut podnosiocu prijave na njegov primjerak potvrđuje prijem prijave.
(3) Po prijemu prijave Institut ispituje da li prijava sadrži dijelove iz stava (1) ovog člana.
(4) Ako prijava ne sadrži dijelove iz stava (1) ovog čl ana, Institut će pozvati podnosioca
prijave da u roku od 30 dana, koji se ne može produžiti, otkloni nedostatke zbog kojih prijava
nije mogla biti upisana u Registar prijava.
(5) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana ne otkloni nedostatke, Institut će
zaključkom odbaciti prijavu.
(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana otkloni nedostatke, Institut će
zaključkom priznati kao datum podnošenja prijave onaj datum kada je podnosilac prijave
otklonio uočene nedostatke.
(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava.

(Pravo prvenstva)
Podnosilac prijave ima pravo prvenstva od datuma podnošenja prijave u odnosu na sva druga
lica koja su za isti ili sličan znak kojim se obilježava ista ili slična roba, odnosno usluga,
kasnije podnijela prijavu.

(Unijsko pravo prvenstva)
(1) Pravnom ili fizičkom licu koje je podnijelo urednu prijavu žiga s djelovanjem u nekoj
zemlji članici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO)
priznat će se u BiH pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave, ako u BiH za isti znak i
za istu robu, odnosno usluge podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana podnošenja
prijave s djelovanjem u odnosnoj zemlji.
(2) Lice koje se poziva na pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana mora u zahtjevu za
priznanje žiga naznačiti datum podnošenja, broj prijave i zemlju za koju je prijava
podnesena.
(3) Urednom prijavom iz stava (1) ovog člana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove
urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili WTO-a za koju
je prijava podnesena, ili prema propisima međunarodne organizacije nastale na osnovu
međunarodnog ugovora zaključenog između ovih zemalja, bez obzira na kasniju pravnu
sudbinu te prijave.
(4) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je da, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja
prijave u BiH, dostavi Institutu prijepis prijave iz stava (1) ovog člana, ovjeren od nadležnog
organa zemlje članice Pariske unije, WTO-a, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta
prijava podnesena, kao i ovjereni prijevod prijepisa na jednom od jezika u službenoj upotrebi
u BiH.
(5) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne ispuni obavezu iz stava (4) ovog člana, Institut neće
će zaključkom utvrditi da pravo prvenstva postoji od
datuma podnošenja prijave utvrđenog u skladu s članom 18. ovog zakona i nastavit će
postupak po podnesenoj prijavi.

p
rvenstva koje izdaje Institut uređuju se provedbenim propisom.

(Izložbeno (sajamsko) pravo prvenstva)
(1) Podnosilac prijave koji je upotrijebio određeni znak za obilježavanje robe, odnosno
usluga, na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u BiH ili u drugoj zemlji
članici Pariske unije ili WTO-a u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama, može u
dana izlaganja, odnosno dana upotrebe tog znaka na izložbi.
člana dužno je da uz
prijavu dostavi pismenu potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariške unije ili WTO-a u
kojoj je izložba održana da je u pitanju izložba, odnosno sajam međunarodnog karaktera, uz
naznačavanje podataka o vrsti izložbe, odnosno sajma, mjestu održavanja, datumu otvaranja i
zatvaranja izložbe, odnosno sajma, i prvom danu izlaganja, odnosno datumu prve upotrebe
znaka čija se zaštita traži.
(3) Uvjerenje da je izložbi, odnosno sajmu održanom u BiH, zvanično priznat međunarodni
karakter izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

(Višestruko pravo prvenstva)
podnesenih prijava u jednoj ili više zemalja članica Pariske unije ili WTO-a pod uslovima iz
člana 20. ovog zakona.

(Računanje rokova prvenstva)
(1) Priznanjem prava prvenstva iz člana 21. ovog zakona ne produžavaju se rokovi iz člana
20. ovog zakona.
(2) U sluč člana 22. ovog zakona, rokovi koji
prema članu 20. ovog zakona teku od datuma prvenstva računaju se od datuma prvenstva prve
prijave.

(Naknadna izmjena znaka u prijavi)
(1) U prijavi se ne može naknadno bitno izmijeniti izgled znaka niti dopuniti spisak robe,
odnosno usluga.
(2) Bitnom izmjenom znaka smatra se svaka izmjena svakog distinktivnog elementa znaka.
(3) Dopunom spiska robe, odnosno usluga ne smatra se njegovo preciziranje ni sužavanje.

Čl an 25.
(Redoslijed ispitivanja prijava)
(1) Prijave se ispituju prema redoslijedu određenom datumom njihovog podnošenja.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog č
a) u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka,
b) ako je podnesen zahtjev za međunarodno registriranje žiga, a u skladu s međunarodnim
ugovorom, nacionalno registriranje žiga je prethodni uslov za međunarodno registriranje
žiga,
c) ako je, saglasno drugim propisima, neophodno da se izvrši hitna registracija u određenom
roku, uz obavezu podnošenja posebnog zahtjeva za to.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosi se zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom
postupku.
č. b) i c) ovog člana
plaćaju se takse i troškovi postupka.

(Ispitivanje urednosti prijave i njeno odbacivanje)
zakonom i provedbenim propisom.
(2) Prijava je uredna ako sadrži bitne dijelove iz čl. 15. i 16. ovog zakona, dokaz o uplati
takse i troškova postupka i druge propisane podatke.
(3) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut će pismenim putem, uz navođenje razloga,
pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 60
dana.
ćanje propisane takse i posebnih
troškova, Institut će produžiti rok iz stava (3) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim,
ali ne kraće od 15 dana ni duže od 60 dana.
(5) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne uredi prijavu ili ne plati taksu i troškove
postupka za njeno uređivanje, Institut će zaključkom odbaciti prijavu.
(6) U slučaju iz stava (4) ovog člana, uz plaćanje propisane takse i troškova postupka,
podnosilac prijave može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje u roku od 90 dana od
dana prijema zaključka o odbacivanju.

(Odustajanje od prijave)
(1) Podnosilac prijave može u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini ili samo za
n
eku robu, odnosno usluge.
(2) Ako je u Registru prijava upisano određeno pravo u korist trećeg lica, podnosilac prijave
ne može odustati od prijave bez pismene saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.
(3) U slučaju kada podnosilac prijave odustane od prijave u cjelini, Institut će donijeti
zaključak o obustavi postupka.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, prijava prestaje da važi narednog dana od dana predaje
Institutu izjave o odustajanju.

(Razdvajanje prijave)
(1) Prijava u kojoj je navedeno više vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna
dvije ili više prijava tako što će se razdvojiti spisak robe, odnosno usluga.
(2) Sadržaj zahtjeva za razdvajanje prijave uređuje se provedbenim propisom.
(3) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i njeno pravo prvenstva.
(4) O razdvajanju prijave donosi se posebno rješenje u kojem se naznačavaju broj, odnosno
prvobitnoj prijavi i robe, odnosno usluge koje su u izdvojenoj ili izdvojenim prijavama.
(5) Izdvojena, odnosno izdvojene prijave upisuju se u Registar prijava.
(6) Na prijavu za priznanje kolektivnog žiga, odnosno žiga garancije, neće se primjenjivati
odredbe st. (1) do (5) ovog člana.

(Ispitivanje apsolutnih razloga za odbijanje prijave)
Ako je prijava uredna u smislu člana 26. ovog zakona, Institut ispituje da li postoje apsolutni
razlozi za odbijanje prijave propisani članom 6. ovog zakona.

(Posebno ispitivanje općeg akta o kolektivnom žigu i žigu garancije)
(1) Prilikom ispitivanja uslova za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije, Institut će
posebno ispitati da li je opći akt o kolektivnom žigu, odnosno o žigu garancije, u skladu s
moralom ili javnim poretkom.
(2) Ako je opći akt o kolektivnom žigu, odnosno žigu garancije, suprotan moralu ili javnom
poretku, u skladu s tim će se primijeniti odredbe člana 32. ovog zakona.
(3) Na sve izmjene općeg akta o kolektivnom žigu, odnosno žigu garancije, primijenit će se
st. (1) i (2) ovog člana.

Čl an 31.
(Dobrovoljno ograničenje obima zaštite - "disklejmer")
(1) Ako znak sadrži element koji ne ispunjava uslove za zaštitu žiga, u smislu člana 6. stav
(1) tač. d), e) i f) ovog zakona i ako bi uključivanje tog elementa u znak moglo izazvati
sumnju u vezi s obimom zaštite žiga, Institut ć
prijave da, u roku koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 60 dana, dostavi pismenu
izjavu kojom podnosilac prijave potvrđuje da ne traži bilo kakva isključiva prava na tom
elementu.
(2) Ako znak sadrži element koji nije jasan ili nedvosmislen u smislu stava (1) ovog člana,
Institut ć člana
dostavi opis znaka u kojem će taj element biti pojašnjen.

(Odbijanje zahtjeva za priznanje žiga)
(1) Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona, Institut će pismenim
putem, na osnovu rezultata ispitivanja, obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih
se žig ne može priznati i pozvat će ga da se izjasni o tim razlozima u roku koji ne može biti
kraći od 30 dana ni duži od 60 dana.
ćanje takse i troškova postupka,
Institut može jednom produžiti rok iz stava (1) ovog člana za vrijeme koje smatra
primjerenim, ali ne kraće od 15 dana ni duže od 60 dana.
(3) Institut ć
odnosno usluge, ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu iz stava (1) ovog člana, ili ako
postupi, a Institut i dalje smatra da se žig ne može priznati u cijelosti ili za pojedinu vrstu
robe, odnosno usluge.
(4) Institut ć
po zahtjevu Instituta iz člana 30. ovog zakona.

DIO TREĆI - PRIGOVOR

(Objavljivanje prijave)
(1) Prijava koja ispunjava uslove iz člana 26. stav (2) ovog zakona i ako nema razloga za
odbijanje prijave iz člana 32. ovog zakona objavljuje se u "Službenom glasniku Instituta" (u
daljnjem tekstu: službeno glasilo).
(2) Podaci iz prijave koji se objavljuju uređuju se provedbenim propisom.

(Mišljenje zainteresiranog lica)
(1) Nakon objavljivanja prijave svako zainteresirano lice, u roku od tri mjeseca od datuma
o
bjavljivanja, može Institutu dostaviti pismeno mišljenje u kojem se obrazlaže zašto znak iz
objavljene prijave ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona.
(2) Lice iz stava (1) ovog člana nije stranka u postupku.
(3) Institut će mišljenje iz stava (1) ovog člana, ako smatra da je relevantno za priznanje
prijave, dostaviti podnosiocu prijave na odgovor u roku koji ne može biti kraći od 15 dana ni
duži od 30 dana.
(4) Nakon prijema odgovora podnosioca prijave Institut će, slobodnom ocjenom, donijeti
odluku o priznanju ili odbijanju zahtjeva za priznanje žiga.

(Prigovor)
(1) Nakon objavljivanja prijave, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja prijave,
zainteresirano lice može Institutu pismenim putem podnijeti prigovor u kojem se obrazlaže
zašto znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz člana 7. ovog zakona.
(2) Zainteresirano lice iz stava (1) ovog člana je:
a) nosilac ranijeg zaštićenog znaka u slučaju iz člana 7. stav (1) tač. a), b), c) i d) ovog
zakona,
b) nosilac nekog od prava iz člana 7. stav (1) tačka e) ovog zakona,
c) nosilac ranijeg žiga u slučaju iz člana 7. stav (1) tačka f) ovog zakona,
d) lice koje bi imalo pravo da podnese prijavu u slučaju iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog
zakona i
e) nosilac ranije zaštićenog znaka ili sticatelj isključive licence na tom znaku.
(3) Rok za podnošenje prigovora iz stava (1) ovog člana ne može se ni iz kojeg razloga
produžiti, niti se nakon isteka navedenog roka mogu podnijeti bilo kakve dopune prigovora,
uključujući i dostavljanje dodatnih dokaza kojima se prigovor opravdava.
(4) Ako je na datum objavljivanja prijave protiv koje se prigovor podnosi u toku postupak
za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju žiga, odnosno međunarodnog registriranja, ili
postupak za prestanak žiga zbog nekorištenja, a prigovor se zasniva na žigu protiv kojeg je
će zastati s postupkom po prigovoru do
pravosnažnosti odluke iz ranije pokrenutog postupka.
(5) Zainteresirano lice iz stava (1) ovog člana u postupku po prigovoru ima status stranke.

(Sadržaj prigovora)
(1) Prigovor mora da sadrži naročito:
a) ime i prezime, odnosno naziv podnosioca prigovora i njegovu adresu, odnosno poslovno
s
jedište,
b) detaljno obrazložene sve razloge i dokaze na kojima podnosilac prigovora zasniva
prigovor i kojima dokazuje status zainteresiranog lica iz člana 35. ovog zakona,
c) sve objavljene podatke o prijavi protiv koje se prigovor podnosi, uključujući i broj
prijave, ime i prezime i adresu, odnosno naziv i poslovno sjedište podnosioca prijave i izgled
prijavljenog znaka sa spiskom vrste robe i usluga,
d) urednu punomoć, ako se prigovor podnosi posredstvom zastupnika.
(2) Prigovor se podnosi u dva primjerka.

(Postupak po prigovoru)
(1) Institut nakon prijema prigovora ispituje da li je prigovor u svemu podnesen u skladu s
čl. 35. i 36. ovog zakona.
(2) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, Institut će zaključkom odbaciti
prigovor.
(3) Ako su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, Institut će dostaviti prigovor podnosiocu
prijave i pozvati ga da se o njemu pismeno izjasni u roku od 60 dana.
(4) Rok iz stava (3) ovog člana ne može se produžiti, niti nakon njegovog isteka podnosilac
prijave može podnijeti dopune svog odgovora na prigovor, uključujući i dodatne dokaze.
(5) Ako se podnosilac prijave ne izjasni na prigovor u roku iz stava (3) ovog člana, Institut
će rješenjem odbiti podneseni zahtjev za priznanje žiga u granicama zahtjeva iz prigovora.
(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (3) ovog člana odgovori na prigovor, Institut
ispituje opravdanost navoda iz prigovora, pri čemu može odrediti usmenu raspravu.
(7) Ako je prigovor podnesen na osnovu razloga iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog zakona, a
podnosilac prijave odgovorio je na prigovor, Institut može, s obzirom na okolnosti, uputiti
stranke da postojanje razloga iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog zakona riješe kao prethodno
pitanje u postupku pred nadležnim sudom.
(8) Ako podnosilac prijave istakne da podnosilac prigovora nije koristio žig na kojem
zasniva svoj prigovor, podnosilac prigovora dužan je dokazati da je u periodu od pet godina,
prije objavljivanja prijave protiv koje je podnesen prigovor, koristio svoj žig na teritoriji BiH
za robu i usluge za koje je prigovor podnesen ili mora dokazati da su postojali ozbiljni razlozi
za nekorištenje žiga za tu robu ili usluge pod uslovom da je raniji žig na datum objavljivanja
prijave za koju je podnesen prigovor bio registriran najmanje pet godina.
(9) Ako podnosilac prigovora ne dokaže korištenje svog žiga u smislu stava (8) ovog člana,
Institut će rješenjem odbiti prigovor, u obimu za koji korištenje žiga nije dokazano.
(10) Nakon provedenog postupka po prigovoru, na osnovu utvrđe nih činjenica Institut će
donijeti rješenje o odbijanju prigovora, o djelimičnom odbijanju prigovora i djelimičnom
priznanju zahtjeva za priznanje žiga ili o odbijanju zahtjeva za priznanje žiga.

(Rješenje o priznanju žiga)
(1) Ako prijava ispunjava uslove za priznanje iz čl. 6. i 7. ovog zakona, Institut će o tome
donijeti zaključak i pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana plati taksu i troškove
dostavi dokaze o izvršenim uplatama.
(2) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz
stava (1) ovog člana, smatrat će se da je odustao od prijave i Institut će donijeti zaključak o
obustavljanju postupka.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosilac prijave može, uz plaćanje takse i troškova
postupka, podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje u roku od tri mjeseca od dana
prijema zaključka o obustavljanju postupka.
(4) Ako podnosilac prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (1) ovog člana,
Institut će donijeti rješenje o priznanju žiga, prema usvojenom izgledu znaka i spiska robe ili
usluga, kojima se određuje obim priznate zaštite žiga, objaviti žig i izdati ispravu o žigu.

(Upisivanje rješenja o priznanju žiga u Registar žigova)
(1) Rješenje o priznanju žiga s propisanim podacima upisuje se u Registar žigova.
(2) Podaci iz rješenja o priznanju žiga koji se upisuje u Registar žigova uređuju se
provedbenim propisom.
(3) Datum upisivanja rješenja o priznanju žiga u Registar žigova je datum rješenja o
priznanju žiga.

(Objavljivanje žiga)
(1) Registrirani žig s propisanim podacima objavljuje se u službenom glasilu.
(2) Podaci o žigu koji se objavljuju uređuju se provedbenim propisom.

(Isprava o žigu)
(1) Institut će izdati ispravu o žigu zajedno s rješenjem o priznanju žiga.
(2) Sadržaj i izgled isprave o žigu uređuju se provedbenim propisom.

DIO ČETVRTI - POSTUPAK MEĐUNARODNOG REGISTRIRANJA ŽIGA

Čl an 42.
(Opća odredba)
Na međunarodno registrirane žigove, za koje je zaštita zatražena i za teritoriju BiH prema
Madridskom aranžmanu o međunarodnom registriranju žigova (u daljnjem tekstu: Madridski
aranžman) i Protokolu koji se odnosi na Madridski aranžman (u daljnjem tekstu: Madridski
protokol), primjenjuju se odredbe ovog zakona i provedbenog propisa u svim pitanjima koja
nisu uređena tim ugovorima, osim ako odredbama ovog dijela zakona nije propisano
drugačije.

(Zahtjev za međunarodno registriranje žiga i
đunarodni registar)
(1) Nosilac žiga iz BiH, odnosno podnosilac prijave u BiH može podnijeti zahtjev za
međ đunarodnom
registru u skladu s Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom.
(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana podnose se putem Instituta na način kako je propisano
Madridskim aranžmanom, Madridskim protokolom, Zajedničkim pravilnikom Madridskog
aranžmana i Madridskog protokola (u daljnjem tekstu: Zajednički pravilnik), ovim zakonom i
provedbenim propisom.
(3) Za zahtjeve iz stava (1) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka Institutu, a
međunarodne takse direktno Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualno
vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni biro).

(Postupak za međunarodno registriranje žiga pred Institutom)
(1) Postupak za međunarodno registriranje žiga pokreće se podnošenjem zahtjeva za
međunarodno registriranje žiga.
(2) Uz zahtjev za međunarodno registriranje žiga podnosi se:
a) izgled znaka,
b) uredno sastavljen i klasificiran spisak robe ili usluga na francuskom ili engleskom
jeziku,
c) punomoćć enika,
(3) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz zahtjev,
uređuju se provedbenim propisom.
(4) Ako zahtjev za međunarodno registriranje žiga nije uredan, Institut će pismenim putem
pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.

čl ana može se
produžiti najviše za 60 dana.
(6) Ako podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku iz stava (4), odnosno stava (5) ovog člana
ne postupi po pozivu, Institut će zaključkom odbaciti zahtjev za međunarodno registriranje
žiga.
(7) Ako je zahtjev za međunarodno registriranje žiga uredan, Institut će zaključkom pozvati
đunarodnom birou za međunarodno registriranje žiga i
da dostavi dokaz o izvršenoj uplati.
(8) Kada podnosilac zahtjeva za međunarodno registriranje žiga dostavi dokaze o izvršenim
uplatama iz stava (7) ovog člana, Institut će Međunarodnom birou dostaviti zahtjev za
međunarodno registriranje žiga.
(9) Ako podnosilac zahtjeva za međunarodno registriranje žiga u ostavljenom roku ne
dostavi dokaz o izvršenoj uplati iz stava (7) ovog člana, smatrat će se da je zahtjev povučen, o
čemu će Institut donijeti zaključak.

(Odbijanje zaštite međunarodnoregistriranog žiga prijavljenog za BiH)
(1) Ako međunarodni žig prijavljen za BiH posredstvom Madridskog aranžmana ili
Madridskog protokola ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona, Institut će posredstvom
Međunarodnog biroa, pisanim putem, u skladu s Madridskim aranžmanom ili Madridskim
protokolom, izdati privremeno odbijanje međunarodne registracije i pozvati nosioca
međunarodnog žiga da se u roku od četiri mjeseca od datuma privremenog odbijanja,
posredstvom domaćeg zastupnika, izjasni o navedenim razlozima zbog kojih se njegov žig ne
može priznati u BiH.
(2) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 32. ovog zakona.

(Prigovor na međunarodnoregistrirani žig prijavljen za BiH)
(1) Za potrebe međunarodnoregistriranih žigova prijavljenih za BiH, prema Madridskom
aranžmanu i Madridskom protokolu, objavljivanjem prijave propisane u članu 33. ovog
zakona smatra se objavljivanje međunarodnoregistriranog žiga u službenom glasilu o
međunarodno registriranim žigovima koje izdaje Međunarodni biro (u daljnjem tekstu:
Marque International).
(2) Rok za podnošenje prigovora na međunarodnoregistrirani žig počinje teći od prvog dana
mjeseca koji slijedi mjesec naznačen na izdanju Marque Internationala u kojem je taj
međunarodnoregistrirani žig objavljen.
(3) Institut, posredstvom Međunarodnog biroa, nosiocu međunarodnoregistriranog žiga
dostavlja obavještenje o privremenom odbijanju na osnovu prigovora i poziva ga da imenuje
domaćeg zastupnika.
(4) Zastupnik iz stava (3) ovog čl ana mora u roku od četiri mjeseca od datuma obavještenja
o odbijanju dostaviti Institutu punomoć o zastupanju.
(5) Institut zastupniku iz stava (3) ovog člana dostavlja primjerak prigovora nakon
podnošenja punomoći iz stava (4) ovog člana.
(6) Rok za odgovor na prigovor je 60 dana od dana prijema prigovora od zastupnika.
(7) Rokovi iz st. (4) i (6) ovog člana ne mogu se produžiti.
(8) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 37. ovog zakona.
(9) Za potrebu dokazivanja upotrebe žiga datumom međunarodnog registriranja žiga smatra
se datum isteka roka iz člana 5. stav (2) Madridskog aranžmana ili člana 5. stav (2) podstav a)
Madridskog protokola, ili ako na taj datum postupak odobravanja zaštite ili postupak po
prigovoru nije okončan, datum obavještenja o konačnoj odluci Instituta o odobravanju zaštite
upućenog Međunarodnom birou.

(Obavještenje Međunarodnom birou)
Institut će bez odgađanja obavijestiti Međunarodni biro o upisivanju promjena u Registar
žigova i o prestanku važenja međunarodnoregistriranog žiga.

(Teritorijalno proširenje međunarodnog žiga)
(1) Nosilac međunarodnoregistriranog žiga može podnijeti zahtjev za teritorijalno proširenje
međunarodnog žiga na BiH.
(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana može se odnositi na svu robu i usluge za koje je žig
registriran ili na jedan njihov dio.
(3) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana uređuje se provedbenim propisom.

DIO PETI - SADRŽAJ, STICANJE I OBIM PRAVA

(Isključiva prava nosioca žiga)
(1) Nosilac žiga ima pravo drugim licima zabraniti da neovlašteno koriste:
a) znak koji je istovjetan njegovom žigu u odnosu na robu ili usluge koje su istovjetne robi
ili uslugama za koje je žig registriran,
b) znak koji je istovjetan ili sličan njegovom žigu u odnosu na robe ili usluge koje su iste ili
slične robi ili uslugama za koje je žig registriran ako postoji vjerovatnoća da javnost može biti
dovedena u zabludu, što uključuje vjerovatnoću dovođenja u vezu s tim znakom i žigom,
c) znak koji je istovjetan ili sliča n njegovom žigu u odnosu na robe ili usluge koje nisu
slične onima za koje je žig registriran kada taj žig ima ugled u BiH i kada korištenje tog znaka
bez opravdanog razloga nelojalno koristi distinktivni karakter ili ugled žiga ili im nanosi štetu
(čuveni žig).
(2) U smislu stava (1) ovog člana, nosilac žiga ima pravo zabraniti sljedeće:
a) stavljanje zaštićenog znaka na robu, njeno pakiranje ili sredstva za obilježavanje robe,
b) nuđenje robe, njeno stavljanje u promet ili njeno skladištenje u te svrhe, ili obavljanje
usluga pod zaštićenim znakom,
c) uvoz, izvoz ili tranzit robe pod zaštićenim znakom,
d) korištenje zaštićenog znaka u poslovnoj dokumentaciji ili u reklami.
(3) Prava koja proizilaze iz ovog člana imaju djelovanje prema trećim licima od datuma
upisivanja žiga u Registar žigova.

(Reprodukcija žiga u rječniku)
Ako reprodukcija žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim djelima, uključujući i ona u
elektronskoj formi, stvara utisak da je žig generički naziv za robu ili usluge za koje je
registriran, na zahtjev nosioca žiga izdavač djela mora osigurati, najkasnije u sljedećem
izdanju, da reprodukcija žiga bude praćena naznakom da je žig registriran (oznaka R).

(Iscrpljenje prava nosioca žiga)
(1) Žig ne daje pravo njegovom nosiocu da zabrani njegovo korištenje u vezi s robom koju
je označio žigom i stavio u promet bilo gdje u svijetu nosilac žiga ili lica koje je on ovlastio.
(2) Odredba stava (1) ovog člana neće se primijeniti u slučaju postojanja opravdanog
razloga nosioca žiga da se suprotstavi daljnjem stavljanju u promet žigom označene robe,
posebno ako je došlo do kvara ili druge bitne promjene stanja robe poslije njenog prvog
stavljanja u promet.

(Ograničenje prava nosioca žiga)
(1) Nosilac žiga ne može zabraniti drugom licu da pod istim ili sličnim znakom stavlja u
promet svoju robu ili usluge ako taj znak predstavlja poslovno ime ili naziv tog lica koji je na
savjestan način stečen prije priznatog datuma prvenstva žiga.
(2) Nosilac žiga ne može zabraniti drugom licu da, u skladu s dobrim poslovnim običajima,
u privrednom prometu koristi:
a) svoje ime ili adresu,
b) naznaku vrste, kvaliteta, količi ne, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla, vremena
proizvodnje ili drugog svojstva robe ili usluga,
c) žigom zaštićeni znak kad je njegovo korištenje neophodno radi naznake namjene robe ili
usluge, posebno kad je riječ o rezervnim dijelovima ili priboru.
(3) Ako je predmet zaštite kolektivnog žiga ili žiga garancije znak koji ukazuje na određeni
geografski lokalitet s kojeg potiče roba ili usluga označena njime, korisnik kolektivnog žiga
ili žiga garancije ne može zabraniti drugom da taj znak koristi u skladu s dobrim poslovnim
običajima niti može zabraniti njegovo korištenje ovlaštenom korisniku iste ili slične
registrirane oznake geografskog porijekla za istu ili sličnu vrstu robe ili usluga.
(4) Nosilac žiga ne može zabraniti drugom licu da isti ili sličan znak koristi za obilježavanje
robe ili usluga druge vrste, osim ako je u pitanju čuveni žig.
(5) Nosilac registriranog čuvenog žiga može zabraniti drugom licu da isti ili sličan znak
koristi za obilježavanje robe, odnosno usluga koje nisu slične onima za koje je žig registriran
ako bi korištenje takvog znaka upućivalo na povezanost te robe, odnosno usluga i nosioca
zaštićenog čuvenog žiga i ako postoji vjerovatnoća da bi nosilac čuvenog žiga trpio štetu
takvim korištenjem.

(Sticanje i važenje žiga)
(1) Žig se sti če upisom u Registar žigova, a važi od datuma podnošenja prijave.
(2) Žig traje deset godina, ra čunajući od datuma podnošenja prijave, s tim što se uz plaćanje
takse i troškova postupka njegovo važenje može produžavati neograničen broj puta.
(3) Sadržaj zahtjeva za produženje važenja žiga uređuje se provedbenim propisom.

(Obaveza korištenja žiga)
(1) Nosilac žiga dužan je koristiti žig.
(2) Ako se bez opravdanog razloga žig ne koristi, uz plaćanje takse i troškova postupka, u
skladu s članom 71. ovog zakona, svako zainteresirano lice može pokrenuti postupak za
prestanak tog žiga zbog nekorištenja.

(Razdvajanje žiga)
(1) Žig koji je registriran za više vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna
registracija), na zahtjev nosioca žiga, u svako doba može se razdvojiti na dva ili više
registriranih žigova, tako što će se razdvojiti spisak robe ili usluga.
(2) Sadržaj zahtjeva za razdvajanje žiga uređuje se provedbenim propisom.
(3) Izdvojeni žig zadržava sva prava iz prvobitne registracije.
(4) O razdvajanju žiga Institut će donijeti posebno rješenje u kojem se naznačavaju: broj
prvobitne registracije, broj, odnosno brojevi novih žigova, znak iz prvobitne registracije, kao i
roba, odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj registraciji i roba, odnosno usluge koje su u
izdvojenom ili izdvojenim žigovima.
(5) Izdvojeni žig, odnosno izdvojeni žigovi upisuju se u Registar žigova i objavljuju u
službenom glasilu.
(6) Institut će izdati ispravu o izdvojenom žigu, odnosno izdvojenim žigovima, zajedno s
rješenjem o priznanju tih žigova.
(7) Na kolektivni žig, odnosno žig garancije, neće se primjenjivati odredbe st. (1) do (6)
ovog člana.

DIO ŠESTI - PROMJENE U PRIJAVI ILI REGISTRACIJI ŽIGA

(Promjena imena i adrese nosioca prava)
ćanje takse i troškova
postupka Institut će donijeti rješenje o upisivanju u odgovarajući registar promjene imena i
adrese nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave.
(2) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog člana može se tražiti upisivanje promjene imena i
adrese nosioca prava koji se odnosi na više žigova, odnosno više prijava, pod uslovom da su
registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznačeni u zahtjevu.
(3) Za upisivanje promjena u skladu sa stavom (2) ovog člana za svaku zahtijevanu
promjenu plaćaju se posebno taksa i troškovi postupka.
(4) Svaku upisanu promjenu iz stava (1) ovog člana, uz plaćanje takse i troškova postupka,
Institut će objaviti u službenom glasilu.
člana uređuje se provedbenim
propisom.

(Ograničenje spiska robe i usluga)
(1) U registriranom žigu, odnosno podnesenoj prijavi, na zahtjev nosioca žiga, odnosno
podnosioca prijave, može se ograničiti spisak robe, odnosno usluga.
člana uređuje se provedbenim
propisom.
člana plaćaju se taksa i troškovi
postupka.
(4) O zahtjevu za ograničenje spiska robe, odnosno usluga registriranog žiga, odnosno
prijave Institut će donijeti posebno rješenje.
(5) Rješenje iz stava (4) ovog čl ana objavljuje se u službenom glasilu.
(6) Institut će izdati ispravu o žigu s ograničenim spiskom robe, odnosno usluga zajedno s
rješenjem iz stava (4) ovog člana, kojim se ograničava spisak robe, odnosno usluga.

(Prijenos prava)
(1) Prijenos žiga, odnosno prava iz prijave može se izvršiti na osnovu ugovora o prijenosu
prava, kao i na osnovu statusne promjene nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave, sudske ili
administrativne odluke.
(2) Prijenos prava iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar Instituta na
(3) Neće se odobriti upisivanje prijenosa žiga, odnosno prava iz prijave, na osnovu ugovora
o prijenosu prava ako bi takav prijenos na očigledan način mogao stvoriti zabunu u prometu u
pogledu vrste, kvaliteta ili geografskog porijekla robe, odnosno usluga za koje je žig
registriran, odnosno za koje je podnesena prijava za priznanje žiga, izuzev ako se sticatelj
prava odrekne zaštite za one vrste robe, odnosno usluge u odnosu na koje mogućnost zabune
postoji.
(4) Neće se odobriti upisivanje prijenosa žiga, odnosno prava iz prijave koji se odnosi samo
na neku robu, odnosno uslugu, u slučaju kada su vrste robe, odnosno usluge koji se prenose
bitno slične robi, odnosno uslugama koji su obuhvaćeni žigom, odnosno prijavom za
priznanje žiga prenosioca.
(5) Upisivanje prijenosa prava iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar proizvodi
pravno djelovanje prema trećim licima od datuma upisivanja.
(6) O upisivanju prijenosa prava iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar Institut će
donijeti posebno rješenje.
(7) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet prijenosa prava.

(Ugovor o prijenosu prava)
(1) Ugovorom o prijenosu prava iz člana 58. stav (1) ovog zakona nosilac žiga, odnosno
podnosilac prijave može prenijeti žig, odnosno pravo iz prijave, i to za sve ili samo za neke
vrste robe, odnosno usluge.
(2) Ugovor o prijenosu prava iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da
i robu i usluge koje se prenose.

(Licenca i franšiza)
(1) Nosilac žiga, odnosno podnosilac prijave, može ugovorom o licenci ustupiti pravo
k
orištenja žiga, odnosno prava iz prijave, i to za sve ili samo za neke vrste robe ili usluge.
(2) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadrži:
usluge za koje se licenca daje i obim licence.
(3) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar na zahtjev
nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave ili sticatelja prava.
(4) Upisivanje ugovora o licenci iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar proizvodi
pravno djelovanje prema trećim licima od datuma upisivanja.
(5) Institut donosi rješenje o upisivanju ugovora o licenci iz stava (1) ovog člana u
odgovarajući registar.
(6) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet ugovora o licenci.
(7) Odredbe ovog člana koje se odnose na ugovor o licenci shodno se primjenjuju i na
ugovor o franšizi.

(Objavljivanje prijenosa prava, licence ili franšize)
Institut će u službenom glasilu objaviti da je prijenos prava, licenca ili franšiza iz čl. 59. i 60.
ovog zakona upisan u odgovarajući registar.

(Zalog)
(1) Žig, odnosno pravo iz prijave može biti predmet ugovora o zalogu, i to za sve ili samo za
neke vrste robe ili usluge.
(2) Ugovor o zalogu iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadrži:
dan zaključenja, ime i prezime ili poslovno ime, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište
ugovornih strana, kao i dužnika ako su to različita lica, registarski broj žiga, odnosno broj
prijave za priznanje žiga i podatke o potraživanju koje se osigurava založnim pravom.
(3) Povjerilac stiče založno pravo upisom u odgovarajući registar Instituta.
(4) Ugovor o zalogu iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar, uz plaćanje
povjerioca.
(5) Institut donosi rješenje o upisivanju ugovora o zalogu iz stava (1) ovog člana u
odgovarajući registar.
(6) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet ugovora o zalogu.

Čl an 63.
(Postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franšize ili zaloga)
(1) Postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franšize ili zaloga u odgovarajući
registar Instituta pokreće se pisanim zahtjevom.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se:
a) dokaz o pravnom osnovu prijenosa čije se upisivanje traži,
b) punomoć, ako se postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franšize ili zaloga
pokreće posredstvom opunomoćenika,
prava, licence, franšize ili zaloga.
(3) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog člana može se tražiti upisivanje prijenosa prava koji
se odnosi na više žigova, odnosno više prijava, pod uslovom da su raniji nosilac prava i novi
nosilac prava isti u svakom žigu, odnosno prijavi, i da su registarski brojevi žigova, odnosno
brojevi prijava naznačeni u zahtjevu.
(4) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog člana može se tražiti upisivanje licence, franšize ili
zaloga koji se odnose na više žigova, odnosno više prijava, pod uslovom da su nosilac prava i
sticatelj licence, franšize, odnosno zaloga isti u svakom žigu, odnosno prijavi, i da su
registarski brojevi žigova, odnosno brojevi prijava, naznačeni u zahtjevu.
(5) Za zahtjeve iz st. (3) i (4) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka za svaki žig ili
prijavu koji su naznačeni u zahtjevu.
(6) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz zahtjev
uređuju se provedbenim propisom.

podatke iz člana 63. stav (2) ovog zakona i druge propisane podatke.
Institut će pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva
uredi.
(3) Uz obrazloženje podnosioca zahtjeva i plaćanje takse i troškova postupka, Institut će
produžiti rok iz stava (2) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15
dana ni duže od 60 dana.
(4) Ako podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog člana ne postupi po pozivu, Institut će
zaključkom odbaciti zahtjev.

Čl an 65.
zaloga)
člana 64. stav (1) ovog zakona, Institut će ispitati da li pravni osnov na kojem se taj zahtjev
zasniva ispunjava zakonom propisane uslove za upisivanje prijenosa prava, licence, franšize
ili zaloga.
franšize ili zaloga ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom, Institut će pozvati
kojih se upisivanje ne može izvršiti.
(3) Uz obrazloženje podnosioca zahtjeva i plaćanje takse i troškova postupka, Institut će
produžiti rok iz stava (2) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15
dana ni duže od 60 dana.
(4) Institut ć
zaloga ako se podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog člana ne izjasni o razlozima zbog
ne može odobriti.

DIO SEDMI - PRESTANAK PRAVA

(Prestanak žiga)
(1) Žig prestaje istekom roka od deset godina za koji su pla ćeni taksa i troškovi postupka,
ako se njegovo važenje ne produži.
(2) Žig prestaje i prije isteka roka iz stava (1) ovog člana:
a) ako se nosilac žiga odrekne svog prava - narednog dana od dana predaje Institutu izjave o
odricanju,
b) na osnovu sudske odluke, odnosno odluke Instituta, u slučajevima predviđenim ovim
zakonom - danom određenim tom odlukom,
c) ako je prestalo pravno lice, odnosno ako je umrlo fizičko lice koje je nosilac žiga - danom
prestanka, odnosno smrti, osim ako je žig prešao na pravne sljednike tog lica.
(3) Kolektivni žig i žig garancije prestaju važiti i ako Institut tokom ispitivanja izmjena
općeg akta o kolektivnom žigu, odnosno o žigu garancije, utvrdi da nisu ispunjeni uslovi
predviđeni članom 30. stav (1) ovog zakona.
(4) U slučajevima iz st. (2) tač. a) i c) i st. (3) ovog člana Institut će donijeti posebno
rješenje.

Čl an 67.
(Pravo trećeg lica)
(1) Ako je u Registru žigova upisano određeno pravo u korist trećeg lica, nosilac žiga ne
može se odreći žiga bez pismene saglasnosti lica na čije je ime upisano to pravo.
(2) Ako nosilac žiga u određenom roku ne plati propisanu taksu i troškove postupka, a u
Registru žigova je upisano pravo u korist trećeg lica, Institut će to lice obavijestiti da nisu
plaćeni taksa i troškovi postupka i da ih može platiti u roku od šest mjeseci od dana prijema
obavještenja i time održati važenje žiga.

DIO OSMI - PROGLAŠAVANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU ŽIGA NIŠTAVIM

(Uslovi za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim)
(1) Rješenje o priznanju žiga može se proglasiti ništavim u cjelini ili samo za neku vrstu
robe ili uslugu ako se utvrdi da u vrijeme registracije žiga nisu bili ispunjeni uslovi za
priznanje žiga predviđeni ovim zakonom.
(2) Rješenje o priznanju kolektivnog žiga ili žiga garancije može se proglasiti ništavim i ako
se utvrdi da opći akt o kolektivnom žigu ili opći akt o žigu garancije, odnosno njihove
izmjene, nisu ispunjavali, odnosno ne ispunjavaju uslove iz člana 30. stav (1) ovog zakona.

(Prijedlog za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim)
(1) Rješenje o priznanju žiga može se proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili po
prijedlogu zainteresiranog lica ili pravobranioca BiH ili ombudsmena BiH za sve vrijeme
trajanja žiga.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, prijedlog za proglašavanje rješenja o
priznanju žiga ništavim na osnovu člana 7. stav (1) ovog zakona može podnijeti samo nosilac
starijeg prava ili lice koje on ovlasti, osim ako je tokom pet uzastopnih godina prije
podnošenja prijedloga znao za korištenje kasnijeg žiga čiji je nosilac bio savjestan i nije se
protivio korištenju kasnijeg žiga.
(3) Ako je izjavljen prigovor na podnesenu prijavu žiga iz razloga propisanih u članu 7. stav
(1) ovog zakona pa je rješenje o odbijanju prigovora konačno, prijedlog za proglašavanje
ništavim rješenja o priznanju žiga isto lice ne može podnijeti iz istih razloga koji su navedeni
u odbijenom prigovoru, osim ako podnosilac prijedloga ne dostavi nove dokaze koji bi sami
ili u vezi s već upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja u postupku po
prigovoru.
(4) Rješenje o priznanju žiga ne može se proglasiti ništavim na osnovu člana 7. stav (1) tač.
a), b) i c) ovog zakona ako raniji žig bez opravdanog razloga nije korišten u BiH za
obilježavanje robe ili usluga na koje se odnosi u periodu od pet godina prije podnošenja
prijedloga za proglašavanje ništavim, izuzev ako je podnosilac prijave kasnijeg žiga bio
nesavjestan.
(5) Uz prijedlog za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju žiga podnose se
o
dgovarajući dokazi.

(Postupak za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim)
(1) Postupak za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim pokreće se pisanim
prijedlogom za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim.
(2) Sadržaj prijedloga iz stava (1) ovog člana, kao i prilozi uz prijedlog, uređuju se
provedbenim propisom.
(3) Prijedlog za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim je uredan ako sadrži
propisane podatke.
(4) Ako prijedlog za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim nije uredan, Institut će
pozvati podnosioca prijedloga da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.
ćanje takse i troškova postupka,
Institut će produžiti rok iz stava (4) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne
kraće od 15 dana ni duže od 60 dana.
(6) Ako podnosilac prijedloga u roku iz stava (4) ovog člana ne postupi po pozivu, Institut
će zaključkom odbaciti prijedlog.
(7) Uredan prijedlog Institut će dostaviti nosiocu žiga i pozvati ga da u roku od 30 dana od
dana prijema poziva dostavi svoj odgovor.
(8) Na obrazloženi zahtjev nosioca žiga, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut će
produžiti rok iz stava (7) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15
dana ni duže od 60 dana.
(9) Ako nosilac žiga u ostavljenom roku ne odgovori na prijedlog za proglašavanje rješenja
o priznanju žiga ništavim, Institut će proglasiti žig ništavim za onu vrstu robe ili usluge za
koje je to u prijedlogu zahtijevano.
(10) Ako to ocijeni neophodnim, Institut može odrediti usmenu raspravu povodom
podnesenog prijedloga za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim.
(11) Poslije provedenog postupka po prijedlogu za proglašavanje rješenja o priznanju žiga
ništavim na osnovu prijedloga iz člana 69. stav (1) ovog zakona, Institut može u svako doba
donijeti rješenje o proglašavanju rješenja o priznanju žiga ništavim u cjelini ili samo za neku
vrstu robe ili uslugu, ili rješenje o odbijanju prijedloga.
(12) Rješenje o proglašavanju rješenja o priznanju žiga ništavim, koje je konačno u
upravnom postupku, Institut će objaviti u službenom glasilu.

DIO DEVETI - POSEBNI SLUČAJEVI PRESTANKA ŽIGA

Čl an 71.
(Prestanak žiga zbog nekorištenja)
(1) Na zahtjev zainteresiranog lica, Institut će donijeti rješenje o prestanku žiga u cjelini ili
samo za neke vrste robe ili uslugu ako nosilac žiga ili lice koje je on ovlastio bez opravdanog
razloga nije na tržištu BiH ozbiljno koristilo žig za obilježavanje robe, odnosno usluga na koje
se taj žig odnosi, u neprekidnom periodu od pet godina, računajući od dana upisivanja žiga u
Registar žigova, odnosno od dana kad je žig posljednji put korišten.
koje je on ovlastio dužni su dokazati da su žig koristili.
(3) Korištenjem žiga, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se i korištenje znaka zaštićenog
žigom u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju distinktivni karakter znaka,
kao i korištenje zaštićenog znaka na robi ili pakiranju robe namijenjene isključivo izvozu.
(4) Opravdanim razlogom za nekorištenje žiga iz stava (1) ovog člana smatrat će se okolnost
koja je nastala nezavisno od volje nosioca žiga, a koja predstavlja smetnju za korištenje žiga,
kao što su odluka državnog organa, zabrana uvoza ili izvoza ili druga zabrana koja se odnosi
na robu ili usluge za koje je priznata zaštita žigom.
(5) Korištenjem žiga ne smatra se reklamiranje zaštićenog znaka bez mogućnosti nabavke
robe, odnosno korištenja usluge za koju je znak zaštićen.
(6) Institut neće donijeti rješenje o prestanku žiga zbog nekorištenja ako je korištenje žiga
počelo ili je nastavljeno poslije isteka neprekidnog perioda od pet godina u kojem žig nije
započinjanja ili nastavljanja korištenja žiga došlo nakon što je nosilac prava saznao da će biti
četo ili nastavljeno u

(Određivanje datuma prestanka žiga zbog nekorištenja)
U slučaju iz člana 71. ovog zakona žig prestaje da važi istekom perioda od pet godina od dana
kada je žig posljednji put korišten, odnosno istekom perioda od pet godina od dana
registriranja žiga, ako žig nije korišten.

(Prestanak žiga u drugim slučajevima)
(1) Institut ć
samo za neku vrstu robe ili uslugu i u sljedećim slučajevima:
a) ako je znak zaštićen žigom, zbog činjenja ili nečinjenja nosioca žiga ili njegovog pravnog
sljednika, postao generičan naziv robe, odnosno usluge za koju je registriran,
b) ako znak zaštićen žigom, zbog načina na koji ga nosilac žiga ili njegov pravni sljednik
koristi, može u prometu da izazove zabunu o geografskom porijeklu, vrsti, kvalitetu ili drugim
svojstvima robe, odnosno usluge,
c) ako je znak zaštiće n žigom postao protivan moralu ili javnom poretku.
(2) Pravo na korištenje kolektivnog žiga i žiga garancije može prestati i ako se kolektivni
žig i žig garancije upotrebljavaju protivno općem aktu o kolektivnom žigu, odnosno o žigu
garancije.
(3) U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana žig prestaje da važi narednog dana od dana
pravosnažnosti rješenja o prestanku žiga.

(1) Postupak za prestanak žiga iz razloga predviđenih u čl. 71. i 73. ovog zakona pokreće se
pisanim zahtjevom.
(2) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana, kao i prilozi uz zahtjev uređuju se provedbenim
propisom.
će pozvati podnosioca zahtjeva da ga
u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.
ćanje takse i
troškova postupka, Institut će produžiti rok iz stava (4) ovog člana za vrijeme koje smatra
primjerenim, ali ne kraće od 15 dana ni duže od 60 dana.
člana ne postupi po
pozivu, Institut će zaključkom odbaciti zahtjev.
(7) Institut će uredan zahtjev dostaviti nosiocu žiga i pozvati ga da u roku od 30 dana od
dana prijema poziva dostavi svoj odgovor.
(8) Na obrazloženi zahtjev nosioca žiga, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut će
produžiti rok iz stava (7) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15
dana ni duže od 60 dana.
će donijeti rješenje o prestanku žiga za onu vrstu robe ili usluge za koje je to u podnesenom
zahtjevu traženo.
(10) Ako to ocijeni neophodnim, Institut može odrediti usmenu raspravu povodom
će donijeti rješenje
o prestanku žiga u cjelini ili samo za neku vrstu robe ili uslugu, ili rješenje o odbijanju
zahtjeva.
(12) Rješenje o prestanku žiga koje je konačno u upravnom postupku Institut će objaviti u
službenom glasilu.

Čl an 75.
(Djelovanje na pravosnažnu sudsku odluku)
Proglašavanje ništavim žiga i prestanak žiga nemaju djelovanje na sudske odluke u vezi s
utvrđivanjem povrede prava koje su u momentu donošenja tog rješenja bile pravosnažne, kao
i na zaključene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence ako su i u mjeri u kojoj
su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac žiga bio savjestan.

DIO DESETI - ŽALBENI POSTUPAK

(Pravo na žalbu)
čijem zahtjevu u cjelini ili u
dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
(2) Druge stranke u postupku koji je okončan odlukom protiv koje se podnosi žalba
smatraju se strankama u žalbenom postupku.

(Sadržaj žalbe)
Uz podatke koje mora da sadrži svaki podnesak, žalba mora da sadrži i:
a) oznaku upravnog akta protiv kojeg se podnosi,
b) izjavu o tome da se upravni akt osporava u cjelini ili u određenom dijelu,
c) razloge zbog kojih se žalba podnosi,
d) obrazloženje žalbe sa svim dokazima kojima podnosilac žalbe potvrđuje svoje navode iz
žalbe,
e) potpis podnosioca žalbe,
f) punomoć, ako se žalba podnosi posredstvom opunomoćenika.

(Komisija za žalbe)
(1) Komisija za žalbe osniva se kao nezavisni organ za odlučivanje o žalbi u skladu s
odredbama ovog zakona.
(2) Komisija za žalbe ima tri člana od kojih je jedan predsjednik Komisije za žalbe i tri
zamjenika člana od kojih je jedan zamjenik predsjednika.
(3) Članove Komisije za žalbe imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Vijeće ministara BiH) između nezavisnih stručnjaka u oblasti prava industrijskog
vlasništva i državnih službenika iz Instituta, na način uređen odlukom Vijeća ministara BiH.
(4) Sjedište Komisije za žalbe je pri Institutu.
(
5) Institut Komisiji za žalbe osigurava radni prostor i potrebnu opremu za rad, kao i
(6) Komisija za žalbe ima poseban pečat.
(7) Predsjednik Komisije za žalbe upravlja njenim radom.
(8) U slučaju odsustva, predsjednika Komisije za žalbe mijenja zamjenik predsjednika, a
člana zamjenik člana Komisije za žalbe.
(9) Predsjednik i članovi Komisije za žalbe u svom radu su nezavisni, nisu obavezani
nikakvim uputstvima direktora Instituta i svoje zadatke obavljaju nepristrano, u skladu sa
zakonom i pravilima struke.
(10) Predsjednik i članovi Komisije za žalbe imaju položaj nezavisnih stručnjaka, a naknadu
za svoj rad primaju u skladu s provedbenim propisom o naknadama za rad u Komisiji za
žalbe.
(11) Članovi Komisije za žalbe i zamjenici članova koji su učestvovali u donošenju odluke
u prvostepenom postupku, ili ako postoje neki drugi razlozi za njihovo izuzeće, ne mogu
učestvovati u postupku po žalbi u konkretnom predmetu.
(12) Komisija za žalbe donosi poslovnik kojim se uređuju pojedinosti o radu.

(Odlučivanje o žalbi)
(1) Komisija za žalbe o izjavljenoj žalbi odlučuje na sjednici većinom glasova.
(2) Komisija za žalbe odlučuje na osnovu podnesaka stranaka, a kada smatra da je to
neophodno, može odrediti održavanje usmene rasprave.
(3) U postupku odlučivanja o žalbi na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 26., 37.
i 70. ovog zakona.

DIO JEDANAESTI - GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA

(Tužbeni zahtjevi)
(1) U slučaju povrede žiga ili prava iz prijave žiga ako žig bude priznat, tužilac može
tužbom da zahtijeva:
a) utvrđivanje povrede prava,
b) zabranu daljnjeg vršenja učinjene povrede i budućih sličnih povreda prestankom ili
uzdržavanjem od radnji koje to pravo povređuju,
c) uklanjanje stanja nastalog povredom prava,
d
) povlačenje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvažavanje interesa trećih savjesnih
lica,
e) potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova,
f) uništenje predmeta kojima je izvršena povreda prava,
g) uništenje sredstava koja su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjena ili se
upotrebljavaju za činjenje povreda i koja su vlasništvo povredilaca,
j) objavljivanje presude o trošku tuženog.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevima iz stava (1) tač. c), d), e), f), g) i h) ovog člana sud je dužan
da uzme u obzir sve okolnosti slučaja, naročito srazmjer između težine učinjene povrede i
zahtjeva, kao i interes ovlaštenog lica za osiguravanje efektivne zaštite prava.
(3) U postupku protiv lica čije su usluge bile upotrijebljene za povredu prava, a postojanje te
povrede već je pravosnažno ustanovljeno u postupku prema trećem licu, pretpostavlja se da
povreda prava postoji.
(4) Postupak po tužbi iz stava (1) ovog člana je hitan.

(Povreda žiga)
(1) Povredom žiga ili prava iz prijave, ako žig bude naknadno priznat, smatra se svako
neovlašteno korištenje zaštićenog znaka u smislu člana 49. ovog zakona.
(2) Povredom iz stava (1) ovog člana smatra se i podražavanje, transkripcija i transliteracija
zaštićenog znaka.
(3) Povredom iz stava (1) ovog člana smatra se i dodavanje znaku riječi "tip", "način", "po
postupku" i sl.

(Naknada štete)
(1) Za sve povrede prava iz ovog zakona važe opća pravila o naknadi štete i odgovornosti za
štetu, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Lice koje povrijedi žig dužno je platiti nosiocu prava odštetu u obimu koji se određuje
prema općim pravilima o naknadi štete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj
naknadi za zakonito korištenje žiga.

Čl an 83.
(Penal)
(1) Ako je povreda žiga učinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom, nosilac žiga može od
lica koje je žig povrijedilo tražiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije
ugovorena, od odgovarajuće uobičajene licencne naknade koju bi primio za korištenje žiga.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za plaćanje penala sud će uzimati u obzir sve okolnosti
slučaja, a naročito obim nastale štete, stepen krivice povredioca, iznos ugovorene ili
uobičajene licencne naknade i preventivni cilj penala.
(3) Ako je nastala šteta veća od penala iz stava (1) ovog člana, nosilac prava ovlašten je da
traži razliku do iznosa naknade potpune štete.

(Aktivna legitimacija za tužbu)
(1) Tužbu zbog povrede žiga, odnosno prava iz prijave može podnijeti nosilac žiga,
podnosilac prijave, sticatelj isključive licence, korisnik kolektivnog žiga uz saglasnost nosioca
kolektivnog žiga i korisnik žiga garancije uz saglasnost nosioca žiga garancije.
(2) Postupak po tužbi zbog povrede prava iz prijave sud će prekinuti do konačne odluke
Instituta o podnesenoj prijavi.
(3) Ako je pred Institutom, odnosno sudom, pokrenut postupak iz čl. 69. ili 73. ovog
zakona, sud koji postupa po tužbi iz člana 79. ovog zakona dužan je prekinuti postupak do
konačne odluke Instituta ili suda.

(Rok za podnošenje tužbe)
Tužba zbog povrede žiga, odnosno povrede prava iz prijave, može se podnijeti u roku od tri
godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od pet godina
od dana kad je povreda prvi put učinjena.

(Privremene mjere)
(1) Sud će odrediti privremenu mjeru radi osiguranja zahtjeva prema odredbama ovog
zakona, ako predlagač učini vjerovatnim da je:
a) nosilac prava iz ovog zakona i
b) njegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede.
(2) Nosilac prava mora da učini vjerovatnim i jednu od sljedeć
a) opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano,
b) da je privremena mjera potrebna radi spreča vanja nastanka štete koju će biti kasnije teško
popraviti ili
c) da pretpostavljeni povredilac, donošenjem privremene mjere koja bi se kasnije u
postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio veće negativne posljedice od onih koje bi
bez donošenja takve privremene mjere pretrpio nosilac prava.
(3) Nosilac prava koji predlaže da se donese privremena mjera bez prethodnog
obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je, osim uslova iz st. (1) i (2) ovog člana, da
učini vjerovatnim da bi bilo kakvo odgađanje donošenja privremene mjere prouzrokovalo
nosiocu prava nastanak štete koju bi bilo teško popraviti.
(4) U slučaju donošenja privremene mjere prema odredbama stava (3) ovog člana, sud će
rješenje o privremenoj mjeri dostaviti suprotnoj strani odmah poslije njenog provođenja.
(5) Nosilac prava ne mora dokazivati opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti
onemogućeno ili znatno otežano ako učini vjerovatnim da će predložena privremena mjera
prouzrokovati pretpostavljenom povrediocu samo neznatnu štetu.
(6) Smatra se da opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inozemstvu.
člana, odrediti bilo koju
privremenu mjeru kojom se može postići cilj osiguranja, a naročito:
a) da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povređuje pravo iz ovog
zakona,
isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjeni, odnosno upotrebljavaju se za činjenje povreda.
(8) Ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, sud će u rješenju odrediti i rok u kojem
predlagač mora podnijeti tužbu radi opravdanja te mjere.
(9) Rok iz stava (8) ovog člana ne može biti duži od 20 radnih dana, odnosno 31
kalendarskog dana, od dana dostavljanja rješenja predlagaču, zavisno od toga koji rok ističe
kasnije.
(10) Sud mora odlučiti o prigovoru protiv rješenja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od
dana podnošenja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnošenje tog odgovora.
(11) Postupak u vezi s donošenjem privremene mjere je hitan.

(Osiguranje dokaza)
(1) Sud će donijeti rješenje o osiguranju dokaza ako predlagač pruži sudu razumne dokaze o
tome da:
a) je nosilac prava iz ovog zakona,
b) je njegovo pravo povrijeđe no ili da prijeti stvarna opasnost od povrede,
c) će dokazi o toj povredi biti uništeni ili kasnije neće moći biti izvedeni.
(2) Nosilac prava koji traži da se donese rješenje o osiguranju dokaza bez prethodnog
obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je da, osim uslova iz stava (1) ovog člana,
učini vjerovatnim i postojanje opasnosti da će dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti
uništeni, ili da se kasnije neće moći izvesti.
(3) U slučaju donošenja odluke o osiguranju dokaza prema odredbama stava (2) ovog člana,
sud će rješenje o osiguranju dostaviti suprotnoj strani odmah poslije izvođenja dokaza.
(4) Sud može rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a
naročito:
a) uviđaj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, kompjuterskih
memorijskih jedinica ili drugih stvari,
b) oduzimanje uzoraka predmeta povrede,
c) pregled i predaju dokumenata,
d) određivanje i saslušanje vještaka,
e) saslušanje svjedoka.
(5) Osiguranje dokaza može se tražiti i poslije pravosnažno okončanog postupka, ako je to
potrebno radi pokretanja postupka prema vanrednim pravnim lijekovima, ili za vrijeme
takvog postupka.
(6) U postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, primjenjuju se
odgovarajuće odredbe zakona o parničnom postupku, a koje se odnose na privremene mjere,
osim ako je ovim zakonom drugačije određeno.
(7) Postupak osiguranja dokaza je hitan.
(8) Ako se kasnije pokaže da je prijedlog za osiguranje dokaza neopravdan ili ako nosilac
prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo da traži:
a) vraćanje oduzetih predmeta,
b) zabranu upotrebe pribavljenih informacija,
c) naknadu štete.
(9) Sud mora u postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, osigurati zaštitu
isključ

Čl an 88.
(Dužnost obavještavanja)
(1) Sud može u toku parnice, zbog povrede prava iz ovog zakona, na osnovu opravdanog
distributivnim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje pravo iz ovog zakona.
(2) Sud može naložiti da podatke iz stava (1) ovog člana dostave sudu i lica koja u obimu
komercijalne djelatnosti:
a) posjeduju robu za koju se sumnja da se njome povređuje pravo iz ovog zakona, ili
b) koriste usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog zakona, ili
c) daju usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog zakona.
(3) Smatra se da je neka radnja preduzeta u obimu komercijalne djelatnosti ako je preduzeta
za pribavljanje posredne ili neposredne ekonomske koristi.
(4) Pojam komercijalne djelatnosti ne obuhvata radnje savjesnih krajnjih potrošača.
(5) Sud može naložiti da podatke iz stava (1) ovog člana dostavi sudu i lice koje je od nekog
od lica navedenih u stavu (2) ovog člana označeno kao umiješano u proizvodnju, izradu i
distribuciju robe ili davanje usluga za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog
zakona.
(6) Podaci traženi na osnovu stava (1) ovog člana mogu naročito da obuhvate:
a) ime, adresu, odnosno firmu i sjedište proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i
ča
na veliko i malo,
b) podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili
usluga, kao i o cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(Izvođenje dokaza)
(1) Ako sud odluči da će izvesti predloženi dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta
(2) Stav (1) ovog člana odnosi se i na bankarsku, finansijsku i poslovnu dokumentaciju koja
je pod kontrolom suprotne strane, ako se radi o povredi koja dostiže obim komercijalne
djelatnosti.
(3) U postupku izvođenja dokaza primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji uređuje
parnični postupak, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno.
(4) Sud mora poslije izvođe nja dokaza, u skladu sa stavom (1) ovog člana, osigurati zaštitu
isključ

(Sredstvo osiguranja za suprotstavljenu stranku)
đ enje privremene mjere ili
osiguranja dokaza, sud može odrediti odgovarajući novčani iznos kao sredstvo osiguranja u
sluč

(Osporavanje žiga)
(1) Ako je prijava podnesena suprotno principu savjesnosti i poštenja, ili je znak registriran
na osnovu takve prijave, odnosno na osnovu prijave kojom je povrijeđena zakonska ili
ugovorna obaveza, lice čiji je pravni interes time povrijeđen može tražiti da ga sud proglasi za
podnosioca prijave ili nosioca prava.
(2) Ako se sudskom odlukom usvoji tužbeni zahtjev iz stava (1) ovog člana, Institut će po
ć i registar Instituta kao
podnosioca prijave, ili nosioca žiga, i podatke o tome objaviti u službenom glasilu.

(Osporavanje nesumnjivo poznatog žiga iz člana 6. bis Pariske konvencije)
(1) Fizičko ili pravno lice koje u prometu koristi znak za obilježavanje robe, odnosno
usluga, a za koji je drugo lice podnijelo prijavu ili ga registriralo na svoje ime za obilježavanje
iste ili slične robe, odnosno usluga, može tražiti da ga sud proglasi za podnosioca prijave,
odnosno nosioca prava, ako dokaže da je taj znak bio općepoznat u smislu člana 6. bis Pariske
konvencije o zaštiti industrijskog vlasništva za obilježavanje njegove robe, odnosno usluga,
prije nego što je tuženi podnio prijavu.
(2) Ako tuženi dokaže da je isti ili sličan znak koristio u prometu za obilježavanje iste ili
slične robe, odnosno usluga, isto koliko i tužilac, ili duže od njega, sud će odbiti tužbeni
zahtjev iz stava (1) ovog člana.
(3) Tužba iz stava (1) ovog člana ne može se podnijeti nakon isteka roka od pet godina od
dana upisivanja žiga u Registar žigova.
(4) Ako se sudskom odlukom usvoji tužbeni zahtjev iz stava (1) ovog člana, Institut će, po
ć i registar kao podnosioca
prijave, ili kao nosioca žiga, i podatke o tome objaviti u službenom glasilu.

(Pribavljeno pravo trećeg lica na osporenom žigu)
Pravo koje je treće lice pribavilo od ranijeg podnosioca prijave, odnosno nosioca žiga, iz čl.
90. i 91. ovog zakona, prestaje danom upisa novog podnosioca prijave, odnosno nosioca žiga,
u odgovarajući registar Instituta.

DIO DVANAESTI - CARINSKE MJERE

(Zahtjev nosioca prava)
(1) Nosilac isključivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumnja da će doći do
uvoza, tranzita ili izvoza robe proizvedene u suprotnosti s odredbama ovog zakona, može kod
nadležnog carinskog organa (u daljnjem tekstu: carinski organ) podnijeti zahtjev za zaštitu
svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavanja robe od daljnjeg puštanja u
promet.
člana, mora da sadrži naročito:
a) podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu isključivog prava iz ovog zakona, ako se ne
radi o istom licu,
b) detaljan opis robe, koji omogućava njenu identifikaciju,
c) dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno lice koje je on ovlastio, nosilac
isključivog prava iz ovog zakona u vezi s tom robom,
d) dokaze o tome da je isključivo pravo vjerovatno povrijeđeno,
e) druge podatke važne za odluč
podaci o lokaciji robe i njenoj destinaciji, očekivani datum dolaska ili odlaska pošiljke, podaci
o sredstvu transporta, podaci o uvozniku, izvozniku, primaocu i sl.,
f) vremenski period u kojem će carinski organi postupati prema zahtjevu i koji ne može biti
duži od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Carinski organ može prije donošenja odluke, kojom udovoljava zahtjevu iz stava (1)
ovog člana, tražiti od nosioca prava da položi osiguranje za troškove pohranjivanja i prijevoza
robe, kao i za naknadu štete, koji bi u vezi s robom mogli da nastanu carinskom organu, kao i
strani protiv koje je prihvaćen zahtjev iz stava (1) ovog člana.
(4) Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz stava (1) ovog člana, on o tome obavještava sve
carinske ispostave i nosioca prava.

(Postupak nakon privremenog zadržavanja robe)
(1) Ako carinska ispostava pri provođenju carinskog postupka nađe robu koja odgovara
opisu robe iz odluke nadležnog carinskog organa, ona će tu robu privremeno zadržati od
daljnjeg puštanja u promet.
(2) Odluka o privremenom zadržavanju robe uručuje se njenom uvozniku.
(3) U odluci iz stava (2) ovog člana određuje se da se vlasnik robe, odnosno lice koje je
ovlašteno za raspolaganje robom, u roku od deset radnih dana od dana privremenog

zadržavanja, može izjasniti o tome da li se radi o krivotvorenoj robi, odnosno drugoj povredi
p
rava iz ovog zakona.
(4) Ako carinski organ ne primi pisano izjašnjenje vlasnika ili lica koje je ovlašteno da
raspolaže robom u roku iz stava (3) ovog člana, on može na zahtjev i o trošku nosioca prava
privremeno zadržanu robu oduzeti i uništiti.
(5) Ako vlasnik robe ili lice koje je ovlašteno da raspolaže robom, u roku iz stava (3) ovog
člana, podnese izjavu da se ne radi o krivotvorenoj robi, odnosno drugoj povredi prava iz
ovog zakona, nosilac prava može u roku od deset radnih dana od prijema obavještenja o
takvoj izjavi da podnese tužbu zbog povrede prava.
(6) Ako posebne okolnosti slučaja to opravdavaju, carinski organ može, na zahtjev nosioca
prava, odrediti dodatni rok za podnošenje tužbe iz stava (5) ovog člana, koji ne može biti duži
od deset radnih dana.
(7) Nosilac prava ili lice koje on ovlasti može za vrijeme privremenog zadržavanja izvršiti
pregled i kontrolu robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivanje
povjerljivih podataka.
(8) Pravo da izvrši pregled i kontrolu robe ima i njen uvoznik.
(9) Ako nosilac prava ne podnese tužbu iz stava (5) ovog člana, privremeno zadržana roba
pušta se u traženu carinski dopuštenu upotrebu, odnosno promet.
(10) Ako nosilac prava pokrene sudski postupak, carinski organ donijet će odluku o zapljeni
robe do donošenja pravosnažne sudske odluke.

(Postupak po službenoj dužnosti)
(1) Ako carinska ispostava pri provođenju carinskog postupka u vezi s uvozom, tranzitom ili
izvozom robe opravdano sumnja da su određenom robom povrijeđena prava prema ovom
zakonu, ona će privremeno zadržati puštanje te robe u promet i o tome obavijestiti carinski
organ.
(2) Carinski organ pismeno obavještava nosioca prava o zadržavanju robe, sumnji da se radi
o povredi njegovih prava i o mogućnosti da podnese zahtjev prema članu 94. ovog zakona, u
roku od pet radnih dana od dana zadržavanja robe.
(3) Ako nosilac prava podnese zahtjev, u skladu sa stavom (2) ovog člana, roba se zadržava
do donošenja odluke carinskog organa.
(4) Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz člana 94. ovog zakona, roba se privremeno
zadržava za daljnjih deset radnih dana.
(5) Nosilac prava mora u roku iz stava (4) ovog člana da provede radnje iz člana 95. stav (7)
ovog zakona.
(6) Odredbe čl . 95. i 96. ovog zakona ne primjenjuju se na uvoz, tranzit ili izvoz robe u
malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose ili
iznose kao dio ličnog prtljaga ili šalju u malim pošiljkama.

(Primjena drugih carinskih propisa)
(1) Na carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona
primjenjuju se na odgovarajući način ostali carinski propisi.
(2) Bliže propise o provođenju carinskih mjera iz ovog dijela Zakona donosi Vijeće
ministara BiH na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
(3) Carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona je hitan.

DIO TRINAESTI - PREKRŠAJNE ODREDBE

(Prekršaji)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 200.000 KM kaznit će se za prekršaj
pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za
prekršaj preduzetnik koji na način iz člana 81. ovog zakona povrijede žig ili pravo iz prijave.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz
stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz
stava (1) ovog člana fizičko lice.
(4) Predmeti koji su nastali izvršenjem prekršaja iz stava (1) ovog člana oduzet će se i
uništiti, a predmeti, odnosno uređaji namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje tih prekršaja će
se oduzeti.
(5) Prekršajni postupak na osnovu odredbi ovog člana je hitan.

(Zaštitna mjera)
(1) Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaje iz člana 98. stav (1) ovog zakona u
obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova
djelatnosti kojima se vrijeđa žig, u trajanju do jedne godine, ako je učinjeni prekršaj naročito
težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog prekršaja.
(2) Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 98. stav (1) ovog zakona u
povratu izreći će se zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se vrijeđa
žig u trajanju od najmanje jedne godine.

(Inspekcijska kontrola u vezi s prekršajima)
(1) Inspekcijsku kontrolu u vezi s prekršajima, sankcioniranim u čl anu 98. ovog zakona, vrši
inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i
Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
(2) Inspekcijski postupak je hitan.

DIO ČETRNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Prava priznata do primjene ovog zakona i provedbeni propisi za izvršenje ovog zakona)
(1) Registrirani žigovi koji važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na
snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovog zakona.
(2) Direktor Instituta donijet će provedbene propise za izvršenje ovog zakona u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izuzev propisa iz člana 14. ovog zakona.
(3) Provedbene propise u smislu stava (2) ovog člana čine: Pravilnik o postupku za
priznanje žiga, Odluka o posebnim troškovima postupka za sticanje i održavanje prava
industrijskog vlasništva, Odluka o uslovima za upis u registre zastupnika za zaštitu
industrijskog vlasništva, Pravilnik o stručnom ispitu za zastupnike za zaštitu industrijskog
vlasništva i Odluka o naknadi za rad u Komisiji za žalbe.

(Primjena međunarodnih ugovora)
Odredbe međ
na predmete koje tretira ovaj zakon i u slučaju sukoba s odredbama ovog zakona primjenjuju
se odredbe međunarodnih ugovora.

(Prestanak važenja drugih propisa i postupci za priznanje žiga u toku)
(1) Početkom primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe Poglavlja II. - VRSTE
PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA Odjeljak 2. Žig ( čl. 69. do 96.) Zakona o
industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 3/02 i 29/02), kao
i odredbe koje se mogu shodno primijeniti na žig.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i
Hercegovini primjenjivat će se i dalje na sve upravne postupke u vezi sa žigom koji nisu
okončani do dana početka primjene ovog zakona.

(Jedinstvena primjena odredbi o Komisiji za žalbe u Zakonu o patentu, Zakonu o zaštiti
oznaka geografskog porijekla i Zakonu o industrijskom dizajnu)
Odredbe čl. 78. i 79. ovog zakona i odgovarajuće odredbe Zakona o patentu, Zakona o zaštiti
oznaka geografskog porijekla i Zakonu o industrijskom dizajnu, kojima se uređuje Komisija
za žalbe Instituta, primjenjuju se na način da se formira jedna komisija za žalbe.

Čl an 105.
(Stupanje na snagu i primjena Zakona)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se od 1. januara 2011. godine.
PSBiH, broj 522/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r.