Zakon o zemljišnim knjigama Republike Srpske

Predmet regulisanja
Ovim zakonom uređuje se vođenje, održavanje i uspostavljanje zemljišnih knjiga, kao i upis
nekretnina i prava na nekretninama u zemljišne knjige Republike Srpske (u daljem tekstu: RS).

Određivanje pojmova
1. Zemljišna knjiga, u smislu ovog zakona, j e javna knjiga i javni registar stvarnih prava na
nekretninama i drugih prava, koja su zakonom prediđena za upis, kao i ostalih zakonom
predviđenih činjenica od značaja za pravni promet.
2. Nekretnine u smislu ovog zakona su zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni
dijelovi zgrade i drugi građevinski objekti.
3. Predbilježba je uslovni, privremeni upis prava na nekretninama kojim se sticanje, prenos,
ograničenje ili prestanak prava postiže naknadnim opravdanjem.
4. Zabilježba je upis odr eđenih okolnosti i činjenica koje su od uticaja na raspolaganje
nekretninama. Zabilježba se može odnositi na lične odnose kao što su maloljetnost, stavljanje pod
starateljstvo, produženje roditeljskog prava ali i na druge činjenice kao što su otvaranje ste čaja,
postojanje spora, postupak eksproprijacije, prvenstveni red, prinudna uprava i dr.
5. Uknjižba je konačan upis prava na nekretninama, kojim se bezuslovno stiču, prenose,
ograničavaju ili prestaju prava na nekretninama.

Pretpostavke za upis
1. Postupak upisa u zemljišnu knjigu pokreće se podnošenjem zahtjeva za upis.
2. Uz zahtjev za upis treba priložiti i dokaznu dokumentaciju na kojoj se zahtjev zasniva.
To mogu biti:

1. isprava koja je osnov za sticanje stvarnog prava,
2. dokument na osnovu kojeg se dokazuje stvarno pravo,
3. ovjerena kopija sudske odluke koja je osnov za upis,
4. neki drugi dokument kojim se potvrđuje stvarno pravo osigurano predbilježbom,
5. dokumenti navedeni u članu 7. ovog zakona,
6. drugi dokumenti potrebni za upis određeni zakonom.
3. Pretpostavka za upis je i dokaz o plaćanju sudske takse.
4. Ukoliko se isprava nalazi kod istog organa, koji sprovodi upis, ne mora se ponovo podnositi. U
zahtjevu za upis organ koji obrađuje zahtjev treba da zabilježi gdje se isprava nalazi.

Upis promjene vlasništva
Ako se radi o upisu promjene vlasništva potrebno je priložiti ugovor o otuđenju, odnosno prenosu.

Konstitutivno dejstvo
1. Vlasništvo i druga prava na nekretninama nastaju tek sa upisom u zemljišnu knjigu, uključujući
i ona koja su predviđena u članu 87. ovog zakona.
2. Odredbom stava 1. ovog člana se ne diraju propisi o sticanju vlasništva, odnosno drugih prava
po osnovu nasljeđivanja.

Nekretnine koje se upisuju u zemljišnu knjigu
U zemljišnu knjigu se upisuju sve nekretnine (obaveza knjiženja).

Pretpostavka za upis nekretnina
Za upis nekretnine u zemljišnu knjigu potreban je prijavni list sa kopijom katastarskog plana.

Obaveza upisa
Upis prava na nekretninama kao i upis svih promjena koje se tiču podataka u zemljišnoj knjizi je
obavezan.

Javno povjerenje
1. Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne
knjige ne postoji.
2. Za treća lica, koja u dobroj vjeri u postojanje neke nekretnine ili prava na nekoj nekretnini, putem
pravnog posla steknu takvo jedno pravo, sadržaj zemljišne knjige se smatra tačnim, ukoliko
ispravnost zemljišne knjige nije osporena putem upisa prigovora ili ukol iko je trećem licu poznata
netačnost zemljišne knjige ili zbog grube nepažnje nije poznata.
3. Ako je nosilac prava upisanog u zemljišne knjige ograničen u pravu raspolaganja u korist nekog
lica, tada ograničenje djeluje prema trećem licu samo onda kada je to ograničenje upisano u
zemljišnu knjigu ili poznato trećem licu.
4. Za savjesnost trećeg lica kod sticanja prava na nepokretnini mjerodavno je vrijeme podnošenja
zahtjeva za upis.

Označavanje
U pravnom prometu nekretnina se označava prema podacima iz zemljišne knjige.

Stvarna nadležnost
1. Stvarno nadležni za vođenje zemljišnih knjiga su sudovi određeni zakonom.
2. Ukoliko su na dan stupanja na snagu ovog zakona za vođenje zemljišnih knjiga nadležni organi
uprave zemljišne knjige sa svim pomoćnim registrima i zbirkom isprava predaju se nadležnom
sudu.
3. Odredba stava 2. ovog člana se odnosi i na već zatvorene zemljišnoknjižne uloške.

Mjesna nadležnost
1. Za vođenje zemljišnih knjiga nadležan je onaj sud na čijem se području nalazi nekretnina.

Izmjena nadležnosti
1. Ako u skladu sa članom 12. dođe do promjene nadležnosti sudova, vođenje zemljišne knjige
prelazi na onaj sud koji je nadležan za to područje.

2. Dotadašnji dio u zemljišnoj knjizi se zatvara i spis sa aktima se p redaje sada nadležnoj
zemljišnoknjižnoj kancelariji. Brisani upisi se prenose u mjeri u kojoj su neophodni razumjevanje
upisa koji nisu brisani. U natpisu novog dijela zemljišne knjige se upućuje na dosadašnji
zemljišnoknjižni uložak.
3. Podudarnost novog zemljišnoknjižnog uloška sa dosadašnjim dijelom potvrđuje zemljišnoknjižni
referent koji vodi novu zemljišnu knjigu.
4. O predaji spisa sa aktima vrši se napomena u natpisu dosadašnjeg zemljišnoknjižnog uloška.

Zemljišnoknjižni referent
1. Zemljišn e knjige u stvarno i mjesno nadležnim sudovima vode posebne zemljišnoknjižne
kancelarije. Nadležni službenik za vođenje zemljišnih knjiga naziva se zemljišnoknjižni referent i
taj referent postupa pod nadzorom zemljišnoknjižnog sudije.
2. Zemljišnoknjižni referent mora imati završeno stručno obrazovanje i položen stručni ispit.
Ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar pravde) donosi bliže propise o vrsti
obrazovanja i sadržini stručnog ispita. Zemljišnoknjižni referenti koji ispunjavaju uslove predviđene
ovom odredbom (uključujući i stručni ispit) u Republici Srpskoj nisu obavezni polagati dodatne
ispite u Federaciji Bosne i Hercegovine da bi mogli raditi kao zemljišnoknjižni referenti na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Ministar pravde može utvrditi prelazno rješenje u vezi sa zahtjevima u pogledu stručnog
obrazovanja iz stava 2. ovog člana.
4. (prestao da važi)
II SADRŽAJ ZBMLjIŠNE KNjIGE

Sastav zemljišne knjige
Zemljišna knjiga se sastoji od glavne zemljišne knjige, zbirke isprava i pomoćnih registara. Glavna
zemljišna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Glavna knjiga se vodi za jednu katastarsku
opštinu.

Zemljišnoknjižni uložak
1. Upisi se vrše u zemljišnoknjižni uložak.
2. U zemljišnoknjižni uložak se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo.
3. Zemljišnoknjižno tijelo se sastoji od jedne ili više katastarskih parcela, koje se nalaze u istoj
katastarskoj opštini i na kojima postoje isti pravni odnosi.

4. Zemljišnoknjižni uložak se sastoji iz natpisa (naslova) i tri odjeljka (A, B i C).

Natpis zemljišnoknjižnog uloška
U natpisu zemljišnoknjižnog uloška se navodi:
1. naziv suda koji vodi zemljišnu knjigu,
2. katastarska opština,
3. broj zemljišnoknjižnog uloška.

Prvi odjeljak zemljišnoknjižnog uloška
U prvi odjeljak (A) zemljišnoknjižnog uloška Popisni list se unosi:
1. broj katastarske parcele,
2. naziv (opis) i kultura katastarske parcele,
3. veličina (površina) katastarske parcele,
4. spajanje ili dioba zemljišnoknjižnog tijela,
5. stvarna prava koja su osnovana u korist zemljišnoknjižnog tijela.

Drugi odjeljak zemljišnoknjižnog uloška
U drugi odjeljak (B) Vlasnički list se unosi:
1. pravni osnov upisa,
2. ime vlasnika zemljišnoknjižnog tijela,
3. u slučaju vlasništva više lica podaci vlasnika u smislu tačke 2. i to da li im zemljišnoknjižno
tijelo pripada kao suvlasništvo ili zajedničko vlasništvo; kod suvlasništva se upisuju međusobni
odnos suvlasnika i visina suvlasničkog dijela.
4. ograničenja prava raspolaganja vlasnika zemljišnoknjižnog tijela kao i zabilježbe koje se tiču
vlasništva.

Treći odjeljak zemljišnoknjižnog uloška

1. U treći odjeljak (C) Tereti unose se tereti i ograničenja:
1. pravni osnov upisa,
2. prava koja opterećuju zemljišnoknjižno tijelo i zabilježbe koje se odnose na ta opterećenja kao i
podaci o nosiocu, odnosno nosiocima prava. Shodno se primjenjuje odredba člana 19. tačka 3.
ovog zakona.
2. Kod hipoteka i zemljišnih dugova se još dodatno unosi:
1. hipoteka, odnosno zemljišni dug u novčanom iznosu (visina hipoteke, odnosno zemljišnog
duga),
2. kamatna stopa,
3. iznos ostalih sporednih potraživanja u novcu,
4. zabilježbe koje se odnose na hipoteku, odnosno zemljišni dug,
5. podaci o pristajanju na neposredno izvršenje,
6. izdavanje pisma zemljišnog duga, ukoliko je ono izdato.

Numerisanje
1. Zemljišne knjige se numerišu neprekidnim rednim brojevima u okviru iste katastarske opštine.
2. U okviru glavne knjige se zemljišnoknjižni ulošci numerišu neprekidnim rednim brojevima.

Pomoćni registri
Pored zemljišne knjige vode se takođe sljedeći pomoćni registri:
1. registar vlasnika,
2. registar parcela,
3. dnevnik.

Registar vlasnika
1. U registar vlasnika se upisuje prezime, ime, poštanska adresa, rođeno ime i datum rođenja
vlasnika kao i katastarska opština i broj zemljišnoknjižnog uloška u koji su upisane nepokretnosti
koje pripadaju vlasniku.

2. Za pravno lice upisuje se u smislu stava 1. ovog člana njen naziv i registrovano sjedište.

Registar parcela
U registar parcela unosi se parcela nakon upisa u odjeljak A sa uputstvom na zemljišnoknjižni
uložak ili uloške u kojima je ona upisana. Registar parcela se vodi za svaku katastarsku opštinu za
koju se vodi i glavna knjiga. Registar parcela se može voditi mašinskim putem.

Dnevnik
1. U dnevnik se registruju zahtjevi za upis i dodjeljuju se registarske oznake.
2. Kod svakog upisa se obavezno naznačava registarska oznaka upisa. To važi za upise u sve
odjeljke.
3. Završetak obrade zahtjeva donošenjem rješenja o odobrenju ili odbijanju zahtijevanog upisa
potrebno je ubilježiti u dnevnik sa naznakom datuma donošenja rješenja.

Upis prava korišćenja
1. 3a prava korišćenja uspostavljaju se prema članu 29. ovog zakona posebni zemljišnoknjižni
ulošci (zemljišnoknjižni ulošci zgrada).
2. Kao upis treba predvidjeti:
1. naznaku da se radi o pravu korišćenja kao i podatke o opterećenom zemljištu prema podacima
iz odjeljka,
2. sadržinu prava korišćenja,
3. u ostalom se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog zakona.

Zemljišnoknjižni arhiv
1. Zemljišne knjige se trajno čuvaju u arhivu suda. Zabranjeno ih je premještati na drugo mjesto,
ukoliko zakon drugačije ne propisuje.
2. Način vođenja arhiva i uslove koje arhiv mora da ispuni propisuje ministar pravde.
3. Dopušteno je arhiviranje na mikrofilmu ili drugim posebnim tehničkim sredstvima za
pohranjivanje podataka, kao dodatna mjera za osiguranje podataka upisanih u zemljišne knjige i o
tome predsjednik suda donosi odgovarajuću naredbu.

III PRAVA KOJA SE UPISUJU U ZEMLjIŠNU KNjIGU

Prava koja se upisuju u zemljišnu knjigu
1. U zemljišnu knjigu upisuju se sljedeća prava:
1. vlasništvo, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo,
2. hipoteka i zemljišni dug,
3. sudsko založno pravo, nadzaložno pravo,
4. pravo dugoročnog najma i zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa,
5. stvarne služnosti,
6. plodouživanje,
7. stvarni tereti,
8. prava korišćenja.
2. Svi upisi prava s izuzetkom vlasništva vrše se u zemljišnoknjižni uložak zemljišta koji se
opterećuje.
3. Stvarna prava na tuđoj stvari, koja pripadaju svakom pojedinom vlasniku zemljišnoknjižnog
tijela, se na zahtjev vlasnika zemljišnoknjižnog tijela upisuju i u zemljišnoknjižnom ulošku
njegovog zemljišnoknjižnog tijela.
4. Ukoliko stvarno pravo iz stava 3. ovog člana bude promijenjeno ili ukinuto, tada će
zemljišnoknjižna kancelarija na zahtjev izvršiti ispravku upisa.

Prava korišćenja koja se upisuju u zemljišnu knjigu
1. Zemljište može biti opterećeno na taj način da onome, u čiju korist se vrši opterećenje, pripada
pravo da na ili ispod površine zemljišta ima građevinu, a to pravo se može otuđiti ili naslijediti
(pravo korišćenja).
2. Pravo korišćenja se može protegnuti i na dio zemljišta koji nije potreban za zgradu ili
postrojenje, ukoliko zgrada ili postrojenje ostaju privredno glavna stvar.
3. Zgrada ili postrojenje izgrađeni na osnovu prava korišćenja čine bitni sastavni dio prava
korišćenja (vlasništvo na zgradi, odnosno vlasništvo na postrojenju).
4. Ograničenje prava korišćenja na pojedini dio zgrade, posebno na pojedine prostorije, je
nedopušteno ukoliko se takva prava odnose na čitavu zgradu.

5. Opteretiti se može samo čitavo zemljište ali ne i dio parcele.
6. Kod upisivanja prava korišćenja, kao i prava koje opterećuje zemljište, se po službenoj
dužnosti uspostavlja zemljišnoknjižni uložak zgrada. U odjeljku A potrebno je, pored upisa
opterećenog zemljišta prema podacima katastra, ukazati na opterećeni zemljišnoknjižni uložak i
na pravo korišćenja. Zgradu je potrebno bliže opisati.
7. Ukoliko u trenutku stupanja na snagu ovog zakona postoji samostalno pravo vlasništva na
zgradi, potrebno je unijeti pravo korišćenja zemljišta kao teret u zemljišnoknjižnom ulošku u
kome je upisano zemljište odjeljak C.
8. U ostalim slučajevima važe odredbe koje se odnose na zemljište i suvlasnički dio.
Upis etažnog vlasništva

1. Za svaku zgradu koja se etažira uspostavlja se zemljišno knjižni uložak, koji se označava kao
etažni:
u A II listu etažnog zemljišno knjižnog uloška zgrade upisuje se tekst koji upućuje na zemljišno
knjižne uloške u kojima je izvršen upis etažnih jedinica te zgrade,
u B listu etažno knjižnog uloška zgrade upisuje se zajedničko vlasništvo u korist svagdašnjih
vlasnika etažnih jedinica zgrade.
2. Za svako vlasništvo na stanu ili poslovnom prostoru ili drugoj samostalnoj prostoriji uspostavlja
se poseban zemljišno knjižni uložak:
u A listu zemljišno knjižnog uloška etažne jedinice upisuje se broj katastarske čestice zemljišta na
kome je izgrađena zgrada, kojem broju se dodaje oznaka E i broj etažne jedinice koji je toj etažnoj
jedinici dodijeljen planom podjele zgrade, kao i podaci o etažnoj jedinici koji je detaljnije opisuju,
u A II listu etažno zemljišno knjižnog uloška, etažne jedinice upisuje se tekst koji upućuje na
zemljišno knjižni uložak u kojem je izvršen upis etažirane zgrade,
u B listu zemljišno knjižnog uloška etažne jedinice upisuju se podaci iz člana 19. ovog zakona.
3. Za uknjižbu prava etažne svojine potrebno je dostaviti ugovor o diobi ili izjavu i plan posebnog
dijela zgrade koji se želi uknjižiti.
4. Plan posebnog dijela zgrade mora biti izrađen od strane ovlašćenog lica i ovjeren od strane
nadležnog organa.
5. Etažna svojina će se uspostaviti nakon što nadležni organ uprave potvrdi da je određeni stan ili
druga samostalna prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna
upotrebna cjelina.
6. Ministar pravde će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti poseban
akt o ispunjenju pretpostavki iz člana 94. ovog zakona kao način i postupak primopredaje
položenih isprava između Republičke uprave za geodetske poslove i mjesno nadležnih sudova.

7. Upis u zemljišne knjige po osnovu preuzetih polo ženih isprava sud će izvršiti po službenoj
dužnosti.
IV POSTUPAK UPISA U ZEMLjIŠNU KNjIGU

Rješenje o upisu
Rješenje o upisu se odnosi na zahtjev za upis koji je podnesen u skladu sa članom 3. stav 1. ovog
zakona.

Jezik upisa u zemljišnu knjigu
Zemljišna knjiga se vodi na jednom od službenih jezika u BiH.

Preuzimanje zahtjeva za upis
1. Zahtjev je primljen u zemljišnoknjižnoj kancelariji, kada je podnesen nadležnom
zemljišnoknjižnom referentu kancelarije i kada on odgovara uslovima navedenim u članu 3. ovog
zakona.
2. Nadležni zemljišnoknjižni referent stavlja na podneseni zahtjev zabilješku o datumu i vremenu
njegovog pristizanja i potpisuje ga.
3. Samo preuzimanje zahtjeva ne podrazumjeva dodjelu redoslijeda.
4. Zahtjevi koji su pristigli poštom istog dana, smatraće se da su stigli istovremeno i biće upisani u
dnevnu knjigu kao posljednji pristigli tog dana. Kao vrijeme prijema se uzima vrijeme prestanka
prijema zahtjeva za upis.

Registrovanje zahtjeva za upis
Zahtjev za upis koji je prispio u zemljišnoknjižnu kancelariju se neodložno registruje u dnevnu
knjigu i numeriše na osnovu vremena prispjeća zahtjeva. U upisu se navodi podnosilac zahtjeva.
Ministar pravde donosi uputstvo o postupku prijema i registrovanja zahtjeva za upis.

Potvrda o prijemu zahtjeva za upis
Zemljišnoknjižna kancelarija će na traženje podnosioca zahtjeva izdati potvrdu o prijemu
zahtjeva.

Obrada zahtjeva za upis
1. Ako je podneseno više zahtjeva koji se odnose na isto pravo, tada se ne smije izvršiti upis na
osnovu kasnije podnesenog zahtjeva prije nego što se izvrši upis na osnovu podnesenog zahtjeva.
2. Odredba iz stava 1. ovog člana se ne primjenjuje ako prije podneseni zahtjev bude odbijen ili
povučen, odnosno određen drugačiji redoslijed obrade od strane podnosioca zahtjeva.

Prioritetni zemljišnoknjižni upisi
Zahtjevi ili molbe za upis ili ispravku u zemljišnoj knjizi, koji se odnose na investicije, rješavaju se
po hitnom postupku, ukoliko se priloži uvjerenje nadležne agencije za privatizaciju kojim se
obrazlaže hitnost te investicije.
Odluka agencije za privatizaciju je obavezujuća. Odluka ne proizvodi nikakvu promjenu
redoslijeda obrade.

Zahtjev pod uslovom
1. Zahtjev za upis čije rješavanje je vezano za neki uslov će se odbiti.
2. Ukoliko se jednim zahtjevom traži više upisa, podnosilac zahtjeva može suprotno odredbama
stava 1. ovog člana postaviti uslov da se jedan upis ne smije izvršiti bez drugog upisa.

Dopuna zahtjeva
Podnosilac zahtjeva može zemljišnoknjižnoj kancelariji podnositi isprave, kojima dopunjava
zahtjev, sve do okončanja obrade zahtjeva. Isprave kojima se dopunjava zahtjev se primaju i
registruju redom određenim ovim zakonom.

Otklanjanje nedostataka
1. Ukoliko se zahtjevanom upisu suprostavlja neki nedostatak koji se može otkloniti, nadležni
zemljišnoknjižni referent određuje rok za otklanjanje nedostataka, koji ne može biti kraći od 15
dana. Ako po isteku pomenutog roka podnosilac zahtjeva nije otklonio nedostatak, nadležni
referent zemljišnoknjižne kancelarije donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev.
2. Određivanje roka za otklanjanje nedostataka se upisuje u zemljišnoknjižnom ulošku. Zabilježba
važi do donošenja rješenja o pomenutom zahtjevu, u skladu sa članom 36. stav 1. ovog zakona.
Zabilježba se briše donošenjem rješenja o pomenutom zahtjevu.

Zainteresovana lica
1. Upis u zemljišnu knjigu je dozvoljen samo uz saglasnost lica koje je u vrijeme podnošenja
zahtjeva upisano u zemljišnu knjigu kao nosilac prava vlasništva ili nekog drugog stvarnog prava
koje se prenosi, mijenja, ograničava ili briše.
2. Odobrenje prema stavu 1. ovog člana mora biri notarski ovjereno, osim ako se za ugovor na
osnovu kojeg se vrši promjena prava zahtjeva notarska obrada.
3. Odobrenje iz stava 1. ovog člana može biti zamijenjeno sudskom odlukom ili sudskim
poravnanjem.
4. Za ispravku zemljišne knjige nije potrebno odobrenje iz stava 1. ovog člana, ako se dokaže
netačnost. Ovo posebno važi za upis ili brisanje ograničenja raspolaganja.
5. Pravo koje je ograničeno na životni lijek nosioca prava smije nakon njegove smrti, ukoliko nisu
uključeni zaostaci činidbi, biti brisano samo uz odobrenje pravnog nasljednika, ako brisanje treba
uslijediti prije isteka jedne godine od smrti nosioca prava ili ako je pravni nasljednik
zemljišnoknjižnoj kancelariji podnio prigovor protiv brisanja. Prigovor se po službenoj dužnosti
upisuje u zemljišnu knjigu. Ukoliko je nosilac prava proglašen umrlim, rok od godinu dana
počinje teći od dana pravosnažnosti rješenja kojim se vrši proglašenje nestalog lica umrlim ili
rješenja o dokazivanju smrti.
6. Odobrenje pravnog nasljednika predviđeno u stavu 4. ovog člana nije potrebno, ukoliko je u
zemljišnoj knjizi upisano da je brisanje prava dovoljan dokaz o smrti nosioca prava.

Provjera zahtjeva za upis
Kod provjere zahtjeva za upis nadležni zemljišnoknjižni referent ispituje:
1. da li su podneseni potrebni dokumenti u propisanoj formi,
2. da li su dokumenti identični sa stanjem u zemljišnoj knjizi,
3. da li postoji odobrenje iz člana 41. stav 1. ovog zakona.

Odlučivanje o upisu
1. (prestalo da važi)
2. Zemljišnoknjižni referent donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za upis ako:
1. se zemljišnoknjižno tijelo ne nalazi u zemljišnoknjižnom području dotične zemljišnoknjižne kancelarije,
2. lice nije ovlašćeno da zahtijeva upis,
3. pravni osnov upisa nije vidljiv iz predočenih dokumenata,

4. postoji neka druga smetnja koja sprečava upis.

Sadržaj rješenja o upisu, odnosno odbacivanju upisa
Rješenje o upisu, odnosno odbacivanju sadrži:
1. naziv i sjedište suda,
2. broj rješenja, mjesto i datum donošenja rješenja,
3. tekst upisa, kao i uputstvo na zemljišnoknjižni uložak, na odjeljak i kolonu gdje se upis obavlja,
4. razlog i pravni osnov rješenja,
5. pouku o pravnom lijeku,
6. potpis zemljišnoknjižnog referenta.

Upis u zemljišnu knjigu
1. Upis u zemljišnu knjigu vrši se na osnovu rješenja o upisu.
2. Rang upisa se ravna prema redoslijedu upisa, ukoliko nije upisan neki drugi redoslijed ranga u
zemljišnoj knjizi.

Dostavljanje rješenja o upisu
1. Rješenje o upisu dostavlja se podnosiocu zahtjeva ili njegovom zastupniku, licu na čijoj se
nekretnini neko pravo stiče, prenosi, opterećuje, organičava ili ukida, kao i licu protiv kojeg je
sprovedena zabilježba.
2. Rješenje o upisu se dostavlja tek nakon sprovođenja u zemljišnoj knjizi.

Vođenje dokumenata
Dokumenti koje je podnio podnosilac zahtjeva vraćaju se na njegov zahtjev po pravosnažnosti
rješenja u slučaju povlačenja ili odbacivanja zahtjeva.
V UPISI U ZEMLjIŠNOKNjIŽNI ULOŽAK

Sadržaj upisa

Upis u zemljišnoknjižni uložak sadrži:
1. datum upisa,
2. tekst upisa,
3. potpis zemljišnoknjižnog referenta koji je donio rješenje o upisu.

Tekst upisa
Tekst upisa sadrži:
1. uputstvo na isprave i dokumenta na osnovu kojih se sadržaj prava preciznije dokazuje,
2. sadržaj upisanog stvarnog prava, ime nosioca prava i ostale podatke o licu nosiocu prava koje
predviđa zakon,
3. uputstvo na rang u slučaju da je istog dana u istom zemljišnoknjižnom ulošku izvršeno više
upisa.

Numerisanje upisa u zemljišnoknjižni uložak
Upisi u zemljišnoknjižni uložak numerišu se po redoslijedu njihovog sprovođenja. Izmjene i
brisanja upisa dobijaju vlastite brojeve upisa sa uputstvom jednih na druge u zabilježbama.

Forma upisa
1. Upis predbilježbe vrši se tamo gdje treba da se izvrši konačni upis predbilježbenog prava.

Upis predbilježbe
Upis predbilježbe vrši se tamo gdje treba da se izvrši konačni upis predbilježnog prava.

Rang upisa i njegovo označavanje
1. Ukoliko se u jedan odjeljak zemljišnoknjižnog uloška vrši više upisa, oni imaju rang redoslijeda
svog upisivanja.
2. Ukoliko se vrši više upisa u različite odjeljke u različito vrijeme istog dana, oni imaju isti rang,
ukoliko se ne vrši upis koji se tome suprostavlja.

3. Zainteresovana lica mogu odrediti drugačije redoslijed. Takvo drugačije određivanje se upisuje
u zemljišnu knjigu.

Upis suvlasništva i zajedničkog vlasništva
1. Suvlasništvo se upisuje po udjelima određenim s obzirom na cjelinu, izraženim razlomkom.
2. Ukoliko isprave na osnovu kojih se vrši upis ne pokazuju koji udio u pravu pripada svakom
licu, smatra se da pravo pripada licima u jednakim dijelovima.
3. Zajedničko vlasništvo upisuje se u korist i na ime svih zajedničkih vlasnika, s naznakom da se
radi o zajedničkom vlasništvu.

Upis opterećenja koja se odnose na više zemljišnoknjižnih uložaka
1. Ukoliko je više zemljišnoknjižnih tijela opterećeno istim stvarnim pravom, u svakom
zemljišnoknjižnom ulošku će se naznačiti opterećena zemljišnoknjižna tijela. Isto vrijedi kada se
sa pravom, koje već postoji na jednom zemljišnoknjižnom tijelu, naknadno optereti drugo
zemljišnoknjižno tijelo ili kada se pri prenosu jednog dijela zemljišnoknjižnog tijela u drugi dio
zemljišne knjige sa njim prenosi i stvarno pravo koje ga opterećuje.
2. Kada se jedno od opterećenja navedenih u stavu 1. ovog člana u odnosu na jedno
zemljišnoknjižno tijelo izbriše, to se naznačava i u drugim zemljišnim knjigama.
VI DIOBA, OTPIS I PRIPIS U ZEMLjIŠNOJ KNjIZI

Promjena sastava zemljišnoknjižnog tijela
1. Sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja se zemljišnoknjižnom diobom, otpisom i pripisom.
2. Prilikom otpisa uspostavlja se novi zemljišnoknjižni uložak, ukoliko pripis nije izvršen u neki
veći postojeći zemljišnoknjižni uložak. U dosadašnjem zemljišnoknjižnom ulošku navodi se
preostala površina zemljišnoknjižnog tijela kao posljedica podjele i broj novog zemljišnoknjižnog
tijela.
3. Kod pripisa se u zemljišnoknjižnim uložcima upućuje na broj dosadašnjeg zemljišnoknjižnog
uloška.

Opterećenje dijela zemljišnoknjižnog tijela
1. Ukoliko se dio zemljišnoknjižnog tijela želi opteretiti jednim stvarnim pravom, taj se dio
otpisuje od zemljišnoknjižnog tijela u skladu sa članom 56. ovog zakona.

2. Izuzetno se ne primjenjuje postupak prema stavu 1. ovog člana ako se dio zemljišnoknjižnog
tijela opterećuje služnošću.

Prenos prava prilikom otpisa
1. Ukoliko se vrši podjela zemljišnoknjižnih tijela, upisi stvarnih prava koja opterećuju tuđe
zemljište ostaju u zemljišnoknjižnom ulošku koji se dalje vodi i istovremeno se prenosi u nove
dijelove. Ovo ne važi ukoliko notarski obrađeni sporazum između vlasnika zemljišnoknjižnog
tijela i zainteresovanog određuje nešto drugo.

Prenos zabilježbe
1. Kod diobe zemljišnoknjižnog tijela zabilježba ostaje u dotadašnjem zemljišnoknjižnom ulošku,
a prenosi se i u novi zemljišnoknjižni uložak.
2. Ukoliko se zabilježba odnosi na jedan dio zemljišnoknjižnog tijela, onda će ona kod diobe
zemljišnoknjižnog tijela biti upisana u odgovarajući dio zemljišnoknjižnog uloška, a u drugim
dijelovima zemljišnoknjižnog uloška biti brisana.
VII ZABILjEŽBA U VEZI SA TAČNOŠĆU I ISPRAVKOM UPISA U ZEMLjIŠNOJ
KNjIZI

1. Ukoliko se ispostavi da je upis u zemljišnoknjižnom ulošku neispravan, zbog odgovornosti
zemljišnoknjižne kancelarije, tada će zemljišnoknjižna kancelarija neodložno upisati zabilješku
pored pogrešnog upisa u datom zemljišnoknjižnom ulošku.
2. Ukoliko se ispostavi da je upis u zemaljišnoknjižnom ulošku neispravan iz drugih razloga osim
navedenih u stavu 1. ovog člana, tada će zemljišnoknjižna kancelarija po odobrenju upisanog lica
upisati zabilješku pored pogrešnog upisa u datom zemljišnoknjižnom ulošku.
3. Ukoliko upisano lice nije dalo odobrenje na pomenuti upis iz stava 2. ovog člana,
zainteresovano lice može podići tužbu za davanje odobrenja.
4. Ispravak zemljišne knjige se vrši na osnovu odobrenja upisanog lica ili sudske odluke.
5. Ako zemljišnoknjižna kancelarija sazna za slučaj neispravnosti upisa iz stava 1. ovog člana,
obavijestiće o tome ministra pravde.

Način ispravke upisa
1. Prilikom ispravke upisa neispravni dio upisa se podvlači crvenom linijom, a upis, kojim se vrši
ispravljanje, se preduzima u obliku zabilježbe.

2. U novom upisu biće naznačeno da on dopunjuje, odnosno zamjenjuje raniji upis.
3. Ispravka na drugi način je zabranjena.
Člna 62
Brisanje stvarnih prava zbog gubljenja pravnog značaja
1) Ukoliko je upis zbog prestanka stvarnog prava izgubio svaki pravni značaj zemljišnoknjižni
referent donosi rješenje o brisanju upisa na osnovu zahtjeva vlasnika opterećene nekretnine i
pravno valjane isprave, koja dokazuje prestanak stvarnog prava na tuđoj stvari.
2) Ako ugovorom o hipoteci nije drugačije određeno, hipoteke kod kojih je od dana zadnjeg upisa
proteklo 30 i više godina, smatraju se brisanim i ne proizvode pravne posljedice.
3) Prilikom preuzimanja podataka iz zemljišnih knjiga i katastra nekretnina u bazu podataka
elektronski vođenih zemljišnih knjiga, neće se preuzimati podaci iz stava 2. ovog člana.
4) Ako ugovorom o hipoteci nije drugačije određeno, hipoteke kod kojih je od dana dospjeća
obaveze proteklo pet i više godina, brišu se na zahtjev zainteresovane stranke.
VIII NOVO USPOSTAVLjANjE, ZAMJENA I POSTUPAK USPOSTAVLjANjA
ZEMLjIŠNIH KNjIGA

Novo uspostavljanje i zamjena zemljišnih knjiga
1. Ukoliko zemljišna knjiga nije bila uspostavljena ili je zemljišna knjiga koja je prethodno
postojala uništena, nestala ili oštećena, uslijediće po službenoj dužnosti uspostavljanje zamljišne
knjige od strane zemljišnoknjižnog referenta u skladu sa odredbama ovog zakona, a naročito sa
odredbama iz člana 65.
2. Ukoliko je dio zemljišne knjige uništen, izgubljen ili oštećen ili iz drugih razloga nedostaje dio
zemljišne knjige, tada zemljišnoknjižni referent vrši njegovo uspostavljanje u skladu sa stavom 1.
ovog člana.
3. Utvrđivanje vlasništva, drugih prava i ograničenja na nekretnini vrši se rješenjem.
4. Podatak u vezi sa oznakom nekretnine uzima se iz službenog registra (katastra). Nekretnine se
trebaju preuzimati i označavati sa podacima novog premjera.

Načelo službene provjere i istraživanja činjenica
Radi utvrđivanja vlasništva, drugih prava i ograničenja na nekretninama zemljišnoknjižna
kancelarija će po službenoj dužnosti preduzeti potrebne provjere i istraživanja i pribaviti
odgovarajuće dokaze. Između ostalog mogu se upotrijebiti sljedeći dokazi:
1. kopija aktuelnog katastarskog plana,

2. elaborat novog premjera,
3. podaci o licima za koja se na osnovu postojećih podataka prepostavlja da su oni nosioci prava,
4. podaci iz zemljišne knjige,
5. stari katastarski planovi i aparati,
6. sudske odluke i odluke drugih organa o pravima na nekretninama,
7. neizvršene odluke agrarnih komisija, koje za predmet imaju nekretnine,
8. podaci o pravima utvrđenim u postupku komasacije (postupak novog uređenja zemljišta),
9. pravosnažne odluke nadležnih organa,
10. zaključeni ugovori i druge isprave koje mogu poslužiti kao osnova za upis,
11. podaci katastarskih operata koji odgovaraju stvarnom stanju,
12. saslušanja svjedoka, posljednje stvarno stanje posjeda, izjave stranaka i slične informacije.
13. odluke Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih lica (CRPC) i svih drugih dokazi
koji su dostupni CRPC u,
14. druge isprave i dokazi.

Nadležnost
Novo uspostavljanje i zamjenu kao i sprovođenje postupka uspostavljanja zemljišnih knjiga vrši
mjesno nadležni sud.

Novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška
1. Novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev
zainteresovanog lica.
2. Kad treba da se uspostavi novi zemljišnoknjižni uložak tad će zemljišnoknjižna kancelarija
zatražiti od opštinskog organa za upravu koji vodi katastar dostavu ovjerenog izvoda iz katastra.

Najava postupka uspostavljanja
1. Zemljišnoknjižna kancelarija najavljuje javnim objavljivanjem da predstoji uspostavljanje
(izrađivanje) zemljišnoknjižnog uloška.

2. Najava se objavljuje na oglasnoj tabli suda, područnim jedinicama ili područnim kancelarijama
Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina, u mjesnoj
zajednici, naseljenom mjestu i javno pristupačnim medijima. Nadležni sud za svaku katastarsku
opštinu će odrediti način objavljivanja, vodeći računa da se sa najavom uspostavljanja zemljišno
knjižnog uloška, upozna što veći broj fizičkih i pravnih lica.
3. Najava mora sadržavati:
1. najavu predstojećeg uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška, tačno naznačenih katastarskih
opština,
2. poziv licima, koja polažu pravo na priznavanje vlasništva ili drugog prava na nekretnini, da to
svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to dokažu, jer
u protivnom njihovo pravo neće biti uzeto u obzir prilikom uspostavljanja zemljišnoknjižnog
uloška. Na zahtjev lica, koja na osnovu prethodne rečenice tvrde da mogu zahtijevati određeno
pravo, rok će se produžiti najmanje za 60 narednih dana, kako bi im se omogućilo pribavljanje
potrebnih dokaza.
4. Lica koja nisu bila u mogućnosti saznati za najavu postupka uspostavljanja imaju pravo u roku
od 60 dana od dana saznanja za postupak uspostavljanja, ali najduže godinu dana od početka
postupka uspostavljanja, prijaviti svoje vlasništvo ili neko drugo pravo na nekretnini. Na zahtjev
ovih lica rok će se produžiti u skladu sa odredbom stava 3. tačka 2. ( druga rečenica) ovog člana.
4. Ako se zainteresovano lice ne prijavi u tom roku, zemljišnoknjižna kancelarija vrši
uspostavljanje na osnovu postojećih dokaza u skladu sa članom 64. ovog zakona.

Pravni put nakon isteka roka
Protekom rokova iz člana 67. ovog zakona zainteresovano lice može ostvariti svoja prava u
redovnom sudskom postupku.

Upisi u postupku uspostavljanja
1. prestao da važi
2. Prilikom uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška upisuju se organičenja vlasništva i stvarna
prava na tuđoj stvari:
ako su prijavljena zemljišnoknjižnoj kancelariji,
da su dokazana javnom ispravom ili javno ovjerenom privatnom ispravom.
3. Ukoliko vlasnik nekretnine, odnosno nosilac nekog drugog prava na nekretnini osporava
prijavljeno ograničenje ili stvarno pravo ili drugo pravo i ukoliko osporavanje učini vjerovatnim,
to će se zabilježiti u zemljišnu knjigu. Ukoliko se to ne dogodi postoji mogućnost podnošenja
žalbe. Postupak uspostavljanja zemljišne knjige se upisuje u dnevnik.

Predmet žalbe u postupku uspostavljanja
U žalbenom postupku zainteresovana lica mogu samo zahtijevati, da se zemljišnoknjižnoj
kancelariji naloži da izvrši zabilješku protiv tačnosti zemljišne knjige ili da preduzme brisanje.

Obavještenje, prigovor
1. Sud koji je nadležan za uspostavljanje zemljišne knjige pismeno će obavijestiti sva njemu
poznata lica, koja imaju pravo ili pravni interes na nekretninama u toj katastarskoj opštini, o tome
da su obavezne da prijave svoja prava kod nadležnog organa uz predočavanje isprava i da dostave
potrebne podatke o nekretninama i pravima na nekretninama. Za to se ostavlja rok od 60 dana od
dana saznavanja za postupak javnog uspostavljanja ali najduže jednu godinu od početka postupka
uspostavljanja.
2. Obavještenje sadrži oznaku predmetne nekretnine i formulaciju planiranog upisa u zemljišne
knjige.
3. Ukoliko u roku navedenom u stavu 1. bude podnesen prigovor protiv namjeravanog upisa u
zemljišnu knjigu, onda se u korist podnosioca prigovora upisuje u zemljišnu knjigu činjenica da je
podnesen prigovor protiv tačnosti zemljišnoknjižnog upisa.

Postavljanje privremenog zastupnika
Licu čije prebivalište ili boravište nije poznato po službenoj dužnosti se postavlja privremeni
zastupnik.
IX ZATVARANjE ZEMLjIŠNE KNjIGE

Osnovi za zatvaranje zemljišnoknjižnog uloška
1. Zemljišnoknjižni uložak se zatvara:
kod pripisa zemljišnoknjižnog tijela drugom zemljišnoknjižnom tijelu,
kod promjene katastarske opštine,
ako se zemljišnoknjižno tijelo na terenu ne može dokazati,
u drugim zakonom određenim slučajevima.
2. U slučaju promjene iz tačke 2. ovog člana zemljišnoknjižna kancelarija koja više nije nadležna,
dužna je bez odlaganja predati sada nadležnoj zemljišnoknjižnoj kancelariji sve dokumente. To
važi i za sve pripadajuće pomoćne registre i akte iz zbirke isprava.

Zatvaranje zemljišnoknjižnih uložaka stanova
1. Zemljišnoknjižni ulošci stanova se zatvaraju:
po službenoj dužnosti, kad je vlasništvo na stanu ukinuto na osnovu izjave o poništenju ili na
osnovu ugovora o poništenju,
na zahtjev svih vlasnika stanova, ukoliko su sve cjelovite jedinice zgrade potpuno uništene i
ukoliko je to dokazano uvjerenjem nadležnog organa vlasti,
na zahtjev vlasnika, ukoliko se sva prava vlasništva na stanu ujedinjuju u jednom licu.
2. Ukoliko je vlasništvo na stanu samostalno opterećeno pravom trećeg lica odredbom stava 1.
ovog člana ostaju netaknuti opšti propisi, prema kojima je za poništenje posebnog vlasništva
potrebna saglasnost trećeg lica.
3. U slučaju da se zemljišnoknjižni ulošci stanova zatvore, onda se za zemljište uspostavlja novi
zemljišnoknjižni uložak prema opštim propisima.
4. Uspostavljanjem zemljišnoknjižnog uloška gase se prava posebnog vlasništva, ukoliko
prethodno nisu ukinuta.

Forma zatvaranja
Kod zatvaranja cijele zemljišne knjige sve strane zemljišnoknjižnih uložaka križaju se crvenom
bojom i u natpisu se stavlja napomena o poništenju, u kojoj se navodi razlog i datum zatvaranja.
Zabilješku o zatvaranju potpisuje zemljišnoknjižni referent.
X ŽALBE

Žalbe protiv odluke ili radnje zemljišnoknjižnog referenta
1. Protiv odluke zemljišnoknjižnog referenta, osim u slučajevima pogrešnog upisa iz člana 60. st.
1. i 2. zainteresovano lice može kod nadležnog suda uložiti žalbu u roku od 15 dana. Rok počinje
teći od dana prijema prepisa odluke ili saznanja o radnji, koja je predmet žalbe.
2. Žalba se može podnijeti i kod zemljišnoknjižne kancelarije koja je obavezna proslijediti je bez
odlaganja nadležnom sudu,
3. Nadležni sud odlučuje o žalbi u žalbenom postupku prema propisima Zakona o parničnom
postupku.
XI UVID U ZEMLjIŠNU KNjIGU I IZDAVANjE IZVODA

Uvid u zemljišnu knjigu
Uvid u zemljišne knjige, pripadajuće akte, isprave i pomoćne isprave je slobodan, uz prisustvo
službenog lica iz zemljišno knjižne kancelarije ako posebnim zakonom za pojedine podatke nije
drugačije određeno.

Pravo na izvode zemljišnoknjižnih uložaka
1. Svako lice, u skladu sa članom 77. ovog zakona, može nakon plaćanja takse dobiti
zemljišnoknjižne izvode.
2. Izvod iz stava 1. ovog člana je javna isprava.

Sastavljanje izvoda
1. Zemljišnoknjižni izvod mora sadržavati sve važeće upise iz odgovarajućeg odjeljka
zemljišnoknjižnog uloška. Izdavanje izvoda o pojedinačnim upisima zahtijeva pečatom potvrđenu
naznaku. U naznaci se navodi predmet pojedinačnog upisa i potvrđuje da nema daljih upisa u
zemljišnoknjižnom ulošku koji se odnose na njega.
2. Ako podnosilac zahtjeva želi ili ako se izvod sačinjava fotokopiranjem onda taj izvod može
sadržavati i izbrisane upise.
3. Nakon podnošenja zahtjeva, izvod potpisuje zemljišnoknjižni referent i pečatom potvrđuje
njegovu vjerodostojnost, sa datumom izdavanja zemljišnoknjižnog izvoda.

Napomena o podnesenom zahtjevu
Izvodi iz zemljišne knjige moraju sadržavati napomenu o zahtjevu za upis, koji je upisan u
dnevnu knjigu, ali za koji nije još doneseno rješenje o upisu, odnosno upis u zemljišnu knjigu nije
još izvršen.
XII ELEKTRONSKO VOĐENjE ZEMLjIŠNE KNjIGE

Elektronsko vođenje zemljišne knjige
1. Zemljišna knjiga se treba što je prije moguće voditi u elektronskoj formi.
2. Elektronski način vođenja zemljišne knjige uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi
ministar pravde u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
3. Mora biti obezbijeđeno:

Pridržavanje načela ispravne obrade podataka, posebno preduzimanje mjera za sprečavanje
gubitka podataka, kao i da se nužne kopije stanja podataka drže barem na dnevnoj bazi i da
originalni podaci kao i njihove kopije budu čuvani na sigurnom,
da upisi, koje treba izvršiti, što prije budu uneseni u memoriju podataka i da se mogu
reprodukovati u čitljivoj formi trajno nepromjenjivog sadržaja,
da se preduzmu mjere predvišene uredbom o prelasku na elektoronsko vođenje zemljišne
knjige.

Posebne odredbe za elektronsko vođenje zemljišnih knjiga
1. Na elektronsku zemljišnu knjigu se primjenjuju shodno odredbe glave II X ovog zakona
ukoliko odredbe st. 2 5. ovog člana ne određuju nešto drugo.
2. Upis u zemljišnu knjigu postaje djelotvoran sa unošenjem u memorijski medij i sa mogućnošću
njegove nepromjenjive čitljive reprodukcije.
3. Datum upisa je datum unošenja u memoriju podataka pomenutu u stavu 2., ovog člana,
4. Upisu se dodaje ime zemljišnoknjižnog referenta, koji vrši taj upis.
5. Na upis, datum i ime zemljišnoknjižnog referenta koji vrši upis stavlja se elektronski potpis
zemljišnoknjižnog referenta koji vrši upis.
XIII PRIMJENA PROPISA VANPARNIČNOG POSTUPKA

Primjena propisa vanparničnog postupka
Na pitanja postupka koja nisu regulisana ovim zakonom primjeniće se odgovarajuće odredbe
opšteg dijela Zakona o vanparničnom postupku.
XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Predaja katastra nekretnina sudovima
1. Predaja katastra nekretnina prema članu 11. stav 2. ovog zakona se vrši u roku od dvije godine
od stupanja na snagu ovog zakona. Do predaje zemljišnoknjižne predmete obrađivaće opštinski
organ uprave nadležan za poslove katastra.
2. Vrijeme predaje određuje predsjednik suda sa dogovorom sa rukovodiocem organa uprave.
3. Postupak predaje traje najviše četiri sedmice. Za to vrijeme se ne vrši obrada zahtjeva.

4. U okviru postupka predaje se katastar nekretnine kao i zemljišne knjige sa svim pomoćnim
registrima i zbirkom isprava predaje sada nadležnom sudu, koji potvrđuje prijem. Ovo vrijedi i za
zatvorene zemljišne knjige.
5. Ukoliko predaja od strane katastra nekretnina nije moguća, a da se tim ne oteža funkcionisanje
ostalih dijelova katastra nekretnina koji se ne predaju, umjesto originala će se predati prepis.
Prepis sadrži: potvrdu organa koji vrši predaju da prepis doslovno odgovara originalu.

Predaja od strane jedne zemljišnoknjižne kancelarije drugoj zemljišnoknjižnoj kancelariji
1. Za slučaj da usljed promjene nadležnosti sudova bude potrebna predaja zemljišnih knjiga,
pomoćnik registra, zbirki isprava ili druge dokumentacije nadležnom sudu, predaja se vrši u
skladu sa odredbom člana 84. stav 4. ovog zakona.
2. Ukoliko se promjena područja suda odnosi samo na neke dijelove dosadašnjeg
zemljišnoknjižnog područja, postupiće se u skladu sa odredbama člana 84. (naročito stav 5.) i
člana 13. ovog zakona.

Izdvojena organizaciona jedinica zemljišnoknjižne kancelarije
Sud nadležan za vođenje zemljišnoknjižnih poslova može imati izdvojene organizacione jedinice
zemljišnoknjižne kancelarije.

Način prelaska na novo pravo
1. Zemljišne knjige vođene prema pravnim pravilima zemljišnoknjižnog prava ne postaju ovim
zakonom nevažeće. Na njih se primjenjuju sve odredbe ovog zakona, a posebno propisi o
zabilježbi protiv tačnosti i propisi o ispravci upisa u zemljišnoj knjizi, o novom upostavljanju,
zamjeni i zatvaranju zemljišne knjige, kao i o postupku uspostavljanja.
2. Postojeći upisi u zemljišnim knjigama prilikom stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju
postojati u svom pravnom sadržaju.
3. Nakon stupanja na snagu ovog zakona upisi u zemljišnu knjigu vrše se prema pravilima ovog
zakona. Zahtjevi za upis koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog zakona obrađuju se
prema dosadašnjim prvnim pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako se strana koja je time oštećena
ne usprotivi obradi prema dosadašnjem pravu.

Novi premjer
1. Ukoliko se zahtjevi odnose na nekretnine koje prema svojim podacima u popisnom listu ne
odgovaraju aktuelnim rezultatima premjera ili još uopšte nisu premjerene, te nekretnine će se u

odjeljku A opisati prema drugim kriterijima tako da je treće lice u stanju na osnovu tog opisa
identifikovati nekretninu.
Ukoliko postoji tačan premjer kao i tačno određenje granica, veličine, te opis i kultura parcele, oni
se po saopštenju organa za katastarski premjer, bez posebnog zahtjeva, preuzimaju u
zamljišnoknjižni uložak u odjeljku A kao aktuelni popisni podaci. Promjenom oznake i
preuzimanjem rezultata premjera ne mijenjaju se pravni odnosi na nekretnini.
2. Ukoliko na osnovu novog premjera nije moguće povezivanje pravnih odnosa sa dosadašnjim
nekretninama ovi zemljišnoknjižni ulošci će se zatvoriti i u postupku uspostavljanja, u skladu sa
odredbama ovog zakona, uspostaviti novi.

Dosjelost
1. Ukoliko je prema dosadašnjem pravu već uslijedilo sticanje vlasništva putem dosjelosti prije
stupanja na snagu ovog zakona, stečeno vlasništvo ostaje na snazi. Dokaz sticanja vlasništva na
ovaj način vrši se prema članu 3. stav 2. tačka 2. ovog zakona sudskim utvrđivanjem ili
analognom primjenom odredbi člana 63. i dalje ovog zakona.
2. Posjednici koji ispune pretpostavke za dosjelost tek nakon stupanja na snagu ovog zakona stiču
vlasništvo tek upisom.

Prava korišćenja i posebno vlasništvo na nekretninama prije stupanja na snagu ovog zakona
Ukoliko prije stupanja na snagu ovog zakona postoji posebno vlasništvo na zgradi prema pravu
korišćenja, a nije uspostavljen zemljišnoknjižni uložak za zgrade i pravo korišćenja nije upisano
kao opterećenje te nekretnine, izvršiće se uspostava zemljišnoknjižnog uloška za zgradu i
zabilješke prava korišćenja u zemljišnoknjižnom ulošku zemljišta shodno čl. 26. i 29. ovog zakona
na zahtjev vlasnika zgrade ili vlasnika zemljišta.

Zemljišnoknjižni referenti ovlašćeni za prelazni period
Lica koja su do sada preduzimala upise u zemljišne knjige samostalno ili po nalogu
zemljišnoknjižnog sudije, smatraju se za prelazni period od četiri godine zemljišnoknjižnim
referentima prema članu 14. ovog zakona. Bliže odredbe će biti sadržane u Pravilniku o
obrazovanju i stručnom ispitu za zemljišnoknjižnog referenta prema članu 14. stav 2. ovog
zakona.

Podzakonski akti
1. Propise o obrazovanju i stručnom ispitu zemljišnoknjižnih referenata iz člana 14. stav 2. ovog
zakona donosi ministar pravde u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.

2. Ministar pravde propisaće postupak iz člana 27. stav 2. i člana 34. ovog zakona u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
3. Do usvajanja Zakona o notarima trenutna praksa ovjera će biti važeća.

Primjena dosadašnjih propisa o katastru nekretnina
Upis prava na nekretninama izvršen po odredbama Zakona o premjeru i katastru nekretnina za
područja opština u kojima je katastar nekretnina po odredbama tog zakona stupio na snagu
preuzeće se u zemljišnu knjigu nadležnog zemljišnoknjižnog suda, ako nije u suprotnosti sa ovim
zakonom.

Primjena propisa o knjizi položenih ugovora
Knjiga položenih ugovora uspostavljena je na osnovu propisa kojima je regulisano obrazovanje i
vođenje ove knjige ostaje na snazi dok se ne ispune pretpostavke za upis vlasništva na posebnim
dijelovima zgrade u skladu sa ovim zakonom.

Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske", a primjenjivaće se nakon proteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 109/2005)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".

Samostalni član Zakona o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama
("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 46/2004)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".