Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH

Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja građana, čini jedinstveni sistem u okviru koga
građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona
osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na n ačin koji je
utvrđen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona.
U okviru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), odnosno kantona, sredstva
za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi.

Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu
zakona, građani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhvaća:
1. obavezno zdravstveno osiguranje;
2. prošireno zdravstveno osiguranje, i
3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju lica u radnom odnosu i druga
lica koja vrše određene djelatnosti ili imaju određeno svojstvo, a obuhvaćena su ovim zakonom.
Obavezno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sva lica iz stava 1. ovog člana (u daljem tekstu:
osiguranici).

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju i članovi porodice osiguranika, kad je to ovim
zakonom određeno.

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem obezbj eđuju se osiguranicima i članovima porodice
osiguranika (u daljem tekstu: osigurana lica) pravo na korišćenje zdravstvene zaštite i pravo na
novčane naknade i pomoći po ovom zakonu.

Obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovog zakona i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona.

Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u
okviru kantona i Federacije, u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim u ovom zakonu.
Obavezno zdravstve no osiguranje može se zasnivati na načelima uzajamnosti i solidarnosti i u
okviru dva ili više kantona, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, ni
prenostiti na druga lica, niti se mogu naslijeđivati.
Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana novčana primanja iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena uslijed smrti osiguranog lica, mogu se
naslijeđivati.

Radi osiguranja prava iz zdravstvene zaštite, odnosno obima prava koja nisu obuhvaćena
obaveznim zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo kantona može uvesti prošireno
zdravstveno osiguranje.

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo korišćenje u skladu sa načinom utvrđenim zakonom i
propisima donesenim na osnovu zakona.

Pri korišćenju određenih vidova zdravstvene zaštite, osigurana lica učestvuju u snošenju troškova,
kad je to zakonom predviđeno.

Sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja.

Vidove zdravstvene zaštite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i proširenim zdravstvenim
osiguranjem građani mogu osigurati dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem.

Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima
od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja kod zavoda zdravstvenog osiguranja
kantona, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona.
U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim
kantonima, za određene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za
Federaciju (u daljem tekstu: prioritetni federalni programi zdravstvene zaštite) i za pružanje
prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti,
osiguravaju se sredstva federalne solidarnosti kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) od
kojih se obrazuje fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni
fond solidarnosti).
Sredstva federalne solidarnosti iz stava 2. ovog člana osiguravaju se iz doprinosa za obavezno
zdravstveno osiguranje.
Sredstva za ostvarivanje prava iz proširenog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se dodatnim
doprinosima u skladu sa propisima kantona.
Sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana mogu se osiguravati i iz drugih izvora utvrđenih zakonom i
drugim propisima donesenim na osnovu zakona (porezi, donacije, premije, takse, sredstva
budžeta kantona i Federacije).
Sredstva za dobrovoljno zdravstveno osiguranje obezbjeđuju građani lično ili putem preduzeća,
ustanova i na drugi način na koji sami odluče da udružuju sredstva za ovo osiguranje.

Za određene rizike u provođenju zdravstvenog osiguranja, u okviru Federacije se ustanovljava
obavezno zdravstveno osiguranje i reosiguranje.

U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osniva
se zavod zdravstvenog osiguranja kantona ( u daljem tekstu: kantonalni zavod osiguranja).

Radi obavljanja poslova i ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su od
interesa za sve kantone, kao i provođenja određenih prava po osnovu konvencija, drugih
međunarodnih ugovora ili zakona i obavljanja poslova obaveznog zdravstvenog reosiguranja
osniva se Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava za dobrovoljno zdravstveno osiguranje
građana, može se osnovati jedan ili više zavoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ili drugih
oblika organiziranja u skladu sa zakonom.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantanalni zavod osiguranja obavezni su, u okviru
jedinstvenog informacionog sistema, organizirati praćenje ostvarivanja i korišćenja prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, praćenje uplata i potrošnje, po obveznicima
doprinosa, kao i drugih sredstava i lično za svakog osiguranika.
Odredba stava 1. ovog člana shodno se primjenuje i na zavode dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine dužan je preuzeti
podatke iz Baze podataka Jedinstvenog sistema i distribuirati ih nadležnim kantonalnim zavodima
zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i
naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/09) (u daljnjem tekstu: Zakon o
jedinstvenoj registraciji).
II OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
1. Osigurana lica
a) Osiguranici

Prema ovom zakonu osiguranici su:
1. lica koja su u radnom odnosu u preduzećima, ustanovama, zadrugama i drugim oblicima
organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, sredstvima u svojini
građana, kod radnika koji l ičnim radom, samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu
djelatnost (u daljem tekstu: pravna i fizička lica), na teritoriji Federacije,
2. lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica sa sjedištem na teritoriji Federacije, upućena
na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvu, te lica na radu u domaćinstvima osiguranika koji se
nalaze na radu u inozemstvu, ako su državljani Federacije Bosne i Hercegovine,
3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dužnosti u određenim organima državne il i sudske
uprave u Federaciji ili kantonu, ako za taj rad primaju plaću,
4. državljani Federacije Bosne i Hercegovine, zaposleni u stranim ili međunarodnim organizacijama
i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavništvima sa sjedištem na teri toriji
Federacije,
5. lica s prebivalištem na teritoriji Federacije zaposlena u inozemstvu kod inozemnog poslodavca
koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno tijela u čijoj je nadležnosti
provođenje zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: inozemni nosilac zdravstvenog osiguranja).
6. lica koja se nakon završenog obrazovanja nalaze na obaveznom praktičnom radu, ako rade s
punim radnim vremenom,
7. lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom,
8. lica koja su vlasnici privatnih preduzeća sa sjedištem na teritoriji Federacije, ako nisu zdravstveno
osigurani po drugom osnovu,

9. zemljoradnici koji se na teritoriji Federacije bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim
zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljište dali u zakup i lica koja su uzela
poljoprivredno zemljište u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu,
10. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije,
11. korisnici penzija i invalidnina s prebivalištem na teritoriji Federacije koji to p ravo ostvaruju
isključivo od inozemnog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim
ugovorom nije drugačije određeno,
12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su:
se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon
prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima
donesenim na osnovu ovog zakona,
se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nes posobnosti za
rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe,
se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih
sanmkcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti
obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i
narkomana,
na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje,
se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila
zdravstveno osigurana,
se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna
školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstv enu
zaštitu,
se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka
nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka
stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi,
13. djeca koja su navršila 15 godina života, odnosno stariji maloljetnici do 18 godina života, a nisu
završili osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu zaposlili, ako su se prijavili
zavodu za zapošljavanje,
13a. djeca od rođenja, kao i djeca za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama
odnosno studiranja na višim i visokim školama te fakultetima, koja su državljani Bosne i
Hercegovine sa prebivalištem na teritoriji Federacije, a nisu zdravstven o osigurana kao članovi
porodice osiguranika, ali najduže do navršene 26. godine života,
13b. lica nakon navršenih 65 godina života koja imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a koja
nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu u Bosni i Hercegovini ili drugoj državi (u daljnjem
tekstu Zakona: lica nakon navršenih 65 godina života),

14. lica starija od 18 godina koja su prema propisima o školovanju izgubila status učenika, odnosno
redovnog studenta ili su prekinula redovno školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u
trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja ako su se prijavila Zavodu za zapošljavanje u
roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti
po drugom osnovu,
15. lica s prebivalištem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i
civilnog invalida rata, odnosno status korisnika porodočne invalidnine saglasno pozitivnim
propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu,
16. pripadnici Vojske Federacije uključujući i lica na redovnom odsluženju vojnog roka i pripadnici
Federalnog ministarstva unutarnjih poslova ( u daljem tekstu: Federalna vojska i pripadnici FMUP
a),
17. pripadnici kantonalne policije,
18. lica koja su prekinula rad zbog toga š to ih je pravno lice uputilo na stručno obrazovanje ili
postdiplomski studij,
19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na praktičan
rad ili u drugo pravno lice radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja,
20. lica upućena u inozemstvo u sklopu međunarodne prosvjetne, tehničke i kulturne saradnje,
21. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu.
22. roditelju njegovatelju kojem je priznat status roditelja njegovatelja u skladu sa Zakonom o
roditeljima njegovateljima u Federaciji Bosne i Hercegovine i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona, ukoliko je neuposlen i prijavljen je na evidenciju nadležne službe za zapošljavanje ili ukoliko
nije na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje, a nije osigurana osoba u Jedinstvenom sistemu
registracije, kontrole i naplate doprinosa. Status osiguranika po ovom osnovu, roditelju njegovatelju
traje dok traje i status roditelja njegovatelja u smislu Zakona o roditeljima njegovateljima u
Federaciji Bosne i Herc egovine i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, ali ne duže od
navršene 65. godine života roditelja njegovatelja.
b) Članovi porodice osiguranika

Prema ovom zakonu članovima porodice osiguranika smatraju se:
1. supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici),
2. djeca (rođena u braku, van braka, usvojena ili pastorčad) i druga djeca bez roditelja ako ih
osiguranik izdržava,
3. roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdržava,
4. unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju
sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava.

Članovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog člana stiču prava na obavezno zdravstveno
osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog
odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti ličnim radom odnosno
poljoprivrednom djelatnošću.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će sprovodbenim
propisima utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan život i rad i
nema vlastitih sredstava za izdražvanje.

Supružnik je zdravstveno osiguran kao:
1. supružnik umrlog osiguranika, koji nakon smrti supružnika nije stakao pravo na porodičnu
penziju jer nije navršio određene godine života, ako je u vrijeme smrti supružnika bio stariji od 40
godina (žena) odnosno 55 godina (muškarac). Supružnik mlađi od 40, odnosno 55 godina,
ukoliko propisima o penzijsko invalidskom osiguranju nije drugačije regulirano, produžava
korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen zavodu za zapošljavanje,
ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supružnika,
2. razvedeni supružnik koji je sudskom odlukom stekao pravo na izdržavanje, ako je u vrijeme
razvoda bio stariji od 45 godina (žena) odnosno 60 godina (muškarac). Supružnik koji je u
vrijeme razvoda bio mlađi od 45 godina, odnosno 60 godina prodružava korišćenje prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad saglasno
propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju,
3. razvedeni supružnik mlađi od 45 godina (žena) odnosno 60 godina (muškarac), kojem su
sudskom odlukom povjerena djeca na čuvanje i odgajanje, dok je prijavljen zavodu za
zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju
pravo na izdržavanje.

Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navršene 15 godine, a ako su na srednjem
odnosno visokom školovanju, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26 godine
života.
Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno školovanje, imaju pravo na
zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede.
Djeca osiguranika iz stava 2. ovog člana kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka
prekinula redovno školovanje, produžava se korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja za vrijeme nastavka redovnog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid
redovnog školovanja.
Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima
prije navršene 15 godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovnog školovanja, imaju pravo na
zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti.

Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja
postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka
razdoblja iz stava 4. ovog člana ako ih osiguranik izdržava.
Djeca koju je osiguranik uzeo na izdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez
roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdržavanje, imaju
pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih
razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdržavanju.

Državljani Federacije Bosne i Hercegovine zaposleni u inozemstvu kod inozemnog posodavca
čiji članovi porodice (supružnik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod inostranog nosioca
zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani, obavezni su
zdravstveno osigurati svoje članove porodice.
c) Druga lica osigurana u određenim okolnostima

Pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima imaju:
1. lica koja učestvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji Federacije,
2. lica koja ispunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu učestvovanja u službi
osmatranja i obavještavanja,
3. lica koja kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrše dužnosti
po propisima o zaštiti od požara.

Učenici srednjih škola i redovni studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su državljani
Federacije Bosne i Hercegovine i imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a nisu zdravstveno
osigurani kao članovi porodice osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom obimu
kao i članovi porodice osiguranika.
Članovi porodice učenika i redovnih studenata iz stava 1. ovog člana (supružnik i djeca) imaju
pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice, ako im zdravstvena zaštita
ne pripada po drugom osnovu.
Pravo na zdravstvenu zaštitu iz st. 1. i 2. ovog člana pripada licima dok imaju svojstvo učenika,
odnosno redovnog studenta.

Lica s prebivalištem na teritoriji Federacije koja su nesposobna za samostalan život i rad i nemaju
sredstva za izdržavanje saglasno propisima o socijalnoj pomoći, obavezno su osigurana na
zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena
zaštita ne osigurava po drugom osnovu.

Lica sa prebivalištem na teritoriji Federacije koja imaju sredstva za izdržavanje, obavezna su se
osigurati na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika, ako im se
zdravstvena zaštita ne osigurava po drugom osnovu.
Lica iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uvjetima da je uplaćen
doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, od dana prestanka svojstva osiguranika, odnosno
najmanje 6 mjeseci unazad.

Pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti imaju:
1. učenici i studenti koji učestvuju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim
putovanjima,
2. lica koja su nakon završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira da li primaju naknadu,
3. djeca i omladina sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na
obaveznom praktičnom radu kod pravnog lica za osposobljavanje,
4. lica koja pomažu policijskim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti,
5. lica koja učestvuju u organiziranim akcijama spašavanja ili zaštiti i spašavanju u slučaju
prirodnih i drugih nepogoda,
6. lica koja na poziv državnih i drugih ovlašćenih organa obavljaju dužnosti,
7. sportisti, treneri ili organizatori u sklopu organizirane sportske djelatnosti, odnosno lica koja
učestvuju u sportskim akcijama,
8. lica koja kao članovi gorske službe spašavaju ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili
otklanjanja, odnosno sprečavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imovinu
građana,
9. lica koja kao članovi terenskih sastava učestvuju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim
i drugim nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima i sl.).
Pod povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona,
smatra se povreda odnosno oboljenje saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Pravna i fizička lica obavezna su da za svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne
bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana
povrede odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti.

Korisnicima novčane naknade za tjelesno oštećenje prema propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugom osnovu, pripada zdravstvena

zaštita samo kad je u vezi s povredom ili bolešću koja je prouzrokovala tjelesno oštećenje po
kojem im pripada pravo na novčanu naknadu za to oštećenje.

Stranim državljanima i licima bez državljanstva osigurava se zdravstvena zaštita pod istim
uvjetima kao i državljanima Federacije Bosne i Hercegovine, ako međunarodnim sporazumom
nije drugačije određeno.
2. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem , u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom,
osigurava se:
1. Osiguranicima:
a) zdravstvena zaštita,
b) naknada plaća,
c) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite;
2. Članovima porodice osiguranika:
a) zdravstvena zaštita,
b) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite.
3. Zdravstvena zaštita

Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, obuhvaća:
hitnu medicinsku pomoć,
liječenje zaraznih bolesti,
liječenje akutnih, hroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju život,
zdravstvenu zaštitu djece do navršene 15 godine života,
zdravstvenu zaštitu redovnih učenika i studenata,
otkrivanje i liječenje endemske nefropatije,
liječenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetisa,
zdravstvenu zaštitu u trudnoći i materinstvu,

zdravstvenu zaštitu duševnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj život
i život drugih lica, ili oštete materijalna dobra,
zdravstvenu zaštitu oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije,
cerebralne paralize i multipleks skleroze,
provođenje obavezne imunizacije provi dječijih zaraznih oboljenja,
liječenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja,
zdravstvenu zaštitu građana iznad 65 godina života, pod uvjetom da po članu domaćinstva
nemaju prihode veće od prosječne plaće na području Federacije, ostvarene u prethodnom
mjesecu,
liječenje narkomanije,
službu prikupljanja krvi.

Osigurana lica, pored prava iz člana 32. ovog zakona imaju pravo, u skladu a utvrđenom
medicinskom indukcijom, na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko protetsku
pomoć i stomatološko protetske nadomjestke, kao i pravo na korišćenje lijekova čije je stavljanje
u promet odobrila Vlada Federacije, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima mogu
propisati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja.
Obim prava iz stava 1. ovog člana utvrdit će se kantonalnim propisima.

Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, provodi se kao:
primarna,
specijalističko konsultativna i
bolnička.

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćeno obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumijeva
osiguranje zdravstvenog standarda pod jednakim uvjetima za osigurana lica u zadovoljavanju
potreba u primarnoj, specijalističko konsultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti s
odgovarajućom medicinskom rehabilitacijom.
Obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz člana 32. ovog zakona, kao i drugih prava iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava), će
utvrditi Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, najkasnije u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona, uključujući pritom i:

posebne prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite koja će se sprovoditi na teritoriji
Federacije;
prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koji će
se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije.
Do donošenja osnovnog paketa zdravstvenih prava, Vlada Federacije će privremeno utvrditi
prioritetne federalne programe zdravstvene zaštite i prioritetne najsloženije oblike zdravstvene
zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti, koji će se pružati osiguranim licima na teritoriji
Federacije.
Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o
načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja donosi ministar zdravstva.

Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno
osigurava:
1. zdravstvena zaštita i sprovođenje mjera otkrivanja i sprečavanja povreda na radu i oboljenja od
profesionalne bolesti,
2. odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomagala radi liječenja i medicinske
rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi
uspostavljanja radne sposobnosti,
3. naknada putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije
prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti,
4. naknada plaće za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno
oboljenjem od profesionalne bolesti.

Zdravstvena zaštita iz člana 34. ovog zakona pruža se osiguranim licima u zdravstvenim
ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja
zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaključuje ugovore sa
zdravstvenim ustanovama koje obezbjeđuju usluge zdravstvene zaštite iz člana 7. stav 2. alineja 1.
i 2., ovog zakona, a koje se finansiraju iz sredstava federalne solidarnosti.

Ugovorima iz člana 37. utvrđuju se: vrsta, obim i kvalitet zdravstvenih usluga koje zdravstvena
ustanova pruža osiguranim licima, naknade koje kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni
zavod osiguranja i reosiguranja u slučajevima iz člana 8. ovog zakona plaća za pružanje ugovornih
usluga, način obračunavanja i plaćanja usluga i druga uzajamna prava i obaveze ugovorača.
Osnove, kriterije i mjerila za zaključivanje ugovora iz člana 37. stav 1. ovog zakona utvrđuje vlada
kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), a

osnove, kriterije i mjerila za zaključivanje ugovora iz člana 8. ovog zakona utvrđuje Vlada
Federacije na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar).
Osnovama, kriterijima i mjerilima iz stava 2. ovog člana osigurava se zakonito i pravilno
uspostavljanje ugovornih odnosa između kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog
zavoda osiguranja i reosiguranja i zdravstvenih ustanova, utvrđuju elementi koje moraju
sadržavati ti ugovori, uređuje način iskazivanja vrste, obima i kvaliteta zdravstvenih uzluga, način
utvrđivanja naknada, način kontrole, vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga,
troškova i drugo.

Ugovori zaključeni između kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova na njegovom
području važe, u pogledu ugovornih naknada za zdravstvene usluge, a sve kantonalne zavode
osiguranja čija osigurana lica koriste usluge tih zdravstvenih ustanova.

Zdravstvenim ustanovama sa kojima kantonalni zavod osiguranja nije zaključio ugovor o
pružanju zdravstvene zaštite, mogu se na teret fonda kantonalnog zavoda osiguranja isplatiti
samo troškovi medicinske pomoći pružene osiguranim licima u hitnim slučajevima i drugi
troškovi u vezi sa pružanjem te pomoći.

Osigurano lice ima pravo na liječenje u inozemstvu pod uvjetima i na način utvrđen posebnim
propisima ako je u pitanju oboljenje koje se ne može liječiti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u
zemlji u koju se osigurano lice uplaćuje postoji mogućnost za uspješno liječenje tog oboljenja.
Osigurano lice ima pravo da koristi zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme rada odnosno
boravka u inozemstvu pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima.
Propise iz ovog člana donosi ministar zdravstva.
4. Novčane naknade i pomoći
a) Naknada plaće

Osiguranici iz člana 19. tač. 1. do 7. i tač. 16. i 17. ovog zakona imaju pravo na nakandu plaće za
vrijeme privremene spriječenosti za rad (u daljem tekstu: naknada plaće), ako su:
1. privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi liječenja ili medicinskih
ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu,
2. privremeno spriječni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne
može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,
3. izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini,

4. određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto,
5. određeni da njeguju oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili naknada plaće u
smislu propisa o radnim odnosima.
Osiguranicima kod kojih spriječenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaćenom odsustvu,
pripada naknada plaće samo po isteku neplaćenog odsustva, ako u to vrijeme još postoji
privremena spriječenost za rad.

Naknada plaće u slučajevima iz člana 42. ovog zakona pripada osiguraniku od prvog dana
privremene spriječenosti za rad i dok ta spriječenost traje.
Privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u
zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je
uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravosnažnim rješenjem nadležnog organa po
propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost.

Osiguraniku kojem je za vrijeme privremene spriječenosti za rad prestao radni odnos, odnosno
obavljanje djelatnosti ličnim radom, pripada naknada plaće najviše 30 dana nakon prestanka
radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ličnim radom.
Izuzetno, u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od
profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve
do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konačne ocjene radne sposobnosti ili
invalidnosti, a ne duže od 12 mjeseci.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:
svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad,
namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
prima plaću ili obavlja drugu djelatnost,
se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine
primarne zdravstvene zaštite,
izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda
osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora
medicine otputuje iz mjesta prebivališta,
se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom dokroru medicine primarne
zdravstvene zaštite da je obolio.

Osiguraniku ne pripada naknada plaće od momenta kada su nastupile okolnosti iz stava 1. ovog
člana, pa sve dok one traju.

Naknada plaće utvrđuje se od osnovice za naknadu koju čini plaća isplaćena osiguraniku za
mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu.
Ako u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovu koga se stiče pravo na
naknadu osiguranik nije ostvario plaću, kao osnovica za naknadu uzima se prosječna plaća na
nivou kantona za odgovarajući mjesec.
Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno duže od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje
naknade iz st. 1. i 2. ovog člana valotizira se saglasno prosječnom porastu plaća zaposlenih kod
pravnog, odnosno fizičkog lica, ako je taj porast veći od 5%.
Naknada plaće prema stavu 3. ovog člana, pripada osiguraniku od prvog dana idućeg mjeseca po
isteku tri mjeseca neprekidnog korišćenja naknade plaće, ako je ispunjen uslov za povećanje
naknade.
Upravni odbro kantonalnog zavoda osiguranja će općim aktom bliže propisati način utvrđivanja
valorizacije osnovice za naknadu plaće iz stava 3. ovog člana.

Naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu s tim da ne može biti
niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.
Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu:
1. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili odoljenja od profesionalne
bolesti,
2. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih
trudnoćom i porođajem,
3. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist
druge osobe.
Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda
osiguranja utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja.
b) Naknade putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite

U ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s
korišćenjem zdravstvene zaštite.
Pod troškovima iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva se prevoz kolima hitne pomoći.

Osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova iz člana 48. ovog zakona;
ako su upućena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto ako u mjestu u
kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno boravište nema doktora medicine
odgovarajuće specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove,
ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan
mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta.

Naknada putnih troškova iz člana 48. stav 1. ovog zakona, pripada osiguranim licima za najkraću
udaljenost do doktora medicine, odsnosno zdravstvene ustanove i to u visini troškova prijevoza
javnim prijevoznim sredstvom.
Ukoliko nema javnog prijevoza ili zdravstveno stanje osiguranog lica zahtijeva drugu vrstu
prijevoza, odobrava se odgovarajući prijevoz, odnosno naknada za korišćenje istog.
Provedbene propise o visini, kriterijima i načinu korišćenja naknade troškova prijevoza iz st. 1. i
2. ovog člana donijet će nadležni organ kantonalnog zavoda osiguranja.

Pravo na naknadu putnih troškova ima pratilac osigurane osobe, ako je po ocjeni doktora
medicine primarne zdravstvene zaštite, osiguranoj osobi u slučaju iz člana 49. ovog zakona
prijeko potreban pratilac za vrijeme putovanja.
c) Ostale naknade i pomoć

Osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne troškove.
Provedbene propise o visini, uvjetima i načinu korišćenja naknada za pogrebne troškove donijet
će nadležni organ kantonalnog zavoda osiguranja.
5. Ostvarivanje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvarivati samo lice kome je utvrđeno
svojstvo osiguranog lica.
Svojstvo osiguranog lica utvrđuje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom
ispravom.
Provedbene propise o sadržaju i obliku isprave iz stava 2. ovog člana kao i načinu njenog
izdavanja, donijet će ministar zdravstva.

Obveznici uplate doprinosa dužni su podnijeti nadležnom uredu Porezne uprave Federacije
Bosne i Hercegovine obrasce propisane Zakonom o jedinstvenoj registraciji radi ostvarivanja
prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz člana 53.
stav 2. ovog zakona.
Lica za koja obveznici uplate doprinosa ne podnose prijavu iz stava 1. ovog člana može
zahtijevati od kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica.
Ako nadležni ured Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine ne prihvati podnesenu
prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom
drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja donosi pisano rješenje koje
dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom organu kantonalnog
zavoda osiguranja.
Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor.
Prestankom okolnosti na osnovu kojih je stečeno svojstvo osiguranog lica, gubi se to svojstvo.

Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u
zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.
O utvrđenoj ocjeni iz stava 1. ovog člana, izabrani doktor medicine obavještava osiguranika,
pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni kantonalni zavod
osiguranja.
Osiguranik, pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor
kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saopćenja ocjene uložiti prigovor na
ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog člana.
O prigovoru rješava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, s tim da se rješenje
ljekarske komisije smatra konačnim.
Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme korišćenje prava na
naknadu plaće vrši se nadzor.
Nadzor iz stava 5. ovog člana vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno
fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje nakandu plaće na teret svojih sredstava.
Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad donosi Vlada
Federacije na prijedlog ministra zdravstva.

Naknadu plaće iz člana 42. tač. 1. i 2. ovog zakona obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret
svojih sredstava:

1. pravno ili fizičko lice za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na
radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizičko lice,
2. preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odnosno pravno ili fizičko
lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana bolovanja.
Visinu naknade plaće iz stava 1. ovog člana utvrđuje općim aktom nadležni organ pravnog lica,
odnosno fizičko lice.
Pravna i fizička lica iz stava 1. ovog člana obračunavaju i isplaćuju osiguraniku naknadu plaće i
istekom 42 odnosno sedam dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja.
Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratiti isplaćenu naknadu plaće iz stava 3. ovog člana u
roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Naknada plaće u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite iz člana 42. tač. 3. do 5. ovog zakona
isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana
korišćenja prava.
Naknadu plaće iz stava 1. ovog člana obračunava i isplaćuje pravno odnosno fizičko lice, tim da
je kantonalni zavod osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana
prijema zahtijeva za povrat.
Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće iz stava 1. ovog člana donijet
će upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja.

Naknadu plaće zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje
iz svojih sredstava pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok
osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog organa o
utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje
kantonalni zavod osiguranja.

O pravu na naknadu plaće pravno odnosno fizičko lice i kantonalni zavod osiguranja rješava po
pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno ljekarske komisije bez donošenja
formalnog rješenja, ali su dužni izdati pismeno rješenje ako to osiguranik traži.
U slučaju kada osiguraniku pravno odnosno fizičko lice nije utvrdilo naknadu plaće na način, u
visini i rokovima utvrđenim ovim zakonom u provedbenim propisima donesenim na osnovu
ovog zakona, osiguranik ima pravo uložiti prigovor nadležnom organu kantonalnog zavoda
osiguranja. Do donošenja konačne odluke, isplatu naknade dužan je osigurati kantonalni zavod
osiguranja, saglasno članu 46. stav 2. ovog zakona, s tim da je pravno odnosno fizičko lice dužno
vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za privremenu spriječenost za rad.

Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije
kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je upititi
osiguranika nadležnom organu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne
sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog
doktora medicine.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja
odnosno na teret sredstava pravnog ili fizičkog lica u slučaju iz člana 58. ovog zakona, do
navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad.
Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti u roku iz stava 1. ovog člana, kantonalni zavod osiguranja će i dalje isplaćivati
naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan
vratiti isplaćenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana
prijema zahtjeva za povrat.
U radu nadležnog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti učestvuju kao Član i predstavnik kantonalnog zavoda osiguranja.

Kad se utvrdi da postoje činjenice iz člana 45. stav 1. ovog zakona, kantonalni zavod osiguranja
odnosno pravno ili fizičko lice koje vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, obustavlja
isplatu te naknade.
Akt o obustavi isplate naknade plate u smislu stava 1. ovog člana donosi kontrolor kantonalnog
zavoda osiguranja odnosno pravnog ili fizičkog lica koje vrši isplatu naknade plaće na teret
sredstava, na osnovu mišljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu
spriječenost za rad.
Akt iz stava 2. ovog člana izdaje se pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje
osiguraniku, a jedan kantonalnom zavodu osiguranja odnosno pravnom ili fizičkom licu koje vrši
isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, uz izvještaj.
Osiguranik kome je aktom iz stava 2. ovog člana obustavljena isplata naknade plaće ima pravo u
roku od tri dana od dana uručenja akta zahtijevati da kantonalni zavod osiguranja odnosno
pravno ili fizičko lice koje je isplaćivalo naknadu plaće na teret svojih sredstava, raspravi stvar
rješenjem.
O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plate obustavljene u smislu odredaba ovog člana
rješava kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizičko lice koje je isplaćivalo naknadu
plaće na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti.

Radi zaštite prava iz ovog zakona, osiguranim licima se u kantonalnom zavodu osiguranja
osigurava dvostepenost rješavanja u postupku koji je pokrenulo osigurano lice.
Drugostepeno rješenje kantonalnog zavoda osiguranja je konačno i protiv njega se može
pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o općem
upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema
odredbama ovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora
stomatologije primarne zdravstvene zaštite.
Osiguranik ima pravo na slobodan izbor zavoda osiguranja kod kojeg se može osigurati na
prošireno zdravstveno osiguranje, u skladu a zakonom, a uz prethodno pribavljenu saglasnost
obveznika uplate doprinosa i zavoda osiguranja koji provodi prošireno zdravstveno osiguranje.
Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite na
period od najmanje godinu dana.
Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora
stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet će kantonalni ministar.
6. Naknada štete

Osigurano lice obavezno je kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi štetu:
1. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili
netačnih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno netačni ili je
primanje ostvarilo na drugi protupravan način, odnosno u većem obimu nego što mu pripada;
2. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga što nije
prijavilo promjenu koja utiče na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu
promjenu.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od lica koje je
prouzrokovalo bolest, povredu ili smrt osiguranog lica.
Za štetu koju je kantonalnom zavodu osiguranju u slučajevima iz stava 1. ovog člana počinio
radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravno lice ili fizičko lice, osim ako se dokaže da je
radnik postupio onako kako je trebalo.
Kantonalni zavod osiguranja je obavezan u slučajevima iz stava 2. ovog člana zahtijevati naknadu
štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzrokovana namjerno. Kada kantonalni zavod
osiguranja zahtijeva naknadu štete od pravnog odnosno fizičkog lica i od radnika, oni odgovaraju
za štetu solidarno.

Osigurano lice kome je iz sredstava kantonalnog zavoda osguranja isplaćen novčani iznos na koji
nije imao pravo, obavezan je vratiti primljeni iznos saglasno odredbama Zakona o obligacionim
odnosima.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog
odnosno fizičkog lica:
1. ako je šteta nastala zato što nisu dati podaci ili što su dati neistiniti ili netačni podaci o
činjenicama od kojih zavisi sticanje ili obim prava,
2. ako je isplata izvršena na osnovu neistinitih ili netačnih podataka navedenih u prijavi o stupanju
radnika na rad,
3. ako je isplata izvršena zbog toga što nije podnesena prijava o promjenama koje utiču na
gubitak ili na obim prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava
podnesena poslije propisanog roka.
Osigurana lica koja su obavezna sama podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa
svojim pravima i obavezama, obavezna su u slučajevima iz stava 1. ovog člana sama kantonalnom
zavodu osiguranja nadoknaditi štetu koja je nastala ako prijava nije podnesena ili su dati neistiniti
podaci.
Za štetu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, odgovaraju pravna i fizička lica osim ako dokažu da
se u datim okolnostima postupalo kako je trebalo, a osigurana lica u slučajevima iz stava 2. ovog
člana odgovaraju za štetu ako su znala ili morala znati da su dati podaci neistiniti ili netačni,
odnosno ako su znala ili morala znati za promjenu koja utiče na gubitak ili obim prava, a te
promjene nisu prijavila.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili
fizičkog lica ako su bolest, povreda ili smrt radnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere
zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.
Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili
fizičkog lica i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanog prethodnog
zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da to lice prema
zdravstvenom stanju nije bilo sposobno za rad na određenim poslovima.

Kantonalni zavod osiguranja obavezan je zahtijevati naknadu prouzrokovane štete u slučajevima
iz člana 66. ovog zakona i neposredno od pravnog lica za osiguranje imovine i lica kod koga su
ova lica osigurana odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima, prema propisima o
obaveznom osiguranju ovog rizika.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane u slučajevima
iz člana 66. ovog zakona kada je šteta nastala upotrebom motornog vozila neposredno od
pravnog lica za osiguranja imovine i lica kod koga je štetnik sklopio ugovor o obaveznom
osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima.
Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom
vozila kojim se koristilo, odnosno kojim je upravljalo lice koje za to nije imalo ovlašćenje.
Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom
vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od
pravnog lica za osiguranje imovine i lica koje obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu
nestanka štete.
U slučaju iz stava 3. ovog člana pravno lice za osiguranje imovine i lica, obavezno je isplatiti
naknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom
vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o
postojanju osiguranja od bilo kog pravnog lica za osiguranje imovine i lica sa sjedištem na
teritoriji Federacije.
Štetu nastalu upotrebom vozila inostrane registracije koja nije obuhvaćena osiguranjem
autoodgovornosti, nadoknađuje pravno lice za osiguranje imovine i lica sa sjedištem u mjestu
nastanka štete.

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima predviđenim
ovim zakonom, bez obzira na to što je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju
osiguranom licu iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja.

Pri utvrđivanju prava na naknadu štete prouzrokovane kantonalnom zavodu osiguranja
primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obligacionim odnosima, kao i posebni propisi o
naknadi štete.

Potraživanje naknade štete, u smislu odredbi ovog zakona, zastarjevaju istekom rokova određenih
Zakonom o obligacionim odnosima.
Rokovi zastare potraživanja naknade štete u smislu odredbi ovog zakona, počinju teći:
1. u slučajevima iz člana 65. i člana 68. stav 1. ovog zakona, od dana kada je postalo konačno
rješenje kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem obimu.
2. u slučajevima iz čl. 66. i 69. ovog zakona od dana kada je postalo izvršnim rješenjem kojim je
priznato pravo na primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja.

3. u ostalim slučajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina isplaćena davanja iz člana 71. ovog
zakona, od dana izvršene isplate svakog pojedinog davanja.

Kada se utvrdi da je nestala šteta, kantonalni zavod osiguranja će uz navođenje dokaza pozvati
osigurano lice, pravno ili fizičko lice, pravno lice za osiguranje imovine i lica ili drugo lice koje je
dužno naknaditi štetu da u određenom roku naknadi štetu.
Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku kantonalni zavod osiguranja potraživanja
ostvaruje tužbom kod nadležnog suda.
Kantonalni zavod osiguranja ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o
obligacionim odnosima, od dana nastale štete.
Kantonalni zavod osiguranja nema pravo, bez izričitog pristanka osiguranika ili osiguranog lica,
ostvariti naknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od novčane naknade na koju osigurano
lice ima pravo u vezi s korišćenjem prava iz zdravstvenog osiguranja.
III PROŠIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Ukoliko zakonodavno tijelo kantona, saglasno članu 8. ovog zakona uvede prošireno zdravstveno
osiguranje, odlukom će odrediti vidove zdravstvene zaštite, odnosno prava i pogodnosti koja se
osiguravaju proširenim zdravstvenim osiguranjem, visinu doprinosa za prošireno zdravstveno
osiguranje, uvjete i način pristupanja proširenom obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i
način poslovanja proširenog zdravstvenog osiguranja.
Za provođenje proširenog zdravstvenog osiguranja obrazuju se posebni fondovi čije se
poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova.
IV DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Građani osiguranici mogu za sebe i za svoje članove porodice dobrovoljnim zdravstvenim
osiguranjem osigurati dodatna prava iz zdravstvene zaštite koja nisu obuhvaćala obaveznim
zdravstvenim osiguranjem.
Uvjete i način korišćenja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvrđuju zavodi
dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja koje plaćaju građani, preduzeća ili druga pravna lica.
V OSIGURAVANJE SREDSTAVA
1. Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja

Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz:
1. doprinosa iz plaća radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica;
2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom;
3. doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja,
4. doprinosa za nezaposlene građane,
5. doprinosa koji se plaća na stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanovama socijalne
zaštite,
6. doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploča, audio i video kaseta, i
na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba,
7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja,
8. dodatnog doprinosa za korišćenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,
9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih
obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište,
10. doprinosa lica koja sama plaćaju doprinos,
11. naknada za zdravstvenu zaštitu članova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih
penzionera i članova njihovih porodica,
12. sredstava budžeta Federacije, kantona odnosno općine;
13. sredstava ličenog učešća osiguranih lica u pokriću troškova zdravstvene zaštite, i
14. prihoda od donacije, pomoći, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.
Sredstva iz stava 1. ovog člana vode se i evidentiraju odvojeno.

Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravno ili fizičko lice
osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz člana 36. ovog zakona.
Prava ili fizička lica obavezna su da se reosiguraju radi rizika iz stava 1. ovog člana.

Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u kantonalnom zavodu osiguranja i u
Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja u skladu sa namjenama.

Upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja, uz suglasnost kantonalnog ministra, sačinjava
godišnji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja,
polazeći od raspoloživih sredstava, utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za
provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Kantonalni zavod osiguranja je dužan poduzeti potrebne mjere, ukoliko raspoloživa sredstva nisu
dovoljna za pokriće rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguravanja dodatnih
sredstava.
U cilju osiguranja sredstava federalne solidarnosti u okviru jedinstvene stope doprinosa za
obavezno zdravstveno osiguranje, Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, za svaku
kalendarsku godinu, posebnom odlukom utvrđuje procenat izdvajanja sredstava od ukupnih
prihoda ostvarenih po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, u federalni fond
solidarnosti, o čemu je dužna izvijestiti Parlament Federacije u roku od 15 dana od dana
donošenja odluke.
Isti iznos sredstava obezbijedit će se iz Budžeta Federacije.
Sredstva federalnog fonda solidarnosti se koriste namjenski za osiguranje jednakih uvjeta za
sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za prioritetne federalne
programe zdravstvene zaštite i prioritetne najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz određenih
specijalističkih djelatnosti koji će se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije i ne mogu se
koristiti za druge namjene.
Ukoliko se sredstva federalnog fonda solidarnosti u cijelosti ne iskoriste do kraja tekuće poslovne
godine, neutrošeni iznos sredstava vraća se kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja
srazmjerno njihovom učešću u formiranju tih sredstava.
Kriteriji i način korištenja sredstava federalne solidarnosti, utvrđuju se posebnom odlukom Vlade
Federacije.
2. Osnovica i način obračunavanja doprinosa

Kod utvrđivanja osnovice, način obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno
osiguranje iz plaća radnika i s njima izjednačenih osiguranika, primjenuju se propisi o porezima
građana.

Osnovicu, način obračunavanja i uplate doprinosa iz člana 80. stav 1. tač. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11,
12, 13. i 14. ovog zakona utvrđuje svojim propisima zakonodavno tijelo kantona na prijedlog
kantonalnog zavoda osiguranja.

Stope za utvrđivanje visine doprinosa iz člana 80. ovog zakona utvrđuje svojom odlukom
zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja.

Osnov za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana predstavlja plan potrebnih sredstava za
provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja koji utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda
osiguranja polazeći od utvrđivanja standarda zdravstvene zaštite i predviđenog programa mjera za
provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja.
3. Obveznici uplate doprinosa

Obveznici obračunavanja i uplate dorpinosa za obavezno zdravstveno osiguranje su:
1. preduzeća, druga pravna i fizička lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost za
radnike u radnom odnosu i s njima izjednačene osiguranike, za lica birana ili imenovana na
funkcije u određenim organima državne ili sudske vlasti i uprave u Federaciji, kantonu i općini, za
lica koja obavljaju rad po ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za lica upućena na
školovanje, stručno usavršavanje, postdiplomatski i doktorski studij ili na praktičan rad, za lica na
profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim registriranim udruženjima, za volontere, za
dodatni doprinos za korišćenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,
2. Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje za korisnike penzija i korisnike drugih prava po
osovu penzijskog i invalidskog osiguranja,
3. Zavod za zapošljavanje za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su ta lica
prijavljena,
4. Zavod za socijalnu zaštitu za lica koja primaju stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u
ustanovama socijalne zaštite,
5. preduzeća i druga pravna lica odnosno nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi za
lica na javnim i drugim radovima,
6. lica zaposlena u inozemstvu za članove svojih porodica čije je prebivalište na teritoriji kantona
ako nisu osigurani po drugom osnovu,
7. nadležni organ uprave u Federaciji odnosno kantonu za pripadnike Federalne vojske,
pripadnike F MUP a i za pripadnike kantonalne policije,
7a. organ uprave kantona nadležan za poslove socijalne i dječije zaštite:
za djecu od rođenja do polaska u osnovnu školu koja nisu osigurana po drugom osnovu, a u
skladu sa članom 19. tačka 13a. Zakona,
za lica nakon navršenih 65 godina života, koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, a
u skladu sa članom 19. tačka 13b. Zakona,
8. organ uprave kantona nadležan za obrazovanje za učenike odnosno studente koji nisu
osigurani po drugom osnovu u skladu sa članom 19. tačka 13a. Zakona, kao i za učenike odnosno
studente koji vrše praktičan rad u vezi sa nastavom,
9. nadležni organ uprave kantona odnosno općine za socijalno ugrožena lica koja nisu osigurana
po drugom osnovu, i lica iz člana 19. tač. 15. i 16. i člana 24. tač. 1, 2. i 3. ovog zakona,

10. za strane državljane i lica bez državljanstva koja se školuju ili stručno usavršavaju davalac
stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predviđeno da sami plaćaju doprinos,
11. osiguranik zemljoradnik koji je starješina poljoprivrednog domaćinstva, obveznik je uplate
doprinosa za sebe i članove svog porodičnog domaćinstva,
12. autorske agencije, udruženja građana, druga profesionalna udruženja i sportski savez odnosno
organizatori sportskih i drugih javnih priredaba za učesnike u tim priredbama odnosno za
članove svojih udruženja koji se bave profesionalnom i drugom djelatnošću odnosno preko kojih
ostvaruju prihod, kao i za vrhunske sportiste koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog komiteta
ili udruženja sportista na nivou Federacije.
13. centar za socijalni rad odnosno općinska služba za socijalnu zaštitu za roditelja njegovatelja
iz člana 19. tačka 22. ovog Zakona, iz sredstava federalnog budžeta doznačenih za finansiranje
doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje roditelju njegovatelju u skladu sa odredbama
Zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji Bosne i Hercegovine i propisima donesenim na
osnovu tog zakona.
Ostala lica sama uplaćuju doprinos na osnovu obračuna kantonalnog zavoda osiguranja.

Kontrolu obračuna i uplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u
skladu sa Zakonom o doprinosima i članom 23. Zakona o jedinstvenoj registraciji.
Obvezniku uplate doprinosa, kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinos obustavlja se dalje
korišćenje zdravstvene zaštite po ovom zakonu, izuzev hitne medicinske pomoći.
Utvrđena dugovanja po osnovu obaveze obračuna i uplate doprinosa realizuju se tako što se
obvezniku obračuna i uplate doprinosa, rješenjem nalaže obaveza da uplati doprinos i rok u kome
se ta obaveza treba izvršiti.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja prati redovnu uplatu sredstava za federalni fond
solidarnosti svih obveznika uplate ovih sredstava, na način i u skladu sa ovim zakonom.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja će svojim općim aktom utvrditi način vršenja kontrole
iz stava 8. ovog člana.
Vlada Federacije će donijeti propis o saradnji institucija zdravstvenog osiguranja i Porezne uprave
Federacije u cilju postizanja redovne i potpune uplate doprinosa za obavezno zdravstveno
osiguranje kao i uplate sredstava u federalni fond solidarnosti.

Organizacija ovlašćena za obavljanje platnog prometa obavezna je na zahtjev kantonalnog zavoda
osiguranja, a na osnovu izvršenog platnog naloga, odnosno na osnovu izvršne sudske odluke,
izvršiti naplatu iznosa neuplaćenog doprinosa s kamatama, prijenosom sa računa obveznika na
račun kantonalnog zavoda osiguranja, po postupku za prisilnu naplatu doprinosa i poreza
građana.

Naplata doprinosa zastarjeva za pet godina ne računajući do kraja godinu u koju je dospjela
obaveza plaćanja.
4. Sredstva budžeta

Sredstva iz budžeta kantona ili općine iz člana 80. stav 1. tačka 13. ovog zakona odobrava
zakonodavno tijelo kantona ili općine na osnovu zahtjeva koji utvrđuje upravni odbor
kantonalnog zavoda osiguranja polazeći od plana potrebnih sredstava za sprovođenje obaveznog
zdravstvenog osiguranja.
Sredstvima iz stava 1. ovog člana osiguravaju se:
pokriće povećanih troškova zdravstvene zaštite izazvanih većim odstupanjima u odnosu na
planirana sredstva zdravstvenog osiguranja zbog određenih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta
sprovođenja zdravstvene zaštite,
za pokriće troškova zdravstvene zaštite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznog
zdravstvenog osguranja zbog određenih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta sprovođenja
zdravstvene zaštite,
za pokriće troškova naknada plaća iz člana 57. stav 1. ovog zakona,
za pokriće troškova zdravstvene zaštite lica čije je prebivalište nepoznato,
sredstva za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti, statističkih istraživanja u oblasti zdravstva koja
su od interesa za kanton i zdravstveno informacionog sistema u kantonu.
5. Lično učešće osiguranika

Parlament Federacije može, u osnovnom paketu zdravstvenih prava, utvrditi maksimalni iznos
neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite,
uzimajući u obzir socijalne prilike osiguranih lica i njihov doprinos obaveznom zdravstvenom
osiguranju, kao i iznos raspoloživih sredstava za finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Djeca od rođenja do navršene 15. godine života, odnosno stariji maloljetnici do 18 godina života i
lica nakon navršenih 65 godina života, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu,
oslobođeni su od plaćanja sredstava ličnog učešća osiguranih lica prilikom korištenja zdravstvene
zaštite.
Za djecu od rođenja do navršenih 15 godina života, odnosno starije maloljetnike do 18 godina
života i lica nakon navršenih 65 godina života, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom
osnovu, plaćanje neposrednog učešća u troškovima zdravstvene zaštite vršit će organ uprave
kantona nadležan za poslove socijalne i dječije zaštite.
VI OBAVEZNO ZDRAVSTVENO REOSIGURANJE

Obavezno zdravstveno reosiguranje organizira se i provodi u okviru Fedaracije.

Parlament Federacije odlukom utvrđuje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uvjete pod kojima
se priznaje da je nastupio slučaj koji predstavlja osnov za naknadu, iznose premije za reosiguranje,
naknade koje se osiguravaju u slučaju nastupanja reosiguranih rizika i postupak za ostvarivanje
ovih naknada.
Kao rizici koji se obavezno reosiguravaju određuju se rizici koji nastaju uslijed elementarnih
nesreća (poplava, zemljotresa, požara), i epidemije širih razmjera.
Parlament Federacije može utvrditi druge rizike koji se obavezno reosiguravaju.

Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje obrazuje se kod Federalnog zavoda osiguranja
i reosiguranja fond zdravtsvenog reosiguranja za Federaciju.
Nakon godišnjeg obračuna Federalni zavod osiguranja i reosiguranja vrši povrat premija
reosiguranja, kantonalnim zavodima osiguranja, zavisno od procentulanog učešća u reosiguranju.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove u vezi sa pripremom i provođenjem
akata iz čl. 92. i 93. ovog zakona.
VII KANTONALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FEDERALNI
ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA

Kantonalni zavodi osiguranja i Federalni zavod osiguranja i reosiguranja su pravna lica s pravima i
obavezama te odgovornošću, utvrđenim ovim zakonom i statutima kantonalnih zavoda
osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja.
Kantonalni zavodi osiguranja se mogu međusobno udruživati radi ostvarivanja potreba iz
obaveznog zdravstvenog osiguranja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije i vlada
kantona.

Statutom kantonalnog zavoda osiguranja odnosno statutom Federalnog zavoda osiguranja i
reosiguranja utvrđuje se naročito: organizacija kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno
Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, prava, obaveze i odgovornosti organa upravljanja,
javnost rada, način obavljanja stručno administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova za
kantonalni zavod osiguranja, odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, kao i druga
pitanja propisana zakonom od značaja za rad kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog
zavoda osiguranja i reosiguranja.

Statut kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja
donosi upravni odbor kantonanog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i
reosiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijela kantona, odnosno Parlamenta Federacije.

Radi obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova kantonalni zavod osiguranja odnosno
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja osnivaju stručne službe.
Stručne službe iz stava 1. ovog člana organiziraju se tako da se osigura nesmetano, racionalno i
uspješno obavljanje djelatnosti kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda
osiguranja i reosiguranja.
Unutrašnja organizacija stručne službe zavoda iz prethodnog stava utvrđuje se pravilnikom kojeg
donosi rukovodilac, uz saglasnost vlade kantona, odnosno Vlade Federacije.

Kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja imaju žiro račun.

Kantonalni zavod osiguranja:
provodi politiku razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite koja se osigurava obaveznim
zdravstvenim osiguranjem,
planira i prikuplja novčana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, te plaća usluga
zdravstvenim ustanovama i prihvatnim zdravstvenim radnicima,
obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine se o zakonitom i
blagovremenom ostvarivanju tih prava te im pruža stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštite
njihovih interesa,
obavlja poslove ugovoranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima,
određuje kriterije i način korišćenja te visinu novčanog isnosa za naknadu putnih troškova u
vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i naknadu za pogrebne troškove,
određuje visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće na teret kantonalnog zavoda
osiguranja, način valorizacije osnovice za naknadu plaća za vrijeme bolovanja,
učestvuje u izradi i provodi međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se
odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje,
vrši obračun dugovanja i potraživanja troškova zdravstvenog osiguranja i druge poslove u
skladu sa ovim ugovorima,
obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu, i privatnih
zdravstvenih radnika saglasno zaključenom ugovoru za tekuću godinu,

obavlja poslove izrade podzakonskih i općih akata u vezi sa ostvarivanja prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja za čije su donošenje nadležni organi kantona odnosno organi
kantonalnog zavoda osiguranja,
uređuje ostala pitanja vezana za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja:
prati politiku sprovođenja i unapređivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja i koordinira rad
kantonalnih zavoda osiguranja u tom domenu;
obavlja poslove izrade projekcije sredstava neophodnih za sprovođenje obaveznog
zdravstvenog osiguranja;
planira i prikuplja sredstva federalnog fonda solidarnosti;
obavlja poslove u vezi sa izradom osnova za utvrđivanje cijena i cjenovnika zdravstvenih usluga
iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja,
obavlja poslove u vezi sa zaključivanjem ugovora, praćenjem sprovođenja, plaćanjem i
kontrolom izvršenih zdravstvenih usluga u skladu sa članom 8. ovog zakona,
obavlja poslove u vezi sa izradom obračuna ukupnih sredstava ostvarenih i utrošenih u
zdravstvu, sa izvještajem,
obavlja poslove u vezi sa izradom obračuna ukupnih sredstava ostvarenih i utrošenih za
sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja sa izvještajem,
obavlja poslove u vezi sa izradom obračuna sredstava federalnog fonda solidarnosti, po
namjenama, sa izvještajem,
obavlja poslove u vezi sa nabavkama iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim
aktima,
obavlja poslove vođenja evidencija, u oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja, a po potrebi
uvozi dodatna statistička istaživanja od interesa za obavezno zdravstveno osiguranje,
osigurava vođenje jedinstvenog informacionog sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja,
vrši poslove izrade izvještaja o provođenju obaveznog zdravstvenog osiguranja na teritoriji
Federacije,
obavlja poslove izrade međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na
obavezno zdravstveno osiguranje i provodi ih,
koordinira rad kantonalnih zavoda osiguranja u provođenju ovih ugovora i neposredno
učestvuje u međunarodnim dogovorima vezanim za ovu oblast,

obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu za koje je ovlašćen
propisima iz člana 41. stav 2. ovog zakona,
vrši poslove u vezi s izradom standarda i normativa obaveznog zdravstvenog osiguranja,
obavlja poslove izrade podzakonskih akata u vezi sa ostvarivanjem prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja,
obavlja poslove iz člana 94. ovog zakona,
obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, kao i
poslove koje mu povjere kantonalni zavodi osiguranja.
Sredstva potrebna za rad Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja osiguravaju se iz sredstava
kantonalnih zavoda osiguranja i sredstava reosiguranja srazmjerno vrsti i obimu poslova te
kadrovskoj strukturi i broju uposlenih radnika potrebnih za kvalitetno i blagovremeno obavljanje
planiranih poslova.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja ostvaruje sredstva iz prethodnog stava na osnovu
sporazuma sa kantonalnim zavodima osiguranja i na osnovu odluke Vlade Federacije o obavljanju
poslova u vezi sa obaveznim zdravstvenim reosiguranjem.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove izrade obračuna ukupnih sredstava
ostvarenih i utrošenih u zdravstvu Federacije (u daljem tekstu: obračun sredstava u zdravstvu).
Obračun sredstava u zdravstvu obuhvata obradu prikupljenih podataka o:
stanovništvu (demografska struktura);
zaposlenim, nezaposlenim, korisnicima penzije, korisnicima prava po osnovu socijalne zaštite i
sl.;
iznosima plaća, penzija i drugih ličnih primanja;
osiguranicima, licima koja od ovih izvode pravo na zdravstvenu zaštitu, neosiguranim licima;
prihodima (po izvorima) i rashodima (po namjenama) kantonalnih zavoda zdravstvenog
osiguranja, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, te institucija dobrovljnog (privatnog)
zdravstvenog osiguranja;
prihodima (po izvorima) i rashodima (po namjenama) zdravstvenih ustanova i zdravstvenih
radnika u privatnoj praksi;
zaposlenosti po stepenu obrazovanja i zanimanja u institucijama zdravstvenog osiguranja i
zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi;
kapacitetima i iskorišćenosti kapaciteta u zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi.

Podaci iz stava 2. ovog člana sistematizuju se i obrađuju na nivou općina i kantona te se
objedinjavaju za Federaciju kao cjelinu.
Izvori podataka za obračun sredstava u zdravstvu su zvanični izvještaji o poslovanju odnosno
završni računi institucija zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih ustanova, izvještaji iz privatne
prakse, te na zakonom propisani način objavljeni podaci Zavoda za statistiku Federacije Bosne i
Hercegovine, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zavoda za
javno zdravstvo kantona i dr.
Pravilnikom o obračunu sredstava u zdravstvu koga donosi federalni ministar pobliže se uređuju
obaveze učesnika u postupku i rokovi za obradu i analizu podataka, vrsta i sadržaj izvještaja o
rezultatima obračuna sredstava u zdravstvu, način njegovog objavljivanja i dr.

Kantonalnim zavodom osiguranja upravlja upravni odbor.
Upravni odbor se sastoji od devet članova koje imenuje Vlada kantona na prijedlog kantonalnog
ministra, i to:
tri člana iz reda osiguranika zdravstvenog osiguranja,
dva člana iz reda poslodavaca,
četiri člana iz reda zdravstvenih radnika.
Predsjednika upravnog odbora imenuje vlada kantona prilikom imenovanja ostalih članova
upravnog odnora.
Djelokrug, ovlašćenja i odgovornost upravnog odbora utvrđuju se statutom kantonalnog zavoda
osiguranja.

Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja upravlja upravni odbor.
Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima 11 članova koje imenuje Vlada
Federacije na prijedlog federalnog ministra, i to:
po jedan Član iz svakog kantona, kojeg predlažu kantonalna ministarstva zdravstva;
jedan Član iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada Federacije prilikom imenovanja ostalih članova
upravnog odbora.
Upravni odbor donosi odluke većinom ukupnog broja članova Upravnog odbora.

Upravni odbor kantonalnog zavoda osigurana:
utvrđuje program djelatnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja i mjera za unapređivanje
obaveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje politiku korišćenja sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja, daje smjernice za funkcioniranje stručne službe kantonalnog zavoda
osiguranja radi pravilnog ostvarivanja prava osiguranih lica i racionalnog poslovanja,
donosi statut kantonalnog zavoda osiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijala kantona i druge
opće akte za čije je donošenje ovlašćen zakonom,
predlaže saglasno zakonu stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje,
donosi finansijski plan i usvaja završni račun,
odlučuje o osiguravanju dopunskih sredstava i o načinu pokrivanja eventualnih gubitaka nastalih
u poslovanju,
pretresa godišnji izvještaj o radu kantonalnog zavoda osiguranja i njegove stručne službe,
razmatra izvještaj o kontroli vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga,
provodi prošireno zdravstveno osiguranje ako je utvrđeno odlukom zakonodavnog tijela
kantona,
sarađuje sa drugim kantonalnim zavodima osiguranja, Federalnim zavodom osiguranja i
reosiguranja i drugim organima i irganizacijama u stvarima od zajedničkog interesa određuje
predstavnike u drugim organizacijama i dr,
vrši i druge poslove za koje je ovlašćen zakonom, podzakonskim aktima, općim i drugim
aktima.
Upravni odbor može obrazovati odbore i komisije za izvršavanje određenih zadataka.

Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja:
utvrđuje program djelatosti Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i daje smjernice za
funkcioniranje Stručne službe Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja,
donosi statut Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, uz saglasnost Parlamenta Federacije i
druge opće akte,
donosi finansijski plan i usvaja završni račun,
razmatra probleme u vezi sa osiguranjem sredstava za provođenje obaveznog zdravstvenog
osiguranja i reosiguranja na teritoriji Federacije i predlaže odgovarajuće mjere,
donosi projekciju sredstava neophodnih za sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja;

utvrđuje prijedlog Pravilnika o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaključivanje ugovora iz
člana 8. ovog zakona;
donosi opći akt o osnovama za utvrđivanje cijena sa cjenovnikom zdravstvenih usluga iz osnova
obaveznog zdravstvenog osiguranja;
usvaja obračune iz člana 15. stav 1. alineja 6., 7. i 8. ovog zakona i dostavlja ih Parlamentu
Federacije na razmatranje;
donosi finansijski plan federalnog fonda solidarnosti;
priprema Prednacrt odluke o utvrđivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite
od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene
zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koji će se pružati osiguranim licima na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Prednacrt odluke o kriterijima i načinu korištenja sredstava
fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine;
raspoređuje sredstva federalne solidarnosti po utvrđenim namjenama;
prati izvršenje prihoda i rashoda federalnog fonda solidarnosti i o tome dostavlja izvještaje
kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i Federalnom ministarstvu zdravstva svaka tri
mjeseca;
donosi odluku o raspisivanju tendera za nabavku potrošnog materijala i lijekova i imenuje
komisiju za provođenje tendera i izbor najpovoljnijeg ponuđača;
utvrđuje ugovore koje Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaključuje sa zdravstvenim
ustanovama za pružanje zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava solidarnosti i prati
njihovo izvršenje;
donosi druge akte neophodne za poslovanje federalnog fonda solidarnosti,
razmatra izvještaj o provođenju obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja na teritoriji
Federacije i izvještaj o radu Stručne službe,
razmatra izvještaj o provođenju međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se
odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje,
razmatra izvješaj o ostvarivanju zdravstvene zaštite u inozemstvu,
priprema prijedloge akata iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja koje u
skladu sa zakonom donose ministar zdravstva odnosno Vlada Federacije,
učestvuje u pripremi za zaključivanje međunaronih ugoovra o socijalnom osiguranju u dijelu koji
se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje,
vrši i druge poslove za koje je ovlašćen zakonom, podzakonom, općim i drugim aktima.
Upravni odbor može obrazovati odbore i komisije za izvršavanje određenih zadataka.

Kantonalnim zavodom osiguranja odnosno Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja
rukovodi direktor.
Direktora kantonalnog zavoda osiguranja imenuje i razrješava vlada kantona na prijedlog
kantonalnog ministra.
Direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima zamjenika.
Direktor i zamjenik direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ne mogu biti
imenovani iz istog konstitutivnog naroda u Federaciji.
Direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja imenuje i razrješava
Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva.

Kantonalni zavodi osiguranja imaju rezervu koja se ostvaruje izdavanjem najmanje 5% ukupnih
rashoda ostvarenih u protekloj godini.
Nadzor nad korišćenjem rezerve obavlja upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja.

Sredstva rezerve služe za osiguravanje tekuće likvidnosti, za pokriće gubitaka i mogu biti
korišćena za komercijalne pozajmice.

Ukoliko vlada kantona utvrdi da su gubici kantonalnog zavoda osiguranja nastali iz objektivnih
okolnosti, gubici se pokrivaju iz budžeta kantona kao pomoć za likvidnost u iznosu koji
nedostaje.

U svrhu osiguranja podataka potrebnih za provođenje obaveznog zdravstevnog osiguranja, te
nadzor nad ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u kantonalnom zavodu
osiguranja odnosno Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja se vode evidencije.
Provedbene propise o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije te
obaveznicima vođenja evidencije, donijet će upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja
odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja.

Nadzoe nad zakonitošću rada kantonalnog zavoda osiguranja odosno Federalnog zavoda
osiguranja i reosiguranja obavlja nadležni organ uprave kantona odnosno Federacije.
VIII KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravno odnosno
fizičko lice:
1. ako ne obračunava odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje iz plaća
radnika. (Član 86. stav 1. tačka 1.)
2. ako ne obračuna odnosno ne uplati dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu,
(Član 86. stav 1. tačka 1.)
3. ako u zakonskom propisanom roku od dana povrede na radu odnosno utvrđivanja
profesionalnog oboljenja radnika ne dostavi prijavu kantonalnom zavodu osiguranja, (Član 28.
stav 3.)
4. ako onemogući pregled i nadzor, te finansijsku kontrolu poslovanja. (Član 87. stav 1.)

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice:
1. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika
penzija i korisnika drugih prava po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja (Član 86. stav 1.
tačka 2.)
2. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje
nezaposlenih lica koja su uredno prijavljena, (Član 86. stav 1. tačka 3.)
3. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za lica smještena u ustanove socijalne zaštite i lica
koja primaju stalnu novčanu pomoć. (Član 86. stav 1. tačka 4.)
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i
odgovorno lice u pravnom licu.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj lice:
1. ako ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koje je obavezno da samo uplati,
(Član 86. stav 2.)
2. ako onemogući pregled i nadzor te finansijsku kontrolu poslovanja. (Član 87. stav 1.)

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj zemljoradnik, odnosno
zemljoradničko domaćinstvo:
1. ako ne izvrši uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, (Član 86. stav 1. tačka 11.)
2. ako ne dostavi nadležnom pravnom licu podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica,
radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (Član 54.)

Novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj pravno odnosno
fizičko lice:
1. ako ne dostavi nadležnom kantonalnom zavodu osiguranju sve podatke u vezi sa prijavom i
odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
(Član 54.)
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i
odgovorno lice u pravnom licu.

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM kaznit će se za prekršaj izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako
utvrdi da osigurano lice ima pravo na korišćenje bolovanja, a za to nema osnovu. (Član 55. stav
1.)

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj osigurano lice:
1. ako je svjesno prekoračilo privremenu nesposobnost za rad, namjerno spriječava ozdravljenje
odnosno osposobljavanje, obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv
za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ne pridržava se
uputa za liječenje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili u
roku od tri dana nakon početka bolesti, ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite da je obolio, (Član 45.)
2. ako je ostvario pravo na naknadu putnih troškova u vezi sa liječenjem a za to nije imao
pravnog osnova, (Član 49.)
3. ako koristi ispravu kojom dokazuje status osiguranog lica na način suprotan odredbama ovog
zakona i propisa donesenih na osnovu odredaba ovog zakona. (Član 53.)

Do puštanja u opticaj KM novčane kazne predviđene u čl. 111. do 117. ovog zakona, mogu se
plaćati u DEM ili u protuvrijednosti valute koje se koriste u platnom prometu Federacije po
srednjem kursu koji objavljuje nadležna finansijska institucija na dan plaćanja.
IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ministarstvo zdravstva u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva, preduzet će sve
mjere, osigurati uvjete i izvršiti druge potrebne radnje za početak rada kantonalnih zavoda
osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja preuzimaju rukovodne i
ostale radnike koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona bili uposleni na poslovima
zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije.
Preuzimanje i raspoređivanje radnika u smislu stava 1. ovog člana, izvršit će se na osnovu
internog natječaja prema potrebama procesa rada, te prema školskoj spremi i radnim
sposobnostima radnika.

Kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja preuzimaju
pripadajuća prava i obaveze, poslovni prostor, opremu i inventar i druge stvari, arhivu, akte,
predmete i drugu dokumenatciju i sredstva za rad koji su preuzet i u Ministarstvu zdravstva od
Republičkog fonda za zdravstvenu zaštitu. derbeste.de
Pored sredstava iz stava 1. ovog člana kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod
osiguranja i reosiguranja preuzimaju prava, obaveze i sredstva ostvarena tokom rada na poslovima
zdravstvenog osiguranja do dana početka rada kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog
zavoda osiguranja i reosiguranja.

Propise potrebne za provođenje ovog zakona iz čl. 35, 38, 41, 53, 54, 55, 64. i 92. nadležni organi
su dužni donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Kantonalni zavod osiguranja i Federalbni zavod osiguranja i reosiguranja dužni su donijeti statute,
planove rada i finansijske planove u roku od 60 dana, a druge opće akte u roku od šest mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja akata iz čl. 122. i 123. ovog zakona primjenjivat će se odgovarajući opći akti koji su
na snazi na području Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Osigurana lica koja su započela ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja
proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu ovog zakona, od dana
njegovog stupanja na snagu ostvaruju ta prava prema odredbama ovog zakona.
Lica iz stava 1. ovog člana koje prema odredbama ovog zakona ne ispunjavaju propisane uvjete
za korišćenje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju započeto korišćenje tog
prava prema odredbama ovog zakona kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom,
odnosno na osnovu ovog zakona sve dok traje oboljenje i potreba liječenja.
Pravo na naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva, do donošenja propisa u oblasti dječije
zaštite, koji će regulirati porodiljsko odsustvo, ostvaruje se u oblasti zdravstvenog osiguranja.

Sredstva za naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva, osigurat će se u budžetu kantona i
isplaćivat će se u ivisini i način koji odredi zakonodavno tijelo kantona.

Do donošenja propisa o stopama obaveznog zdravstvenog osiguranja i utvrđivanja stope
obaveznog zdravstvenog osiguranja, primjenjivat će se odgovarajuće stope koje su važile na dan
stupanja na snagu ovog zakona.
Do uspostavljanja sistema zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u smislu odredaba ovog zakona
odnosno do uspostavljanja ekonomske osnove Federacije koja će omogućiti potpunu primjenu
istog, sredstva za sprovođenje zdravstvenog osiguranja mogu se osigurati iz budžeta kantona za
mjere iz nadležnosti kantonalnih zavoda osiguranja, odnosno budžeta Federacije za mjere iz
nadležnosti Federacije.

Sva pravna i fizička lica u ostvarivanju prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
dužna su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa koji su uređivali oblast
zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju
("Službene novine Federacije BiH", br. 7/2002)

U roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije će:
donijeti odluke iz člana 7. stav 3. i člana 11. st. 3. i 7. ovog zakona;
imenovati Upravni odbor, kao i direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda osiguranja i
reosiguranja.
U roku iz stava 1. ovog člana, vlada kantona i Vlada Federacije će donijeti pravilnik iz člana 9.
stav 2. ovog zakona, a federalni ministar pravilnik iz člana 16. stav 5. ovog zakona.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja uskladit će statute i druge
opće akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Svi dosadašnji kantonalni i međukantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja dužni su izvršiti svoju
preregistraciju u skladu sa ovim zakonom.

Primjena odredbi ovog zakona, koje se odnose na prikupljanje i korištenje sredstava federalnog
fonda solidarnosti, počet će u roku od 30 dana od dana donošenja odluka Vlade Federacije iz
člana 20. stav 1. alineja 1. i 2. ovog zakona.

Primjena odredaba ovog zakona, koje se odnose na uspostavu federalnog fonda solidarnosti,
počet će nakon organizovanja i početka rada zavoda zdravstvenog osiguranja u svim kantonima
na teritoriji Federacije, na način i u skladu sa odredbama ovog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju
("Službene novine Federacije BiH", br. 70/2008)

Kantonalni organi uprave, zavodi zdravstvenog osiguranja kantona i vlade kantona dužni su
uskladiti svoje akte sa odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog Zakona.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2009. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o zdravstvenom osiguranju
("Službene novine Federacije BiH", br. 48/2011)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju

("Službene novine Federacije BiH", br. 36/2018)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".
Samostalni član Zakona o izmjeni i dopunama
Zakona o zdravstvenom osiguranju
("Službene novine Federacije BiH", br. 61/2022)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH",
a primjenjivat će se u skladu sa propisima o budžetima u Federaciji i propisima o izvršavanju
budžeta Federacije.