Zakon o zaštiti topografije integriranog kola BiH
Napomena: Nezvanični prečišćeni tekst u informativne svrhe. Za službenu primjenu koristite objavljene propise u Službenim novinama ili preuzeti PDF dokument.
Službeni glasnik BiH broj 53/10
ZA
KON
O ZAŠTITI TOPOGRAFIJE
INTEGRIRANOG KOLA
Na osnovu čl
Hercegovine na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila 2010. godine, i na 46.
sjednici Doma naroda, održanoj 28. maja 2010. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI TOPOGRAFIJE INTEGRIRANOG KOLA
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom uređuju se: topografija integriranog kola, uslovi zaštite topografije
integriranog kola, prava njenog stvaraoca, odnosno stvaraočevog poslodavca ili lica koje je
naručilo njenu izradu, kao i način i ostvarivanje tog prava.
Član 2.
(Definicije pojmova)
(1) Integrirano kolo, u smislu ovog zakona, jeste gotov proizvod ili međuproizvod
namijenjen za obavljanje određene elektronske funkcije, koji se sastoji od komada materijala
koji uključuje jedan ili više povezanih slojeva sačinjenih od integriranih elemenata, od kojih
je bar jedan element aktivan.
(2) Topografija integriranog kola (u daljnjem tekstu: topografija), u smislu ovog zakona,
jeste skup povezanih slika, zabilježenih ili kodiranih na bilo koji način, koje predstavljaju
trodimenzionalnu matricu slojeva od kojih je integrirano kolo sastavljeno, pri čemu svaka
slika sadrži cjelinu ili dio matrice poluprovodničkog proizvoda u svakoj fazi njegove
proizvodnje.
(3) Komercijalna upotreba označava prodaju, davanje u najam ili bilo koji drugi način
komercijalnog stavljanja u promet topografije, uključujući i njeno nuđenje u te svrhe. Prva
komercijalna upotreba topografije ne uključuje njenu upotrebu pod uslovom povjerljivosti,
ako se ona ne stavlja dalje u promet.
Član 3.
(Izuzeci od zaštite)
Ovim zakonom ne štiti se bilo koji koncept, postupak, sistem, tehnologija ili informacija koja
je opredmećena u topografiji.
Član 4.
(Predmet i uslovi zaštite)
(1) Predmet zaštite je topografija koja je izvorna, u smislu da predstavlja rezultat
intelektualnog napora svog stvaraoca i da u vrijeme nastanka nije bila uobičajena među
stvaraocima topografija i proizvođačima integriranih kola.
(2) Topografija koja se sastoji od elemenata i među veza koji su uobičajeni u industriji
topografija može biti zaštićena samo ako, posmatrano u cjelini, ispunjava uslove iz stava (1)
ovog člana.
Član 5.
(Rokovi za zaštitu)
(1) Zaštita topografije može se tražiti u roku od dvije godine od datuma njene prve
komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu.
(2) Ako topografija nije komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu, zaštita topografije
može se tražiti u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.
Član 6.
(Subjekti zaštite)
(1) Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sljednik. Ako je
topografiju kreiralo više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
(2) Ako je topografija nastala u radnom odnosu ili po narudžbi, pravo na zaštitu topografije
ima poslodavac, odnosno lice koje je naručilo njenu izradu, izuzev ako je ugovorom
predviđeno drugačije.
Član 7.
(Nacionalni tretman)
(1) Zaštitu prema ovom zakonu uživaju fizička i pravna lica koja:
a) su državljani Bosne i Hercegovine,
b) imaju prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini, ili
c) su na teritoriji Bosne i Hercegovine prva komercijalno upotrebljavala topografiju koja do
tada nije bila komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu.
(2) Strana fizička i pravna lica uživaju jednaku zaštitu kao i lica iz stava (1) ovog člana ako
to proizlazi iz međ
ratificirala Bosna i Hercegovina, ili iz primjene principa uzajamnosti.
(3) Pravo zaštite topografije priznato na osnovu ovog zakona važi samo za teritoriju Bosne i
Hercegovine.
Član 8.
(Zastupanje)
Strano lice mora u postupku zaštite topografije imati zastupnika koji se profesionalno bavi
zastupanjem i koji je domaći državljanin ili domaće pravno lice.
DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE
Čl an 9.
(Opće odredbe)
(1) Postupak za zaštitu topografije vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).
(2) Protiv odluke Instituta, donesene u prvom stepenu, kojom je odlučeno o predmetu
postupka, dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Komisija za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu:
Komisija).
(3) Protiv rješenja Komisije donesenog u drugom stepenu žalba nije dopuštena, ali se može
pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(4) Za sve radnje preduzete u upravnom postupku za sticanje i održavanje prava zaštite
topografije, kao i za radnje preduzete u postupku povodom žalbe plaćaju se administrativne
ćene
u propisanom roku, prijava se zaključkom odbacuje.
(6) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom i provedbenim propisima primjenjuju se
odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i
93/09).
Član 10.
(Podnošenje prijave za zaštitu topografije)
(1) Postupak za zaštitu topografije pokreće se podnošenjem Institutu prijave za zaštitu
topografije (u daljnjem tekstu: prijava).
(2) Institut ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na podnošenje prijave.
(3) Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.
Član 11.
(Sadržaj prijave)
(1) Prijava sadrži zahtjev za priznanje prava zaštite topografije i priloge.
a) naziv topografije ili bliže označenje područja topografije,
b) podatke o podnosiocu prijave,
c) podatke o zastupniku podnosioca prijave, ako postoji,
d) datum podnošenja prijave,
e) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno upotrijebljena, ili
d
atum i mjesto kada je topografija prvi put komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu.
ći prilozi:
a) opis topografije s podacima koji definiraju elektronsku funkciju koju obavlja integrirano
kolo izrađen prema topografiji,
b) grafički prikaz ili prikaz topografije u drugom odgovarajućem obliku kojim se topografija
identificira, posebno nacrt ili fotografije planova za izradu integriranog kola prema topografiji
za koju se traži zaštita,
c) primjerak integriranog kola proizvedenog prema topografiji za koju se traži zaštita, ako je
integrirano kolo komercijalno upotrijebljeno,
d) dokaz o komercijalnoj upotrebi topografije, ako je topografija komercijalno
upotrijebljena.
(4) Oblik prijave i način njenog popunjavanja, sadržaj zahtjeva za priznanje prava zaštite
pred Institutom uređuju se propisima za provođenje ovog zakona koje donosi Institut.
Član 12.
(Dijelovi prijave koji nisu dostupni javnosti)
(1) Podnosilac prijave može prilikom njenog podnošenja tražiti da se dijelovi priloga iz
člana 11. stav (3) tačka b) ovog zakona, koji predstavljaju poslovnu tajnu, ne mogu činiti
dostupnim trećim licima pod uslovom da su ostali dijelovi spomenutog priloga dovoljni za
identifikaciju topografije.
(2) Sud može naložiti otkrivanje dijelova priloga iz stava (1) ovog člana licima koja su
uključena u upravni ili sudski postupak koji se odnosi na utvrđivanje ništavosti rješenja o
priznanju prava zaštite topografije ili na povredu prava na zaštitu topografije, ako je to
neophodno za provođenje postupka.
Član 13.
(Ispitivanje prijave)
(1) Po prijemu prijave Institut ispituje da li je predmet prijave topografija u smislu člana 2.
stav (2) ovog zakona i da li je prijava podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona.
(2) Poslije utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava (1) ovog člana Institut ispituje:
a) ako je podnosilac prijave strano lice, da li je prijava podnesena posredstvom zastupnika u
smislu člana 8. ovog zakona,
b) da li je podnesena posebna prijava za svaku topografiju u smislu člana 10. stav (3) ovog
zakona,
čl ana 11.
st. (2) i (3) ovog zakona,
d) da li su plać
imaju propisan sadržaj u smislu člana 11. stav (4) ovog zakona.
(3) Ako prijava nije podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona, Institut će donijeti zaključak
o odbacivanju prijave. Protiv zaključka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Komisija.
(4) Ako Institut, na osnovu provedenog postupka ispitivanja prijave iz st. (1) i (2) ovog
člana, utvrdi da predmet prijave nije topografija u smislu člana 2. stav (2) ovog zakona,
odnosno da prijava nije podnesena u skladu s odredbom stava (2) ovog člana, on će u roku od
30 dana od dana podnošenja prijave pozvati podnosioca prijave da otkloni uočene nedostatke i
ostaviti mu rok za to koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 90 dana.
(5) Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke iz stava (4) ovog člana u ostavljenom
roku, Institut će donijeti zaključak kojim se prijava odbacuje. Protiv zaključka dopuštena je
žalba o kojoj odlučuje Komisija.
(6) Datum prijema uredne prijave u Institutu priznaje se kao datum podnošenja prijave.
(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava za zaštitu
topografije, koji u elektronskoj formi vodi Institut. Sadržaj i način vođenja Registra prijava za
zaštitu topografije uređuju se bliže provedbenim propisom.
Član 14.
(Priznanje prava zaštite topografije)
(1) Ako Institut nakon provedenog postupka ispitivanja prijave iz člana 13. st. (1) i (2) ovog
zakona utvrdi da su ispunjeni uslovi za priznanje prava, donijet će rješenje o priznanju prava
zaštite topografije.
(2) Priznato pravo zaštite topografije upisuje se u Registar prava zaštite topografije, koji u
elektronskoj formi vodi Institut. Sadržaj i način vođenja Registra prava zaštite topografije
bliže se uređuju provedbenim propisom.
(3) Po izvršenom upisu u Registar prava zaštite topografije, nosiocu prava izdaje se isprava
o pravu zaštite topografije. Sadržaj isprave o pravu zaštite topografije bliže se uređuje
provedbenim propisom.
(4) Podaci iz Registra prava zaštite topografije objavljuju se u "Službenom glasniku
Instituta".
Član 15.
(Stavljanje topografije na uvid javnosti)
(1) Od upisa u Registar prava zaštite topografije svako ima pravo, na osnovu pisanog
zahtjeva za priznanje prava zaštite topografije i priloga iz čl ana 11. stav (3) tač. a), b) i d)
ovog zakona.
(2) Način ostvarenja prava iz stava (1) ovog člana uređuje se provedbenim propisom.
DIO TREĆI - ISKLJUČIVA PRAVA, OGRANIČENJE, TRAJANJE I PROMET
PRAVA
Član 16.
(Isključiva prava)
(1) Nosilac prava zaštite topografije ima isključivo pravo dopustiti ili zabraniti drugome da:
a) umnožava zaštićenu topografiju u cjelini ili njene bitne dijelove,
b) proizvodi integrirano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju ili njene bitne dijelove,
c) uvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet ili na drugi način komercijalno
upotrebljava ili uvozi za te svrhe primjerke zaštićene topografije ili njenih bitnih dijelova,
integrirano kolo u kojem je sadržana zaštićena topografija ili njeni bitni dijelovi, kao i
proizvode u kojima je ugrađeno integrirano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju ili njene
bitne dijelove.
(2) Za vrijeme trajanja prava zaštite topografije nosilac je ovlašten da označava integrirano
kolo koje je proizvedeno upotrebom zaštićene topografije velikim slovom "T".
Član 17.
(Ograničenje prava)
(1) Ne smatra se povredom prava iz člana 16. stav (1) tačka a) ovog zakona umnožavanje
topografije:
a) za ličnu upotrebu u nekomercijalne svrhe,
b) za nastavu koja se odnosi na topografiju, kao i za stručne analize ili istraživanja.
(2) Ne smatra se povredom prava iz člana 16. ovog zakona ako određeno lice, na osnovu
analize ili istraživanja zaštićene topografije, stvori topografiju koja ispunjava uslove iz člana
4. ovog zakona i takvu topografiju koristi na način iz člana 16. ovog zakona.
Član 18.
(Komercijalna upotreba zaštićene topografije bez saglasnosti nosioca prava)
(1) Licu koje prilikom sticanja integriranog kola nije znalo ili je imalo opravdan razlog da
vjeruje da je riječ o proizvodu na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije ne može se
spriječiti da komercijalno upotrebljava taj proizvod.
(2) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je platiti odgovarajuću naknadu za komercijalnu
upotrebu zaštićene topografije, koja uslijedi nakon što je to lice saznalo ili je imalo opravdan
razlog da vjeruje da se radi o proizvodu na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije.
Odgovarajuću naknadu određuje sud, osim ako stranke riješe spor putem pregovora,
posredovanjem ili na drugi pravno obavezujući način.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana odnose se i na pravne sljednike lica koje je steklo
integrirano kolo na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije.
Član 19.
(Iscrpljenje prava)
Ne smatraju se povredom prava radnje iz člana 16. stav (1) tačka c) ovog zakona ako se
odnose na primjerak zaštićene topografije, odnosno na integrirano kolo koje sadrži zaštićenu
topografiju, koje je prvi put stavio u promet u Bosni i Hercegovini nosilac prava, odnosno lice
koje ima njegovu saglasnost.
Član 20.
(Trajanje prava)
(1) Rok trajanja prava zaštite topografije počinje od priznatog datuma podnošenja prijave za
registraciju topografije ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije bilo gdje u svijetu,
zavisno od toga koji je dan raniji.
(2) Isključivo pravo zaštite topografije prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se
navršava deset godina od dana početka roka iz stava (1) ovog člana.
Član 21.
(Prijenos prava i licenca)
(1) Pravo zaštite topografije može biti, u cjelini ili djelimično, predmet prijenosa na osnovu
ugovora o prijenosu ili na osnovu nasljeđivanja.
(2) Pojedina ili sva ovlaštenja iz prava zaštite topografije mogu, s ograničenjima ili bez njih,
biti predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci.
(3) Ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana punovažni su samo ako su sastavljeni u pisanoj formi.
(4) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana upisuju se u
Registar prava zaštite topografije.
(5) Ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana imaju djelovanje prema trećim licima samo ako su
upisani u Registar prava zaštite topografije.
DIO ČETVRTI - PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM RJEŠENJA O PRIZNANJU
PRAVA ZAŠTITE TOPOGRAFIJE
Član 22.
(Ovlaštenje za pokretanje postupka i razlozi za ništavost)
(1) Institut će, na prijedlog zainteresiranog lica ili pravobranioca BiH ili ombudsmena BiH
ili po službenoj dužnosti, proglasiti ništavim rješenje o priznanju prava zaštite topografije ako
utvrdi da u momentu donošenja rješenja:
a) predmet zaštite nije bila topografija u smislu čl ana 2. stav (2) ovog zakona,
b) topografija nije ispunjavala uslove za zaštitu u smislu člana 4. ovog zakona,
c) prijava nije bila podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona,
d) nosilac prava na topografiju nije imao pravo na zaštitu u smislu čl. 6. i 7. ovog zakona,
e) prilozi iz člana 11. stav (3) ovog zakona nisu imali propisan sadržaj, odnosno nisu
odgovarali topografiji za koju je zatražena zaštita.
(2) Postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava zaštite topografije može
se pokrenuti pred Institutom tokom cijelog roka trajanja prava zaštite topografije.
(3) Ako podnosilac prijedloga za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava zaštite
službenoj dužnosti.
Član 23.
(Ograničenje djelovanja poništavanja)
Poništavanje rješenja o priznanju prava zaštite topografije nema retroaktivno djelovanje na
pravosnažne sudske odluke u vezi s utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore
o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni
pod uslovom da je nosilac prava bio savjestan.
DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 24.
(Usklađena primjena Zakona o patentu)
Odredbe Zakona o patentu kojima se uređuju: ovlaštenja za zastupanje, postupak za
proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava, podnošenje žalbe Komisiji za žalbe,
postupak povodom žalbe, prestanak prava zaloga, izvršenje, stečaj, građanskopravna zaštita
prava i carinske mjere primjenjuju se na odgovarajući način na topografije koje su predmet
zaštite prema ovom zakonu.
Član 25.
(Primjena Zakona)
Odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na topografije koje su nastale nakon datuma
početka njegove primjene.
Član 26.
(Provedbeni propisi)
(1) Direktor Instituta donijet će provedbene propise za izvršenje ovog zakona u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Provedbene propise u smislu stava (1) ovog čl ana čine: Pravilnik o postupku za
priznanje topografije integriranog kola, Odluka o posebnim troškovima postupka za sticanje i
održavanje prava industrijskog vlasništva i Odluka o naknadi za rad u Komisiji za žalbe.
Član 27.
(Stupanje Zakona na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se od 1. januara 2011. godine.
PSBiH broj 516/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r.
