Zakon o zaštiti od klevete Federacije BiH

Ovim zakonom uređuje se građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog
lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog pravnog ili
fizičkog lica trećem licu.
Principi koji se ostvaruju zakonom

Uređivanjem građanske odgovornosti iz člana 1. ovog zakona želi se postići da:
a) pravo na slobodu izražavanja, zajamčeno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom
konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ("Službeni glasnik BiH", broj 6/99)
predstavlja jedan od bitnih osnova demokr atskog društva, posebno kada se radi o pitanjima od
političkog i javnog interesa;
b) pravo na slobodu izražavanja štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je iznesen i ne
primjenjuje se samo na izražavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim , nego i na
izražavanja koja mogu uvrijediti, ogorčiti ili uznemiriti;
c) sredstva javnog informiranja imaju značajnu ulogu u demokratskom procesu kao javni
promatrači i prenosioci informacija javnosti.
Tumačenje

Ovaj zakon se tumači na takav način da se primjenom njegovih odredbi u najvećoj mjeri
obezbjeđuje princip slobode izražavanja.
Značenje naziva koji se koriste u zakonu

Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:
a) izražavanje svaka izjava, a naročito svaki usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski
materijal bez obzira na sadržaj, oblik ili način iznošenja ili pronošenja;
b) javni organ organ odnosno pravno lice u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federacija) i to:
organ zakonodavne vlasti,
organ izvršne vlasti,
organ sudske vlasti,
organ uprave,
pravno lice sa javnim ovlaštenjima koje je osnovano u skladu sa zakonom,
pravno lice koje je u vlasništvu ili pod kontrolom Federacije, kantona, općine ili grada ili nad
čijim radom javni organ vrši nadzor;
c) javni službenik svako lice koje je zaposleno u javnom organu;
d) kleveta radnja nanošenja štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem
izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog fizičkog ili pravnog lica trećem licu.
Okvir djelovanja zakona

(1) Ovaj zakon primjenjuje se na zahtjeve za naknadu štete zbog klevete, bez obzira kako je
zahtjev označen.
(2) Javnom organu nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu štete zbog klevete.
(3) Javni službenik može privatno i isključivo u ličnom svojstvu podnijeti zahtjev za naknadu
štete zbog klevete.
Odgovornost za klevetu

(1) Svako lice koje prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem
izražavanja neistinite činjenice, identificirajući to pravno odnosno fizičko lice trećem licu,
odgovorno je za klevetu.
(2) Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su autor, odgovorni
urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja.
(3) Lice iz st. 1. i 2. ovog člana (u daljem tekstu: štetnik) odgovorno je za štetu ako je namjerno ili
iz nepažnje iznijelo ili pronijelo izražavanje neistinite činjenice.
(4) Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na pitanja od političkog ili javnog interesa,
štetnik je odgovoran za štetu izazvanu iznošenjem ili pronošenjem tog izražavanja ako je znao da
je izražavanje neistinito ili je nepažnjom zanemario neistinitost izražavanja.
(5) Standard odgovornosti iz stava 4. ovog člana primjenjuje se i ako je oštećeni javni službenik ili
je bio javni službenik ili je kandidat za funkciju u javnom organu i ako, prema općem shvatanju
javnosti, vrši značajan uticaj na pitanja od političkog ili javnog interesa.
(6) Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na umrlo lice, nasljednik prvog reda tog lica
može podnijeti zahtjev, u smislu ovog zakona, pod uslovom da je takvo izražavanje nanijelo štetu
ugledu nasljednika.
Izuzeci od odgovornosti

(1) Ne postoji odgovornost za klevetu:
a) ako je izražavanjem izneseno mišljenje ili ako je to izražavanje u suštini istinito, a netačno samo
u nebitnim elementima;
b) ako je štetnik po zakonu obavezan da iznosi ili pronosi izražavanje ili je iznosio odnosno
pronosio izražavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka;
(c) ako je iznošenje odnosno pronošenje izražavanja bilo razumno.
(2) Prilikom donošenja odluke iz razloga predviđenih u tački c) stava 1. ovog člana sud uzima u
obzir sve okolnosti slučaja, a naročito:
način, oblik i vrijeme iznošenja ili pronošenja izražavanja,
prirodu i stepen prouzrokovane štete,
dobronamjernost i pridržavanje štetnika opće prihvaćenih profesionalnih standarda,
pristanak oštećenog,
vjerovatnost nastanka štete i u slučaju da izražavanje nije izneseno ili proneseno,
činjenicu da li izražavanje predstavlja objektivnu i tačnu informaciju o izražavanju drugih lica,
te da li se odnosi na pitanja iz privatnog života oštećenog ili na pitanja od političkog ili javnog
značaja.
Obaveza ublažavanja štete

Oštećeni je dužan da poduzme sve potrebne mjere da ublaži štetu uzrokovanu izražavanjem
neistinite činjenice, a naročito da štetniku podnese zahtjev za ispravku tog izražavanja.

Zaštita povjerljivih izvora

(1) Novinar i drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarsku djelatnost
traženja, primanja ili saopćavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog
izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uključuje i pravo da n e otkrije bilo
koji dokument ili činjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naročito usmeni, pismeni,
audio, vizuelni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni
pod kakvim okolnostima ograničeno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona.
(2) Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako drugo fizičko lice koje učestvuje
u postupku u smislu ovog zakona, a koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili
drugim licem u smislu stava 1. ovog člana, sazna identitet povjerljivog izvora informacija.
Obeštećenje

(1) Obeštećenje treba da bude u srazmjeri sa nanesenom štetom ugledu oštećenog i određuje se
isključivo radi naknade štete. Prilikom određivanja obeštećenja sud je dužan da cijeni sve
okolnosti slučaja, a naročito sve mjere koje je poduzeo štetnik radi ublažavanja štete, kao što su:
objavljivanje ispravke i opozivanje izražavanja neistinite činjenice ili izvinjenje;
činjenicu da je štetnik stekao novčanu korist iznošenjem ili pronošenjem tog izražavanja, kao i
činjenicu da li bi iznos dodjeljene štete mogao dovesti do velikih materijalnih poteškoća ili
stečaja štetnika.
(2) Sudska mjera o zabrani ili ograničavanju iznošenja ili pronošenja izražavanja neistinite
činjenice nije dozvoljena prije objavljivanja tog izražavanja.
(3) Privremena sudska mjera o zabrani pronošenja ili daljnjeg pronošenja izražavanja neistinite
činjenice može se odrediti samo ako oštećeni sa najvećom sigurnošću može učiniti vjerovatnim
da je to izražavanje prouzrokovalo štetu njegovom ugledu i da će oštećeni trpjeti nepopravljivu
štetu kao rezultat pronošenje ili daljnjeg pronošenja tog izražavanja. Stalna sudska mjera o zabrani
pronošenja ili daljnjeg pronošenja izražavanja neistinite činjenice može se odnositi samo na
određeno izražavanje za koje je utvrđeno da je klevetničko i na određeno lice za koje je utvrđeno
da je odgovorno za iznošenje ili pronošenje tog izražavanja.
Mirenje stranaka

Čim sud procjeni da su se stekli uvjeti, ispitat će mogućnost mirenja stranaka.
Rokovi zastarjelosti

(1) Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete u smislu ovog zakona iznosi tri (3) mjeseca od
dana kada oštećeni sazna ili je trebao saznati za izražavanje neistinite činjenice i za identitet štetnika
i taj se rok ni u kom slučaju ne može produžiti nakon isteka jedne (1) godine od dana kada je to
izražavanje izneseno trećem licu.
(2) Ako oštećeni umre nakon početka ali prije okončanja postupka, njegov nasljednik prvog reda
može nastaviti postupak u ime umrlog ako podnese zahtjev sudu u roku od tri (3) mjeseca od dana
smrti oštećenog i izjavi da želi nastaviti postupak.
Nadležni sud

Za zahtjev za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja nadležan je
općinski sud.
Efikasnost sudske zaštite

(1) Postupak po tužbama za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog
informiranja smatra se hitnim.
(2) Sud je dužan postupiti po tužbi za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog
informiranja u roku od trideset (30) dana od dana prijema tužbe u nadležni sud.
Odnos ovog zakona prema drugim zakonima

U odnosu na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe
zakona kojim su uređeni obligacioni odnosi, Zakona o parničnom postupku ("Službene novine
Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99) i zakona kojim je uređen izvršni postupak u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Prijelazne odredbe

(1) Obustavljaju se svi krivični postupci započeti prema Glavi XX, Krivična djela protiv časti i
ugleda (čl. od 213. do 220.) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja
na snagu ovog zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona obustavlja se izvršenje krivičnih sankcija koje su
izrečene pravosnažnom presudom za krivična djela iz gore pomenutih članova Krivičnog zakona
Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Oštećeni ima pravo da u roku od tri (3) mjeseca od dana obustavljanja krivičnog postupka iz
stava 1. ovog člana, odnosno od dana obustavljanja izvršenja krivičnih sankcija iz stava 2. ovog
člana podnese zahtjev za naknadu štete u smislu ovog zakona, ako taj zahtjev ispunjava uvjete
propisane ovim zakonom.
(4) Parnični postupak koji se odnosi na pitanja uređena ovim zakonom, koji je pokrenut i nije
pravosnažno okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavit će se u skladu sa
zakonom koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, ako to nije na štetu tuženog.
(5) Postupak u predmetima koji se odnose na postupanja uređena ovim Zakonom u kojima je
stvarna nadležnost izmijenjena, a koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ovog Zakona,
nastavit će se pred sudom nadležnim prema odredbi člana 13. ovog Zakona.
(6) Predmeti iz stava (5) ovog člana dostavit će se nadležnom sudu u roku od 15 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".