Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine

(Predmet Zakona)
Ovim zakonom uređuju se dug i garancije Bosne i Hercegovine, način i postupa k zaduživanja,
osiguranje sredstava za otplatu duga, izdavanje garancija i emisija vrijednosnih papira,
rezervne mjere i njihova primjena, vođenje evidencija o dugu i garancijama, te druga pitanja
koja se odnose na dug i garancije Bosne i Hercegovine.

(Podjela Zakona)
Zakon je podijeljen u šest poglavlja kojima se uređuje materija koja je predmet ovog zakona, i
to: P
oglavlje I. Opće odredbe državnog duga, Poglavlje II. Unutrašnji dug, Poglavlje III.
Vanjski dug, Poglavlje IV. Unutrašnje i vanjske državne garancije, Poglavlje V. Kaznene
odredbe i Poglavlje VI. Prijelazne i završne odredbe.

(Definicije)
Termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) Dug je monetarna obaveza za pozajmljena sredstva uključujući finansij ski lizing.
2) Servisiranje duga je uplata sredstava svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i
druge obaveze po osnovu duga, uključujući ostale prateće troškove.
3) Država je Bosna i Hercegovina.
4) Entitet je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ili Republika
Srpska.
5) Distrikt je Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.
6) Drža
vni dug je dug izražen u domaćoj valuti, čiji je zajmoprimac Ministarstvo finansija i
trezora Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u ime Bosne i Hercegovine.

1Neslužbeni prečišćeni tekst sadrži Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i
Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, broj 52/05) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, broj 103/09)-
označen podebljanim slovima.
Ovaj neslužbeni prečišćeni tekst služi za internu upotrebu i na isti se ne može pozivati
prilikom službene upotrebe.

Državni dug također obuhvata i dug Bosne i Hercegovine koji je do sada nastao u skladu sa
zakonom koji je bio na snazi u vrijeme zaduženja. U svrhu utvrđivanja državnog duga, kada je
neiz
mirena obaveza izražena u zakonskoj valuti izuzimajući domaću valutu, vrijednost će se
preračunati u domaću va lutu u vrijeme vršenja procjene, prema zvaničnom kursu Centralne
banke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka).
7) Unutrašnji državni dug je državni dug, izuzimajući vanjski državni dug.
8)
Direktni unutrašnji državni dug je unutrašnji državni dug nastao direktno u ime Bosne i
Hercegovine.
9) Direktni vanjski državni dug je dug nastao direktno u ime države, a koji isključuje
relevantni vanjski dug dužnika.
10) Indirektni unutrašnji državni dug je unutrašnji državni dug nastao na zahtjev i u ime
dužnika, a vraća ga država isključivo iz sredstava koja taj dužnik uplati za svoj relevantni
unutrašnji
dug.
11) Vanjski državni dug je državni dug nastao u skladu s međunarodnim sporazumom. Dug
nastao u
periodu od 2. aprila 1992. do 14. decembra 1995. godine ne smatra se vanjskim
dugom države, a država nema nikakvu odgovornost za otplatu tog duga.
12) Državne garancije su unutrašnje i vanjske državne garancije.
13) Unutrašnja državna garancija je garancija države da će otplatiti zajam, u potpunosti ili
djelimično, ukoliko to ne uradi zajmoprimac, a isključujući vanjske državne garancije.
14) Vanjska državna garancija je garancija države da će zajam koji je predmet međunarodnog
sporazuma otplatit
i, u potpunosti ili djelimično, ukoliko to ne uradi zajmoprimac.
15) Evidencija o državnom dugu je zvanična evidencija koja uključuje najmanje dvije
odvojene komponente: Evidenciju o unutrašnjem državnom dugu i Evidenciju o vanjskom
državnom dugu.
16) Evidencija o unutrašnjem državnom dugu je zvanična evidencija koja osigurava postojeć i
sažeti pregled cjelokupnog unutrašnjeg državnog duga koja obuhvata najmanje dvije odvojene
komponente: Evidenciju o direktnom unutrašnjem državnom dugu i Evidenciju o indirektnom
unutrašnjem državnom dugu.
17) Evidencija o vanjskom državnom dugu je zvanična evidencija koja osigurava postojeć i
sažeti pregled cjelokupnog vanjskog državnog duga.
18) Evidencija o državnim garancijama je zvanična evidencija koja obuhvata najmanje dvije
odvojene komponente: Evidenciju o unutrašnjim državnim garancijama i Evidenciju o
vanjskim državnim garancijama.
19) Evidencija o unutrašnjim državnim garancijama je zvanična evidencija o ukupnim
unutrašnjim državnim garancijama.
20) Evidencija o vanjskim državnim garancijama je zvanična evidencija o svim vanjskim
državnim garancijama.
21) Redovni prihodi su iznos poreskih i neporeskih prihoda u budžetu za koje se pretpostavlja
da će se ponoviti u toku naredne godine, i posebno uključuju sve prijenose sredstava od
entiteta i Distrikta, kao i sopstvene prihode države.
22) Dug entiteta je dug izražen u domaćoj valuti čiji je zajmoprimac, direktno ili indirektno,
minist
arstvo finansija entiteta u ime entiteta. U svrhu utvrđivanja duga entiteta, kada je
neizmi
rena obaveza izražena u stranoj valuti, izuzimajući domaću valutu, bit će preračunata u
domaću valutu u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke.
23) Unutrašnji dug entiteta je dug entiteta isključujući vanjski dug entiteta.
24) Vanjski dug entiteta je dug entiteta koji je predmet međunarodnog sporazuma zaključenog
u skl
adu s procedurama definiranim ovim zakonom.
25) Dug Distrikta je dug Distrikta izražen u domaćoj valuti čiji je zajmoprimac Uprava
prihoda u ime Distrikta. U svrhu izračunavanja duga Distrikta kada je neizmirena obaveza
izražena u stranoj valuti ili valutama, izuzimajući domaću valutu, bit će preračunata u domaću
valutu, u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke.
26) Unutrašnji dug Distrikta je dug Distrikta isključujući vanjski dug Distrikta.
27) Va
njski dug Distrikta je dug Distrikta koji je predmet međunarodnog sporazuma
zaklj
učenog u skladu s procedurama definiranim ovim zakonom.
28) Dužnik je jedan od dva entiteta ili Distrikt u čije je ime država stvorila obaveze po osnovu
indirektnog unutrašnjeg državnog duga.
29) Relevantni unutrašnji dug dužnika je unutrašnji dug entiteta ili unutrašnji dug Distrikta za
koji je Ministarstvo stvorilo obaveze po osnovu indirektnog državnog unutrašnjeg duga
plativog iz sredstava koja osigurava dužnik.
30) Relevantni vanjski dug dužnika je dug entiteta ili Distrikta u čije ime se zadužilo
Ministarstvo.
31) Garancije entiteta su garancije na zajmove plative i u domaćoj i stranoj valuti, za koje je
Ministarstvo, u ime entiteta, nosilac garancije.
32) Garancije Distrikta su garancije na zajmove plative i u domaćoj i stranoj valuti, za koje je
Uprava prihoda, u ime Distrikta, nosilac garancije.
33) Evidencija o dugu entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pruža sažete
informacije o dugu entiteta na osnovu podataka koje entitet dostavlja Ministarstvu.
34) Evidencija o dugu Distrikta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pruža sažete
informacije o dugu Distrikta na osnovu podataka koje Distrikt dostavlja Ministarstvu.
35) Evidencija o garancijama entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pruž a
sažete informacije o garancijama entiteta na osnovu podataka koje entitet dostavlja
Ministarstvu.
36) Evidencija o garancijama Distrikta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja pruž a
sažete informacije o garancijama Distrikta na osnovu podataka koje Distrikt dostavlja
Ministarstvu.
37) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su obaveze države nastale pod uslovima koje
propiše Ministarstvo, a koje čine državni dug .
38) Stalno izdvajanje namjenskih sredstava je ovlaštenje koje daje Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština) radi izdvajanja namjenskih
sredstava u konkretnu svrhu, a koje ne zahtijeva izmjene Zakona o izvršenju budžeta.
39) Sistem elektronske evidencije je kompjuterizirani sistem uspostavljen u Centralnoj banci
ili na drugi način koji odobrava državni ministar finansija i trezora (u daljnjem tekstu:
ministar) za registraciju izdavanja, stanja računa, servisiranja duga i amortizaciju vrijednosnih
papira Bosne i Hercegovine u nefizičkoj formi.
40) Elektronska evidencija vrijednosnih papira je vrijednosni papir koji je emitiran i koji se
održava u obliku kompjuteriziranog knjiženja ili u obliku računovodstvene evidencije u
sistemu elektronske evidencije.
41) Certifikat ili ovjereni vrijednosni papir je vrijednosni papir odobren i izdat u određenoj, tj.
fizič
koj formi.
42) Kreditni sporazum je pisani sporazum ili drugi finansijski aranžman, uključujuć i
međunarodne ugovore, koji sadrži uslove pod kojima je zajmoprimac dobio sredstva od
kreditora i odredbe kojim se regulira otplata tih sredstava.
43) Garancija je pisano preuzeta obaveza plaćanja finansijske obaveze u slučaju da strana koja
ima primarnu obavezu za vraćanje takve finansijske obaveze nije izvršila uplatu po njenom
prispijeću.
44) Dug
oročni dug je dug koji se otplaćuje u roku dužem od jedne godine od dana zaduženja.
45) Kratkoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku kraćem od jedne godine od dana
zaduženja.
46) Kapitalna investicija je razvojni projekt, projekt poboljšanja i izgradnje infrastrukture,
uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu, opremu i konsultantske usluge koje su sastavni
dio takvog projekta koji se nalazi u odobrenom budžetu, ima period amortizacije duži od pet
godina, a koristi se u vezi s vladinom funkcijom koja služi u javne svrhe.
47) Period amortizacije kapitalne investicije je predviđeni vremenski period stvarnog
korištenja kapit
alne investicije uključujući tekuće održavanje.
48) Deficit proizašao iz gotovinskog toka je privremeni deficit prouzrokovan razlikom u
vremenu primanja budžetskih prihoda i plaćanja budžetskih rashoda, i baziran je na budžetu u
kojem ukupno planirani budžetski prihodi nisu manji od ukupno planiranih budžetskih
rashoda za tu fiskalnu godinu.
49) Centralna banka je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
50) Radni dan je dan koji nije subota, nedjelja ili službeni praznik, kao i dani kada su
bankarske institucije, u skladu sa zakonom, ovlaštene da ne rade.
51) Princip krajnjeg korisnika alocira obavezu entiteta ili Distrikta o izvršenju otplate
vanjskog duga na osnovu mjesta korištenja kreditnih sredstava u vrijeme kada je taj dug i
nastao. Obaveza otplate vanjskog duga alocira se u onom omjeru u kojem su i kreditna
sredstva iskorištena.
52) Zajmoprimac je strana koja primarno ima obavezu izmirenja duga.
53) Zakon o izvršenju budžeta je Zakon o izvršenju budžeta institucija Bosne i Hercegovine i
međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za tekuću godinu.
54) Ka
nton je federalna jedinica uspostavljena u skladu s Ustavom Federacije.
55) Općina je općina ili grad uspostavljen u skladu s ustavom entiteta.
56) Finansijski lizing je sporazum za lizing kapitalne investicije na određeni vremenski
period,
s tim da na kraju tog perioda kapitalna investicija postaje vlasništvo zajmoprimca, kao
što je definirano zakonom.
57) Međunarodni sporazum je sporazum kojim Bosna i Hercegovina preuzima kreditne i
druge
finansijske obaveze, a koji je zaključen u pisanoj formi s jednom ili više država ili s
jednom ili više međunarodnih organizacija, i koji je reguliran međunarodnim pravom.
POGL
AVLJE I - OPĆE ODREDBE DRŽAVNOG DUGA

(Upravljanje državnim dugom)
(1) Ministarstvo je nadležno za provođenje procedura za zaduživanje i upravljanje državnim
dugom. Zaduženje može nastati u domaćoj ili stranoj valuti.
(2)
U vezi sa stvaranjem obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga,
Ministarstvo će se konsultirati s relevantnim dužnikom u skladu s uslovima iz odluke vlade
dužnika.
(3)
U okviru Ministarstva djeluje Sektor za upravljanje državnim dugom. Sektor upravlja,
nadgleda i pravi planove u vezi s državnim dugom i pruža administrativnu podršku
Savjetodavnoj komisiji za dug (u daljnjem tekstu: Komisija).
(4) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara) imenuje
Komisiju u čiji sastav ulaze:
a) dva predstavnika u ime Vijeća ministara od kojih je jedan ministar koji će biti
predsjedavajući Komisije, a drugog člana imenuje Vijeće ministara;
b) jedan predstavnik Centralne banke;
c) dva
predstavnika Federacije od kojih je jedan ministar finansija, a drugog imenuje Vlada
Federacije;
d) dva predstavnika Republike Srpske od kojih je jedan ministar finansija, a drugog imenuje
Vlada Republike Srpske;
e) jedan predstavnik Distrikta - direktor Uprave prihoda Distrikta.
(5) I
nstitucije koje imenuju predstavnike u Komisiju obavezne su Vijeću ministara dostaviti
imena zamjenika koji će zamjenjivati imenovanog člana u slučaju njegove spriječenosti da
prisustvuje sjednici Komisije.
(6) Komisija ima savjetodavni karakter, a prvenstveno u vezi sa:
a) stanje
m i perspektivom državnog duga;
b) trenutnim i budućim potrebama za prihodima radi servisiranja državnog duga kao i
trenutnim i buduć im uplatama koje su za njegovo servisiranje dužni dostaviti entiteti i
Distrikt;
c) mjerama koje treba razmotriti da bi se postigli i održali stabilnost, kontinuitet i ravnoteža u
servisiranju državnog duga;
d) kriterijima koje treba primijeniti Ministarstvo prilikom zaduživanja države i izdavanja
državnih garancija; i
e) pružanjem pomoći Ministarstvu prilikom razvoja Strategije upravljanja državnim dugom iz
člana
5. ovog zakona.
(7) Komisija će donijeti propise kojima uređuje način rada.
(8) Komis
ija može ang ažirati eksperte iz specifične oblasti ukoliko to ocijeni potrebnim.

(Strategija upravljanja državnim dugom)
(1) Mi
nistarstvo, u saradnji s Komisijom, utvrđuje prijedlog strategije upravljanja državnim
dugom, koji će donijeti Vijeće ministara najkasnije mjesec dana prije isteka fiskalne godine.
(2) Mi
nistarstvo pokreće aktivnosti zaduživanja u okviru ograničenja definiranih odredbama
ovog zakona.
(3) Strategija upravljanja državnim dugom uključuje:
a) neizmireni državni dug i državne garancije;
b) pripremu petogodišnje srednjoročne strategije upravljanja državnim dugom koja ć e
sadržavati i dug entiteta i Distrikta, a koja će biti u skladu s važeć im zakonima entiteta i
Distrikta;
c) prijedlog državnog zaduženja i izdavanja državnih garancija uključujući svrhe zaduženja i
izdavanja garancija;
d) projekciju servisiranja državnog du
ga za narednih pet godina; i
e) ostale relevantne informacije.

(Državni budžet i saradnja s entitetima i Distriktom)
(1) Ministarstvo će na osnovu podataka kursne liste Centralne banke u godišnji budžet koji se
dostavlja Parlamentarnoj skupštini uključiti prihode potrebne da se u toj fiskalnoj godini
izvrši plaćanje obaveza po osnovu državnog duga uključujući obaveze koje dospijevaju tokom
te fiskalne godine kao i one koje će nastati tokom te fiskalne godine.
(2) Procjena definirana u stavu (1) ovog člana usaglašava se s entitetima i Distriktom i
dostavlja Parlamentarnoj skupštini. Konačno usaglašena procjena dostavlja se u proceduru
usvajanja godišnjeg budžeta u skladu s rokovima usvajanja budžeta.
(3) Ministarstvo je ovlašteno donijeti podzakonske akte kojima bi se definiralo vrijeme
plaćanja duga entiteta i Distrikta prema državi od strane entiteta i Distrikta.

(Računi za državna kreditna sredstva)
Ministarstvo je ovlašteno u Centralnoj banci ili komercijalnim bankama otvoriti račune i
podračune koji su neophodni za upravljanje državnim dugom. Takvi računi postaju sastavni
dio Jedinstvenog računa Trezora države.

(Računi za servisiranje državnog duga)
Ministarstvo je ovlašteno otvoriti račune i podračune u Centralnoj banci kako bi osiguralo da
se državni dug pravovremeno otplaćuje. Dobit od investiranja sredstava s tih računa koristi se
za plaćanje provizija i ostalih troškova u vezi sa servisiranjem takvog duga, uključujuć i
otplate takvog duga.

(Evidentiranje cjelokupnog neizmirenog državnog duga)
Sva ministarstva i druga vladina tijela, koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona
stvorila obaveze po osnovu državnog duga, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, osigurat će informacije o svim takvim neizmirenim dugovima. Kopije sporazuma o
državnom dugu, prateća dokumentacija i informacije u vezi s trenutnim statusom otplate svih
neizmirenih dugova moraju se dostaviti Ministarstvu. Tako prikupljene informacije unose se u
Evidenciju državnog duga.

(Državna kreditna sredstva)
(1) Ministarstvo je, na osnovu odluke Vijeća ministara, ovlašteno da: i) sredstva državnog
duga prije njihove upotrebe u ovlaštene svrhe, i ii) državna sredstva čija je namjena otplata
duga, investira samo u sljedeće svrhe:
a) vladine obveznice koje emitira vlada suverene države, a koje su međunarodnopriznate
agenc
ije za davanje kreditnog rejtinga rangirale najmanje klasom "A" (visokog do srednjeg
kvaliteta, s većim brojem dobrih karakteristika, ali koje su u izvjesnoj mjeri osjetljive na
uticaj promjena u ekonomskim uslovima);
b) vrijednosne papire koji su rangirani u skladu s tačkom a) ovog stava za koje garantira vlada
suverene države;
c) depozite kod bilo koje banke koja je članica Agencije za osiguranje depozita Bosne i
Hercegovine;
d) depozite u nekoj od banaka koje su međunarodnopriznate agencije za davanje kreditnog
rejting
a rangirale najmanje klasom "A";
e) ugovore o ponovnom otkupu a u čijoj osnovi su kupljeni vrijednosni papiri koji se sastoje
od vrijednosnih papira iz tač. a) i g) ovog stava i koje u svojstvu skrbnika drži treća strana;
f) sredstva na tržištu novca koja je regulirala Komisija za promet vrijednosnih papira iz
Sjedinjenih Američkih Država ili neke nadzorne institucije Evropske unije, a čiji se portfelji
sastoje samo od vrijednosnih papira izraženih u apoenima eura;
g) vladine obveznice koje emitira Bosna i Hercegovina; i
h) Ce
ntralnu banku.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana neće biti investirana u bilo koji instrument koji dospijeva
nakon planiranog datuma kada se očekuje primjena sredstava u dozvoljene svrhe.

(Uslovi državnog duga)
(1) Zavisno od odredbi ovog zakona i odredbi odluke Vijeća ministara, Ministarstvo ima
isključivo ovlaštenje za:
a) emitiranje kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine; i
b) sklapanje kreditnih sporazuma.
(2) Zavisno od odredbi ovog zakona i odredbi odluke Vijeća ministara, Ministarstvo je
ovlašteno odrediti detalje, formu i uslove vrijednosnih papira koji se razlikuju ili unose
promjene u odnosu na gore opisane vrijednosne papire, uključujući ali se ne ograničavajući na
formu dospijeća instrumenta, metode rasta kamate, sniženje i premije.
(3) Obaveze po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga nastaju u skladu s uslovima
definiranim odlukom vlade dužnika.

(Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine)
(1) Ministarstvo je ovlašteno emitirati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u elektronskoj
ili u fizičkoj formi, kao i uspostaviti i voditi, direktno ili preko fiskalnog agenta,
kompjuterizirani sistem za vrijednosne papire koji su emitirani u vidu knjiženja.
(2) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u vidu sistema elektronske
evidencije su obaveze države i ne razlikuju se od onih koji su emitirani u fizičkoj formi, osim
što se emisija, održavanje računa, transakcije koje utiču na vrijednosne papire Bosne i
Hercegovine, uključujući i amortizaciju, provodi elektronski, koristeći međusobno povezane
kompjuteriz
irane evidencije koje vode posrednici ili se vode preko posrednika koji djeluju
kao agenti. Sistem elektronske evidencije utvrđuje pravo vlasniš tva nad vrijednosnim
papirima Bosne i Hercegovine, a unos podataka o vlasništvu nad vrijednosnim papirima
Bosne i Hercegovine u sistem elektronske evidencije je konačan. Fiskalni agent izdaje
odgovarajuću potvrdu o vlasništvu na osnovu podataka iz elektronske evidencije.
(3) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u fizičkoj formi predstavljaju
obaveze države i identificirane su serijom izdavanja, posebnim serijskim brojem, nominalnom
vrijednošću, i predstavljeni su u formi evidentiranog vlasništva. Jedan ili više vrijednosnih
papira Bosne i Hercegovine mogu biti emitirani u fizičkoj formi kao kolektivni dokaz drugih
vrijednosnih papira istog opisa emitiranih u elektronskoj formi.
(4) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine kojima se može i ne
mora trgovati na tržištu mogu
biti prenosivi ili neprenosivi, zavisno od uslova emitiranja.
(5) Ministarstvo je ovlašteno emiti
rati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine za prodaju:
a) na aukciji, zadržavajući, tamo gdje je to moguće, pravo da odbije određenu ili sve ponude,
ili po fiksnoj cijeni il
i stopi;
b) s popustom, ili po fiksnim, odnosno varijabilnim kamatnim stopama;
c) u odre
đenim apoenima;
d) uz utvrđene datume izdavanja i prispijeća;
e) uz og
raničenje iznosa ponude;
f) uz određeni datum ili datume plaćanja ka mate/kamata;
g) uz zadržavanje prava, ukoliko postoji, na plaćanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine
prije planiranog datuma prispijeća; i
h) uz reguliranje procedura plaćanja u sluč aju kada plaćanje dospije u vrijeme praznika.
(6) U slučaju da datum plaćanja obaveza po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine
pada van uobičajenog radnog dana, takvo plaćanje obavlja se prvog narednog radnog dana,
bez dodatnih kamata. Kada je uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine predviđeno
da Mi
nistarstvo može izvršiti plaćanje prije prispijeća, takva mjera može se preduzeti ukoliko
se na
nju odnosi ovlaštenje utvrđeno za takvo postupanje u vrijeme prodaje.
(7) Ministarstvo je ovlašteno uspostaviti pravila vođenja aukcije vrijednosnih papira Bosne i
Herce
govine. Ministarstvo može osnovati savjetodavnu komisiju za aukcije čije će se članstvo
i odgovornosti uspostaviti u skladu s podzakonskim aktima.
(8) Na vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine kao i na opisu uslova ponude vrijednosnih
papira Bosne i Hercegovine navodi se ko je dužnik po osnovu vrijednosnih papira Bosne i
Hercegovine koji će vršiti otplatu, ili u slučaju direktnog unutrašnjeg državnog duga, stoji da
je drž
ava obavezna vršiti otplatu.
(9) Ministarstvo ima ovlaštenje zaduživati se po osnovu državnog duga radi olakšanja poslova
upravljanja dugom zamjenom između više vrsta kredita, ranijom otplatom već ugovorenih
kre
dita u potpunosti ili djelimično, konverzijom postojećih kredita kad aktuelni uslovi
finansijskog tržišta to nalažu, ili obavljanjem finansijskog poslovanja obavezama po osnovu
duga uključujući finansijske proizvode.

(Propisi o vrijednosnim papirima)
Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su predmet uslova emitiranja i propisa koji ih
reguliraju, a koje donosi Ministarstvo. Centralna banka, uz odobrenje Ministarstva, mož e
osigurati listing vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine na berzama oba entiteta. S tim u
vezi, vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine bit će predmet propisa koji se odnose na uslove
listinga i procedura trgovanja na entitetskim berzama od strane komisija za vrijednosne
papire.

(Odobrenje pomoći u slučaju gubitka, krađe ili uništenja ovjerenih vrijednosnih papira Bosne
i Hercegovine)
(1) Ministarstvo je ovlašteno propisati način postupanja u slučaju gubitka, krađe, uništenja,
ošteće
nja ili poništavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine emitiranih u fizičkoj, tj.
ovjere
noj formi, pod uslovom da je vrijednosni papir identificiran serijskim brojem i opisom, i
da je zahtjev za pomoć podnesen u skladu s primjenjivim propisima Ministarstva.
(2) Na
vedene odgovornosti iz stava (1) ovog člana Ministarstvo može povjeriti fiskalnom
agentu iz člana 17. ovog zakona.

(Ograničenja iznosa direktnog državnog duga)
Zaduženje po osnovu dugoročnog državnog duga može nastati ukoliko u vrijeme zaduženja
po osnovu dugoročnog direktnog unutrašnjeg državnog duga ili dugoročnog direktnog
vanjskog državnog duga iznos servisiranja dugoročnog duga koji dospijeva u bilo kojoj
narednoj godini ne prelazi 18% redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Ograničenje iznosa državnog duga od 18% iz ovog člana bit će na snazi tri godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona, a bit će podložno godišnjim analizama.

(Obaveze po osnovu državnog duga)
Državni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu države u skladu s uslovima
definiranim kreditnim sporazumima i vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine.

(Fiskalni agent)
(1) Centralna banka je fiskalni agent za unutrašnje vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u
skladu sa sporazumom koji će zaključiti s Ministarstvom i obavlja sljedeće poslove:
a) izvođenje aukcija vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, i u vezi s tim, osiguranje
pravovre
mene najave ponuda, aplikacija i instrukcija zainteresiranim učesnicima i informacija
o rezultatima aukcije;
b) uspostavljanje i vođenje sistema elektronske evidencije vrijednosnih papira Bosne i
Hercegovine u kojem će se evidentirati emitiranje, transferi i druge transakcije i amortizacija
svih takvih vrijednosnih papira koji su emitirani u vidu knjiženja;
c) održavanje zaliha vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i dogovaranje njihovog
emitiranja iz zaliha u svim slučajevima u kojima je takve vrijednosne papire potrebno
emitirati u fizičkom obliku, zadržavajući odgovarajuće evidencije;
d) Kako bi se omogućilo uspostavljanje aktivnog sekundarnog tržišta i proširio pristup
sistemu elektronske evidencije, Centralna banka traž it će listing vrijednosnih papira Bosne i
Hercegovine s entitetskih berzi, koji su predmet uslova entitetskog listinga, te omogućiti i
dozvoliti trgovinu vrijednosnim papirima direktno između komercijalnih banaka i ostalih
učesnika na sekundarnom tržištu, na način kako to odredi Centralna banka, što je predmet
odgovorn
osti Centralne banke za oprezno provođenje poravnanja i kliringa svih vrijednosnih
papira
Bosne i Hercegovine;
e) rukovođenje sistemom elektronske evidencije koji će omog ućiti da svi oni koji trguju
vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, a koji se čuvaju u sistemu, budu u mogućnosti
uporediti prijenos vrijednosnih papira s plaćanjima;
f) osigurati takav sistem elektronske evidencije za finansijske i druge institucije koje u svom
sistemu elektronske evidencije imaju evidencije o vrijednosnim papirima Bosne i
Hercegovine za svoj račun, ili za račun drugih, da se u svakom momentu nesporno mož e
utvrditi vlasništvo i status vrijednosnih papira koji se kod njih čuvaju;
g) vođenje računa Ministarstva tako da su sredstva operativna u momentu prispijeća p laća nja
kamata i otplate glavnice po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;
h) usluge čuvanja, kliringa i poravnanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;
i) iz
davanje jednog ili više zbirnih certifikata koji mogu biti deponirani kod jedne ili viš e
međunarodnih bankarskih institucija. Na ove zbirne certifikate agent može odobr iti kamate ili
njihovim knjiženjem ili u obliku certifikata;
j) pružanje drugih usluga, uključujući i procjenu, prema zahtjevu, finansijskih uslova
kreditnih institucija koje učestvuju u programima državnih garancija, i drugih pitanja prema
zajedničkom dogovoru.
(2) Centralna banka će, ukoliko se time ne umanjuje efikasnost, koristiti postojeću
infrastrukturu za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana. S tim u vezi, Centralna banka je,
uz odobrenje Ministarstva, saglasna da imenuje postojeće registre entiteta da djeluju kao njeni
agenti radi uspostavljanja sistema elektronske evidencije. Obaveze i odgovornosti registara
entiteta definirat će se odvojenim agentskim sporazumima. Centralna banka može imenovati
jednog ili više agenata koji će obavljati poslove iz stava (1) ovog člana.
(3) Centralna banka može donijeti propise za koje smatra da su neophodni za izvršenje njenih
obaveza navedenih u stavu (1) ovog člana. Takvi propisi imat će zakonsku snagu na cijeloj
teritoriji Bosne i Hercegovine.
(4) Obavljanjem funkcije fiskalnog agenta definirane ovim zakonom, Centralna banka se ni na
koji na
čin ne obavezuje niti joj se pripisuje obaveza plaćanja takvog duga, niti se njene
devizne rezerve ni na koji način smatraju garancijom za plaćanje takvog duga.
(5) Ministarstvo može, po potrebi, imenovati agenta ili agente za vanjske vrijednosne papire
Bosne i Hercegovine.

(Uspostavljanje državne evidencije)
U skladu s odredbama ovog zakona, Ministarstvo uspostavlja Evidenciju državnog duga i
Evidenciju državnih garancija.

(Upravljanje evidencijom)
(1) Da bi izvršilo dužnosti upravljanja državnim dugom i državnim garancijama u skladu s
ovim zakonom, Ministarstvo ć e prvo prikupiti, a potom održavati i kompletirati tačne
evidencije o svim obavezama koje čine državni unutrašnji i vanjski dug, i o svim državnim
garancijama, i unutrašnjim i vanjskim.
(2) Ostala ministarstva i vladina tijela koja su do sada vodila evidencije u vezi s tim izvršit ć e
hitan prijenos na Ministarstvo.

(Evidencija o državnom dugu)
(1) Evidenciju o državnom dugu čine dvije podevidencije: Evidencija o unutrašnjem
državnom dugu i Evidencija o vanjskom državnom dugu. Evidencija o unutrašnjem državnom
dugu sastoji se od dvije podevidencije: Evidencija o direktnom unutrašnjem državnom dugu i
Evidencija o indirektnom unutrašnjem državnom dugu.
(2) Evidencija o državnom dugu osigurat će podatke o najmanje dvije kategorije: i) dugu u
formi vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine te ii) dugu u formi kreditnih sporazuma.
Ministarstvo donosi propise kojima se definiraju podaci koji će biti sadržani u takvoj
evidenciji.
(3) Evidencija o državnom dugu pruž it će informacije o valuti ili valutama izuzimajuć i
domaću valutu, u kojoj se svaka obaveza plaća ili je prikazana u tim apoenima, kao i
originalne i tekuće procjene obaveza u domaćoj valuti ili valutama u kojima je plaćanje
ugovoreno. Centralna banka osigurat će informacije o važećem deviznom kursu.
(4) Evide
nciju o državnom dugu ažurira Ministarstvo. Evidencija se objavljuje jednom
godišnje u "Službenom glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i obuhvatit ć e
komparativne podatke kada je to moguće za najmanje jednu godinu unaprijed.

(Evidencija državnih garancija)
(1) Evidenciju državnih garancija čine dvije podevidencije - Evidencija o unutrašnjim
državnim garancijama i Evidencija o vanjskim državnim garancijama. Evidencija državnih
garancija pružat će informacije za dvije kategorije: o unutrašnjim državnim garancijama i o

vanjskim državnim garancijama. Ministarstvo će utvrditi propise kojima se definiraju podaci
koje će takva evidencija sadržavati.
(2) U evidencijama o državnim garancijama dat će se preliminarna vrijednost zagarantiranog
iznosa u domaćoj valuti i u valuti odnosno valutama u kojima je plaćanje ugovoreno.
Centralna banka osigurat će informacije o važećem deviznom kursu.
(3) Ministarstvo ažurira Evidenciju o državnim garancijama. Evidencija će se objavljivati
jednom godišnje u "Službenom glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i
obuhvatit će komparativne podatke kada je to moguće za najmanje jednu godinu unaprijed.
(4) U Ministarstvu će biti odložena sva dokumentacija podnesena i odobrena u skladu s ovim
zakonom i čuvat će se u skladu s propisima o čuvanju dokumentacije institucija Bosne i
Hercegovine.
(5) Ministarstvo će osigurati kraće podatke o garantiranim zajmovima u Evidenciji o
državnim garancijama.

(Evidencija o dugu entiteta i Distrikta i garancijama entiteta i Distrikta)
(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju u vezi sa cjelokupnim dugom i garancijama
entiteta uključujući i dug i garancije kantona i općina, i dugom i garancijama Distrikta na
osnovu informacija koje entiteti i Distrikt dostave, a koji će biti u skladu s važeć im zakonima
entiteta
i Distrikta.
(2) Ministarstvo je ovlašteno svake godine kvartalno pribaviti takve informacije od entiteta i
Distrikta.

(Evidencija nevladinog duga)
Ministarstvo je ovlašteno prikupljati, uspostaviti i voditi evidenciju u vezi sa cjelokupnim
nevladinim vanjskim dugom i donijeti propise u vezi s tim.

POGLAVLJE II - UNUTRAŠNJI DU

G

(Svrha direktnog unutrašnjeg državnog duga)
Zaduživanje po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga moguće je za:
a)
finansiranje državnog budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka;
b) finansiranje državnog budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo procijeni da
odobreni rashodi prelaze ili će preći iznos državnih prihoda;
c) refinansiranje neizmirenog direktnog unutrašnjeg i vanjskog državnog duga;
d) plaćanje državnih garancija, u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni
svoje
finansijske obaveze;
e) plaćanje troškova servisiranja državnog duga, uključujući i povezane troškove kao što su:
emi
sija vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;
f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili
g) fina
nsiranje fonda budžetskih rezervi i rezervi države.

(Svrha indi
rektnog unutrašnjeg državnog duga)
Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga moguće je za
finansiranje relevantnog unutrašnjeg duga jednog ili više dužnika.

(O
graničenja iznosa direktnog unutrašnjeg državnog duga)
(1) Ograničenja iznosa direktnog unutrašnjeg državnog duga određuju se Zakonom o
izvr
šenju budžeta. Ograničenja duga u Zakonu o izvršenju budžeta će, prije svega, isključivo
odrediti iznos novog zaduženja po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga unutar
budžetske godine, i drugo, ukupan iznos direktnog unutrašnjeg državnog duga koji u toj
godini može biti neizmiren. Ograničenja iznosa direktnog unutrašnjeg državnog duga
propisana Zakonom o izvršenju budžeta sadrže ovlaštenje za zaduživanje po osnovu direktnog
unutrašnjeg državnog duga do propisanog iznosa.
(2) Ukoliko je garancija izdata u skladu s odredbama ovog zakona, zaduženje nastalo radi
otplate takve garancije nije predmet ograničenja zaduženja iz stava (1) ovog člana.
(3) Indirektni unutrašnji državni dug ne podliježe ograničenjima iz ovog zakona.
(4) U slučaju kada se vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitiraju s popustom,
ograničenje se obračunava po cijeni popusta u vrijeme početnog izdavanja vrijednosnih papira
Bosne i Hercegovine.
(5) Svaki neizmireni dug za koji su sredstva dovoljna da se osigura otplata glavnice i kamate
duga do dana prispijeća ili otplate neopozivo položena kod treće strane neće biti predmet
obračuna za limit zaduženja.
(6) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne može postojati
neizmireni državni dug nastao za finansiranje deficita iz gotovinskog toka.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga)
(1) Kapitalna investicija odobrava se Zakonom o izvršenju budžeta, uključujući maksimalan
iznos direktnog unutrašnjeg državnog duga odobrenog za finansiranje kapitalne investicije.
(2) Vijeće ministara donosi odluku kojom se utvrđuje:
a) maksim
alan iznos glavnice direktnog unutrašnjeg državnog duga;
b) forma direktnog unutrašnjeg dr žavnog duga;
c) prispijeće i uslovi otplate;
d) svrha zaduženja;
e) dokaz o poštivanju odredbi iz člana 26. ovog zakona;
f) period amortizacije kapitalne investicije koja se finansira; i
g) dokaz o osiguranju sredstava za otplatu direktnog unutrašnjeg državnog duga po prispijeću.
(3) Nakon donošenja odluke iz stava (2) ovog člana, Ministarstvo je ovlašteno stvoriti
obaveze po osnovu direktnog unutrašnjeg državnog duga u skladu s utvrđenim uslovima.
(4) Najkasnije u roku od 30 dana od dana stvaranja obaveza po osnovu direktnog unutrašnjeg
državnog duga, Ministarstvo će Vijeću ministara dostaviti izvještaj o nastaloj obavezi.
(5) Vijeće ministara će, najkasnije u roku od 60 dana od dana stvaranja obaveza,
Parlamentarnoj skupštini proslijediti na uvid svoju odluku i izvještaj o zaduženju iz stava (4)
ovog člana.

(Proc
edure za stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga)
(1) Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga jedino je mo guće
nakon što Ministarstvo primi:
a) odluku vlade dužnika kojom se odobrava relevantni unutrašnji dug dužnika i kojom se
zahtijeva stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga u korist
dužnika.
Zahtjev sadrži neopozivo uputstvo Ministarstvu da emitira vrijednosne papire Bosne
i He
rcegovine u skladu s uslovima definiranim odlukom vlade dužnika. Odlukom vlade
dužnika određuje se ovlašteni predstavnik dužnika koji će s Ministarstvom usaglasiti pitanja
emisije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;
b) odluku vlade dužnika - Ministarstvo će preduzeti aktivnosti za stvaranje obaveza u skladu s
uslovima definiranim odlukom vlade u roku od 30 dana. Zahtjev za emisiju vrijednosnih
papira Bosne i Hercegovine je neopoziv;
c) sporazum u pisanoj formi koji su potpisali ministar i ministar finansija dužnika (ili u
slučaju Distrikta, direktor Uprave prihoda) koji Ministarstvu pruža dokaze o obavezi dužnika
da obavi plaćanja državi po osnovu relevantnog unutrašnjeg duga dužnika. Takav sporazum
osigurat će mjenicu ili neki drugi pravni instrument kojim bi, u slučaju neplaćanja,
Ministarstvo bilo ovlašteno potraživati sredstva od dužnika; i
d) potvrdu dužnika da su ispunjeni kriteriji Ministarstva, a kojom se dokazuje poštivanje
zakona iz oblasti unutrašnjeg duga dužnika ili Zakona o izvršenju budžeta, uključujući:
1) doka
z da je godišnje namjensko izdvajanje sredstava, koje je dovoljno za osiguranje otplate
duga, sadržano ili će biti sadržano u godišnjem budžetu; i kopiju postojećeg budžeta koja
pokazuje dovoljna sredstva namjenski izdvojena za tekuću godinu;
2) dokaz da je parlament dužnika odobrio finansiranje svih kapitalnih investicija
uključivanjem u godišnji budžet;
3) dokaz o poštivanju og
raničenja duga koje je uspostavio parlament dužnika; i
4)
predočenje dokaza da je sporazum iz tačke c) stava (1) ovog člana važeći, da je
obavezujući za dužnika, i da je primjenjiv u skladu s uslovima definiranim u sporazumu.
(2) Indirektni unutrašnji dug plaća država isključivo iz sredstava koja jedan ili više dužnika
uplate državi po osnovu relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.
(3) U slučaju zaduženja po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga u ime više od
jednog
dužnika, Ministarstvo raspoređuje obavezu otplate glavnice i kamate, i troškova
za
duženja u vezi s indirektnim unutrašnjim državnim dugom na osnovu ukupnih iznosa
zahtijevanih od strane dužnika.
(4) Ministarstvo je ovlašteno prikupljati sredstva od dužnika za pokriće troškova Ministarstva
prilikom stvaranja obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga i prijema uplata
od dužnika, servisiranja, povlačenja i osiguranja otplate relevantnog unutrašnjeg duga
dužnika. Ministarstvo donosi propise koji određuju metodu pokrivanja i procjenjivanja takvih
troš
kova.
(5) U slučaju da država stvori obaveze po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga u
ime
jednog ili više dužnika, a po prispijeću jedan od dužnika ne otplati svoj relevantni
unutrašnji dug, takav propust dužnika koji nije izmirio svoje obaveze ne izaziva nikakve
zakonske obaveze na strani dužnika koji je izmirio svoje obaveze u smislu preuzimanja
odgovornosti za dio indirektnog unutrašnjeg državnog duga koji se otplaćuje iz takvog
relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.
(6) Neizmirenu obavezu iz stava (5) ovog člana može dobrovoljno, u potpunosti ili
djelimično, izmiriti Ministarstvo ili dužnik koji je izmirio svoju obavezu. U tom slučaju
dužnik koji nije izmirio svoje obaveze će Ministarstvu, odnosno dužniku koji je ispunio
njegov
e obaveze osigurati cjelokupan iznos takvih plaćanja. Dužnik koji nije ispunio svoje
obave
ze dužan je isplatiti Ministarstvu, odnosno dužniku koji je izmirio obaveze proviziju od

najmanje 10% godišnje na iznos servisiranja duga od strane dužnika koji je izmirio obaveze.
Takva nadoknada je, uključujući proviziju iz ovog stava, automatska, ima zakonsku snagu i
ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili države.

(Kamate po osnovu sredstava direktnog unutrašnjeg državnog duga)
Kamate po osnovu sredstava na računima i podračunima otvorenim radi upravljanja
sredstvima direktnog unutrašnjeg državnog duga uplaćuju se u državni budžet.

(Kreditna sredstva indirektnog unutrašnjeg državnog duga)
(1) Ministarstvo je ovlašteno prenijeti sredstva indirektnog unutrašnjeg državnog duga u
Centralnu banku na račun dužnika u čije ime su stvorene obaveze po osnovu indirektnog
unutrašnjeg državnog duga.
(2) Prijenos sredstava iz stava (1) ovog člana obavit će se u skladu s uslovima iz sporazuma
uz dokaze o relevantnom unutrašnjem dugu dužnika, a najkasnije u roku od 10 dana nakon što
država primi ta sredstva.
(3) Kamata na sredstva iz stava (1) ovog člana, prije nego što se obavi prijenos, zadržava se
na odgovarajućem podračunu i upotrebljava se za otplatu duga i drugih troškova u vezi s
releva
ntnim unutrašnjim dugom dužnika.

(Rezervne mjere za indirektni unutrašnji državni dug)
(1) U slučaju nepravovremenog plaćanja indirektnog unutrašnjeg državnog duga od strane
dužnika,
Ministarstvo je ovlašteno od dužnika zahtijevati da osigura rezervna sredstva koja ć e
se
držati na državnom računu i da donese propise koji definiraju iznose i dužinu trajanja
sredstava
rezervi ograničenih narednom mjesečnom isplatom, kao i mehanizme naplate.
(2) U slučajevima kada Sektor za upravljanje državnim dugom procijeni da postoje izgledi da
neće biti ostvaren pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja indirektnog
unutrašnjeg državnog duga, Ministarstvo se ovla šćuje da donese rezervne mjere. Ministarstvo
se usaglašava s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i date okolnosti, o primjeni mjera
iz člana 32. ovog zakona, preporučujući koja će to pravila i mjere biti. Konačnu odluku o
tome donosi Ministarstvo.

(Očekivano neplaćanje obaveza po osnovu indirektnog unutrašnjeg državnog duga)
Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da će doći do privremenog zastoja u
pravovremenom prilivu prihoda iz ranije određenih izvora, odnosno od jednog ili oba entiteta

ili Distrikta, u odgovarajućem iznosu ili iznosima, za podmirenje planirane otplate na račun
indirektnog unutrašnjeg državnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili više opisanih
mjera:
a) Ako je razlog očekivanog nedovoljnog priliva prihoda takav da će jedan od entiteta ili
Distrikt pribaviti sredstva za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio predviđen
kao nje
gov dio ili da neće uopće platiti svoj dio, Ministarstvo prvo upućuje zahtjev drugom
entitetu ili Distriktu da ustanovi da li je voljan i sposoban osigurati dodatni doprinos kako bi
se pokrio deficit. Entitet ili Distrikt, čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom,
bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos tih sredstava,
kao i proviziju u iznosu od najmanje 10% iznosa u roku od godinu dana od dana transakcije.
Takva nadoknada je, uključujući proviziju iz ove tačke, automatska, ima zakonsku snagu i ne
zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.
b) Ako je razlog očekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba
entiteta ili Distrikt neće osigurati nikakve prihode, ili će osigurati prihode u iznosu manjem od
onog koji je predviđen iz izvora koji su za to određeni, i ako Ministarstvo, odnosno entitet ili
Distrikt koji
je izmirio svoj dio obaveze nije u mogućnosti ili nije voljan osigurati sredstva za
nadoknadu propuštene uplate, onda će u tom slučaju Ministarstvo predložiti Vijeću ministara
da
iz sredstava rezervi budžeta koja nisu raspodijeljena izmiri prispjelu obavezu. Dužnik čiji
je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao
taj doprinos nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10%
iznosa. Takva nadoknada je, uključujući sve povezane troškove, automatska, ima punu
zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dužnika ili
Ministarstva.
c) U slučaju kada mjere iz tač. a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna
da se izbjegne očekivano neplaćanje, Ministarstvo se, uz odobrenje Vijeća ministara,
ovlašćuje da izvrši preraspodjelu sredstava budžeta namijenjenih za druge svrhe, ali koja još
nisu vezana prema godišnjem zakonu o budžetu, za pokrivanje platnog deficita po osnovu
servisiranja duga. Svaku takvu vanrednu mjeru mora odobriti Vijeće minis
tara.
d) Ukoliko mjere iz tač. a), b) i c) ovog stava ne osiguraju sredstva neophodna da bi se
izbjeglo neplaćanje u periodu od tri dana prije dana prispijeća otplate duga, Ministarstvo ć e
osigurati dovoljan iznos sredstava dužnika u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog
oporezivanja u Bosni i Hercegovini i iskoristiti ih za plaćanje prispjele obaveze. Vijeć e
ministara bit će obaviješteno o takvom postupku.
e) Ministarstvo donosi propise za provođenje ovih procedura.

(Neplać
anje direktnog unutrašnjeg državnog duga)
U slučaju kada država ne izvrši pravovremeno servisiranje direktnog unutrašnjeg državnog
duga
, Ministarstvo predlaže Vijeću ministara da od Parlamentarne skupštine zatraži da:
a) se donese zakonska mjera o momentalnoj statusnoj suspenziji svih garancijskih programa
koja će biti na snazi do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;
b) ovlasti Ministarstvo da uđe u pregovore s povjeriocima radi izmjene dužničkih obave za
države.

(Obaveze po osnovu unutrašnjeg državnog duga)
(1) Direktni unutrašnji državni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu države u
skladu s uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i kreditnih sporazuma.
(2) Indirektni unutrašnji državni dug je isključ ivo obaveza dužnika. Indirektni unutrašnji
državni dug predstavlja obavezu države samo u omjeru u kojem je država primila uplate po
osnovu relevantnog unutrašnjeg duga dužnika.
(3) Kreditor je obavezan prikupiti zadovoljavajuću dokumentaciju o djelovanju u skladu sa
zahtjevima iz st. (1) i (2) člana 27. ovog zakona. Ministarstvo je, na zahtjev kreditora, dužno
osigurati kompletnu i ažurnu informaciju kojom se potvrđuje djelovanje u skladu s propisima.
U sluč
aju da kreditor ne prikupi navedenu dokumentaciju, obaveza države neće biti važeća, a
kreditor neće biti u mogućnosti da je provede.

(Prioritet direktnog unutrašnjeg državnog duga)
(1) Sve obaveze koje čine direktni unutrašnji državni dug i vanjski dug imaju paritetan i
jednak status bez obzira kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira
Bosne i Hercegovine ili kreditnih sporazuma. Potraživanja, u smislu otplate glavnice ili
plaćanja kamate na takav dug, prva su potraživanja svih prihoda države bez obzira na njihov
izvor, da li su položena na budžetski račun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj
komercijalnoj banci, tj. svi računi na koje su položeni državni prihodi i ne podliježu sada ili
kasnije bilo kojem drugom potraživanju.
(2) Odr
eđeni državni dug može se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom
isklju
čivo za osiguranje otplate takvog duga.

(Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za direktni unutrašnji državni dug)
Sredstva za servisiranje direktnog unutrašnjeg državnog duga stalno će se namjenski izdvajati,
a Zakon o izvršenju budžeta neopozivo će uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu
Ministarstva.

POGLAVLJE III - VANJSKI DUG

(Svrha vanjskog državnog duga)
Zaduživanje po osnovu vanjskog državnog duga moguće je za:
a)
finansiranje državnog budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka;
b) finansiranje državnog budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo procijeni da
odobreni rashodi prelaze ili će preći iznos državnih prihoda;
c) refina
nsiranje i restrukturiranje neizmirenog unutrašnjeg i vanjskog državnog duga;
d) plaćanje državnih garancija, u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni
svoje
finansijske obaveze;
e) plaćanje troškova servisiranja državnog duga, uključujući i povezane troškove kao što su:
emi
sija vrijednosnih papira, održavanje računa, amortizacija, fiskalni agencijski troškovi;
f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili
g) finansiranje fonda budžetskih rezervi i rezervi države.

(O
graničenja iznosa vanjskog državnog duga i vanjskih državnih garancija)
(1) Ograničenja iznosa vanjskog državnog duga i ograničenja iznosa vanjskih državnih
garancija određuju se Zakonom o izvršenju bud žeta. Ograničenja duga u Zakonu o izvršenju
budžeta, prije svega, isključivo će odrediti iznos novog zaduženja po osnovu vanjskog
drž
avnog duga za budžetsku godinu, i drugo, ukupan iznos vanjskog državnog duga za tu
godinu.
(2) U slučaju kada su vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitirani s popustom,
ograničenje se obračunava po cijeni popusta u vrijeme početne emisije vrijednosnih papira
Bosne
i Hercegovine. Svaki neizmireni dug za koji su sredstva dovoljna da se osigura otplata
glavnice i kamate zaduženja neopozivo položena kod treće strane neće biti predmet obračuna
za limit zaduženja.
(3) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne može postojati
neizmireni državni dug nastao u svrhu finansiranja deficita iz gotovinskog toka.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu vanjskog državnog duga)
(1) Ministarstvo je odgovorno za vođenje pregovora i provođenje procedura za zaključivanje
kre
ditnih sporazuma i vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine kojim se država zadužuje po
osnovu vanjskog duga.
(2) Ministarstvo dostavlja Vijeću minist ara inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja
kre
ditnog sporazuma. Inicijativa sadrži:
a) kra
tak opis projekta;
b) razloge za zaduživanje po osnovu vanjsko g državnog duga;
c) iznos predloženog va njskog državnog duga;
d) uslove predloženog vanjskog državnog duga;
e) prijedlog Ministarstva.
(3) Vijeće ministara razmatra inicijativu iz stava (2) ovog člana i, ako je prihvati, određ uje
delegaciju za pregovore.
(4) Nakon završenih pregovora, Ministarstvo dostavlja Vijeću ministara nacrt kreditnog
sporazuma i osnove za zaključivanje kreditnog sporazuma koji sadrže:
a) ustavni osnov;
b) razloge zbog kojih se predlaže za
ključivanje kreditnog sporazuma;
c) ukoliko se stvara kreditna obaveza za entitete ili Distrikt, mišljenje nadležnih organa
entiteta ili Distrikta na nacrt kreditnog sporazuma, ili zapisnik s pregovora, ili parafirani nacrt
dokumentacije, ili neki drugi dokument potpisan od ovlaštenog predstavnika entiteta ili
Distrikta koji ispunjava uslove Ministarstva;
d) ovlaštenje za potpisivanje kreditnog sporazuma;
e)
naznaku visine sredstava potrebnih za izvršenje kreditnog sporazuma i način njihovog
osiguranja;
f) procjenu da li priprema i implementacija kreditnog sporazuma zahtijeva donošenje novih
zakona ili izmjenu postojećih;
g) prijedlog da se kreditni sporazum ili jedan njegov dio privremeno primjenjuje dok ugovor
ne stupi na snagu.
(5) Nakon što Vijeće ministara prihvati nacrt kreditnog sporazuma, dostavlja ga
Predsjedništvu Bosne i Hercegovine s prijedlogom potpisnika.
(6) Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donosi odluku kojom prihvata vanjski državni dug i
određuje potpisnika kreditnog sporazuma.
(7) Na
kon donošenja odluke iz stava (6) ovog člana, ovlašteni potpisnik potpisuje kreditni
sporazum i dostavlja ga Ministarstvu.
(8) Ministarstvo upućuje kreditni sporazum Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi
pokretanja postupka ratifikacije u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja
međunarodnih
ugovora. Kreditni sporazum kojim država preuzima kreditne i druge
finansijske obaveze ima prioritet u postupku ratifikacije.
(9) U slučaju kada je finansijska obaveza po osnovu vanjskog državnog duga alocirana na
jedan od entiteta ili Distrikt, istovremeno s upućivanjem kreditnog sporazuma na postupak
ratifikacije, Ministarstvo će pripremiti prijedlog podugovora kojim prenosi prava i obaveze na
entitete i Distrikt, u skladu s odredbama kreditnog sporazuma. Ministar i ovlašteni
predstavnici entiteta i/ili Distrikta potpisat će podugovore.
(10) U slučaju izmjena postojećih kreditnih sporazuma, provodi se procedura iz st. od (2) do
(9) ovog člana. Ukoliko je inicijativa za izmjenu postojećeg kreditnog sporazuma potekla od
entiteta ili Distrikta, ona će imati istu pravnu snagu kao dokumenti iz tačke c) stava (4) ovog
člana.
(11) U slučaju hitnosti u postupku prihvatanja ili bilo koje izmjene postojećeg kreditnog
sporazuma, primijenit će se procedure iz st. (6), (7) i (8) ovog člana.

(Kreditna sredstva vanjskog državnog duga)
Ministarstvo je ovlašteno sredstva vanjskog državnog duga deponirati i upotrijebiti u skladu s
uslovima kreditnog sporazuma. U slučaju da takav sporazum ne definira polaganje sredstava,
ta sredstva deponirat će se na račun u Centralnoj banci i upotrijebiti u skladu s alokacijom
izvršenom u vrijeme nastanka vanjskog zaduženja drž
ave.

(Uslovi va
njskog državnog duga)
(1) U skladu s odredbama ovog zakona i odluke Vijeća ministara, Ministarsvo ima ovlaštenje
da:
a)
emitira kratkoročne i dugoročne vrijednosne papire Bosne i Hercegovine; i
b) skla
pa kreditne sporazume.
(2) U skladu s odredbama ovog zakona, Ministarstvo ima ovlaštenje odrediti detalje, formu i
uslove vrijednosnih papira koji se razlikuju ili unose promjene u odnosu na već opisane
vrijednosne papire, uključujući ali se ne ograničavajući na formu prispijeća instrumenta,
metode rasta kamate, sniženje i premije.

(Obaveze po osnovu vanjskog državnog duga)
(1) Vanjski državni dug je apsolutna i bezuslovna obaveza države u skladu s uslovima
definiranim vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine i kreditnim sporazumima.
(2) U slučaju da država stvori obaveze po osnovu vanjskog državnog duga u ime oba entiteta
ili Distrikta, a po prispijeću jedan od dužnika ne otplati svoj dio vanjskog duga, takav propust
dužnika koji nije izmirio svoje obaveze ne izaziva nikakve zakonske obaveze na strani
dužnika
koji je izmirio svoje obaveze u smislu preuzimanja odgovornosti za taj dio vanjskog
drž
avnog duga.
(3) Neizmirenu obavezu iz stava (2) ovog člana može dobrovoljno, u potpunosti ili
djelimično, izmiriti Ministarstvo ili dužnik koji je izmirio svoju obavezu. Međutim, dužnik
koji
je ispunio svoje finansijske obaveze, uključujući i Ministarstvo, može u potpunosti ili
djelimično dobrovoljno osigurati sredstva za plaćanje na ime servisiranja duga u ime dužnika
koji nije izvršio svoje obaveze. U tom slučaju, dužnik koji nije izmirio svoje obaveze ć e
dužniku koji je izmirio njegove obaveze osigurati cjelokupan iznos takvih plaćanja. Dužnik
koji
nije izmirio svoje obaveze dužan je isplatiti dužniku koji je izmirio obaveze proviziju od
najm
anje 10% godišnje na iznos servisiranja duga od strane dužnika koji je izmirio obaveze.
Takva nadoknada je automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru
ili dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.

(Stalno izdva
janje namjenskih sredstava za vanjski državni dug)
Sredstva za servisiranje vanjskog državnog duga stalno će se namjenski izdvajati, a Zakon o
izvršenju budžeta neopozivo će uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu Ministarstva.

(Prioritet vanjskog državnog duga)
(1) Sve obaveze koje čine direktni unutrašnji državni dug i vanjski dug imaju paritetan i
jednak status bez obzira kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira
Bosne i Hercegovine ili kreditnih sporazuma. Potraživanja, u smislu otplate glavnice ili
plaćanja kamate na takav dug, prva su potraživanja svih prihoda države bez obzira na njihov
izvor, da li su položena na budžetski račun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj
komercijalnoj banci, tj. svi računi na koje su položeni državni prihodi i ne podliježu, sada ili
kasnije, bilo kojem drugom potraživanju.
(2) Drža
vni dug može se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom isključivo za
osiguranje otplate takvog duga.

(Rezervne mjere za vanjski državni dug)
(1) U slučaju nepravovremenog plaćanja alociranog vanjskog državnog duga od strane
entiteta ili Distrikta, Ministarstvo je ovlašteno od entiteta ili Distrikta zahtijevati da osigura
rezervna sredstva koja će se držati na državnom računu.
(2) U
slučajevima kada Sektor za upravljanje državnim dugom procijeni da postoje izgledi da
neće biti ostvaren pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja vanjskog
državnog duga, Ministarstvo se ovla šćuje da primijeni rezervne mjere. Ministarstvo se
konsultira s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i date okolnosti, o primjeni mjera iz
člana 46. ovog zakona, preporučujući koja će to pravila i mjere biti. Konačnu odluku o tome
donosi Ministarstvo.

(Očekivano neplaćanje vanjskog državnog duga)
(1) Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da će doći do privremenog zastoja u
pravovremenom prilivu prihoda iz ranije određenih izvora, tj. od entiteta ili Distrikta, u
odgovara
jućem iznosu ili iznosima, za podmirenje planirane otplate na račun vanjskog
državnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili više opisanih mjera:
a) Ako je razlog očekivanog nedovoljog priliva prihoda u pouzdanom podatku da će jedan od
entiteta ili Distrikt pribaviti sredstva za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio
predviđen kao njegov dio ili da neće uop
će platiti svoj dio, prvo se upućuje zahtjev drugom
entitetu, Distriktu ili Ministarstvu da ustanovi da li je voljan i sposoban osigurati dodatna
sredstva kako bi se pokrio navedeni deficit. Entitet ili Distrikt čiji je nedovoljni prihod
pokriven takvim sredstvima bezuslovno se obavezuje da onom ko je osigurao ta sredstva
nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju za uslugu u iznosu od najmanje 10% od
iznosa osiguranih sredstava, u roku od godinu dana od dana transakcije. Takva nadoknada je,
uključujući proviziju iz ove tačke, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju
dodatnu mjeru ili dokumentaciju entiteta,
Distrikta ili Ministarstva.
b) Ako je razlog očekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba
entiteta ili Distrikt neće osigurati nikakve prihode, ili će osigurati prihode u iznosu manjem od
onog koji je predviđen iz izvora koji su za to određeni, i ako (solventni) entitet ili Distrikt koji
je izm
irio svoj dio obaveze nije u mogućnosti ili nije voljan osigurati sredstva za nadoknadu
propuštene uplate, onda će u tom slučaju Ministarstvo predložiti Vijeću ministara da iz
sredstava
rezervi budžeta izmiri prispjelu obavezu i aktivira garanciju entiteta, odnosno
Distrikta za naplatu obaveze. Dužnik čiji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom
bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos, kao i proviziju
u iznosu od najmanje 10 % iznosa. Takva nadoknada je, uključujući sve povezane troškove,
automatska, ima punu zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili
dokumentaciju dužnika ili Ministarstva.
c) U slučaju kada mjere iz tač. a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna
da se izbjegne očekivano neplaćanje, Ministarstvo se ovla šćuje da izvrši preraspodjelu
sredstava namijenjenih za druge svrhe, koja su u nadležnosti Ministarstva, ali još nisu vezana
prema zakonu o budžetu za tekuću godinu, za pokrivanje platnog deficita po osnovu
servisiranja duga. Vijeće ministara mora odobriti svaki takav vanredni postupak.
d) Ministarstvo usvaja propise za provođenje ovih procedura.
(2) U
slučaju kada ne izvrši pravovremeno servisiranje vanjskog državnog duga, i nakon
konsultac
ije s ministarstvima finansija entiteta i Upravom prihoda Distrikta, Ministarstvo
predlaže Vijeću ministara da od Parlamentarne skupštine zatraži da:
a) se donese zakonska mjera o momentalnoj statusnoj suspenziji svih garancijskih programa
koja će biti na snazi do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;
b) ovlasti Ministarstvo da uđe u pregovore s povjeriocima radi izmjene dužničkih obave za
države po osnovu vanjskog duga.

(Vrijednost deviznog kursa)
Centra
lna banka ima odgovornosti da:
a) na zahtjev Ministarstva, dostavi informacije o kursnoj listi Centralne banke za pojedine
valute; i
b) objavljuje najmanje polumjesečno devizni kurs između domaće valute i bilo koje strane
valut
e koja je Sporazumom o vanjskom dugu ili garancijama određena za plaćanje, a č iji
davalac je strana vlada, strana vladina agencija, međunarodna finansijska institucija, strana
banka, stra
na firma, neko drugo strano lice ili pojedinac.

(Saradnja sa Centralnom bankom)
Ministarstvo i Centralna banka sklopit će agentski ugovor kojim će se dogovoriti način i
uslovi u skladu s kojim će Centralna banka obavljati agentske poslove za Ministarstvo,
uključujući ali se ne ograničavajući na osiguravanje strane valute ili valuta u razmjenu za
domaću valutu u iznosima potrebnim da se udovolji zahtjevima za planirano servisiranje
vanjskog duga.

(Vanjski dug entiteta i Distrikta)
(1) Entiteti i Distrikt mogu se zadužiti po osnovu vanjskog duga, ali će takav dug zajedno s
pratećom dokumentacijom biti predmet prethodne saglasnosti Parlamentarne skupštine u
skladu s uslovima iz Ustava Bosne i Hercegovine.
(2) Ministarstvo je ovlašteno propisati sadržaj, način i rokove dostave prateće dokumentacije
iz stava
(1) ovog člana.
(3) Dug koji nije odobren u skladu sa stavom (1) ovog člana neće biti važeća i provodiva
obaveza entiteta ili Distrikta koji se zadužio.
(4) Zaduženje entiteta i Distrikta u skladu sa stavom (1) ovog člana neće biti državni dug i
drž
ava neće imati nikakve obaveze u vezi s tim dugom.

(Alokacij
a obaveze otplate vanjskog državnog duga)
(1) Država ima pravo od oba entiteta i Distrikta zahtijevati da se ugovorno obavežu na
ispunjenje uslova postavljenih Ustavom Bosne i Hercegovine u smislu osiguranja prihoda
kako bi se omogućilo da država ispuni svoje međunarodne obaveze i odredbe ovog zakona.
(2) Drža
va, entiteti i Distrikt obavezni su plaćati svoj pripadajući dio vanjskog državnog duga
u skladu sa sljedećim odredbama:
a) Konačna alokacija vanjskog državnog duga nastala prije stupanja na snagu ovog zakona
važeća je i obavezujuća.
b) Alokacija vanjskog državnog zaduženja nastalog prije stupanja na snagu ovog zakona, a
koja nije konačna u skladu s tačkom a) ovog stava, alocirat će se na osnovu principa krajnjeg
korisnika. U slučaju da princip krajnjeg korisnika nije primjenjiv, tada se obaveza otplate
duga alocira u skladu s udjelom entiteta i Distrikta u državni budžet u godini u kojoj se
alokacija i vrši.
c) Zaduženje po osnovu vanjskog državnog duga, nastalo nakon stupanja na snagu ovog
zakona, moguće je ako je, prije zaduživanja, obaveza plaćanja takvog duga u potpunosti
alocirana na državu, entitete i Distrikt, ili je izvršena kombinacija alociranja duga na neke od
navedenih strana.
(3) I
pored odredbi iz tač. a) i b) stava (2) ovog člana, alokacija vanjskog državnog duga
izvršena prije uspostave Distrikta za dug koji bi bio alociran na Distrikt po principu krajnjeg
korisnika nije konačna u skladu s tačkom a) stava (2) ovog člana.

POGLAVLJE IV - DRŽAVNE GARANCIJE

(Opis drža
vnih garancija)
(1)
Garancija državnog duga može se izdati u skladu s uslovima definiranim ovim zakonom i
ne može proizaći sama po sebi ili na drugi način biti indirektno izdata.
(2) Državna garancija predstavlja potencijalnu obavezu države. Obaveza države nastaje ako
zajmoprimac nije izvršio otplatu garantiranog zajma uz propisanu kamatu u skladu s uslovima

kreditnog sporazuma, u potpunosti ili djelimično. Obaveza dr žave je da po prispijeću vrš i
otplatu u skladu s planom i neće biti odgovorna za bilo kakva prijevremena plaćanja osim ako
to izričito nije prihvatila u skladu s uslovima garancije.
(3) Državna garancija pretvara se u državni dug kada Ministarstvo utvrdi da plaćanje ili
plaćanja koja su prispjela na ime zajma, na koji se unutrašnja državna garancija odnosi, nisu
primljena u skladu s uslovima zaduživanja, i da zajmoprimac nije izvršio svoju obavezu.
Preduzeta mjera bit će sadržana u dokumentu Ministarstva sa zaključkom da su uslovi
plaćanja po osnovu garancije zadovoljeni, i uz informacije na kojima se takav zaključak
bazira. Takvo pretvaranje garancije u državni dug ne podliježe bilo kojem ograničenju
državnog duga iz ovog zakona.

(Dokumentacija za državne garancije)
(1) Zajmoprimac ili kreditna institucija koja traži garanciju za zajam, u skladu s ovim
zakonom, podnosi zahtjev u pisanoj formi uz obaveznu dokumentaciju s dovoljno detalja
kako bi Ministarstvo moglo procijeniti finansijsko stanje zajmoprimca i njegovu solventnost.
Neophodno je dostaviti detaljne informacije u vezi s kreditnom institucijom i zajmoprimcem.
(2) Ministarstvo donosi propise kojima regulira koje je informacije neophodno dostaviti kako
bi se dobila državana garancija. Te informacije uključuju informacije o zajmoprimcu,
kreditnoj instituciji, projektu koji se finansira i informacije o podgarancijama.
(3) Na
kon prijema zahtjeva za izdavanje državne garancije uz prateću dokumentaciju,
Ministarstvo odmah obavlja preliminarni pregled kako bi osiguralo prijem svih potrebnih
informacija. Odluku o izdavanju garancije u pisanoj formi, na osnovu ekonomske i finansijske
analize dostavljenih materijala, donosi Ministarstvo i obavještava podnosioca zahtjeva
najkasnije 60 dana od dana podnošenja propisno podnesenog kreditnog zahtjeva.
(4) Analiza iz stava (3) ovog člana obuhvata utvrđivanje nivoa rizika koji će p retrpjeti država
ako se garancija odobri. Ministarstvo je ovlašteno zahtijevati pomoć Centralne banke ili
drugih institucija koje su profesionalno angažirane u procjenama rizika prilikom utvrđivanja
rizika u skladu s ovi
m zakonom.

(Procedure za izdavanje državnih garancija)
(1) Ministarstvo je odgovorno za vođenje pregovora o državnim ga rancijama.
(2) Ministarstvo zajedno s prijedlogom za izdavanje garancija Vijeću ministara dostavlja
sljedeće:
a) kreditni sporazum;
b) u slučaju kada je zajmoprimac entitet, Distrikt, kanton ili općina, odluku nadležnog
zakonodavnog tijela;
c) namjenu kredita;
d) u slučajevima kada se zajmoprimac ne finansira iz budžeta, garanciju komercijalne
banke ili garanciju entiteta, odnosno Distrikta; i
e) doka
z da je zahtjev za izdavanje garancije objavljen u "Službenom glasniku BiH" 21 dan
prije eventualnog davanja saglasnosti za odobrenje.
(3) Vijeće ministara obavlja pregled i donosi odluku kojom se odobrava izdavanje državne
garancije.
(4) Nakon što primi odluku Vijeća ministara kojom se odobrava izdavanje državne garancije,
Ministarstvo počinje koordinaciju radi izdavanja državne garancije.
(5) Ministarstvo dostavlja Vijeću ministara izvještaj koji definira stvarne uslove državne
garancije.
(6) Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje potpisnika sporazuma o vanjskim državni m
garancijama.
(7) Kao uslov primjene državnih garancija, Parlamentarna skupština ih mora odobriti, a
garancije će nositi potvrdu takve ratifikacije.
(8) Ministarstvo je ovlašteno prikupiti sredstva od zajmoprimca i kreditne institucije radi
pokrivanja troškova koje je Ministarstvo eventualno napravilo izdavanjem i servisiranjem
državnih garancija. Ministarstvo donosi propise koji određuju metode pokrivanja i procjene
takvih troškova.
(9) Vijeće ministara donosi odluku o izdavanju držanih garancija koja se, prije njihovog
izdavanja, objavljuje u "Službenom gasniku BiH".
(10) Potvrda kreditne institucije o dobivanju državne garancije sadrži pristanak da će putem
odgovarajućih nadzornih tijela Ministarstvu osigurati informacije o svom finansijskom stanju.

(Namjena državnih garancija)
(1) Državne garancije izdaju se samo za finansiranje kapitalnih investicija.
(2)
Izuzetno od stava (1) ovog člana, državne garancije mogu se izdati za provođenje
prioritetnog projekta koji je od posebnog značaja za ekonomsku stabilnost zemlje.
(3) Država neće davati garanciju za tekuće troškove, pokrivanje gubitaka u poslovanju
niti pokrivanje budžetskog deficita.

(Uspostavljanje Garancijskog fonda i ograničenja iznosa državnih garancija)
(1) Ukupna izloženost države po izdatim garancijama ne smije prelaziti 30% vrijednosti
državnih prihoda utvrđenih u momentu odlučivanja o izdavanju garancije. Zakonom o
izvršenju budžeta utvrđuje se ukupna vrijednost i struktura Garancijskog fonda iz kojeg se
izdvajaju sre
dstva za izvršenje plaćanja po izdatim garancijama.
(2) Garancijski fond je poseban fond trezora koji se isključivo koristi za izvršenje plaćanja po
garancijama.
(3) Planiranje finansiranja i održavanja Garancijskog fonda u nadležnosti je Vijeća ministara,
s tim da su administrativni poslovi Garancijskog fonda u nadležnosti Ministarstva.

(Premija i provizija)
(1) Ministarstvo je ovlašteno obračunati i naplatiti premiju i proviziju na svaku izdatu
garanciju. Premija podrazumijeva premiju rizika po izdatoj garanciji i obračunava se u
procentu od iznosa duga po osnovu glavnice zajma na koji se izdaje garancija. Premija se
naplaćuje jednokratno u momentu izdavanja garancije.
(2) Provizija se obračunava u procentu na iznos garancije, a znači naknadu troškova nastalih u
toku izdavanja garancije.
(3) Procenat premije i provizije utvrđuje Ministarstvo propisima kojim se uspostavljaju
proce
dure za izdavanje garancija i iznosi premija i provizija.
(4) Pre
mije i provizije uplaćuju se na Je dinstveni račun Trezora u korist Garancijskog fonda.

(Evidencija garancija)
Najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, sva ministarstva i sva
tijela Vijeća ministara koja su ranije izdala državne garancije Ministarstvu će osigurati
informacije o svim takvim neizmirenim garancijama, uključujući i zahtjeve za garancije koje
se tada razmatraju. Kreditni sporazumi, prateća dokumentacija i informacije u vezi s
trenutnim statusom otplate svih neizmirenih zajmova dostavljaju se Ministarstvu. Podaci iz
dostavljene dokumentacije unose se u Evidenciju državnih garancija.

(Nadzor Ministarstva)
Ministarstvo je ov lašteno obavljati nadzor u vezi s finansijskom sposobno šću svih
zajmoprimaca koji su po ovom zakonu dobili garancije za zajam. Ministarstvo je ovlašteno od
zajmoprimca tražiti informacije koje su neophodne za obavljanje takvog nadzora.

Ministarstvo će se, prema potrebi, konsultirati sa Centralnom bankom ili drugim relevantnim
institucijama o finansijskom stanju kreditnih institucija koje su dale zajmove na koje su date
državne garancije.

(Prestanak državnih garancija)
(1) Državna garancija prestaje kada je:
a)
zajmopromac otplatio zajam na koji se odnosi garancija;
b) rok garancije istekao; ili
c) dr
žava izvršila uplate u skladu s uslovima državne garancije.
(2) Ministarstvo konstatira navedeni prestanak.

(Plaćanje po osnovu drž
avne garancije)
(1) U
slučajevima u kojima zajmoprimac nije izvršio uplatu ili uplate u skladu s uslovima
kreditnog sporazuma i kreditna institucija potvrdi da je preduzela sve razumne mjere za
osiguranje izvršenja uplate, kreditna institucija može Ministarstvu dostaviti zahtjev za
plaćanje.
(2) U zahtjevu za plaćanje navest će se iznos glavnice zajma koji nije otplaćen i iznos
neplaćene ili zaostale kamate.
(3) Ministarstvo će, nakon što utvrdi da je zahtjev za plaćanje opravdan i u skladu s uslovima
iz sporazuma o garanciji, dogovoriti prijenos uplate ili uplata kreditnoj instituciji u roku od 15
radnih dana od dana podnošenja zahtjeva.
(4) Ministarstvo će, nakon što utvrdi da zajmoprimac nije izvršio pravovremeno plaćanje u
skladu s uslovima iz kreditnog sporazuma, evidentirati taj slučaj u Evidenciji državnih
garancija i objavit će kašnjenje u "Službenom glasniku BiH".

(Naplata duga po osnovu državnih garancija)
(1) Nakon plaćanja državne garancije kreditnoj instituciji, Ministarstvo će biti nosilac svih
prava i potraživanja po osnovu sredstava koja je imala takva kreditna institucija u skladu sa
sporazumom o zajmu sa zajmoprimcem u omjeru svih plaćanja prema toj garanciji.
(2) Obaveza zajmoprimca da izvrši uplatu Ministarstvu na ime plaćanja po osnovu garancije
kreditnoj instituciji je bezuslovna i apsolutna. Zajmoprimac je obavezan preduzeti sve
razumne mjere da Ministarstvu izvrši uplatu što je prije moguće.
(3) Ministarstvo preduzima sve mjere za koje je ovlašteno u skladu s ovim zakonom i drugim
državnim zakonima da izvrši povrat svih iznosa plaćenih po osnovu garancije, uključujući i
troškove u vezi s tim.

(Finansiranje obaveze stvorene po osnovu državnih garancija)
(1) Ministarstvo će obavljati godišnji pregled svih neizmirenih državnih garancija po osnovu
kojih država može ili stvara obaveze, s tim što će se pregled završiti najkasnije do usvajanja
budžeta za narednu godinu. Takvim pregledom će se u svakom godišnjem budžetu procijeniti
iznos koj
i država treba isplatiti po državnim garancijama.
(2) Odredbe za dodatna izdvajanja namjenskih sredstava će, prema potrebi, utvrditi
Ministarstvo prilikom pripreme zakona o budžetu za tekuću godinu. U slučaju da takva
izdvajanja nisu osigurana za plaćanje obaveze po osnovu državne garancije, Ministarstvo je
ovlašteno odobriti stvaranje obaveza po osnovu unutrašnjeg državnog duga u tu svrhu. Sve
dok su državne garancije prvobitno izdate u okviru limita definiranih ovim zakonom,
zaduživanje po osnovu državnog duga radi osiguranja plaćanja takve obaveze ne podlijež e
ograničenjima državnog duga sadržanog u ovom zakonu.
(3) Kao preduslov za izdavanje državne garancije, Ministarstvo je ovlašteno nametnuti
bespovratnu proviziju na osnovu:
a) iznosa glavnice zajma koji će se garantirati i kamate koja će se plaćati na taj iznos, i
b) analize rizika.
(4) Provizija iz stava (3) ovog člana je naplativa u vrijeme izdavanja državne garancije i
prihod je državnog budžeta.

POGLAVLJE V

(Kaznene odredbe)
(1) Učesnicima na tržištu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine zabranjeno je sarađivati s
jednim ili
više učesnika s namjerom vršenja uticaja na tržište u smislu prihoda, cijene, iznosa
vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine istog opisa, kupljenih na aukciji ili na sekundarnom
tržištu, u smislu strukture holdinga bilo kojeg drugog učesnika na tržištu u koju je uložen
kapital, investicijske strategije bilo kojeg drugog učesnika na tržištu, ili se na drugi način
uključiti u bilo koju transakciju, praksu ili ponašanje koje znači ekonomsku prijevaru ili
varanje učesnika na tržištu, pranje novca ili neku drugu korumpiranu aktivnost.
(2) Krše
nja zabrana iz stava (1) ovog člana podliježu krivičnom gonjenju zbog prijevare na
finansijskim tržištima i smatrat će se krivičnim djelom u skladu s Krivičnim zakonom Bosne i
Hercegovine, a bit će kažnjiva u skladu s tim zakonom, uključujući novčane kazne i mjere
oduzimanja predmeta, u skladu s Poglavljem XII. tog zakona.
(3) U slučaju da dostavi pogrešne podatke u vezi sa zaduživanjem u skladu s članom 34. stav
(3) ovog zakona, ministar kao odgovorno lice bit će kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u
iznosu od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM.

POGLAVLJE VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Podzakonski akti)
Ministarstvo će, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti
podzakonske akte koji su potrebni za provođenje odredbi ovog zakona, uključujući ali se ne
ograničavajući na čl. 3., 4., 12., 13., 16., 19., 20., 27., 31., 38., 45., 49., 52., 53 i 65.

(Sukob zakona)
(1) Svi zakoni ili drugi propisi koji se odnose na državni dug i dr žavne garancije uskladit će se
s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do usklađivanja propisa iz stava (1) ovog člana pr imjenjivat će se postojeći propisi, ako
nisu u sukobu s odredbama ovog zakona.
(3) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit će se s odredbama
ovog zakona: Zakon o Trezoru institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
27/00), Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora ("Službeni
glasnik
BiH", broj 29/00), Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), kao i ostali zakoni i propisi koji na drugačiji način
uređuju pitanja koja su predmet ovog zakona.

(Zakoni entit
eta i Distrikta)
Zakoni entiteta i Distrikta kojima je uređena materija koja je predmet ovog zakona uskladit ć e
se s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Stupanje na snagu)
(1) S
tupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o vanjskom dugu ("Službeni
glasnik BiH", br. 1/97 i 32/01), kao i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona.
(2) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
BiH", a bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Distrikta.
***

“Službeni glasnik BiH“, broj 103/09

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
BiH".