Zakon o Visokom Sudskom i Tužilačkom Vijeću Bosne i Hercegovine

Osnivanje
(1) Ovim zakonom osniva se Visoki sudski i tužilački savjet i reguliše: njegov rad, organizacija,
nadležnosti, ovlaštenja i uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje sudija
i tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, privremeno udaljenje sudija i tužilaca od vršenja
funkcije, nespojivost funkcij ai sudija i tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i
tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (u daljem tekstu:
Savjet).
(2) Savjet je samostalan organ Bosne i Hercegovine i ima svojstvo pravnog lica.
(3) Na Savjet se ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne
i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 5/03 i 42/03) i Zakona o upravi Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 32/02).
4) Riječi koje su radi preglednosti u propisu navedene u jednom rodu, bez diskriminacije se odnose
i na muški i na ženski rod.

Finansiranje Savjeta
Savjet se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine.

Nezavisni i samostalni organ
(1) Savjet kao nezavisni i samostalni organ ima zadatak da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i
profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona.
(2) Savjet ima pečat, koji sadrži njegov naziv, te naziv i grb Bosne i Hercegovine u skladu sa
Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 12/98 i 14/03).
POGLAVLjE II ČLANOVI I ORGANIZACIJA SAVJETA

Članstvo
(1) Savjet čini petnaest (15) članova:
(a) jedan (1) član koji je sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda;
(b) jedan (1) član koji je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(c) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije
tog suda;
(d) jedan (1) član koji je tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju
tužioci tog tužilaštva;
(e) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju sudije tog suda;
(f) jedan (1) član koji je tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske, kojeg biraju tužioci tog
tužilaštva;
(g) jedan (1) član koji je sudija kantonalnog ili opštinskog suda iz Federacije Bosne i Hercegovine,
kojeg biraju sudije kantonalnih i opštinskih sudova iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim
glasanjem koje organizuje predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine;
(h) jedan (1) član koji je tužilac kantonalnog tužilaštva iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg
biraju kantonalni tužioci iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizuje
glavni tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine;
(i) jedan (1) član koji je sudija okružnog ili osnovnog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju sudije
okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizuje predsjednik
Vrhovnog suda Republike Srpske;
(j) jedan (1) član koji je tužilac okružnog tužilaštva iz Republike Srpske, kojeg biraju okružni
tužioci Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizuje glavni tužilac Republičkog
tužilaštva Republike Srpske;
(k) jedan (1) član koji je sudija ili tužilac kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine;
(l) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine;
(m) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske;
(n) jedan (1) član kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovi ne, a
koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine; i
(o) jedan (1) član kojeg bira Savjet ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde
Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosu dnu funkciju i nije član Savjeta ministara Bosne i
Hercegovine.
(2) Članovi Savjeta su lica visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznata po
djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
(3) Članovi Savjeta su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih funkcija.
(4) Sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i polnu zastupljenost u
Bosni i Hercegovini. Pravilnik Savjeta reguliše postupke koji su neophodni da bi se obezbijedilo
poštivanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje.
(5) Ukoliko u kontekstu nije drugačije naznačeno, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na
sudije i tužioce tumačiće se tako da uključe sudije, tužioce, predsjednike sudova, glavne tužioce i
zamjenike glavnih tužilaca, kao i članove Savjeta.
(6) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine saziva prvu sjednicu Savjeta najkasnije u roku od 15
dana nakon što se izabere dovoljan broj članova za postizanje kvoruma iz člana 14. (1) ovog
zakona.

Mandat
(1) Članovi Savjeta imaju mandat od četiri (4) godine i mogu imati najviše dva (2) uzastopna
mandata od četiri godine.
(2) Lice koje je imalo dva (2) uzastopna mandata kao član Savjeta ne može ponovo biti izabrano
za člana Savjeta prije isteka 4 (četiri) godine od kraja prethodnog mandata.
(3) Godinu dana nakon isteka mandata član Savjeta ne može se prijaviti niti biti biran na
upražnjenu poziciju u pravosuđu koja predstavlja napredovanje, uključujući Ustavni sud
Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske, te se ne može prijavljivati za
upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika u Kancelariji disciplinskog tužioca i
direktora i zamjenika u Sekretarijatu Savjeta.

Prestanak mandata
(1) Mandat člana Savjeta prestaje:
(a) prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Savjet;
(b) nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan;
(c) podnošenjem ostavke;
(d) u slučaju sukoba interesa iz člana 10a. stav (1) tačka (a) ovog zakona;
(e) donošenjem odluke o razrješenju iz člana 6a. ovog zakona;
(f) kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora te u tom
slučaju mandat automatski prestaje pravosnažnošću osuđujuće presude.
(2) Mandat člana Savjeta ističe u slučaju iz stava 1. tačka (c) ovog člana na dan kada Savjet primi
njegovu pismenu ostavku, a u slučajevima iz iz stava (1) tačka (d) ovog člana, mandat prestaje
podnošenjem prijave na upražnjenu poziciju.
(3) Ako mandat člana Savjeta, predsjednika ili potpredsjednika Savjeta prestaje na način propisan
u ovom članu, u odluci o prestanku mandata mora se navesti tačan dan prestanka mandata.
(4) Mandat predsjednika ili potpredsjednika Savjeta može prestati podnošenjem ostavke ili
odlukom Savjeta. Podnošenjem ostavke na funkciju predsjednika ili potpredsjednika Savjeta ne
prestaje mandat imenovanim kao članovima Savjeta. U slučaju podnošenja ostavke, mandat ističe
na dan kada Sekretarijat Savjeta primi pismenu ostavku, a u slučaju kada Savjet donese odluku o
prestanku mandata, mandat ističe na dan kada je ta odluka donesena.

(Razrješenje članova Savjeta)
(1) Član Savjeta razrješava se funkcije:
(a) ako kršenjem ovog zakona ili drugom radnjom ozbiljno naruši ugled Savjeta;
(b) u slučaju nespojivih funkcija;
(c) u slučaju odsustva s funkcije člana Savjeta u trajanju dužem od tri mjeseca neprekidno,
odnosno u trajanju dužem od šest mjeseci neprekidno ako je odsustvo uzrokovano bolešću.
(2) Postupak razrješenja člana Savjeta pokreće se na prijedlog koji može podnijeti svaki sudija,
tužilac ili član Savjeta, koji raspolaže informacijama o postojanju razloga iz stava (1) ovog člana.
(3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja podnosi se Savjetu.
(4) Kada primi prijedlog i zaključi da je potrebno pokrenuti postupak utvrđivanja činjenica u vezi
s okolnostima iz stava (1) ovog člana, Savjet će formirati posebnu komisiju, koju čini pet članova,
sa zadatkom da utvrdi relevantne činjenice i predloži Savjetu donošenje odluke.
(5) U komisiji iz stava (4) ovog člana mora biti najmanje jedan član Savjeta iz reda sudija i
najmanje jedan član Savjeta iz reda tužilaca, a tri člana su nosioci pravosudne funkcije, s tim da u
komisiji ne može učestvovati sudija ili tužilac iz onog suda ili tužilaštva iz kog dolazi član Savjeta
protiv kojeg se vodi postupak razrješenja.
(6) Formiranje komisije i sprovođenje postupka razrješenja detaljnije se propisuje poslovnikom.
(7) Odluku o razrješenju Savjet donosi dvotrećinskom većinom glasova članova Savjeta koji su
prisutni.
(8) Odluka iz stava (7) ovog člana donosi se u formi rješenja koje obavezno sadrži detaljno
obrazloženje razloga za razrješenje i objavljuje se u skladu sa članom 45. ovog zakona, kao i na
internetskoj stranici Savjeta.
(9) Odluka iz stava (8) ovog člana je konačan upravni akt prema članu 4. Zakona o upravnim
sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se
protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
(10) Tužba iz stava (9) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja
o razrješenju na internetskoj stranici Savjeta.
(11) Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe, a
Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.

Privremeno udaljenje od vršenja funkcija
(1) Član Savjeta se privremeno udaljava od vršenja funkcije ex lege u sljedećim slučajevima:
(a) ukoliko je privremeno udaljen od vršenja funkcije na osnovu koje je izabran ili imenovan u
Savjet, ili
(b) ukoliko je protiv njega određen pritvor.
(2) U slučajevima privremenog udaljenja od vršenja funkcije utvrđenog u stavu (1) ovog člana nije
potrebna odluka Savjeta. Akt o privremenom udaljenju donosi predsjednik Savjeta, a ako se radi o
predsjedniku Savjeta akt će donijeti jedan od potpredsjednika, što će se precizirati Poslovnikom o
radu Savjeta.
(3) Savjet može privremeno udaljiti od vršenja funkcije člana:
(a) zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata prema članu 6. ovog zakona; ili
(b) zbog okolnosti na osnovu kojih se sudija ili tužilac može privremeno udaljiti od vršenja
funkcije prema članu 77. ovog zakona.
(4) Da bi se izreklo privremeno udaljenje od vršenja funkcije, u skladu sa stavom (3) ovog člana,
potrebna je dvotrećinska većina glasova članova koji su prisutni i glasaju.

Novi članovi
(1) Savjet obavještava organ koji je, prema članu 4. ovog zakona, nadležan za izbor ili imenovanje
člana u Savjet najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana i traži od toga organa
da izabere ili imenuje novog člana u Savjet.
(2) U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata nego iz drugih razloga i da je
potrebno izabrati ili imenovati novog člana, Savjet obavještava organ nadležan za izbor ili
imenovanje novog člana. Savjet obavještava nadležni organ najkasnije u roku od 10 (deset) dana
nakon prestanka mandata.

Odsustvo i naknade
(1) Članovi Savjeta imaju pravo na odsustvo sa svoje službene funkcije kako bi obavljali funkcije
u Savjetu.
(2) Članovi, čija se plata obezbjeđuje iz sredstava budžeta, imaju pravo za vrijeme ovakvog
odsustva da nastave primati platu i druge naknade od svog poslodavca.
(3) Savjet isplaćuje članu Savjeta naknadu za opravdane putne troškove (koje čine isključivo
dnevnice, troškovi prevoza i troškovi smještaja) nastale u okviru obavljanja njegovih funkcija u
Savjetu. Naknada za troškove uređuje se u propisima navedenim u članu 16. ovog Zakona.
(4) Članovi Savjeta imaju pravo na naknadu za vršenje svojih funkcija. O tačnoj visini naknada
odlučuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Savjeta.

Nespojivost funkcije i imunitet
(1) Članovi Savjeta i njegovih komisija, kao ni osoblje Savjeta ne smiju obavljati funkciju niti bilo
kakvu funkciju u političkoj partiji, kao ni u udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim
partijama. Ova lica dužna su da se suzdrže i od učešća u aktivnostima političkih partija.
(2) Po preuzimanju funkcije u Savjetu, član je dužan da potpiše izjavu o nepostojanju sukoba
interesa, na način kako je to propisano Pravilnikom Savjeta.
(3) Članovi Savjeta, te članovi komisija u okviru Savjeta, neće biti građanski odgovorni za
mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih funkcija.

(Sukob interesa)
(1) Sukob interesa člana Savjeta postoji:
a) kada se član Savjeta ili njegov krvni srodnik u pravoj liniji, dijete bračnog partnera, bračni
odnosno vanbračni partner, usvojitelj i usvojena djeca, prijavi na upražnjenu poziciju u
pravosuđu, uključujući i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike
Srpske ili upražnjenu poziciju glavnog disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca u
Kancelariji disciplinskog tužioca ili direktora i zamjenika u Sekretarijatu Savjeta;
b) u drugoj situaciji u kojoj je član Savjeta u krvnom srodstvu po pobočnoj liniji, srodnik po
tazbini ili ima prijateljske, poslovne ili bilo kakve druge veze ili privatni interes koji utiče ili može
da utiče na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju funkcije, odnosno
u kojoj privatni interes šteti ili može da šteti javnom interesu ili povjerenju građana.
(2) Ako se na upražnjenu poziciju iz stava (1) tačka a) ovog člana prijavi član Savjeta, prestaje mu
mandat u Savjetu, a ako se na upražnjenu poziciju prijavi njegov srodnik ili lice iz stava (1) tačka
a) ovog člana, član Savjeta dužan je da odmah po saznanju to prijavi Savjetu i zatraži svoje
izuzeće u komisiji za obavljanje razgovora i postupku predlaganja i imenovanja kandidata.
(3) Slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa iz stava (1) tačka b) ovog člana
detaljnije se regulišu pravilnikom Savjeta.

Predsjednik i potpredsjednici Savjeta
(1) Savjet ima predsjednika i dva (2) potpredsjednika.
(2) Predsjednik i dva potpredsjednika Savjeta biraju se prostom većinom glasova članova koji su
prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Savjeta traje četiri (4) godine ili do isteka ili prestanka
njegovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 6. ovog zakona, zavisno od toga
koji od ova dva datuma ranije nastupi.
(3) Predsjednik Savjeta i najviše tri člana Savjeta rade po osnovu punovremenog radnog
angažmana u Savjetu.
(4) Kako bi se postigla ravnopravna zastupljenost naroda, predsjednik i potpredsjednici ne mogu
biti pripadnici istog konstitutivnog naroda. Najviše jedan od njih može biti iz reda Ostalih.
(5) Predsjednik priprema dnevni red za sjednice Savjeta, saziva sjednice i predsjedava sjednicama
Savjeta, te nadzire sveukupan rad Savjeta i Sekretarijata. Predsjednik zastupa i predstavlja Savjet
prema trećim licima i obavlja druge funkcije u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta.
(6) Potpredsjednici pomažu predsjedniku u vršenju poslova radi efikasnog i propisnog obavljanja
rada Savjeta. Jedan od potpredsjednika, u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta, zamjenjuje
predsjednika tokom njegovog odsustva. Ostale funkcije potpredsjednikâ uređuju se Poslovnikom
o radu Savjeta.

Komisije
(1) Savjet postupa i odlučuje kao jedinstveni organ.
(2) Savjet može, kako bi svoje zadatake i obaveze utvrđene ovim zakonom ispunjavao na efikasan
način, osnivati komisije u sastavu od najmanje tri (3) člana, većinom sudija i tužilaca, koji su
ovlašteni da donose odluke i izvršavaju zadatke u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta. Rad
komisija i njihova ovlaštenja uređuju se Poslovnikom o radu.
(3) Prilikom osnivanja komisija i podsavjeta, u skladu sa ovim zakonom, postupiće se u skladu s
članom 4. stav 4.
(4) Odluke o imenovanju sudija i tužilaca ne mogu se povjeriti komisijama.

Stručnjaci
(1) Savjet može odabrati stručnjake koji nisu članovi Savjeta da učestvuju u radu Savjeta ili
komisije koju je osnovao Savjet u svojstvu savjetnika. Ti stručnjaci nemaju pravo glasa u
rješavanju pitanja o kojim odlučuje Savjet.
(2) Naknade koje se isplaćuju stručnjacima reguliše Pravilnik Savjeta, a one su uporedive sa
naknadama koje se isplaćuju sudskim vještacima.

Kvorum, glasanje i sastanci
(1) Za kvorum je neophodno prisustvo najmanje jedanaest (11) članova.
(2) Savjet odlučuje većinom glasova svih članova koji su prisutni, ukoliko nije drugačije propisano
ovim zakonom. U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, obavlja se glasanje prozivanjem
članova, a glas predsjednika ili potpredsjednika je odlučujući.
(3) U postupku glasanja članovi Savjeta ne mogu biti uzdržani.
(4) (brisano)

Sekretarijat
(1) Stručne, finansijske i administrativne poslove Savjeta obavlja Sekretarijat Savjeta, pod
nadzorom predsjednika i dva potpredsjednika Savjeta. U poslove Sekretarijata spada, između
ostalog, pružanje administrativne podrške, obavljanje pravnog, finansijskog i drugog istraživanja
neophodnog kako bi Savjet ostvarivao svoj mandat u skladu sa zakonom, kao i davanje strateških
savjeta o pitanjima vezanim za izvršavanje mandata Savjeta. Sekretarijat izrađuje nacrte odluka
koje donosi Savjet, izvršava odluke koje usvaja Savjet i redovno izvještava Savjet o svojim
aktivnostima. Sekretarijat je nadležan i za izradu prijedloga godišnjeg budžeta i godišnjeg
izvještaja Savjeta iz člana 20. ovog Zakona, koje pregledaju predsjednik i dva potpredsjednika
Savjeta.
(2) Sekretarijat Savjeta ima direktora i zamjenika direktora, koji su odgovorni Savjetu. Direktora i
zamjenika direktora imenuje i razrješava Savjet u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u
institucijama Bosne i Hercegovine. Mandat direktora i mandat zamjenika direktora ograničen je
na period od četiri godine. Izuzetno od odredaba iz druge rečenice stava 2. člana 34. Zakona o
državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, mandat direktora i zamjenika direktora
može se produžavati svake četiri godine.
(3) Sekretarijat ima zaposlene koji mu omogućavaju efikasno obavljanje zadataka u skladu sa
zakonom. Državne službenike u Sekretarijatu imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član
Savjeta kojeg Savjet izabere, direktor i zamjenik direktora u skladu sa odredbama Zakona o
državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Zaposlene u Sekretarijatu koji nemaju status
državnih službenika imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član Savjeta kojeg Savjet
izabere, direktor i zamjenik direktora u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine iz oblasti radnih
odnosa.
(4)

se na popunjavanje upražnjenih mjesta u Sekretarijatu. Sva imenovanja u Sekretarijatu regulišu se
članom 28. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, dok član 51.
stav 2. tog zakona reguliše razrješavanje zaposlenih u Sekretarijatu. Direktor ili lice koje on ovlasti
je uvijek član komisije i član Savjeta kojeg Savjet izabere su uvijek članovi za izbor pomenute u
članu 24. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Na prijedlog
direktora, Savjet odlučuje o prirodi i sadržaju javnog konkursa koji se provodi u skladu sa članom
26. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
(5) Direktor je odgovoran za sveukupno obavljanje stručnih, finansijskih i administrativnih
poslova Sekretarijata, za izvršenje bta kojeg usvaja Savjet, kao i za ostale poslove o kojima odluči
Savjet.
(6) Zamjenik direktora je odgovoran za nadzor nad pripremom sjednica Savjeta i nadzor nad
izvršenjem odluka Savjeta, kao i za ostale poslove o kojima odluči Savjet. Zamjenik direktora
zamjenjuje direktora u njegovom odsustvu.
(7) Direktor i zamjenik direktora imaju pravo da prisustvuju svim sjednicama Savjeta kao učesnici
bez prava glasa i iznesu svoje mišljenje o svim tačkama dnevnog reda. Direktor i zamjenik
direktora takođe mogu predlagati i stavljati tačke na dnevni red.
(8) Savjet u dogovoru sa Savjetom ministara Bosne i Hercegovine odlučuje o platama zaposlenih
u Sekretarijatu koji nisu pomenuti u Zakonu o platama i drugim naknadama u sudskim i
tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
(9) Savjet može primati sredstva od međunarodnih donatora za operativni budžet Savjeta, kao i za
posebne projekte reforme pravosuđa izvan operativnog budžeta Savjeta. Ta sredstva uplaćuju se
na poseban račun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Sredstva se troše po nalogu
direktora Sekretarijata u skladu sa propisima o izvršenju donatorskih sredstava koje donosi Savjeti
u skladu sa uslovima ugovora o donacijama potpisanim sa donatorom.

Pravilnik
Savjet usvaja i objavljuje Pravilnik, kao i Poslovnik o radu koji uređuje organizaciju,
sistematizaciju radnih mjesta, poslovanje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja.
Pravilnik se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
POGLAVLjE III NADLEŽNOST I OVLAŠTENjA

Nadležnost
Savjet ima sljedeće nadležnosti:
(1) imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve
sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i opštinskom nivou u
Bosni i Hercegovini, uključujući Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom ustavnih
sudova entitetâ Bosne i Hercegovine;
(2) imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na državnom,
entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući i Brčko Distrikt
Bosne i Hercegovine;
(3) daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija
Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine. Prilikom izvršavanja svojih nadležnosti iz ovog stava Savjet, prije davanja
prijedloga, traži pismeno mišljenje odgovarajućeg ustavnog suda;
(4) prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku
odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i
tužiocima;
(5) odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;
(6) odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja funkcije sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija
i tužilaca;
(7) nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca i savjetuje entitetske centre za edukaciju sudija i
tužilaca i Pravosudnu komisiju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u vezi sa usvajanjem
programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca;
(8) određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u
toku godine;
(9) određuje početnu obuku za lica koja su izabrana za sudije ili tužioce i nadzire ostvarivanje
takve obuke;
(10) odobrava godišnji izvještaj upravnih odbora entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca i
Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na početnu
obuku i stručno usavršavanje sudija i tužilaca;
(11) odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih funkcija koje sudije i tužioci obavljaju sa funkcijama
sudija i tužilaca;
(12) odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo;
(13) odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca;
(14) učestvuje, prema vlastitoj ocjeni, u procesu izrade godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva;
(15) daje prijedloge, prema vlastitoj ocjeni, u vezi sa godišnjim budžetom predloženim od strane
državnih organa i/ili vlada za sudove i tužilaštva;
(16) daje i iznosi, prema vlastitoj ocjeni, prijedloge za izmjenu budžeta predloženih od strane
državnih organa i/ili vlada i/ili Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
nadležnim zakonodavnim organima;
(17) prikuplja i analizira izvještaje, kao i potrebne informacije o budžetu i prihodima za sudove i
tužilaštva kako bi se obezbijedili statistički podaci za efikasan rad sudova i tužilaštava;
(18) zalaže se za adekvatno i kontinuirano finansiranje sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini;
(19) učestvuje u izradi nacrta i odobrava Pravilnike o poslovanju za sudove i tužilaštva u Bosni i
Hercegovini;
(20) nadgleda i savjetuje sudove i tužilaštva o odgovarajućim i efikasnim tehnikama i postupcima
u vezi sa budžetom, upravljanjem i rukovođenjem i inicira edukaciju u tom pogledu;
(21) pokreće, nadgleda i koordinira projekte koji se odnose na poboljšanje pitanja vezanih za
upravljanje sudovima i tužilaštvima, uključujući traženje finansijskih sredstava iz domaćih i
međunarodnih izvora;
(22) utvrđuje proceduru i kriterijume za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca;
(23) utvrđuje kriterijume za rad sudova i tužilaštava i pokreće istrage koje se odnose na
postupanje u oblasti uprave ili finansija;
(24) vodi, koordinira i nadgleda korištenje informacione tehnologije u sudovima i tužilaštvima da
bi se u tom pogledu postigla i održala uniformnost u sudovima i tužilaštvima u cijeloj zemlji.
Sudovi i tužilaštva mogu uvoditi automatizovane sisteme praćenja i registracije predmeta ili slične
sisteme uključujući sisteme podrške i pohranjivanja podataka, samo uz prethodno odobrenje
Savjeta;
(25) utvrđuje broj sudija, tužilaca i zamjenikâ glavnog tužioca za sudove i tužilaštva iz njegove
nadležnosti, nakon konsultacija sa predsjednikom suda ili glavnim tužiocem, organom nadležnim
za budžet, i nadležnim ministarstvom pravde;
(26) prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija i tužilaca,
uključujući datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, statističke podatke koji se odnose na
njihove radne rezultate, te ostale informacije koje Savjet smatra bitnim za rad predsjednika
sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca, sudija i tužilaca;
(27) daje mišljenje o pritužbama koje podnese sudija ili tužilac koji smatra da su njegova prava
utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili njegova nezavisnost ugroženi;
(28) daje mišljenje o nacrtima zakona, propisa i o važnim pitanjima koja mogu uticati na
pravosuđe, pokreće postupak usvajanja zakona i drugih propisa i daje smjernice sudovima i
tužilaštvima iz nadležnosti Savjeta;
(29) objavljuje kodekse sudijske i tužilačke etike;
(30) uspostavlja Odjel za sprovođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. ovog zakona;
(31) vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim ili nekim drugim zakonom.

Sudovi i tužilaštva
Savjet ima nadležnosti navedene u članu 17. ovog zakona u odnosu na pravosuđe u Bosni i
Hercegovini što obuhvata sljedeće sudove i tužilaštva:

(a) Sud Bosne i Hercegovine;
(b) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine;
(c) Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine isključivo u
skladu sa odredbama člana 17. (3) ovog zakona;
(d) Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;
(e) Okružne i osnovne sudove u Republici Srpskoj;
(f) Kantonalne i opštinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(g) Republičko tužilaštvo Republike Srpske i Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i
Hercegovine;
(h) Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i kantonalna tužilaštva u Federaciji Bosne i
Hercegovine;
(i) Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Obaveza da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevima
(1) Sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, predsjednici sudova, tužioci, glavni tužioci i
zamjenici glavnog tužioca, sudije porotnici, dodatne sudije i zaposleni u sudovima i tužilaštavima,
dužni su da postupe u skladu sa zahtjevima Savjeta u pogledu davanja informacija, dokumenata i
drugog materijala u vezi sa vršenjem nadležnosti Savjeta, te da prisustvuju sjednicama u skladu sa
zahtjevima Savjeta u vezi sa vršenjem nadležnosti Savjeta.
(2) U mjeri potrebnoj za vršenje nadležnosti prema ovom ili bilo kojem drugom zakonu, Savjet i
njegovi predstavnici imaju pristup svim prostorijama i dokumentaciji sudova i tužilaštava iz člana
18. ovog zakona.

Godišnji budžet i godišnji izvještaj
(1) Savjet usvaja prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad.
(2) Savjet dostavlja svoj prijedlog godišnjeg budžeta Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na
vrijeme tako da bi ga taj organ mogao razmotriti. Savjet ima pravo da prijedlog obrazlaže direktno
pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Savjet obavještava entitetska
ministarstva pravde o svom prijedlogu budžeta.
(3) Najkasnije do 1. maja svake godine, Savjet priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje
aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za njegovo poboljšanje.
Izvještaj se dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Savjetu ministara Bosne i
Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, skupštinama kantona, Narodnoj

skupštini Republike Srpske, državnom i entitetskim ministarstvima pravde i Skupštini Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine u cilju informisanja. Izvještaj je dostupan javnosti.
(4) Na poziv Parlamentarne skupštine ili drugog organa iz prethodnog stava, predsjednik ili drugi
ovlašteni predstavnik Savjeta će direktno na sjednici obrazložiti izvještaj i odgovoriti na pitanja
poslanika, odnosno članova drugog organa. Kroz raspravu o izvještaju i zaključke mogu se dati
ocjene, sugestije i prijedlozi koji ne osporavaju samostalnost Savjeta.
POGLAVLjE IV USLOVI I MANDAT ZA VRŠENjE FUNKCIJE

Osnovni uslovi
Lice mora zadovoljiti sljedeće uslove da bi moglo biti imenovano na funkciju sudije ili tužioca:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je intelektualno i fizički sposobno da obavlja sudijsku ili tužilačku funkciju
c) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je
izdao taj pravni fakultet nostrifikovana u skladu sa zakonom;
d) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici
Jugoslaviji;
e) ili, izuzetno od odredbe alineje (d), da ima položen pravosudni ispit u periodu između
06.04.1992. godine i 31.03.2004. godine u nekoj od država koja je ranije bila dio Socijalističke
Federativne Republike Jugoslavije i da je vršilo funkciju sudije ili tužioca u Bosni i Hercegovini u
periodu između 6.04.1992. godine i 31.03.2004. godine.

Stručne sposobnosti
Sudije i tužioci su lica koja se odlikuju profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim
kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima, te imaju odgovarajuću obuku i stručnu spremu.

Sud Bosne i Hercegovine
(1) Sudije Suda Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao
sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog
ispita, i imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku,
navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s funkcije iz
razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine jedan je od sudija imenovanih u Sud Bosne i
Hercegovine, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda.
Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
(3) Izuzetak su sudije Suda Bosne i Hercegovine koji se zateknu na funkciji na dan stupanja na
snagu ovog zakona, a prije imenovanja za sudije ovog suda imali su najmanje petnaest (15) godina
iskustva u radu kao docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, koji mogu
nastaviti da obavljaju funkciju sudije Suda Bosne i Hercegovine, bez obzira na to imaju li položen
pravosudni ispit.

Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Nadležnosti koje se odnose na imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske Savjet izvršava u skladu sa Ustavom Federacije
Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske.
(2) Prilikom davanja prijedloga nadležnim organima u vezi sa predlaganjem i izborom sudija
Ustavnog suda Republike Srpske i izborom sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine, kako je propisano važećim Ustavom, Savjet u obzir uzima sljedeće kriterijume:
(a) godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo
relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita;
(b) akademsko iskustvo i dostignuća kandidata;
(c) ostale informacije koje Savjet smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija
datog ustavnog suda.
(3) U skladu sa ostalim odredbama ovog stava, Savjet može da predloži da profesori i docenti
pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta: Ustavno pravo, Međunarodno pravo,
Krivično pravo ili Krivično procesno pravo, Građansko pravo ili Građansko procesno pravo,
Upravno pravo, Privredno pravo ili Porodično pravo budu imenovani za sudije ustavnog suda
bez položenog pravosudnog ispita, pod uslovom da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u
radu kao profesori ili docenti.
(4) Predsjednik ustavnog suda jedan je od sudija imenovanih u ustavni sud, koji ima dokazane
rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda.

Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Sudije entitetskih vrhovnih sudova moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao
sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog
ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim da im mandat može prestati u
slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili
budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik vrhovnog suda jedan je od sudija imenovanih u vrhovni sud, koji posjeduje
dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje
na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
(1) Sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam
(8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo,
nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim
što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za
obavezan odlazak u penziju ili budu razriješenifunkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik Apelacionog suda jedan je od sudija imenovanih u Apelacioni sud, koji ima
dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje
na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Okružni sudovi u Republici Srpskoj i kantonalni sudovi u Federaciji Bosne i
Hercegovine
(1) Sudije okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i
Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili
drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na
mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku,
navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni funkcije iz
razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik okružnog, odnosno kantonalnog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud,
koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se
imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Osnovni sudovi u Republici Srpskoj i Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i
opštinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine
(1) Sudije osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine, te opštinskih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3)
godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se
imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim što im mandat može prestati u slučaju da
podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu
razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik osnovnog, odnosno opštinskog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud, koji
ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se
imenuje na mandat od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.

Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati
najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno
iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione
sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na
mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u
slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili
budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu
kao sudije, tužioci, advokati ili u radu na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog
pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat
može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak
u penziju ili budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac Republike Srpske, glavni tužilac Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici
glavnog tužioca Republike Srpske i zamjenici glavnog tužioca Federacije Bosne i Hercegovine
moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo
relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i
organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca
imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat
može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak
u penziju ili budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Tužioci entitetskih tužilaštava moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije,
tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita.
Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u
slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili
budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Okružna i kantonalna tužilaštva
(1) Okružni i kantonalni glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca moraju imati najmanje pet (5)
godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon
položenog pravosudnog ispita.
(2) Okružni i kantonalni glavni tužioci, kao i zamjenici glavnog tužioca moraju imati dokazane
rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad ovih tužilaštava. Glavni tužilac i zamjenici
glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što
im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za
obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(3) Okružni i kantonalni tužioci moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim
poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Okružni i kantonalni tužioci imenuju se na

mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku,
navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni funkcije iz
razloga utvrđenih zakonom.

Glavni tužilac i tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo
relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita i dokazane rukovodne i
organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.
(2) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti
ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše
starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni funkcije iz razloga
utvrđenih zakonom.
(3) Tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine
iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon
položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im
mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan
odlazak u penziju ili budu razriješeni funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Dodatne sudije
(1) Dodatni sudija mora da ispunjava profesionalne uslove propisane za sudije onog suda u koji
se dodatni sudija imenuje.
(2) Sudije i tužioci u penziji mogu biti imenovani na mjesta dodatnih sudija do navršene starosne
dobi od sedamdeset i dvije (72) godine.

Sudije porotnici uslovi i mandat
(1) Lice mora zadovoljavati sljedeće uslove da bi obavljalo funkciju sudije porotnika:
(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da ima intelektualne i fizičke sposobnosti za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije;
(c) da u vrijeme prijave na konkurs ima navršenih dvadeset i pet (25) godina života;
(d) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i profesionalnom nepristrasnošću;
(e) da nije osuđivano za krivično djelo,
(f) da posjeduje uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv njega, i

(g) da ima mjesto prebivališta na teritoriji suda u koji se imenuje.
(2) Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija porotnik mora imati
odgovarajuću stručnu spremu ili iskustvo vezano za maloljetnike.
(3) Sudije porotnici mogu raditi do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije godine (72).
(4) Sudija porotnik imenuje se na mandat od osam (8) godina i može se ponovo imenovati.
Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak
u penziju i zbog razrješavanjafunkcije iz razloga utvrđenih zakonom. Sudija porotnik će i nakon
isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine
dovršiti učešće u predmetu u kojem je započet postupak, ukoliko je to potrebno za donošenje
pravilne odluke u tom predmetu.
POGLAVLjE V IMENOVANjE

Postupak imenovanja
Savjet svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje
standardnog prijavnog materijala.

Javni konkurs
Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji sprovodi Savjet, prethodi imenovanju sudija, uključujući
i predsjednike sudova, dodatnih sudija, glavnih tužilaca, zamjenikâ glavnog tužioca i tužilaca.
Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Savjet.

Podsavjeti za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou Bosne i Hercegovine i u
Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine
(1) Predsjednik Savjeta imenuje podsavjete za predlaganje kandidata za sva upražnjena mjesta u
sudovima i tužilaštvima na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
(2) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta na nivou Bosne i
Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Savjeta, od kojih je, ako je to moguće, barem
jedan (1) sudija ili tužilac sa nivoa Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac iz Republike
Srpske i jedan (1) sudija ili tužilac iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Brčko Distriktu Bosne i
Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Savjeta, od kojih je, ako je to moguće, barem
jedan (1) sudija ili tužilac iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac s
nivoa Bosne i Hercegovine i jedan (1) sudija ili tužilac sa entitetskog nivoa.
(4) Podsavjeti za predlaganje kandidata, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta, obavljaju
razgovor sa kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti,

podobnosti i stručnosti, te sačinjenu rang listu kandidata dostavljaju Savjetu koji donosi konačnu
odluku o imenovanjima.

Podsavjet za predlaganje kandidata za imenovanje u entitetima
(1) Savjet ima podsavjete za predlaganje kandidata za imenovanja na sudijska i tužilačka mjesta u
entitetima.
(2) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Republici Srpskoj sastoji se
od pet (5) članova Savjeta iz Republike Srpske.
(3) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Federaciji Bosne i
Hercegovine sastoji se od pet (5) članova Savjeta iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Entitetski podsavjeti za predlaganje kandidata, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta,
imenuju najmanje tri (3) člana Savjeta, koji obavljaju razgovore sa kandidatima i rangiraju
kandidate za upražnjena mjesta na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti.
(5) Na osnovu rang liste koju sačini Komisija za obavljanje razgovora sa kandidatima, entitetski
podsavjet za predlaganje kandidata dostavlja rang listu kandidata Savjetu koji donosi konačnu
odluku o svim imenovanjima.

Kvalifikaciono testiranje
(1) Savjet može uvesti sistem kvalifikacionog testiranja kandidata u pisanoj formi. Testiranjem se
provjerava stručnost kandidata u skladu sa kriterijumima iz člana 43. ovog zakona, a može
obuhvatiti sljedeće oblasti:
(a) Ustavno pravo Bosne i Hercegovine;
(b) Krivično pravo;
(c) Krivično procesno pravo;
(d) Građansko pravo;
(e) Građansko procesno pravo;
(f) Upravno pravo i upravno procesno pravo;
(g) Privredno pravo;
(h) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugi međunarodni
dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;
(i) Etički principi za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije; i

(j) Druga pitanja bitna za funkciju.
(2) U slučaju da se obavlja pismeno testiranje kandidata, Savjet će se pobrinuti da lica koja
ocjenjuju test tokom procesa ocjenjivanja ne znaju identitet lica koje je radilo test.

Razgovor sa kandidatima
Nijedno lice ne može se imenovati na funkciju sudije ili tužioca ukoliko se sa njim ne obavi
razgovor.

Mišljenja o kandidatima
Savjet može tražiti da mu se u pisanoj formi dostave mišljenja o stručnim i drugim kvalifikacijama
kandidata.

Prava kandidata
Svaki kandidat ima pravo da pregleda svoj prijavni materijal dostavljen Savjetu, koji se tiče prijave,
zahtijeva i dobije obavještenja, pod uslovom da se ne radi o povjerljivim podacima, u vezi sa
prijavom i postupkom imenovanja, pregleda i da svoje komentare na mišljenje o kandidatu koje je
dostavljeno Savjetu, i uputi Savjetu komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.

Kriteriji za imenovanje
1) Prilikom donošenja odluke o imenovanju, Savjet, između ostalih kriterija, uzima u obzir
sljedeće kriterije:
a) Stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati;
b) Sposobnost pokazana kroz objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci;
c) Stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i učešće u
organizovanim oblicima usavršavanja;
d) Radna sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih problema;
e) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u
okviru funkcije za koju se prijavljuje;
f) Komunikativnost;
g) Odnosi sa radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalna nepristrasnost i ugled; i
h) Iskustvo i stručna sprema za rukovodeće poslove, za mjesto predsjednika suda, glavnog
tužioca i zamjenika glavnog tužioca.
(2) Savjet primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i
zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa takođe
treba da imaju za cilj i postizanje jednakosti polova.

Odluka o imenovanju
(1) Odluku o imenovanju kandidata na funkciju sudije ili tužioca Savjet donosi u formi rješenja
koje obavezno sadrži obrazloženje o primjeni kriterijuma iz člana 43. ovog zakona i ono se
objavljuje u skladu sa članom 45. ovog zakona kao i na internetskoj stranici Savjeta.
(2) Savjet može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o imenovanju, a prije
nego što imenovani sudija ili tužilac preuzme funkciju, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u
vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Savjet ne donese odluku o imenovanju. Savjet može,
ako to smatra neophodnim, odgoditi datum preuzimanja funkcije sudije ili tužioca na koga se
odnose navedeni podaci, kako bi te podatke mogao na odgovarajući način provjeriti.
(3) Ako Savjet poništi odluku o imenovanju, na tu funkciju imenovaće drugo lice iz grupe
prijavljenih kandidata, ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.
(4) Odluka o imenovanju je konačan upravni akt institucije Bosne i Hercegovine prema članu 4.
Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07,
83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i
Hercegovine.
(5) Tužba iz stava (4) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o
imenovanju na internetskoj stranici Savjeta. U sporu iz ovog stava, Sud Bosne i Hercegovine
preispituje zakonitost sprovedenog postupka imenovanja i odlučuje po hitnom postupku, a
najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja odgovora na tužbu. Odgovor na tužbu
tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe.
(6) U slučaju pokretanja upravnog spora iz stava (4) ovog člana za tu poziciju se odgađa stupanje
na funkciju novoimenovanog sudije ili tužioca, dok se ne okonča sudski postupak.

Objavljivanje odluke o imenovanju
(1) Savjet o svojoj odluci o imenovanju obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo,
kao i odgovarajuće ministarstvo pravde.
(2) Savjet odluku o imenovanju objavljuje u svojim prostorijama na mjestu dostupnom javnosti.
Odluka o imenovanju nosi datum objavljivanja u prostorijama Savjeta.
(3) Odluka o imenovanju objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Preuzimanje funkcije
(1) Lice imenovano na funkciju sudije ili tužioca preuzima funkciju na dan koji odredi Savjet.
(2) Ako iz razloga koji nisu opravdani imenovano lice ne preuzme funkciju u vremenskom roku
koji odredi Savjet, Savjet poništava odluku o imenovanju. Savjet će na tu funkciju imenovati
drugo lice iz grupe prijavljenih kandidata ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.

Svečana izjava
(1) Prije preuzimanja funkcije, sudije i tužioci daju svečanu izjavu koja glasi: "Izjavljujem da ću
obavljati svoju funkciju u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom
najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju sprovođenja vladavine zakona, i da
ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine."
(2) Lice imenovano na funkciju daje svečanu izjavu usmeno, pred predsjednikom Savjeta ili
članom Savjeta kojeg ovlasti predsjednik Savjeta, te stavljanjem potpisa na izjavu.

Imenovanje dodatnih sudija
(1) Savjet može privremeno imenovati lica koja će vršiti funkciju dodatnih sudija, kako bi
sudovima pružili pomoć u smanjenju broja zaostalih neriješenih predmeta, ili ako je zbog dužeg
odsustva sudije potreban dodatni broj sudija u sudu. Savjet može da imenuje dodatne sudije na
zahtjev predsjednika suda, pod uslovom da se uz zahtjev dostavi dokaz koji ukazuje da postoji
potreba za imenovanjem dodatnog sudije, kao i raspoloživa sredstva.
(2) Prije preuzimanja funkcije, dodatni sudija daje svečanu izjavu u skladu sa članom 46. ovog
zakona. Predsjednik Savjeta može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem dodatni
sudija preuzima funkciju.

Imenovanje sudija porotnika
(1) Savjet imenuje sudije porotnike u sud nakon što od predsjednika suda primi listu predloženih
kandidata.
(2) Sudijama porotnicima pripada naknada za opravdane troškove nastale u toku vršenja njihovih
funkcija i nagrada. Uslove za vršenje funkcija sudija porotnika, te visinu naknade i nagrade
utvrđuje nadležno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa Savjetom.
(3) Prije preuzimanja funkcije, sudija porotnik daje svečanu izjavu u skladu sa članom 47. ovog
zakona. Predsjednik Savjeta može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem sudija
porotnik preuzima funkciju.

Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije
(1) Sudije, uključujući dodatne sudije, mogu se, uz njihov pristanak, uputiti da vrše funkciju sudije
u drugi sud istog ili nižeg nivoa:
(a) Na period od najviše šest (6) mjeseci, ako u sudu u koji se sudija privremeno upućuje nema
dovoljan broj sudija;
(b) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, ako je u sudu u kojem sudija redovno vrši
funkciju sudije privremeno smanjen obim posla;
(c) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih
predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje;
(d) Na neodređeni period, ako je sudija upućen u drugi sud radi rada na određenom predmetu ili
predmetima, jer je, zbog izuzeća sudije u tom sudu, bilo neophodno privremeno upućivanje
sudije iz drugog suda kako bi radio na tom predmetu ili predmetima;
(e) Na neodređeni period, ako se sudija suda u koji se vrši upućivanje nalazi na odsustvu dužeg
trajanja.
(2) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud više od dva puta uzastopno, osim ako je u
međuvremenu vršio funkciju sudije u sudu u koji je imenovan u periodu od najmanje dvanaest
(12) mjeseci.

Upućivanje bez pristanka sudije
(1) Sudija se može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka samo ako su ispunjeni
uslovi iz ovog člana.
(2) Sudija se može bez njegovog pristanka uputiti u drugi sud da vrši funkciju sudije na period od
najduže tri (3) mjeseca u slučaju da se takvo upućivanje vrši u cilju njegovog učešća u radu na
pojedinačnom predmetu u sudu u koji se vrši upućivanje, ili u slučaju da nijedan drugi sudija nije
pristao na takvo upućivanje.
(3) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka ako je privremeno
upućivan u drugi sud u prethodnih dvanaest (12) mjeseci.

Postupak za privremeno upućivanje
Savjet odlučuje o zahtjevu za privremeno upućivanje u drugi sud u skladu sa čl. 50. i 51. na
zahtjev predsjednika suda koji želi da se sudija privremeno uputi u njegov sud. Savjet obavlja
konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sa sudijom koji se razmatra za
privremeno upućivanje, i sa predsjednikom suda u kojem sudija redovno vrši funkciju sudije.

Privremeno upućivanje tužilaca
Privremeno upućivanje tužilaca uređuje se u skladu sa odredbama Zakona o tužiocima koji se
primjenjuje na tužilaštvo o kojem je riječ.
POGLAVLjE VI DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I TUŽILACA

(Odgovornost za disciplinski prekršaj)
(1) Sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne
tužioce i njihove zamjenike, kao i član Savjeta disciplinski su odgovorni za zakonom propisane
disciplinske prekršaje, koje su učinili s umišljajem ili iz nehata.
(2) Imenovanje u drugi sud ili tužilaštvo ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili tužioca
za disciplinski prekršaj učinjen na poziciji nosioca pravosudne funkcije koju je prethodno vršio.
Prestanak mandata na rukovodećoj poziciji ne isključuje odgovornost za disciplinski prekršaj
učinjen za vrijeme trajanja tog mandata.
(3) Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsku odgovornost sudije ili
tužioca za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog odnosno prekršajnog postupka, ako je takvo
djelo istovremeno i disciplinski prekršaj.
(4) Postupak razrješenja u skladu sa članom 6a. ovog zakona ne isključuje disciplinsku
odgovornost člana Savjeta, ukoliko je djelo koje je predmet postupka razrješenja, istovremeno i
disciplinski prekršaj.

Nadležnost za vođenje disciplinskih postupaka
Savjet preko svojih disciplinskih organa vrši svoja ovlaštenja u disciplinskom postupku.

(Disciplinski prekršaji sudija)
(1) Disciplinski prekršaji sudija su:
a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije sudije;
b) korišćenje funkcije sudije kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice;
c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetu kada postoji sukob interesa;
d) neopravdano kašnjenje u izradi odluke ili procesnim radnjama;
e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku;
f) omogućavanje vršenja funkcije sudije licu koje za to nije zakonom ovlašćeno;
g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruisanja ili
onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu, dok je
predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti
pravičnom postupku ili suđenju;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Savjeta;
j) davanje ili prikazivanje Savjetu lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Savjetu dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim
zakonom;
l) kršenje odredaba ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredaba ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja
propisanih ovim zakonom;
n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
o) upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa funkcijama sudije;
p) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknada za dodatne aktivnosti;
r) postupanje sa pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih funkcija zbog rase, boje,
pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili
društvenog i ekonomskog statusa stranke;
s) kršenje principa Etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta
pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj;
t) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke
sudije, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja.
(2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, predsjednik suda odgovara i za sljedeće disciplinske
prekršaje:
a) kršenje propisa kojima se regulišu poslovi rukovođenja sudom i sudskom upravom;
b) kršenje propisa ili odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem
nadzora;
c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv sudije istog suda, iako raspolaže informacijom o
povredi službene funkcije;
d) propuštanje da Savjetu dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao predsjednik
suda u skladu s ovim zakonom.

(Disciplinski prekršaji tužilaca)
(1) Disciplinski prekršaji tužilaca su:
a) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije tužioca;
b) korišćenje funkcije tužioca kako bi se pribavila korist za sebe ili druga lica;
c) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
d) neopravdano kašnjenje u sprovođenju radnji u vezi s vršenjem funkcije tužioca;
e) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku;
f) omogućavanje vršenja funkcije tužioca licima koja na to nisu zakonom ovlašćena;
g) miješanje u postupanje sudije ili tužioca suprotno propisima, s namjerom opstruisanja ili
onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
h) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu, dok je
predmet u toku pred sudom, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti
pravičnom postupku ili suđenju;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Savjeta;
j) davanje ili prikazivanje Savjetu lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Savjetu dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim
zakonom;
l) kršenje odredaba ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredaba ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja
propisanih ovim zakonom;
n) neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja;
o) neizvršavanje zakonom propisanog uputstva nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje
takvog uputstva značilo kršenje zakona;
p) upuštanje u aktivnost koja je nespojiva sa funkcijama tužioca;
r) kršenje ograničenja u pogledu ostvarivanja prihoda po osnovu naknade za dodatnu aktivnost;
s) postupanje sa pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih funkcija zbog rase, boje,
pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili
društvenog i ekonomskog statusa stranke;
t) kršenje principa Etičkog kodeksa tužilaca koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta
pravosuđa, a koji ovim članom nisu propisani kao zaseban prekršaj;
u) prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke
tužioca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja.
(2) Osim prekršaja iz stava (1) ovog člana, glavni tužilac odgovara i za sljedeće disciplinske
prekršaje:
a) kršenje propisa kojima se regulišu poslovi rukovođenja tužilaštvom i tužilačkom upravom;
b) kršenje propisa i odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora;
c) nepodnošenje disciplinske prijave protiv tužioca istog tužilaštva, iako raspolaže informacijom o
povredi službene funkcije;
d) propuštanje da Savjetu dostavi informaciju i podatak koji je dužan dostaviti kao glavni tužilac u
skladu s ovim zakonom.

(Disciplinski prekršaji člana Savjeta)
Disciplinski prekršaji člana Savjeta su:
a) povreda principa nepristrasnosti ili nezavisnosti u vršenju funkcije člana Savjeta;
b) postupanje sa pristrasnošću i predrasudama tokom vršenja službenih funkcija zbog rase, boje,
pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili
društvenog i ekonomskog statusa;
c) odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja funkcije člana Savjeta;
d) korišćenje funkcije člana Savjeta kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice;
e) propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja u Savjetu kada postoji sukob interesa;
f) nezakonito miješanje u postupanje sudije, tužioca ili člana Savjeta s namjerom opstruisanja ili
onemogućavanja njegovih aktivnosti ili uticaja na njegov rad;
g) davanje bilo kakvih komentara o sudskoj ili tužilačkoj odluci, postupku ili predmetu, dok je
predmet u toku pred sudom za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti
pravičnom postupku ili suđenju;
h) neučestvovanje, bez opravdanja, u radu Savjeta, njegovih komisija i drugih radnih organa, te
neobavljanje zadatka koje mu dodijeli Savjet;
i) nepostupanje, iz neopravdanih razloga, po pravilniku, odluci, naredbi ili drugom aktu Savjeta;
j) davanje ili prikazivanje Savjetu lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije;
k) propuštanje da Savjetu dostavi bilo koju informaciju koju je dužan dostaviti u skladu s ovim
zakonom;
l) kršenje odredaai ovog zakona o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima;
m) kršenje odredaba ovog zakona o praćenju ispunjavanja obaveza podnosioca izvještaja o
imovini i interesima propisanih ovim zakonom;
n) ponašanje koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta Savjeta ili pravosuđa u cjelini, a
koje ovim članom nije propisano kao zaseban prekršaj.

Vrste disciplinskih mjera
(1) Savjet može izreći jednu ili više sljedećih disciplinskih mjera:
a) pismenu opomenu koja se javno ne objavljuje;
b) javnu opomenu;
c) smanjenje plate ili naknade za iznos do 50 posto, na period do jedne godine;
d) privremeno ili trajno upućivanje u drugi sud ili tužilaštvo;
e) premještanje sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, ili s mjesta glavnog tužioca ili
zamjenika glavnog tužioca na mjesto tužioca odnosno premještanje sa mjesta predsjednika ili
potpredsjednika Savjeta na mjesto člana Savjeta;
f) razrješenje od funkcije.
(2) Kao posebnu mjeru, umjesto ili uz disciplinsku mjeru iz prethodnog stava, Savjet može, ako
nađe za shodno, odrediti da sudija ili tužilac učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili
stručnom usavršavanju.
(3) Sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog
tužioca, zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužioca koji je razriješen funkcije na osnovu
sprovedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Savjeta. Sudiji ili
tužiocu, koji je, prema ovom članu, razriješen funkcije, nije dozvoljeno da dalje vrši funkciju
sudije ili tužioca.

Principi za određivanje mjera
(1) Kod izricanja disciplinskih mjera mora se rukovoditi principom proporcionalnosti. Prije
izricanja mjera za disciplinske prekršaje, disciplinske komisije uzimaju u obzir sljedeće činjenice:
(a) broj i težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(b) stepen odgovornosti;
(c) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;

(d) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja; i
(e) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti disciplinske mjere, uključujući
stepen kajanja i/ili saradnje koju je sudija ili tužilac pokazao tokom disciplinskog postupka.
(2) Disciplinska mjera razrješenja od funkcije određuje se samo u predmetima u kojim je utvrđen
ozbiljan disciplinski prekršaj, a iz težine prekršaja je jasno da je prekršilac nepodoban ili
nedostojan da dalje vrši funkciju.
(3) Savjet može uzeti u obzir svako prethodno privremeno udaljenje od vršenja funkcije
određeno tokom postupka o kojem je riječ, te u skladu s tim odlučiti da smanji mjeru ili može po
vlastitoj volji odlučiti da je privremeno udaljenje samo po sebi dovoljno kao mjera za utvrđeni
disciplinski prekršaj ili prekršaje.

Vođenje disciplinskog postupka i žalbe
(1) Disciplinski postupak vode:
(a) Prvostepena disciplinska komisija i
(b) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i u potpunosti nadležne za
rješavanje disciplinskih stvari. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u
Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(3) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana, od kojih su barem dva članovi
Savjeta, u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere.
(4) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana Savjeta odlučuje o žalbama na
odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi,
ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.
(5) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i
u drugom stepenu, biti sudije. U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina
članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci.
(6) Protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske mjere može se
uložiti žalba Savjetu kao cjelini. Ako Savjet ne potvrdi mjeru razrješenja, Savjet može izreći drugu
mjeru predviđenu ovim zakonom. Članovi Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije
imaju pravo da učestvuju, osim ako se njihovo izuzeće traži iz razloga drugačijeg od razloga
njihovog ranijeg učešća, u donošenju odluke o istoj stvari.
(7) Sudija ili tužilac koji je razriješen funkcije odlukom Savjeta može uložiti žalbu Sudu Bosne i
Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
(a) da je Savjet, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri
razrješenja funkcije, učinio materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Savjet, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri
razrješenja funkcije, pogrešno primijenio zakon.
(8) Sud Bosne i Hercegovine mora primiti žalbu iz stava 7. ovog člana u roku od tri (3) sedmice
od dana kad je sudija ili tužilac primio odluku Savjeta. Sud Bosne i Hercegovine u skraćenom
postupku odbacuje žalbe uložene nakon tog roka.

Imenovanje i mandat članova disciplinskih komisija
(1) Predsjednik Savjeta imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u
skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona.
(2) Mandat članova traje dvije godine pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci.
Članovi disciplinske komisije imaju pravo na ponovno imenovanje.

(Posebna pravila za disciplinski postupak protiv člana Savjeta)
(1) Disciplinski postupak protiv člana Savjeta vode:
a) Prvostepena disciplinska komisija;
b) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Komisije iz stava (1) ovog člana su nezavisne i nadležne za sprovođenje disciplinskih
postupaka protiv članova Savjeta. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju u Prvostepenoj
komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(3) U disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Savjeta koji je sudija, članovi komisije će i
u prvom i u drugom stepenu biti sudije, a u disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana
Savjeta koji je tužilac, članovi komisije će i u prvom i u drugom stepenu biti tužioci. U
disciplinskom postupku koji se vodi protiv člana Savjeta koji nije sudija ili tužilac, disciplinska
komisija će i u prvom i u drugom stepenu biti sastavljena od jednog sudije, jednog tužioca i
jednog člana Savjeta koji nije iz reda sudija i tužilaca.
(4) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i u prvom stepenu utvrđuje
disciplinsku odgovornost i izriče mjere.
(5) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena je od tri člana i odlučuje o žalbama na odluke
Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili
preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.
(6) Izuzetno od člana 69. st. (2) i (3) ovog zakona, sporazum o zajedničkoj saglasnosti o
utvrđivanju disciplinske odgovornosti, koji su postigli Kancelarija disciplinskog tužioca i član
Savjeta protiv kojeg je podnesena tužba, dostavlja se radi kontrole Drugostepenoj disciplinskoj
komisiji. U ostalom dijelu član 69. ovog zakona jednako se primjenjuje i na članove Savjeta.
(7) Odluka Drugostepene disciplinske komisije je konačan upravni akt, te se protiv nje može
tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od dana
objavljivanja odluke na internetskoj stranici Savjeta. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u
roku od osam dana od dana prijema tužbe, a Sud rješava u roku od osam dana od dana prijema
odgovora na tužbu.

(Lista članova disciplinske komisije)
(1) Sud Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud
Republike Srpske i Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na opštoj sjednici,
predlažu po dvoje sudija za člana disciplinske komisije protiv člana Savjeta.
(2) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine,
Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
na kolegijumu predlažu po dvoje tužilaca za člana disciplinske komisije protiv člana Savjeta.
(3) Za člana disciplinske komisije može se predložiti sudija, odnosno tužilac koji nije disciplinski
odgovarao i koji je ocijenjen ocjenom "izuzetno uspješno vrši funkciju" ili "uspješno vrši
funkciju".
(4) Na osnovu prijedloga dostavljenih od sudova i tužilaštava iz st. (1) i (2) ovog člana, Savjet
formira listu sudija i tužilaca, koji se imenuju za članove disciplinskih komisija. Formirana lista
važi dvije godine pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske
komisije nemaju pravo na ponovno imenovanje.
(5) Član disciplinske komisije ne može biti iz suda ili tužilaštva iz kog je imenovan član Savjeta
protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.
(6) Sudija odnosno tužilac sa liste iz stava (4) ovog člana može biti imenovan za člana u najviše
jednoj disciplinskoj komisiji, zbog čega se lista po potrebi ažurira, a posebno u slučaju ostavke,
prelaska predloženog člana u drugu instituciju, imenovanjem za člana Savjeta ili iz drugih razloga
u skladu s uputstvom Savjeta o postupku predlaganja člana disciplinske komisije.

Disciplinski organi i disciplinski postupak
(1) Svojim poslovnikom o radu Savjet uređuje osnivanje i rad disciplinskih organa, kao i
provođenje disciplinskog postupka u skladu sa ovim zakonom.
(2) Poslovnikom o radu može se predvidjeti skraćeni postupak, pod uslovom da se poštuju prava
stranaka utvrđena ovim zakonom.

Uručenje poziva
(1) Savjet, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašten je da izdaje pozive svjedocima ili
pozive da se sudu predoče pismeni dokazi, čija se dostava vrši na način predviđen pravilima
parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
(2) Savjet, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašten je da kazni namjerno neodazivanje
pozivu, što se smatra nepoštovanjem Savjeta, na način predviđen pravilima parničnog postupka
koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
(3) Svjedoci imaju pravo na naknadu troškova pod istim uslovima predviđenim pravilima
parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.

Disciplinski tužilac
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca, Kancelarija u okviru Savjeta, vrši funkciju tužioca u vezi sa
navodima koji se tiču povreda funkcije sudije ili tužioca, u skladu sa ovim zakonom i
Poslovnikom o radu Savjeta.
(2) Kancelarija disciplinskog tužioca postupa po pritužbama ili na vlastitu inicijativu i odgovorna
je za procjenu pravne valjanosti pritužbi, istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi
funkcije, te za pokretanje disciplinskog postupka i zastupanje predmeta disciplinskih prekršaja
pred disciplinskim komisijama Savjeta.
(3) Za glavnog disciplinskog tužioca Kancelarije disciplinskog tužioca Savjet imenuje lice koje je
sudija ili tužilac, ili koje ispunjava minimum uslova predviđenih ovim zakonom za imenovanje
sudije ili tužioca, lice visokih moralnih kvaliteta koje posjeduje potrebnu stručnost na polju prava.
Mandat glavnog disciplinskog tužioca traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja.
Pomoć u radu disciplinskog tužioca pružaće pravnici i istražioci iz njegove kancelarije. Glavni
disciplinski tužilac može ovlastiti pravnike iz svoje kancelarije da zastupaju predmete pred
Savjetom i njegovim disciplinskim komisijama.
(4) U slučaju sukoba interesa ili u slučajevima u kojima bi se glavni tužilac morao izuzeti iz istrage
ili postupanja u disciplinskoj stvari pred Savjetom ili njegovim disciplinskim komisijama, Savjet
angažuje pravnika izvan Kancelarije disciplinskog tužioca da obavi istragu i postupa u
disciplinskoj stvari.
(5) Glavni tužilac Kancelarije disciplinskog tužioca imenuje se i smjenjuje odlukom Savjeta u
skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
(6) Plata glavnog disciplinskog tužioca Kancelarije disciplinskog tužioca jednaka je prosječnoj
plati tužilaca kantonalnog tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine i okružnog tužilaštva u
Republici Srpskoj.
(7) Glavni disciplinski tužilac donosi sve administrativne i finansijske odluke Kancelarije
disciplinskog tužioca, a izvršava ih relevantni odjel Sekretarijata po nalogu glavnog disciplinskog
tužioca.

Vođenje evidencije i izvještavanje Savjeta
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca vodi evidenciju o uloženim pritužbama i o preduzetim
radnjama u postupanju po pritužbama, istragama i disciplinskim predmetima.
(2) Savjet ima pristup evidenciji. Kancelarija disciplinskog tužioca obavezna je da Savjetu na
zahtjev dostavi kopije pritužbi, izvještaja o istrazi ili drugih relevantnih dokumenata.
(3) Kancelarija disciplinskog tužioca periodično u pisanoj formi izvještava Savjet o svojim
aktivnostima.

Ispitivanje navoda
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca može pokrenuti ispitivanje navoda o povredi funkcije ili
nesposobnosti sudije ili tužioca da vrši funkciju.
(2) Svi sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, tužioci, dodatne sudije, sudije porotnici i
zaposleni u sudovima ili tužilaštvima dužni su da postupaju u skladu sa zahtjevima Kancelarije
disciplinskog tužioca u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa
ispitivanjem navoda.
(3) Kancelarija disciplinskog tužioca može disciplinskoj komisiji podnijeti zahtjev da se licima ili
organima na koje se ne odnosi odredba stava 2. ovog člana izda nalog za davanje informacija,
dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda.
(4) U slučaju da sudija ili tužilac odbije da dostavi informacije, dokumente ili drugi materijal u
skladu sa zahtjevom Kancelarije disciplinskog tužioca, Kancelarija može zatražiti od disciplinske
komisije da izda nalog kojim će prinuditi tog sudiju ili tužioca da dostavi tražene informacije,
dokumente ili drugi materijal.

Pokretanje disciplinskog postupka i podnošenje tužbe
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca pokreće disciplinski postupak pred Prvostepenom
disciplinskom komisijom podnošenjem tužbe, ako smatra da je sudija ili tužilac učinio povredu
funkcije.
(2) Tužba sadrži navodne disciplinske prekršaje i mora ispunjavati uslove predviđene
Poslovnikom koji uređuje disciplinski postupak.

Prava stranaka tokom disciplinskog postupka
Disciplinski postupak vodi se na pravičan i transparentan način. U toku trajanja disciplinskog
postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima sljedeća prava koja moraju biti
garantovana Poslovnikom o disciplinskom postupku, a koja donosi Savjet:
(a) pravo da na propisan način bude upoznat sa navodima o disciplinskom prekršaju i dokazima
koji ukazuju na te navode, kao i pravo da odgovor da u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik;

(b) pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom,
zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili
tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom
društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili kada je, po
mišljenju komisije, to potrebno u posebnim okolnostima gdje bi prisustvo javnosti bilo na štetu
interesa pravde;
(c) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom gonjenju i pravo da
prisustvuje svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;
(d) pravo da odluke budu javno objavljene i/ili na neki način dostupne javnosti; i
(e) pravo da izjavi žalbu na, po njega, negativnu odluku.

Sporazum o zajedničkoj saglasnosti
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca i lice protiv kojeg je podnesena tužba kao i njegov pravni
zastupnik mogu se, ako je to moguće, bilo kada dobrovoljno nagoditi o navodnim disciplinskim
prekršajima za koje je sudija ili tužilac optužen. Stranke se mogu složiti koje će disciplinske
prekršaje sudija ili tužilac priznati i koja će se disciplinska mjera izreći. Stranke podnose
Sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti (u daljem tekstu:
Sporazum) koji sadrži disciplinske prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje.
(2) Sporazum se sastavlja u pismenoj formi, i nakon što je potpisan od stranaka, dostavlja se
Savjetu. Sporazum sadrži:
(a) Izjavu o činjenicama na okolnosti vezane za prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje;
(b) Zajedničku izjavu o mjeri, ukoliko će se ona izreći.
(3) Sporazum se dostavlja predsjedniku Savjeta, koji imenuje disciplinsku komisiju za razmatranje
Sporazuma. Komisija prihvata ili odbija Sporazum većinom glasova. Ako odluči da odbije
Sporazum, Komisija će obrazložiti razloge tog odbijanja u pismenoj formi.
(4) Ako Komisija prihvati Sporazum, postupaće se kao da je Komisija nakon vođenja
disciplinskog postupka utvrdila da je učinjen disciplinski prekršaj, s tim da nakon što Komisija
prihvati Sporazum nema prava žalbe.
(5) Ukoliko Komisija odbije Sporazum, činjenica da su stranke pokušale pregovaranjem doći do
sporazuma o disciplinskom prekršaju kao i bilo koje priznanje učinjeno od stranke pred
Komisijom tokom rasprave o postizanju Sporazuma, ne može se upotrijebiti od bilo koje stranke
u ponovnom disciplinskom postupku ili protiv nje.
(6) U slučaju da Komisija odbije Sporazum, Kancelarija disciplinskog tužioca može pokrenuti
disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca koji su navedeni u Sporazumu u roku od 90
(devedeset) dana od datuma odbijanja Sporazuma.
(7) Svi sporazumi o zajedničkoj saglasnosti sadrže izjavu, koju potpisuje sudija ili tužilac o kojem
se radi, da mu je poznato da Sporazum o zajedničkoj saglasnosti treba odobriti Prvostepena
disciplinska komisija i da Komisija, prema vlastitoj ocjeni, može odbiti takav sporazum.

Povjerljivost
(1) Svi postupci ili radnje koje se odnose na navode o povredi funkcije ili nesposobnosti za
vršenje funkcije, a koje su preduzete prije nego što Kancelarija disciplinskog tužioca podnese
zvaničnu tužbu, povjerljive su prirode, osim ako se sudija ili tužilac na kojeg se navodi odnose u
pismenoj formi ne odrekne prava na povjerljivost.
(2) Ukoliko javnost prije podnošenja zvanične tužbe sazna za istragu o mogućoj povredi funkcije
ili nesposobnosti za vršenje funkcije, Kancelarija disciplinskog tužioca može dati izjavu kako bi
potvrdila da je istraga u toku, pojasnila procesne aspekte disciplinskog postupka, objasnila prava
sudija i tužilaca na pravičnu raspravu uz poštovanje pretpostavke nevinosti, ili navela kako sudija
ili tužilac negira navode, ili ispravila pogrešne informacije kojim javnost raspolaže.

Tajnost i imunitet
(1) Pritužba ili dopis koji zaprimi Kancelarija disciplinskog tužioca u kojem se navode povrede
dužnosti od strane sudija ili tužilaca, kao i informacije prikupljene tokom istrage predstavljaju
tajnu, izuzev za Savjet, po njegovom zahtjevu.
(2) Osoblje Savjeta i Kancelarije disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci koji su potpisali
ugovor sa Savjetom ili su ustupljeni od strane stranih vlada neće biti odgovorni u građanskom
postupku za bilo koju radnju učinjenu tokom vršenja svojih službenih funkcija.

(Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka)
(1) Disciplinski postupak protiv sudije, tužioca ili člana Savjeta ne može se pokrenuti:
a) po isteku dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od dana kada je Kancelarija
disciplinskog tužioca saznala za počinjeni prekršaj;
b) po isteku pet godina od dana kada je navodni prekršaj učinjen ili u slučaju krivičnog postupka,
po isteku jedne godine od pravosnažnosti odluke u tom postupku, koji od ova dva roka nastupi
kasnije.
(2) Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka za disciplinske prekršaje trajnog karaktera
počinje teći u trenutku prestanka protivpravnog stanja.

Zastarijevanje vođenja disciplinskog postupka

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od
dana podnošenja zvanične tužbe disciplinskoj komisiji, osim ukoliko se utvrdi razlog koji
produženje ovog roka čini opravdanim.

Vođenje evidencije i objavljivanje konačnih disciplinskih odluka
(1) Savjet vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim mjerama.
(2) Disciplinska mjera razrješenja funkcije objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Nesposobnost sudije ili tužioca za vršenje funkcije
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca istražuje i zastupa pred Savjetom predmete koji se odnose na
fizičku, emocionalnu, mentalnu ili drugu nesposobnost sudije ili tužioca koja zahtijeva trajno ili
privremeno udaljavanje sudije ili tužioca od vršenja funkcije ili prestanak mandata.
(2) Kancelarija disciplinskog tužioca u istrazi i prikupljanju informacija u vezi sa nesposobnošću
sudije ili tužioca da vrši funkciju ima sva prava i ovlaštenja prema odredbama ove glave.
(3) Pored mjera iz stava 1. ovog člana, Savjet ima široka ovlaštenja u pogledu sprovođenja i
drugih mjera. Ako je sudija ili tužilac oslobođen vršenja funkcije, Savjet može vratiti sudiju i
tužioca na funkciju nakon što se utvrdi da sudija ili tužilac više nije nesposoban za vršenje
funkcije.
(4) Sudija ili tužilac zadržava sva prava na penziju, naknadu za invalidnost ili druge naknade
propisane zakonom u slučaju da bude oslobođen vršenja funkcije ili da mu mandat prestane.
POGLAVLjE VII PRIVREMENO UDALjENjE SUDIJA ILI TUŽILACA OD VRŠENjA
DUŽNOSTI DO OKONČANjA KRIVIČNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG
POSTUPKA ILI POSTUPKA RAZRJEŠENjA

Obavezno privremeno udaljenje od vršenja funkcije
(1) Sudija ili tužilac koji se nalazi u pritvoru privremeno se udaljuje od vršenja funkcije sudije ili
tužioca. Takvo udaljenje traje dok se lice nalazi u pritvoru.
(2) Savjet može produžiti udaljenje od vršenja funkcije iz člana 77. ovog zakona ako je sudija ili
tužilac pušten iz pritvora.

Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja funkcije
Sudija ili tužilac mogu biti privremeno udaljeni od vršenja funkcije:

(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;
(b) ako je protiv njega nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo;
(c) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja;
(d) ako je pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a Savjet utvrdi da se disciplinska
odgovornost ne može na pravi način utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od
vršenja funkcije tokom postupka; ili
(e) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili
fizičkog stanja;

Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vršenja funkcije
(1) Prvostepena disciplinska komisija Savjeta može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po
službenoj dužnosti, na zahtjev Kancelarije disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili
glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu.
(2) Po saznanju o okolnostima iz čl. 76. i 77. ovog zakona, predsjednik suda, odnosno glavni
tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Savjetu.

Odluke o privremenom udaljenju od vršenja funkcije i žalbe
(1) Odluku o privremenom udaljenju od vršenja funkcije u skladu sa odredbama čl. 76. i 77. ovog
zakona donosi Prvostepena disciplinska komisija Savjeta.
(2) Žalba na odluku o privremenom udaljenju od vršenja funkcije podnosi se Drugostepenoj
disciplinskoj komisiji Savjeta. Žalba ne odlaže izvršenje odluke iz stava (1) ovog člana.
(3) Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati podnošenjem tužbe Sudu Bosne
i Hercegovine.

Ograničenje trajanja privremenog udaljenja od vršenja funkcije
(1) Sudija ili tužilac može se privremeno udaljiti od vršenja funkcije najduže do dana okončanja
disciplinskog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju.
(2) Prvostepena disciplinska komisija može, po vlastitoj ocjeni, ponovo razmotriti odluku o
privremenom udaljenju sudije ili tužioca od vršenja funkcije donesenu prema članu 77. ovog
zakona te je preinačiti, poništiti ili potvrditi.

Obustavljanje isplate plate i drugih naknada
(1) Ako je prvostepeni sud proglasio sudiju ili tužioca krivim za krivično djelo, Prvostepena
disciplinska komisija može narediti da se obustavi isplata plate i drugih naknada sudiji ili tužiocu
do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi.
(2) Ako se u žalbenom postupku žalba usvoji, sudija ili tužilac ima pravo na isplatu bez odgađanja
svih plata i naknada čije su isplate obustavljene u skladu sa stavom 1. ovog člana.
POGLAVLjE VIII NESPOJIVOST DUŽNOSTI SUDIJE I TUŽIOCA S DRUGIM
FUNKCIJAMA I IMUNITET

(Zabrana vršenja nespojive funkcije)
(1) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu funkciju ili aktivnost, plaćenu ili neplaćenu, koja je
nespojiva s njegovom funkcijom, osim dodatnih aktivnosti iz člana 83. stav (2) ovog zakona.
(2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti vršiti bilo kakvu funkciju u organima političkih partija,
odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim partijama i uzdržavaće se od
učestvovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.
(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju po bilo kom
osnovu u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", br. 59/09 i
66/16), niti smije ugovoriti korišćenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama i mora
istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo postupanje.
(4) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat ili notar niti smije biti član upravnog ili nadzornog
odbora javnog ili privatnog preduzeća ili drugih pravnih lica ili preduzetništva. Izuzetno, sudija ili
tužilac može biti član organa upravljanja institucije nadležne za obuku u pravosuđu.
(5) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju, izuzev funkcije u
pravosudnim organima, kada je to zakonom propisano.

(Dodatne aktivnosti)
(1) Sudija ili tužilac može, van radnog vremena, biti uključen u akademske, nastavne, naučne,
stručne, kulturne i druge aktivnosti, koje su spojive sa sudijskom ili tužilačkom funkcijom i koje
se ne mogu podvesti pod zabrane iz člana 82. ovog zakona.
(2) U toku radnog vremena, sudiji ili tužiocu je dozvoljeno da:
a) obavlja poslove edukatora u centrima za edukaciju sudija i tužilaca, ali najviše deset radnih dana
u toku godine;
b) učestvuje u radu stručnih organa i skupova formiranih ili organizovanih u svrhu pripreme
nacrta propisa ili za razmatranje pitanja i pripreme ili prezentacije materijala od značaja za
pravosuđe;
c) vrši funkciju u organima pravosudne vlasti u koje je imenovan;
d) učestvuje u radu organa strukovnih udruženja sudija i tužilaca do pet radnih dana u toku
godine.
(3) Sudija ili tužilac koji namjerava preduzeti aktivnosti iz stava (2) tačka b) ovog člana dužan je
obavijestiti predsjednika suda ili glavnog tužioca, kao i Savjet.
(4) Sudija ili tužilac može ostvariti prihod za obavljanje dodatnih aktivnosti iz stava (1) ovog
člana.

(Naknada po osnovu dodatnih aktivnosti)
(1) Naknada za dodatne aktivnosti sudije odnosno tužioca ne smije na godišnjem nivou preći
ukupni iznos od 40% njegove godišnje neto plate sudije ili tužioca.
(2) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode od imovine, prihode od autorskih
i srodnih prava i industrijskog vlasništva, te slične prihode koji se ne mogu smatrati prihodom od
dodatnih aktivnosti.
(3) Ograničenje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na prihode koje ostvari sudija odnosno
tužilac za vrijeme neplaćenog odsustva.

(Upućivanje na Savjet)
(1) Sudija ili tužilac može od Savjeta zatražiti mišljenje o tome da li je njegova aktivnost spojiva s
njegovom funkcijom i odredbama ovog zakona.
(2) Mišljenje Savjeta može zatražiti i predsjednik suda ili glavni tužilac, ako smatra da sudija ili
tužilac obavlja ili namjerava obavljati aktivnost koja je nespojiva s njegovom funkcijom. O
zatraženom mišljenju predsjednik suda ili glavni tužilac će obavijestiti sudiju ili tužioca na kojeg se
zahtjev odnosi.
(3) Osim mišljenja po pojedinačnim upitima, Savjet može po službenoj funkciji donijeti mišljenje
o spojivosti funkcije sudije ili tužioca s aktivnostima koje obavlja i po prijemu obavještenja iz
člana 83. stava (3) ovog zakona.
(4) Mišljenje Savjeta o spojivosti funkcije je obavezujuće i postupanje po njemu štiti sudiju ili
tužioca od rizika pokretanja disciplinskog postupka. Postupak donošenja mišljenja iz ovog člana
detaljnije se propisuje Poslovnikom o radu Savjeta.
(5) Savjet može svojim aktom dati opšte smjernice za primjenu čl. 82. i 83. ovog zakona.

(Izvještaj o imovini i interesima)
(1) Sudije i tužioci dužni su dostavljati Savjetu svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i
interesima, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima,

obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje i djecu i
druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu (u daljem tekstu: izvještaj).
(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži sljedeće podatke:
a) ime i prezime, datum rođenja, mjesto i adresu prebivališta/boravišta, bračni status/srodstvo sa
podnosiocem izvještaja, radni status, funkciju i mjesto rada;
b) podatke o svim prihodima za sudiju, tužioca, bračnog i vanbračnog partnera, roditelje, djecu i
druga lica iz stava (1) ovog člana s kojima živi u zajedničkom domaćinstvu;
c) podatke o prihodima od drugih plaćenih aktivnosti;
d) podatke o pravu svojine nad nekretninama, uključujući način i vrijeme sticanja, te nabavnu
vrijednost;
e) podatke o pravu svojine nad vozilom, uključujući način i vrijeme sticanja, te vrijednost prilikom
sticanja;
f) podatke o pravu svojine nad drugim pokretnostima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM,
uključujući način i vrijeme sticanja;
g) podatke o finansijskim sredstvima u banci ili drugim finansijskim institucijama, uključujući
elektronske valute, te gotovini u vrijednosti preko 5.000 KM;
h) podatke o polici životnog osiguranja;
i) podatke o poklonima i donacijama primljenim u vezi s vršenjem funkcije u vrijednosti preko 25
KM;
j) podatke o poklonima i donacijama primljenim u privatnom svojstvu, ako njihova pojedinačna
vrijednost prelazi 500 KM ili 1.000 KM ukupno na godišnjem nivou;
k) podatke o ulaganjima, uključujući akcije i druge hartije od vrijednosti;
l) podatke o drugim rashodima pojedinačne vrijednosti preko 5.000 KM;
m) podatke o obavezama.
(3) Izvještaj iz stava (1) ovog člana sadrži i podatke iz člana 86a. stav (2) ovog zakona koji nisu
dostupni javnosti.
(4) U izvještaju sudija ili tužilac navodi detaljne podatke i o dodatnim aktivnostima koje su
neplaćene, ali su po drugom osnovu značajne za vršenje njegove funkcije.
(5) U izvještaju sudija odnosno tužilac navodi ime i prezime, vrstu srodstva, funkciju, odnosno
djelatnost njegovih srodnika koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu ili notarijatu.
Srodnici uključuju srodnike po pravoj liniji, po pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva,
srodnike po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog partnera, bračne odnosno vanbračne
partnere, usvojitelje i usvojenu djecu.
(6) Izvještaj za prethodnu godinu dostavlja se na obrascu čiju formu utvrđuje Savjet. Za
podnošenje godišnjeg izvještaja Savjet utvrđuje rok koji nije kasniji od 30. aprila tekuće godine.
Uz izvještaj nosilac pravosudne funkcije prilaže kopiju godišnje prijave poreza na dohodak, kao i
druge poreske prijave i dokumente koji se odnose na podatke navedene u izvještaju.
(7) U godišnjem izvještaju navode se sve promjene nastale u izvještajnom periodu i koje nisu
navedene u prethodno podnesenom izvještaju, čija se kopija dostavlja kao prilog izvještaju.
(8) Sudija ili tužilac koji je prvi put imenovan na funkciju u pravosuđu početni izvještaj dostavlja u
roku od 30 dana od dana imenovanja na funkciju.
(9) Sudija ili tužilac kojem je prestao mandat dužan je za prvu narednu godinu nakon prestanka
mandata dostaviti izvještaj u skladu s odredbama ovog zakona.
(10) Ako lica iz stava (1) ovog člana odbiju dati sudiji odnosno tužiocu podatke potrebne za
podnošenje izvještaja, sudija odnosno tužilac će to navesti u izvještaju, te uz izvještaj dostaviti
izjavu ovjerenu kod nadležnog organa uprave da je lice, s podacima iz stava (2) tačke a) ovog
člana, odbilo dati podatke potrebne za podnošenje izvještaja.
(11) Ako sudija odnosno tužilac, u svom početnom izvještaju, odnosno prvom godišnjem
izvještaju nakon početka primjene ovog zakona prijavi gotovinu u iznosu većem od 5.000 KM
van banaka, sudija odnosno tužilac ne može tim iznosom pravdati finansiranje svojih troškova.

(Transparentnost)
(1) Izvještaj iz člana 86. ovog zakona objavljuje se na internetskoj stranici Savjeta, s ciljem jačanja
integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, te radi sprečavanja sukoba
interesa i drugih nedozvoljenih uticaja u vršenju funkcije u pravosuđu.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, javnosti nisu dostupni podaci iz izvještaja koji se odnose na:
a) imena maloljetnih lica koja se navode u izvještaju, izuzev prvog slova njihovog imena;
b) jedinstveni matični broj i adresu stanovanja sudije ili tužioca, te drugih lica koja se navode u
izvještaju;
c) ulicu i broj gdje se nalazi imovina koja se navodi u izvještaju;
d) brojeve bankovnog računa i druge finansijske identifikacione brojeve;
e) pojedinačni iznos gotovog novca koji posjeduje sudija ili tužilac i pojedinačni iznos novca
drugih članova domaćinstva;
f) registarske oznake vozila.
(3) Godišnja prijava poreza na dohodak, kao i drugi prilozi koje sudija ili tužilac dostavi uz
izvještaj, nisu dostupni javnosti.
(4) Javnosti će biti dostupan ukupan iznos štednje koji predstavlja zbir stanja na svim bankovnim
računima i rezerve gotovog novca sudije ili tužioca i drugih članova domaćinstva.
(5) Na internetskoj stranici Savjeta biće objavljena imena i prezimena srodnika sudije odnosno
tužioca iz člana 86. stav (5) ovog zakona.
(6) Po isteku perioda od tri godine nakon dana prestanka mandata sudije ili tužioca, podaci iz
izvještaja nisu dostupni javnosti.

(Provjera i analiza podataka)
(1) Poštujući zakonima utvrđene nadležnosti organa, institucija i drugih pravnih lica koji vode
evidencije iz člana 86c. stav (4) ovog zakona, Odjel za sprovođenje postupka po izvještajima iz
člana 86f. ovog zakona redovno provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka i
analizira podatke iz izvještaja o imovini i interesima u svrhu utvrđivanja nespojivih aktivnosti i
potencijalnog sukoba interesa.
(2) Provjera blagovremenosti podnošenja izvještaja, te potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja
vrši se putem:
a) formalne provjere, kojom se provjerava da li je izvještaj blagovremeno dostavljen i u
potpunosti popunjen;
b) redovne provjere, kojom se poređenjem dostavljenih podataka provjerava postojanje
srazmjernosti podataka finansijskih priliva i odliva koji su navedeni u izvještaju sudije odnosno
tužioca;
c) dodatne provjere, kojom se na osnovu podataka pribavljenih na osnovu člana 86c. stav (6)
ovog zakona provjerava tačnost podataka navedenih u izvještaju, njihovim upoređivanjem sa
naknadno prikupljenim podacima u skladu s ovim zakonom.
(3) Pod finansijskim prilivom podrazumijevaju se svi prihodi kojima se uvećavaju finansijska
sredstva sudije odnosno tužioca u toku izvještajnog perioda, a uključuju saldo bankovne i druge
štednje na kraju prethodnog izvještajnog perioda, primanja od osnovne i dodatne aktivnosti i
djelatnosti, novčane poklone, pozajmice i donacije, naplaćene kredite i ostale prihode, poput
prihoda od nekretnina, autorskih prava ili ulaganja i sličnih prihoda.
(4) Finansijski odlivi su svi rashodi kojima se umanjuju finansijska sredstva sudije odnosno
tužioca u izvještajnom periodu, a predstavljaju izdvajanja za nekretnine, vozila, pokretnu imovinu,
otplatu kredita, davanje pozajmice, ulaganja, troškove osiguranja, troškove života, štednju i ostale
rashode poput troškova alimentacije, obrazovanja, liječenja i sličnih troškova.
(5) U svrhu provjere izvještaja, Savjet posredstvom Odjela za sprovođenje postupka po
izvještajima iz člana 86f. ovog zakona donosi i redovno revidira kriterijume rizika koji su
povjerljive prirode. Kriterijumi rizika predstavljaju okolnost ili skup okolnosti na osnovu kojih se
određuju prioriteti za sprovođenje redovne provjere izvještaja o imovini i interesima, sačinjava
raspored provjera, te provodi dodatna provjera. Prvo imenovanje i napredovanje predstavljaju
kriterijum rizika po osnovu kojeg je potrebno izvršiti dodatne provjere po službenoj dužnosti u
skladu s članom 86c. st. (4) do (8) ovog zakona.
(6) Odjel za sprovođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. će od sudije odnosno tužioca
zatražiti dodatne informacije i očitovanja u vezi s podacima iz njegovog izvještaja, kada je to
potrebno radi utvrđivanja njihove tačnosti i potpunosti.
(7) Postupak provjere izvještaja je zatvoren za javnost, a kriterijumi i rezultati provjere se
objavljuju.

(Sprovođenje dodatne provjere)
(1) Dodatna provjera, kojom može biti obuhvaćen cijeli izvještaj ili pojedini navodi iz izvještaja,
sprovodi se:
a) ako poređenje dostavljenih podataka u redovnoj provjeri izvještaja ukazuje na nesrazmjer
podataka između finansijskog priliva i finansijskog odliva;
b) kada to nalažu kriterijumi rizika;
c) kada je izvještaj o imovini i interesima nasumice odabran putem softverske aplikacije;
d) u drugim slučajevima predviđenim zakonom;
e) ako izvještaj ne sadrži sve podatke o licima iz člana 86. stav (1) ovog zakona.
(2) Dodatna provjera izvještaja može se sprovesti i na osnovu obrazložene prijave fizičkog ili
pravnog lica o netačnosti navoda u izvještaju.
(3) Dodatna provjera iz stava (1) tačka c) ovog člana sprovodi se na najmanje 10% podnesenih
izvještaja u kalendarskoj godini.
(4) Prilikom dodatne provjere mogu se prikupiti informacije iz:
a) javnih evidencija: matične knjige, poreske evidencije, sudske evidencije, zemljišne knjige,
katastar, registri poslovnih subjekata, udruženja i fondacije, registri hartija od vrijednosti, registri
prava intelektualne svojine, registri motornih vozila, civilnih aviona, čamaca i drugih plovila i sl.;
b) drugih evidencija, kao što su evidencije o dugovanjima firmi, evidencije o vrijednosti
nekretnina ili automobila, bankovne evidencije i sl.
(5) Kada pristup podacima iz stava (4) ovog člana nije moguće ostvariti direktnim pretraživanjem
elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti informacije od fizičkih lica, Odjel za
sprovođenje postupka po izvještajima iz člana 86f. unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Sekretarijatu.
(4) Šefu Odjela u radu pomažu zamjenik šefa, pravni savjetnici, stručni savjetnici i ostali zaposleni
koji obavljaju poslove utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Sekretarijatu.
(5) Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine kojima su propisana
prava, funkcije, disciplinska odgovornost i nespojivost s funkcijama državnog službenika, u

skladu se primjenjuju i na zaposlene u Odjelu, a popunjavanje upražnjenih pozicija vrši se u
skladu sa članom 15. ovog zakona.
(6) Bezbjednost i privatnost informacija, komunikacija i druge bitne infrastrukture Odjela, kao i
lična zaštita zaposlenih u Odjelu su zagarantovane. Zaposleni u Odjelu dužni su čuvati
bezbjednost i povjerljivost informacija i komunikacija u skladu s pravilnikom kojim se uređuje
bezbjednost tajnih podataka i bezbjednost zaposlenih u Odjelu, koji, na prijedlog direktora
Sekretarijata, donosi Savjet, te obezbijediti zaštitu ličnih podataka.
(7) Radi sticanja uslova za pristupanje, korišćenje, zaštitu i čuvanje tajnih podataka šef Odjela,
zamjenik šefa, a po potrebi i drugi zaposleni u Odjelu će prije stupanja na funkciju biti predmet
bezbjednosne provjere u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH",
broj: 54/05 i 12/09). Za lica iz ovog stava Savjet je dužan blagovremeno zatražiti pisanim
zahtjevom sprovođenje bezbjednosnih provjera.
(8) Disciplinski je odgovoran zaposleni u Odjelu koji je dao netačne ili nepotpune podatake
prilikom prijema na upražnjenu poziciju ili prilikom bezbjednosne provjere, te koji je prekršio
dužnost iz stava (6) ovog člana.
(9) Lica iz stava (4) ovog člana za koja ne postoji potreba bezbjednosne provjere će pri
preuzimanju funkcije svojeručno potpisati izjavu o upoznavanju i preuzimanju obaveze
postupanja po Zakonu o zaštiti tajnih podataka i pravilniku kojim se uređuje bezbjednost tajnih
podataka u Odjelu.

(Nadležnosti i transparentnost Odjela)
(1) Odjel je nadležan da:
a) sprovodi odredbe ovog zakona i drugih propisa o izvještajima, prikuplja izvještaje sudija,
tužilaca i članova Savjeta, provjerava blagovremenost, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih
podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa;
b) donosi i redovno revidira kriterijume rizika na osnovu kojih se određuju prioriteti za
sprovođenje redovne provjere izvještaja, sačinjava raspored provjera, te sprovodi dodatnu
provjeru;
c) objavljuje rezultate provjere izvještaja;
d) u skladu sa članom 86d. stav (3) ovog zakona dostavlja Kancelariji disciplinskog tužioca i
organima iz člana 86d. stav (7) ovog zakona informacije koje su proizašle iz provjere.
(2) Rad Odjela zasniva se na principu transparentnosti. Odjel uspostavlja sistem podnošenja
prigovora otvoren za javnost, te najmanje jednom godišnje objavljuje izvještaj o radu. Informacije
o imovini i djelatnostima zaposlenih u Odjelu dostavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj
službi u institucijama Bosne i Hercegovine i objavljuju se uz poštovanje propisa o zaštiti ličnih
podataka. Zaposleni u Odjelu dužni su jednom godišnje ažurirati objavljene informacije.
(3) Kršenje obaveza zaposlenih u Odjelu iz stava (2) ovog člana predstavlja osnov za disciplinsku
odgovornost.

(Spoljno praćenje rada Odjela i disciplinskih postupaka)
(1) Savjet će, u svrhu praćenja rada Odjela u vezi s prikupljanjem, provjerom i objavljivanjem
izvještaja, kao i praćenjem cjelokupnog funkcionisanja Odjela, te praćenjem disciplinskih
postupaka pokrenutih na osnovu rezultata provjere izvještaja, angažovati stručnjake koji imaju
savjetodavnu ulogu. Stručnjaci se angažuju na period od četiri godine, a Savjet će, ako se ukaže
potreba, donijeti odluku o periodu za nastavak angažmana.
(2) Stručnjaci iz stava (1) ovog člana imaju neposredan i nesmetan pristup svim informacijama,
podacima o licima i njihovim izvještajima, kao i dokumentaciji kojom raspolaže Odjel, osim
podataka koji su zaštićeni propisima o zaštiti tajnih podataka.
(3) Stručnjaci imaju pravo da prate proces zaposlenja u Odjelu i u tom procesu komisiji za prijem
da daju pismene preporuke, koje mogu biti odbačene, uz pismeno obrazloženje razloga o
neprihvatanju, u roku od 15 dana od dana prijema pismene preporuke.
(4) U slučaju da Odjel, na osnovu člana 86d. stav (3) ovog zakona, dostavi Kancelariji
disciplinskog tužioca informaciju o nepravilnostima utvrđenim provjerom, stručnjaci će pratiti
disciplinski postupak i sačiniti izvještaj iz stava (9) ovog člana.
(5) Stručnjaci mogu predložiti pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenih u Odjelu.
(6) Stručnjaci su dužni čuvati povjerljivost svih podataka koji su definisani kao tajni u skladu sa
Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
(7) Stručnjaci dostavljaju pismene preporuke šefu Odjela u vezi sa postupanjem u konkretnom
predmetu provjere izvještaja i o cjelokupnom djelovanju Odjela, s ciljem unapređenja efikasnosti i
djelotvornosti njegovog rada.
(8) Preporuke stručnjaka iz ovog člana mogu se odbaciti, a u slučaju neprihvatanja preporuka, šef
Odjela će pismeno obrazložiti razloge neprihvatanja, u roku od 15 dana od dana prijema pismene
preporuke.
(9) Stručnjaci najmanje jednom godišnje sačinjavaju i javno objavljuju izvještaj o radu i
funkcionisanju Odjela i sprovođenju postupaka u vezi s provjerom izvještaja, kao i o
disciplinskim postupcima pokrenutim na osnovu rezultata provjere izvještaja.

(Pravilnik u vezi s izvještavanjem)
Savjet posebnim pravilnikom reguliše dodatne detalje u vezi sa: formom obrasca izvještaja,
uključujući i priloge koji se uz njega podnose, rokovima i postupkom podnošenja izvještaja,
izuzecima od pristupanja podacima, operativnim aspektima rada Odjela unutar Sekretarijata,
uključujući i savjetodavnu ulogu stručnjaka, uspostavljanje i vođenje evidencije odnosno registra
izvještaja, postupkom i dinamikom provjere izvještaja, te postupkom zaključivanja sporazuma o
saradnji s organima, institucijama i drugim pravnim licima iz člana 86c. stav (6) ovog zakona.

(Prekršaji u vezi s izvještajima o imovini i interesima)
(1) Odgovorno službeno lice u javnom organu koje ne sarađuje s Odjelom, odnosno organom
nadležnim za provjeru izvještaja ili ne dostavlja organu tražene informacije, kazniće se novčanom
kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM.
(2) Ako rukovodilac javnog organa ne odredi konkretno službeno lice za saradnju s Odjelom,
odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja, prema ovim odredbama odgovoran je
rukovodilac.
(3) Fizičko lice koje ne sarađuje s Odjelom, odnosno organom nadležnim za provjeru izvještaja ili
ne dostavi organu tražene informacije prema zakonom propisanim procedurama, kazniće se
novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM. Za isti prekršaj pravno lice će se kazniti
novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 KM.
(4) Savjet podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz ovog člana u skladu
sa Zakonom o prekršajima ("Službeni glasnik BiH", br. 41/07, 18/12, 36/14, 81/15 i 65/20).

(Primjena na članove Savjet)
Odredbe ovog poglavlja o izvještajima o imovini i interesima jednako se primjenju na sve članove
Savjeta.

Imunitet sudija i tužilaca
(1) Sudija ili tužilac ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može
odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru
svojih službenih dužnosti.
(2) Posjedovanje imuniteta neće sprečiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku
koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.
POGLAVLjE IX PRESTANAK VRŠENjA DUŽNOSTI

Prestanak mandata za vršenje funkcije
(1) Mandat sudije ili tužioca prestaje:
(a) za sudije i tužioce kada navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;
b) za predsjednika suda nakon isteka perioda na koji je imenovan;
c) za glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca kada navrše starosnu dob za obavezan odlazak
u penziju ili nakon isteka perioda na koji su imenovani;
d) u slučaju podnošenja ostavke;
e) u slučaju njegovog razrješenja od strane Savjeta kao rezultat disciplinskog postupka;
f) ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu sposobnost za
vršenje funkcije sudije ili tužioca;
g) kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje je zakonom predviđena
kazna zatvora.
(2) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca može podnijeti ostavku na svoju
funkciju i nastaviti da vrši funkciju sudije, odnosno tužioca do odluke Savjeta o ostavci, odnosno
do isteka dana kada ostavka treba da stupi na snagu.
(3) U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca,
on bez obzira na to nastavlja da vrši funkciju sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.
(4) Kada sudija ili tužilac navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat
automatski prestaje. U slučaju podnošenja ostavke, sudija ili tužilac Savjetu podnosi ostavku u
pisanoj formi uz naznaku datuma ostavke. Mandat sudije ili tužioca prema tački (d) stava 1. ovog
člana ističe na dan kada Savjet primi njegovu pismenu ostavku ili na dan kada ostavka treba da
stupi na snagu, koje god od navedenog nastupi kasnije. Mandat sudije ili tužioca iz tač. (e) i (f)
ističe na dan koji utvrdi Savjet, a iz tačke g) stav (1) ovog člana, na dan pravosnažnosti presude.
(5) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac unaprijed zna da će doći do prestanka mandata sudije ili
tužioca koji je pod njegovim nadzorom, predsjednik suda ili glavni tužilac bez odgađanja o tome
obavještava Savjet kako bi se započeo novi postupak imenovanja na buduće upražnjeno mjesto.

Privremeni produžetak mandata
Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca čiji je mandat na funkciju na koju je
imenovan istekao nastaviće da obavlja funkciju, sa svim pravima i obavezama koje ona nosi, dok
se ne imenuje novi predsjednik ili glavni tužilac.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce imenovane od strane Savjeta je
navršenih sedamdeset (70) godina života.
POGLAVLjE X ZAVRŠNE ODREDBE

Ukidanje svih dosadašnjih savjeta i prelaznih aranžmana
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona ukidaju se Visoki sudski i tužilački savjeti ustanovljeni
Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i

dopunama ("Službeni glasnik BiH", br. 15/02, 26/02 i 35/02), Zakonom o Visokom sudskom i
tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama ("Službeni glasnik Republike
Srpske", br. 31/02 i 55/02) i Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne
i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/02, 41/02,
42/02 i 19/03).
(2) Savjet je pravni nasljednik bivših Visokih sudskih i tužilačkih savjeta iz stava 1. ovog člana.
(3) Osoblje izabrano u skladu sa članom 3. Odluke Visokog predstavnika, broj 167/03 od
20.11.2003. godine, prelazi u Sekretarijat i Kancelariju disciplinskog tužioca Savjeta.
(4) U roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, Agencija za državnu službu
izvršiće reviziju da bi se utvrdilo da li početno osoblje koje je preuzeto i broji maksimalno trideset
(30) zaposlenih ispunjava opšte uslove iz člana 22. Zakona o državnoj službi u institucijama
Bosne i Hercegovine. Svi zaposleni koje Savjet ne zaposli u skladu sa stavom 3. ovog člana biće
zaposleni u potpunosti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i
Hercegovine.
(5) Imovina, finansijske obaveze, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi
dokumenti ili vlasništvo dosadašnjih savjeta iz stava 1. ovog člana, ustupaju se Savjetu.
(6) Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina u
posjedu Nezavisne pravosudne komisije mogu biti ustupljeni Savjetu, u skladu sa sporazumom
između Savjeta, Nezavisne pravosudne komisije i vlasnika imovine. Imovina, oprema, materijalna
i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina ustupljena na ovaj način ne podliježe
plaćanju carine, poreza ili dažbina.
(7) Međunarodni stručnjaci mogu biti dodijeljeni Savjetu. Privilegije i imuniteti u vezi sa
diplomatskim statusom međunarodnih stručnjaka regulišu se sporazumom između Savjeta
ministara Bosne i Hercegovine i Savjeta.
(8) Međunarodni stručnjaci koji potpišu ugovor sa Savjetom ili su ustupljeni od stranih vlada, a
čija se plata i naknade isplaćuju iz sredstava dobijenih od međunarodnih donatora, izuzimaju se
od plaćanja poreza na prihod ili bilo kog drugog poreza ili doprinosa na platu i naknade, koji se
ubire u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.

(Dosadašnji mandati direktora, zamjenika direktora i potpredsjednikâ)
(1) Mandat direktora i zamjenika direktora Sekretarijata predviđen u ovom Zakonu smatra se
započetim danom preuzimanja funkcije direktora odnosno zamjenika direktora.
(2) Potpredsjednici Savjeta preuzimaju svoje punovremene radne dužnosti u Savjetu najkasnije do
1. januara 2008. godine.

Prestanak važenja dosadašnjih zakona

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom
savjetu Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom
savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama.

Usklađivanje zakona
Zakoni ili zakonske odredbe sadržane u zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj, Federaciji
Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine moraju se uskladiti sa ovim
zakonom, a one odredbe koje nisu u skladu sa ovim zakonom prestaju da važe.

(1) Savjet će, u skladu sa Poglavljem V ovog zakona početi proces imenovanja sudija u sudove u
Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će prema entitetskim zakonima o
sudovima biti nadležni da odlučuju o prekršajima. Takva imenovanja će se izvršiti na dan koji
odredi Savjet, ali ne prije 1. januara 2006. godine.
(2) Izuzetno od odredbe člana 28. stav (1) ovog zakona, kandidati koji su položili pravosudni ispit
moći će konkurisati za takva imenovanja iako nemaju tri godine iskustva u radu na pravnim
poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita.
(3) Sudija koji bude imenovan da odlučuje o prekršajima u prvom stepenu, a koji nema
trogodišnje iskustvo poslije položenog pravosudnog ispita, neće moći odlučivati u drugim
predmetima prije sticanja takvog iskustva.
(4) Ako su svi ostali uslovi isti, Savjet će dati prednost onim kandidatima koji imaju dokazano
specijalizovano znanje u oblasti prekršaja.
(5) Svim sudijama koji trenutno obavljaju funkciju u kantonalnim ili opštinskim sudovima za
prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudovima za prekršaje u Republici Srpskoj,
a ne budu izabrani od Savjeta u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestaće mandat za obavljanje
sudijske funkcije. Savjet će utvrditi prestanak mandata tim sudijama sa 1. januarom 2006. godine,
ili kasnije ako Savjet tako odredi.
(6) Sudija kantonalnog ili opštinskog suda za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine,
odnosno sudija suda za prekršaje u Republici Srpskoj, čiji mandat prestane u skladu sa stavom (5)
ovog člana, imaće pravo da prima platu u iznosu koji je jednak njegovoj posljednjoj plati, kao i
druge naknade, uključujući zdravstveno i penzijsko osiguranje, u periodu od šest mjeseci poslije
prestanka mandata. Ove plate i naknade obezbijediće organ vlasti koji je odgovoran za
finansiranje poslovanja odgovarajućeg suda. Neizbor sudije neće sprečavati pojedinca da kasnije
bude imenovan na sudijske i tužilačke pozicije.
(7) Primanje naknada prema stavu (6) ovog člana biće ukinuto u slučaju da pojedinac za vrijeme
primanja naknade ispuni uslove i ostvari pravo na obaveznu starosnu penziju sudije i ostale
naknade predviđene zakonom.

Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj zakon biće objavljen u "Službenom glasniku BiH" i stupa na snagu danom objavljivanja.

Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine
("Sl. glasnik BiH", br. 93/2005)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine
("Sl. glasnik BiH", br. 63/2023, 9/2024 i 50/2024)

(Donošenje podzakonskih akata)
U roku od 45 dana od dana početka primjene ovog zakona, Savjet će donijeti ili uskladiti važeće
propise iz čl. 6a, 10a, 85, 86b, 86f, 86g. i 86i. ovog zakona.

(Rok za podnošenje i provjeru prvog izvještaja)
Sudije i tužioci koji se zateknu na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona dužni su
podnijeti izvještaj o imovini i interesima u skladu s ovim zakonom, u roku od 30 dana od dana
donošenja propisa iz člana 86i. ovog zakona.

(Donošenje novog zakona)
U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Parlamentarna skupština Bosne
i Hercegovine će donijeti Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji će biti usklađen sa
standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i
Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

(1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjivaće se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu, izuzev čl. 86. do 86e. koji će se
primjenjivati od 28. februara 2025. godine.
(2) Odredbe čl. 11. i 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i
tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 63/23) primjenjivaće se na
disciplinske prekršaje sudija i tužilaca počinjene od 23. decembra 2023. godine, a na prekršaje
počinjene do 23. decembra 2023. godine primjenjivaće se odredbe čl. 56. i 57. Zakona o Visokom
sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05,
48/07 i 15/08).

Samostalni članovi Zakona o izmjeni
Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine
("Sl. glasnik BiH", br. 50/2024)

Sva lica imenovana u periodu od 23. marta 2024. godine do 28. februara 2025. godine mogu
stupiti na funkciju, a provjera njihovih izvještaja o imovini i interesima će se obaviti nakon
uspostavljanja Odjela za sprovođenje postupka po izvještajima. Ako ishod provjere bude
negativan, pokrenuće se disciplinski postupak u skladu sa pravilima iz člana 86 d. st. (3), (4) i (5).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".