Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine

Radi ostvarivanja sudske zaštite prava gra đana, preduze ća, društava, ustanova i drugih
pravnih lica u Bosni i Hercegovini, ovim zakonom utvr đuju se pravila upravnog spora u
kojem se odlu čuje o zakonitosti pojedina čnih i op ćih kona čnih upravnih akata donesenih
na osnovu zakona pri vršenju javnih funkcija institucija Bosne i Hercegovine kojim se
rješava o pravima i obavezama građana i pravnih lica.

Pravo pokretanja upravnog spora ima:
1) građanin ili pravno lice ako je kona čnim upravnim aktom povrije đeno neko njegovo
pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu;
2) ako je konačnim upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Bosne i Hercegovine ili je
povrijeđen zakon u korist pravnog lica ili gra đanina, upravni spor može pokrenuti
Pravobranilac Bosne i Hercegovine;
3) državni službenici ako je kona čnim upravnim aktom povrije đeno njihovo pravo iz
radnog odnosa;
4) grupe koje zastupaju kolektivne interes e (udruženja i fondacije, korporacije, sindikati)
ako su kona čnim upravnim aktom povrije đena njihova prava ili kolektivni interesi koje
zastupaju;
5) organ uprave, služba za upravu, poslovna jedinica preduzeća (društva), naselje ili grupa
lica i sl., iako nemaju svojstvo pravnog lica, mogu pokrenuti upravni spor, ako mogu biti
nosioci prava i obaveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku;

2
6) u slučaju iz tačke 2. ovog stava svi organi uprave, službe za upravu i pravna lica dužni
su o takvim aktima, kad za njih saznaju, oba vijestiti nadležnog pravobranioca ili drugi
zakonom ovlašteni organ.
Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen za Bosnu i Hercegovinu, a i intervenirati u
postupku koji je u toku kad u vršenju poslova iz svoje nadležnosti na đe da je kona čnim
upravnim aktom povrije đeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode gra đana zagarantovani
Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentim a navedenim u Aneksu I. Ustava Bosne i
Hercegovine.

Presude suda Bosne i Hercegovine, donesene u upravnim sporovima, su kona čne i
obavezujuće u skladu s odredbama ovog zakona.

Institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, su: ministarstva Bosne i
Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, Komisija za imovinske zahtjeve
raseljenih lica i izbjeglica osnovana Sporazumom izme đu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske o pr ijenosu nadležnosti i nastavku fi nansiranja i rada Komisije za
imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica ("Službeni glasnik BiH", br. 32/04, 32/05 i 14/06), (u
daljnjem tekstu: Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica), institucije Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvr đene zakonom države Bosne i Hercegovine
koje vrše javna ovlaštenja, koja su Ustavom Bosne i Hercegovine odre đena u nadležnost
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna institucija).

II - NADLEŽNOST

Upravne sporove rješava Upravno odjeljenje Su da Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Sud).

Sud odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata institucija Bosne i Hercegovine iz
člana 4. ovog zakona.

U upravnim sporovima Sud odlu čuje u vije ću sastavljenom od trojice sudija, ako ovim
zakonom nije drugačije određeno.
U upravnim sporovima pokrenutim protiv rj ešenja o stavljanju stranca pod nadzor odlu čuje sudija
pojedinac.

III - UPRAVNI SPOR

3

Upravni spor može se voditi samo protiv konačnog upravnog akta i konačnog akta Komisije
za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica.
Konačni upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste akt kojim nadležna institucija iz člana 4.
ovog zakona, rješava o izvjesnom pravu ili obavezi gra đanina ili pravnog lica u nekoj
upravnoj stvari (u daljem tekstu: konačni upravni akt).

Upravni spor može se pokrenuti samo protiv kona čnih upravnih akata koje su donijele
institucije iz člana 4. ovog zakona.
Upravni spor može se pokrenuti i kada se radi o upravnoj šutnji institucije iz člana 4. ovog
zakona (administrativna šutnja), pod uslovima predviđenim članom 21. ovog zakona.

Upravni spor ne može se voditi:
1) protiv kona čnih upravnih akata donesenih u st varima u kojima je sudska zaštita
osigurana van upravnog spora;
2) protiv konačnih upravnih akata donesenih u stvarima o kojima se po izri čitoj odredbi
zakona ne može voditi upravni spor;
3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlu čuju
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ili Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
U stvarima iz ta čke 2. stava 1. ovog člana, može se voditi upravni spor kad je nadležna
institucija pri donošenju konačnog upravnog akta prekoračila granice svoje nadležnosti.

Konačni upravni akt može se pobijati:
1) ako u aktu nije primijenjen ili je ne pravilno primijenjen zakon Bosne i Hercegovine,
odnosno propis zasnovan na zakonu ili opći akt, pri vršenju dužnosti nadležnih institucija;
2) ako je akt donijela nenadležna institucija Bosne i Hercegovine;
3) ako u upravnom postupku koji je prethodio donošenju akata nije postupljeno po
pravilima postupka, a naro čito ako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvr đeno, ili
ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja;

4
4) ako je nadležna institucija, rješavaju ći po slobodnoj ocjeni, prekora čila granice
ovlaštenja koja su joj data pravnim propisima i suprotno cilju u kojem joj je ovlaštenje
dato.

Tužba za pokretanje upravnog spora ne odga đa izvršenje pobijanog kona čnog upravnog
akta, ako Sud drugačije ne odluči.
U upravnom sporu može se tražiti:
1) da se utvrdi da je pobijani kona čni upravni akt u suprotnos ti sa zakonom i da se
poništi;
2) da se, po potrebi, tužiocu prizna pravni status i pravo na povrat u pre đašnje stanje
prije izvršenja pobijanog konačnog upravnog akta;
3) da se utvrdi odgovornost uprave, uklju čujući i obavezu pla ćanja naknade za nastalu
štetu;
4) da se odredi ispunjavanje zakonskih obaveza, ako se radi o nečinjenju od strane uprave
ili javnih agencija.

U upravnom sporu može se tražiti i povrat od uzetih stvari, kao i naknada štete koja je
tužiocu nanesena izvršenjem konačnog upravnog akta koji se pobija.

Tužilac u upravnom sporu može biti gra đanin, pravno lice i druga lica iz člana 2. ovog
zakona pod uslovima utvrđenim u toj odredbi.

Kada je gra đaninu koji je u članjen u neku društvenu or ganizaciju ili udruženje gra đana,
koje, prema svojim pravilima (sta tut), ima zadatak da štiti odre đena prava i interese svojih
članova, konačnim upravnim aktom povrije đeno koje takvo pravo ili interes, ta društvena
organizacija, odnosno udruženje gra đana može, po pismenom pristanku svog člana, u
njegovo ime podnijeti tužbu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta.
Organizacija, odnosno udruženje iz stava 1. ovog člana može u svakom stadiju postupka, s
pravima sporednog umješa ča, stupiti u ve ć pokrenuti spor na strani takvog gra đanina i u
njegovu korist preduzimati sve radnje i upotrebljavati sva pravna sredstva, ukoliko to nije u
suprotnosti s izjavama i postupcima samog građanina.

5
Treće lice kojem bi poništenje pobijanog konačnog upravnog akta neposredno bilo na štetu
(zainteresirano lice) ima u sporu položaj stranke.

Tužena strana u upravnom sporu je institucija Bosne i Hercegovine iz člana 4. ovog
zakona čiji se konačni upravni akt pobija.

Tužba, po pravilu, ne sprečava izvršenje konačnog upravnog akta protiv koga je podnesena,
ako zakonom nije drukčije određeno.
Po zahtjevu tužioca, nadležna institucija za provo đenje izvršenja pobijanog kona čnog
upravnog akta, odgodit će izvršenje do kona čne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo
tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odga đanje nije protivno javnom interesu
niti bi se njime nanijela ve ća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Uz zahtjev za
odgađanje mora se priložiti dokaz o podneseno j tužbi. Po svakom zahtjevu nadležna
institucija mora donijeti rješenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za
odgodu izvršenja.
Nadležna institucija iz stava 2. ovog člana može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje
pobijanog kona čnog upravnog akta do kona čne sudske odluke, ako to javni interes
dozvoljava.
Pod uslovima iz st. 2. i 3. ovog člana o odgađanju izvršenja konačnog upravnog akta protiv
kojeg je podnesena tužba može odlu čiti i Sud kome je tužba podnesena, ako to pismeno
zatraži tužilac.

IV - POSTUPAK

Upravni spor pokreće se tužbom.
Tužba se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac tužbe obaviješten,
odnosno kada je primio pobijani kona čni upravni akt ili rješenje, odnosno od dana
objavljivanja pobijanog propisa.
Rok iz stava 2. ovog člana važi i za pravobranioca Bosne i Hercegovine, odnosno
ombudsmena Bosne i Hercegovine kada su ovlašteni za podnošenje tužbe.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, tužba protiv rješenja o stavljanju stranca pod nadzor podnosi se u roku od
24 sata od uru čenja, odnosno dostave rješenja drugostepe nog organa u upravnom postupku, odnosno
proteka tog roka ako u njemu drugostepena odluka nije donesena. U sporovima iz ovog stava Sud odlu čuje
po hitnom postupku, saslušava stranca i sudsku odluku donosi što prije, a najkas nije u roku od 30 dana
od dana podnošenja tužbe.

6
Izuzetno od stava 1. ovog člana, tužba protiv rješenja ili zaklju čka u predmetima povodom zahtjeva za
međunarodnom zaštitom, uklju čujući i ograni čenje kretanja podnosioca zaht jeva i predmetima koji se
odnose na prestanak važenja me đunarodne zaštite podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave
pobijanog kona čnog upravnog akta, a u slu čaju odbijanja zahtjeva za me đunarodnom zaštitom kao
neosnovanog u roku od osam dana od dana dost ave rješenja. U sporovima iz ovog stava Sud odlu čuje po
hitnom postupku i sudsku odluku do nosi što prije, a najkasnije u ro ku od 45 dana od dana prijema
tužbe, odnosno najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tužbe u slu čaju odbijanja zahtjeva za
međunarodnom zaštitom kao neosnovanog.

Tužba se predaje Sudu neposredno ili mu se šalje poštom preporučeno.
Tužba se može izjaviti i na zapisnik kod Suda ili ma kog drugog suda u Bosni i
Hercegovini. Dan predaje tužbe pošti preporu čeno ili se podnosi putem organa uprave Bosne i
Hercegovine kada je tako predvi đeno zakonom , odnosno dan izjavljivanja tužbe na zapisnik,
smatra se kao dan predaje Sudu.
Ako tužba nije predata Sudu nego drugom or ganu, a stigne Sudu poslije isteka roka za
podnošenje tužbe, smatrat će se da je na vrijeme podnese na ako se njeno podnošenje toj
instituciji može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca tužbe.
Za lica lišena slobode, dan predaje tužbe upravi ustanove u kojoj se ta osoba nalazi, smatra
se kao dan predaje Sudu.
Tužba protiv rješenja ili zaklju čka u predmetima povodom zahtjeva za me đunarodnom zaštitom i
predmetima koji se odnose na prestanak važenja me đunarodne zaštite podnosi se posredstvom Ministarstva
sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od 30 dana ili u posebnim
propisom određenom kraćem roku donijela rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog
rješenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po pismenom traženju, stranka
može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena.
Na način propisan u stavu 1. ovog člana može postupiti stranka i kad po njenom zahtjevu u
upravnom postupku prvostepena institucija nije donijela rješenje protiv čijeg akta zakonom
nije dozvoljena žalba.
Ako u upravnom postupku prvostepena institucija protiv čijeg akta je dozvoljena žalba nije
u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odre đenom kra ćem roku donijela nikakvo
rješenje po zahtjevu, stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenoj
instituciji. Protiv rješenja drugostepene instit ucije stranka može pokrenuti upravni spor, a

7
može ga, pod uslovima iz stava 1. ovog člana, pokrenuti i ako drugostepena institucija ne
donese rješenje u propisanom roku.

U tužbi se mora navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužioca,
broj i datum konačnog upravnog akta protiv koga je tužba podnesena, kratko obrazloženje
zbog čega se tuži, kao i u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje konačnog upravnog
akta i potpis podnosioca. Uz tužbu se mora podnijeti konačni upravni akt u orginalu ili
prepisu, odnosno fotokopiji.
Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete, mora se staviti i određen zahtjev u
pogledu stvari ili visine pretrpljene štete.
Uz tužbu se podnosi i po jedan prepis tužbe i priloga za tuženu instituciju i za svako
zainteresirano lice, ako takvih lica ima.

Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke o čemu Sudu podnosi
pisani podnesak ili daje izjavu na zapisnik kod Suda, i u tom slu čaju Sud rješenjem
obustavlja postupak.

Ako je tužba nepotpuna ili nerazu mljiva, predsjednik sudskog vije ća pozvat će tužioca,
prema potrebi, i preko drugog suda u Bosni i He rcegovini, da u ostavljenom roku ukloni
nedostatke tužbe. Pri tome će ga poučiti šta i kako treba da u čini i ukazati mu na posljedice
koje će nastati ako ne postupi po traženju suda.
Ako tužilac u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke tužbe, a oni su takvi da sprečavaju rad
suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu, ako ne na đe da je osporeni kona čni
upravni akt po zakonu ništavan.

Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi:
1) da je tužba podnesena neblagovremeno ( član 19.) ili prijevremeno ( član 21.), odnosno
podnesena od neovlaštenog lica (član 2.);
2) da akt koji se tužbom osporava nije konačni upravni akt (član 8.);
3) da je očigledno da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužioca
ili u njegov neposredni lični interes zasnovan na zakonu (član 14.);
4) da se protiv upravnog akta koji se tu žbom osporava mogla izjavi ti žalba, pa ona nije
uopće ili nije blagovremeno izjavljena (član 9.);

8
5) da se radi o stvari o kojoj se po izri čitoj odredbi ovog zakona ne može voditi upravni
spor (član 10.);
6) da već postoji pravomoćna sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari.
Zbog razloga iz stava 1. ovog člana Sud će odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka.

Ako Sud ne odbaci tužbu na osnovu člana 24. stav 2. ili člana 25. ovog zakona, a na đe da
pobijani upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji spre čavaju ocjenu zakonitosti akta,
može iz tog razloga presudom poništiti pobijani kona čni upravni akt i bez dostavljanja
tužbe na odgovor.

Ako nadležna institucija za vrijeme sudskog postupka donese drugi kona čni upravni akt
kojim se mijenja ili stavlja van snage kona čni upravni akt protiv koga je upravni spor
pokrenut, kao i ako u slu čaju iz člana 21. ovog zakona naknadno donese kona čni upravni
akt, ta institucija je dužna, osim tužioca, is tovremeno pismeno izvijestiti i Sud pred kojim je
spor pokrenut, s tim da Sudu dostavi i novi kona čni upravni akt. Sud će u tom slu čaju
pozvati tužioca da u roku od 15 dana pi smeno izjavi da li je naknadno donesenim
konačnim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom obimu, odnosno da li
tužbu proširuje i na novi upravni akt.
Ako tužilac izjavi da je naknadno donesenim kona čnim upravnim aktom zadovoljan ili ako
ne da izjavu u roku iz stava 1. ovog člana, Sud će donijeti rješenje o obustavljanju
postupka.
Ako tužilac izjavi da novim kona čnim upravnim aktom nije zadovoljan, Sud će nastaviti
postupak.

Ako tužbu ne odbaci po članu 24. stavu 2. ili po članu 25. ovog zakona, niti poništi upravni
akt po članu 26. ovog zakona, Sud će po jedan prepis tužbe s prilozima dostaviti na
odgovor instituciji čiji se upravni akt pobija (u daljem tekstu: tužena strana) i
zainteresiranim licima, ako takvih lica ima.
Odgovor na tužbu daje se u roku koji Sud odredi u svakom pojedinom slučaju. Ovaj rok ne
može biti kraći od 10 ni duži od 20 dana.
U roku iz stava 2. ovog člana tužena strana dužna je poslati Sudu sve spise koji se odnose
na predmet. Ako tužena strana i poslije drugog traženja Suda ne pošalje spise predmeta ili
ako izjavi da ih ne može poslati, Sud će riješiti stvar i bez spisa u skladu s odredbom člana
34. stav 4. ovog zakona.

9

O upravnim sporovima Sud rješava na nejavnoj sjednici.
Zbog složenosti sporne stvari, ili ako ina če nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja
stanja stvari, Sud može riješiti da se održi usmena rasprava (u daljem tekstu: rasprava).
Iz razloga navedenih u stavu 2. ovog člana i stranka može predložiti da se održi rasprava.

Ako sudsko vije će Suda odlu či da se održi rasprava, predsjednik vije ća odredit će dan
rasprave i na nju pozvati stranke i zainteresirana lica, ako ih ima.
Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga, o čemu odlučuje sudsko vijeće.

Raspravom rukovodi predsjednik vijeća.
O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti, kao i dispozitiv
odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.

Izostanak stranke s rasprave ne zadržava rad Suda. Zbog izostanka stranaka s rasprave ne
može se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, ve ć će se njihovi podnesci
pročitati.
Ako na raspravu ne do đe ni tužilac ni tužena strana, a rasprava se ne odgodi, Sud će
raspraviti spor i bez prisustva stranaka.

Na raspravi prvo dobija riječ član sudskog vijeća koji je izvjestilac.
Izvjestilac izlaže stanje i suštinu spora, ne dajući svoje mišljenje. Poslije toga daje se riječ
tužiocu da obrazloži tužbu, pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim licima da
obrazlaže svoja gledišta.

Sud rješava spor, po pravilu, na bazi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku.
Ako Sud na đe da se spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvr đenih u upravnom
postupku zbog toga što u pogledu utvr đenih činjenica postoji proturje čnost u spisima, što
su one u bitnim ta čkama nepotpuno utvr đene, što je iz utvr đenih činjenica izveden
nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, ili na đe da se u upravnom postupku nije

10
vodilo ra čuna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rješavanje stvari, Sud će
pobijani kona čni upravni akt i prvostepeni upravni akt poništiti presudom i vratiti na
ponovno rješavanje. Prvostepeni upravni akt poništava se ako su propusti u utvr đivanju
činjeničnog stanja i povreda pravila postupka učinjeni u prvostepenom postupku, a pobijani
konačni upravni akt poništava se ako su ti propusti u činjeni u drugostepenom upravnom
postupku. U ovim slu čajevima nadležna institucija dužna je postupiti onako kako je u
presudi određeno i donijeti novi konačni upravni akt.
Ako bi poništenje pobijanog uprav nog akta po stavu 2. ovog člana i ponovno vo đenje
postupka kod nadležne institucije izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla popraviti,
ili ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta o čigledno da je
činjenično stanje druga čije od onog utvr đenog u upravnom postupku, ili ako je u istom
upravnom sporu ve ć jednom poništen upravni akt, a pos ebno ako nadležna institucija nije
u potpunosti postupila po presudi, Sud je u ovim slu čajevima obavezan sam utvrditi
činjenično stanje i na osnovu tako utvr đenog činjeničnog stanja riješiti upravnu stvar
presudom, odnosno rješenjem.
U slučaju iz stava 3. ovog člana Sud utvr đuje činjenično stanje, po pravilu, na raspravi, ili
preko jednog člana sudskog vije ća, ili preko drugog suda ili preko drugog organa. Na
raspravu se poziva i stranka. Ako Sud činjenično stanje utvr đuje preko drugog suda ili
preko drugog organa, taj sud, odnosno organ obavezni su postupiti po zahtjevu suda u
roku koji sud odredi.

Zakonitost pobijanog kona čnog upravnog akta Sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe,
ali pri tom nije vezan razlozima tužbe.
Na ništavosnt konačnog upravnog akta Sud pazi po službenoj dužnosti.
Ako Sud utvrdi (ocijeni) da je pobijani konačni upravni akt ništavan, poništit će ga, a ako su
razlozi ništavnosti sadržani i u prvostepenom upravnom aktu, poništit će i taj akt.

Sud donosi presudu, odnosno rješenje većinom glasova sudskog vijeća.
O vije ćanju i glasanju vodi se poseb an zapisnik, koji potpisuju svi članovi vije ća i
zapisničari.
Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.

Sud rješava spor presudom.
Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, Sud
poništava pobijani konačni upravni akt.

11
Presudom se kona čni upravni akt poništava i predmet vra ća nadležnoj instituciji na
ponovno rješavanje u slu čajevima utvr đenim u članu 34. stav 2. ovog zakona i drugim
slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Presudom se konačni upravni akt poništava i rješava upravna stvar u slučajevima utvrđenim
u članu 34. stav 3. ovog zakona i drugim slu čajevima predviđenim ovim zakonom. Takva
presuda u svemu zamjenjuje poništeni konačni upravni akt.
Presudom kojom se pobijani kona čni upravni akt poništava Sud će odlu čiti i o zahtjevu
tužioca za povrat stvari, odnosno za naknad u štete, ako podaci postupka pružaju za to
pouzdan osnov. U protivnom, ako se ra di o složenijem postupku (izvo đenje dokaza,
vještačenje dokumentacije itd.) , Sud će odluku donijeti po odredbama Zakona o
parničnom postupku.
Kad je tužba podnesena na osnovu člana 21. ovog zakona, a Sud na đe da je opravdana,
presudom će uvažiti tužbu, poništiti osporeni upravni akt i odrediti u kom će smislu
nadležna institucija donijeti rješenje ili će presudom sam riješiti upravnu stvar.
U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.

Ako je održana rasprava, Sud će odmah po završenoj raspravi usmeno objaviti presudu,
odnosno rješenje, zajedno s najvažnijim razlozima za donesenu odluku.
U složenim slu čajevima Sud može odustati od usmenog objavljivanja presude, odnosno
rješenja, i najkasnije u roku od osam dana donijeti presudu, odnosno rješenje.
Ako Sud po završenoj raspravi ne može izre ći presudu, odnosno rješenje zbog toga što
prethodno treba da utvrdi takvu činjenicu za čije raspravljanje nije potrebna nova rasprava,
Sud će presudu, odnosno rješenje donijeti bez rasprave i to najkasnije u roku od osam
dana od dana kad tu činjenicu utvrdi.

Presuda, odnosno rješenje sadrži: ozna čenje Suda, broj i datum, uvod koji obuhvata ime i
prezime predsjednika vije ća, članova vije ća i zapisni čara, ozna čenje stranaka i njihovih
zastupnika, kratko ozna čenje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rješenje
izrečeno i objavljeno, dispozitiv, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku. Dispozitiv mora
biti odvojen od obrazloženja. U presudi se moraju cijeniti svi navodi tužbe.
Presuda odnosno rješenje je konačna i može se pobijati samo vanrednim pravnim lijekovima.
Originalnu presudu, odnosno rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.
Presuda, odnosno rješenje kojim se tužba ogla šava neosnovanom ili se odbija ima pravno
djelovanje samo za stranke u postupku.

12
Presuda, odnosno rješenje kojom se uvažava tužba primjenjuje se za sva lica na koja uti če
konačni upravni akt koji je pobijan.
Presuda, odnosno rješenje se u ovjerenom prepi su dostavlja svim strankama i objavljuje
u "Službenom glasniku BiH".

V - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu su:
1. Zahtjev za ponavljanje postupka;
2. Zahtjev za zaštitu zakonitosti;
3. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke.
V.1. Zahtjev za ponavljanje postupka

Postupak okon čan odlukom Vije ća Upravnog odjeljenja Suda ponovit će se na zahtjev
stranke.
O zahtjevu za ponavljanje postupka odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda (Vijeće) koje
je donijelo presudu.

Zahtjev za ponavljanje postupka može se podnijeti:
1) ako stranka sazna za nove činjenice ili na đe ili stekne mogu ćnost da upotrijebi nove
dokaze na osnovu kojih bi spor bi o povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno
dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku;
2) ako je do odluke suda došlo usljed krivi čnog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka
isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomo ćnika stranke, njegovog protivnika
ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika, a takva radnja predstavlja krivično djelo;
3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivi čnoj ili gra đanskoj stvari, a ta
presuda je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom;
4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili lažno preina čena, ili ako je
svjedok, vještak ili stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dao lažan iskaz, a odluka suda
zasniva se na tom iskazu;

13
5) ako stranka na đe ili stekne mogu ćnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u
istom upravnom sporu;
6) ako zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu.
Zbog okolnosti iz tač. 1. i 5. stav 1. ovog člana ponavljanje će se dozvoliti samo ako stranka
bez svoje krivice nije bila u stanju te okolnosti iznijeti u ranijem postupku.

Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka
saznala za razlog ponavljanja. Ak o je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego što je
postupak kod suda okon čan, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka,
ponavljanje se može tražiti u roku od 30 dana od dana obavještenja o odluci Vijeća.
Po proteku pet godina od pravosnažnosti odluke Vijeća ponavljanje se ne može tražiti.
Izuzetno, i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka može se tražiti zbog zakonskih
osnova navedenih u članu 42. stav 1. tač. 2, 3. i 4. ovog zakona.

Ponavljanje postupka pokreće se zahtjevom za ponavljanje postupka.
Zahtjev za ponavljanje postupka sadrži ozna čenje sudske odluke donesene u postupku čije
se ponavljanje traži, zakonski osnov ponavljanja ( član 42.), odnosno okolnosti koje čine
vjerovatnim postojanje tog osnova, kao i razloge i obim u kome se predlaže izmjena odluke
donesene u postupku čije se ponavljanje traži.

Vijeće će odbaciti zahtjev za ponavljanje postupka ako utvrdi da ga je podnijela
neovlaštena osoba ili da nije bl agovremen ili da stranka nije u činila bar vjerovatnim
postojanje zakonskog osnova za ponavljanje.
Ako Vije će ne odbaci zahtjev po stavu 1. ovog člana dostavit će ga protivnoj stranci i
zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore po zahtjevu.

Po isteku roka za odgovor na zahtjev ( član 45. stav 2.), Vijeće presudom rješava o zahtjevu
za ponavljanje postupka.
Ako se ponavljanje postupka dozvoli, stavit će se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili
djelimično.
Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja postupka neće se ponavljati.
Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava riješit će se i o glavnoj stvari.

14

Protiv odluke Vije ća donesene po zahtjevu za ponav ljanje postupka mogu se podnijeti
pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari.

U postupku za ponavljanje postupka shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona o
postupku po tužbi, ukoliko u čl. 42. do 47. ovog zakona nije drugačije određeno.
V. 2. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke

Protiv kona čne odluke Upravnog odjeljenja Suda i kona čne odluke najvišeg suda Br čko
Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu može se podnijeti zahtjev za
preispitivanje sudske odluke (u daljem tekstu: zahtjev za preispitivanje).
Zahtjev za preispitivanje može se podnijeti zbog povrede zakona Bosne i Hercegovine ili
zbog povrede pravila postupka koji je prethodio donošenju pobijane odluke.

Zahtjev za preispitivanje podnosi se na na čin odre đen u članu 20. ovog zakona Sudu,
protiv čije se odluke podnosi zahtjev.
Zahtjev iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja
stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev.
O zahtjevu za preispitivanje iz stava 1. ovog člana odlučuje Apelaciono odjeljenje u vije ću
sastavljenom od trojice sudija.

Zahtjev za preispitivanje sadrži označenje sudske odluke čije se preispitivanje predlaže, kao
i razloge i obim u kome se predlaže preispitivanje te odluke.
Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana nepotpun ili nerazumljiv, Apelaciono odjeljenje
postupa shodno odredbama člana 24. ovog zakona.

Nedozvoljen ili neblagovremen zahtjev za pr eispitivanje ili zahtjev koji je podnijelo
neovlašteno lice, Apelaciono odjeljenje odbacit će rješenjem.
Ako Apelaciono odjeljenje ne odbaci zahtjev iz stava 1. ovog
člana, dostavit će zahtjev
protivnoj stranci koja može, u roku koji odredi Apelaciono odjeljenje, podnijeti odgovor
na zahtjev.

15

Apelaciono odjeljenje rješava o zahtjevu po pravilu, na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku
ispituje samo u granicama zahtjeva.

Apelaciono odjeljenje presudom odbija ili uvažava zahtjev za preispitivanje sudske odluke.
Presudom kojom zahtjev iz stava 1. ovog člana uvažava, Apelaciono odjeljenje može
ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev.
Ako Apelaciono odjeljenje ukine sudsku odluku, predmet se vra ća sudu čija je odluka
ukinuta. Taj sud dužan je izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je
ukazalo Apelaciono odjeljenje te donijeti odgovarajuću odluku.
V. 3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Protiv kona čne odluke Upravnog odjeljenja Suda i protiv kona čne odluke najvišeg suda
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine donesene u upravnom sporu, pravobranilac Bosne i
Hercegovine može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti.
(2) Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti zbog povreda zakona Bosne i Hercegovine ili zbog
povrede pravila postupka koji je prethodio donošenju pobijane odluke.
(3) Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije dozvoljen protiv odluke koju je povodom zahtjeva za preispitivanje
donijelo Apelaciono upravno vijeće.
O zahtjevu za zaštitu zakonitosti iz stava 1. ovog člana odlučuje Apelaciono odjeljenje u
vijeću od trojice sudija
Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je stranci
dostavljena konačna odluka protiv koje se zahtjev podnosi.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti sadrži ozna čenje sudske odluke protiv koje se on podnosi ,
kao i razloge i obim u kome se predlaže ispitivanje zakonitosti te odluke.
Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana nepotpun ili nerazumljiv, Apelaciono odjeljenje
postupa shodno odredbama člana 24. ovog zakona.

Nedozvoljen i neblagovremen za htjev za zaštitu zakonitosti ili zahtjev koji je podnijelo
neovlašteno lice Apelaciono odjeljenje odbacit će rješenjem.

16
Ako Apelaciono odjeljenje ne odbaci zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavit će taj zahtjev
protivnoj stranci koja može, u roku koji odre di Apelacino odjeljene, podnijeti odgovor na
zahtjev.

Apelaciono odjeljenje rješava o zahtjevu za za štitu zakonitosti po pravilu, na nejavnoj
sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

Apelaciono odjeljenje presudom odbija ili uvažava zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Presudom kojom zahtjev iz stava 1. ovog člana uvažava, Apelaciono odjeljenje može
ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev.
Ako Apelaciono odjeljenje ukine sudsku odluku, predmet vraća sudu čija je odluka ukinuta.
Taj sud dužan je izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na koja mu je ukazalo
Apelaciono odjeljenje te donijeti odgovarajuću odluku.

Ponavljanje postupka i zahtjev za preispitivanje sudske odluke može podnijeti i
ombudsmen za Bosnu i Hercegovinu ako je učestvovao u postupku upravnog spora ili kada
u vršenju poslova iz svoje nadležnosti na đe da je sudskom odlukom povrije đeno ljudsko
dostojanstvo, odnosno prava i slobode utvr đene Ustavom i instrumentima Aneksa Ustava
Bosne i Hercegovine.
V-a OSTALE ODREDBE POSTUPKA

Za pitanja o postupku u upravnim sporovima koja nisu regulisana ovim zakonom shodno će se
primjenjivati odgovarajuće odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak.

VI - TROšKOVI POSTUPKA

Troškovi u postupku o upravnim sporovima su izdaci u činjeni povodom upravnog spora
od njegovog pokretanja do završetka.
Sud će svakom odlukom kojom okon čava postupak o upravnom sporu odlu čiti ko snosi
troškove postupka i koliko oni iznose.

17
Sud će odlu čiti da stranka koja je pokrenula ili na stavila postupak u lošoj namjeri ili iz
nemara snosi sudske troškove u cijelosti.

VII - OBAVEZNOST PRESUDA

Kad Sud poništi kona čni upravni akt protiv koga je bio pokrenut upravni spor, predmet se
vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. Ako prema prirodi
stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog konačnog upravnog akta donijeti
novi upravni akt, nadležna institucija dužna je da ga donese bez odga đanja, a najkasnije u
roku od 15 dana od dana dostavljanja presud e. Nadležna institucija je pri tome vezana
pravnim shvatanjem Suda i primjedbama u pogledu postupka.

Ako nadležna institucija poslije poništenja kona čnog upravnog akta donese upravni akt
protivno pravnom shvatanju Suda, ili protivno primjedbama Suda u pogledu postupka, pa
tužilac podnese novu tužbu, Sud je dužan u ovim slu čajevima poništiti pobijani kona čni
upravni akt i sam riješiti stvar presudom . Takva presuda u svemu zamjenjuje kona čni
upravni akt nadležne institucije.

Ako nadležna institucija poslije poništenja kona čnog upravnog akta ne donese odmah, a
najkasnije u roku od 15 dana, novi upravni akt ili novi upravni akt u izvršenju presude
donesene na osnovu člana 37. stav 6. ovog zakona, stranka može posebnim podneskom
tražiti donošenje takvog akta. Ako nadležna in stitucija ne donese upravni akt ni za sedam
dana od ovog traženja, stranka može tražiti d onošenje takvog akta od Suda koji je donio
presudu u prvom stepenu.
Po zahtjevu stranke iz stava 1. ovog člana Sud će zatražiti od nadležne institucije spis
predmeta i obavještenje o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadležna institucija
dužna je dostaviti spis i dati obavještenje od mah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako
ona to ne učini, ili ako dato obavještenje, po ocjeni Suda, ne opravdava neizvršenje sudske
presude, Sud će donijeti odluku koja u svemu zamjenjuje kona čni upravni akt nadležne
institucije i dostaviti je nadležnoj instituciji za izvršenje koja je dužna bez odgađanja izvršiti
ovu odluku.
Odgovorno lice u nadležnoj instituciji koje ne postupi u skladu s odredbama čl. 62.,63. i 64.
ovog zakona, čini tešku povredu radne dužnosti.
Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupk a protiv tog lica podnosi Upravno odjeljenje
Suda koje je donijelo presudu kojom je osporeni upravni akt poništen, po službenoj
dužnosti ili na zahtjev stranke.

18
O ponašanju nadležne institucije iz čl. 63. i 64. ovog zakona, Sud obavezno pismeno
izvještava Vije će ministara Bosne i Hercegovine kako bi u okviru svojih ovlaštenja
poduzelo odgovarajuće mjere da nadležna institucija dosljedno postupi po odluci Upravnog
odjeljenja Suda.
Nadležna institucija, čiji je kona čni upravni akt poništen sudskom odlukom, obavezna je
postupiti po nalogu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara Bosne i Her cegovine osigurava u slu čaju potrebe izvršenje svake sudske
odluke donesene u upravnom sporu na prije dlog Upravnog odjeljenja Suda ili zahtjev
stranke.

Kad je u upravnom sporu donesena presuda kojom je poništen pobijani upravni akt, pa
nadležna institucija u izvršenju te presude donese novi kona čni upravni akt, a stranka kod
te institucije zatraži ponavljanje upravnog pos tupka po tom upravnom aktu, ponavljanje se
može dozvoliti, ako je razlog za pona vljanje postupka nastao u odnosu na kona čni upravni
akt koji je donijela ta institucija.

VIII - POSTUPAK ZAŠTITE SLOBODA I PRAVA GRA\ANA ZAGARANTIRANIH

USTAVOM

Građanin čija su prava ili osnovne slobode zagarantirane Ustavom Bosne i Hercegovine
povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. ovog zakona, ima pravo
zahtijevati zaštitu tih prava ili sloboda kod Suda, u skladu s ovim zakonom, ako nije
osigurana druga sudska zaštita.

O zahtjevima iz člana 67. ovog zakona odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda.
Na postupak po zahtjevu iz člana 67. ovog zakona, shod no se primjenuju odredbe
Poglavlja IV. Postupak, čl. 19. - 40. ovog zakona.

Zaštita sloboda i prava gra đana zagarantiranih Ustavom osigurava se i u slu čaju ako su te
slobode ili prava povrije đeni radnjom službenog lica u inst ituciji, odnosno odgovornog lica
u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, kojom se protivno zakonu, neposredno spre čava ili
ograničava određenom pojedincu vršenje takve slobode ili prava.

O zahtjevu građana čije je pravo ili sloboda povrije đeno radnjom iz člana 69. ovog zakona,
odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda.

19
U zahtjevu za zaštitu zbog nezakonite radnje navodi se radnja, mjes to i vrijeme kada je
izvršena, institucija, odnosno javna agencija ili korporacija kod koje je ta radnja u činjena,
podaci o službenom licu, odnosno odgovornom licu koje je to u činilo, dokazi o tome, kao i
zahtjev da se otkloni zapreka ili ograni čenje za vršenje slobode ili prava koje se osporava
nezakonitom radnjom.

Zahtjev iz člana 70. ovog zakona može se podnijeti sve dok radnja traje.
Ako lice prema kojem je poduzeta nezakonita radnja nije u mogu ćnosti samo podnijeti
zahtjev za zaštitu zbog nezakonite radnje , zahtjev može podnijeti njegov bra čni drug,
dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik.

Postupak po zahtjevu iz člana 70. hitan je i sudska odluka mora se donijeti što prije, a
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Sud će bez odga đanja zahtjev dostaviti na odgovor in stituciji, odnosno javnoj agenciji ili
korporaciji zavisno od toga ko je izvršio radnju iz člana 69. ovog zakona. Odgovor na
zahtjev dostavlja se u roku koji odredi Sud.
Kad Sud na đe da je zahtjev osnovan, donijet će rješenje kojim će zabraniti dalje vršenje
nezakonite radnje. U protivnom, odbit će zahtjev rješenjem.
Sud će u rješenju iz stava 1. ovog člana odrediti mjere koje treba poduzeti da bi se
uspostavilo zakonito stanje, ostavljajući rok za izvršenje, kao i odrediti zakonske sankcije za
slučaj neizvršenja rješenja.
Rješenje Suda izvršava institucija, od nosno javna agencija ili korporacija iz člana 69. ovog
zakona čije je službeno lice, odnosno odgovorno lice učinilo nezakonitu radnju.

Radi osiguranja izvršenja rješenja Sud koji je donio rješenje odmah će, prema okolnostima
konkretnog slu čaja, preduzeti što je potrebno radi osiguranja izvršenja rješenja, a može o
rješenju obavijestiti i instituciju iz člana 65. stav 1. ovog zakona, koja je dužna preduzeti
mjere potrebne za uspostavljanje zakonitog stanja na način utvrđen u rješenju Suda.

Ako rješenje ne bude izvršeno u ostavljenom roku, Sud će na zahtjev stranke izvršiti
rješenje neposredno ili preko institucije.

20
Izvršenje se, prema okolnostima slu čaja, provodi na trošak institucije, javne agencije ili
korporacije, odnosno na trošak službenog ili dr ugog odgovornog lica koje je izvršilo
nezakonitu radnju.
Radi izvršenja Sud može podnijeti zahtjev nadležnoj instituciji, odnosno pravnom licu za
udaljenje s dužnosti službenog ili odgovornog lica, a po potrebi, može protiv službenog,
odnosno odgovornog lica, ako on u odre đenom roku ne izvrši rješenje, izre ći nov čanu
kaznu od 200 do 800 KM, kao i odrediti i druge pogodne mjere shodno pravilima izvršnog
sudskog postupka.

IX - POSTUPAK PO IZBORNIM ŽALBAMA

Protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ( Centralna izborna komisija)
ili Izbornog vije ća za prigovore i žalbe kojom se krši Izborni zakon Bosne i Hercegovine
(Izborni zakon) i propisi koje donosi Centralna Izborna komisija na osnovu zakona, može
se uložiti žalba Apelacionom odjeljenju.

Žalba Apelacionom odjeljenju može se uložiti i protiv odluke bilo kojeg organa u Bosni i
Hercegovini, u entitetima, kao i protiv odluke sudova posljednje instance Br čko Distrikta
Bosne i Hercegovine, kojom se krši Izborni zakon i propisi koje donosi Centralna izborna
komisija na osnovu zakona, ukoliko to nije predmet druge redovne žalbe.

Žalbu iz čl. 76. i 77. može uložiti svako lice, politi čka stranka ili koalicija čije je pravo,
ustanovljeno Izbornim zakonom i propisima koje donosi Centralna izborna komisija na
osnovu zakona, povrijeđeno ili koja ima određeni pravni interes.

O žalbi odlu čuje Apelaciono odjeljenje u vije ću od trojice sudija po hitnom postupku,
čuvajući osnovna na čela postupka, i sudsku odluku donosi u roku od tri dana od dana prijema
žalbe.

Žalba se podnosi pismeno u roku od dva dana od dana prijema odluke posljednje instance i
sadrži kratak opis u činjene povrede i dokaze koji potvr đuju navode žalbe. Žalbu mora
potpisati njen podnosilac. Ukoliko je podnosila c žalbe stranka ili koalicija, žalbu potpisuje
predsjednik ili ovlašteni predstavnik političke stranke ili koalicije.
Žalba se dostavlja svim zainteresiranim stra nama navedenim u žalbi. Strane navedene u
žalbi mogu se u roku 48 ( četrdeset osam) sati od primitka žalbe pismeno izjasniti o njenim
navodima.

21
U roku iz stava 2. ovog člana, strana protiv čije je odluke podnesena žalba, dužna je na
traženje Apelacionog odjeljenja dostaviti sve spise na koje se žalba odnosi.

Kad Apelaciono odjeljenje na đe da je žalba osnovana, donijet će odluku kojom će odrediti
da se uklone nepravilnosti kojima je povrije đeno izborno pravo. U protivnom, odbit će
žalbu.
Apelaciono odjeljenje će odlukom iz stava 1. ovog člana odrediti mjere koje treba
preduzeti, da bi se otklonile nepravilnosti kojima je povrije đeno izborno pravo podnosioca
žalbe, ostavljajući rok za izvršenje i odrediti sankcije za slučaj neizvršenja odluke.

Odluka Apelacionog odjeljenja po žalbi uloženoj zbog povrede izbornog prava je konačna
i obavezujuća.

X - KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 1.500 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj nadležna institucija:
1) ako po zahtjevu stranke ne donese rješenje u predviđenom roku (član 18. stav 2.);
2) ako ne dostavi Sudu sve spise koji se odnose na predmet (član 28. stav 3.);
3) ako ne postupi onako kako je u presudi odre đeno ili ne donese novi upravni akt,
odnosno ne postupi po traženju Suda (član 34. st. 2. i 4.);
4) ako ne donese novi upravni akt u roku ili ga donese protivno pravnom shvatanju Suda,
odnosno primjed- bama Suda (član 63.);
5) ako ne donese upravni akt u roku ili po podnesenom posebnom podnesku stranke ili
ne dostavi spise i traženo obavještenje Sudu ili ne izvrši rješenje Suda (član 64.);
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kaznit će se nov čanom kaznom od 200 do 800 KM i
odgovorno lice u nadležnoj instituciji.

Odgovornim licem u nadležnoj instituciji u smislu člana 83. stav 2. ovog zakona smatra se
rukovodilac te institucije i službenik u toj instit uciji koji je zadužen da neposredno izvrši
određeni posao, a nije to učinio ili je izvršio radnju protivno datoj obavezi.

XI - PRIJELAZNE I ZAVRšNE ODREDBE

22

Upravni spor po ovom zakonu može se voditi protiv kona čnih rješenja koja, u skladu sa
Ustavom Bosne i Hercegovine i me đunarodnim ugovorima, donose me đunarodni
upravitelji i druge institucije koje na ter itoriji Bosne i Hercegovine obavljaju odre đene
poslove pod me đunarodnom upravom, i u okviru tih poslova rješavaju o odre đenim
pravima i obavezama gra đana i pravnih lica, ako me đunarodnim ugovorom nije druk čije
određeno.
Sud odlu čuje o tužbama protiv upravnih akata institucija iz stava 1. ovog člana, koji su
obrazovani za potrebe Bosne i Hercegovine.
Pokretanje i vođenje upravnog spora protiv upravnih akata iz stava 1. ovog člana vrši se na
način i pod uslovima utvr đenim u odredbama ovog zakona koje se odnose na upravni
spor.
Izuzetno, tužbe protiv kona čnih akata Komisije za imovinske zaht jeve raseljenih lica i izbjeglica
donesenih nakon potpisivanja Sporazuma iz člana 1. ovog zakona, podnose se u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave, a objavit će se u "Službenom
glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike
Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH".

PS BiH broj 67/02
3. jula 2002. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Mariofil Ljubić, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
dr. Nikola špirić, s. r.