Zakon o sudovima u Federaciji BiH

Sadržaj zakona
Ovim Zakonom ure đuje se: organizacija, nadležnost, fi nansiranje, pravosudna uprava i
druga pitanja od zna čaja za organizaciju i funkcioniranje op ćinskih sudova, kantonalnih sudova i
Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

‐
NAPOMENA: Izmjene, dopune i ispravka Zakona objavljene u „Službenim novinama FBiH“
br. 22/06, 63/10, 72/10 i 7/13

Sudska vlast
Sudovi vrše sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Nezavisnost
Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti.
Niko ne smije uticati na nezavis nost i nepristrasnost sudije pri odlu čivanju u predmetima
koji su mu dodijeljeni u rad.

Osnivanje sudova
Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

Zaštita prava
Sudovi štite prava i slobode zagarantirane ust avima Bosne i Hercegovine, Federacije i
kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

Preispitivanje sudskih odluka
Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u
postupku propisanom ustavom ili zakonom.

Obaveznost sudskih odluka
Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujuće su na teritoriji Federacije.

Javnost i transparentnost
Rad sudova je javan ukoliko nije drugačije određeno zakonom.
Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima pred
sudovima, objavljivanjem sastava suda, te dava njem obavještenja javnosti o toku sudskog
postupka, pod uvjetima predvi đenim zakonom. Transparent nost se može ostvarivati i
objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

Sastav sudova

‐
Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vije ćima sudija, odnosno u vije ćima sudija i sudija
porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim zakonom mogu postupati i odlučivati i stručni
saradnici.
Sastav sudskog vijeća određuje se zakonom.
Ako zakonom nije druga čije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u vije ćima
sastavljenim od trojice sudija, a u vije ćima sastavljenim od pet sudija kada odlu čuje o pravnim
lijekovima protiv odluka svojih vijeća.

Službeni jezici
Službeni jezici koji se koriste u sudovima su bos anski, hrvatski i srpski a službena pisma
su latinica i ćirilica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija u postupku ili jeziku
koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na ro čištu
ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka služi u postupku i to u krivi čnom postupku na
trošak suda, a u svim ostalim postupcima na trošak stranke. Stranke mogu pismena upu ćivati
sudu na bilo kojem od službenih jezika.

Službene legitimacije
Sudijama se izdaju službene legitimacije.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i
tužilačko vijeće) propisuje obrasce i izgled službene legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo
pravde.

Sudska toga
Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.
Visoko sudsko i tužila čko vije će propisuje korištenje i izgled sudske toge a Federalno
ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

Oznake pripadnosti
Sudije i službenici suda ne smiju is poljavati bilo kakvu vjersku, politi čku, nacionalnu ili
drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti.
Oznake vjerske, politi čke, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj
zgradi ili u prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na stranke i treća lica.

Pečat

‐
Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom.

Saradnja i pravna pomoć
Sudovi su dužni sarađivati međusobno, kao i sa organima vlasti i stranim sudovima.
U stvarima iz svoje nadležnosti sudovi pružaju pravnu pomo ć drugim sudovima u Bosni i
Hercegovini, u skladu sa zakonom.
Organi vlasti i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja dužni su sudovima, na njihov zahtjev,
blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke potrebne za vođenje sudskog postupka.
Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim dokumentima ili
na osnovu načela reciprociteta.

GLAVA II

ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST SUDOVA
1. Organizacija i područje djelovanja sudova

Općinski sudovi
Općinski sudovi obrazuju se za područje jedne ili više općina u kantonu.

Kantonalni sudovi
Kantonalni sudovi obrazuju se za područje jednog kantona

Vrhovni sud Federacije
Vrhovni sud Federacije je najviši žalbeni sud u Federaciji.

Obavljanje poslova u sjedištu i van sjedišta suda
Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti u svom sjedištu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, opć inski sudovi mogu poslove iz svoje
nadležnosti obavljati i izvan svog sjedišta u odjeljenjima izvan sjedišta suda, kao i u drugim
mjestima na sudskim danima, u skladu sa zakonom.
Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mo gu poslove iz svoje nadležnosti obavljati
van svog sjedišta iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili iz drugih opravdanih razloga.

Odjeljenje izvan sjedišta suda

‐

Odjeljenje izvan sjedišta suda obrazuje se i ukida ovim Zakonom.
Odjeljenje izvan sjedišta suda trajno je smješteno u mjestu koje se nalazi na podru čju
suda, ali izvan njegovog sjedišta.
U odjeljenju izvan sjedišta suda sud, po pravilu , obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti
za područje za koje je odjeljenje obrazovano.
Radom odjeljenja izvan sjedišta suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda utvr đuje mjesto vo đenja postupka i nač in formiranja sudskih vije ća u
predmetima u kojima broj sudija raspoređenih u odjeljenju izvan sjed išta suda nije dovoljan za
postupanje po pravilima sudskog postupka. Predsjednik suda dužan je da vodi ra čuna o
efikasnosti rada suda i ekonomičnosti sudskog postupka.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog člana, predsjednik suda u pojedinačnom predmetu, na
zahtjev postupaju ćeg sudije, može iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili iz drugih
opravdanih razloga odrediti da se postupak, od nosno pojedine radnje u postupku vode i izvan
mjesta u kojem bi se, prema odredbama ovog člana, vodili.

Sudski dani
Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vo đenja postupaka ili obavljanja
drugih poslova u mjestima koja se nalaze na podru čju suda, ali izvan njegovog sjedišta, odnosno
odjeljenja izvan sjedišta suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana.
Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objav ljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na
oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani.

Sjedište i područje općinskih sudova
Općinski sudovi u Unsko-sanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Bihaću za područje općina Bihać i Bosanski Petrovac;
2) Općinski sud u Bosanskoj Krupi za područje općina Bosanska Krupa i Bužim.
Općinski sud u Bosanskoj Krupi ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Bužimu, za podru čje
općine Bužim;
3) Općinski sud u Cazinu za područje općine Cazin;
4) Op ćinski sud u Sanskom Mostu za podru čje opć ina Sanski Most i
Ključ;
5) Općinski sud u Velikoj Kladuši za područje općine Velika Kladuša.

‐
Općinski sud u Posavskom kantonu je
Općinski sud u Orašju za područje općina Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak.
Općinski sudovi u Tuzlanskom kantonu su:
1) Op ćinski sud u Gra čanici za podru čje opć ina Gra čanica i Doboj-Istok;
2) Općinski sud u Gradačcu za područje općina Gradačac i Srebrenik.
Općinski sud u Grada čcu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Srebreniku, za podru čje
općine Srebrenik;
3) Općinski sud u Kalesiji za područje općina Kalesija, Teočak i Sapna;
4) Općinski sud u Tuzli za područje općina Tuzla, Lukavac i Čelić;
5) Općinski sud u Živinicama za područje općina Živinice, Banovići i Kladanj.
Općinski sud u Živinicama ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Kladnju za podru čje
općine Kladanj.
Općinski sudovi u Zeničko-dobojskom kantonu su:
1) Općinski sud u Kaknju za područje općine Kakanj;
2) Općinski sud u Tešnju za područje općina Tešanj, Usora i Doboj-Jug;
3) Općinski sud u Visokom za podru čje općina Visoko, Vareš, Olovo i Breza. Op ćinski
sud u Visokom ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Olovu za područje općine Olovo;
4) Općinski sud u Zavidovićima za područje općina Zavidovići i Maglaj.
Općinski sud u Zavidovi ćima ima odjeljenje izvan sjedišta suda u
Maglaju, za područje općine Maglaj;
5) Općinski sud u Zenici za područje općine Zenica;
6) Općinski sud u Žepču za područje općine Žepče.
Općinski sud u Bosanskopodrinjskom kantonu – Goražde je Op ćinski sud u
Goraždu za područje općina Goražde, Pale-Prača i Foča-Ustikolina.
Općinski sudovi u Srednjobosanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Travniku za područje općina Travnik, Vitez, Novi Travnik i Busovača;
2) Općinski sud u Bugojnu za podru čje općina Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji
Vakuf, Jajce i Dobreti ći. Općinski sud u Bugojnu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Jajcu, za
područje općina Jajce i Dobretići;

‐
3) Općinski sud u Kiseljaku za područje općina Kiseljak, Fojnica i Kreševo.
Općinski sudovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Mostaru za područje Grada Mostara i područje općine Čitluk;
2) Op ćinski sud u Konjicu za podru čje opć ina Konjic, Jablanica i Prozor-Rama;
3) Op ćinski sud u Čapljini za područ je opć ina Čapljina, Stolac, Neum i
Ravno.
Općinski sudovi u Zapadnohercegovačkom kantonu su:
1) Op ćinski sud u Širokom Brijegu za podru čje opć ina Široki Brijeg i
Posušje;
2) Općinski sud u Ljubuškom za područje općina Ljubuški i Grude.
Općinski sud u Kantonu Sarajevo je Općinski sud u Sarajevu za podru čje općina: Stari
Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sa rajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilijaš, Vogoš ća, Hadži ći,
Ilidža i Trnovo.
Općinski sud u Kantonu 10 je Op ćinski sud u Livnu za podru čje opć ina: Livno,
Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i Kupres. Općinski sud u Livnu ima odjeljenje
izvan sjedišta suda u Drvaru, za podru čje opć ina Drvar i Bosansko Grahovo i odjeljenje u
Tomislavgradu, za područje općina Tomislavgrad i Kupres.

Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima
U privrednim predmetima op ćinski sudovi u kojima se obrazuju privredna odjeljenja
mjesno su nadležni za područje cijelog kantona.
Privredna odjeljenja obrazuju se u op ćinskim sudovima u: Biha ću, Orašju, Tuzli, Zenici,
Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu.

Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u registar
Poslove upisa u registre pravnih lica vrše op ćinski sudovi u: Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici,
Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu za područje cijelog kantona.

Sjedište i područje kantonalnih sudova
Kantonalni sudovi su:
1) Kantonalni sud u Bihaću za područje Unsko-sanskog kantona;
2) Kantonalni sud u Odžaku za područje Posavskog kantona;

‐
3) Kantonalni sud u Tuzli za područje Tuzlanskog kantona;
4) Kantonalni sud u Zenici za područje Zeničko-dobojskog kantona;
5) Kantonalni sud u Goraždu za područje Bosanskopodrinjskog kantona - Goražde;
6) Kantonalni sud u Novom Travniku za područje Srednjobosanskog kantona;
7) Kantonalni sud u Mostaru za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona;
8) Kantonalni sud u Širokom Brijegu za područje Zapadnohercegovačkog kantona;
9) Kantonalni sud u Sarajevu za područje Kantona Sarajevo i
10) Kantonalni sud u Livnu za područje Kantona 10.

Sjedište i područje Vrhovnog suda Federacije
Vrhovni sud Federacije ima sjedište u Sarajevu i nadležan je za područje cijele Federacije.
2. Stvarna nadležnost

Stvarna nadležnost općinskih sudova
Općinski sud je nadležan:
1) U krivičnim predmetima:
a) da u prvom stepenu sudi:
- za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna nov čana kazna ili kazna
zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog suda;
- za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda;
- za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na općinski sud;
- u svim krivičnim postupcima protiv maloljetnika;
b) da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
c) da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predviđeno;
d) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude, na
osnovu sudske odluke i
e) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom.
2) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:

‐
a) u svim građanskim sporovima i
b) u vanparničnom postupku.
3) U privrednim predmetima op ćinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom
stepenu sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba,
usluga, vrijednosnih papira, vlasni čkih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i
obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili
fizičko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili
drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama,
te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje
vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tv rdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju
ili monopolistički sporazum;
f) privredne prijestupe i
g) u postupku ste čaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji
nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i likvidacije.
4) U drugim predmetima:
a) da vodi izvršni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno;
b) da određuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
c) da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;
d) da obavlja zemljišno-knjižne poslove u skladu sa zakonom;
e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vrši poslove međunarodne pravne pomo ći, ako zakonom nije odre đeno da neke od
tih poslova vrši kantonalni sud;
g) da vrši poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vrši druge poslove određene zakonom.

Stvarna nadležnost kantonalnih sudova

‐
Kantonalni sud je nadležan:
1) Prvostepena nadležnost:
a) da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina
ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije određena nadležnost drugog suda;
b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
c) da sudi za krivi čna djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na
kantonalne sudove i
d) da odlučuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava
utvrđenih ustavom, ako su takv e slobode i prava povrijeđeni kona čnim pojedina čnim aktom ili
radnjom službenog lica u organima uprave, odnosno odgovornog lica u preduze ću, ustanovi ili
drugom pravnom licu kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita.
2) Drugostepena nadležnost
a) da odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova,
b) da odluč uje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odre đeno
zakonom.
3) Ostalo
a) da rješava o sukobu mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa područja kantona;
b) da odlučuje o prijenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski
sud na području kantona;
c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera si gurnosti i pravnih posljedica osude na
osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
e) da rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgova čkih sudova i stranih
arbitraža;
f) da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima i
g) da obavlja druge poslove određene zakonom.

Stvarna nadležnost Vrhovnog suda Federacije
Vrhovni sud Federacije nadležan je:
1) da odlu čuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako je
to zakonom određeno;

‐
2) da odlu čuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomo ćnih odluka sudova kada
je to zakonom određeno;
3) da odlu čuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vije ća, ako zakonom nije
drugačije određeno;
4) da rješava sukobe nadležnosti izme đu kantonalnih i op ćinskih sudova sa podru čja
različitih kantona, ako zakonom nije drugačije određeno;
5) da odlu čuje o prienošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi sud kada je to
određeno zakonom i
6) da obavlja druge poslove utvrđene zakonom, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine.
Vrhovni sud Federacije može imat i i izvorne nadležnosti, ako su utvrđene federalnim
zakonima.

Postupak pred ustavnim sudovima
Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim
sudom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine u skladu
sa ustavom i odgovarajućim propisima koji uređuju postupak pred Ustavnim sudom.

GLAVA III

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SUDOVA

Dužnosti predsjednika suda
Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom.
Predsjednik predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama.
Predsjednik suda može pojedine svoje nadležnosti prenijeti na sudije ili službenike suda.
Predsjednik suda odre đuje sudiju koji ć e vršiti dužnost predsjednika suda u njegovom
odsustvu.

Sekretar suda
Sudovi koji imaju više od sedam sudija mogu imati sekretara suda.
Sekretar suda može biti lice koje ima visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog
staža, uključujući i odgovarajuće iskustvo na organizacijskim poslovima u trajanju od najmanje tri
godine.

Dužnosti sekretara suda

‐
Sekretar suda odgovoran je za pravilno i blagovremeno obavljanje administrativnih,
tehničkih i finansijskih poslova u sudu.
Sekretar suda za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda.

Sudovi bez sekretara
U sudovima koji nemaju sekretara suda predsjednik suda sam obavlja poslove sekretara ili
osigurava da ih izvrše druge sudije ili službenici suda.

Opća sjednica i proširena opća sjednica
Opću sjednicu suda čine sve sudije tog suda.
Opću sjednicu saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.
Opća sjednica saziva se kad je to predvi đeno pravilima sudskog postupka.

Za punovažnost odlu čivanja na op ćoj sjednici potrebno je prisustvo najmanje dvije
trećine sudija, a odluke se donose većinom glasova prisutnih sudija.
Vrhovni sud Federacije ima proširenu opću sjednicu na kojoj se zauzimaju načelni stavovi
o pitanjima koja su od interesa za primjenjivanje federalnih zakona.
Proširenu opću sjednicu sačinjavaju predsjednik suda i sudije Vrhovnog suda Federacije i
određen broj sudija kao delegati kantonalnih sudova.
Za održavanje proširene opće sjednice potrebno je prisustvo najmanje dvije tre ćine sudija
koji ulaze u sastav proširene opće sjednice.
Bliže odredbe o radu i nač inu rada op će sjednice i proširene opć e sjednice ure đuju se
općim aktom suda.

Sudska odjeljenja
U sudovima se mogu obrazovati sudska odjeljenja radi odlu čivanja o stvarima iz iste
pravne oblasti.

Propisi o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju suda
Visoko sudsko i tužilačko vijeće donosi pravilnik o unutrašnjem sudskom poslovanju, koji
prethodno priprema u saradnji sa federalnim ministrom pravde.
Predsjednik suda, uz saglasnost federalnog ministra pravde, donosi pravilnik o unutrašnjoj
organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa kriterijima iz člana 41. ovog Zakona.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji suda i sistematizaciji radnih mjesta predsjednik suda
dostavlja Visokom sudskom i tužilačko
m vijeću.

‐

GLAVA IV

SUDIJE

Dodatne sudije
Ako predsjednik suda smatra da su sudu neophodne dodatne sudije radi rada na zaostalim
predmetima ili zbog zamjene duže odsutnog jednog ili više sudija tog suda, podnijet će Visokom
sudskom i tužilačkom vijeću zahtjev za imenovanje dodatnih sudija.

Sudije porotnici
Predsjednik op ćinskog suda, nakon pribavljenog mišljenja Visokog sudskog i tužila čkog
vijeća, utvrđuje broj sudija porotnika potrebnih za taj sud.
Predsjednik op ćinskog suda objavljuje konkurs za sudije porotnike oglašavanjem na
oglasnoj tabli suda i u najmanje jednim dnev nim novinama. Predsjednik suda, prema svojoj
ocjeni, bira najbolje kandidate za sudije porotnike između kandidata koji ispunjavaju uvjete
utvrđene zakonom i dostavlja listu kandidata Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Personalna evidencija sudija i sudija porotnika
Sud vodi evidenciju za svakog sudiju i sudiju porotnika u kojoj su sadržani lič ni podaci i
podaci o struč noj spremi i iskustvu sudije, kao i ostali podaci. Sudija, odnosno sudija porotnik
ima pravo uvida u svoj dosje i pravo da traži ispravku pogrešnih podataka.

Ocjenjivanje rezultata rada sudija
Rezultati rada sudija ocjenjuju se najmanje jednom godišnje u skladu sa kriterijima koje
utvrdi Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Ocjenjivanje rezultata rada sudija vrši predsjednik suda. Rezultate rada predsjednika suda
ocjenjuje predsjednik neposredno višeg suda.

GLAVA V

SLUŽBENICI SUDA

Broj i stručna sprema službenika suda
Federalni ministar pravde utvr đuje kriterij za odre đivanje ukupnog broja službenika u
sudovima.
Pod službenicima suda, u smislu ovog Zakona , podrazumijevaju se državni službenici i
namještenici zaposleni u sudu.

‐
Broj službenika, njihova stru čna sprema i drugi uvjeti za zapošljavanje u svakom sudu
posebno se utvrđuju pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Stručni saradnici
Za struč nog saradnika u sudu može biti primlj en diplomirani pravnik sa položenim
pravosudnim ispitom.
Stručni saradnik može postupati i odlu čivati u vanparnič nim i izvršnim stvarima i
sporovima male vrijednosti kada je to predvi đeno zakonom u predmetima koje mu dodijeli
predsjednik suda.
Stručni saradnik pomaže sudiji u njegovom radu, vrši analizu pravnih pitanja, priprema
predmete za su đenje, te obavlja, samostalno ili pod na dzorom i po uputstvima sudije, druge
stručne poslove predviđene zakonom ili pravilnikom.

Stručni savjetnici
Vrhovni sud Federacije može zapošljavati stručne savjetnike.
Za stručnog savjetnika može biti primljen diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim
ispitom i iskustvom na radu na pravnim poslovima od najmanje pet godina.
Stručni savjetnik obavlja poslove iz člana 43. stav 3. ovog Zakona.

Pripravnici
Za sudskog pripravnika može biti primljen na praksu diplomirani pravnik najduže na
period do dvije godine.
Edukacija sudskih pripravnika odvija se u skladu sa programom po četne obuke koju
utvrđuje Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Pripravnici, pod nadzorom sudije ili stru čnog saradnika, mogu obavljati iste zadatke kao i
stručni saradnici, s tim što ne mogu donositi odluke u predmetima.

Pripravnici – volonteri
Sudovi mogu primati na praksu pripravnike - volontere.
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sudijske pripravnike shodno se primjenjuju na
pripravnike - volontere.
Pripravnicima – volonterima za vrijeme obavljanj a prakse ne pripada naknada za rad, niti
druga prava koja se stiču po osnovu rada, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Administrativni poslovi koje samostalno obavljaju ostali službenici suda

‐
Određeni poslovi koje ne moraju obavljati sudije mogu se povjeriti službenicima suda koji
obavljaju administrativne poslove. Ukoliko zakonom ili drugim propisom nije druga čije
propisano, ovlašteni službenici koji obavljaju ad ministrativne poslove mogu samostalno obavljati
sljedeće poslove i to:
1) ovjeravati potpise;
2) davati obavještenja na osnovu podataka iz sudskog registra;
3) izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima sud vodi evidenciju;
4) primati na zapisnik ili u obliku službene zabilješke kratka obavještenja stranaka i drugih
zainteresiranih lica o promjeni adrese ili boravišta, ili o datumu prijema sudske odluke kada
dostavnica nije vra ćena sudu ili je vra ćena sudu, ali datum izvršenja dostave nije naznač en na
dostavnici;
5) poduzimati odgovarajuće mjere za naplatu novčanih kazni i troškova postupka i
6) obavljati druge poslove i zadatke koje im dodijeli predsjednik suda ili sekretar suda.

Prava iz radnih odnosa
Propisi o položaju, pravima i obavezama službenika u organima uprave shodno se
primjenjuju na službenike suda, ako zakonom nije drugačije određeno.

Probni period
Svi službenici suda primaju se u radni odnos uz obavezan probni rad od tri mjeseca.

Personalna evidencija službenika suda
Za službenike suda vodi se evidencija u kojoj su sadržani lič ni podaci, podaci o stru čnoj
spremi i iskustvu i ostali podaci. Svi službenici čiji se podaci čuvaju u evidenciji imaju pravo uvida
u svoj dosje i pravo da traže ispravku pogrešnih podataka.

Ocjenjivanje rezultata rada službenika suda
Rezultati rada službenika suda ocjenjuju se najmanje jednom godišnje.
Predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada sekr etara suda. Na prijedlog rukovodioca koji je
neposredno nadređen službeniku koji se ocjenjuje, predsjednik suda ocjenjuje rezultate rada
stručnih saradnika i pripravnika, a sekretar suda rezultate ostalih službenika.

Odgovornost
Službenik suda odgovoran je za povredu službene dužnosti i protiv njega se može voditi
disciplinski postupak u skladu sa zakonom.

‐

GLAVA VI

SUDSKI TUMAČI

Postavljanje
Nakon pribavljenog mišljenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Vlada Federacije donosi
propise o postavljanju, te pravima i dužnostima stalnih sudskih tumača.
Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tuma ča, osim u slu čajevima kada nema sudskih
tumača za odre đeni jezik. Postupak za takve slu čajeve utvrđuje se propisima iz stava 1. ovog
člana.

GLAVA VII

OBAVEZE PREMA STRANKAMA I JAVNOSTI

Povjerljivost
Sudije i službenici suda dužni su čuvati u tajnosti sve što u toku svog rada saznaju o
učesnicima u postupku i o pravnim i činjeničnim okolnostima njihovog predmeta, te su dužni
čuvati kao povjerljive podatke koji nisu dostupni javnosti.

Službena tajna
Sudije i službenici suda dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na na čin na koji su je
doznali. Pod službenom tajnom podrazumijevaju se naročito:
1) svi podaci koji su kao službena tajna određeni zakonom ili drugim propisom;
2) svi podaci koji su kao službena tajna odre đeni općim aktima državnih organa, pravnih
lica i drugih institucija;
3) podaci i isprave koji su posebno odre đeni kao službena tajna od državnih organa,
pravnih lica i drugih institucija i
4) podaci i isprave koje je kao službenu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlašteni
službenik suda.
Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.
Predsjednik suda može sudiju, odnosno službenika suda osloboditi obaveze čuvanja
službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi.

Radno vrijeme
Predsjednik suda utvrđuje raspored radnog vremena u sudu.

‐

Hitni predmeti
Radi postupanja po hitnim predmetima izvan radnog vremena odre đuju se u sudu
dežurne sudije i službenici.

Sloboda pristupa sudskim spisima i upisnicima
Javnost i stranke u postupku imaju pravo pristupa sudskim spisima u skladu sa zakonom.
Podaci upisani u sudski upisnik su javni i svako ih može prepisati i zahtijevati da mu se
izda ovjeren izvod iz sudskog upisnika, osim ako za pojedine podatke iz sudskog upisnika
zakonom nije drugačije određeno.

Odgovornost
Federacija, odnosno kanton, zavisno od toga ko osigurava sredstva za rad suda,
odgovaraju za štetu koju u vršenju službe u čine službenici suda fizičkim ili pravnim licima svojim
nezakonitim ili nepravilnim radom.

Pritužbe na rad sudija i službenika suda
Sud je dužan utvrditi postupak primanja prit užbi na rad sudija i službenika suda, te
postupanja po tim pritužbama.
Predsjednik suda postupa po pritužbama protiv službenika suda, a pritužbe protiv sudija
bez odlaganja dostavlja Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

GLAVA VIII

PRAVOSUDNA UPRAVA

Ministarstva pravde
Federalno ministarstvo pravde ima sljedeće nadležnosti:
1) prati primjenu ovog Zakona i drugih propisa koji se odnose na
organizaciju i poslovanje svih sudova u Federaciji i
2) prikuplja statisti čke podatke o radu svih sudova u Federaciji i daje
uputstva sudovima za prikupljanje, vođenje i dostavljanje tih podataka.
Federalno ministarstvo pravde u odnosu na Vrhovni sud Federacije i kantonalna
ministarstva pravde u odnosu na kantonalne i općinske sudove, imaju sljedeće nadležnosti:
1) prate obavljanje poslova sudske uprave;

‐
2) sarađuju sa predsjednikom suda u rješavanju prit užbi koje primi ministarstvo, a koje se
odnose na sudsku upravu;
3) daju prijedloge predsjedniku suda i sa njim sara đuju radi unapre đenja organizacije i
poslovanja suda;
4) prikupljaju statističke podatke o radu sudova;
5) osiguravaju materijalne uvjete za rad sudova, ako zakonom nije drugačije određeno i
6) vrše nadležnosti u vezi sa sudsk im budžetom u skladu sa odredbama čl. 69., 71. i 72.
ovog Zakona.
U vršenju svojih nadležnosti Federalno ministarstvo pravde i kantonalna ministarstva
pravde sara đuju i razmjenjuju informacije. Federalno ministarstvo pravde, u cilju uskla đivanja
rada kantonalnih ministarstava pravde, koordinira vršenje njihovih nadležnosti, te u tu svrhu
može izdavati uputstva.
U vršenju svojih nadležnosti iz poslova pravosudne uprave Federalno ministarstvo
pravde i kantonalna ministarstva pravde usko sara đuju i dostavljaju sve informacije Visokom
sudskom i tužilačkom vijeću.

Federalni ministar pravde
Federalni ministar pravde donosi propise predvi đene ovim Zakonom u roku od 90 dana
od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Dostava podataka i izvještaja
Sudovi su dužni dostaviti nadležnim ministarstvima pravde sve tražene podatke koji su im
potrebni za vršenje nadležnosti iz člana 61. ovog Zakona.
Sud podnosi godišnji izvještaj o svom radu za proteklu godinu nadležnom ministarstvu
pravde i Visokom sudskom i tužlačkom vijeću do 31. marta tekuće godine.

Nepravilnosti
Ako kantonalno ministarstvo pravde utvrdi da u sudu postoje nepravilnosti u primjeni
ovog Zakona ili drugih propisa koji se odnose na organizaciju i poslovanje sudova, obavijestit će
o tome Federalno ministarstvo pravde.
Ako Federalno ministarstvo pravde, pri vršenj u svojih nadležnosti ili na osnovu izvještaja
kantonalnih ministarstava pravde, utvrdi da u sud u postoje nepravilnosti u primjeni ovog Zakona
ili propisa iz stava 1. ovog člana, obavijestit će o tome predsjednika suda ili Visoko sudsko i
tužilačko vijeće radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Pritužbe

‐
Ministarstva pravde nisu nadležna za pos tupanje po pritužbama protiv sudija, te će takve
pritužbe, po prijemu, bez odlaganja pr oslijediti Visokom sudskom i tužilač kom vijeću na daljnje
postupanje.

Nezavisnost sudova
Ministarstva pravde vrše svoje dužnosti na na čin koji osigurava nezavisnost sudova i ne
smiju na bilo koji način uticati na rad sudova u vezi sa pojedinačnim predmetima.

Informacijske tehnologije
Visoko sudsko i tužila čko vije će koordinira upotrebu informacijskih tehnologija u
sudovima radi ostvarivanja jednoobraznosti.
Sud može uvesti automatizirani sistem pra ćenja ili registracije predmeta, ili drugi sistem
upravljanja predmetima, uključ ujući sisteme sigurnosne pohrane i čuvanja podataka, samo uz
prethodno odobrenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

GLAVA IX

FINANSIRANJE SUDOVA I SUDSKI BUDŽET

Sredstva za rad sudova
Sredstva za rad Vrhovnog suda Federacije osigurava Federacija.

Sredstava za rad kantonalnih i općinskih sudova osiguravaju kantoni.
Sredstva se osiguravaju tako da obimom i vremenom dozna čavanja omogućavaju svakom
sudu da u svom radu postupa nezavisno, nepris trasno i efikasno, te da svaki sud ispunjava sve
svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeću.
Sredstva za rad svakog suda iskazuju se posebno u budžetima i sistemu trezora.

Izrada prijedloga budžeta
Sud izrađuje prijedlog godišnjeg budžeta za narednu godinu na osnovu iznosa troškova u
tekućoj godini, te predviđenih troškova u narednoj godini.
Sud podnosi prijedlog budžeta Visokom sudskom i tužila čkom vije ću radi davanja
eventualnih primjedbi u roku koji odredi Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Nakon razmatranja primjedbi Visokog sudskog i tužila čkog vije ća i eventualne izmjene
prijedloga budžeta, odnosno nakon isteka roka od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga
Visokom sudskom i tužila čkom vije ću, sud dostavlja prijedlog budžeta nadležnom ministarstvu
pravde, zajedno sa komentarima Visokog sudskog i tužila čkog vije ća u roku koji odredi to
ministarstvo.

‐
Ukoliko se nadležno ministarstvo pravde ne slaže sa predloženim budžetom ili su mu
potrebne dodatne informacije, kontaktirat će sekretara suda, odnosno predsjednika suda, ako sud
nema sekretara suda i o tome obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Nadležno ministarstvo pravde dostavlja svakom sudu i Visokom sudskom i tužila čkom
vijeću primjerak kona čnog prijedloga budžeta za odnosni sud u obliku koji je dostavljen
ministarstvu finansija, odnosno vladi.
Prije nego što izmijeni prijedlog sudskog budžeta nadležno ministarstvo finansija,
odnosno vlada obavit će konsultacije sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem.
Ukoliko budžet nije usvojen u iznosu koji je predložio sud, u skladu sa odredbama ovog
člana, nadležno ministarstvo pravde prije izrade kona čnog budžeta za taj sud obavit će
konsultacije sa sekretarom suda, odnosno sa predsjednikom suda, ako sud nema sekretara suda.

Izmirenje dugova
Prijedlog sudskog budžeta koji se dostavlja na usvajanje zakonodavnom tijelu sadrži plan
izmirenja dugova nastalih u sudovima u prethodnom periodu.

Izvršenje i izmjene budžeta
Izvršenje sudskog budžeta vrši se u skla du sa budžetom koji je odobrilo zakonodavno
tijelo.
Odluku o izmjeni budžeta kojim se smanjuje iznos budžeta sudova može donijeti samo
zakonodavno tijelo.
Prije pokretanja postupka izmjene budžeta kojim se smanjuje iznos budžeta sudova
nadležno ministarstvo pravde ili drugo nadležno t ijelo vlade mora o tome obavijestiti Visoko
sudsko i tužilačko vijeće.
U toku budžetske godine sud može zahtijevati preraspodjelu novč anih sredstava u okviru
različitih pozicija usvojenog budžeta, s tim da nijedna pozicija ne može biti smanjena za više od
10 % od odobrenog iznosa za tu poziciju.
Zahtjev za preraspodjelu iz stava 4. ovog č lana podnosi se u pisanoj formi nadležnom
ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka zahtje va nadležnom ministarstvu finansija i Visokom
sudskom i tužilačkom vijeću.
Ministarstvo pravde dužno je udovoljiti zahtjevu suda iz stava 4. ovog člana, te o
izvršenoj preraspodjeli obavijestiti nadležno mini starstvo finansija i Visoko sudsko i tužila čko
vijeće.

Dodatno finansiranje iz budžeta

‐
Sud kojem su u toku godine za rad neophod na dodatna sredstva podnosi zahtjev za
odobrenje dodatnih finansijskih sredstava nadležnom ministarstvu pravde, uz dostavu primjerka
takvog zahtjeva Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Donacije
Sud može, u skladu sa zakonom, primati d onacije u novcu, stvarima i uslugama, pod
uvjetom da njihovo prihva ćanje ne ugrožava ili ne dovodi u sumnju nezavisnost i nepristrasnost
suda.
Za prijem svake donacije za sud predsjednik suda mora dobiti odobrenje od Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća.

GLAVA X

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prvostepena nadležnost Vrhovnog suda Federacije
Prvostepeni postupak u krivi čnim predmetima za koje je, prema odredbama ranije
važećeg zakona, bio nadležan Vrhov ni sud Federacije, nastavit će se pred sudom nadležnim
prema odredbama o stvarnoj nadležnosti ovog Zakona i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik BiH”, br. 29/00, 16/02, 24/02 i 3/03).
Spisi predmeta iz stava 1. ovog člana dostavit će se nadležnom sudu u roku od 15 dana od
dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Stvarna nadležnost u upravnim sporovima
Postupak u predmetima upravnih sporova u kojima je stvarna nadležnost izmijenjena
odredbama člana 28. stav 1. tačka 1. podtačka d) ovog Zakona, koji je pokrenut do dana stupanja
na snagu ovog Zakona, nastavit će se pred sudom nadležnim prema odredbama čl. 5. i 6. Zakona
o upravnim sporovima («Službene novine Federac ije BiH», br. 2/98 i 8/00), osim u postupcima
koji nisu završeni po tužbama podnesenim Vrhovnom sudu Federacije nakon 31.12.2003. godine,
koji postupak će se nastaviti pred nadležnim kantonalnim sudom u skladu sa ovim Zakonom.

Stvarna nadležnost za poslove upisa u registar
Postupak u predmetima upisa u sudski registar u kojima je stvarna nadležnost izmijenjena
odredbama člana 27. stav 1. ta čka 4. podtač ka g), koji je pokrenut do dana stupanja na snagu
ovog Zakona, nastavit će se pred sudom nadležnim prema odredbama ovog Zakona.
Spisi predmeta iz stava 1. ovog člana dostavit će se nadležnom sudu u roku od 15 dana od
dana stupanja na snagu ovog Zakona.

‐
Postupak u predmetima iz stava 1. ovog člana u kojima je do stupanja na snagu ovog
Zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom završava,
nastavit će se pred sudom nadležnim prema odredbama čl. 8., 56., 57. i 62. Zakona o postupku
upisa pravnih lica u sudski registar («Službene no vine Federacije BiH», br. 4/00, 19/00, 49/00,
32/01, 14/02 i 29/03).
Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 3.
ovog člana, postupak će se nastaviti pred sudom nadležnim prema odredbama ovog Zakona.

Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije
Bosne i Hercegovine
Dok Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine ne utvrdi
program početne obuke za pripravnike i pripravnike - volontere ova obuka će se vršiti u skladu sa
postojećim programima obuke.

Korištenje postojećih automatiziranih sistema
Sudovi koji su do stupanja na snagu ovog Zakona posjedovali automatizirane sisteme
praćenja ili registracije predmeta, ili druge sisteme upravljanja predmetima mogu nastaviti koristiti
iste sisteme i bez odobrenja iz č lana 67. ovog Zakona, dok Visoko sudsko i tužila čko vijeće ne
utvrdi jednoobrazne sisteme za sve sudove ili jednoobrazne kriterije za usvajanje tih sistema.

Primjena čl. 9., 39. i 40.
Odredbe čl. 9., 39. i 40. ovog Zakona, u dije lu koji se odnosi na sudije porotnike,
primjenjuju se samo na postupke koji se, u skladu sa prijelaznim i završnim odredbama Zakona o
krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovin e (“Službene novine Federacije BiH”, br.
35/03 i 56/03) i Zakona o parničnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, broj 53/03),
provode prema propisima koji su se primjenjivali do dana njihovog stupanja na snagu.

Prestanak važenja zakona o sudovima
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o Vrhovnom sudu
Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 4/95, 9/96, 20/01
i 44/01).
U slučaju da je ovaj Zakon u suprotnosti sa dr ugim zakonima u Federaciji primjenjivat će
se ovaj Zakon.
Kantonalna zakonodavna tijela dužna su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog Zakona uskladiti svoje zakone i druge propise sa odredbama ovog Zakona.

Stupanje na snagu
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama
Federacije BiH”.

‐
Predsjedatelj
Doma naroda Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić

Predsjedatelj
Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović
«Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine»
_
Godina XIII Broj 22 Ponedjeljak, 8.5.2060.godine
__
PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu člana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i
Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni čkog doma od 18.
aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine.
Broj 01-02-300/06
26. aprila 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Niko Lozančić, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE

‐
U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i He rcegovine ("Službene novine Federacije
BiH", broj 38/05) u članu 19. stav 2. iza riječi "suda" dodaju se riječi: "u prekršajnim odjeljenjima
izvan sjedišta suda".

Iza člana 23. dodaje se novi član 23a. koji glasi:
"Član 23a.
Općinski sudovi koji odlučuju o prekršajima iz oblasti poreza i carina
Postupak u prekršajnim predmetima iz oblasti poreza i carina vrše op ćinski sudovi u:
Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mo staru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu za
područje cijelog kantona".

U članu 27. iza tačke 2) dodaje se nova tačka 3) koja glasi:
"3) U prekršajnim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u svim prekršajnim predmetima i
b) odlučuje o zahtjevima za ponavljanje prekršajnog postupka".
U dosadašnjoj tački 3), koja postaje tačka 4) podtačka f) briše se.
Dosadašnja tačka 4) postaje tačka 5).

U članu 28. tačka 2) iza podtačke a) dodaje se nova podtačka b) koja glasi:
"b) da odlučuje po žalbama izjavljenim na rješenja o prekršajima;"
Dosadašnja podtačka b) postaje podtačka c).

U članu 36. na kraju teksta ta čka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije či: "osim prekršajnih
odjeljenja koja se osnivaju u svim općinskim sudovima".
Iza stava 1. dodaju se novi st. 2., 3., 4. i 5. koji glase:
"Odjeljenja iz stava 1. ovog člana imaju rukovodioca odjeljenja, koji je za rukovo|enje
odjeljenjem odgovoran predsjedniku suda.
Prekršajno odjeljenje može poslove iz svoje nadležnosti obavljati izvan sjedi
šta općinskog
suda.
Sudska odjeljenja izvan sjedišta suda koja su uspostavljena u skladu sa članom 22. Zakona,
odlučivat će u prekršajnim predmetima u okviru teritorijalne nadležnosti tog odjeljenja.

‐
Odluku o mjestu prekršajnih odjeljenja izvan sjedišta op ćinskih sudova donosi Federalno
ministarstvo pravde."

Iza člana 78. dodaje se novi član 78a. koji glasi:
"Član 78a.
Odredbe koje se odnose na sudove za prekršaje
Danom imenovanja sudija u prekršajna odjeljenja op ćinskih sudova postoje ći opć inski
sudovi za prekršaje koji se nalaze na podru čju općina za koje je osnovan op ćinski sud, prestaju sa
radom. Predmeti u kojima postupak nije završen dostavit će se prekršajnom odjeljenju nadležnog
općinskog suda na rješavanje.
Kantonalni sudovi za prekršaje prestaju sa radom danom imenovanja sudija u prekršajna
odjeljenja op ćinskih sudova. Predmeti u kojima postupak nije završen dostavit će se nadležnim
kantonalnim sudovima na rješavanje.
Predmete, opremu, inventar, arhivu i do kumentaciju, kao i sredstva za rad op ćinskih
sudova za prekršaje preuzet će općinski sud koji je osnovan za op ćinu u kojoj se nalazi odre|eni
općinski sud za prekršaje.
Službenicima i namještenicima u op ćinskim i kantonalnim sudovima za prekršaje, kojima
na dan imenovanja sudija u prekršajna odjeljenja op ćinskih sudova prestane radni odnos usljed
prekobrojnosti, pripadaju sva prava u skladu sa propisima kojima je ure|en njihov radno-pravni
status".

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a po čet će se primjenjivati od dana imenov anja sudija u prekršajna odjeljenja
općinskih sudova.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.
«Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine»
_
Godina XVII
Broj 63 Srijeda, 29.9.2010.godine

‐
__
PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopuna ma Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i
Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni čkog doma od 13.
septembra 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 23. septembra 2010. godine.
Broj 01-02-543/10
27. septembra 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Krišto, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE

U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i He rcegovine ("Službene novine Federacije
BiH", br. 38/05 i 22/06) u članu 22. vrše se sljedeće izmjene i dopune kako slijede:
U stavu 3. u ta čki 4) rije č "Lukavac" briše se, a u ta čki 5) rije č "Banovi ći" briše se, a u
istom stavu dodaju se tač. 6) i 7) koje glase:
"6) Općinski sud u Lukavcu za područje općine Lukavac;
7) Općinski sud u Banovićima za područje općine Banovići."
U stavu 6. u tački 2) riječ "Jajce" i rečenica: "Općinski sud u Bugojnu ima odjeljenje izvan
sjedišta suda u Jajcu, za područje općina Jajce i Dobretići;" brišu se.
U istom stavu dodaje se tačka 4) koja glasi:
"4) Općinski sud u Jajcu za područje općina Jajce i Dobretići."
U stavu 7. u tački 1) iza riječi "Mostara" stavlja se tačka i brišu se riječi: "i područje općine
Čitluk."

‐
U istom stavu dodaje se nova tačka 4) koja glasi:
"4) Općinski sud u Čitluku, za područje općine Čitluk."

Novoosnovani op ćinski sudovi će zapo četi sa radom kada Visoko sudsko i tužila čko
vijeće Bosne i Hercegovine ocijeni da postoje neophodni uslovi za rad ovih sudova.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave, a po čet će se primjenjivati
danom po četka mandata imenovanih sudija u novoosnovanim sudovima koje imenuje Visoko
sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić, s. r.
«Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine»
_
Godina XVII Broj 72 četvrtak, 4.11.2010.godine
__
ISPRAVKE
Po izvršenom sravnjivanju sa Izvornikom teksta utvrđeno je da se u Zakonu o izmjenama
i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosn e i Hercegovine ("Službene novine Federacije
BiH", broj 63/10) na bosanskom jeziku, pot krala štamparska greška, pa se na osnovu člana 203.
stav 2. Poslovnika Predstavni čkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i člana 200.
Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, daje
ISPRAVKA
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
(objavljenog na bosanskom jeziku)

‐
U članu 1. stav 3. treba da glasi:
"U stavu 6. u ta čki 2) rije či: "Jajce i Dobreti ći" i re čenica: "Općinski sud u Bugojnu ima
odjeljenje izvan sjedišta suda u Jajcu, za područje općina Jajce i Dobretići;" brišu se.
Sekretar
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Izmir Hadžiavdić, s. r.
Sekretar
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Anto Baotić, s. r.

"Službene novine Bosne i Hercegovine“

Godina XX Broj 7 Petak, 25.1.2013.godine
PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i
Hercegovine koji je donio Parlament Fe deracije BiH na sjednici Predstavni čkog doma od
28.11.2012. godine i na sjedniciDoma naroda od 20.12.2012. godine.
Broj 01-02-47-02/13
17. januara 2013. godine

‐
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i He rcegovine ("Službene novine Federacije
BiH", br. 38/05, 22/06, 63/10 i 72/10) u članu 22. u stavu 1. tačka 4) mijenja se i glasi:
"4) Op ćinski sud u Sanskom Mostu za podru čje opć ine Sanski Most. Op ćinski sud u
Sanskom Mostu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Ključu za područje općine Ključ;".
U stavu 3. tačka 2) mijenja se i glasi:
"2) Općinski sud u Gradačcu za područje općine Gradačac;".
Iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3) koja glasi:
"3) Općinski sud u Srebreniku za područje općine Srebrenik;".
Dosadašnje tač. 3), 4), 5), 6) i 7) postaju tač. 4), 5), 6), 7) i 8).
U stavu 6. tačka 1) mijenja se i glasi:
"1) Općinski sud u Travniku za područ je općine Travnik. Op ćinski sud u Travniku ima
odjeljenje izvan sjedišta suda i to odjeljenje u Vitezu za područ je općine Vitez i područ je općine
Busovača, te odjeljenje u Novom Travniku za područje općine Novi Travnik".
U stavu 7. tačka 2) mijenja se i glasi:
"2) Op ćinski sud u Konjicu za podru čje op ćina Konjic i Jablanica. Op ćinski sud u
Konjicu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Prozor-Rami za područje općine Prozor-Rama;".
Iza stava 10. dodaje se novi stav 11. koji glasi:
"Novoosnovani Općinski sud u Srebreniku i novoosnovano odjeljenje Opć inskog suda u
Sanskom Mostu, odjeljenja Općinskog suda u Travniku i odjeljenje Općinskog
suda u Konjicu započet će rad kada se ispune neophodni uvjeti za rad sudova."

‐
Iza člana 46. dodaje se novi član 46a. koji glasi:
"Član 46a.
Sudski izvršilac
Prema nalogu sudije sudski izvršilac provodi sve ili pojedine izvršne radnje na na čin i u
roku određenom zaključkom suda u skladu sa propisom kojim se uređuje izvršni postupak.
Sudski izvršilac mora imati IV stepen školske spreme, stru čni ispit za sudskog izvršioca i
najmanje jednu godinu radnog staža.".

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Predsjedavajući Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Radoje Vidović, s. r.
Predsjedavajući Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Fehim Škaljić, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
«Službene novine Federacije BiH», broj 8/13 /30.1.2013./

U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.
38/05, 22/06, 63/10 i 72/10) u članu 22. u stavu 1. tačka 4) mijenja se i glasi:
"4) Općinski sud u Sanskom Mostu za područje općine Sanski Most. Općinski sud u Sanskom
Mostu ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Ključu za područje općine Ključ;".
U stavu 3. tačka 2) mijenja se i glasi:
"2) Općinski sud u Gradačcu za područje općine Gradačac;".
Iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3) koja glasi:
"3) Općinski sud u Srebreniku za područje općine Srebrenik;".
Dosadašnje tač. 3), 4), 5), 6) i 7) postaju tač. 4), 5), 6), 7) i 8).

‐
U stavu 6. tačka 1) mijenja se i glasi:
"1) Općinski sud u Travniku za područje općine Travnik.
Općinski sud u Travniku ima odjeljenje izvan sjedišta suda i to odjeljenje u Vitezu za područje
općine Vitez i područje općine Busovača, te odjeljenje u Novom Travniku za područje općine
Novi Travnik".
U stavu 7. tačka 2) mijenja se i glasi:
"2) Općinski sud u Konjicu za područje općina Konjici i Jablanica. Općinski sud u Konjicu ima
odjeljenje izvan sjedišta suda u Prozor-Rami za područje općine Prozor-Rama;".
Iza stava 10. dodaje se novi stav 11. koji glasi:
"Novoosnovani Općinski sud u Srebreniku i novoosnovano odjeljenje Općinskog suda u
Sanskom Mostu, odjeljenja Općinskog suda u Travniku i odjeljenje Općinskog
suda u Konjicu započet će rad kada se ispune neophodni uvjeti za rad sudova."

Iza člana 46. dodaje se novi član 46a. koji glasi:

"Član 46a.

Sudski izvršilac

Prema nalogu sudije sudski izvršilac provodi sve ili pojedine izvršne radnje na način i u roku
određenom zaključkom suda u skladu sa propisom kojim se uređuje izvršni postupak.
Sudski izvršilac mora imati IV stepen školske spreme, stručni ispit za sudskog izvršioca i
najmanje jednu godinu radnog staža.".

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH

‐
Radoje Vidović

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Fehim Škaljić

Z A K O N
O DOPUNI ZAKONA O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
„Službene novine Federacije BiH“, broj 52/14,

U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.
38/05, 22/06, 63/10, 72/10 i 7/13) u članu 80. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„Izuzetno, odredba stava 2. ovog člana neće se primjenjivati u slučaju propisivanja posebnih
nadležnosti Vrhovnog suda ako je to predviđeno posebnim federalnim zakonom.“.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
„Službenim novinama Federacije BiH“.

PREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Tomislav Martinović
PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Safet Softić