Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

(Predmet Zakona)
Ovim zakonom propisuju se radno -pravni status službenika i namještenika u pravosuđu Brčko
distrikta BiH (u daljnjem tekstu: pravosuđe), zapošljavanje, stručno usavršavanje, ocjenjivanje
službenika i namještenika, odgovornost za povredu radnih dužnosti i za štete, zaštita na radu kao i
druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obaveza po osnovu rada službenika i namještenika.

(Primjena Zakona)
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na službenike, namještenike i pripravnike u pravosuđu.
(2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na nosioce sudskih i tužilačkih funkcija u pravosuđu,
kao ni na pravobranioca i zamjenike pravobranioca.
(3) Izuzetno od odredbi stava 2 ovog člana odredbe ovog zakona shodno se primjenjuju i na
nosioce sudskih i tužilačkih funkcija, pravobranioca i zamjenike pravobranioca u odnosu na pitanja
koja nisu regulisana posebnim propisima osim na pitanja ocjenjivanja probnog i godišnjeg rada.

(Definicije)
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) Pravosuđe čine pravosudne institucije Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Distrikt) s
pratećim službama:
1. Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Pravosudna komisija) uključujući i
Sudsku policiju Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Sudska policija);
2. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud);
3. Osnovni sud Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Osnovni sud);
4. Tužilaštvo Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo);

5. Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Kancelarija za pravnu
pomoć) i
6. Pravobranilaštvo Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu:
Pravobranilaštvo).
b) Rukovodilac pravosudne institucije je imenovani rukovodilac koji je u skladu s Ustavom i
zakonima BiH, Statutom i zakonima Brčko distrikta BiH izabran na čelnu funkciju u pravosudnoj
instituciji.
c) Rukovodeći službenik s posebnim ovlaštenjima je direktor Kancelarije za pravnu pomoć koji
obavlja poslove u skladu sa Zakonom o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH.
d) Službenik s posebnim ovlaštenjima je advokat Kancelarije za pravnu pomoć koji obavlja poslove
u skladu sa Zakonom o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH.
e) Rukovodeći službenik je neposredno pretpostavljeni službenik (u daljnjem tekstu: neposredno
pretpostavljeni) koji rukovodi organizacionom jedinicom ili timom službenika, odnosno
namještenika unutar pravosudne institucije i koji je osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran i za
službenika, odnosno namještenika čijim radom koordinira i čiji rad neposredno nadzire.
f) Službenik je lice koje u pravosuđu obavlja rukovodeće, upravne i stručne poslove kojima se
ostvaruju Statutom, zakonom i drugim propisima utvrđene nadležnosti pravosuđa, kao i lice koje
u pravosuđu obavlja informatičke poslove, opće i adminis trativne poslove, planske, materijalno -
finansijske i računovodstvene poslove.
g) Pretpostavljeni je rukovodilac pravosudne institucije ili neposredno pretpostavljeni između kojih,
s jedne i službenika, odnosno namještenika u pravosudnoj instituciji s druge strane, te međusobno
postoji hijerarhijski odnos uspostavljen tako da je:
1. rukovodilac pravosudne institucije pretpostavljeni svim službenicima, odnosno namještenicima
te pravosudne institucije,
2. svaki po rangu viši rukovodeći službenik pretpostavljen i nižem po rangu rukovodećem
službeniku i službenicima, odnosno namještenicima pod njegovim nadzorom.
h) Namještenik je lice koje u pravosuđu obavlja pomoćno-tehničke i druge poslove koji neposredno
doprinose da se poslovi iz nadležnosti pravosuđa mogu obavljati potpuno i kvalitetno kao što su:
higijeničarka, referent na otpremi pošte i slično.
i) Pripravnik je lice koje nakon završene srednje, više ili visoke škole prvi put zasniva radni odnos
radi sticanja iskustva u struci za koju je steklo obrazovanje.
j) Volonter je lice koje nakon završene srednje škole, više ili visoke škole radi u tom zanimanju radi
sticanja radnog iskustva u struci za koju je st eklo obrazovanje s ciljem polaganja pravosudnog,
stručnog ili ispita za rad u organima javne uprave.
k) Mandatna pozicija je pozicija vezana za mandat ograničenog trajanja, koja se svakim istekom
mandata popunjava u skladu s ovim zakonom.
l) Radno iskustvo je iskustvo u struci stečeno nakon sticanja odgovarajućeg stepena školske spreme.
m) Radni staž je staž obaveznog osiguranja prema posebnim propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju za vrijeme kojeg je osiguranik bio u radnom odnosu ili obavljao sam ostalnu djelatnost,
a što je evidentirano u radnoj knjižici.
n) Slični poslovi su poslovi za koje je utvrđena ista stručna sprema i ista kategorija radnog mjesta.
o) Sukob interesa je slučaj u kojem službenici, odnosno namještenici imaju privatni interes k oji
utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju službenih
dužnosti.
p) Član uže porodice je bračni i vanbračni partner, njihova bračna, vanbračna i usvojena djeca,
pastorčad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje, majka, otac,
očuh, maćeha, usvojilac, djed i nena po majci i po ocu, braća i sestre.
r) Bliski srodnik je:
1. bračni ili vanbračni partner;
2. srodnik po krvi u pravoj liniji;
3. usvojitelj ili usvojenik;
4. srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva;
5. srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva.
s) Poklon je svaka isplata, djelovanje, usluga ili predmet od vrijednosti učinjen neposredno
primaocu, bez naknade ili očekivanja naknade, što naročito podrazumijeva: novac, stvari, prava,
papiri od vrijednosti, usluge bez naknade, drugu datu ili obećanu korist, ugostiteljsku uslugu ili
uslugu noćenja, oprost duga ili obaveze, putni trošak ili slična usluga, ulaznica, umjetnički
predmet, suvenir, osiguranje ili slična usluga, medicinska ili slična usluga koja nije plaćena po
tržišnoj cijeni.
t) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u pravosuđu je opći akt
Pravosudne komisije, kojim se regulišu:
1. načela unutrašnje organizacije,
2. kategorizacija službenika, odnosno namještenika,
3. rukovođenje pravosudnom institucijom,
4. platni razredi i
5. ostala pitanja značajna za organizaciju pravosuđa.
Sastavni dio ovog pravilnika čine i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
pravosudnih institucija za čije donošenje je u skladu s posebnim zakonom nadležan rukovodilac
pravosudne institucije (u daljnjem tekstu: pravilnik o sistematizaciji).

DIO DRUGI - GLAVNI DIO

POGLAVLJE I. OSNOVNI PRINCIPI

(Opća načela u radu)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan poštovati sljedeća načela:
a) načelo zakonitosti;
b) načelo materijalne istine;
c) načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja;
d) načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu;
e) načelo čestitosti;
f) načelo političke nezavisnosti u radu;
g) načelo hijerarhijske podređenosti;
h) načelo transparentnosti i javnosti rada.
(2) Načelo zakonitosti znači da je službenik, odnos no namještenik dužan, u obavljanju svojih
poslova, da postupa u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav), Statutom
Distrikta (u daljnjem tekstu: Statut), zakonima i drugim propisima.
(3) Načelo materijalne istine znači da je službenik, odnosno namještenik u obavljanju svojih poslova
dužan da potpuno i istinito utvrdi sve činjenice i okolnosti u poslovima iz svoje nadležnosti.
(4) Načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja znači da službeniku, odnosno namješteniku nije
dozvoljeno da p ravi diskriminaciju i povlašćuje građane po osnovu starosti, spola, nacionalne,
rasne, etničke i teritorijalne pripadnosti, entitetskog državljanstva, jezičkog, političkog ili vjerskog
opredjeljenja, socijalnog, bračnog ili vanbračnog statusa ili po bilo kom drugom osnovu vrši
diskriminaciju.
(5) Načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu znači da je službenik, odnosno
namještenik dužan voditi računa da obavlja poslove u što kraćem roku uz minimalne troškove i
odgovara za svoje postupke i rezultate rada.
(6) Načelo čestitosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan svoj posao obavljati
profesionalno.
(7) Načelo političke nezavisnosti u radu znači da službeniku, odnosno namješteniku u radu nije
dozvoljeno da potpada političkom uticaju, niti da u toku radnog vremena promoviše ideje političkih
stranaka.
(8) Načelo hijerarhijske podređenosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da izvršava
naloge rukovodioca pravosudne institucije, rukovodećeg službenika i neposredno pretpostavljenog,
tako da svakom hijerarhijskom nivou pripada određeni stepen ovlaštenja i odgovornosti, osim ako
to zakonom nije drugačije propisano.
(9) Načelo transparentnosti i javnosti rada znači da je rad službenika, odnosno namještenika javan
i dostupan javnos ti, osim u slučajevima kada njegov rad predstavlja službenu, odnosno
profesionalnu tajnu.

(Pravila ponašanja)
(1) Službenik, odnosno namještenik, ne smije svojim ponašanjem umanjiti svoj ugled i ugled
pravosudne institucije u kojoj radi.
(2) Pravila ponašanja službenika, odnosno namještenika propisuju se ovim zakonom, Pravilnikom
o radu u pravosuđu (u daljnjem tekstu: Pravilnik o radu) i Etičkim kodeksom u pravosuđu (u
daljnjem tekstu: Etički kodeks).
(3) Pravilnik o radu i Etički kodeks donosi Pravosudna komisija.

POGLAVLJE II. PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA

(Prava službenika i namještenika)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na:
a) rad u odgovarajućim uslovima koji podrazumijeva osiguranje potrebnih organizacionih i
tehničkih uslova u kojima može obavljati svoje poslove i zadatke u skladu s načelima i
standardima rada u pravosuđu, a u skladu s posebnim propisima;
b) platu i druga materijalna prava u skladu s ovim i posebnim zakonom;
c) jednako postupanje i jednake mogućnosti nagrađivanja u skladu s rezultatima svog rada, kao i
na pravnu zaštitu i usavršavanje;
d) zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta;
e) žalbu u skladu sa zakonom, u slučaju da smatra da su mu povrijeđena neka prava iz rada ili u
vezi s radom, kao i odgovor na žalbu u roku propisanim zakonom;
f) sindikalno udruživanje u skladu sa zakonom;
g) stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije
propisano;
h) radno vrijeme, odmore i odsustva u skladu s ovim zakonom;
i) otpremninu u slučaju:
1) prestanka radnog odnosa usljed prekobrojnosti u skladu s odredbom člana 109 stava 7 ovog
zakona,
2) navršenja potrebnih godina života i staža osiguranja u skladu s posebnim propisima kojima se
reguliše penzijsko-invalidsko osiguranje,
3) utvrđivanja potpunog gubitka radne sposobnosti službenika, odnosno namještenika,
4) utvrđivanja trajne nesposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem se zaposleni
nalazi pod uslovom da poslodavac nije u stanju da premjesti službenika, odnosno namještenika
na drugo odgovarajuće radno mjesto;
j) bolovanje u skladu sa zakonom, u kom periodu ostvaruje pravo na naknadu plate koja se
propisuje posebnim zakonom;
k) zaštitu fizičkog i moralnog integriteta prilikom obavljanja dužnosti;
l) štrajk u skladu sa zakonom;
m) slobodu mišljenja.
(2) Prava iz radnog odnosa bliže se uređuju Pravilnikom o radu.

(Dužnosti i odgovornosti službenika i namještenika)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan:
a) provoditi odluke i akte Pravosudne komisije, rukovodioca pravosudne institucije u kojoj je
zaposlen i pretpostavljenog;
b) izvršavati zadatke predviđene opisom poslova radnog mjesta;
c) savjesno, blagovremeno i odgovorno izvršavati službene obaveze;
d) štititi javni interes i ponašati se na način da ne zloupotrebljava službena ovlaštenja s ciljem
postizanja sopstvenog interesa ili interesa drugog fizičkog ili pravnog lica;
e) ne tražiti i ne primati poklon za sebe, svoje srodnike ili druga lica, izuzev poklona koji nemaju
komercijalnu vrijednost, a čiji se primitak odmah prijavljuje nadređenom službeniku;
f) ponašati se na način da ne smije nuditi ili davati poklone, niti bilo kakvu drugu korist drugom
službeniku, odnosno namješteniku, njegovom srodniku, bračnom ili vanbračnom partneru radi
postizanja sopstvene koristi;
g) pružiti javnosti sve potrebne informacije o obavljenim poslovima u skladu s propisima kojima
se uređuje pravo na pristup informacijama;
h) efikasno i ekonomično izvršavati poslove;
i) čuvati tajnost podataka i poštovati privatnost u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka;
j) postupati stručno, uz visok stepen profesionalnosti, unapređujući stručne sposobnosti s ciljem
povećanja efikasnosti rada pravosuđa;
k) poštovati propisano radno vrijeme i biti prisutan na radnom mjestu;
l) izvršavati povjerene mu poslove i zadatke u skladu sa zakonom i drugim propisima i izvršavati
naloge pretpostavljenog koji se odnose na poslove radnog mjesta na koje je raspoređen;
m) u izuzetnim i hitnim slučajevima obavljati poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mjesta, u
periodu koji je propisan zakonom, u skladu sa svojim stručnim sposobnostima;
n) zamijeniti privremeno odsutnog službenika po nalogu Pravosudne komisije ili rukovodioca
pravosudne institucije;
o) racionalno i s dužnom pažnjom upotrebljavati imovinu koja mu je povjerena s ciljem
obavljanja poslova i ne koristeći je u sopstvene svrhe i druge nezakonite aktivnosti;
p) učestvovati u stručnom usavršavanju u skladu s ovim zakonom.
(2) Službenik i namještenik su odgovorni u svom radu ukoliko:
a) svojim radnjama direktno proizvedu štetu pravosudnoj instituciji u kojoj rade;
b) dostave na potpis pretpostavljenom akt koji nakon potpisivanja proizvede štetu pravosudnoj
instituciji u kojoj rade;
c) propuštanjem činjenja radnji za koje je ovlašten čime proizvede štetu pravosudnoj instituciji u
kojoj rade.
(3) Odgovornost iz stava 2 ovog člana utvrđuje se i sankcionira kao teža povreda službene
dužnosti u skladu s procedurom propisanom odredbama o disciplinskoj odgovornosti.

(Nalozi i primjena propisa)
(1) U skladu s nadležnostima pravosudnih institucija utvrđenih Statutom, zakonima,
podzakonskim aktima i planom rada, odobrenim sredstvima u budžetu i definisanim prioritetima
rada, rukovodioci pravosudnih institucija uz učešće rukovodećih službenika, sastavljaju plan rada
pravosudne institucije.
(2) Rukovodeći službenici odgovorni su za realizaciju plana rada koji se odnosi na organizacionu
jedinicu kojom rukovode, a o eventualnim problemima dužni su rukovodioca pismeno
obavijestiti.
(3) Rukovodeći službenici raspoređuju poslove na službenike, odnosno namještenike, koji su
raspoređeni u njihovoj oganizacionoj jedinici.

(Dužnost odbijanja naloga)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan odbiti izvršenje naloga za koje smatra da bi se
njegovim izvršenjem mogla ostvariti obilježja bića nekog krivičnog djela ili u slučaju da je nalog
očigledno suprotan pravilima struke i Etičkog kodeksa, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati
znatniju materijalnu štetu, o čemu je dužan pismeno upozoriti izdavaoca naloga.
(2) U slučaju pismene potvrde naloga od strane izdavaoca, a osnove sumnje kod službenika,
odnosno namještenika budu i dalje postojale, službenik, odnosno namještenik je dužan podnijeti
žalbu Pravosudnoj komisiji koja donosi rješenje u roku od osam dana.
(3) Žalba odlaže izvršenje naloga.
(4) Rješenje Pravosudne komisije po žalbi je konačno i izvršno.

(Mogućnost odbijanja naloga)
(1) Službenik, odnosno namještenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka na
predviđen način, ako bi to dovelo do:
a) nanošenja štete njegovim zakonskim pravima i interesima;
b) opasnosti za njegovo zdravlje i ličnu sigurnost;
c) traženja višeg stepena stručnog znanja od onog koje ima;
d) objektivne nemogućnosti da se u zadanom roku izvrši nalog.
(2) U slučaju iz stava 1 ovoga člana službenik, odnosno namještenik je dužan pismeno obavijestiti
izdavaoca naloga s navođenjem razloga za odbijanje izvršenja naloga ili odluke.
(3) U slučaju pismenog ponavljanja naloga službenik, odnosno namještenik je dužan postupati po
nalogu u skladu sa svojim mogućnostima, a ovlašten je podnijeti žalbu Pravosudnoj komisiji u
roku od 15 dana od dana prijema pismenog naloga.
(4) Žalba ne odlaže izvršenje naloga.
(5) Rješenje Pravosudne komisije po žalbi je konačno i izvršno.

POGLAVLJE III. SUKOB INTERESA

(Sukob interesa)
(1) Sukob interesa je slučaj u kojima službenik, odnosno namještenik ima privatni interes koji
utiče ili može uticati na zakonitost, ot vorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju
službenih dužnosti.
(2) Službenik, odnosno namještenik je u sukobu interesa u slučaju:
a) rada pod rukovodstvom bliskog srodnika;
b) obavljanja samostalne djelatnosti;
c) članstva u organima političkih stranaka;
d) obavljanja poslova izvan radnog vremena bez odobrenja rukovodioca pravosudne institucije;
e) obavljanja dodatnih aktivnosti uz naknadu bez odobrenja rukovodioca pravosudne institucije;
f) kandidovanja i imenovanja na javne funkcije suprotno proceduri propisanoj ovim zakonom;
g) angažovanja na poslovima vezanim za donošenje odluka i ugovora u kojima postoje imovinski
finansijski ili drugi interesi službenika, odnosno namještenika.
(3) Ukoliko u toku rada u pravosuđu nastupi neki od slučajeva iz stava 2 ovog člana, službenik,
odnosno namještenik je u sukobu interesa u toku rada.
(4) U slučaju sukoba interesa iz stava 2 ovog člana postupa se u skladu s ovim zakonom.
(5) Način izvještavanja o utvrđenim slučajevima sukoba interesa, zaštita podnosilaca prijava, kao i
postupanje s anonimnim prijavama propisuju se Pravilnikom o radu.

(Sukob interesa u toku rada)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan, u roku od 15 dana od nastanka sukoba interesa u
toku rada, pismeno se izjasniti da će:
a) otkloniti okolnosti koje su dovele do sukoba interesa, u roku od 30 dana od dana nastupanja
tih okolnosti ili
b) u roku od 30 dana prekinuti radni odnos.
(2) Prilikom zasnivanja radnog odnosa izabrani kandidat je dužan dati izjavu da ne postoje
okolnosti koje bi dovele do sukoba interesa.
(3) Rukovodilac pravosudne institucije i rukovodeći službenik su dužni, odmah po saznanju, da
Pravosudnoj komisiji dostave prijedlog odluke o prestanku radnog odnosa bez prava na otkazni
rok i otpremninu u slučaju da:
a) je službenik, odnosno namještenik prešutio činjenicu iz stava 1 ovog člana;
b) službenik, odnosno namještenik nije otklonio smetnju u propisanom roku.
(4) U ostavljenom roku iz stava 1 ovog člana službeniku, odnosno namješteniku se zabranjuju sve
aktivnosti u toku rada na koje utiče utvrđeni sukob interesa.

(Rad pod rukovodstvom bliskog srodnika)
(1) Službenik, odnosno namještenik ne može biti primljen na rad u službu pod neposrednim
rukovodstvom svog bliskog srodnika.
(2) Ako je službenik, odnosno namještenik zatečen da radi pod neposrednim rukovodstvom
bliskog srodnika u momentu stupanja na snagu ovog zakona ili na mjesto neposredno
rukovodećeg bude raspoređen njegov bliski srodnik, raspoređuje se na isto ili slično radno mjesto
u drugoj organizacionoj jedinici ili drugoj pravosudnoj instituciji za koje su potrebni isti uslovi za
obavljanje poslova i ista plata.
(3) U slučaju da ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 2 ovog člana službenik, odnosno
namještenik nastavlja da radi na svom radnom mjestu do sticanja uslova za premještaj o čemu je
dužan voditi računa rukovodilac pravosudne institucije.

(Obavljanje djelatnosti)
(1) Lice koje je osnivač ili suosnivač, odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnik, ne može biti u
radnom odnosu u pravosuđu.
(2) Lice koje zasniva radni odnos u pravosuđu dužno je prilikom zas nivanja radnog odnosa dati
pismenu izjavu da će u roku od 30 dana od dana zasnivanja radnog odnosa otkloniti sukob
interesa, u suprotnom mu prestaje radni odnos u skladu s članom 12 ovog zakona.

(Članstvo u upravnim i nadzornim odborima)
(1) Službenik, odnosno namještenik ne može biti član upravnog ili nadzornog odbora preduzeća
ili drugog pravnog lica, izuzev sindikata i u slučajevima kada je to posebnim zakonom propisano.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je u skladu s posebnim zakonom član upravnog ili
nadzornog odbora iz stava 1 ovog člana ne može primati naknadu za članstvo bez obzira što je to
utvrđeno posebnim zakonom.

(Izuzetak od članstva u upravnim i nadzornim odborima)
(1) Izuzetno od člana 15 stava 1 službenik, odnosno namještenik može, uz prethodno odobrenje
Pravosudne komisije, biti član upravnog ili nadzornog odbora udruženja građana, mjesne
zajednice ili fondacije.
(2) Pravosudna komisija neće dati odobrenje iz stava 1 ovog člana u slučaju ako je područje
djelatnosti njegove službe na bilo koji način povezano s finansiranjem udruženja iz budžeta
Distrikta.
(3) Službenik, odnosno namještenik ne može primati naknadu za članstvo u upravnom ili
nadzornom odboru lica iz stava 1 ovog člana ukoliko se to udruženje potpuno ili djelimično
finansira iz budžeta Distrikta.

(Obavljanje poslova izvan radnog vremena)
(1) Službenik, odnosno namještenik može izvan radnog vremena, po prethodno pribavljenom
odobrenju rukovodioca pravosudne institucije, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili
fizičkoj osobi, ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa
ili prepreku za uredno obavljanje redovnih zadataka niti šteti ugledu službe.
(2) Odobrenje iz stava 1 ovog člana nije potrebno za:
a) objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih publikacija;
b) obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima;
c) obavljanje poslova na dobrovoljnoj bazi u humanitarnim i drugim udruženjima građana;
d) obavljanja poslova umjetničke i naučne prirode;
e) obavljanja poslova poljoprivredne djelatnosti malog obima;
f) obavljanja aktivnosti u sindikatu.
(3) O zahtjevu službenika odnosno namještenika za davanje odobrenja iz stava 1 ovog člana,
rukovodilac pravosudne institucije odlučuje rješenjem.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana može se izjaviti žalba Pravosudnoj komisiji u roku od 15
dana po prijemu rješenja.

(Političko udruživanje i djelovanje)
(1) Službenik, odnosno namještenik može biti član političke stranke, odnosno neke druge
političke organizacije, a političko mišljenje ne smije uticati na njegov rad.
(2) Službenik, odnosno namještenik ne može biti član organa političkih stranaka, odnosno druge
političke organizacije.
(3) Službenik, odnosno namještenik u svom radu ne smije slijediti instrukcije političkih
organizacija i za vrijeme radnog vremena na bilo koji način ne smije podsticati ostale službenike
odnosno namještenike da se uključe u rad političke stranke ili organizacije.
(4) U skladu s Etičkim kodeksom, Pravosudna komisija je nadležna za praćenje primjene ovog
člana.

(Ograničenja od političkog udruživanja i djelovanja)
Službenik, odnosno namještenik ne može:
a) biti na funkciji na bilo kojem nivou unutar političke organizacije;
b) držati govore u ime neke političke organizacije;
c) prikupljati finansijska sredstva za bilo koju političku organizaciju ili kandidata za javnu
funkciju;
d) davati novčani doprinos za političku organizaciju ili za kandidata za javnu funkciju.

(Kandidovanje i imenovanje na javne funkcije)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan podnijeti zahtjev za neplaćeno odsustvo s posla s
danom potvrđivanja njegove kandidature za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno,
ili početka obavljanja funkcije u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem
nivou vlasti u BiH.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana od dana
potvrđivanja kandidature.

(Zabrane)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku je zabranjeno:
a) koristiti u privatne svrhe javnu imovinu, informacije i materijal do kojih su došli prilikom
obavljanja službene dužnosti;
b) primati dodatne naknade suprotno zakonu za poslove u pravosuđu;
c) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za poklon ili obećanje poklona;
d) privilegovati lice radi stranačkog ili drugog opredjeljenja, porijekla, ličnih ili porodičnih veza;
e) uticati na dobijanje poslova ili narudžbi za potrebe Distrikta radi sticanja protivpravne koristi
za sebe ili drugoga;
f) koristiti povlaštene informacije o radu institucija Distrikta radi lične koristi ili koristi interesno
povezanih lica.
(2) Kršenje zabrana iz stava 1 ovog člana se smatra težom povredom službene dužnosti.

POGLAVLJE IV. ETIČKI KODEKS

(Donošenje Etičkog kodeksa)
Radi etičkog postupanja službenika, odnosno namještenika u obavljanju dužnosti, koji doprinose
ugledu pravosuđa, Pravosudna komisija donosi Etički kodeks.

(Primjena Etičkog kodeksa)
Za praćenje primjene Etičkog kodeksa nadležni su rukovodioci pravosudnih institucija koji su
dužni pokrenuti ili provesti disciplinski postupak protiv službenika, odnosno namještenika koji
krši Etički kodeks.

POGLAVLJE V. RADNA MJESTA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U

PRAVOSUĐU

(Radna mjesta i klasifikacija)
(1) Radna mjesta u pravosuđu (u daljnjem tekstu: radna mjesta) utvrđuju se pravilnikom o
sistematizaciji.
(2) Pravosudne institucije planiraju popunjavanje upražnjenih radnih mjesta na godišnjem nivou u
skladu s pravilnikom o sistematizaciji i raspoloživim sredstvima u budžetu pravosuđa, i o tome
blagovremeno obavještavaju Pravosudnu komisiju.

(Kategorizacija službenika odnosno namještenika)
(1) Službenici odnosno namještenici se dijele u sljedeće funkcionalne kategorije:
a) kategorija rukovodećih službenika s posebnim ovlaštenjima prema članu 3 tački c) ovog
zakona;
b) kategorija službenika s posebnim ovlaštenjima prema članu 3 tački d) ovog zakona;
c) kategorija rukovodećih službenika prema članu 3 tački e) ovog zakona;
d) kategorija službenika stručnjaka/eksperata (službenici sa VSS s najmanje završenim
dodiplomskim studijem);
e) kategorija službenika izvršilaca (službenici s najmanje SSS);
f) kategorija pomoćnih namještenika (namještenici s drugim kvalifikacijama).
(2) Svaka funkcionalna kategorija službe iz stava 1 ovog člana obuhvata jedan ili više stepena s
odgovarajućim zvanjima, koji su definisani u odnosu na sljedećih pet kriterija:
a) odgovornost pozicije koja se odnosi na obim u kojem ta pozicija ima uticaja na provedbu
ciljeva pravosudne institucije, odgovornost za samostalno donošenje odluka i obavljanje zadataka,
i obim odgovornosti za rukovođenje ljudima, upravljanje budžetom i drugim resursima;
b) složenost pozicije koja se odnosi na raznovrsnost zadataka povezanih s pozicijom i mjeru u
kojoj su za te zadatke potrebne analitičke vještine i kreativnost;
c) vještine potrebne za dato radno mjesto koje se odnose na obim u kojem mjesto zahtijeva
saradnju, koordinaciju, pregovore i predstavljanje;
d) kvalifikacije za radno mjesto koje podrazumijeva obrazovanje, znanje, vještine, i obuku za
obavljanje odgovarajućih poslova;
e) iskustvo za radno mjesto koje se odnosi na dužinu relevantnog radnog iskustva, koje je
potrebno za obavljanje odgovarajućih poslova.
(3) Dodjeljivanje odgovarajućeg stepena nekom radnom mjestu utvrđuje se na osnovu usporedbe
pojedinačnog opisa poslova u pravilniku o sistematizaciji i definicija stepena propisanih ovim
zakonom.
(4) Pravosudne institucije ne mogu kreirati pozicije koje izlaze izvan okvira kategorija i stepena
opisanih u ovom članu.
(5) Stepen i pripadajuća zvanja iz stava 1 ovog člana stiču se odlukom o odabiru kandidata na
otvorenom javnom konkursu ili internom oglasu.
(6) Kategorizacija radnih mjesta u pravosudnim institucijama, uključujući i utvrđivanje
podkategorija radnih mjesta iz stava 1 ovog člana, vrši se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u pravosuđu.

(Planiranje zapošljavanja)
Zapošljavanje u pravosuđu vrši se na osnovu Pravilnika o sistematizaciji, odobrenih budžetskih
sredstava i Pravilnika o zapošljavanju u pravosuđu (u daljnjem tekstu: Pravilnik o zapošljavanju), a
na inicijativu rukovodilaca pravosudnih institucija.

POGLAVLJE VI - USLOVI, NAČIN I POSTUPAK POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA

(Uslovi za zasnivanje radnog odnosa)
(1) Da bi neko lice moglo da zasnuje radni odnos u pravosuđu kao službenik ili namještenik mora
da ispunjava sljedeće opće uslove:
a) da je državljanin BiH;
b) da je punoljetan;
c) da je zdravstveno sposoban za vršenje poslova upražnjenog radnog mjesta;
d) da se protiv njega ne vodi krivični postupak;
e) da nije osuđivano za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.
f) da nije osuđivano za:
- krivično djelo iz oblasti korupcije,
- krivično djelo protiv pravnog saobraćaja,
- drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe u pravosuđu;
g) da se na tu osobu ne odnosi član IX stav 1 Ustava;
h) da u posljednje tri godine počev od dana objavljivanja javnog konkursa ili internog oglasa za
popunjavanje upražnjene pozicije, nije otpušteno iz državne službe u institucijama BiH, entiteta u
BiH ili Distrikta, usljed pravosnažno izrečene disciplinske mjere i
i) da ne postoje okolnosti koje bi dovele do sukoba interesa.
(2) Posebni uslovi za radna mjesta utvrđuju se Pravilnikom o sistematizaciji, a odnose se na
stručnu spremu i druge uslove kada priroda i uslovi posla to zahtijevaju.

(Način popunjavanja radnih mjesta)
(1) Upražnjeno radno mjesto službenika, odnosno namještenika popunjava se na osnovu
profesionalnih sposobnosti kroz otvorenu konkurenciju. Struktura zaposlenih odražava sastav
stanovništva.
(2) Samo u slučaju da više lica imaju istu zbirnu ocjenu u procesu izbora najuspješnijeg kandidata,
obavezno se sačinjava rang-lista koja odražava sastav stanovništva (nacionalna, spolna, starosna,
profesionalna i druga struktura), a ovi slučajevi se ne smiju zloupotrebljavati ako mogu dovesti do
izbora manje stručnog kandidata.

(Popunjavanje upražnjenih radnih mjesta)
(1) Upražnjena radna mjesta popunjavaju se javnim konkursom.
(2) Prije raspisivanja javnog konkursa, upražnjeno radno mjesto može se popuniti raspisivanjem
internog oglasa u slučaju prekobrojnosti na koji se imaju pravo prijaviti lica koja su proglašena
prekobrojnim.

(Vršilac dužnosti)
(1) Rukovodilac pravosudne institucije imenuje vršioca dužnosti rukovodećeg službenika unutar
institucije u slučaju:
a) odsutnosti rukovodećeg službenika;
b) kada je radno mjesto rukovodećeg službenika upražnjeno.
(2) Za vršioca dužnosti iz stava 1 ovog člana može se imenovati službenik koji ispunjava uslove
za to radno mjesto.
(3) Vršilac dužnosti ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane zakonom, dok
vrši dužnost tog radnog mjesta.
(4) Plata vršioca dužnosti, utvrđuje se odlukom koju donosi Pravosudna komisija, na prijedlog
rukovodioca pravosudne institucije.
(5) Javni konkurs za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u slučaju iz stava 1 tačke b) ovog
člana mora se raspisati u skladu s ovim zakonom, najkasnije u roku od 90 radnih dana od dana
kad je radno mjesto upražnjeno.

(Osnov za raspisivanje javnog konkursa)
Pravosudna komisija raspisuje javni konkurs za popunu upražnjenog radnog mjesta u skladu s
prijedlogom rukovodioca pravosudne institucije u kojoj je radno mjesto upražnjeno.

(Uslovi za raspisivanje javnog konkursa)
(1) Pravosudna komisija raspisuje javni konkurs pod uslovom:
a) da je radno mjesto predviđeno Pravilnikom o sistematizaciji;
b) da je to radno mjesto upražnjeno;
c) da su u budžetu odobrena sredstava za plate i doprinose službenika i namještenika.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana javni konkurs može se raspisati bez ispunjavanja uslova iz
tačke b) ovog člana, s tim da se radni odnos ne može zasnovati prije nego što radno mjesto bude
upražnjeno.

(Sadržaj i objavljivanje javnog konkursa ili internog oglasa)
(1) Sadržaj javnog konkursa i internog oglasa propisuje se Pravilnikom o zapošljavanju.
(2) Javni konkurs i interni oglas istovremeno se objavljuje na internet stranici Pravosudne
komisije i na oglasnim tablama pravosudnih institucija najmanje osam dana prije isteka roka za
podnošenje prijave.
Stav 3 je izbrisan, a stav 4 je postao stav 3.
(3) Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi Pravosudna komisija.

(Podnošenje prijave)
(1) Kandidati zainteresovani za prijem u radni odnos po raspisanom internom oglasu ili javnom
konkursu dužni su da podnesu prijavu u propisanom roku, a materijalno i krivično su odgovorni
za tačnost podataka navedenih u prijavi.
(2) Sadržaj prijave iz stava 1 ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o zapošljavanju.

(Kandidati koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave)
(1) Komisija za zapošljavanje dužna je razmotriti prijavu kandidata koji nema položen ispit za rad
u organima uprave.
(2) Kandidati za radna mjesta koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave mogu
ravnopravno konkurisati i biti izabrani kao i kandidati koji imaju položen ispit, uz obavezu da u
roku od šest mjeseci od dana sticanja uslova za polaganje ispita polože ispit za rad u organima
uprave.
(3) Ukoliko ispit ne polože u roku predviđenom u stavu 2 ovog člana, prestaje im radni odnos.

(Kandidati bez radnog iskustva)
(1) Pravosudna komisija, na prijedlog rukovodioca pravosudne institucije, posebnom odlukom
utvrđuje listu radnih mjesta za koja se, kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa, ne
zahtijeva potrebno radno iskustvo.
(2) U skladu s odlukom iz stava 1 ovog člana, rukovodilac pravosudne institucije pravilnikom o
unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u pravosudnoj instituciji utvrđuje radno
mjesto za koje se, kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa, ne zahtijeva potrebno radno
iskustvo.
(3) Odlukom iz stava 1 ovog člana ne mogu se obuhvatiti radna mjesta iz člana 25 stava 1 tački a),
b) i c) ovog zakona.
(4) Popunjavanje radnih mjesta iz stava 1 ovog člana vrši se putem javnog konkursa, po proceduri
propisanoj Pravilnikom o zapošljavanju.
(5) Kandidati koji nemaju potrebno iskustvo mogu konkurisati i mogu biti izabrani na radno
mjesto iz stava 1 ovog člana.

(Poništenje javnog konkursa ili internog oglasa)
(1) Pravosudna komisija, će u cijelosti ili djelimično poništiti javni konkurs ili interni oglas:
a) ako nema prijavljenih kandidata;
b) ako niko od kandidata ne ispunjava uslove propisane internim oglasom, odnosno javnim
konkursom;
c) ukoliko niko od intervjuisanih kandidata ne dobije minimalan broj bodova utvrđenih
Pravilnikom o zapošljavanju;
d) u slučaju obustave zapošljavanja u toku trajanja javnog konkursa;
e) u slučaju isteka roka za izbor kandidata propisanog ovim zakonom;
f) ako je ponavljanje postupka otvorene konkurencije naložio nadležni sud ili drugi nadležni
organ.
(2) Pravosudna komisija donosi odluku o poništenju internog oglasa ili javnog konkursa.
(3) U skladu s odlukom iz stava 2 ovog člana, Pravosudna komisija objavit će poništenje internog
oglasa ili javnog konkursa.
(4) Protiv odluke iz stava 2 žalba nije dopuštena.

(Nadležnost za zapošljavanje)
(1) Postupak zapošljavanja službenika, odnosno namještenika provodi Komisija za zapošljavanje,
koju za svaki postupak zapošljavanja imenuje Pravosudna komisija (u daljnjem tekstu: Komisija
za zapošljavanje).
(2) Komisiju za zapošljavanje čine tri člana iz pravosudne institucije za koju se provodi postupak
zapošljavanja koji moraju imati najmanje istu stručnu spremu propisanu za poslove radnog mjesta
za koju se vrši izbor kandidata, a sastav Komisije za zapošljavanje mora odražavati sastav
stanovništva.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana Komisiju za zapošljavanje čine tri člana Pravosudne komisije
ukoliko se provodi postupak zapošljavanja:
a) direktora Kancelarije za pravnu pomoć;
b) advokata u Kancelariji za pravnu pomoć;
c) sekretara Pravosudne komisije;
d) sekretara Osnovnog suda i Apelacionog suda;
e) sekretara Tužilaštva;
f) sekretara Pravobranilaštva;
g) komandira Sudske policije;
h) zamjenika komandira Sudske policije;
i) pomoćnika sekretara Pravosudne komisije - portparola;
j) stručnih saradnika.
Stav 4 je izbrisan, a stav 5 je postao stav 4.
(4) Komisija za zapošljavanje nadležna je za:
a) postupak izbora službenika odnosno namještenika;
b) primanje i razmatranje prijava;
c) selekciju kandidata;
d) zakazivanje pismenog testiranja, odnosno usmenog intervjua;
e) ocjenjivanje profesionalnih sposobnosti odabranih kandidata kroz usmeni intervju i u pisanoj
formi, a kada se to ocijeni za shodno i demonstriranje znanja i vještina odabranih kandidata
zadavanjem praktičnog rada, a u skladu s Pravilnikom o zapošljavanju;
f) sačinjavanje rang-liste intervjuisanih kandidata;
g) donošenje odluke o izboru službenika odnosno namještenika;
h) praćenje rokova određenih ovim zakonom.

(Bodovanje)
(1) Pravosudne institucije dužne su sačiniti i Komisiji za zapošljavanje dostaviti listu pitanja iz
oblasti svoje nadležnosti.
(2) Komisija za zapošljavanje dužna je sva pitanja objaviti na zvaničnoj web-stranici Pravosudne
komisije.
(3) Bodovanje kandidata vrši se na osnovu:
a) pisanog testa ili praktičnog rada, koji pojedinačno ili u kombinaciji mogu nositi do 75%
bodova;
b) usmenog intervjua koji nosi 25% bodova.

(Izbor i imenovanje najuspješnijeg kandidata)
(1) U toku obavljanja postupka zapošljavanja članovi Komisije za zapošljavanje ocjenjuju i unose
ocjene, po pojedinim elementima, u obrazac za izbor kandidata te sačinjavaju rang-listu od pet
najuspješnijih kandidata.
(2) Komisija za zapošljavanje dostavlja rang-listu s preporukom za izbor kandidata Pravosudnoj
komisiji u roku od 24 sata od obavljenih intervjua.
(3) Pravosudna komisija, s dostavljene rang-liste, pismeno potvrđuje izbor kandidata koji je
ostvario najveći broj bodova, osim u slučaju kada je, vodeći računa o sastavu stanovništva u
smislu člana 20 Statuta, potrebno imenovati drugog kandidata s rang-liste.
(4) Komisija za zapošljavanje dužna je izabranog kandidata obavijestiti o izboru prvi naredni
radni dan nakon provedenog izbora kandidata, telefonom, e-mailom, putem internet stranice
Pravosudne komisije ili putem oglasne ploče.
(5) Izabrani kandidat dužan je u roku od tri dana, od dana obavještenja o izboru, dostaviti dokaze
kojima potvrđuje ispunjavanje općih i posebnih uslova navedenih u javnom konkursu, odnosno
internom oglasu.
(6) Komisija za zapošljavanje na osnovu dostavljenih dokumenata provjerava ispunjavanje uslova
navedenih u internom oglasu, odnosno javnom konkursu u roku od tri dana od dana dostavljanja
dokumenata.
(7) U slučaju da se u postupku provjere iz stava 3 ovog člana utvrdi da oni ne odgovaraju
podacima u podnesenoj prijavi, kandidat se eliminiše iz daljnjeg toka odabira, a na njegovo mjesto
dolazi sljedeći kandidat s rang-liste, i obnavlja se procedura potvrde i provjere s istim rokovima.
(8) Nakon utvrđivanja ispunjenosti uslova iz internog oglasa, odnosno javnog konkursa i prijave
kandidata Komisija za zapošljavanje će u roku od tri dana donijeti odluku o izboru kandidata.
(9) O rezultatima postupka sprovedenog po internom oglasu, odnosno javnom konkursu,
Komisija za zapošljavanje je dužna obavijestiti kandidate putem internet stranice Pravosudne
komisije, u roku od pet dana od dana donošenja odluke o izboru.
(10) Obavještenje o rezultatima izbora kandidata ističe se 15 dana na internet stranici Pravosudne
komisije.
(11) Kandidat koji nije zadovoljan rezultatima postupka zapošljavanja može uložiti žalbu
Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana, računajući od prvog narednog dana od isteka objave
na internet stranici Pravosudne komisije.
(12) O žalbi iz stava 11 ovog člana Pravosudna komisija odlučuje u sastavu od najmanje tri člana
koja nisu istovremeno i članovi Komisije za zapošljavanje.
(13) Odluka Pravosudne komisije po žalbi je konačna.
(14) Protiv konačne odluke može se voditi sudski postupak kod nadležnog suda.
(15) U slučaju odustajanja kandidata izabranog za popunu upražnjenog radnog mjesta, ili
naknadnog utvrđivanja neispunjavanja uslova navedenih u internom oglasu, odnosno javnom
konkursu iz prijave kandidata Komisija za zapošljavanje izabira kandidata koji je bio sljedeći na
rang-listi i obnavlja se procedura potvrde i izbora u skladu s ovim članom, odnosno ponovo se
oglašava upražnjeno radno mjesto za slučaj da nema raspoloživih kandidata.
(16) Procedura izbora kandidata po raspisanom internom oglasu, odnosno javnom konkursu od
njegovog zatvaranja ne može trajati duže od 90 radnih dana, u protivnom se interni oglas,
odnosno javni konkurs poništava.
(17) Procedura zapošljavanja, sistem ocjenjivanja kandidata, rad Komisije za zapošljavanje i druga
administrativno-tehnička pitanja bliže se definišu Pravilnikom o zapošljavanju.

(Zasnivanje radnog odnosa)
Pravosudna komisija imenuje službenika, odnosno zaključuje ugovor o radu s namještenikom čija
forma i sadržaj se propisuju Pravilnikom o radu.

(Donošenje akta o imenovanju i potpisivanje ugovora o radu)
Pravosudna komisija je obavezna nakon konačnosti odluke o izboru donijeti akt o imenovanju
službenika, odnosno zaključiti ugovor o radu s namještenikom.

(Rad na određeno vrijeme)
(1) Rad na određeno vrijeme može se vršiti u slučaju:
a) obavljanja poslova radnog mjesta čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao a nisu
trajnog karaktera;
b) zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika;
c) popunjavanja mandatnih pozicija u pravosuđu i
d) obavljanja pripravničkog staža.
(2) Radni odnos na određeno vrijeme traje:
a) dok traju potrebe za obavljanjem poslova iz stava 1 tački a) i b) ovog člana, a najduže do dvije
godine;
b) za mandatne pozicije, dok traje mandat;
c) za pripravnike do sticanja uslova za polaganje stručnog, ispita za rad u organima javne uprave
ili pravosudnog ispita, koji se odnose na radno iskustvo.
(3) Radni odnos na određeno vrijeme, bez obzira na dužinu trajanja, ne može prerasti u radni
odnos na neodređeno vrijeme.
(4) Izuzetno, rad u pravosudnim institucijama može se, uz saglasnost Pravosudne komisije,
zasnovati u vidu angažovanja izvršioca za privremene i povremene poslove u slučaju ispunjavanja
obaveza iz nadležnosti pravosudnih institucija za koje ne postoje predviđena radna mjesta.

POGLAVLJE VII. PREMJEŠTAJ

(Privremeni premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik, može po potrebi službe biti privremeno premješten na
drugo radno mjesto u istoj ili drugoj pravosudnoj instituciji, na iste ili slične poslove, ukoliko
ispunjava uslove tog radnog mjesta na koje se premješta.
(2) Privremeni premještaj vrši se u slučaju privremenog povećanja obima posla ili zamjene
odsutnog službenika, odnosno namještenika.
(3) Službenik, odnosno namještenik, koji duže od pet godina radi na istom radnom mjestu može
se privremeno premjestiti na drugo radno mjesto u istoj ili drugoj pravosudnoj instituciji, ukoliko
ispunjava uslove tog radnog mjesta.
(4) Izuzetno, službenik, odnosno namještenik se može uz njegov pristanak, privremeno
premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, za koje ispunjava utvrđene uslove.
(5) Službenik, odnosno namještenik se ne može premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez bez
njegove saglasnosti:
a) ako ima više od 20 godina radnog staža ili
b) ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove porodične prilike.
(6) Izuzetno od stava 5 tačke a) ovog člana službenik, odnosno namještenik se može premjestiti iz
jednog u drugo mjesto rada bez njegove saglasnosti ukoliko u toj pravosudnoj instituciji nema
službenika, odnosno namještenika koji ima manje od 20 godina radnog staža.
(7) Službenik, odnosno namještenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto, s
tim da premještaj ne može trajati duže od 12 mjeseci, osim ukoliko službenik, odnosno
namještenik pristaje na duži premještaj dok se ne izvrši popunjavanje tog radnog mjesta.
(8) Premještaj unutar pravosudne institucije rješenjem vrši rukovodilac pravosudne institucije.
(9) Premještaj između pravosudnih institucija vrši Pravosudna komisija odlukom, na osnovu
pisanog sporazuma rukovodilaca tih pravosudnih institucija.

(Trajni premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik se može trajno premjestiti u istu ili drugu pravosudnu
instituciju u slučaju:
a) prenosa nadležnosti između različitih pravosudnih institucija na način da se u pravosudnu
instituciju koja preuzima nadležnost, trajno premješta službenik, odnosno namještenik;
b) reorganizacije pravosudne institucije.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana službenik Sudske policije može se trajno premjestiti unutar
ove službe u slučaju sticanja uslova za obavljanje poslova višeg čina.
(3) Uslovi za premještaj iz stava 1 tačke a) ovog člana uređuju se posebnim propisom, koji donosi
Pravosudna komisija.
(4) U slučaju iz stava 1 tačke a) ovog člana premještaj se vrši odlukom Pravosudne komisije na
prijedlog pravosudne institucije koja preuzima nadležnost.
(5) U slučaju iz stava 1 tačke b) ovog člana premještaj se vrši odlukom rukovodioca pravosudne
institucije koja se reorganizuje.

(Utvrđivanje plate za premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane
zakonom, za radno mjesto na koje je premješten.
(2) Plata premještenog službenika, odnosno namještenika utvrđuje se odlukom koju donosi
Pravosudna komisija na prijedlog rukovodioca pravosudne institucije.
(3) Izuzetno, kada je plata službenika, odnosno namještenika niža od plate koju je imao na svom
radnom mjestu, službenik, odnosno namještenik ostvaruje pravo na bruto platu i druge dodatke
na platu propisane zakonom, za radno mjesto na kojem je zasnovao radni odnos.

POGLAVLJE VIII. PROBNI RAD

(Obaveza probnog rada)
(1) Svi akti o imenovanju donose se, odnosno ugovori o radu na neodređeno vrijeme zaključuju
se uz obavezu probnog rada na period od šest mjeseci.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana obaveza probnog rada se ne utvrđuje:
a) direktoru Kancelarije za pravnu pomoć;
b) za obavljanje poslova na mandatnoj poziciji;
c) za obavljanje poslova radnog mjesta niže kategorije ili sličnih poslova u odnosu na poslove na
kojima je službenik, odnosno namještenik ranije zadovoljio na probnom radu.
(3) Period probnog rada započinje neposredno po preuzimanju dužnosti službenika, odnosno
stupanju u rad namještenika i obuhvata period uvođenja u posao i period izvršenja zadataka.
(4) Rukovodilac pravosudne institucije određuje mentora odgovornog za uvođenje u posao
službenika odnosno namještenika.
(5) Mentor iz stava 4 može biti:
a) nosilac pravosudne ili pravobranilačke funkcije;
b) službenik, odnosno namještenik koji ima isti stepen i vrstu stručne spreme utvrđene za poslove
radnog mjesta na kojem službenik, odnosno namještenik obavlja probni rad;
c) neposredno pretpostavljeni u slučaju da nema službenika, odnosno namještenika iz tački a) i b)
ovog stava.

(Ocjenjivanje probnog rada)
(1) Ocjenjivanje probnog rada vrši tročlana komisija koju imenuje rukovodilac pravosudne
institucije, s danom početka rada službenika, odnosno namještenika, a čine je:
a) neposredno pretpostavljeni;
b) mentor;
c) službenik ili namještenik iz te pravosudne institucije.
(2) Ocjenjivanje probnog rada vrši se ocjenama "zadovoljava očekivanja" ili "ne zadovoljava
očekivanja" u poseban obrazac utvrđen Pravilnikom o ocjenjivanju.
(3) U slučaju pozitivne ocjene službenik, odnosno namještenik, nastavlja s obavljanjem dužnosti.
(4) U slučaju negativne ocjene, službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos bez prava
na naknadu zbog otpuštanja u skladu sa zakonom.
(5) Službenik, odnosno namještenik iz stava 4 ovog člana ima pravo uložiti pismeni prigovor
Pravosudnoj komisiji na ocjenu probnog rada u roku od osam dana od dana ocjenjivanja rada.
(6) Odluka po prigovoru iz stava 5 ovog člana je konačna.
(7) Način provođenja stručnog nadzora probnog rada službenika, odnosno namještenika, bliže se
propisuje Pravilnikom o radu.

POGLAVLJE IX. ISPIT ZA RAD U ORGANIMA JAVNE UPRAVE

(Ispit za rad u organima javne uprave)
(1) Službenik u pravosuđu obavezan je da ima položen ispit za rad u organima javne uprave.
(2) Obaveza iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:
a) službenika koji ima položen pravosudni ispit;
b) službenika koji ima položen ispit za sudiju za prekršaje;
c) namještenika, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno;
d) službenika koji obavlja stručne poslove u pravosuđu koji obuhvataju i organizacione dijelove
gdje se obavljaju poslovi koji po svojoj prirodi nisu upravnog karaktera;
e) lice koje je oslobođeno od obaveze polaganja ispita za rad u organima javne uprave za visoku,
višu i srednju stručnu spremu odlukom nadležnog organa u skladu s propisima;
f) magistra, docenta i doktora društvenih nauka iz oblasti ustavnog prava, upravnog prava ili
radnog prava;
g) službenika kome je preostalo pet godina i manje do prestanka radnog odnosa radi
penzionisanja;
h) lice koje je stručni ispit položilo za visoku, višu i srednju stručnu spremu pred nadležnim
organima javne uprave u okviru struke, pod uslovom da je ispit polagao po programu koji je
sličan programu za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u Distriktu i da je priznat od
strane nadležnog organa ili Komisije za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u
Distriktu.

(Priznavanje ispita za rad u organima javne uprave)
Kao položen ispit za rad u organima javne uprave priznaje se ispit položen za visoku, višu i
srednju stručnu spremu:
a) na bilo kojem nivou vlasti pred nadležnim organima u BiH;
b) na teritoriji drugih republika bivše SFRJ najkasnije do 6. 4. 1992. godine;
c) u drugim državama s kojima BiH ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju takvih
ispita.

(Stručni ispit)
(1) Stručni ispit je ispit, koji polažu službenici, kada je to utvrđeno posebnim propisom i
obuhvata sadržaj i pitanja koja se odnose na stručna pitanja pojedinih oblasti.
(2) Stručni ispit se polaže u skladu s posebnim propisom.

POGLAVLJE X. PRIPRAVNICI I VOLONTERI

(Prijem pripravnika)
Prijem pripravnika vrši se u skladu s odredbama poglavlja VI (Način, uslovi i postupak
popunjavanja upražnjenih radnih mjesta) ovog zakona.

(Zaključivanje ugovora)
(1) Predsjednik Pravosudne komisije zaključuje ugovor s pripravnikom o obavljanju
pripravničkog staža.
(2) Sadržaj ugovora o obavljanju pripravničkog staža određuje se Pravilnikom o radu.

(Praćenje i osposobljavanje rada pripravnika)
(1) Rukovodilac pravosudne institucije imenuje odgovorno lice za praćenje i usmjeravanje rada
pripravnika.
(2) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža, pripravnik se osposobljava za samostalan rad pri
čemu sudjeluje u posebnom programu osposobljavanja za obavljanje poslova određenog radnog
mjesta.
(3) Pripravnik se radi osposobljavanja upućuje na rad u različite organizacione jedinice iste ili
druge pravosudne institucije.
(4) Program obavljanja pripravničkog staža donosi Pravosudna komisija.

(Trajanje pripravničkog staža)
(1) Pripravnički staž traje za pripravnike:
a) s visokom stručnom spremom 12 mjeseci;
b) s višom stručnom spremom devet mjeseci;
c) sa srednjom stručnom spremom šest mjeseci;
d) koji se pripremaju za polaganje pravosudnog ispita do sticanja uslova za polaganje tog ispita, a
najduže dvije godine.
(2) Pripravnički staž teče od dana utvrđenog u ugovoru o obavljanju pripravničkog staža.

(Prestanak radnog odnosa nakon pripravničkog staža)
Poslije završetka pripravničkog staža pripravniku prestaje radni odnos po sili zakona.

(Prava pripravnika)
Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na platu propisanu zakonom, te ima
pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor i druga odsustva s posla kao i službenici, odnosno
namještenici.

(Volonteri)
(1) Pravosudna komisija može primati volontere, a radi sticanja radnog iskustva za rad u
pravosuđu bez zasnivanja radnog odnosa.
(2) U skladu s potrebama pravosudnih institucija i odobrenim sredstvima u budžetu pravosuđa
utvrđuje se broj volontera u pravosuđu.
(3) Volonterski rad može trajati najduže do isteka pripravničkog staža, ukoliko posebnim
propisom nije drugačije regulisano, počev od dana zaključenja pismenog ugovora o volonterskom
radu.
(4) Period volonterskog rada računa se u radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim
poslovima, nakon čega volonter stiče pravo na polaganje ispita za rad u organima javne uprave ili
pravosudnog ispita.
(5) Odabir kandidata propisuje se Pravilnikom o zapošljavanju, a način obavljanja volonterskog
rada propisuje se Pravilnikom o radu.
(6) Volonter ima pravo na osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti saglasno
propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju, a pravo na naknadu i druga materijalna i socijalna
prava koja pripadaju službeniku, odnosno namješteniku, volonter ostvaruje u skladu s posebnim
zakonom.
Stav 7 je izbrisan, a stav 8 je postao stav 7.
(7) Volonter može koristiti dnevni, sedmični i godišnji odmor i druga odsustva s posla kao i
službenici, odnosno namještenici.

POGLAVLJE XI - STRUČNO USAVRŠAVANJE

(Stručno usavršavanje)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan trajno se osposobljavati za poslove radnog mjesta i
usavršavati stručne sposobnosti u organizovanim programima obuke.
(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na stručno usavršavanje u skladu s godišnjim
Planom stručnog usavršavanja službenika i namještenika u pravosuđu (u daljnjem tekstu: Plan
stručnog usavršavanja).
(3) Pod stručnim usavršavanjem se podrazumijeva učešće u organizovanim programima obuke,
kao i polaganje ispita za rad u organima javne uprave i pravosudnog ispita.

(Plan stručnog usavršavanja)
Pravosudna komisija na prijedlog rukovodilaca pravosudnih institucija donosi Plan stručnog
usavršavanja i u budžetu planira sredstva za njihovu realizaciju.

(Način realizacije Plana stručnog usavršavanja)
Način realizacije Plana stručnog usavršavanja bliže će se regulisati Pravilnikom o stručnom
usavršavanju službenika i namještenika u pravosuđu.

POGLAVLJE XII. OCJENJIVANJE RADA

(Ocjenjivanje rada)
(1) Ocjenjivanje rada službenika i namještenika podrazumijeva nadzor i vrednovanje uspješnosti
njegovog rada, odnosno rezultata izvršenja poslova utvrđenih opisom poslova njegovog radnog
mjesta i vrši se u skladu s odredbama ovog zakona, osim ako za određene kategorije službenika,
odnosno namještenika (u daljnjem tekstu: ocjenjivani) nije drugačije propisano posebnim
zakonom.
(2) Ocjenjivanje rada vrši pretpostavljeni (u daljnjem tekstu: ocjenjivač) jednom godišnje.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana ocjenjivanje rukovodećeg službenika s posebnim ovlaštenjima
vrši Pravosudna komisija u sastavu od tri člana.
(4) Ocjenjivač je dužan u postupku ocjenjivanja pribaviti mišljenja o ocjenjivanom od njegovog
neposredno pretpostavljenog i nosioca pravosudne ili druge funkcije za kojeg u cijelosti ili u
pretežnom dijelu neposredno obavlja poslove svog radnog mjesta.
(5) Ocjena rada zasniva se na:
a) ocjeni rada po pojedinim elementima,
b) području rada na kojem je zabilježen napredak,
c) području rada na kojem su potrebna poboljšanja,
d) ciljevima i sadržaju profesionalnog razvoja i
e) ocjeni opće uspješnosti.
(6) Ostvareni rezultati rada vrednuju se ocjenama:
a) "ne zadovoljava očekivanja",
b) "zadovoljava određena očekivanja",
c) "u potpunosti zadovoljava očekivanja",
d) "nadmašuje očekivanja".
(7) Podatke o ocjeni rada ocjenjivač unosi u obrazac, čiji sadržaj se propisuje Pravilnikom o
ocjenjivanju.
(8) Pravosudna komisija utvrđuje način, postupak, dinamiku ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o
ocjenjivanju i ima obavezu upoznavanja ocjenjivača o načinu i postupku ocjenjivanja.
(9) Pravilnikom o ocjenjivanju mogu se utvrditi posebni kriteriji za ocjenjivanje rukovodećih
službenika s posebnim ovlaštenjima i službenika s posebnim ovlaštenjima.

(Obrazac za ocjenu službenika i namještenika)
(1) U obrazac za ocjenu ocjenjivani daje svoje komentare po određenim elementima.
(2) Ocjenjivač, nakon iznesenih komentara ocjenjivanog, daje svoju ocjenu po elementima,
području rada i predlaže ciljeve i sadržaj profesionalnog razvoja kao i opću ocjenu uspješnosti.
(3) Ukoliko nije zadovoljan ocjenom svog rada, ocjenjivani može uložiti pismeni prigovor na
ocjenu rukovodiocu pravosudne institucije u roku od osam dana.
(4) Ocjenjivani rukovodeći službenik s posebnim ovlaštenjima pismeni prigovor na ocjenu može
uložiti Komisiji iz člana 60 stava 3 ovog zakona.
(5) Protiv rješenja o prigovoru iz stava 3 ovog člana ocjenjivani može uložiti žalbu Pravosudnoj
komisiji u roku od osam dana.
(6) O žalbi na ocjenu rukovodećeg službenika s posebnim ovlaštenjima odlučuje Pravosudna
komisija u sastavu od tri člana koji nisu učestvovali u radu Komisije iz člana 60 stava 3 ovog
člana.
(7) Izvještaji o ocjenama rada ulažu se u personalni dosje ocjenjivanog.

(Posljedice postupka ocjenjivanja)
Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada ocjenjivanog "ne zadovoljava očekivanja", Pravosudna
komisija razrješava dužnosti službenika ili raskida radni odnos s namještenikom.

POGLAVLJE XIII. NAGRAĐIVANJE

je izbrisan.

(Gubitak prava)
Službenik odnosno namještenik gubi stečeni nivo platnog razreda svog radnog mjesta ako:
a) mu je izrečena disciplinska mjera premještanja u niži nivo platnog razreda;
b) je u posljednje četiri godine ocijenjen ocjenom "zadovoljava određena očekivanja";
c) je u posljednjoj godini ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja".

(Nagrađivanje službenika odnosno namještenika)
(1) Rukovodilac pravosudne institucije nagrađuje službenika odnosno namještenika za posebna
zalaganja i rezultate u radu, koja značajno doprinose uspješnosti u radu pravosudne institucije u
cjelini i njenom ugledu.
Stav 2 je izbrisan, a stav 3 je postao stav 2.
(2) Uslovi, način i postupak nagrađivanja utvrđuju se Pravilnikom o ocjenjivanju.

POGLAVLJE XIV. TRAJANJE I USLOVI RADA

(Radno vrijeme)
(1) Puno radno vrijeme službenika, odnosno namještenika traje 40 sati sedmično.
(2) Službenik, odnosno namještenik može imati zasnovan samo jedan radni odnos s punim
radnim vremenom.
(3) Za pojedine poslove Pravosudna komisija rješenjem može utvrditi kraće radno vrijeme u
skladu s posebnim zakonom, što se bliže reguliše Pravilnikom o radu.
(4) Službenik, odnosno namještenik može zasnovati radni odnos i s nepunim radnim vremenom.
(5) Službenik, odnosno namještenik, koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz
radnog odnosa kao i službenik odnosno namještenik s punim radnim vremenom, osim prava koja
zavise od dužine radnog vremena (plata, naknada i sl.), u kojem slučaju se ta prava ostvaruju na
proporcionalnoj osnovi.
(6) U pravosudnim institucijama čiji se poslovi zbog svoje prirode moraju organizovati izvan
radnog vremena može se organizovati pripravnost kao poseban oblik rada (u daljnjem tekstu:
pripravnost).
(7) Pripravnost predstavlja poseban oblik rada gdje službenik, odnosno namještenik nije prisutan
na radnom mjestu, ali je dužan biti dostupan radi obavljanja neodložnih poslova.
(8) Odluku o uvođenju pripravnosti donosi rukovodilac pravosudne institucije.
(9) Obračun plate službeniku, odnosno namješteniku za rad u vrijeme pripravnosti vrši se u
skladu s posebnim zakonom.

(Rad duži od punog radnog vremena)
(1) Pravosudna komisija, odnosno rukovodilac pravosudne institucije može od službenika
odnosno namještenika, izuzimajući trudnice, samohrane majke i osobe s invaliditetom, zahtijevati
da rade najviše do osam dodatnih sati sedmično u slučaju:
a) više sile;
b) iznenadnog povećanja obima posla.
(2) Ako rad duži od punog radnog vremena (u daljnjem tekstu: prekovremeni rad) službenika,
odnosno namještenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od deset sedmica u toku
kalendarske godine, rukovodilac pravosudne institucije o tome obavještava Pravosudnu komisiju.
(3) Prekovremeni rad se nadoknađuje slobodnim danima, na način i u proceduri propisanoj
Pravilnikom o radu.

(Odmor u toku radnog vremena)
(1) Službenici, odnosno namještenici, koji rade puno radno vrijeme, imaju pravo na odmor u toku
radnog vremena u trajanju od najmanje 30 minuta.
(2) Način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog vremena utvrđuje rukovodilac pravosudne
institucije.
(3) Korištenje dnevnog odmora u organizacionim jedinicama pravosudne institucije, koja u svom
radu ostvaruje neposredni kontakt sa strankama, ostvaruje se transparentno i na način koji ne
može uzrokovati bespotrebno odlaganje ostvarenja prava stranaka.

Stav 4 je izbrisan.

(Dnevni i sedmični odmor)
(1) Službenici, odnosno namještenici imaju pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna
dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno i na sedmični odmor od najmanje 24 sata
neprekidno, ukoliko zakonom drugačije nije propisano.
(2) Ako je neophodno da službenik, odnosno namještenik radi na dan svog sedmičnog odmora,
osigurava mu se dan odmora u periodu posebno određenom dogovorom neposredno
pretpostavljenog i službenika odnosno namještenika.

(Godišnji odmor)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na puni plaćeni godišnji odmor za svaku
kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji se prvi put zaposli u pravosudnim institucijama ili koji
ima prekid između dva radna odnosa duži od pet dana stiče pravo na puni plaćeni godišnji odmor
nakon šest mjeseci neprekidnog rada u pravosudnim institucijama.
(3) Ako službenik, odnosno namještenik nije stekao pravo iz stava 2 ovog člana, ima pravo na
najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

(Uvećavanje godišnjeg odmora)
(1) Dužina trajanja godišnjeg odmora uvećava se po sljedećim kriterijima:
a) za svake navršene tri godine radnog staža, jedan dan; -
b) roditelju ili staratelju s djetetom do sedam godina, dva dana za svako dijete;
c) roditelju ili staratelju djeteta s posebnim potrebama, dva dana;
d) samohranom roditelju, uz validnu potvrdu o statusu samohranog roditelja i potvrdu o
redovnom školovanju djeteta, jedan dan;
e) invalidu, preko 70% invaliditeta, dva dana.
(2) U slučajevima iz stava 1 tački b), c) i d) ovog člana, pravo na uvećanje godišnjeg odmora može
da koristi samo jedan od roditelja, ukoliko su oba zaposleni u pravosudnim institucijama
Distrikta.
(3) Godišnji odmor može trajati najduže 35 radnih dana.

(Trajanje i korištenje godišnjeg odmora)
(1) Trajanje godišnjeg odmora službenika, odnosno namještenika u skladu s ovim zakonom
rukovodilac pravosudne institucije utvrđuje rješenjem, na osnovu plana korištenja.
(2) Rješenje o odobravanju korištenja godišnjeg odmora može sadržavati samo dispozitiv odluke.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana izdaje se na obrascu, koji se utvrđuje Pravilnikom o radu.

(Način korištenja godišnjeg odmora)
(1) Godišnji odmor može se koristiti u cijelosti ili u dijelovima, s tim da se najmanje jedna
polovina godišnjeg odmora mora iskoristiti u tekućoj godini.
(2) Godišnji odmor iz prethodne godine može se iskoristiti najkasnije do 30. juna tekuće godine.
(3) Službenik, odnosno namještenik je dužan do 15. aprila tekuće godine predložiti svoju namjeru
i plan korištenja godišnjeg odmora svom neposredno pretpostavljenom.
(4) Na osnovu prijedloga službenika, odnosno namještenika neposredno pretpostavljeni sačinjava
plan korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa o potrebama zaposlenika.
(5) Plan iz stava 4 ovog člana neposredno pretpostavljeni dostavlja rukovodiocu pravosudne
institucije koji ga je dužan odobriti do 15. maja tekuće godine.
(6) Službeniku, odnosno namješteniku se ne može uskratiti pravo na korištenje godišnjeg odmora.

(Prekid korištenja godišnjeg odmora)
(1) U slučaju kada je to neophodno radi izvršenja hitnih poslova, korištenje godišnjeg odmora
može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca pravosudne institucije ili neposredno
pretpostavljenog.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana službenik, odnosno namještenik ima pravo na naknadu
troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora.
(3) Visina troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora utvrđuje se na osnovu dokaza koje
podnese službenik, odnosno namještenik.

(Vrijeme koje se ne uračunava u godišnji odmor)

U godišnji odmor ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u
koje se ne radi, kao i druga odsustva koja se službeniku, odnosno namješteniku priznaju u radni
staž.

POGLAVLJE XV. ODSUSTVA S POSLA

(Plaćeno odsustvo s posla)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo ukupno do pet radnih dana u
jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
a) stupanje u brak;
b) porođaj supruge;
c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice;
d) sklapanja braka djeteta;
e) elementarne nepogode.
(2) Osim prava iz stava 1 ovog člana službenik ili namještenik ima pravo i na plaćeno odsustvo u
slučaju svakog dobrovoljnog davanja krvi, dva radna dana.
(3) Rješenje o plaćenom odsustvu službenika, odnosno namještenika u skladu sa stavom 1 ovog
člana donosi rukovodilac pravosudne institucije.

(Odsustvo s rada radi zadovoljavanja vjerskih potreba)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od jednog radnog
dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih ili običajnih potreba.
(2) Korištenje odsustva odobrava rješenjem rukovodilac pravosudne institucije.

(Neplaćeno odsustvo s posla)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku se može odobriti korištenje neplaćenog odsustva u trajanju
od najviše godinu dana, osim u slučaju iz stava 2 ovog člana.
(2) U slučaju odlaska na školovanje u domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama,
Pravosudna komisija može odobriti neplaćeno odsustvo na period duži od jedne godine.
(3) Za vrijeme neplaćenog odsustva službeniku, odnosno namješteniku miruju prava iz radnog
odnosa.
(4) Korištenje neplaćenog odsustva odobrava rješenjem rukovodilac pravosudne institucije.
(5) Uslovi pod kojima se službeniku, odnosno namješteniku može odobriti neplaćeno odsustvo u
trajanju od najviše godinu dana i rad s nepunim radnim vremenom, radi stručnog usavršavanja,
utvrđuju se Pravilnikom o radu.

(Posebni slučajevi neplaćenog odsustva)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla od dana
potvrđivanja njegove kandidature za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo
kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla u slučaju
prihvatanja mandata ili imenovanja na javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo
kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
(3) Za vrijeme odsustvovanja s posla iz stavova 1 i 2 ovog člana službeniku odnosno
namješteniku pripadaju prava iz radnog odnosa koja se odnose i na ostale slučajeve neplaćenog
odsustva.
(4) Službenik, odnosno namještenik u slučaju iz stava 1 ovog člana, u slučaju neuspjele
kandidature za javnu funkciju, može podnijeti pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično radno
mjesto u roku od 30 dana od dana potvrde zvaničnih izbornih rezultata, u protivnom prestaje mu
radni odnos.
(5) U slučaju iz stava 2 ovog člana, podnosi se pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično radno
mjesto u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o razrješenju, odnosno dana završetka
mandata ili prestanka funkcije, u protivnom radni odnos prestaje.
(6) Ukoliko razrješenje, završetak mandata ili prestanak funkcije nastupaju kao posljedica
potvrđene optužnice ili odluke o sukobu interesa službeniku, odnosno namješteniku prestaje
radni odnos.
(7) Rukovodilac pravosudne institucije donosi rješenje o neplaćenom odsustvu s posla iz stavova
1 i 2 ovog člana.
(8) Rukovodilac pravosudne institucije je dužan da donese rješenje o vraćanju na posao, u roku
od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavova 4 i 5 ovog člana.
(9) Na prijedlog Pravosudne komisije posebnim zakonom se drugačije može urediti postupak
predviđen ovim članom.

XVI. POGLAVLJE - RAD U KOMISIJAMA

(Dužnost rada u komisijama)
(1) Službenici, odnosno namještenici dužni su raditi u komisijama koje imenuje Pravosudna
komisija ili rukovodilac pravosudne institucije odlukom o imenovanju.
(2) Po odobrenju rukovodioca pravosudne institucije službenici, odnosno namještenici dužni su
raditi u komisijama koje imenuje gradonačelnik Distrikta.
(3) Rad komisija se organizuje u toku radnog vremena i za ovaj rad se ne plaća posebna naknada.

(Rad u komisijama van radnog vremena)
(1) Izuzetno od člana 80 ovog zakona rad komisije može se organizovati van radnog vremena
ukoliko se takav rad ne može organizirati u radnom vremenu.
(2) Za rad komisije van radnog vremena rukovodilac pravosudne institucije pribavlja prethodnu
saglasnost Pravosudne komisije.
(3) Saglasnost za rad van radnog vremena Pravosudna komisija može dati rukovodeći se
sljedećim kriterijima:
a) da su u odluci o imenovanju jasno utvrđeni ciljevi koje komisija treba ostvariti;
b) stepen stručne spreme člana komisije;
c) stručne kvalifikacije potrebne u radu komisije;
d) radno iskustvo relevantno za rad komisije;
e) vrijeme provedeno u radu komisije van radnog vremena.

(Rad van radnog vremena)
(1) Za rad van radnog vremena službenici, odnosno namještenici imaju pravo na novčanu
naknadu ili kompenzaciju u slobodnim danima srazmjerno vremenu provedenom u radu komisije
uvećanom za 25 %.
(2) Novčana naknada iz stava 1 ovog člana utvrđuje se kao mjesečna naknada koja ne može preći
iznos od 10% prosječne bruto plate zaposlenih u pravosuđu isplaćene za mjesec koji prethodi
mjesecu u kojem se isplaćuje naknada.
(3) Disciplinski tužilac i zamjenik disciplinskog tužioca imaju pravo na novčanu naknadu za rad
bez pribavljanja saglasnosti Pravosudne komisije, ukoliko se njihov rad obavlja van radnog
vremena.
(4) Izuzetno od stavova 1 i 2 ovog člana, naknada za rad disciplinskog tužioca i zamjenika
disciplinskog tužioca utvrđuje se u iznosu do 20% (dvadeset posto) od prosječne bruto plate
zaposlenih u pravosuđu isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se isplaćuje naknada,
a naknada za rad predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članu Disciplinske komisije utvrđuje se u

iznosu do 15% (petnaest posto) od prosječne bruto plate zaposlenih u pravosuđu isplaćene u
mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se isplaćuje naknada.
(5) Naknada za rad zapisničara disciplinske komisije utvrđuje se u iznosu do 5% od prosječne
bruto plate zaposlenih u pravosuđu isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se
isplaćuje naknada.
(6) Kriterije za utvrđivanje visine naknada iz stavova 4 i 5 ovog člana utvrđuje Pravosudna
komisija posebnom odlukom.

POGLAVLJE XVII - POVREDE SLUŽBENIH DUŽNOSTI I ORGANI ZA VOĐENJE

POSTUPKA

(Odgovornost za povrede)
(1) Službenik, odnosno namještenik odgovara za povredu službene dužnosti ako ne izvršava
odluke Pravosudne komisije i rukovodioca pravosudne institucije i ako povjerene poslove ne
obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima.
(2) Krivična odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje
je predmet krivičnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
(3) Donošenje presude kojom se optuženi oslobađa od optužbe ne pretpostavlja oslobađanje od
odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo propisano kao povreda
službene dužnosti.

(Vrste povreda službene dužnosti)
(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.
(2) Povrede službene dužnosti propisuju se ovim zakonom.

(Lakše povrede službene dužnosti)
Lakše povrede službene dužnosti su:
a) učestalo kašnjenje, neopravdano odsustvovanje u toku radnog vremena ili raniji odlazak s
radnog mjesta;
b) prijevremeni izlazak na pauzu i kašnjenje s pauze za vrijeme dnevnog odmora bez odobrenja
rukovodioca pravosudne institucije;
c) napuštanje radnih prostorija tokom radnog vremena bez odobrenja pretpostavljenog ili iz
neopravdanih razloga;
d) neopravdan izostanak s posla jedan dan;
e) neobavještavanje neposredno pretpostavljenog o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24
sata bez opravdanih razloga;
f) nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;
g) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima;
h) okupljanje za vrijeme radnog vremena bez službenih potreba u prostorijama pravosudne
institucije;
i) ponašanje suprotno Pravilniku o odijevanju;
j) ponašanje suprotno Etičkom kodeksu.

(Teže povrede službene dužnosti)
Teže povrede službene dužnosti su:
a) neizvršavanje akata Pravosudne komisije i rukovodioca pravosudne institucije;
b) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno izvršavanje službenih obaveza;
c) nezakonit rad ili propuštanje preduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik, odnosno
namještenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti;
d) davanje netačnih podataka kojim se utiče na donošenje odluka nadležnih organa ili nastaju
druge štetne posljedice;
e) zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlaštenja;
f) odbijanje izvršenja zadatka, ako za to ne postoje opravdani razlozi;
g) neovlaštena posluga sredstvima povjerenim za izvršavanje poslova;
h) odavanje službene ili druge tajne;
i) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog
odobrenja rukovodioca pravosudne institucije;
j) učešće u upravnim i drugim odborima političkih udruženja, podsticanje ostalih službenika,
odnosno namještenika da se uključe u rad političke stranke ili udruženja, izvršavanje instrukcija
političkih udruženja u obavljanju službene dužnosti i za vrijeme radnog vremena;
k) nalaganje službeniku odnosno namješteniku izvršenje posla suprotno ovom zakonu;
l) onemogućavanje fizičkih ili pravnih lica u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi,
prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava;
m) upotreba nevjerodostojne isprave s ciljem ostvarivanja prava;
n) ponašanje suprotno Etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe;
o) nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti;
p) neopravdan izostanak s posla najmanje dva dana uzastopno ili najmanje tri dana s prekidima u
toku kalendarske godine, što se utvrđuje na osnovu evidencije sati službenika, odnosno
namještenika;
r) izvršenje radnji koje imaju obilježja krivičnog djela protiv službene dužnosti;
s) izvršenje radnji koje predstavljaju prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu službe, što službenika,
odnosno namještenika čini nepodobnim za rad u pravosuđu;
t) postupanje suprotno članu 117 stavovima 1 i 2 ovog zakona;
u) vršenje zabranjenih aktivnosti iz člana 21 ovog zakona;
v) krajnje nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima koji je doveo do velike materijalne
štete;
z) ponovljena lakša povreda službene dužnosti;
ž) druge povrede službene dužnosti koje su kao teže propisane posebnim zakonom.

(Organi za vođenje disciplinskog postupka)
(1) Organi za vođenje disciplinskog postupka su:
a) rukovodilac pravosudne institucije;
b) disciplinska komisija;
c) disciplinski tužilac.
(2) O lakšim povredama službene dužnosti u prvom stepenu odlučuje rukovodilac pravosudne
institucije u okviru svoje nadležnosti.
(3) Ukoliko je službenik, odnosno namještenik promijenio radno mjesto, u periodu od izvršenja
povrede službene dužnosti do pokretanja disciplinskog postupka, za provođenje disciplinskog
postupka nadležan je rukovodilac pravosudne institucije u kojoj je službenik odnosno
namještenik bio zaposlen u vrijeme izvršenja povrede službene dužnosti.
(4) Rok za pokretanje disciplinskog postupka je:
a) 15 dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene dužnosti, za
povrede iz stava 2 ovog člana;
b) 30 dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene dužnosti, za
teže povrede službene dužnosti.
(5) U slučaju nepostupanja u skladu sa stavom 4 ovog člana, Pravosudna komisija pokreće
prekršajni postupak protiv rukovodioca pravosudne institucije.
(6) O težim povredama službene dužnosti u prvom stepenu odlučuje Disciplinska komisija po
zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka koji je pokrenuo disciplinski tužilac.
(7) Protiv odluke Disciplinske komisije u prvom stepenu, disciplinski tužilac i lice protiv koga se
vodi disciplinski postupak mogu uložiti žalbu Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana od dana
dostavljanja odluke.

(Disciplinska komisija i disciplinski tužilac)
(1) Disciplinska komisija ima predsjednika, zamjenika predsjednika i četiri člana koje imenuje
Pravosudna komisija iz reda zaposlenika i odražava sastav stanovništva.
(2) Disciplinska komisija radi u vijeću od tri člana, kojim predsjedava predsjednik ili njegov
zamjenik, u odsustvu predsjednika.
(3) Ostale članove vijeća određuje za svaki pojedinačni slučaj predsjednik, a u njegovom odsustvu
zamjenik predsjednika Disciplinske komisije.
(4) Disciplinski tužilac po prijavi pravosudne institucije, odnosno službenog lica, pokreće
disciplinski postupak pred Disciplinskom komisijom za teže povrede službene dužnosti, izjavljuje
žalbe na odluke Disciplinske komisije i predlaže rukovodiocu pravosudne institucije pokretanje
sudskog postupka protiv konačnog rješenja.
(5) Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika imenuje Pravosudna komisija.
(6) Svi članovi Disciplinske komisije, kao i disciplinski tužilac i njegov zamjenik moraju imati
položen pravosudni ispit.

(Odluke u disciplinskom postupku)
U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika, odnosno namještenika
odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.

(Postupak po žalbi)
(1) Protiv prvostepene odluke o povredi službene dužnosti, nezadovoljna strana može podnijeti
žalbu Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.
(2) Odluka o žalbi iz stava 1 ovoga člana je konačna i izvršna.
(3) Protiv drugostepene odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti
sudski postupak pred Osnovnim sudom.

(Zastara pokretanja i vođenja postupka)
(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest
mjeseci od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku dvije godine od
dana kada je povreda učinjena.
(2) Ukoliko u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 1 ovog
člana, ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.
(3) Pravo na vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne
godine od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od četiri godine
od dana kada je povreda učinjena.
(4) Ukoliko u roku od dvije godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 3 ovog člana
ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.

(Vođenje disciplinskog postupka)
(1) Disciplinski postupak uređuje se Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti
zaposlenih u pravosuđu (u daljnjem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti),
koji donosi Pravosudna komisija.
(2) Disciplinski postupak rukovodi se sljedećim načelima:
a) presumpcija nevinosti službenika, odnosno namještenika,
b) pravo na odbranu,
c) hitnost u postupanju,
d) zakonitost postupka,
e) srazmjernost disciplinskog postupka i povrede službene dužnosti.

POGLAVLJE XVIII. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

(Vrste kazni)
(1) Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) pismena opomena;
b) pismena opomena s upisom u personalni obrazac službenika, odnosno namještenika;
c) novčana kazna u visini deset posto plate službenika, odnosno namještenika isplaćene u mjesecu
u kojem je kazna izrečena.
(2) Za teže povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) novčana kazna u visini dvadeset posto ukupne plate isplaćene službeniku, odnosno
namješteniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena, a koja se može izreći u trajanju od jednog do
šest mjeseci;
b) premještaj u niži nivo platnog razreda u trajanju od šest mjeseci do dvije godine;
Tačka c) je izbrisana, a tačka d) je postala tačka c).
c) prestanak radnog odnosa.
(3) Rukovodilac pravosudne institucije u slučaju da utvrdi lakšu povredu službene dužnosti može
izreći kazne navedene u stavu 1 tačkama a) i b) ovog člana.
(4) Kazne izrečene u disciplinskom postupku zbog povrede službene dužnosti provode
Pravosudna komisija i Direkcija za finansije Distrikta.

(Sticaj povreda službenih dužnosti)
(1) Ukoliko službenik, odnosno namještenik s jednom ili više radnji učini više povreda službenih
dužnosti, za koje se istovremeno vodi disciplinski postupak, disciplinska odgovornost utvrđuje se
za svaku povredu pojedinačno, a onda se izriče jedinstvena disciplinska kazna.
(2) Jedinstvena disciplinska kazna izriče se primjenom sljedećih pravila:
a) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena kazna prestanka radnog odnosa izriče se
samo ta kazna;
b) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena jedinstvena novčana kazna, jedinstvena
novčana kazna je veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne može biti jednaka ni
veća od zbira svih pojedinačno utvrđenih iznosa novčane kazne propisane u članu 93 stavu 2
tački a) ovog zakona.
(3) Ako je za neku povredu službene dužnosti utvrđena novčana kazna i neka druga kazna
propisana ovim zakonom, izriče se utvrđena teža kazna.

(Određivanje i izvršenje kazne)
(1) Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice,
stepen odgovornosti službenika, odnosno namještenika, okolnosti pod kojima je povreda
učinjena i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.
(2) Izvršenje kazne za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za
težu povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od konačnosti rješenja kojim je kazna
izrečena.
(3) Protekom roka od jedne godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za lakšu povredu
službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik,
odnosno namještenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene
kazne do ispunjavanja uslova za brisanje izrečene kazne.
(4) Protekom roka od dvije godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za težu povredu
službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik,
odnosno namještenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene
kazne do ispunjavanja uslova za brisanje izrečene kazne.
(5) Brisanje izrečenih kazni iz stavova 3 i 4 ovog člana vrši Pravosudna komisija na osnovu
rješenja o brisanju.

POGLAVLJE XIX. UDALJENJE IZ SLUŽBE

(Slučajevi udaljenja)
(1) Rješenjem rukovodioca pravosudne institucije službenik, odnosno namještenik se udaljava iz
službe, ako je:
a) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti ili
druge odgovorne dužnosti;
b) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u
trajanju od najmanje tri godine;
c) protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je
takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe;
d) protiv njega određen pritvor u istrazi u krivičnom postupku;
e) izrečena mjera zabrane rada na poslovima do okončanja krivičnog postupka, a nije određen
pritvor.
(2) Udaljenje iz službe traje do donošenja pravosnažne presude u krivičnom postupku, donošenja
konačne odluke u disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno do
isteka pritvora ili ukidanje mjere zabrane rada.

(Žalba protiv rješenja o udaljenju)
(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik, odnosno namještenik može uložiti žalbu
Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.
(2) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
(3) Pravosudna komisija dužna je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od prijema žalbe.
(4) Odluka Pravosudne komisije o žalbi je konačna i protiv nje se može pokrenuti sudski
postupak pred Osnovnim sudom.

(Vraćanje na posao)
Ukoliko službenik odnosno namještenik ne bude proglašen krivim u krivičnom ili disciplinskom
postupku rukovodilac pravosudne institucije donosi rješenje o vraćanju na posao u roku od osam
dana od dana saznanja za tu činjenicu.

(Naknada plate)
(1) Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku, odnosno namješteniku pripada naknada plate u
iznosu od 80% plate isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne bude pravosnažno oglašen krivim u krivičnom ili
disciplinskom postupku, pripada mu razlika do pune plate koju bi inače ostvario.

(Izdržavanje kazne zatvora)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku kojem je izrečena pravosnažna kazna zatvora do šest
mjeseci, ukida se rješenje o udaljenju iz službe s danom pravosnažnosti presude i isti je dužan da
se vrati na posao do odlaska na izdržavanje kazne.
(2) Službeniku, odnosno namješteniku, koji izdržava kaznu zatvora do šest mjeseci, za vrijeme
trajanja izdržavanja kazne zatvora prava iz radnog odnosa miruju.
(3) O mirovanju prava službenika odnosno namještenika iz stava 2 ovoga člana rukovodilac
pravosudne institucije donosi rješenje u roku od 15 dana od nastupanja okolnosti koje
predstavljaju razlog za mirovanje prava.

POGLAVLJE XX. ODGOVORNOST ZA ŠTETU

(Nadoknada štete)
(1) Službenik, odnosno namještenik je dužan nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi sa službom
namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese pravosudnoj instituciji.
(2) Štetom iz stava 1 ovoga člana smatra se i šteta koju je pravosudna institucija imala
nadoknađujući fizičkim i pravnim licima štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom
službenika, odnosno namještenika.

(Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta)
(1) Rukovodilac pravosudne institucije donosi rješenje kojim utvrđuje nastanak štete, visinu štete i
okolnosti pod kojima je šteta nastala.
(2) Prije donošenja rješenja rukovodilac pravosudne institucije dužan je da sasluša službenika,
odnosno namještenika.
(3) Pokretanje postupka utvrđivanja štete, postojanje štete, okolnosti pod kojim je šteta nastala,
odgovornost službenika, odnosno namještenika, kao i druga pitanja koja se odnose na materijalnu
odgovornost, detaljnije se uređuju pravilnikom koji donosi Pravosudna komisija.
(4) Ako službenik, odnosno namještenik odbije da nadoknadi štetu, šteta se nadoknađuje po
općim propisima obligacionog prava.

(Pismeni sporazum)
(1) O visini i načinu naknade štete rukovodilac pravosudne institucije i službenik, odnosno
namještenik mogu zaključiti pisani sporazum.
(2) Pisani sporazum ima snagu izvršne isprave.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, naknada štete može se
odrediti u paušalnom iznosu.

(Rok za naknadu štete)
(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u koji se isplaćuje plata za obračunski period u
kojem je doneseno rješenje.
(2) Rukovodilac pravosudne institucije može donijeti rješenje kojim odobrava naknadu štete u
ratama u skladu s visinom štete, a po zahtjevu službenika, odnosno namještenika.

(Uspostava prijašnjeg stanja)
(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika, odnosno namještenika dopustiti
uspostavljanje prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku, na osnovu zaključenog
pismenog sporazuma, u kojem se obavezno navodi rok za uspostavljanje prijašnjeg stanja.
(2) Ukoliko ne dovede stvar u prijašnje stanje u skladu sa sporazumom iz stava 1 ovog člana,
rukovodilac pravosudne institucije donosi rješenje o naknadi štete u skladu s odredbama ovoga
zakona.

(Naknada štete nastale povredom službene dužnosti)
(1) Nakon konačnosti odluke donesene u disciplinskom postupku, rukovodilac pravosudne
institucije na zahtjev disciplinskog tužioca pokreće postupak za naknadu štete nastale
pravosudnoj instituciji povredom službene dužnosti.
(2) O naknadi štete odlučuje se u postupku za naknadu štete u skladu s ovim zakonom.
(3) Na osnovu konačnog rješenja o naknadi štete može se tražiti prinudna naplata u sudskom
postupku u skladu sa zakonom.

(Oslobođenje od odgovornosti za štetu)
Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu pretpostavljenog, a službenik, odnosno namještenik
je prethodno stavio pismeno upozorenje pretpostavljenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati
šteta, službenik, odnosno namještenik se oslobađa odgovornosti i obaveze za naknadu štete.

(Ostale odredbe o materijalnoj odgovornosti)
Ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornosti i naknadu štete utvrđuju se
Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti.

POGLAVLJE XXI. PREKOBROJNOST

(Prekobrojnost)
(1) Prekobrojnost nastaje kao posljedica reorganizacije, smanjenog obima poslova ili ukidanja
pojedinih pravosudnih institucija ili radnih mjesta.
(2) Rukovodilac pravosudne institucije dostavlja Pravosudnoj komisiji obrazložen prijedlog o
proglašenju službenika, odnosno namještenika prekobrojnim.
(3) Rješenje o prijedlogu iz stava 2 ovog člana donosi Odbor za prekobrojnost u sastavu od tri
člana.
(4) Odbor za prekobrojnost imenuje Pravosudna komisija iz reda službenika koji imaju položen
pravosudni ispit.
(5) Prekobrojnim se ne može proglasiti službenik, odnosno namještenik čija ukupna primanja u
domaćinstvu ne prelaze iznos prosječne neto plate u Distriktu, izuzev u slučaju ukidanja radnog
mjesta.
(6) Službenik, odnosno namještenik, koji bude proglašen prekobrojnim u skladu sa stavovima 1 i
2 ovog člana može:
a) se trajno rasporediti na upražnjeno radno mjesto sa istim ili sličnim poslovima u istoj ili drugoj
pravosudnoj instituciji rješenjem o raspoređivanju usljed prekobrojnosti;
b) se trajno rasporediti na upražnjeno radno mjesto sa istim stepenom stručne spreme u istoj ili
drugoj pravosudnoj instituciji rješenjem o raspoređivanju usljed prekobrojnosti, ukoliko
službenik, odnosno namještenik na to pristane;
c) se staviti na listu čekanja za popunu upražnjenog radnog mjesta ukoliko isto ne postoji u
momentu utvrđivanja prekobrojnosti, s tim da mu radni odnos u službi miruje za vrijeme čekanja;
d) se prijevremeno penzionisati ukoliko postoje uslovi predviđeni posebnim zakonom;
e) predložiti da mu prestane radni odnos.
(7) U slučaju prestanka radnog odnosa usljed prekobrojnosti razriješeni službenik, odnosno
namještenik ima pravo na otpremninu u skladu s posebnim zakonom, ukoliko ovim zakonom
nije drukčije propisano.

(Trajanje prekobrojnosti)
(1) Prekobrojnost iz člana 109 stava 1 ovog zakona može trajati najduže tri mjeseca uz otkazni
rok od 15 dana.
(2) Otkazni rok počinje teći istekom posljednjeg dana prekobrojnosti iz stava 1 ovog člana.
(3) Istekom otkaznog roka službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos, o čemu se
donosi posebno rješenje.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana službenik, odnosno namještenik može podnijeti žalbu
Pravosudnoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(Odbijanje drugog radnog mjesta)
Službenik, odnosno namještenik koji odbije raspored na drugo radno mjesto usljed
prekobrojnosti iz člana 109 stava 6 tačke a) prestaje radni odnos bez prava na otpremninu za
slučaj prekobrojnosti.

POGLAVLJE XXII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA

(Prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme)
(1) Radni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je službenik, odnosno
namještenik primljen ili završetkom posla za čije je izvršenje zasnovao radni odnos na određeno
vrijeme.
(2) Radni odnos na određeno vrijeme koji je zasnovan:
a) zbog privremenog i nepredviđenog povećanja obima posla, prestaje istekom vremena
potrebnog za završetak tog posla;
b) radi zamjene privremeno odsutnog službenika, odnosno namještenika prestaje povratkom
službenika, odnosno namještenika na posao;
c) na mandatnu poziciju, prestaje danom isteka mandata;
d) radi obavljanja pripravničkog staža, istekom roka za obavljanje pripravničkog staža.
(3) Rješenje u slučajevima iz stava 2 ovog člana donosi Pravosudna komisija.
(4) Rješenje iz stava 3 ovog člana je konačno.

(Sporazumni prestanak radnog odnosa)
(1) Radni odnos može prestati na osnovu pisanog zahtjeva za sporazumni prestanak radnog
odnosa službenika, odnosno namještenika.
(2) Pravosudna komisija, na osnovu zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa, donosi
rješenje o sporazumnom prestanku radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Prestanak radnog odnosa dobrovoljnim istupanjem iz službe)
(1) Radni odnos službenika, odnosno namještenika može prestati i na osnovu pisanog zahtjeva za
dobrovoljno istupanje iz službe.
(2) Pravosudna komisija na osnovu zahtjeva iz stava 1 ovog člana donosi rješenje o prestanku
radnog odnosa službenika, odnosno namještenika s danom navedenim u zahtjevu.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Prestanak radnog odnosa otkazom)
(1) Radni odnos službenika, odnosno namještenika može prestati otkazom:
a) u slučaju neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana uzastopno;
b) ako ne pokaže zadovoljavajuće rezultate na probnom radu;
c) ako dva puta uzastopno bude ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja" danom
konačnosti odluke o posljednjoj ocjeni;
d) u slučaju prekobrojnosti iz člana 109 ovog zakona;
e) ako se ne vrati na rad u roku od 30 dana, nakon prestanka razloga za mirovanje prava iz radnog
odnosa iz člana 79 stavova 4 i 5 ovog zakona.
(2) Predsjednik Pravosudne komisije na prijedlog rukovodioca pravosudne institucije u kojoj je
službenik, odnosno namještenik u radnom odnosu donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u
slučaju iz stava 1 ovog člana.
(3) Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana može se izjaviti žalba Pravosudnoj komisiji u roku od
osam dana od dana dostavljanja.

(Prestanak radnog odnosa po sili zakona)
(1) Radni odnos službenika, odnosno namještenika prestaje po sili zakona u slučaju:
a) smrti;
b) navršenja potrebnih godina života i staža osiguranja u skladu s posebnim propisima kojima se
reguliše penzijsko-invalidsko osiguranje;
c) dostavljanja poslodavcu konačnog rješenja o utvrđivanju potpunog gubitka radne sposobnosti
službenika, odnosno namještenika danom dostavljanja konačnog rješenja o gubitku radne
sposobnosti poslodavcu;
d) konačnosti akta o utvrđivanju trajne nesposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na
kojem se zaposleni nalazi pod uslovom da poslodavac nije u stanju da premjesti službenika,
odnosno namještenika na drugo odgovarajuće radno mjesto;
e) gubitkom državljanstva BiH;
f) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu i zakonima BiH;
g) da je osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora duže od šest mjeseci danom pravosnažnosti
osuđujuće presude ili da je osuđen za:
- krivično djelo iz oblasti korupcije,
- krivično djelo protiv pravnog saobraćaja,
- drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe u pravosuđu,
h) da ne položi ispit za rad u organima javne uprave u skladu sa zakonom;
i) da je službeniku odnosno namješteniku izrečena pravosnažna mjera bezbjednosti, vaspitna ili
zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora biti odsutan s rada, danom
početka primjenjivanja te mjere;
j) konačnosti akta kojim je utvrđen sukob interesa;
k) konačne odluke donesene nakon sprovedenog disciplinskog postupka, ukoliko je izrečena
kazna "prestanak radnog odnosa";
l) da se utvrdi da je službenik, odnosno namještenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio
krivotvorene dokumente, danom saznanja;
m) ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu
propisane zakonom, danom saznanja;
n) provođenja izvršenja pravosnažne sudske presude;
o) imenovanjem na drugu dužnost, osim imenovanja na mandatnu poziciju u pravosuđu, izvršnoj
ili zakonodavnoj vlasti, za koje vrijeme mu prava iz radnog odnosa miruju;
p) propuštanja da izvrši dokvalifikaciju u skladu s ovim zakonom;
r) u drugim slučajevima utvrđenim posebnim zakonom ili drugim propisom.
(2) Pravosudna komisija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u slučajevima iz stava 1 ovog
člana.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Obaveznost dostavljanja podataka)
(1) Pravosudna komisija dužna je rukovodioca pravosudne institucije obavijestiti o službeniku
odnosno namješteniku koji ispunjava uslove za prestanak radnog odnosa u skladu s članom 116
stavom 1 tačkom b) ovog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije sticanja uslova za
prestanak radnog odnosa.
(2) Pravosudna komisija dužna je da obavijesti službenika, odnosno namještenika iz stava 1 ovog
člana i da zahtijeva da tražene podatke dostavi u roku od tri mjeseca od dana dostave
obavještenja.

POGLAVLJE XXIII. PERSONALNA EVIDENCIJA, ODLUČIVANJE O PRAVIMA,

OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA I ZAŠTITA PRAVA

(Personalna evidencija)
(1) Evidencije i dosjee o zaposlenima vodi Pravosudna komisija.
(2) Informacije iz evidencije i dosjea zaposlenih se čuvaju u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih
podataka.
(3) Pravo na uvid u personalni dosje zaposlenog imaju:
a) službenik, odnosno namještenik čije lične informacije se čuvaju u dosjeu;
b) službenici, odnosno namještenici u pravosudnim institucijama, koji obavljaju personalne
poslove o čemu se donosi posebno rješenje,
c) nadležni organi prilikom vršenja svojih poslova u skladu sa zakonom.
(4) Uvid u personalni dosje službenika, odnosno namještenika vrši se uz prisustvo službenika
zaduženog za vođenje personalne evidencije o čemu se vodi posebna evidencija.
(5) Na zahtjev službenika, odnosno namještenika o pojedinim informacijama iz njegovog
personalnog dosjea, Pravosudna komisija izdaje uvjerenja i potvrde.
(6) Sadržaj i način vođenja personalne evidencije utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi
Pravosudna komisija.

(Odlučivanje o pravima, obavezama i odgovornostima)
(1) O pravima i obavezama službenika, odnosno namještenika odlučuje Pravosudna komisija
odnosno rukovodilac pravosudne institucije po službenoj dužnosti ili po zahtjevu službenika,
odnosno namještenika.
(2) U slučaju kada službenik, odnosno namještenik podnese zahtjev za ostvarivanje prava u
skladu s ovim zakonom, Pravosudna komisija odnosno rukovodilac pravosudne institucije dužan
je da izda rješenje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
(3) Rukovodilac pravosudne institucije može pismenim putem prenijeti dio svojih ovlaštenja, koja
se odnose na prava i obaveze u skladu s ovim zakonom, na rukovodeće službenike odnosno
namještenike.

(Odgovornosti Pravosudne komisije)
(1) Pravosudna komisija ima sljedeće odgovornosti u pogledu kadrovskog upravljanja:
a) izrada politika iz oblasti radnih odnosa u pravosuđu;
b) izrada nacrta zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti radnih odnosa u pravosuđu;
c) postavljanje istovjetnih standarda za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu u skladu s
politikom kadrovskog upravljanja u svim strukturama državne službe u pravosuđu u Bosni i
Hercegovini;
d) organizacija i provođenje postupaka zapošljavanja;
e) praćenje odluka u oblasti kadrovskog upravljanja u pravosuđu i učešće u donošenju
upravljačkih odluka ukoliko je to predviđeno ovim zakonom;
f) učešće u planiranju kadrova u pravosuđu;
g) planiranje, organizacija, koordinacija i praćenje obuke službenika i namještenika;
h) vođenje evidencija/baza i zaštita tajnosti podataka o zaposlenima u skladu s važećim
propisima;
i) savjetovanje pravosudnih institucija u pogledu primjene propisa kojim se uređuje pravosudna
uprava i ostala pitanja kadrovskog upravljanja;
j) ostale odgovornosti uređene ovim i drugim zakonima.
(2) Pravosudna komisija ima pravo da od pravosudnih institucija traži podatke s ciljem obavljanja
i provođenja ovih odgovornosti.
(3) Pravosudna komisija izvršava odgovornosti iz ovog člana putem Stručne službe Pravosudne
komisije.

(Odlučivanje o žalbama)
(1) Pravosudna komisija nadležna je za odlučivanje po žalbama na rješenja i sve druge akte
donesene u skladu s ovim zakonom.
(2) Protiv konačne odluke Pravosudne komisije službenik, odnosno namještenik može pokrenuti
sudski postupak pred Osnovnim sudom.

POGLAVLJE XXIV. ZAŠTITA NA RADU I POSEBNA ZAŠTITA

(Zaštita službenika i namještenika)
Poslodavac je dužan:
a) osposobiti službenika, odnosno namještenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i
zdravlja službenika odnosno namještenika i sprečava nastanak nesreće;
b) osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu kojim se osigurava zaštita života i zdravlja
službenika, odnosno namještenika.

(Mogućnost zaštite prava odbijanjem rada)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo odbiti da radi na radnom mjestu ako mu prijeti
neposredna opasnost po život i zdravlje, ako nisu provedene propisane mjere zaštite na radu.
(2) Službenik, odnosno namještenik je dužan, bez odlaganja, obavijestiti inspektora za zaštitu na
radu, neposredno pretpostavljenog i rukovodioca pravosudne institucije o okolnostima iz stava 1
ovog člana.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana, Pravosudna komisija na prijedlog rukovodioca pravosudne
institucije može rasporediti službenika, odnosno namještenika na druge poslove dok se provedu
mjere zaštite na radu u skladu sa zakonom.

(Zaštita službenika i namještenika privremeno nesposobnih za rad)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od
profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad ne može prestati radni
odnos, bez obzira da li je zasnovao radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog povrede na radu
ili profesionalne bolesti, ima pravo da se vrati na posao pod uslovom da je:
a) provedeno neophodno liječenje;
b) prošao neophodnu rehabilitaciju;
c) ovlašteni ljekar ili zdravstvena ustanova utvrdio da je sposoban za rad.
(3) Ako ovlašteni ljekar ili nadležna ustanova službeniku, odnosno namješteniku iz stava 2 ovog
člana utvrdi smanjenu radnu sposobnost, poslodavac mu je dužan u roku od šest mjeseci u
pisanoj formi ponuditi trajni premještaj na druge poslove za koje je službenik, odnosno
namještenik sposoban.
(4) U toku perioda iz stava 3 ovog člana službeniku, odnosno namješteniku pripadaju sva prava iz
radnog odnosa.
(5) Ukoliko se ne osigura trajni premještaj u roku predviđenom stavom 3 ovog člana, službeniku,
odnosno namješteniku prestaje radni odnos.
(6) Službenik, odnosno namještenik iz stava 5 ovog člana ostvaruje prava identična pravima koja
uživa službenik, odnosno namještenik kojem radni odnos prestaje usljed prekobrojnosti.
(7) Službenik, odnosno namještenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne
bolesti, ima pravo na stručno usavršavanje koje organizuje poslodavac s ciljem prekvalifikacije.

(Zaštita službenika i namještenika sa smanjenom radnom sposobnošću)
Službenik, odnosno namještenik kome je utvrđena smanjena radna sposobnost ostvaruje prava u
skladu s ovim i posebnim zakonom.

(Zaštita materinstva)
Ženi se zbog trudnoće ne može uskratiti zasnivanje radnog odnosa u pravosuđu, ne može joj
prestati radni odnos i ne može se rasporediti na druge poslove.

(Porodiljsko odsustvo)
(1) Za vrijeme trajanja trudnoće i porođaja, radi njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko
odsustvo u trajanju od 12 mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u
trajanju od 18 mjeseci neprekidno.
(2) Naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva ostvaruje se na teret poslodavca, pod
uslovom da su uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
(3) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porodiljsko odsustvo 28 dana
prije očekivanog datuma porođaja.
(4) Žena je obavezna da ode na porodiljsko odsustvo najkasnije sedam dana prije očekivanog
datuma porođaja na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.
(5) Žena može koristiti kraće porodiljsko odsustvo, ali se ne može vratiti na posao prije isteka 42
dana nakon porođaja.

(Roditeljsko odsustvo)
Otac djeteta, odnosno usvojitelj, može koristiti pravo na roditeljsko odsustvo u trajanju od 12
mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci
neprekidno, uz naknadu plate na teret poslodavca u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete,
ako je spriječena da koristi to pravo ili je došlo do sporazuma između roditelja u slučaju kada su
oba roditelja zaposlena.

(Prava na pojačanu brigu o djetetu)
(1) Ako je djetetu, prema nalazu zdravstvene ustanove ili ljekara, potrebna pojačana briga i njega
nakon isteka porodiljskog odsustva iz stava 1 člana 127 ovog zakona, jedan od roditelja ima pravo
da radi polovinu redovnog radnog vremena na radnom mjestu dok dijete ne navrši dvije godine
života.
(2) Stav 1 ovog člana odnosi se na usvojioca i lice koje je zakonski obavezno da se stara o djetetu
u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu iz opravdanih razloga da
se brinu o djetetu.

(Porodiljsko odsustvo u slučaju smrti djeteta)
(1) Žena ima pravo na porodiljsko odsustvo ukoliko je to predložio ovlašteni ljekar ako:
a) rodi mrtvo dijete;
b) dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana ženi pripadaju prava po osnovu porodiljskog odsustva.

(Pravo na brigu djeteta s teškim smetnjama u razvoju)
(1) Jedan od roditelja djeteta s teškim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu punog
radnog vremena, kada se radi o samohranom roditelju ili kada su oba roditelja zaposlena, osim
ukoliko je dijete smješteno u odgovarajuću ustanovu.
(2) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana pripada pravo na naknadu plate u skladu sa
zakonom.
(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana ne može se narediti da radi noću,
prekovremeno niti mu se može promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pristanak.

(Zaštita na radu i posebna zaštita)
Zaštita na radu i posebna zaštita službenika, odnosno namještenika provodi se u skladu s ovim
zakonom, Zakonom o radu o Distrikta (u daljnjem tekstu: Zakon o radu) i ostalim zakonima
kojima se uređuje ova oblast.

POGLAVLJE XXV. NADZOR

(Nadzor)
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Pravosudna komisija.
(2) Informacija o primjeni ovog zakona razmatra se na sjednici Pravosudne komisije najmanje
jednom godišnje.

(Ovlaštenja Pravosudne komisije)
(1) Pravosudna komisija ovlaštena je da:
a) vrši uvid u pravilnik o sistematizaciji, personalnu evidenciju i druge dokumente koji se odnose
na rad, radno-pravni status i postupak prijema službenika, odnosno namještenika;
b) vrši kontrolu zakonitosti svih rješenja koja se odnose na rad i radne odnose službenika,
odnosno namještenika;
c) preduzima druge radnje u skladu sa zakonom.
(2) Ukoliko prilikom vršenja nadzora nad primjenom ovog zakona Pravosudna komisija utvrdi da
je došlo do kršenja odredaba ovog zakona, dužna je naložiti odgovornom licu preduzimanje
mjera s ciljem otklanjanja nezakonitih radnji.
(3) Ukoliko odgovorno lice iz stava 2 ovog člana ne postupi u skladu s nalogom Pravosudna
komisija je dužna podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka.

POGLAVLJE XXVI. KAZNENE ODREDBE

(Novčane kazne od 300,00 do 1.000,00 KM)
Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u
pravosudnoj instituciji ako Pravosudnoj komisiji ne dostavi na uvid traženu dokumentaciju ili ne
dozvoli kontrolu.

(Novčane kazne od 500,00 do 1.000,00 KM)
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM za prekršaj kaznit će se rukovodilac
pravosudne institucije ako:
a) ne postupi po disciplinskoj prijavi,
b) ne provede postupak utvrđivanja štete i odgovornosti za štetu,
c) postupi suprotno Statutu i pozitivnim zakonskim propisima.
(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravosudnoj instituciji
novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM.
Odgovornim licem u pravosudnoj instituciji, osim rukovodioca pravosudne institucije, smatra se i
službenik odnosno namještenik koji je ovlašten da preduzima radnje i neposredno izvrši određeni
posao, a nije izvršio taj posao ili ga je izvršio u suprotnosti sa zakonom.

DIO TREĆI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Donošenje i primjena podzakonskih akata)
(1) Podzakonski akti propisani ovim zakonom, uključujući i pravilnike o sistematizaciji, donijet će
se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja akata iz stava 1 ovog člana primjenjuju se akti koji su bili na snazi u vrijeme
stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

(Ostale prelazne odredbe)
(1) Službenik, odnosno namještenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme ili je
raspoređen na radno mjesto za koje pravilnikom o sistematizaciji ne ispunjava uslove tog radnog
mjesta u pogledu stručne spreme ima pravo da i dalje obavlja poslove tog radnog mjesta, uz
obavezu sticanja odgovarajuće stručne spreme u roku ne dužem od četiri godine računajući od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Službeniku, odnosno namješteniku koji ne stekne potrebnu stručnu spremu u roku iz stava 1
ovog člana prestaje radni odnos.
(3) Stav 2 ovog člana ne odnosi se na službenika, odnosno namještenika koji najkasnije u periodu
od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona stiče uslove za prestanak radnog odnosa
po osnovu člana 116 stava 1 tačke b) ovog zakona.

(Postupci koji čekaju pravosnažno okončanje)
Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani, završavaju se u
skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog zakona.

(Vođenje personalne evidencije)
Do uspostavljanja kadrovskih i materijalnih uslova u Pravosudnoj komisiji za vođenje personalne
evidencije poslove iz člana 118. ovog zakona obavljat će organ uprave Distrikta nadležan za
personalne poslove u organima uprave.

(Završne odredbe)
Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, posebnim zakonom, drugim propisima donesenim
na osnovu Ustava i Statuta, primjenjuje se Zakon o radu i Zakon o upravnom postupku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.

(Stavljanje van snage)
Stupanjem na snagu ovog zakona, stavlja se van snage Zakon o službenicima i namještenicima u
pravosuđu Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi: 36/07, 2/08 i
6/13).

(Stupanje na snagu)
Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je
stupio na snagu 31. oktobra 2018. godine, a njegove izmjene i dopune 5. februara 2019. godine,
21. decembra 2019. godine i 3. augusta 2021. godine.