Zakon o radu Brčko Distrikta BiH

U skladu s članom 8 Zakona o Službenom glasniku Brčko distrikta BiH (“Službeni
glasnik Brčko distrikta BiH” brojevi 1/00 i 17/04) i Odlukom o davanju ovlaštenja
Zakonodavnoj komisiji Skupštine Brčko distrikta BiH broj: 0-02-022-294/05 od 7. novembra
2005. godine, Zakonodavna komisija Skupštine Brčko distrikta BiH na 31. sjednici
održanoj 24. januara 2006. godine utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o radu Brčko
distrikta BiH (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH” broj 7/00) s izmjenama i dopunama
Zakona o radu Brčko distrikta BiH (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH” brojevi 08/03,
33/04 i 29/05)

Broj: 01-013-70/06 PREDSJEDNIK
Brčko, 25. januar 2006. godine ZAKONODAVNE KOMISIJE

Pero Gudeljević, s.r.

ZAKON O RADU
BRĈKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
(preĉišćeni tekst)

I. OSNOVNE ODREDBE

Ĉlan 1

Ovim zakonom ureĎ uje se sklapanje ugovora o radu, uključujući radno vrijeme, plaće,
prestanak ugovora o radu, prava i obaveze koje proizlaze iz radnog odnosa, zaključivanje
kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog
odnosa na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikta),
ukoliko drugim zakonom nije drugačije odreĎ eno.

Ĉlan 2

U ovom zakonu koriste se slijedeći termini, pod kojima se podrazumijeva:
1. “pravilnik” su interna pravila poslovanja poslodavca kojim se regulišu plaće,
organizacija rada i ostala pitanja od važnosti za odnos izmeĎ u poslodavca i
zaposlenih, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, ako takav postoji;
2. “otkazivanje” znači prekidanje ili poništavanje ugovora o radu pod odreĎ enim
uslovima osim prirodnog prekida ugovora o radu;
3. “kolektivni ugovor” je ugovor sklopljen izmeĎ u poslodavca i sindikata ili vijeća
zaposlenika, ili izmeĎ u udruženja poslodavaca i sindikata ili vijeća zaposlenika, u
korist njihovih članova;
4. “kolektivni radni spor” je svaki spor izmeĎ u poslodavca ili udruženja poslodavaca i
sindikata ili vijeća zaposlenika, a koji proističe iz kolektivnog ugovora zaključenog
izmeĎ u pomenutog poslodavca, ili udruženja poslodavaca i sindikata ili vijeća
zaposlenika;
5. “zaposlenik “ je svako fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu;
6. " poslodavac" je svako fizičko ili pravno lice koje na osnovu ugovora o radu
zapošljava neko lice;
7. "viša sila" je dogaĎ aj ili uticaj koji se ne može predvidjeti niti kontrolisati, a ovdje se
ubrajaju i prirodne sile (npr. poplave i uragani) i ljudska djela (npr. nemiri, štrajkovi i
ratovi);

2
8. "krajnja nepažnja" je svjesno, namjerno učinjeno djelo ili propust kojim se
bezobzirno zanemaruje bezbjednost ili imovina drugih lica;
9. "štetni uticaji" podrazumijevaju sve uslove na radnom mjestu koji predstavljaju veliki
rizik za radnu bezbjednost i zdravlje zaposlenih, a pošto je poslodavac preuzeo
razumne mjere zaštite radne bezbjednosti i zdravlja svojih zaposlenih;
10. "opasno zaposlenje" je svaka vrsta posla koja nosi veliki rizik ili gdje postoji
izuzetno velika opasnost;
11. "zdravlje", vezano za zaposlenje, podrazumijeva nepostojanje bolesti ili slabosti, i
uključuje psihičke i mentalne elemente koji utiču na zdravlje a koji su u direktnoj
vezi s bezbjednošću i higijenom na poslu;
12. "teški fizički poslovi" podrazumijeva posao na kojem često dolazi do podizanja vrlo
velikih predmeta i često nošenje velikih predmeta. Svaki posao koji zahtijeva
podizanje predmeta teških četrdeset (40) kilograma ili težih, kao i često dizanje ili
nošenje predmeta teških dvadeset (20) kilograma ili težih, smatra se teškim fizičkim
radom;
13. "neposredna opasnost" je neposredna i stvarna prijetnja nečijem zdravlju ili
bezbjednosti;
14. "početni ugovor" je prvi ugovor o radu koji zaposlenik zaključi s odreĎ enim
poslodavcem;
15. "usavršavanje na poslu" je svaka obuka koja se vrši dok je radnik zaposlen;
16. "evidencija o osiguranju" je dokument u kojem su sadržani podaci o godinama
staža zaposlenog i pravima na penziju na koja je zaposleni stekao pravo;
17. "maloljetnik" je osoba od petnaest (15) do osamnaest (18) godina;
18. "mirovno vijeće" je neutralna treća strana koja iznalazi način neobavezujućeg
rješenja spora kako bi pomogla strankama u sporu da doĎ u do rješenja spora koji
odgovara objema strankama;
19. "propisi" su sve odredbe kojima je nadležni organ/organi vlasti dao snagu zakona;
20. "teško hendikepirano dijete" je dijete koje je teško psihički ili fizički nesposobno a
nesposobnost je izazvana fizičkim nedostatkom ili slabošću, ili tjelesnom manom;
21. "prestanak" je prirodan završetak ili prestanak ugovora o radu;
22. "radnička knjižica" je dokument koji sadrži radnu evidenciju zaposlenog uključujući
godine radnog staža, radna mjesta itd.;
23. "radno mjesto" je svako mjesto gdje radnici treba da borave ili na koje treba da idu
zbog posla a koje je pod direktnom ili indirektnom kontrolom poslodavca;
24. "vijeće zaposlenika" je predstavničko tijelo zaposlenih koje raspravlja o problemima
i pitanjima zaposlenih s poslodavcem i koje se u ime zaposlenih može uključiti u
kolektivno pregovaranje s poslodavcem.

Ĉlan 3
(1)
Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu izmeĎ u poslodavca i
zaposlenika.
(2)
Nakon zaključenog ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti zaposlenika na PIO i
zdravstveno osiguranje.
Ĉlan 4
(1) Prema licu koje traži zaposlenje, kao i prema licu koje je zaposleno, ne smije se vršiti
diskriminacija na osnovu rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog opredjeljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, seksualnog opredjeljenja, roĎ enja
ili neke druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili
nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih oštećenja u pogledu angažiranja, obuke,

3
unapreĎ ivanja, uslova zapošljavanja, prestanka ugovora o radu ili drugih pitanja koja
proističu iz radnog odnosa.
(2) Stav 1 ovog člana ne isključuje:

1. razlike u dobroj vjeri zasnovane na neophodnim zahtjevima koji se odnose na
odreĎ eni posao;
2. razlike u dobroj vjeri koje su zasnovane na sposobnosti lica da obavlja poslove
predviĎe ne za odreĎ eno radno mjesto ili da savlada program potrebnog stručnog
usavršavanja, pod uslovom da je poslodavac ili lice koje obezbjeĎ uje stručno
usavršavanje uložilo razumne napore za prilagoĎ avanje posla ili obuke situaciji u
kojoj se nalazi takvo lice ili za obezbjeĎ ivanje odgovarajućeg drugog zaposlenja ili
usavršavanja, ukoliko je to moguće, i
3. svaki program, aktivnost ili odredba koja za svoj cilj ima poboljšanje položaja lica
koja se nalaze u nepovoljnom ekonomskom, socijalnom, obrazovnom ili fizičkom
položaju.
(3) U slučajevima u kojima navodno postoji kršenje odredaba ovog člana:

1. lice čija prava su navodno povrijeĎ ena može podnijeti tužbu zbog povrede prava
nadležnom sudu;
2. ukoliko podnosilac tužbe kroz relevantne dokaze pokaže postojanje bilo koje
aktivnosti koja je zabranjena ovim članom, tuženi je dužan da dokaže da takva
razlika nije napravljena na osnovu diskriminacije; i
3. ukoliko utvrdi da su navodi tužbe osnovani, sud će dati takvu odluku kakvu smatra
neophodnom da bi se osigurala saglasnost s ovim članom.

Ĉlan 5
(1)
Zaposlenici imaju pravo, po slobodnom izboru, organizovati sindikat te se u njega
učlaniti u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, Statutom Brčko distrikta
(u daljnjem tekstu: Statut) i sa zakonima Distrikta.
(2)
Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizovati udruženja
poslodavaca te postati njihovi članovi u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i
Hercegovine, Statutom i zakonima Brčko distrikta.
(3)
Sindikati i udruženja poslodavaca mogu se osnivati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Ĉlan 6
(1) Zaposlenici imaju pravo da slobodno odlučuju o pridruživanju ili napuštanju
sindikata koji djeluje na području Brčko distrikta u skladu sa statutom tog sindikata i
ne mogu biti diskriminirani na osnovu toga što jesu ili nisu članovi sindikata.
(2) Zaposlenik ili poslodavac ne mogu biti diskriminisani na osnovu toga što jesu
ili nisu članovi sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.

Ĉlan 7
(1)
Nijedan poslodavac ili udruženje poslodavaca koje radi u svoje ime ili preko drugog
lica, člana ili zastupnika ne mogu:

4

1. se miješati u osnivanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatima; ili
2. unapreĎ ivati ili pomagati na bilo koji drugi način nekom sindikatu u pokušaju da
utiču ili kontrolišu taj sindikat.
(2) Nijedan sindikat koji radi u svoje ime ili preko nekog drugog lica, člana ili zastupnika ne
može se miješati u osnivanje, funkcionisanje ili upravljanje udruženja poslodavaca.

Ĉlan 8

Zakonita aktivnost sindikata ili udruženja poslodavaca se ne može zabraniti.

Ĉlan 9

Ukoliko nije izričito odreĎ eno ovim ili drugim zakonom, kolektivni ugovor, pravilnik ili
ugovor o zaposlenju ne mogu odreĎ ivati manje povoljne odredbe od onih predviĎe nih ovim
zakonom.

II. ZAKLJUĈIVANJE UGOVORA O RADU

Ĉlan 10
(1)
Ugovor o radu ne može se zaključiti s licem koje nije navršilo petnaest (15) godina
života.
(2)
Maloljetnik se ne smije zaposliti ako nisu prethodno ispunjeni sljedeći uslovi:

1. da je ovlašteni liječnik ili nadležna medicinska ustanova izdala potvrdu koja
pokazuje da je maloljetnik pregledan i da je fizički i psihički sposoban ostvarivati
zadatke koje zahtijeva to radno mjesto; i
2. da su jedan ili oba roditelja ili zakonski staratelj maloljetnika dali svoj pristanak.

1. Probni rad

Ĉlan 11
(1)
Trajanje probnog rada može se dogovoriti i uključiti u ugovor o radu pod uslovom da se
ugovorne strane slože u odnosu na takvu odredbu.
(2)
Probni rad iz stava 1 ovog člana ne može biti duži od šest (6) mjeseci, i može se
jednom obnoviti, tako da iznosi dvanaest (12) mjeseci za redom.
(3)
Ako je ostvaren dogovor o probnom radu, otkazni rok je najmanje sedam (7) dana.

2. Ugovor o radu na neodreĊeno i odreĊeno vrijeme

Ĉlan 12
(1) Ugovor o radu može biti zaključen na:

(a) neodreĎ eno vrijeme; ili

5
(b) odreĎ eno vrijeme.
(2) Ugovor o radu na odreĎ eno vrijeme može se zaključiti u:
a) slučajevima sezonskih poslova,
b) slučajevima zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,
c) slučajevima rada na odreĎ enom projektu,
d) slučajevima privremenog povećanja obima poslova i
e) drugim slučajevima utvrĎe nim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Ugovor o radu, osim početnog, koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja radnog
odnosa, smatrat će se ugovorom o radu na neodreĎ eno vrijeme.
(4) Ugovor o radu na odreĎ eno vrijeme, osim početnog, ne može se zaključiti na period
duži od dvije (2) godine.
(5)
Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi svoj ugovor o zaposlenju na odreĎ eno
vrijeme sa istim poslodavcem, ili izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem
naredne ugovore o zaposlenju na odreĎ eno vrijeme, na period duži od dvije (2) godine
neprekidno, taj se ugovor o radu smatra ugovorom na neodreĎ eno vrijeme, ako
kolektivnim ugovorom nije drugačije odreĎ eno.

Ĉlan 13

Sljedeće okolnosti se ne smatraju prekidom ugovora o radu:

1. bilo koje odsustvo s posla u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom ili ugovorom o radu;
2. plaćena ili neplaćena suspenzija s radnog mjesta, u skladu sa ovim zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu;
3. period izmeĎ u otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu
odluke suda ili drugog organa u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom ili ugovorom o radu;
4. odsustvo s posla uz odobrenje poslodavca; ili
5. period od najviše petnaest (15) dana izmeĎ u ugovora o radu s istim poslodavcem,
osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije predviĎe no.

3. Sadržaj ugovora o radu

Ĉlan 14
(1)
Ugovor o radu mora biti u pisanoj formi.
(2)
Poslodavac je zaposleniku dužan dati pismeni ugovor o radu u kome su navedeni svi
uslovi najkasnije na dan kada zaposlenik počinje da radi.
(3)
Ako poslodavac ne dostavi zaposleniku pismeni ugovor o radu na odreĎ eno vrijeme u
skladu sa stavom 1 ovog člana, taj će se ugovor smatrati ugovorom na neodreĎ eno
vrijeme ukoliko nije predviĎe no drugačije kolektivnim ugovorom ili ukoliko poslodavac
dokaže da je ugovor zaključen na odreĎ eno vrijeme.
(4)
Ugovor o radu sadrži:

6
1. naziv i sjedište poslodavca;
2. ime, prezime i adresu zaposlenika;
3. trajanje ugovora o radu;
4. datum početka ugovora o radu;
5. mjesto rada;
6. naziv radnog mjesta zaposlenika i kratak opis poslova;
7. raspored radnog vremena;
8. plaću zaposlenika, ostala primanja i rokovi isplate;
9. odredbe o godišnjem odmoru uključujući blagovremeno obavještavanje o odlasku na
godišnji odmor;
10. otkazne rokove kojih su se dužni pridržavati kako zaposlenik tako i poslodavac;
11. dodatne odredbe o zaposlenju koje mogu biti propisane kolektivnim ugovorom.
(5) Odredbe o kojima se govori u stavu 4, tačkama 7 - 11 ovog člana mogu se regulisati
putem zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika.

Ĉlan 15
(1) Ako se zaposlenik upućuje na rad u inostranstvo, prije odlaska zaposlenika u
inostranstvo, mora se postići pismena saglasnost u pogledu sljedećih uslova ugovora:

1. trajanje rada u inostranstvu;
2. valuta u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu ili u naturi na koja
zaposlenik ima prava za vrijeme rada u inostranstvu; i
3. uslovi vraćanja u zemlju.

4. Podaci koji se ne mogu tražiti

Ĉlan 16

Poslodavac ne može zahtijevati od zaposlenika da mu da obavještenje koje nije direktno
vezano za prirodu posla koji zaposlenik obavlja.

Ĉlan 17

Poslodavac ne može koristiti lične podatke zaposlenika na način koji odstupa od načina
upotrebe dozvoljenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE

Ĉlan 18
(1)
U skladu s potrebama rada, poslodavac može omogućiti zaposleniku obrazovanje,
osposobljavanje i usavršavanje.
(2) U skladu sa svojim sposobnostima i potrebama koje proističu iz ugovora o radu,
zaposlenik je obavezan sticati obrazovanje, osposobljavanje i/ili usavršavanje koje
poslodavac smatra potrebnim, i to na trošak poslodavca.
(3)
Ukoliko poslodavac uvede jedan ili više novih načina rada, obavezan je da obezbijedi
svojim zaposlenicima neophodno obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje.

7
(4) Uslovi i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja iz stavova 1 i 2 ovog člana
ureĎ uju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

1. Zapošljavanje pripravnika

Ĉlan 19
(1) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom na onoliko vremena
koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se
zaključuje u pisanoj formi i jedna kopija se podnosi nadležnom zavodu za
zapošljavanje u roku od 5 dana od njegovog zaključivanja radi evidencije i
kontrole.
(2)
Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju školu, višu školu ili fakultet , koje po
prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje treba položiti stručni ispit,
odnosno kojemu je potrebno pre thodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili
profesiji.
Ĉlan 20
(1)
Nakon isteka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit u svom stručnom
zvanju, u skladu sa zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu.
(2) Za vrijeme pripravničkog staža , pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade prije
polaganja stručnog ispita , a što plaća poslodavac. Isto t ako, poslodavac osigurava
invalidsko osiguranje u slučaju povrede na poslu. Pripravnik ima sva prava u pogledu
zdravstvenog osiguranja, kao i nezaposlena lica registrovana kod nadležnog organa za
zapošljavanje.
(3) Pripravnik ima pravo na dnevni odmor u toku rada i izmeĎ u dva uzastopna radna dana.

2. Volonterski rad

Ĉlan 21
(1) Izuzetno od člana 19 ovog zakona, poslodavac može pripravnika primiti na obavljanje
pripravničkog staža i bez zaključivanja ugovora o radu ako su položeni stručni ispit ili
radno iskus tvo, prema zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa pripravnika
(volonterski rad). Volonterom se smatra lice koje je završilo srednju školu, višu školu ili
fakultet, a koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje treba, prema
zakonu, položiti stručni ispit i kojemu je potrebno pre thodno radno iskustvo u njegovom
zanimanju ili profesiji.
(2) Trajanje volonterskog rada iz stava 1 ovog člana računa se u pripravnički staž i radno
iskustvo za to zanimanje tokom kojeg zaposlenik pokušava da stekne potrebno radno
iskustvo.
(3) Volonterski rad iz stava 1 ovog člana može trajati onoliko vremena koliko je, prema
zakonu, za odreĎ eno stručno zvanje ili profesiju propisano trajanje pripravničkog staža.

8
(4) Ugovor o volonterskom radu se zaključuje u pisanoj formi i jedna kopija se podnosi
nadležnom zavodu za zapošljavanje u roku od 5 dana od njegovog zaključivanja radi
evidencije i kontrole.
(5) Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u
pogledu nezaposlenih lica. Ove beneficije osi gurava nadležni organ za zapošljavanje.
Poslodavac plaća 35% minimalne zarade za svakog volontera zavodu za zapošljavanje
koji pokriva osiguranje volontera u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.
(6) Volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku rada , kao i izmeĎ u dva uzastopna radna
dana.

IV. RADNO VRIJEME

Ĉlan 22

Puno radno vrijeme zaposlenika traje četrdeset (40) sati sedmično.

Ĉlan 23
(1) Ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom.
(2)
Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može zaključiti
više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.
(3)
Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog
odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim odreĎ enih prava utvrĎe nih
kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Ĉlan 24
(1)
Ukoliko poslodavac ne može da zaštiti zaposlenika od štetnih uticaja na radnom
mjestu, radno vrijeme zaposlenika se skraćuje srazmjerno riziku koji nosi štetni uticaj
uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
(2)
Poslovi iz stava 1 ovog člana, trajanje radnog vremena, godišnji odmor i ostale
beneficije utvrĎu ju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ili ugovorom o radu u
skladu sa zakonom. Skraćivanje radnog vremena ne mijenja status zaposlenika kao
zaposlenika s punim radnim vremenom koji ima pravo na punu plaću i ostale beneficije.
(3)
Primjena zakona i propisa u vezi s radnom sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu
obezbjeĎ uje se adekvatnim i odgovarajućim sistemom inspekcije i bit će pod nadzorom
inspektora za rad u Brčko Distriktu (u daljnjem tekstu: inspektor za rad).

Ĉlan 25
(1) U slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla ili u vanrednim okolnostima,
poslodavac može zahtijevati od zaposlenika da radi najviše do dvanaest (12) dodatnih
sati sedmično tako da ukupan broj radnih sati sedmično iznosi pedeset dva (52) sata.
(2) Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri (3) sedmice neprekidno ili više od
deset (10) sedmica u toku kalendarske godine, poslodavac obavještava inspektora za
rad.

9
(3) Zaposlenik se može dobrovoljno složiti da, na zahtjev poslodavca, radi prekovremeno
najviše do deset (10) sati sedmično, ali ukupno prekovremeni rad ne može biti duži od
dvadeset dva sata (22) sedmično.
(4)
Trudnica, majka, odnosno usvojilac s djetetom do jedne (1) godine života i samohrani
roditelj odnosno usvojilac s djetetom do dvije (2) godine života, može raditi
prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(5)
Inspektor za rad zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno stavovima 1, 3 i 4 ovog
člana.
Ĉlan 26
(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da u
toku jednog perioda traje kraće, a tokom drugog perioda duže od punog radnog
vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od pedeset dva (52) sata
sedmično, a za sezonske poslove ne može biti duže od šezdeset (60) sati sedmično.
(2)
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom jedne
kalendarske godine ili drugog perioda odreĎ enog kolektivnim ugovorom ili ugovorom o
radu, ne može biti duže od četrdeset dva (42) sata sedmično.
(3)
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom.

Ĉlan 27
(1) Rad u vremenu izmeĎ u 22.00 naveče i 6.00 ujutro idućeg dana smatra se noćnim
radom osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije
odreĎ eno. Rad u poljoprivredi izmeĎ u 22.00 naveče i 5.00 sati ujutro narednog dana
smatrat će se noćnim radom osim ako zakonom, kolektivnim ugovorm ili ugovorom o
radu nije drugačije odreĎ eno.
(2)
Ako je rad organizovan u smjenama, rotacija smjena se ureĎ uje kolektivnim ugovorom,
pravilnikom ili ugovorom o radu.

Ĉlan 28
(1) Maloljetni zaposlenici ne mogu raditi noću.
(2)
Za maloljetne zaposlenike koji rade u industriji, rad izmeĎ u 19.00 naveče i 7.00 ujutro
narednog dana smatra se noćnim radom. Za sve druge maloljetne zaposlenike, rad
izmeĎ u 20.00 naveče i 6.00 ujutro narednog dana smatra se noćnim radom.
(3)
Maloljetni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada odreĎ ene
stavom 2 ovog člana u slučaju havarija, više sile, vanrednih okolnosti ili zbog zaštite
zdravlja i sigurnosti Distrikta, ukoliko je dobijena pismena saglasnost inspektora za
rad.

10

V. PAUZE, GODIŠNJI ODMORI I ODSUSTVA

1. Pauze i godišnji odmori

Ĉlan 29

Zaposlenik s punim radnim vremenom ima pravo na pauzu u toku radnog vremena u
trajanju od najmanje trideset (30) minuta. Pored toga, poslodavac je dužan zaposleniku,
na njegov zahtjev, omogućiti odmor u trajanju od jednog (1) sata ali samo u toku jednog
(1) dana u toku radne sedmice. Pomenuto vrijeme pauze iz ovog člana ne uračunava se u
radno vrijeme. Način i vrijeme korištenja pauze ureĎ uje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom i/ili ugovorom o radu.
Ĉlan 30

Svi zaposlenici imaju pravo na dnevni odmor izmeĎ u dva uzastopna radna dana u trajanju
od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno. Za vrijeme rada na sezonskim poslovima,
zaposlenik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje deset (10) sati neprekidno, s tim da
se ni u kom slučaju izuzetak koji se tiče sezonskih poslova ne odnosi na maloljetne
zaposlenike.
Ĉlan 31

Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri sata (24)
sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmičnog odmora, osigurava
mu se jedan dan u periodu posebno odreĎ enom dogovorom poslodavca i zaposlenika.

Ĉlan 32
(1)
Za svaku kalendarsku godinu, zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana.
(2)
Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset
četiri (24) radna dana.
(3)
Ako zaposlenik radi na poslovima iz člana 24, stava 1 ovog zakona, on ima pravo na
godišnji odmor u trajanju od najmanje trideset (30) radnih dana.

Ĉlan 33

Zaposlenik koji nema prethodnog radnog iskustva i koji se prvi put zaposli, stiče pravo na
po jedan dan odsustva za svaki mjesec koji je radio, pod uslovom da je radio najmanje
šest (6) mjeseci. Na ovaj period od šest (6) mjeseci neće uticati prekid rada koji nije duži
od osam (8) dana. Odsustvo s rada zbog bolesti, povrede, porodiljskog odsustva ili nekog
sličnog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada.

Ĉlan 34
(1)
Svako odsustvo u dužem trajanju nego što je propisano ovim zakonom reguliše se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
(2) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za
rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje
se zaposleniku priznaje u radni staž.

11
(3) Ako je rad organiziran u manje od šest (6) radnih dana u sedmici, pri utvrĎiv anju
trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeĎ eno na šest (6)
radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu nije drugačije
ureĎ eno.
Ĉlan 35
(1)
Godišnji odmor može se koristiti u jednom ili u više dijelova. Način korištenja godišnjeg
odmora u više dijelova regulisat će se kolektivnim ugovorom.
(2)
Zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca u dogovorenom roku, kako je odreĎ eno
ugovorom o radu, o namjeri da koristi godišnji odmor.
(3)
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora odobrava poslodavac.

Ĉlan 36
(1) Zaposlenik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora.
(2)
Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može isplatiti
naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora.

2. Odsustvovanje s posla

Ĉlan 37
(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo s rada do tri (3) radna dana u jednoj (1)
kalendarskoj godini. Plaćeno odsustvo uključuje slučajeve: stupanja u brak, poroĎ aja
supruge, teže bolesti i smrti člana uže porodice odnosno člana domaćinstva.
(2)
Članom uže porodice, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno
vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez
roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, usvojioci, staratelji, očuh i maćeha,
polubraća i polusestre, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre.
(3)
Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrĎe no
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Ĉlan 38
(1) Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo mada
zaposlenik ne stiče nikakve beneficije po tom osnovu.
(2)
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo od četiri (4) radna dana u jednoj
(1) kalendarskoj godini iz vjerskih odnosno običajnih razloga, s tim da se dva (2) dana
navedenog odsustva koriste kao plaćeno odsustvo.

12

VI. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Ĉlan 39
(1) Poslodavci su obavezni da u mjeri u kojoj je razumno izvodljivo a sukladno tehničkim
propisima osiguraju da su radna mjesta, mašine, oprema i procesi koji su pod njihovom
kontrolom bezbjedni i da nisu opasni po zdravlje.
(2) Poslodavci su obavezni da koliko je to moguće a sukladno tehničkim propisima
obezbijede da hemijske, fizičke i biološke materije i agensi koji su pod njihovom
kontrolom nisu opasni po zdravlje kad su preduzete odgovarajuće mjere zaštite.
(3)
Gdje je potrebno, poslodavci su obavezni da zaposlenicima obezbijede zaštitnu odjeću
i opremu kako bi se zaposlenici u mjeri u kojoj je to razumno izvodljivo zaštitili od
eventualnih nesreća na poslu i negativnih uticaja po zdravlje.
(4)
Gdje je potrebno, poslodavci su obavezni da obezbijede mjere zaštite u slučajevima
vanrednih okolnosti i nesreća, uključujući i odgovarajuće mjere o pružanju prve pomoći.
(5)
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od trideset (30) dana od dana
stupanja zaposlenika u radni odnos.
(6) Ako je poslodavac preuzeo obavezu smještaja i ishrane radnika, pri izvršenju te
obaveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ugleda radnika, te njihovoj
vjeroispovijesti.
(7) Lični podaci radnika se smiju prikupljati, obraĎ ivati, koristiti i dostaviti trećim
licima samo ako je to odreĎ eno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno
radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa što se bliže ureĎ uje
pravilnikom o radu.
(8) Poslodavac je dužan bez odlaganja ispraviti netačne podatke, a lične podatke za
čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi, brisati ili na drugi način
ukloniti.
Ĉlan 40
(1)
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu prijeti neposredna opasnost po život ili
zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je
dužan odmah obavijestiti svog nadreĎ enog i inspektora rada.
(2)
Zaposlenik koji je odbio da radi posao za koji vjeruje da predstavlja neposrednu
opasnost po njegov život ili zdravlje, bit će zaštićen od neželjenih posljedica u skladu
sa zakonom i propisima Distrikta.

1. Zaštita maloljetnika

Ĉlan 41
(1) Maloljetnik ne može da radi na opasnim poslovima ili teškim fizičkim poslovima,
radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na drugim poslovima koji bi mogli štetno uticati
ili mu znatno ugroziti život, zdravlje, fizički razvoj ili moral.

13
(2) Poslovi iz stava 1 ovog člana regulišu se kolektivnim ugovorom.
(3)
Inspektor za rad u Brčko distriktu zabranit će rad maloljetnika na poslovima u smislu
stava 1 ovog člana.

2. Zaštita žena i porodiljsko odsustvo

Ĉlan 42

Žena ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom u rudnicima, osim u slučaju ako
je zaposlena na rukovodećem mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službam a
zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako žena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci
pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika radi obavljanja zanimanja
koje ne uključuje fizički rad.

Ĉlan 43
(1)
Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zato što je u drugom stanju niti joj može
otkazati ugovor o radu zato što je u drugom stanju, ili na porodiljskom odsustvu.
(2) Naknadu plaće porodiljama isplaćivat će nadležna služba Vlade Brčko distrikta BiH.

Ĉlan 44
(1) Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta mora biti rasporeĎ ena na druge
poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
(2) Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura rasporeĎ ivanje žene u smislu stava 1
ovog člana, žena ima pravo na plaćeno odsustvo s posla, u skladu s kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom.
(3)
Privremeno rasporeĎ ivanje iz stava 1 ovog člana ne može imati za posljedicu
smanjenje plaće zaposlene žene.
(4)
Ženu koja je resporeĎ ena na drugo radno mjesto u skladu sa stavom 1 ovog člana
poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto koje bi odgovaralo njenom
zdravstvenom stanju ali samo uz njen pismeni pristanak.

Ĉlan 45
(1)
Za vrijeme trudnoće, poroĎ aja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo
u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno. Naknada plać
e za vrijeme porodiljskog
odsustva ostvaruje se na teret budžeta Brčko distrikta BiH, pod uslovom da su
uplaćivani doprinosi za p enzijsko i zdravstveno osiguranje.
(2)
Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porodiljsko odsustvo
dvadeset osam (28) dana prije očekivanog datuma poroĎaja. Žena je obavezna da ode
na porodiljsko odsustvo najkasnije sedam (7) dana prije očekivanog datuma poroĎaja
na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.

14
(3) Žena može koristiti kraće porodiljsko odsustvo, ali se ne može vratiti na posao prije
isteka četrdeset dva (42) dana nakon poroĎaja.

Ĉlan 46

Otac djeteta odnosno usvojilac može koristiti pravo iz člana 45, stava 1 ovog zakona u
slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je spriječena da koristi to pravo.

Ĉlan 47
(1) Nakon isteka poroĎ ajnog odsustva, žena s djetetom do dvanaest (12) mjeseci života
ima pravo da radi polovinu redovnog radnog vremena.
(2) Pravo iz stava 1 ovog člana može koristiti i zaposleni otac djeteta, ako žena za to
vrijeme radi puno radno vrijeme.

Ĉlan 48
(1) Ako je djetetu, prema nalazu zdravstvene ustanove ili ljekara, potrebna pojačana briga
i njega nakon isteka dvanaest (12) mjeseci života djeteta, jedan od roditelja ima pravo
da radi polovinu redovnog radnog vremena na radnom mjestu dok dijete ne navrši
osamnaest (18) mjeseci života.
(2)
Odredbe iz stava 1 ovog člana odnose se na usvojioca, odnosno lice koje je zakonski
obavezno da se stara o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete
ili ako ne mogu iz opravdanih razloga da se brinu o djetetu.

Ĉlan 49
(1)
Žena koja nakon korištenja porodiljskog odsustva radi puno radno vrijeme ima pravo
na odsustvo s posla dva puta dnevno u trajanju od po jednog (1) sata radi dojenja
djeteta.
(2) Pravo iz stava 1 ovog člana žena može koristiti do navršene jedne (1) godine života
djeteta.
(3)
Vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Ĉlan 50

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo
da produži porodiljsko odsustvo ukoliko je to predložio ovlašteni ljekar. U ovakvoj situaciji
ženi pripadaju sva prava po osnovu porodiljskog odsustva, sa izuzetkom člana 47 ovog
zakona.
Ĉlan 51
(1) Za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva zaposlenik ima pravo na naknadu plaće, u
skladu sa zakonom.
(2) Poslodavac nije obavezan plaćati odsustvovanje zaposlenika u toku radnog vremena u
slučajevima kad zaposlenik koristi pravo iz članova 47, 48 i 49 ovog zakona.

15
Ĉlan 52
(1) Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu (1/2)
punog radnog vremena, kad se radi o samohranom roditelju ili kad su oba roditelja
zaposlena. Ukoliko je dijete smješteno u ustanovu socijalno–zdravstvenog
zbrinjavanja, odredbe ovog člana se ne primjenjuju.
(2)
Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana pripada pravo na naknadu plaće, u
skladu sa zakonom.
(3)
Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana ne može se narediti da radi noću,
prekovremeno niti mu se može promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj
pristanak.

3. Zaštita zaposlenika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad

Ĉlan 53

Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili
je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad.

Ĉlan 54
(1)
Povreda na radu ili profesionalna bolest ne mogu negativno uticati na ostvarivanje
prava zaposlenika iz radnog odnosa, kao što je ovdje predviĎe no.
(2)
Zaposlenik je dužan u roku od tri (3) dana od dana nastupanja povrede ili profesionalne
bolesti obavijestiti poslodavca o nastanku povrede ili bolesti.

Ĉlan 55
(1) Zaposlenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog povrede na radu ili
profesionalne bolesti ima pravo da se vrati na posao, pod uslovom da je dobio
neophodno liječenje i da je prošao kroz neophodnu rehabilitaciju i nakon što ovlašteni
liječnik ili zdravstvena ustanova izda pismenu saglasnost za vraćanje na posao.
(2)
Ako ovlašteni ljekar ili zdravstvena ustanova zaposleniku propiše smanjenu radnu
normu, poslodavac mu je dužan u pisanoj formi ponuditi druge poslove za koje je
zaposlenik sposoban.
(3)
Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima
pravo na stručno obrazovanje i usavršavanje koje organizuje poslodavac.

Ĉlan 56

Poslodavac može, samo uz saglasnost inspektora za rad, otkazati ugovor o radu
zaposlenika kod kojega postoji smanjena radna sposobnost zbog zadobijene povrede na
poslu, profesionalne bolesti ili koji je u neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti kao
posljedice rada.

16

VII. PLAĆE I NAKNADE

1. Plaće

Ĉlan 57

Plaće zaposlenika utvrĎ uju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Ĉlan 58
(1) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom utvrĎu je se najniža plaća, te uslovi i način njenog
usklaĎ ivanja s prosječnom plaćom.
(2) Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik, ne može zaposleniku
obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrĎe ne kolektivnim ugovorom, pravilnikom
ili ugovorom o radu.

Ĉlan 59
(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ili ugovorom o radu
odreĎ uju se periodi isplate plaće, koji ne mogu biti duži od trideset (30) dana.
(2)
Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun plaće.
(3)
Pojedinačne isplate plaće ne mogu biti javne.

Ĉlan 60

Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ili noćni rad, te za rad
nedjeljom ili praznikom ili nekim drugim danom koji je zakonom odreĎ en kao neradni, u
skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

2. Naknada plaće

Ĉlan 61
(1)
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih
slučajeva predviĎe nih ovim zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom uključujući
godišnji odmor, privremenu nesposobnost za rad, porodiljsko odsustvo, plaćeno
odsustvo i slično.
(2)
Period iz stava 1 ovog člana za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrĎu je
se zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
(3) Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog
okolnosti za koje zaposlenik nije kriv a tu se ubrajaju viša sila i privremeni zastoji u
radu, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
(4)
Zaposlenik koji odbije da radi zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na
radu ima pravo na punu plaću, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite
na radu, ukoliko za to vrijeme nije rasporeĎ en na druge odgovarajuće poslove.

17
3. Zaštita plaće i naknade plaće

Ĉlan 62

Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema
njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili beneficija.

Ĉlan 63

Najviše polovica (1/2) plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno
obustaviti najviše jedna trećina (1/3) plaće zaposlenika.

VIII. IZUMI I TEHNIĈKA UNAPREĐIVANJA ZAPOSLENIKA

Ĉlan 64

1. Poslodavac će biti vlasnik svakog izuma ili tehničkog unapreĎ ivanja koje je djelo
zaposlenika koji je zaposlen radi iznalaženja tehničkih unapreĎ ivanja ili pronalazaka.

2. Zaposlenik je dužan da obavijesti poslodavca o svakom izumu ili tehničkom
unapreĎ ivanju do koga je došao na poslu ili u vezi s poslom.

3. Izumi, odnosno tehnička unapreĎ ivanja u smislu stavova 1 i 2 ovog člana su izumi,
odnosno tehnička unapreĎ ivanja utvrĎe na zakonom.

4. Podatke o izumu, odnosno tehničkom unapreĎ ivanju zaposlenik je dužan da čuva kao
poslovnu tajnu i ne može je saopštiti trećem licu prije nego što je poslodavac imao
priliku da iskoristi svoje pravo iz stava 5 ovog člana.

5. Poslodavac ima prednost pri otkupu izuma, odnosno tehničkog unapreĎ ivanja iz stava
1 ovog člana, pod uslovom da u roku od trideset (30) dana od dana obavještenja iz
stava 1 ovog člana prihvati ponudu zaposlenika, osim ako ugovorom o radu nije
drugačije predviĎe no.

IX. ZABRANA TAKMIĈENJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM

Ĉlan 65

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ne može, bez odobrenja svog poslodavca, za svoj
ili za račun treće osobe sklapati poslove u djelatnosti koja predstavlja konkurenciju
njegovom poslodavcu.

Ĉlan 66
(1)
Poslodavac i zaposlenik mogu sklopiti ugovor kojim se odreĎ uje da se, nakon
prestanka ugovora o radu, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog fizičkog ili pravnog
lica koje je konkurencija trenutnom poslodavcu i da ne može za svoj ili za račun trećeg
lica, sklapati poslove kojima se takmiči s poslodavcem.

18
(2) Ugovorena zabrana takmičenja je obavezujuća za zaposlenika samo ako je
poslodavac ugovorom preuzeo obavezu da u toku trajanja zabrane obezbijedi
nadoknadu zaposleniku u iznosu od najmanje polovine prosječne plaće isplaćene
zaposleniku u posljednja tri (3) mjeseca prije otkazivanja ugovora o radu a za period od
jedne (1) godine.
(3)
Naknada se u potpunosti isplaćuje nakon prestanka radnog odnosa.
(4)
Zabrana takmičenja će biti:
a) utvrĎe na u pismenom obliku;
b) ograničena na dvanaest (12) mjeseci; i
c) geografski ograničena na teritoriju Bosne i Hercegovine.
(5) Iznos nadoknade iz stavova 2 i 3 ovog člana je ureĎ en na način i pod uslovima
utvrĎe nim kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
(6) Uslovi i način prestanka zabrane takmičenja regulišu se ugovorom o zaposlenju.
(7)
Ugovorena zabrana takmičenja se neće primjenjivati ako je zaposlenik dobio otkaz
zbog kršenja odredbi iz članova 73, 74 stava 1, 74 stava 2, i 78 ovog zakona.

X. NAKNADA ŠTETE

Ĉlan 67
(1) Zaposlenik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje
prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je takvu štetu nadoknaditi.
(2)
Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik solidarno odgovara za dio
štete koju je prouzrokovao.

Ĉlan 68
(1) Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrĎiva nje njenog iznosa
prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o
unutrašnjoj organizaciji može se predvidjeti da se visina nadoknade štete utvrĎu je u
paušalnom iznosu, kao i način utvrĎiv anja paušalnog iznosa, organ koji tu visinu
utvrĎu je i druga pitanja u vezi s ovom nadoknadom.
(2)
Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrĎe nog paušalnog iznosa nadoknade
štete, poslodavac može zahtijevati nadoknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Ĉlan 69

Zaposlenik, koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu trećem licu, a štetu je nadoknadio poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi
iznos nadoknade isplaćene trećem licu.

19
Ĉlan 70

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom utvrĎu ju se uslovi i način smanjenja ili oslobaĎ anja
zaposlenika od obaveze nadoknade štete.

Ĉlan 71

Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom koju prouzrokuje poslodavac,
poslodavac je dužan zaposleniku nadoknaditi štetu u skladu s općim odredbama zakona o
obligacijama.

XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Naĉin prestanka ugovora o radu

Ĉlan 72
Ugovor o radu prestaje:

1. smrću zaposlenika;
2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;
3. kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina r adnog staža, ili navrši 40 godina
radnog staža, ukoliko se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore;
4. pravosnažnim rješenjem ovlaštenog liječnika o utvrĎiv anju potpunog gubitka radne
sposobnosti zaposlenog;
5. otkazom ili ostavkom zaposlenika;
6. prestankom postojanja radnog mjesta;
7. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĎ eno vrijeme;
8. ako zaposlenik bude osuĎ en na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri
mjeseca, danom stupanja na izdržavanje kazne;
9. ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju
dužem od tri mjeseca, početkom primjene te mjere ili
10. odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

2. Otkazivanje ugovora o radu

Ĉlan 73

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz otkazni rok propisan članom 80
ovog zakona, ako je poslodavac pismeno obavijestio zaposlenika o nastanku jedne od
sljedećih okolnosti:

1. da su nastupile privredne ili tehničke okolnosti koje su se negativno odrazile na tog
poslodavca i da zbog tih okolnosti nije moguće raspodijeliti zaposlenika na drugo radno
mjesto ili ga obučiti za druge poslove; ili
2. da zaposlenik više nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

Ĉlan 74
(1)
Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze poštivanja
otkaznog roka propisanog članom 80 ovog zakona, u slučaju da je zaposlenik
odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu ili ako

20
je u pitanju zaposlenje takve prirode da ne bi bilo razumno očekivati od poslodavca da
nastavi radni odnos sa zaposlenikom.
(2)
U slučaju prijestupa ili povreda radnih obaveza koje jesu ozbiljne ali ne dostižu težinu
prijestupa iz stava 1 ovog člana, poslodavac će pomenutom zaposleniku uručiti
pismeno upozorenje koje sadrži opis prijestupa i/ili povrede radnih obaveza za koje
poslodavac zaposlenika smatra odgovornim. To pismeno upozorenje takoĎ er treba da
sadrži i izjavu o namjeri poslodavca da se otkaže ugovor o radu bez davanja
predviĎe nog otkaznog roka, ukoliko ponovi
prijestup ili povredu radnih obaveza.
(3)
Kolektivnim ugovorom ili pravilnicima mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda
obaveza navedenih u stavovima 1 i 2 ovog člana.

Ĉlan 75
(1) Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviĎe nog otkaznog roka, u
slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu radnih obaveza iz ugovora
o radu ili je u pitanju zaposlenje takve prirode da ne bi bilo razumno očekivati od
zaposlenika da nastavi radni odnos.
(2)
U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1 ovog člana zaposlenik ima sva prava u
skladu sa ovim zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od poslodavca.
(3)
Poslodavac ili zaposlenik može otkazati ugovor o radu u roku od petnaest (15) dana
nakon što sazna da je došlo do prijestupa ili povrede radnih obaveza koje su dovele do
otkaza u slučaju iz člana 74, stava 1 ovog zakona, i stava 1 ovog člana.

Ĉlan 76

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ozbiljnog prijestupa ili kršenja radnih
obaveza zaposlenika, obavezan je omogućiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim
ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano to očekivati.

Ĉlan 77

U slučaju da se otkazivanje ugovora o radu u smislu člana 75 ovog zakona sudskim putem
ospori, poslodavac je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz.

Ĉlan 78

Samo uz prethodno konsultovanje sa sindikatom poslodavac može otkazati ugovor o radu
sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti ili tokom tri (3) mjeseca
nakon što je sindikalni povjerenik završio obavljanje svoje dužnosti.

3. Forma i trajanje otkaznog roka

Ĉlan 79
(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.
(2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku.

21
(3) Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Ĉlan 80
(1) Otkazni rok ne može biti kraći od četrnaest (14) dana nakon što zaposlenik otkaže
ugovor o radu, odnosno četrnaest (14) dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o
radu. Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno
poslodavcu. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu reguliše se otkazni
rok.
(2)
Ako poslodavac otkaže ugovor o radu zaposleniku i zahtijeva da zaposlenik prestane
da radi prije isteka propisanog otkaznog roka predviĎe nog u stavu 1 ovog člana,
poslodavac je obavezan da nadoknadi plaću zaposleniku i da mu prizna sva prava kao
što bi imao u preostalom dijelu otkaznog roka.

Ĉlan 81
(1)
Poslodavac je obavezan da isplati zaposleniku naknadu plaće i prizna sva ostala prava
kao da je radio do isteka otkaznog roka.
(2)
Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

1. vrati zaposlenika na poslove na kojima je radio, ako zaposlenik tako zahtijeva i sud
smatra da bi to bilo izvodljivo, a dužnost je suda da pronaĎ e pravedno rješenje,
uključujući obavezujuće uslove koje odredi sud u pogledu naknade koja treba da
bude isplaćena za izgubljene plaće i drugu pretrpljenu štetu, kao i vremenski okvir i
način vraćanja zaposlenika na radno mjesto; ili
2. isplati zaposleniku naknadu plaće, nadoknadu štete, otpremninu na koju zaposlenik
ima pravo u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
unutrašnjoj organizaciji ili ugovorom o radu; druge naknade na koje zaposlenik ima
pravo u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o unutrašnjoj
organizaciji
ili ugovorom o radu.
(3) Zaposlenik koji osporava otkazivanje svog ugovora o radu može tražiti da sud donese
privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora. Sud
može narediti vraćanje na posao ako pronaĎ e očigledan dokaz nezakonito g
otkazivanja ugovora o radu ili ako je ugovor službenika sindikata otkazan protivno
proceduri odreĎ enoj ovim ili nekim drugim zakonom.

4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Ĉlan 82
(1)
Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz primjenjuju se i u slučaju kada
poslodavac ima namjeru da otkaže ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku
zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.
(2)
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1 ovog člana, zadržava pravo da
pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

22
5. Program zbrinjavanja viška zaposlenika

Ĉlan 83

Poslodavac koji zapošljava više od petnaest (15) zaposlenika, a koji u periodu dužem od
tri (3) mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga za
više od dvadeset posto (20%) zaposlenika otkaže ugovore o radu, dužan je konsultovati
se s vijećem zaposlenika a ako nema vijeća zaposlenika, sa svakim sindikatom koji
zastupa deset posto (10%) ili više zaposlenika tog poslodavca.

Ĉlan 84
(1)
Konsultacije u smislu člana 83 ovog zakona:

1. zasnivaju se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac;
2. započinju najmanje mjesec dana prije davanja obavijesti zaposlenicima o otkazivanju.
(2)
Akt u pisanoj formi iz stava 1 ovog člana dostavlja se sindikatu prije početka
konsultovanja, a sadrži sljedeće podatke:
1) razloge otkazivanja ugovora o radu;
2) broj i kategorije zaposlenika za čije je ugovore predviĎe n otkaz;
3) mjere, ukoliko su moguće, pomoću kojih se po mišljenu poslodavca mogu izbjeći neki
ili svi predviĎe ni otkazi, npr. rasporeĎ ivanje zaposlenika na druga radna mjesta kod
istog poslodavca, prekvalificiranje gdje je to potrebno i privremeno skraćivanje radnog
vremena;
4) mjere, ukoliko su moguće, koje bi po mišljenju poslodavca pomogle pomenutim
zaposlenicima da naĎ u zaposlenje kod drugog poslodavca;
5) mjere, ukoliko su moguće, za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti radi
prekvalificiranja zaposlenika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.
(3)
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu zaposlenicima, u smislu
člana 83 ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim
kvalifikacijama i stepenom stručne spreme, poslodavac će prije zapošljavanja drugih
lica ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima čiji su ugovori o radu otkazani.

6. Otpremnina

Ĉlan 85
(1)
Zaposlenik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodreĎ eno vrijeme, a
kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije (2) godine
neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĎ uje u zavisnosti od
dužine neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Ova odredba se ne
primjenjuje ako je do otkazivanja ugovora o radu došlo zbog neispunjenja obaveza
zaposlenika utvrĎe nih ugovorom o radu.
(2)
Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine (1/3) prosječne
mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora
o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

23
(3) Umjesto davanja otpremnine iz stava 2 ovog člana, poslodavac i zaposlenik mogu se
dogovoriti i o drugom vidu naknade.
(4) Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stavova 2 i 3 ovog člana, utvrĎu ju se
pismenim dogovorom izmeĎ u zaposlenika i poslodavca.

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Odluĉivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

Ĉlan 86
(1) O pravima i obavezama zaposlenika iz radnog odnosa odlučuje, u skladu s ovim
zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice
odreĎ eno statutom ili aktom o osnivanju.
(2) Ako je poslodavac fizičko lice, može putem pismene punomoći ovlastiti drugo poslovno
sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog
odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

Ĉlan 87

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz ugovora o radu zaposlenik može zahtijevati
ostvarivanje tih prava pred nadležnim sudom i drugim organima, kao što može biti
predviĎe no ovim zakonom.

2. Zaštita prava iz radnog odnosa

Ĉlan 88
(1)
Poslodavac je dužan uplaćivati socijalne doprinose odgovarajućim institucijama
Distrikta i u toku porodiljskog odsustva.
(2)
Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa
može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.
(3)
Podnošenje zahtjeva iz stava 1 ovog člana ne sprečava zaposlenika da traži zaštitu
povrijeĎ enog prava pred nadležnim sudom.
(4)
Ako zaposlenik vjeruje da mu je povrijeĎ eno pravo, odnosno prava, koja su mu data
ugovorom o radu od poslodavca, zaposlenik može podnijeti tužbu sudu zbog povrede
prava iz radnog odnosa u roku od tri (3) godine od datuma na koji je, po tvrĎe nju
zaposlenika, došlo do povrede prava odnosno u roku od tri (3) godine od dana
saznanja zaposlenika da mu je povrijeĎ eno pravo odnosno prava utvrĎe na ugovorom o
radu.
(5)
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, u skladu sa zakonom,
može se predvidjeti postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kom slučaju rok za
podnošenje zahtjeva nadležnom sudu teče od dana okončanja ovog postupka.

24
(6) Ukoliko se postupak iz stava 4 ovog člana ne okonča u razumnom roku, ništa ne
sprečava zaposlenika da podnese tužbu nadležnom sudu.

Ĉlan 89
(1) Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti
arbitraži.
(2) Kolektivnim ugovorom odnosno meĎ usobnim sporazumom ureĎ uje se sastav,
postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže.

Ĉlan 90

U slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog nasljeĎ ivanja,
prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika organizacije preduzeća i dr.),
ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenika, u skladu sa
svakom odgovarajućom odredbom koja postoji u datom kolektivnom ugovoru.

Ĉlan 91

Zastarijevanje potraživanja iz radnog odnosa nastupa tri (3) godine od dana nastanka
potraživanja, osim ako neki poseban slučaj ne predviĎa drugi rok zastarijevanja u skladu
sa ovim ili nekim drugim zakonom Distrikta.

XIII. PRAVILNIK

Ĉlan 92
(1)
Poslodavac koji zapošljava više od petnaest (15) zaposlenika dužan je da donese i
objavi pravilnik, kojim se ureĎ uju plaće, organizacija rada i druga pitanja značajna za
odnos izmeĎ u zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(2)
O donošenju pravilnika poslodavac se obavezno konsultuje sa sindikatom, ako sindikat
postoji.
(3)
Pravilnik iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na
snagu osmog dana od dana objavljivanja.
(4)
Sindikalni povjerenik može od suda zatražiti da nezakonit pravilnik ili pojedine njegove
odredbe oglasi nevažećim.

XIV. VIJEĆE ZAPOSLENIKA

Ĉlan 93
(1)
Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava najmanje petnaest (15) zaposlenika, imaju
pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti
njihovih prava i interesa i koje će se angažovati u kolektivnom pregovaranju s
poslodavcem.

25
(2) Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima ovlaštenja i
obaveze vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Ĉlan 94

Vijeće zaposlenika formira se na zahtjev najmanje dvadeset posto (20%) zaposlenika ili
sindikata.
Ĉlan 95

Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i
djelovanje vijeća zaposlenika, ureĎ uju se Zakonom o vijećima zaposlenika Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine.

XV. KOLEKTIVNI UGOVORI

Ĉlan 96

Kolektivni ugovor može se zaključiti izmeĎ u zaposlenika koje zastupa vijeće zaposlenika
i/ili sindikat i poslodavca koji zastupa sam sebe ili više poslodavaca ili udruženjem koje
zastupa najveći broj poslodavaca.

Ĉlan 97
(1)
Kolektivni ugovor se može zaključiti u svrhu obezbjeĎ ivanja ekonomskih i socijalnih
mjera i dodatnih garancija za zaposlenje, prekvalifikaciju, organizaciju rada, naknadu i
sigurnost zaposlenika na radu.
(2)
Kolektivni ugovor ne može predvidjeti manje povoljne odredbe od onih predviĎe nih
ovim zakonom.
Ĉlan 98

Sadržaj kolektivnog ugovora i postupak zaključenja, podnošenja i dopunjavanja
kolektivnog ugovora, uslovi pod kojima on važi i druga pitanja u vezi s tim bit će utvrĎe na
sporazumom izmeĎ u stranaka.

XVI. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

1. Mirenje

Ĉlan 99
(1) U slučaju spora o tumačenju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju
kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog za kolektivni ugovor, stranke se
mogu dogovoriti da se sprovede postupak mirenja (u daljnjem tekstu: “mirenje“).
(2)
Mirenje iz stava 1 ovog člana provodi mirovno vijeće.

26
Ĉlan 100

Mirovno vijeće se formira za teritoriju Distrikta. Sastoji se od tri (3) člana, i to: predstavnika
poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu. Vijeće donosi pravila o
postupku pred tim vijećem.

Ĉlan 101

Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti odluku mirovnog vijeća. Ako prihvate takvu odluku,
ona će biti obavezujuća za obje stranke u sporu, a ako odbiju takav prijedlog, onda svaka
od stranaka u sporu može tražiti rješavanje spora pred nadležnim sudom.

2. Arbitraža

Ĉlan 102
(1)
Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti
arbitraži.
(2)
Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga pitanja u vezi s arbitražnim postupkom
ureĎ uju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

Ĉlan 103
(1) Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, ostalim propisima, kolektivnom ugovoru i na
pravičnosti.
(2) Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije.
(3) Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.
(4) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

XVII.
NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Ĉlan 104

Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa obavlja
inspektor za rad u Distriktu.

Ĉlan 105
(1)
Inspektor za rad u Distriktu ima ovlaštenja utvrĎe na zakonom i propisima donesenim
na osnovu ovog zakona.
(2)
Zaposlenik, sindikat i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora za rad u Distriktu
sprovoĎ enje inspekcijskog pregleda.

27
XVIII. POSEBNE ODREDBE

1. Radna knjižica

Ĉlan 106
(1) Zaposlenik ima radnu knjižicu.
(2) Radna knjižica je javna isprava.
(3)
Radnu knjižicu izdaje odjel Vlade Distrikta nadležan za pitanja rada.
(4)
Gradonačelnik će donijeti propis o radnoj knjižici kojim će se urediti: sadržaj, postupak
izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih
knjižica, način voĎ enja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade, kao i druga
pitanja predviĎe na propisima o radnoj knjižici.

Ĉlan 107
(1)
Na dan kada počne da radi, zaposlenik predaje radnu knjižicu poslodavcu. Poslodavac
izdaje zaposleniku pismenu potvrdu o tome.
(2) Zaposlenik može zahtijevati, i s vremena na vrijeme će dobijati, kopiju svoje radne
knjižice od poslodavca.
(3)
Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan vratiti zaposleniku radnu
knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu potvrdu iz stava 1 ovog člana.
(4) Vraćanje radne knjižice iz stava 2 ovog člana ne može se uslovljavati potraživanjem
koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

Ĉlan 108
(1) Pored radne knjižice iz člana 107 stava 3 ovog zakona, poslodavac je dužan
zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima
koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(2)
U potvrdi iz stava 1 ovog člana ne mogu se unositi podaci koji bi zaposleniku otežavali
zaključivanje novog ugovora o radu.

2. Privremeni i povremeni poslovi

Ĉlan 109

Odjeljak 2 i član 109 brisani Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu Brčko distrikta BiH ("Sl. glasnik Brčko
distrikta BiH" broj 29/05).

28

XIX. KAZNENE ODREDBE

Ĉlan 110
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se poslodavac - pravno lice
za prekršaj:

1. ako poslodavac ne postupi u skladu s članom 3 ovog zakona; ili
2. ako stavlja u nepovoljniji položaj lice koje traži zaposlenje ili zaposlenika, kao
što je odreĎ eno članom 4 ovog zakona.
(2)
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se poslodavac - fizičko lice novčanom
kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM.
(3)
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
(4)
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se izreći poslodavcu – pravnom ili fizičkom licu
zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
(5)
Na prijedlog inspektora za rad, Osnovni sud Brčko distrikta BiH će izreći zaštitnu mjeru
privremene zabrane odvijanja djelatnosti ukoliko poslodavac ne postupi u skladu s
nalogom inspektora za rad, odnosno ne zaključi sa zaposlenikom ugovor o radu ili ga
ne prijavi na PIO i Fondu zdravstvenog osiguranja.
(6)
Zaštitna mjera iz prethodnog stava neće se izreći ukoliko poslodavac otkloni uzroke za
izricanje takve mjere do trenutka donošenja rješenja.
(7) Zabrana iz stava 1 ovog člana traje do otklanjanja utvrĎe nih nedostataka ili
nepravilnosti.

Ĉlan 111
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit će se poslodavac-
pravno lice za svaki prekršaj predviĎe n ovim zakonom, ako:

1. zaposleniku ne uruči pismenu potvrdu u skladu s članom 14 ovog zakona,
2. zaključi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane članom 14 ovog zakona,
3. uputi zaposlenika na rad u inostranstvo, a ugovor o radu ne sadrži podatke propisane
članom 15 ovog zakona,
4. od zaposlenika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom protivno
članu 16 ovog zakona,
5. koristi podatke o zaposleniku na način protivan članu 17 ovog zakona,
6. zaključi ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravničkog staža duže od
perioda predviĎe nog u članu 19 ovog zakona,
7. ugovor o volonterskom radu ne zaključi u pisanoj formi kao što je predviĎe no članom
21 ovog zakona,
8. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od
propisanog u članu 25 ovog zakona,
9. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zaštite na
radu nije moguće zaštiti od štetnih uticaja, radi duže od skraćenog radnog vremena
odreĎ enog u članu 25 ovog zakona,

29
10. od bilo kojeg zaposlenika zahtijeva da radi prekovremeno suprotno članu 26 ovog
zakona,
11. maloljetnom zaposleniku naredi noćni rad protivno članovima od 29 do 33 ovog
zakona,
12. zaposleniku ne omogući korištenje dnevnog i sedmičnog odmora, godišnjeg odmora,
ili zahtijeva od zaposlenika da prihvati nadoknadu umjesto korištenja godišnje g
odmora, protivno članovima 30, 31, 32, 33 i 37 ovog zakona,
13. zaposli ženu na poslovima u rudniku protivno članu 42 ovog zakona,
14. odbije da zaposli trudnicu, ili joj otkaže ugovor o radu, ili joj povjeri druge poslove
protivno članovima 43 i 44 ovog zakona,
15. ne omogući ženi porodiljsko odsustvo s rada uz naknadu plaće protivno članu 45
ovog zakona,
16. ocu djeteta odnosno usvojiocu ne omogući korištenje prava iz člana 46 ovog zakona,
17. zaposlenoj majci odnosno ocu djeteta do jedne godine starosti ne omogući da radi
polovinu punog radnog vremena kao što je odreĎ eno u članu 47 ovog zakona,
18. jednom od roditelja odnosno usvojiocu djeteta teško hendikepiranog ne omogući da
koristi pravo pod uslovima propisanim članovima od 48 do 52 ovog zakona,
19. onemogući ženi da odsustvuje s posla radi dojenja djeteta kao što je odreĎ eno u
članu 49,
20. otpusti zaposlenika koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne
bolesti u suprotnosti s članom 53 ovog zakona,
21. zabrani povratak na posao zaposleniku koji se oporavio od povrede ili bolesti
uzrokovane na radnom mjestu, ili sprečava zaposlenika koji nije u mogućnosti da
obavlja takve poslove da dobije mogućnost rada na radnom mjestu koje odgovara
njegovim mogućnostima u suprotnosti s članovima 55 i 56 ovog zakona,
22. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i
usavršavanju (član 55 stav 3),
23. poslodavac otkaže ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna
sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno članu 56 ovog
zakona,
24. isplati plaću manju od utvrĎe ne kolektivnim ugovorom ili pravilnikom (član 58 stav 2),
25. ne isplati plaću u roku utvrĎe nom u članu 59 stavu 1 ovog zakona,
26. poslodavac svoje potraživanje prema zaposleniku naplati suprotno članu 62 ovog
zakona,
27. ugovor o radu okonča suprotno članu 72 ovog zakona,
28. ne omogući zaposleniku da iznese svoju odbranu (član 76),
29. postupi suprotno članu 78 ovog zakona,
30. ne uruči otkaz zaposleniku u pisanoj formi (član 79),
31. ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz člana 81, stava 1 ovog zakona,
32. ne konsultuje se sa sindikatom u skladu s članom 83 ovog zakona,
33. postupi suprotno odredbi člana 84 ovog zakona,
34. zaključi ugovor o radu s drugim zaposlenikom (član 84, stav 3),
35. onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora za rad u provoĎ enju nadzora (član 104),
36. odbije zaposleniku vratiti radnu knjižicu (član 107, stav 3),
37. postupi suprotno odredbama člana 108 ovog zakona,
38. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o
radu (član 113),
39. zaposli drugo lice suprotno članu 114, stavu 3 ovog zakona.
(2)
Ako je prekršaj iz stava 1 ovog člana učinjen prema maloljetnom zaposleniku najniži i
najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

30
(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom
kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je
pravno lice, novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

Ĉlan 112

Sredstva prikupljena od novčanih kazni za prekršaje iz članova 110 i 111 ovog zakona
uplaćuju se Upravi prihoda Distrikta.

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 113

Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike s odredbama ovog zakona, u roku od šest (6)
mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.