Zakon o privrednim društvima Republike Srpske

Ovim zakonom uređuje se osnivanje privrednih društava, upravljanje društvima, prava i obaveze
osnivača, ortaka, članova i akcionara, povezivanje i reorganizacija (statusne promjene i promjene
pravne forme privrednih društava) i likvidacija privrednih društava.
Pojam i pravne forme privrednih društava

(1) Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i / ili fizička lica radi obavljanja djelatnosti
u cilju sticanja dobiti.
(2) Pravne forme privrednih društava u smislu ovog zakona su ortačko društvo, komanditno
društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo (otvoreno i zatvoreno).
(3) Pored pravnih formi privrednih društava iz stava 2. ovog člana, posebnim zakonom mogu se
odrediti i druge pravne forme društava.
Pojam poslovne jedinice (ogranka)

(1) Poslovna jedinica (ogranak) privrednog društva je izdvojeni organizacioni dio privrednog
društva posredstvom koga društvo obavlja djelatnost u skladu sa zakonom.
(2) Poslovna jedinica nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u ime i za račun
privrednog društva.
(3) Za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegove poslovne jedinice
privredno društvo odgovara neograničeno.
Osnivanje i registracija poslovne jedinice

p

(1) Poslovna jedinica osniva se odlukom koju donosi skupština društva, odnosno ortaci ili
komplementari. ako osnivačkim aktom, odnosno statutom društva nije drugačije određeno.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) poslovno ime društva, naziv i adresu poslovne jedinice,
b) djelatnosti poslovne jedinice.
v) lično ime zastupnika poslovne jedinice i obim ovlašćenja zastupnika, ako je zastupnik poslovne
jedinice različit od zastupnika društva.
(3) Poslovna jedinica koja je van sjedišta privrednog društva, obavezno se registruje u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovn ih subjekata, osim ako posebnim propisom nije
drugačije uređeno.
Upotreba poslovnog imena i drugih podataka

(1) U pravnom prometu poslovna jedinica nastupa pod poslovnim imenom društva, uz označenje:
a) da je riječ o poslovnoj jedinici i
b) naziva i adrese poslovne jedinice, ako se razlikuje od adrese sjedišta društva.
(2) Na upotre bu po slov nog ime na i dru gih podataka u dokumentima poslovne jedinice shodno
se primjenjuju odredbe Zakona kojim se ur eđuje upotreba poslovnog imena i drugih podataka u
dokumentima društva.
Poslovna jedinica stranog privrednog društva

(1) Poslovna jedinica stranog privrednog društva je njegov izdvojeni organizacioni dio
posredstvom koga to društvo obavlja djelatnost u Republici Srpskoj, u skladu sa zakonom.
(2) Odluka o osnivanju poslovne jedinice iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) naziv i adresu poslovne jedinice.
b) djelatnosti poslovne jedinice,
v) lično ime zastupnika poslovne jedinice i obim ovlašćenja zastupnika,
g) naziv, pravnu formu i sjedište osnivača poslovne jedinice.
d) naziv i sjedište registra u kojem je osnivač poslovne jedinice registrovan.

p
đ) lično ime zastupnika osnivača poslovne jedinice i
e) podatak o registrovanom kapitalu osnivača, ako se prema pravu države u kojoj je registrovan
osnivač takav podatak registruje.
(3) Prilikom registracije poslovne jedinice iz stava 1. ovog člana registruju se podaci iz stava 2.
ovog člana. kao i promjene tih podataka.
Vrijeme trajanja privrednog društva

Privredno društvo osniva se na neodređeno vrijeme, ako u osnivačkom aktu nije određeno da
društvo traje do određenog vremena, nastupanja određenog događaja ili postizanja određenog cilja.
Djelatnost privrednog društva

(1) Privredno društvo može obavljati sve zakonom dozvoljene djelatnosti.
(2) Djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti,
dozvole ili drugog akta nadležnog organa, mogu se obavljati po dobijanju te dozvole, saglasnosti ili
drugog akta nadležnog organa.
(3) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenoj pravnoj formi
privrednog društva, ne mogu se obavljati u drugoj pravnoj formi društva.
Uslovi za obavljanje djelatnosti

(1) Privredno društvo može da obavlja djelatnost u prostoru koji ispunjava uslove u pogledu
tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i druge
propisane uslove.
(2) Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana provjerava nadležni inspekcijsk i organ u roku od 45
dana od dana dostavljanja rješenja o registraciji privrednog društva.
(3) Privredno društvo može da počne da obavlja djelatnost koja obuhvata proizvodnju, promet,
distribuciju, preradu i uskladištenje materija opasnih i štetnih po zdra vlje ljudi i životnu sredinu,
ako nadležni organ rješenjem utvrdi ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana.
2. Osnivanje
Osnivački akt i drugi akti

(1) Privredna društva osnivaju se osnivačkim aktom, koji ima formu ugovora o osnivanju, ako ga
osniva više osnivača ili odluke o osnivanju, ako ga osniva jedan osnivač.

p
(2) Lica koja u smislu ovog zakona osnivaju privredno društvo su osnivači društva. Svi osni vači
privrednog društva potpisuju osnivački akt.
(3) Osnivački akt privrednog društva notarski se obrađuje, osim kod jednočlanog društva sa
ograničenom odgovornošću koje uplaćuje propisani minimalni novčani dio osnovnog kapitala kod
kojeg se vrši notarska ovjera potpisa osnivača i ima sadržinu utvrđenu ovim zakonom za tu pravnu
formu privrednog društva.
(4) Izmjene i dopune osnivačkog akta ortačkog i komanditnog društva (društva lica) notarski se
obrađuju, a društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko g društva (društva kapitala)
notarski se potvrđuju, osim kod jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 3.
ovog člana, kod kojeg se vrši notarska ovjera potpisa osnivača ili ovlašćenog lica, ukoliko posebnim
zakonom nije drugačije uređeno.
(5) Izuzetno od st. 3. i 4. ovog člana, prilikom elektronske registracije osnivanja ili promjena
osnivačkog akta jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću koje uplaćuje propisani
minimalni novčani dio osnovnog kapitala umjesto notarske ovjere potpisa o snivača ili ovlašćenog
lica primjenjuje se metod autentikacije i elektronskog potpisivanja, u skladu sa propisima kojima se
uređuje elektronski potpis i elektronski dokument.
(6) Pored osnivačkog akta, ortačko i komanditno društvo mogu imati i ugovor ortak a društva,
društvo sa ograničenom odgovornošću može imati i ugovor članova ili statut društva, a akcionarsko
društvo i statut.
(7) Osnivači i lica koja u skladu sa ovim zakonom nakon osnivanja pristupe ortačkom društvu su
ortaci, komanditnom društvu ortaci, odnosno komplementari i komanditori, društvu sa
ograničenom odgovornošću članovi društva, a akcionarskom društvu akcionari.
3. Registracija i objavljivanje registracije
Sticanje svojstva pravnog lica

Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica trenutkom upisa u registar poslovnih subjekata na
način propisan zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata (u daljem tekstu:
registar).
Registracija i objavljivanje

Registracija podataka o privrednom društvu i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Dejstvo registracije i objavljivanja u odnosu na treća lica

p
(1) Smatra se da treća lica znaju za registrovane podatke o privrednom društvu nakon njihovog
objavljivanja ili objavljivanja izvoda iz tih podataka ili dokumenata na osnovu kojih je izvršena
registracija sa upućivanjem na njih.
(2) Smatra se da treća lica znaju ili da prema okolnostima slučaja mogu znati za podatke i
dokumenta iz stava 1. ovog člana i prije objavljivanja, a nakon deponovanja u registar, ako
privredno društvo to dokaže.
(3) Ako se objavljeni podaci razlikuju od registrovanih podataka, za privredno društvo se kao
tačan uzima podatak iz registra, tako da ono u odnosima sa trećim licima ne može isticati podatke
koji su objavljeni, ako su se treća lica pouzdala u podatke iz registra.
Ništavost registracije osnivanja

(1) Registracija osnivanja privrednog društva ništava je u slučajevima propisanim ovim zakonom i
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Registracija osnivanja i registracija drugih podataka privrednog društva ništava je ako:
a) je broj osnivača manji od broja utvrđenog ovim zakonom,
b) ne postoji pravna i poslovna sposobnost svih osnivača,
v) osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi,
g) osnivački akt ne sadrži podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog
osnivača ili iznosa osnovnog kapitala koji je propisan ovim zakonom ili o djelatnosti društva,
d) minimalni iznos uloga nije uplaćen u skladu sa ovim zakonom i
đ) je djelatnost društva nezakonita ili suprotna javnom interesu.
(3) Ako je osnov ništavosti registracije privrednog društva moguće otkloniti, nadležni sud nakon
pokretanja postupka za utvrđivanje ništavosti određuje rok od najduže 90 dana za otklanjanje
nedostataka i za to vrijeme zastaje sa postupkom.
(4) Ništavost registracije nema pravno dejstvo na pravne poslove tog društva sa savjesnim trećim
licima.
(5) Utvrđenjem ništavosti registracije privrednog društva, članovi i akcionari postaju solidarno
odgovorni za namirenje potraživanja povjerilaca društva.
4. Odgovornost osnivača i drugih lica
Odgovornost za obaveze prije registracije društva

p
(1) Osnivači društva i druga lica za obaveze preuzete u vezi sa osnivanjem privrednog društva,
odgovaraju solidarno cjelokupnom svojom imovinom, ako ugovorom sa trećim licima koja imaju
potraživanja po tom osnovu nije drugačije određeno.
(2) Za obaveze iz stava 1. ovog člana privredno društvo odgovara solidarno sa osnivačima ili
drugim licima iz stava 1. ovog člana ako nakon registracije preuzme te obaveze, u skladu sa ovim
zakonom.
Ulozi, imovina, osnovni kapital i odgovornost za uloge

(1) Ortaci, članovi i akcionari privrednog društva dužni su da ulože svoje ugovorene uloge u
imovinu društva u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom, ugovorom ili drugim aktom
društva.
(2) Na osnovu uloga iz stava 1. ovog člana ortaci, odnosno članovi društva stiču udio u društvu, a
akcionari akcije društva.
(3) Lica iz stava 1. ovog člana koja ne izvrše obaveze u vezi sa osnivanjem privrednog društva ili
daju netačne podatke o ulogu, odgovaraju društvu za prouzrokovanu štetu.
(4) Na izvršenje obaveza prema privrednom društvu u vezi sa ulogom u imovinu društva
primjenjuju se odredbe ovog zakona i zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.
(5) Ako lica iz stava 1. ovog člana ne ulože ugovorene nenovčane uloge, mogu odlučiti da ulože
novčani iznos jednak vrijednosti neuloženog nenovčanog uloga, po prethodnoj saglasnosti
društva.
(6) Kada je predmet uloga pravo svojine, svi uneseni ulozi u imovinu privrednog društva svojina
su društva i ne mogu biti korišćeni od ortaka, članova i akcionara kao njihova lična imovina.
(7) Lica iz stava 1. ovog člana, privredno društvo ne može da oslobodi od odgovornosti ili da im
umanji obaveze po osnovu odgovornosti.
(8) Lica iz stava 1. ovog člana nemaju pravo na vraćanje uloga ili na kamatu na ulog u privredno
društvo. Plaćanja privrednog društva po osnovu povlačenja i poništenja akcija ili sticanja
sopstvenih akcija ili udjela, kao i druga plaćanja tim licima u skladu sa ovim zakonom ne smatraju
se vraćanjem uloga ili plaćanjem kamate na uloge.
(9) U slučaju prenosa udjela, odnosno akcija, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno,
prenosilac i sticalac odgovorni su solidarno za obaveze prenosioca u vezi sa ulogom nastale prije
tog prenosa.
(10) Prava privrednog društva po osnovu odgovornosti iz st. 1. do 9. ovog člana, ostvaruje
društvo ili ortak, odnosno član i akcionar koji ima ili zastupa najmanje 5 % osnovnog kapitala
društva.
(11) Imovinu društva u smislu ovog zakona čini pravo svojine i druga imovinska prava koje
društvo ima na ulozima ili je steklo poslovanjem.

p
(12) Osnovni kapital društva u smislu ovog zakona jeste ukupna vrijednost udjela, odnosno akcija
u društvu.
(13) Neto kapital društva u smislu ovog zakona jeste razlika između ukupne vrijednosti imovine i
ukupnih obaveza društva.
Povećanje osnovnog kapitala privrednih društava

Osnovni kapital svih pravnih formi privrednih društava može se povećati na način utvrđen ovim
zakonom, kao i pretvaranjem potraživanja povjerilaca u udjele, odnosno akcije, bez ograničenja u
odnosu na visinu osnovnog kapitala, u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak
restrukturiranja i reorganizacije dužnika u stečajnom postupku.
Procjena nenovčanih uloga

(1) Nenovčanim ulozima u smislu ovog zakona smatraju se ulozi u stvarima i pravima, udjelima i
akcijama u drugim društvima, kao i u radu i uslugama.
(2) Vrijednost nenovčanih uloga ortačkog društva i komanditnog društva, kao i društva sa
ograničenom odgovornošću i zatvorenog akcionarskog društva, utvrđuju sporazumno ortaci,
članovi ili akcionari u skladu sa osnivačkim aktom.
(3) Ako se vrijednost nenovčanog uloga ne utvrdi na način iz stava 2. ovog člana, ortaci, članovi
ili akcionari mogu procjenu vrijednosti tog uloga povjeriti ovlašćenom procjenjivaču ili podnijeti
zahtjev da ga u vanparničnom postupku odredi sud.
(4) Procjenu vrijednosti nenovčanih uloga otvorenog akcionarskog društva vrši ovlašćeni
procjenjivač koga biraju osnivači, sa liste ovlašćenih procjenjivača ili nadležni sud u
vanparničnom postupku na zahtjev osnivača društva.
Zloupotreba pravnog lica

(1) Komanditori komanditnog društva, kao i članovi društva sa ograničenom odgovornošću i
akcionari akcionarskog društva mogu prema trećim licima lično odgovarati za obaveze društva
ako zloupotrijebe privredno društvo za nezakonite ili prevarne ciljeve ili ako sa imovinom
privrednog društva raspolažu kao sa sopstvenom imovinom na način kao da privredno društvo
kao pravno lice ne postoji.
(2) Lica iz stava 1. ovog člana odgovorna su za obaveze društva solidarno.
(3) Odgovornost iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje nadležni sud, pri čemu uzima u obzir sve
okolnosti u vezi sa zloupotrebom, a naročito da se opšti princip ograničene odgovornosti ne
primjenjuje na slučajeve iz stava 1. ovog člana.
5. Sjedište i poslovno ime

p
Sjedište

(1) Sjedište privrednog društva je mjesto iz koga se upravlja poslovima društva.
(2) Sjedište privrednog društva određuje se osnivačkim aktom i registruje se u skladu sa zakonom
kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Poslovno ime (firma)

(1) Poslovno ime je naziv pod kojim privredno društvo posluje.
(2) Poslovno ime privrednog društva ne može da bude zamjenljivo sa poslovnim imenom drugog
privrednog društva, niti da izaziva zabunu o privrednom društvu ili o njegovoj djelatnosti.
Obavezni sadržaj

(1) Poslovno ime ortačkog društva sadrži oznaku "ortačko društvo" ili skraćenicu "o.d." ili "od".
(2) Poslovno ime komanditnog društva sadrži oznaku "komanditno društvo" ili skraćenicu "k.d."
ili "kd".
(3) Poslovno ime društva s ograničenom odgovornošću sadrži oznaku "društvo s ograničenom
odgovornošću" ili skraćenicu "d.o.o." ili "doo".
(4) Poslovno ime akcionarskog društva sadrži oznaku "akcionarsko društvo" ili skraćenicu "a.d."
ili "ad".
(5) Poslovno ime privrednog društva u postupku likvidacije sadrži i oznaku "u likvidaciji" a u
postupku stečaja "u stečaju".
Skraćeno ili modifikovano poslovno ime

Privredno društvo može u poslovanju, pored poslovnog imena da koristi i jedno ili više
modifikovanih i / ili skraćenih poslovnih imena, ako su ta imena navedena u osnivačkom aktu,
pod istim uslovima i na način pod kojima se koristi poslovno ime.
Ograničenja korišćenja nacionalnih ili službenih imena i znakova

(1) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži naziv Republike Srpske ili jedinice lokalne
samouprave, kao i njihova obilježja ili oznake koje ih podražavaju, uz prethodnu saglasnost
nadležnog organa.

p
(2) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili simbole strane države ili
međunarodne organizacije, u skladu sa propisima te države, odnosno međunarodne organizacije.
(3) Poslovno ime ne može da sadrži ili da podražava službene znakove za kontrolu i garanciju
kvaliteta.
Ograničenja korišćenja ličnih imena

(1) Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili dio imena fizičkog lica, uz njegovu
saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost svih nasljednika prvog nasljednog reda.
(2) Ako privredno društvo svojim poslovanjem ili na drugi način povređuje čast i ugled lica čije je
ime uneseno u njegovo poslovno ime, to lice, odnosno njegovi nasljednici ako je ono umrlo, ima
pravo da traži brisanje njegovog imena iz poslovnog imena društva.
Upotreba poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima

(1) Poslovna pisma i drugi dokumenti privrednog društva, uključujući i one u elektronskoj formi,
koji su upućeni trećim licima sadrže sljedeće podatke: poslovno ime i pravnu formu društva;
sjedište; registar u koji je registrovano i broj registracije društva; poslovno ime i sjedište banke
kod koje ima račun; broj računa, kao i poreski identifikacioni broj.
(2) Poslovna pisma i drugi dokumenti društva sa ograničenom odgovornošću, zatvorenog i
otvorenog akcionarskog društva, pored podataka iz stava 1. ovog člana, sadrže i podatke o
osnovnom kapitalu društva sa naznakom koliko je od toga uplaćeni i uneseni, a koliko upisani
kapital.
(3) Poslovna pisma i druga dokumenta jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću i
akcionarskog društva sadrže naznaku da je riječ o jednočlanom društvu.
Jezik i pismo poslovnog imena

(1) Poslovno ime privrednog društva je na jednom od jezika i pisama koji su u službenoj upotrebi
u Republici Srpskoj.
(2) Poslovno ime privrednog društva može biti i na stranom jeziku, odnosno može da sadrži i
pojedine strane riječi, ako one čine ime, odnosno poslovno ime ortaka, člana ili akcionara ili
njihov robni ili uslužni žig, odnosno ako su uobičajene u jeziku koji je u službenoj upotrebi,
odnosno ako su u pitanju riječi na takozvanom mrtvom jeziku.
Ograničenja prenosa poslovnog imena

p
(1) Poslovno ime privrednog društva može se prenijeti na drugo lice samo zajedno sa imovinom
ili sa najmanje 30 % knjigovodstvene vrijednosti imovine iskazane u posljednjem godišnjem
bilansu stanja (imovina velike vrijednosti).
(2) Za prenos poslovnog imena koje sadrži lično ime nekog lica potrebna je saglasnost tog lica, a
ako je umrlo, saglasnost njegovih nasljednika.
(3) Odluka o promjeni poslovnog imena donosi se na način određen osnivačkim aktom.
6. Zastupanje i zastupnici
Zastupnici i njihova ovlašćenja

(1) Zastupnik privrednog društva dužan je prema privrednom društvu da poštuje sva ograničenja
ovlašćenja na zastupanje utvrđena osnivačkim aktom, ugovorom ortaka ili članova društva,
statutom ili odlukom nadležnog organa društva.
(2) Zastupnik privrednog društva koji prekorači ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana
odgovoran je za štetu koja se time prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu sa kojim je
posao zaključen.
(3) Ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana, objavljena ili neobjavljena, privredno društvo ne
može isticati prema trećim licima. Ograničenja ovlašćenja za zastupanje, koja se sastoje u
zastupanju od dva ili više lica zajedno, može se isticati prema trećim licima u skladu sa članom 10.
ovog zakona.
(4) Pravni poslovi zastupnika privrednog društva izvan djelatnosti društva navedenih u
osnivačkom aktu, obavezuju društvo, osim ako ne dokaže da je treće lice znalo ili je prema
okolnostima slučaja moglo znati da su ti poslovi izvan te djelatnosti, s tim da objavljivanje samo
po sebi nije dovoljan dokaz za to.
(5) Objavljeni podaci u vezi sa licima koja su ovlašćena da zastupaju društvo, obavezuju društvo i
kada postoje nepravilnosti u njihovom izboru, a na to se mogu pozivati i treća lica ako društvo ne
dokaže da su treća lica znala ili mogla znati za te nepravilnosti.
Pojam prokure

(1) Prokura je zakonska forma ovlašćenja kojom privredno društvo ovlašćuje jedno ili više lica za
zaključivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa djelatnošću društva.
(2) Ako u prokuri nije izričito navedeno da je data za poslovnu jedinicu smatra se da je prokura
data za cijelo privredno društvo.
(3) Prokura ne sadrži ovlašćenje za zaključivanje poslova koji se odnose na otuđenje i opterećenje
nepokretnosti. Ovlašćenja iz prokure ne mogu se ograničiti i prokura se ne može dati na
određeno vrijeme niti se može vezati za određene uslove.

p
(4) Ograničenja ovlašćenja prokuriste nemaju dejstvo prema trećim licima.
Izdavanje i vrste

(1) Prokuru daje privredno društvo jednom licu ili većem broju lica kao pojedinačnu ili
zajedničku.
(2) Ako je prokura data većem broju lica kao pojedinačna, svaki prokurista ima sva zastupnička
ovlašćenja iz prokure u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ako je prokura data većem broju lica kao zajednička, pravni poslovi koje zaključuju ili radnje
koje preduzimaju punovažni su samo uz saglasnost svih tih lica, a izjave volje trećih lica i njihove
pravne radnje koje se u tom slučaju učine prema jednom prokuristi, smatra se da su učinjene svim
prokuristima.
(4) Prokura se daje u pisanom obliku.
(5) Prokura se može dati samo fizičkom licu.
(6) Prokura je neprenosiva.
Potpisivanje

Prokurista potpisuje privredno društvo pod svojim punim imenom, sa jasnom naznakom svog
svojstva koje proizlazi iz prokure sa oznakom "pp".
Prestanak

(1) Prokuru privredno društvo može da opozove u svako doba.
(2) Privredno društvo ne može da se odrekne prava da opozove prokuru.
(3) Ako je prokura opozvana, prokurista može prema privrednom društvu ostvarivati prava koja
proizlaze iz ugovora na kome je izdavanje prokure zasnovano.
(4) Prokura ne prestaje po osnovu smrti ili prestanka jedinog člana ili akcionara društva koje je
dalo prokuru.
Registracija

(1) Zakonski zastupnik privrednog društva podnosi prijavu u registar poslovnih subjekata za upis
izdavanja i opoziva prokure.

p
(2) Pri registraciji prokurista deponuje svoj potpis, sa oznakom koja označava njegovo svojstvo.
(3) Prokura koja nije upisana u registar poslovnih subjekata ne proizvodi pravno dejstvo.
7. Lica koja imaju dužnost prema društvu
Osnovna načela

(1) Dužnosti prema privrednom društvu u skladu sa ovim zakonom imaju:
a) ortaci ortačkog društva i komplementari komanditnog društva,
b) lica koja se u skladu sa ovim zakonom smatraju kontrolnim članovima društva sa ograničenom
odgovornošću ili kontrolnim akcionarima akcionarskog društva,
v) zastupnici društva,
g) članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, članovi odbora za reviziju i interni revizor
društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva,
d) lica koja imaju ugovorna ovlašćenja da upravljaju poslovima privrednog društva i
đ) likvidacioni upravnik privrednog društva.
(2) Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da rade u interesu privrednog društva.
Dužnost pažnje i pravilo poslovne procjene (prosuđivanje)

(1) Lica iz člana 31. stav 1. ovog zakona dužna su da u tom svojstvu izvršavaju svoje poslove
savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika, u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu
privrednog društva.
(2) Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da svoju procjenu zasnivaju na informacijama i
mišljenjima lica stručnih za odgovarajuću oblast za koje vjeruju da su u tom pogledu savjesna i
kompetentna.
(3) Lice koje postupa u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana nije odgovorno za štetu koja iz takve
procjene nastane za privredno društvo.
Dužnost lojalnosti

(1) Lica iz člana 31. stav 1. ovog zakona dužna su da postupaju savjesno i lojalno prema
privrednom društvu.

p
(2) Lica iz stava 1. ovog člana koja imaju lični interes dužna su da: ne koriste imovinu privrednog
društva u ličnom interesu; ne koriste povlašćene informacije u privrednom društvu za lično
bogaćenje; ne zloupotrebljavaju pozicije u privrednom društvu za lično bogaćenje; ne koriste
poslovne mogućnosti privrednog društva za svoje lične potrebe i sl. (u daljem tekstu: dužnost
lojalnosti).
Lični interes i povezana lica

(1) Lični interes u smislu člana 33. ovog zakona postoji ako je lice iz člana 31. stav 1. ovog zakona
ili član njegove porodice:
a) ugovorna strana u pravnom poslu sa privrednim društvom,
b) u finansijskom odnosu sa licem iz pravnog posla ili radnje koje zaključuje ugovor sa
privrednim društvom ili koje ima finansijske interese u tom poslu ili radnji, po osnovu kojih se
razumno može očekivati da utiču na njegovo postupanje suprotno interesu privrednog društva i
v) pod kontrolnim uticajem strane iz pravnog posla ili radnje ili lica koje ima finansijski interes u
pravnom poslu ili radnji, tako da se osnovano može očekivati da utiču na njegovo postupanje
suprotno interesu privrednog društva.
(2) Pod članovima porodice lica iz stava 1. ovog člana smatraju se:
a) njegov bračni drug, roditelji, brat ili sestra tog bračnog druga,
b) njegovo dijete, roditelji, brat, sestra, unuk ili bračni drug bilo koga od ovih lica,
v) njegov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, usvojilac i
usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvim stepenom i
g) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
(3) Lica iz stava 1. t. b) i v) i stava 2. ovog člana smatraju se povezanim licima u smislu ovog
zakona (u daljem tekstu: povezana lica).
Odobrenje pravnog posla iz sukoba interesa

(1) Lice koje zaključuje pravni posao sa privrednim društvom ne povređuje pravilo sukoba
interesa iz člana 34. ovog zakona i nije odgovorno za naknadu štete koja proizađe iz sukoba
interesa, ako je pravni posao odobren u dobroj vjeri:
a) od svih drugih ortaka koji nemaju lični interes (u slučaju ortačkog društva), svih
komplementara koji nemaju lični interes (u slučaju komanditnog društva), ako osnivačkim aktom
nije određeno da o tome odlučuje većina ortaka, odnosno komplementara u skladu sa osnivačkim
aktom,

p
b) većinom glasova skupštine članova koji nemaju lični interes (u slučaju društva sa ograničenom
odgovornošću) i
v) većinom glasova članova upravnog odbora koji nemaju interesa u tom poslu, a u slučaju da
takva većina ne postoji, većinom glasova akcionara koji nemaju lični interes (u slučaju
akcionarskog društva).
(2) Odobrenje pravnog posla iz stava 1. ovog člana punovažno je ako su ortacima, članovima
društva, članovima upravnog odbora ili akcionarima koji o tome odlučuju sve materijalne
činjenice povezane sa ličnim interesom bile otkrivene ili inače poznate.
(3) U slučaju odobrenja pravnog posla sa akcionarskim društvom od upravnog odbora u kome
postoji sukob interesa o tom odobrenju i pravnom poslu obavještava se skupština akcionara na
prvoj narednoj sjednici.
(4) Lice koje zaključuje pravni posao sa privrednim društvom ne povređuje pravilo sukoba
interesa iz člana 34. ovog zakona, odnosno nije odgovorno za naknadu štete koja proizađe iz
sukoba interesa, ako dokaže da je pravni posao u vrijeme zaključenja ili u vrijeme izvršenja u
interesu privrednog društva.
(5) Pravni posao u kome u skladu sa članom 34. ovog zakona postoji sukob interesa a koji nije
odobren u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ili za koji nije pružen dokaz iz stava 4. ovog člana, ništav
je.
(6) Ako privredno društvo ne odobri pravni posao u kome postoji sukob interesa, lica iz člana 13.
stav 10. ovog zakona mogu ostvarivati prava utvrđena ovim zakonom.
Zabrana konkurencije

(1) Lica iz člana 31. stav 1. ovog zakona ne mogu direktno ili indirektno (preko povezanih lica)
biti angažovana u drugom privrednom društvu konkurentske djelatnosti, osim ako za to dobiju
odobrenje u skladu sa članom 35. ovog zakona.
(2) Zabrana iz stava 1. ovog člana uključuje naročito:
a) zaposlenje,
b) svojstvo preduzetnika,
v) svojstvo ortaka ili komplementara,
g) svojstvo kontrolnog člana ili akcionara,
d) svojstvo člana organa društva iz člana 31. stav 1. tačka g) ovog zakona,
đ) zastupnike društva,
e) likvidacionog upravnika društva i

p
ž) lica koja imaju ugovorna ovlašćenja da upravljaju poslovima privrednog društva.
(3) Osnivačkim aktom privrednog društva može da se odredi da zabrana iz st. 1. i 2. ovog člana
važi i nakon prestanka tih svojstava, ali ne duže od dvije godine.
Posljedice povrede pravila sukoba interesa i zabrane konkurencije

(1) Povreda sukoba interesa i zabrane konkurencije daje privrednom društvu, pored prava na
naknadu štete i pravo da se:
a) poslovi koje izvrši to lice za svoj račun priznaju kao poslovi izvršeni za račun privrednog
društva,
b) privrednom društvu preda svaki novčani iznos koji je ostvaren od poslova koji su obavljeni za
račun tog lica i
v) sva potraživanja koja proizlaze iz posla izvršenog za račun tog lica, ustupe privrednom društvu.
(2) Prava koje privredno društvo ima po osnovu povrede sukoba interesa i pravila konkurencije
može ostvarivati privredno društvo i ortak, član ili akcionar koji ima ili zastupa najmanje 5 %
osnovnog kapitala društva, u roku od šest mjeseci od dana saznanja za učinjenu povredu,
odnosno deset godina od dana učinjene povrede.
Dužnost čuvanja poslovne tajne

(1) Poslovnom tajnom smatra se informacija o poslovanju određena osnivačkim aktom, aktom ili
ugovorom ortaka ili ugovorom članova društva, odnosno osnivačkim aktom ili statutom
akcionarskog društva, za koju je očigledno da bi prouzrokovala znatnu štetu privrednom društvu
ako dođe u posjed trećeg lica.
(2) Informacije čije je objavljivanje obavezno u skladu sa zakonom ili koje su u vezi sa povredom
zakona, dobre poslovne prakse ili principa poslovnog morala, uključujući i informaciju za koju
postoji osnovana sumnja na postojanje korupcije, ne može se smatrati poslovnom tajnom
privrednog društva i objavljivanje ove informacije je zakonito, ako ima za cilj da zaštiti javni
interes.
(3) Lica iz člana 31. ovog zakona odgovorna su za štetu prouzrokovanu privrednom društvu ako
u pogledu čuvanja poslovne tajne, odnosno njenog saopštavanja nisu postupali u skladu sa
zakonima i drugim propisima.
(4) Privredno društvo dužno je da pruži potpunu zaštitu licu koje postupajući savjesno u dobroj
vjeri ukazuje nadležnim organima na postojanje korupcije.
Promjena pravila dužnosti prema privrednom društvu

p
(1) Ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću ili zatvoreno
akcionarsko društvo mogu pored dužnosti prema privrednom društvu utvrđenih u čl. 32. i 34,
kao i čl. 36. i 38. ovog zakona, utvrditi i druge dužnosti.
(2) Privredno društvo iz stava 1. ovog člana, uključujući i otvoreno akcionarsko društvo može
osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka ili ugovorom članova, odnosno osnivačkim aktom ili
statutom akcionarskog društva utvrditi poslove, vrstu i način obavljanja poslova, kao i mjesto
obavljanja poslova koji ne predstavljaju zabranu konkurencije privrednom društvu.
8. Individualna i derivativna tužba
Individualna tužba ortaka, člana i akcionara

(1) Ortak, član ili akcionar privrednog društva ima pravo da podnese individualnu tužbu u svoje
ime protiv bilo kog lica iz člana 31. stav 1. ovog zakona za naknadu štete koju mu to lice
prouzrokuje povredom dužnosti utvrđenih u skladu sa ovim zakonom.
(2) U slučaju ortačkog društva, dužnosti prema društvu su istovremeno i dužnosti prema
ortacima društva, ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drukčije određeno.
(3) Tužbu iz stava 1. ovog člana podnosi jedno lice u svoje ime ili za više lica koja djeluju zajedno
u njihovo ime.
Derivativna tužba komanditora, člana i akcionara

(1) Komanditor komanditnog društva, član društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionar
akcionarskog društva, imaju pravo da podnesu tužbu u svoje ime a za račun društva protiv bilo
kog lica iz člana 31. stav 1. ovog zakona, radi naknade štete prouzrokovane privrednom društvu
od tih lica povredom dužnosti koje imaju prema društvu u skladu sa ovim zakonom (u daljem
tekstu: derivativna tužba).
(2) Derivativnu tužbu može da podnese samo komanditor, član ili akcionar ako su ispunjeni
sljedeći uslovi:
a) ako ima svojstvo komanditora, člana ili akcionara u vrijeme podnošenja tužbe ili ako to
svojstvo stekne po osnovu pribavljanja udjela ili akcija od lica koje je imalo to svojstvo u vrijeme
podnošenja tužbe,
b) ako posjeduje udjele ili akcije u privrednom društvu koji predstavljaju najmanje 5 % osnovnog
kapitala društva pri čemu se njihovi udjeli ili akcije računaju zajedno i
v) ako je prije podnošenja tužbe pisanim putem zahtijevao od privrednog društva da podnese
tužbu a taj zahtjev je odbijen, odnosno po tom zahtjevu nije postupljeno u roku od 30 dana od
dana podnošenja.

p
(3) Zahtjev iz stava 2. tačka v) ovog člana podnosi se u komanditnom društvu svim
komplementarima, u društvu sa ograničenom odgovornošću i akcionarskom društvu, direktoru ili
članovima upravnog odbora ili drugim licima koja imaju ovlašćenje da podnesu tužbu.
(4) Lica iz stava 2. ovog člana dužna su da uz derivativnu tužbu prilože i dokaze da su prethodno
preduzela radnje iz stava 2. tačka v) ovog člana.
(5) Postupak po derivativnoj tužbi ne može biti okončan vansudskim putem.
(6) Ostvarena naknada štete po derivativnoj tužbi pripada privrednom društvu, a lice koje je
podnijelo tužbu ima pravo na naknadu troškova.
(7) Odredbe st. 1. do 6. ovog člana ne primjenjuju se na ortačko društvo, osim ako osnivačkim
aktom ili ugovorom ortaka društva nije drukčije određeno.
Istovremena individualna i derivativna tužba

U slučaju istovremenog podnošenja individualne i derivativne tužbe, podnosilac tužbe može
voditi istovremeno oba sudska postupka i u tom slučaju ograničenja iz člana 41. ovog zakona ne
primjenjuju se na individualnu tužbu.
9. Informisanje, objavljivanje i zastarjelost
Pravo informisanja i uvida

(1) Privredno društvo dužno je da svoje ortake, članove ili akcionare informiše o svom
poslovanju i finansijskom stanju i da im učini dostupnim informacije i dokumenta koja se u
skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom moraju učiniti dostupnim.
(2) Nadležni organ ili ovlašćeno lice privrednog društva koje ne postupi na način iz stava 1. ovog
člana odgovara za štetu koja je time prouzrokovana ortacima, članovima ili akcionarima društva.
(3) Ako nadležni organ propusti da izvrši dužnost iz stava 1. ovog člana, ortaci, članovi i akcionari
mogu podnijeti pisani zahtjev sudu da u vanparničnom postupku izda nalog za postupanje na
način iz stava 1. ovog člana.
Objavljivanje informacija

(1) Privredno društvo koje izdaje hartije od vrijednosti putem javne ponude objavljuje informacije
sadržane u dokumentima utvrđenim zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Privredno društvo informacije iz stava 1. ovog člana objavljuje u skladu sa zakonom kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti i propisima Komisije za hartije od vrijednosti.
Zabrane izbora

p

(1) Lica koja su osuđena za određena krivična djela iz oblasti privrede i službene dužnosti u
skladu sa posebnim zakonom, u vezi sa vršenjem svojih dužnosti u privrednom društvu, kao i lica
koja su povrijedila odredbe ovog zakona o ograničenjima plaćanja, ne mogu biti zastupnici,
članovi upravnog odbora, prokuristi, kao ni likvidacioni upravnici dok traju pravne posljedice
osude.
(2) Članovi organa društva i sa njima povezana lica u smislu ovog zakona, koji vrše funkciju
nadzora u tom društvu i u sa njim povezanim društvima u smislu ovog zakona, ne mogu da budu
članovi organa koji vode poslove upravljanja i zastupanja društva.
Rješavanje sporova

(1) Sud sjedišta privrednog društva nadležan je za rješavanje sporova koji proizlaze iz ovog
zakona, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(2) U slučajevima utvrđenim ovim zakonom ili ako to proizlazi iz ovog zakona nadležni sud
odlučuje u vanparničnom postupku.
(3) U slučajevima iz stava 2. ovog člana postupak je hitan i sud prvog stepena dužan je da donese
odluku najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva, ako ovim zakonom nije drugačije
propisano.
(4) Žalba protiv odluke suda donesene u stvarima iz stava 2. ovog člana može se izjaviti u roku od
osam dana od dana prijema odluke i ona ne zadržava izvršenje odluke.
(5) Sud drugog stepena dužan je da odluči po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
Zastarjelost

(1) Potraživanja ortaka, članova i akcionara prema privrednom društvu, koja su nastala po osnovu
tog svojstva, zastarijevaju u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog podnošenja tužbe, a
najkasnije u roku od deset godina od dana dospjelosti, ako zakonom za pojedina potraživanja nije
drukčije uređeno.
(2) Potraživanja povjerilaca privrednog društva prema ortacima, članovima i akcionarima,
zastarijevaju u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog podnošenja tužbe, a najkasnije u
roku od deset godina od dana prestanka društva ili od dana prestanka svojstva ortaka, člana i
akcionara, ako zakonom za pojedina potraživanja nije određen drugi rok zastarjelosti.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na potraživanja privrednog društva prema
ortacima, članovima i akcionarima, kao i članovima organa društva, zastupniku i likvidacionom
upravniku, po osnovu tog svojstva.

p
(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, potraživanja akcionara otvorenih akcionarskih društava po
osnovu dividende zastarijevaju u roku od deset godina od dana donošenja odluke skupštine
akcionara o isplati dividende.
Dio drugi
PRAVNE FORME PRIVREDNIH DRUŠTAVA
I ORTAČKO DRUŠTVO
1. Pojam i osnivanje
Pojam i odgovornost

(1) Ortačko društvo u smislu ovog zakona jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više
fizičkih i / ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene djelatnosti pod
zajedničkim poslovnim imenom.
(2) Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cjelokupnom svojom
imovinom, ako sa povjeriocem nije drugačije ugovoreno.
(4) Ako ugovor ortaka društva sadrži odredbu suprotnu stavu 3. ovog člana, ta odredba ugovora
nema pravno dejstvo prema trećim licima.
Princip slobode ugovaranja

Ortaci ortačkog društva mogu svoje međusobne odnose, kao i odnose sa ortačkim društvom
urediti slobodno, osim ako je zakonom drukčije uređeno.
Osnivački akt

(1) Osnivački akt ortačkog društva sadrži:
a) puno ime i prebivalište svih fizičkih lica ortaka i poslovno ime i sjedište pravnog lica svakog
ortaka,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) djelatnost i
g) označenje vrste i vrijednosti uloga ortaka.

p
(2) Osnivački akt ortačkog društva može da sadrži i druge elemente od značaja za društvo i ortake
društva.
(3) Izmjene i dopune osnivačkog akta ortačkog društva vrše se uz saglasnost svih ortaka društva,
ako tim aktom nije drugačije određeno.
Ugovor ortaka društva

(1) Pored osnivačkog akta, ortačko društvo može da ima i ugovor ortaka društva kojim se
određuje naročito poslovanje društva i upravljanje.
(2) Ugovor ortaka ortačkog društva ne prilaže se uz prijavu za registraciju.
(3) Ugovor ortaka ortačkog društva sačinjava se u pisanoj formi i potpisuje ga svaki ortak.
(4) Ugovor ortaka ortačkog društva, odnosno njegove izmjene i dopune imaju pravno dejstvo
među ortacima od dana kada ga potpišu svi ortaci, ako tim ugovorom nije drugačije određeno.
Odnos između osnivačkog akta i ugovora ortaka društva

U slučaju neusklađenosti između osnivačkog akta ortačkog društva i ugovora ortaka ortačkog
društva, primjenjuje se osnivački akt društva.
2. Pravni odnosi između ortaka i ortaka sa ortačkim društvom
Uređivanje osnivačkim aktom i ugovorom ortaka društva

Pravni odnosi između ortaka i ortaka sa ortačkim društvom uređuju se osnivačkim aktom i
ugovorom ortaka društva, ako društvo ima takav ugovor.
Ulog

(1) Ulog ortaka u ortačko društvo može biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili uslugama
koji su izvršeni ili treba da budu izvršeni.
(2) Ortaci ortačkog društva ulažu uloge jednake vrijednosti.
Posljedice zakašnjenja unošenja uloga

(1) Ortak ortačkog društva koji u imovinu društva ne unese svoj ulog u skladu sa osnivačkim
aktom društva, koji novac primljen za društvo ili drugu imovinu ne preda u određenom roku

p
društvu ili koji za sebe uzme novac ili drugu imovinu društva bez ovlašćenja, dužan je da društvu
plati ugovorenu kamatu počev od dana kada je bio dužan da uplati ili unese ulog, odnosno od
dana kada je morao da preda novac ili drugu imovinu ili kada je uzeo novac ili drugu imovinu.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne isključuje pravo ortačkog društva i na naknadu druge štete.
Povećanje i smanjenje uloga

(1) Ortak ortačkog društva nije dužan da poveća ulog iznad iznosa određenog osnivačkim aktom
niti je dužan da poveća ulog određen osnivačkim aktom radi pokrivanja gubitaka društva.
(2) Ortak ortačkog društva ne može smanjiti svoj ulog bez saglasnosti svih ostalih ortaka.
Raspolaganje ortačkim udjelom među ortacima

Prenos udjela među ortacima ortačkog društva je slobodan.
Odlučivanje ortaka društva

(1) Odluke ortaka o pitanjima koja predstavljaju redovnu djelatnost ortačkog društva donose se
većinom od ukupnog broja glasova ortaka. Saglasnost svih ortaka potrebna je za odluke o
pitanjima koja su izvan redovne djelatnosti društva, kao i za odluke o prijemu novog ortaka
društva.
(2) Ortaci kod kojih postoji sukob interesa u smislu čl. 34. i 35. ovog zakona, u odnosu na odluku
koja se donosi, ne učestvuju u glasanju za donošenje takve odluke.
(3) Ortaci ortačkog društva donose odluke na sjednici, što važi i za ortake koji su ovlašćeni za
vođenje poslova.
Vođenje poslova

(1) Ortak ortačkog društva ima pravo i obavezu da vodi poslove društva (u daljem tekstu:
vođenje poslova).
(2) Ako je osnivačkim aktom ortačkog društva ili ugovorom ortaka društva određeno da je
vođenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka društva, ostali ortaci društva nemaju pravo na
vođenje poslova.
Vođenje poslova od strane više ortaka

p
(1) Ako pravo na vođenje poslova imaju dva ili više ortaka ortačkog društva, svaki od tih ortaka
ima pravo da postupa samostalno, osim ako se najmanje jedan ortak usprotivi tom pravu.
(2) Ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva određeno da ortaci društva ovlašćeni za
vođenje poslova mogu da postupaju samo zajedno, za svaki posao potrebna je saglasnost svih
ortaka društva ovlašćenih za vođenje poslova, osim ako bi odgađanje donošenja te odluke
prouzrokovalo štetu društvu.
(3) Ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka ortačkog društva određeno da je u slučaju
vođenja poslova od više ortaka, svaki ortak ovlašćen za vođenje poslova dužan da postupa po
instrukcijama drugih ortaka ovlašćenih za vođenje poslova, svaki ortak dužan je da obavijesti
ostale ortake ovlašćene za vođenje poslova radi donošenja zajedničke odluke o pravnoj radnji ili
poslu.
(4) Ako ortak ovlašćen za vođenje poslova u skladu sa okolnostima smatra da instrukcije u smislu
stava 3. ovog člana nisu primjerene, o tome obavještava druge ortake radi zajedničkog
odlučivanja, osim ako bi odgađanje odluke prouzrokovalo štetu društvu, kada može postupati
samostalno, o čemu je dužan da bez odgađanja obavijesti ostale ortake.
Obim vođenja poslova

(1) Vođenje poslova obuhvata ovlašćenje za obavljanje pravnih poslova i drugih radnji koje se
redovno vrše pri obavljanju djelatnosti ortačkog društva.
(2) Pravni poslovi i druge radnje koje nisu obuhvaćene ovlašćenjem iz stava 1. ovog člana mogu
se obavljati samo uz saglasnost svih ortaka ortačkog društva.
Prenos prava za vođenje poslova

(1) Ortak ortačkog društva ovlašćen za vođenje poslova može prenijeti pravo na vođenje poslova
na treće lice, ako su s tim saglasni svi ortaci društva.
(2) Ortak ortačkog društva koji prenese pravo za vođenje poslova na treće lice koje nije ortak,
odgovara za izbor lica na koje je prenio pravo za vođenje poslova i za radnje lica u izvršavanju tih
poslova.
Otkazivanje vođenja poslova

(1) Ortak ortačkog društva može odustati od vođenja poslova u otkaznom roku koji je određen
osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva, ako za to postoji opravdan razlog, što cijene
ostali ortaci.
(2) Ništava je odredba osnivačkog akta ili ugovora ortaka društva kojom se ortak unaprijed odriče
od prava na vođenje poslova.

p
(3) Ako postoji opravdan razlog za hitno odustajanje od vođenja poslova, ortak može od tog
ovlašćenja da odustane i u kraćem otkaznom roku od roka iz stava 1. ovog člana.
(4) Ortak ortačkog društva ovlašćen za vođenje poslova, pisanim putem blagovremeno
obavještava sve ostale ortake društva o namjeri da odustane od vođenja poslova, radi
omogućavanja kontinuiteta nezavršenih poslova od ostalih ortaka ovlašćenih za vođenje poslova.
(5) Ako se ortak ortačkog društva odrekne ovlašćenja za vođenje poslova suprotno st. 1. i 3. ovog
člana, dužan je da ortačkom društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Oduzimanje ovlašćenja za vođenje poslova

Ovlašćenje za vođenje poslova može se odlukom nadležnog suda oduzeti po tužbi društva ili
preostalih ortaka društva, ako se utvrdi da ortak nije sposoban da vodi poslove društva ili da čini
težu povredu dužnosti vođenja poslova.
Pravo na naknadu troškova

(1) Ortak ortačkog društva ima pravo na naknadu svih troškova koje je imao u vođenju poslova
društva i koji su s obzirom na okolnosti bili neophodni.
(2) Troškovi iz stava 1. ovog člana padaju na teret ortačkog društva.
Dobit i gubitak

(1) Na kraju poslovne godine ortaci usvajaju finansijski izvještaj kojim se utvrđuje dobit i gubitak
ortačkog društva i učešće svakog ortaka u dobiti i gubitku.
(2) Dobit ortačkog društva raspodjeljuje se ortacima na jednake dijelove.
(3) Gubitak ortačkog društva raspodjeljuje se na ortake društva na jednake dijelove.
(4) Dio dobiti koji pripada ortaku ortačkog društva u dobiti ortačkog društva isplaćuje se
najkasnije u roku od tri mjeseca od dana usvajanja finansijskog izvještaja.
(5) Ako osnivački akt ortačkog društva sadrži odredbu kojom se određuje samo udio u dobiti ili
samo udio u gubitku, smatra se da se ona odnosi i na dobit i na gubitak.
Primjenljivost

Odredbe čl. 54. do 66. ovog zakona primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
ortačkog društva nije drugačije određeno.

p
3. Pravni odnosi društva i ortaka prema trećim licima
Pravo na zastupanje

(1) Ovlašćenje za zastupanje ortačkog društva ima svaki ortak, ako osnivačkim aktom društva nije
drugačije određeno.
(2) Ako su dva ili više ortaka ovlašćeni da zastupaju ortačko društvo, svaki od ortaka ovlašćen je
da postupa samostalno, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
(3) Osnivačkim aktom društva može se odrediti da ortaci društva mogu zastupati društvo samo
zajedno.
(4) Ako su ortaci ortačkog društva, u skladu sa osnivačkim aktom ovlašćeni za zajedničko
zastupanje, mogu da ovlaste jednog ili više ortaka ovlašćenih za zajedničko zastupanje da
preduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova, a izjava volje trećih lica učinjena
jednom od ortaka ovlašćenih da zajedno zastupaju društvo, smatra se da je učinjena ortačkom
društvu.
(5) Osnivačkim aktom ortačkog društva može se odrediti da ortaci društva mogu zastupati
društvo samo zajedno sa prokuristom kada se primjenjuje odredba stava 4. ovog člana.
(6) Podaci o ortacima koji zastupaju ortačko društvo, o promjeni lica ovlašćenih za zastupanje ili
određivanje novih ortaka za zastupanje ortačkog društva, kao i promjene obima ovlašćenja ortaka
koji zastupaju ortačko društvo, registruju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
Otkazivanje ovlašćenja za zastupanje

(1) Ortak ortačkog društva ovlašćen za zastupanje može otkazati ovlašćenje za zastupanje u
otkaznom roku koji je određen osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva, ako za to postoji
opravdan razlog što cijene ostali ortaci.
(2) Ništava je odredba osnivačkog akta ili ugovora ortaka društva kojom se ortak unaprijed odriče
ovlašćenja za zastupanje.
(3) Ako postoji opravdan razlog za hitno odustajanje od zastupanja, ortak može od zastupanja da
odustane i u kraćem otkaznom roku od roka iz stava 1. ovog člana.
(4) Ortak ortačkog društva ovlašćen za zastupanje pisanim putem blagovremeno obavještava sve
ostale ortake društva o namjeri da odustane od zastupanja radi omogućavanja kontinuiteta
nezavršenih poslova od ostalih ortaka ovlašćenih za zastupanje.
(5) Ako se ortak ortačkog društva odrekne ovlašćenja za zastupanje suprotno st. 1. i 3. ovog člana
dužan je da ortačkom društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Oduzimanje ovlašćenja za zastupanje

p

Ovlašćenje za zastupanje može se oduzeti odlukom nadležnog suda ako osnivačkim aktom
ortačkog društva nije drugačije određeno, po tužbi društva ili preostalih ortaka društva, ako se
utvrdi da ortak nije sposoban da zastupa društvo ili da čini težu povredu dužnosti zastupanja.
Prigovori i preboj (kompenzacija)

(1) Ortak ortačkog društva prema trećim licima može podnijeti lične prigovore, ali i prigovore
koje može istaći i društvo prema tim licima.
(2) Potraživanja trećeg lica od ortaka ortačkog društva ne mogu se prebijati sa potraživanjima
ortaka prema društvu.
Odgovornost novog ortaka

(1) Lice koje nakon osnivanja društva stekne svojstvo ortaka odgovara za obaveze društva kao i
postojeći ortaci, uključujući i obaveze nastale prije njegovog pristupanja društvu.
(2) Odredbe ugovora ortaka društva koje nisu u skladu sa stavom 1. ovog člana nemaju pravno
dejstvo prema trećim licima, osim ako se treće lice ne saglasi sa tim.
4. Ortački udio
Prenos udjela trećim licima

(1) Ortak ortačkog društva može prenijeti svoj udio trećem licu samo uz saglasnost ostalih ortaka.
(2) U slučaju prenosa udjela trećem licu ostali ortaci ortačkog društva imaju pravo prečeg sticanja
tog udjela.
(3) Ako ortaci ortačkog društva ne daju saglasnost na prenos udjela trećem licu, a ne iskoriste
pravo prečeg sticanja, ortak društva može prenijeti svoj udio trećem licu i bez te saglasnosti.
(4) Davanje u zalog udjela ortaka ortačkog društva smatra se prenosom udjela u smislu st. 1. do 3.
ovog člana.
(5) Prenos udjela na nasljednike i pravne sljedbenike ne smatra se prenosom udjela trećem licu u
smislu st. 1. do 3. ovog člana.
(6) Prenos udjela trećim licima može se osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva drugačije
odrediti.
Odgovornost prilikom prenosa udjela

p

(1) U svim slučajevima prenosa udjela, prenosilac udjela i sticalac prenesenog udjela odgovaraju
solidarno prema društvu za sve obaveze prenosioca udjela prema društvu, u trenutku prenosa,
osim ako se ortaci ne sporazumiju drugačije.
(2) Zahtjevi od ortačkog društva ili u ime ortačkog društva iz stava 1. ovog člana zastarijevaju u
roku od tri godine od registracije prenosa udjela.
(3) Odredba stava 2. ovog člana primjenjuje se i na druge zahtjeve od ortačkog društva ili u ime
njega protiv lica koje je prestalo da bude ortak.
5. Prestanak ortačkog društva i istupanje ortaka
Razlozi prestanka

(1) Ortačko društvo prestaje:
a) istekom vremena na koje je osnovano ili ispunjenjem cilja osnivanja,
b) odlukom ortaka o prestanku,
v) neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od dvije godine,
g) sudskom odlukom o prestanku i
d) nastupanjem bilo kojeg drugog događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
društva koji ima za posljedicu prestanak društva.
(2) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drugačije određeno, svojstvo ortaka u
ortačkom društvu prestaje u slučaju:
a) smrti ortaka,
b) otvaranja stečaja nad nekim od ortaka,
v) otkaza nekog ortaka,
g) donošenja odluke ortaka u skladu sa osnivačkim aktom, ugovorom ortaka društva i ovim
zakonom i
d) u drugim slučajevima određenim osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva.
Prećutno produženje

p
Ako je ortačko društvo osnovano na određeno vrijeme ili za ispunjenje određenog cilja, a istekom
tog vremena ili ispunjenjem cilja osnivanja nastavi da posluje, smatra se da je društvo prećutno
dobilo saglasnost svih ortaka da je osnovano na neodređeno vrijeme.
Otkaz i povlačenje ortaka

(1) Ortak ortačkog društva može da se povuče dobrovoljno iz društva, podnošenjem pisanog
otkaza.
(2) Pisani otkaz iz stava 1. ovog člana podnosi se najmanje šest mjeseci prije isteka poslovne
godine, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
(3) Pravo ortaka iz stava 1. ovog člana ne može se ograničiti niti isključiti.
Sudska odluka o prestanku društva

(1) Po tužbi nekog od ortaka ortačkog društva, sud donosi odluku da društvo prestaje kada za to
postoji opravdan razlog.
(2) Opravdan razlog u smislu stava 1. ovog člana postoji ako sud nađe da:
a) ortak društva, sa namjerom ili grubom nepažnjom povrijedi svoju dužnost koja je u smislu
ovog zakona, osnivačkog akta ili ugovora ortaka društva od uticaja na poslovanje društva,
b) je ispunjenje takve dužnosti faktički nemoguće i
v) nije moguće da društvo drugačije nastavi poslovanje, a da to poslovanje bude u skladu sa ovim
zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva.
(3) Ništav je sporazum kojim se isključuje ili ograničava pravo ortaka na podnošenje tužbe iz
stava 1. ovog člana.
(4) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv ortačkog društva i svih drugih ortaka kod
nadležnog suda.
(5) Umjesto odluke o prestanku ortačkog društva u skladu sa st. 1. do 4. ovog člana, sud može,
ako se u tom smislu preinači tužbeni zahtjev, da isključi ortaka društva u skladu sa članom 79.
ovog zakona.
Isključenje ortaka

(1) Na isključenje ortaka ortačkog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o isključenju člana
društva s ograničenom odgovornošću.

p
(2) Odluku o isključenju ortaka ortačkog društva donose preostali ortaci u skladu sa članom 58.
ovog zakona.
Posljedice istupanja ortaka iz društva

(1) Udio ortaka koji istupi iz ortačkog društva raspodjeljuje se ostalim ortacima društva na
jednake dijelove.
(2) Ortaci koji ostaju u društvu dužni su da isplate ortaku koji istupa iz ortačkog društva u novcu
ono što bi on primio na osnovu obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegovog
istupanja društvo prestalo da postoji, ne uzimajući u obzir tekuće nezavršene poslove.
(3) Ako vrijednost imovine ortačkog društva nije dovoljna za to da se pokriju obaveze društva,
ortak koji istupa iz društva plaća društvu dio nepokrivenog iznosa srazmjerno njegovom učešću u
gubitku društva.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
ortačkog društva nije drugačije određeno.
Učešće ortaka koji je istupio iz društva u nezavršenim poslovima

Ortak ortačkog društva koji istupa iz društva, učestvuje u dobiti i gubitku iz poslova koji u
vrijeme njegovog istupanja još nisu bili završeni sa stanjem na dan njegovog istupanja, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka društva nije drugačije određeno.
Postupak u slučaju kad ostane jedan ortak

(1) Ako iz bilo kog razloga ostane jedan ortak ortačkog društva, taj ortak je dužan da preduzme
sve neophodne mjere da uskladi poslovanje društva uslovima propisanim ovim zakonom ili da
nastavi poslovanje kao preduzetnik, najkasnije u roku od 90 dana od dana kada je ostao jedini
ortak društva.
(2) Ako u roku iz stava 1. ovog člana jedini ortak ortačkog društva ne uskladi svoj položaj sa
odredbama ovog zakona, ortačko društvo prestaje likvidacijom.
Nastavljanje društva sa nasljednicima

(1) Ortačko društvo nastavlja da posluje sa nasljednicima preminulog ortaka, ako je tako
određeno osnivačkim aktom i uz saglasnost nasljednika.
(2) Nasljednici mogu izvršavati svoja prava u skladu sa stavom 1. ovog člana od dana saznanja za
nasljeđivanje ili od dana imenovanja zastupnika nasljedniku koji nema poslovnu sposobnost,
zavisno od okolnosti slučaja.

p
Registracija prestanka društva

(1) Preostali ortaci ovlašćeni za zastupanje ortačkog društva prijavljuju prestanak društva i
istupanje ortaka iz društva, radi registracije i objavljivanja.
(2) U slučaju prestanka sudskom odlukom, sud po službenoj dužnosti prijavljuje registru
prestanak ortačkog društva.
II KOMANDITNO DRUŠTVO
1. Pojam i osnivanje
Pojam i odgovornost

(1) Komanditno društvo, u smislu ovog zakona, jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više
fizičkih i / ili pravnih lica u svojstvu ortaka, radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim
poslovnim imenom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za njegove obaveze
(komplementar), a najmanje jedno lice snosi rizik do visine svog ugovorenog uloga (komanditor).
(2) Komanditno društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom.
Primjena odredaba o ortačkom društvu

(1) Na komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o ortačkom društvu, ako ovim
zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Komplementari imaju status ortaka ortačkog društva, ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno.
Osnivački akt

(1) Osnivački akt komanditnog društva sadrži naročito:
a) puno ime i prebivalište svakog fizičkog lica i poslovno ime i sjedište pravnog lica
komplementara i komanditora, kao i označenje svojstva ortaka,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) označenje vrste i vrijednosti uloga svakog osnivača i
g) djelatnost.

p
(2) Osnivački akt komanditnog društva može da sadrži i druge elemente od značaja za društvo i
komplementare.
Izmjena osnivačkog akta

(1) Osnivački akt komanditnog društva mijenja se saglasnošću svih komplementara i komanditora
društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(2) Izmjene osnivačkog akta komanditnog društva kojima se povećavaju obaveze ortaka društva
određene tim aktom ili kojima se određuju nove obaveze ortaka društva, vrše se uz saglasnost
ortaka društva na koje se te izmjene odnose.
Ugovor ortaka društva

(1) Pored osnivačkog akta, komanditno društvo može imati i ugovor ortaka društva kojim se
određuje poslovanje društva i upravljanje.
(2) Ugovor ortaka komanditnog društva ne prilaže se uz prijavu za registraciju.
(3) Ugovor ortaka komanditnog društva sačinjava se u pisanoj formi i potpisuju ga svi ortaci.
(4) Ugovor ortaka komanditnog društva i promjene ugovora imaju pravno dejstvo među ortacima
danom potpisivanja svih ortaka, ako tim ugovorom nije drugačije određeno.
Odnos između osnivačkog akta i ugovora ortaka društva

U slučaju neusklađenosti između osnivačkog akta komanditnog društva i ugovora ortaka društva,
primjenjuje se osnivački akt.
2. Pravni odnosi među ortacima i između ortaka i društva
Ulog

(1) Ulog komanditora u komanditno društvo može biti novčani i nenovčani, uključujući i izvršeni
rad i usluge u komanditnom društvu.
(2) Komanditor u komanditno društvo unosi cijeli ugovoreni ulog prije sticanja svojstva
komanditora.
Prenos udjela

p
(1) Komplementar komanditnog društva ne može prenijeti cijeli udjel ili dio svog udjela bez
saglasnosti svih komanditora i komplementara.
(2) Komanditor komanditnog društva može prenijeti dio svog udjela ili cijeli svoj udio prodajom,
poklonom, nasljeđem ili na drugi način.
Dobit i gubitak

Komanditori i komplementari učestvuju u diobi dobiti i snošenju gubitka društva srazmjerno
procentu udjela u društvu.
Primjenljivost

Odredbe čl. 91. do 93. ovog zakona primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
društva nije drugačije određeno.
Vođenje poslova društva

(1) Jedan ili više komplementara vode poslove komanditnog društva.
(2) Komanditor ne može vršiti vođenje poslova društva.
3. Pravni odnosi komanditnog društva i ortaka prema trećim licima
Zastupanje

Komanditor ne može da zastupa komanditno društvo prema trećim licima.
Slučajevi odgovornosti komanditora kao komplementara

(1) Komanditor odgovara, kao i komplementar prema trećim licima ako je njegovo ime uz
njegovu saglasnost uneseno u poslovno ime komanditnog društva.
(2) Komanditor odgovara, kao i komplementar ako postupa suprotno zabrani iz člana 95. stav 2.
ovog zakona.
4. Promjene u članstvu i status društva
Okončanje statusa ortaka i promjena pravne forme

p
(1) Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti komanditora, kao ni u slučaju prestanka
komanditora koji nije fizičko lice.
(2) Ako iz komanditnog društva istupe svi komplementari a novi komplementari nisu primljeni u
roku od 90 dana od dana istupanja posljednjeg komplementara, komanditori mogu u daljem roku
od 90 dana donijeti jednoglasno odluku o promjeni pravne forme u društvo s ograničenom
odgovornošću ili akcionarsko društvo, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ako komanditori komanditnog društva ne postupe na način i u roku iz stava 2. ovog člana,
komanditno društvo prestaje likvidacijom, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako iz komanditnog društva istupe svi komanditori, komanditno društvo može u skladu sa
stavom 2. ovog člana nastaviti da posluje kao ortačko društvo ili kao preduzetnik.
(5) Promjene iz st. 1. do 4. ovog člana registruju se i objavljuju u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija poslovnih subjekata.
III DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
1. Osnovna načela
Pojam i odgovornost

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću u smislu ovog zakona jeste privredno društvo koje
osniva jedno ili više pravnih i / ili fizičkih lica, u svojstvu članova društva, radi obavljanja
određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim do iznosa
neunesenog uloga u imovinu društva.
(4) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati najviše 50 članova.
(5) Ako se broj članova društva sa ograničenom odgovornošću poveća iznad broja članova iz
stava 4. ovog člana, ali ne više od 100 članova, i ako se taj broj održi u periodu dužem od godinu
dana, to društvo mijenja pravnu formu u formu zatvorenog akcionarskog društva.
Načelo slobode ugovaranja

Članovi društva sa ograničenom odgovornošću svoje međusobne odnose u društvu, kao i odnose
sa društvom, uređuju slobodno ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
2. Osnivački akt i ugovor članova društva
Osnivački akt

p

(1) Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću sadrži:
a) puno ime i prebivalište svakog fizičkog lica i poslovno ime i sjedište svakog pravnog lica člana
društva,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) djelatnost,
g) iznos osnovnog kapitala i iznos, vrstu i vrijednost uloga svakog osnivača i opis vrste i
vrijednost nenovčanog uloga,
d) način i vrijeme unošenja nenovčanih uloga, odnosno vrijeme uplate novčanih uloga,
đ) ukupan iznos troškova osnivanja, odnosno procijenjeni iznos svih troškova plaćenih od
društva ili zaračunatih društvu u vezi sa osnivanjem, a po potrebi i troškove prije nego što je
utvrđeno da društvo ispunjava uslove za početak poslovanja i
e) odobrene posebne pogodnosti bilo kom licu koje je učestvovalo u osnivanju društva ili u
poslovima prije osnivanja društva ili utvrđivanja ispunjenosti uslova za početak poslovanja.
(2) Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može sadržati i druge odredbe,
uključujući i odredbe koje može sadržati i ugovor članova društva.
Ugovor članova društva

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću, pored osnivačkog akta, može da ima i ugovor
članova društva kojim se uređuje naročito poslovanje društva i upravljanje. Ugovor članova
društva sačinjava se u pisanoj formi i sadrži odredbe o:
a) obavezama članova društva na dodatne uloge pored osnovnih uloga, kao i o posebnim
naknadama i posljedicama u slučaju neispunjenja takvih obaveza,
b) posebnim uslovima i načinu prenosa udjela članova društva koji se razlikuje od načina
uređenog ovim zakonom,
v) načinu za ostvarivanje prava glasa članova društva ili prava na dividendu (jednako pravo, pravo
u skladu sa udjelom u osnovnom kapitalu društva ili pravo utvrđeno na neki drugi način) i
g) postupku odlučivanja, uključujući i postupak za odlučivanje u slučaju blokade odlučivanja
među članovima društva.
(2) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću ne dostavlja se uz prijavu za
registraciju.

p
(3) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i njegove izmjene i dopune,
proizvode pravno dejstvo danom potpisivanja od svih članova društva, ako ugovorom nije
drugačije određeno.
Odnos osnivačkog akta i ugovora

U slučaju neusklađenosti između osnivačkog akta društva sa ograničenom odgovornošću i
ugovora članova društva primjenjuje se osnivački akt društva.
3. Troškovi
Troškovi osnivanja

(1) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da troškove
osnivanja društva snosi društvo ili osnivači.
(2) Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno,
troškove osnivanja društva snose osnivači.
(3) Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određeno da troškove
osnivanja snosi društvo, ti troškovi nadoknađuju se osnivačima do iznosa navedenog u
osnivačkom aktu.
4. Osnovne obaveze članova
4.1. Obaveza u vezi sa ulogom
Vrste uloga

(1) Ulog u društvo sa ograničenom odgovornošću može biti novčani ili nenovčani, uključujući i
izvršeni rad i pružene usluge društvu.
(2) Ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću ne moraju biti jednake vrijednosti.
(3) Ulozi u društvo sa ograničenom odgovornošću, novčani ili nenovčani, ulažu se u društvo u
skladu sa osnivačkim aktom društva.
4.2. Dodatni ulozi
Osnov

(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu donijeti odluku o ulaganju dodatnih
uloga ako je to određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.

p
(2) Dodatni ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću srazmjerni su udjelima, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3) Ako član društva sa ograničenom odgovornošću ne unese dodatni ulog u skladu sa stavom 2.
ovog člana, ostali članovi obavezni su da uplate taj dio srazmjerno svojim udjelima, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(4) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da je član društva
koji ne izvrši obaveze iz st. 1. i 2. ovog člana odgovoran ostalim članovima i društvu za
prouzrokovanu štetu.
5. Osnovni kapital
Minimalni osnovni kapital

(1) Novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću iznosi najmanje 1 KM
i uplaćuje se na privremeni račun do registracije društva.
(2) U slučaju da je novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću jednak
ili veći od 5.000 KM, najmanje polovina tog iznosa uplaćuje se na privremeni račun do registracije
društva, a ostatak se uplaćuje prema rokovima uplate novčanih uloga, koji su određeni u
osnivačkom aktu, a najkasnije u roku od dvije godine od dana registracije.
(3) Ako više lica osnivaju društvo sa ograničenom odgovornošću, minimalni novčani dio za
svakog osnivača ne može iznositi manje od 1 KM po osnivaču.
(4) Posebnim zakonom za osnivanje finansijskih i osiguravajućih organizacija i privrednih
društava koja obavljaju zakonom određene djelatnosti kao društva sa ograničenom odgovornošću
može se odrediti veći minimalni osnovni kapital.
Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala

(1) Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se odlukom skupštine članova
povećati novim ulozima članova, koji mogu biti novčani ili nenovčani ili pretvaranjem
raspoloživih rezervi za ove namjene u osnovni kapital.
(2) Povećanje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću može se vršiti i
pretvaranjem potraživanja u udio.
(3) Povećanje osnovnog kapitala po osnovu iz stava 2. ovog člana može se u toku godine izvršiti
najviše do polovine osnovnog kapitala društva koji postoji u trenutku donošenja odluke skupštine
članova društva..
(4) Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se smanjiti odlukom skupštine
članova, ali ne ispod zakonom propisanog minimalnog osnovnog kapitala.

p
(5) Smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću po jednom osnovu može
se izvršiti istovremeno sa povećanjem njegovog osnovnog kapitala po drugom osnovu u skladu
sa ovim zakonom.
(6) Registracija povećanja iz sredstava društva i smanjenja osnovnog kapitala društva sa
ograničenom odgovornošću vrši se jednom godišnje i to u roku od 30 dana od dana održavanja
godišnje skupštine članova društva.
Primjena

Odredbe ovog zakona o otvorenom akcionarskom društvu koje se odnose na održavanje
osnovnog kapitala, rezerve, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, raspodjelu dobiti, pokriće
gubitaka, raspolaganje imovinom velike vrijednosti i održavanje skupštine u slučaju gubitka
shodno se primjenjuju i na društva sa ograničenom odgovornošću.
6. Udjeli
Princip jedan udio jedan član

(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću stiče udio u osnovnom kapitalu društva
srazmjerno vrijednosti uloga
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću može imati jedan udio u društvu
(3) Ako član društva sa ograničenom odgovornošću stekne jedan ili više udjela, ti udjeli se spajaju
sa postojećim udjelom i zajedno čine jedan udio.
(4) Udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću mogu se registrovati u Centralnom
registru.
(5) Udjeli mogu glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem i u tom slučaju glase na decimalni
iznos.
(6) Udjeli koji su registrovani u Centralnom registru u skladu sa ovim zakonom, smatraju se
hartijama od vrijednosti i slobodno su prenosivi.
(7) Propisi kojima je uređeno tržište hartija od vrijednosti shodno se primjenjuju i na vođenje
registra udjela kod Centralnog registra i izdavanje izvještaja.
(8) U slučaju iz stava 4. ovog člana primjenjuje se načelo konstitutivnosti upisa u Centralni
registar, koje podrazumijeva da se sva prava i obaveze stiču od dana upisa u Centralni registar,
bez obzira na dan upisa u registar poslovnih subjekata.
Prava glasa i imovinska prava po osnovu udjela

p
(1) Pravo glasa članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i imovinska prava prema
društvu, uključujući i učešće u dobiti i raspodjeli likvidacionog viška, srazmjerni su udjelima
članova u ukupno uplaćenom osnovnom kapitalu društva u vrijeme ostvarivanja tih prava, ako
osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
(2) U slučaju da knjigu udjela vodi Centralni registar, prava učešća i glasanja na skupštini društva
sa ograničenom odgovornošću ostvaruju se na osnovu izvještaja Centralnog registra.
Pravna priroda

(1) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću koji nisu registrovani u Centralnom registru nisu
hartije od vrijednosti.
(2) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu se sticati, niti se njima može
raspolagati upućivanjem javne ponude.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću izdaje svakom članu društva potvrdu kao dokaz
članstva i njegovog udjela, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije
određeno.
(4) U slučaju iz člana 110. stav 4. ovog zakona, Centralni registar izdaje izvještaj (izvod, potvrdu
ili drugi dokument) o vlasnicima udjela iz knjige udjela.
Suvlasništvo udjela

(1) Udio može pripadati jednom licu ili većem broju lica (u daljem tekstu: suvlasnici udjela).
Suvlasnici udjela se u odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću smatraju jednim članom.
(2) Suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću svoja prava glasa i druga prava
ostvaruju preko jednog zajedničkog punomoćnika, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva nije drugačije određeno.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću
dužni su pismenim putem obavijestiti društvo ili Centralni registar radi upisa zajedničkog
punomoćnika u knjigu udjela.
(4) Obavještenje koje društvo sa ograničenom odgovornošću uputi zajedničkom punomoćniku iz
stava 2. ovog člana smatra se da je dato svim suvlasnicima udjela. Ako suvlasnici udjela propuste
da identifikuju zajedničkog punomoćnika, obavještenje dato od društva bilo kom suvlasniku
smatra se da je dato svim suvlasnicima.
(5) Suvlasnici udjela solidarno odgovaraju društvu sa ograničenom odgovornošću za sve obaveze
prema društvu koje se tiču njihovog udjela.
(6) Pravne radnje društva sa ograničenom odgovornošću prema jednom suvlasniku udjela imaju
dejstvo prema svim suvlasnicima tog udjela.

p
Knjiga udjela

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da vodi knjigu udjela, koju drži u svom
sjedištu.
(2) U knjigu udjela upisuju se: ime i prebivalište, odnosno poslovno ime, sjedište i jedinstveni
identifikacioni broj svakog člana društva, zajedničkog punomoćnika suvlasnika, iznos ugovorenog
i uplaćenog uloga i eventualne sporedne činidbe i dopunski ulozi, pored osnovnog uloga,
opterećenja udjela, broj ili procenat glasova svakog udjela i svi prenosi udjela, uključujući i
vrijeme prenosa i ime prenosioca i sticaoca, kao i sve eventualne promjene ovih podataka.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću može obavezu vođenja knjige udjela prenijeti na
Centralni registar.
(4) Društvo sa ograničenom odgovornošću podnosi registru, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija poslovnih subjekata, prijavu i dokumenta za svaku promjenu podataka
upisanih u knjizi udjela, radi registracije i objavljivanja.
(5) U slučaju iz stava 3. ovog člana, Centralni registar po svakoj promjeni upisanoj u knjigu udjela,
po službenoj dužnosti, dostavlja podatke iz knjige udjela društvu sa ograničenom odgovornošću.
(6) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću imaju pravo uvida u knjigu udjela i pravo na
kopije.
(7) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju
društvu za tačnost podataka u knjizi udjela, u skladu sa ovim zakonom.
(8) Centralni registar upisuje založna prava na udjelima društava sa ograničenom odgovornošću
koji su kod njega upisani.
(9) Sa udjelima društava sa ograničenom odgovornošću, za koje Centralni registar vodi knjigu
udjela, može se prometovati i na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu, u skladu sa pravilima
berze ili drugog uređenog javnog tržišta.
Značaj upisa u knjigu udjela

(1) U odnosu na društvo sa ograničenom odgovornošću, član društva je lice koje je kao takvo
upisano u knjigu udjela, a u odnosu na treća lica član društva je lice koje je kao takvo
registrovano.
(2) Smatra se da je član društva upisan u knjigu udjela danom podnošenja prijave za upis u
registar, koja sadrži sve podatke koji se upisuju u knjigu udjela, bez obzira na to kada je upis
stvarno izvršen.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako knjigu udjela vodi Centralni registar, član društva upisan
je u knjigu udjela momentom evidentiranja u Centralnom registru.

p
Pojam i sticanje sopstvenih udjela

(1) Sopstvenim udjelom društva sa ograničenom odgovornošću u smislu ovog zakona smatra se
udio koji društvo stekne od svojih članova.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može upisivati sopstvene udjele, direktno ili
indirektno, preko trećeg lica koje ih stiče za račun društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću može od svojih članova sticati sopstvene udjele koji
su u cjelini uplaćeni, kao i udjele koji nisu u cjelini uplaćeni.
(4) Udjeli iz stava 3. ovog člana mogu se steći kupovinom od članova društva po osnovu
prinudnog prestanka svojstva člana društva ili po drugom osnovu.
(5) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može sticati sopstvene udjele suprotno odredbama
ovog zakona o ograničenju plaćanja.
(6) Društvo sa ograničenom odgovornošću po osnovu sopstvenih udjela nema pravo glasa niti se
ti udjeli računaju u kvorum glasova niti daju pravo na dividendu.
(7) Stečeni sopstveni udjeli ili dijelovi udjela društva sa ograničenom odgovornošću kojima se ne
raspolaže u roku od godinu dana od dana sticanja, poništavaju se.
Uzimanje udjela u zalog

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može udjele uzeti u zalog, ako je ukupni iznos
potraživanja obezbijeđenih zalogom udjela niži od vrijednosti udjela, odnosno vrijednosti
uplaćenog udjela.
(2) Na uzimanje udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću u zalog od samog društva ili
od lica koje djeluje u svoje ime a za račun društva, primjenjuju se odredbe ovog zakona o sticanju
sopstvenih udjela.
Kredit društva za sticanje njegovih udjela

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može direktno ili indirektno pružati finansijsku
podršku bilo koje vrste za kupovinu svojih udjela.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na tekuće pravne poslove finansijskih organizacija,
kao ni na davanje avansa ili kredita ili pružanja obezbjeđenja od društva sa ograničenom
odgovornošću za sticanje udjela društva od zaposlenih u društvu ili u povezanim društvima.
(3) Raspolaganja iz stava 2. ovog člana mogu se vršiti samo u okviru ograničenja plaćanja
propisanih ovim zakonom.

p
Povlačenje i poništenje udjela

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može povući i poništiti udjele u slučajevima
određenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Odluku o povlačenju i poništenju udjela donosi skupština članova društva sa ograničenom
odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3) Odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću o povlačenju i poništenju
udjela sadrži: osnov povlačenja i poništenja, iznos koji se plaća članu čiji je udio povučen i
poništen i dejstvo poništenja na osnovni kapital društva.
(4) Odluka iz stava 2. ovog člana unosi se u knjigu odluka.
(5) Član društva sa ograničenom odgovornošću čiji je udio povučen i poništen gubi prava i
obaveze koje je imao po osnovu tog udjela.
7. Osnovna prava članova društva
7.1. Pravo raspolaganja udjelom
Oslobađanje ograničenja prenosa

Udio člana društva sa ograničenom odgovornošću može se slobodno prenositi, ako ovim
zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno, i to:
a) drugom članu društva ili društvu,
b) supružniku prenosioca, bratu, sestri, pretku, potomku ili supružniku potomka,
v) zakonskom zastupniku ili nasljedniku člana društva nakon njegove smrti i
g) statusnom promjenom u skladu sa ovim zakonom.
Pravo prečeg sticanja udjela društva

(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću prije nego što ponudi svoj udio ili dio udjela
trećem licu koje nije lice iz člana 120. ovog zakona, dužan je da taj udio ili dio udjela ponudi
društvu.
(2) Ako društvo ne iskoristi pravo prečeg sticanja u roku određenom osnivačkim aktom ili
ugovorom članova društva, o čemu odluku donosi skupština članova društva, ponuda se dostavlja
drugim članovima društva, u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.

p
(3) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno članovi društva ne obavijeste člana
društva koji prodaje udio o odluci u roku utvrđenom osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva, smatra se da je ponuda odbijena.
(4) Društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno članovi društva mogu dati protiv ponudu
članu društva koji nudi prodaju udjela, a član mora dati društvu, odnosno članovima društva
pisano obavještenje o prihvatanju protiv ponude u roku od deset dana od dana prijema protiv
ponude, a ako član društva koji nudi prodaju udjela ne odgovori u tom roku, smatra se da je
protiv ponuda odbijena.
(5) Društvo sa ograničenom odgovornošću koje prihvati ponudu za sticanje udjela člana društva,
može raspodijeliti dio ili cio stečeni udio jednom ili većem broju članova društva ako svi članovi
društva koji su glasali za sticanje udjela odobre takvu raspodjelu. Ako društvo sa ograničenom
odgovornošću ne može zbog ograničenja plaćanja određenih ovim zakonom da izvrši sticanje
udjela člana društva, članovi društva koji su glasali za kupovinu udjela obavezni su da kupe udio
srazmjerno svom udjelu u osnovnom kapitalu društva.
(6) Ako je ponuda člana društva sa ograničenom odgovornošću društvu, odnosno članovima
društva za sticanje udjela odbijena, taj član društva može prenijeti svoj udio ili dio ponuđenog
udjela trećem licu po cijeni i u skladu sa drugim uslovima svoje ponude društvu, odnosno
članovima društva ili po višoj cijeni, u roku od 60 dana od dana obavještenja o odbijanju njegove
ponude od društva i članova društva, odnosno od dana isticanja roka za obavještavanje o odluci
skupštine članova društva i članova društva utvrđenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva.
Prenos udjela u sudskom izvršnom postupku

Pri prenosu udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću u izvršnom sudskom postupku,
društvo i članovi društva imaju pravo preče kupovine u skladu sa članom 121. ovog zakona, kao i
u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak.
Uslovi i posljedice prenosa

(1) Udio se prenosi ugovorom u pisanoj formi sa notarski ovjerenim potpisima prenosioca i
sticaoca. Za prenos udjela nije potrebna izmjena osnivačkog akta društva sa ograničenom
odgovornošću, osim ako je tim aktom drugačije određeno.
(2) Prenosilac udjela i sticalac udjela obavezni su da bez odgađanja prijave društvu sa
ograničenom odgovornošću prenos udjela, promjenu člana i vrijeme promjene, radi upisa u
knjigu udjela. Prenos udjela ima pravno dejstvo prema društvu sa ograničenom odgovornošću od
dana prijema obavještenja o prenosu.
(3) Sticalac udjela postaje član društva sa ograničenom odgovornošću kad se pisanim putem
saglasi da postane član i naznači da ga obavezuju osnivački akt i ugovor članova društva i kada se
u skladu sa zakonom upiše u knjigu udjela.
(4) Prenos udjela na nasljednike ima pravno dejstvo u skladu sa aktom o nasljeđivanju.

p
Dioba udjela i prenos dijela udjela

(1) Udio člana društva sa ograničenom odgovornošću može se podijeliti u slučaju nasljeđivanja,
pravnog sljedbeništva člana i prenosa na dva ili više lica.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću ili ugovorom članova društva
može se isključiti dioba udjela ili se može dozvoliti samo u određenim slučajevima kao što je
prenos udjela dvojici ili većem broju lica.
(3) Odredbe ovog zakona o prenosu udjela primjenjuju se na prenos udjela u cjelini ili dijelom.
Zalaganje udjela od člana

(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću može dati udio u zalog za obezbjeđenje kredita ili
druge svoje obaveze, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije
određeno.
(2) Davanje udjela u zalog upisuje se u registar zaloga i u knjigu udjela.
(3) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije
drugačije određeno, zalogoprimac nema nikakvo pravo glasa ili pravo upravljanja u društvu dok
ne postane član društva.
(4) Ako je za davanje uloga u zalog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa
ograničenom odgovornošću određeno davanje saglasnosti, saglasnost data za davanje udjela u
zalog ne znači datu saglasnost za prenos udjela trećem licu u smislu ovog zakona, osim ako u
datoj saglasnosti nije drugačije određeno.
7.2. Pravo isplate dobiti
Finansijski izvještaji

(1) Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću podnose godišnjoj skupštini
članova društva finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, a po potrebi i izvještaj nezavisnog
revizora, na usvajanje.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili bilo kojih drugih izvještaja od strane skupštine članova
društva sa ograničenom odgovornošću ne utiče na ostvarivanje prava savjesnih članova ako se
kasnije pokaže da su netačni ili pogrešni.
Opšta pravila u vezi sa plaćanjem

p
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može vršiti isplate članovima društva u bilo koje
vrijeme, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako to
plaćanje nije suprotno odredbama ovog zakona o ograničenjima plaćanja.
(2) Svaka isplata članovima društva sa ograničenom odgovornošću vrši se u novcu srazmjerno
udjelu u osnovnom kapitalu društva u vrijeme donošenja odluke društva o takvoj isplati, ako
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3) Ugovor članova društva može da sadrži i druge odredbe u vezi sa isplatom članovima društva,
a naročito odredbe o: vremenu i iznosu isplate; određenoj većini članova skupštine društva koja o
tome odlučuje; iznosu isplate ili ovlašćenje direktoru ili upravnom odboru za deklarisanje ili
vršenje takve isplate; danu na koji se utvrđuju članovi koji imaju pravo na učešće u dobiti;
dodatnim ograničenjima plaćanja u odnosu na ograničenja plaćanja utvrđena ovim zakonom.
(4) Član društva sa ograničenom odgovornošću koji stekne pravo na određenu isplatu postaje
povjerilac društva u odnosu na tu isplatu.
Ograničenja plaćanja

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može vršiti plaćanja svojim članovima ako bi
nakon plaćanja:
a) neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, koji je uvećan za iznos koji je
unesen u zakonske rezerve i iznos koji je društvo dužno da unese u rezerve za godinu u kojoj se
vrše isplate,
b) društvo bilo onemogućeno da plaća svoje dugove čija se dospjelost očekuje u redovnom toku
poslovanja društva.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana društvo sa ograničenom odgovornošću može izvršiti plaćanja
svojim članovima, ako iz finansijskih izvještaja pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se
uređuje računovodstvo i revizija proizlazi da je isplata razumna u datim okolnostima.
Odgovornost za nedopuštena plaćanja

(1) Članovi društva s ograničenom odgovornošću kojima je društvo izvršilo nedopuštene isplate
suprotno članu 128. ovog zakona, ako su znali ili ako su s obzirom na okolnosti morali u to
vrijeme da znaju da te isplate nisu dozvoljene, odgovorni su društvu za vraćanje primljenih
iznosa.
(2) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću, direktor ili članovi upravnog odbora koji su
odgovorni za nedopuštene isplate i koji su znali ili su s obzirom na okolnosti morali da znaju da
su te isplate u to vrijeme nedopuštene, odgovorni su društvu za nedopuštene isplate.
(3) Ako je više od jednog lica iz st. 1. i 2. ovog člana odgovorno u vezi sa nedopuštenim
isplatama, njihova odgovornost je solidarna.

p
(4) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da su članovi društva
dužni da nadoknade smanjenje osnovnog kapitala društva, ako članovi organa društva iz stava 2.
ovog člana ne mogu nadoknaditi društvu takve nedopuštene isplate.
Zajam umjesto kapitala

(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću koji društvu u vrijeme poslovne krize ne poveća
sopstveni kapital kao dobar privrednik, već društvu da zajam, može u stečajnom postupku
ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma samo kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim
potraživanjem u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
(2) Ako treće lice da zajam društvu, u slučaju iz stava 1. ovog člana, a član društva pruži
obezbjeđenje za zajam, zajmodavac koji se nije namirio iz dobijenog obezbjeđenja može u
stečajnom postupku protiv društva ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma za iznos koji nije uspio
namiriti, kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim potraživanjem.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na druge pravne poslove članova društva sa
ograničenom odgovornošću i trećih lica koje odgovaraju davanju zajma iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na člana društva sa ograničenom
odgovornošću čiji udio u društvu ne prelazi 1/10 osnovnog kapitala društva i koji nije direktor ili
član upravnog odbora društva.
(5) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnog postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, u slučajevima
iz st. 1. do 3. ovog člana vrati zajam, član društva koji je dao obezbjeđenje za vraćanje zajma
dužan je da tako isplaćeni iznos zajma vrati društvu.
(6) Obaveza iz stava 5. ovog člana postoji do iznosa datog obezbjeđenja člana društva za vraćanje
zajma u vrijeme vraćanja zajma.
(7) Član društva sa ograničenom odgovornošću oslobađa se obaveze iz stava 5. ovog člana ako
predmet datog obezbjeđenja povjeriocu stavi na raspolaganje društvu.
(8) Odredbe st. 1. do 7. ovog člana primjenjuju se i na druge poslove davanja zajma u smislu
obligacionih odnosa.
8. Skupština
8.1. Pojam i djelokrug
Pojam i postojanje

(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlašćenja skupštine članova vrši
taj član ili ovlašćeno lice.

p
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 2. ovog člana po donošenju odluka iz
nadležnosti skupštine društva sa ograničenom odgovornošću donesene odluke upisuje u knjigu
odluka.
(4) Sporazumi između člana iz stava 2. ovog člana i društva moraju biti u pisanoj formi ili uneseni
u knjigu odluka, osim ako je riječ o tekućim poslovima zaključenim pod uobičajenim uslovima.
(5) U slučaju iz stava 2. ovog člana kada je jedini član društva pravno lice, osnivačkim aktom
može se odrediti organ tog pravnog lica koji vrši funkciju skupštine društva, a u odsustvu takve
odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog pravnog lica.
Djelokrug

Ako ovim zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno,
skupština članova društva s ograničenom odgovornošću odlučuje o:
a) odobravanju poslova zaključenih u vezi sa osnivanjem društva prije registracije,
b) izboru i razrješenju direktora ili članova upravnog odbora i utvrđivanju njihove naknade,
odnosno zarade,
v) odobravanju finansijskih izvještaja i raspodjeli dobiti i načinu pokrića gubitaka, uključujući i
određivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti članovima
društva,
g) imenovanju internog revizora ili nezavisnog revizora društva i potvrđivanju njihovih nalaza i
mišljenja, utvrđivanju naknade ili drugih uslova njihovog ugovora sa društvom,
d) imenovanju likvidacionog upravnika i potvrđivanju likvidacionog bilansa,
đ) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala društva, sticanju sopstvenih udjela i povlačenju i
poništenju udjela, kao i o emisiji hartija od vrijednosti,
e) davanju prokure i poslovne punomoći za sve poslovne jedinice društva,
ž) o dopunskim ulozima od članova društva,
z) isključenju člana društva, prijemu novog člana i prenosu udjela na treća lica kada je odobrenje
društva potrebno,
i) statusnim promjenama, promjeni pravne forme i prestanku društva,
j) davanju odobrenja na pravne poslove članova društva, odnosno direktora i drugih lica, u skladu
sa članom 35. ovog zakona,
k) sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike
vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom,
l) izmjeni osnivačkog akta ili ugovora članova društva,

p
lj) formiranju poslovne jedinice,
m) radu i usvajanju izvještaja direktora ili upravnog odbora,
n) pokretanju postupka i davanju punomoći za zastupanje društva u sporu sa prokuristom,
direktorom, odnosno predsjednikom upravnog odbora ili članom društva,
nj) zahtjevu za istupanje člana društva,
o) donošenju poslovnika o svom radu i
p) drugim pitanjima utvrđenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koja su u
djelokrugu skupštine članova.
8.2. Sazivanje skupštine i dnevni red
Sjednice skupštine članova

(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se po potrebi, a
obavezno u slučajevima propisanim ovim zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva direktor ili upravni
odbor, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Mjesto
održavanja skupštine je sjedište društva, osim ako u pozivu za sjednicu, a radi njene ekonomičnije
organizacije ili ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili
ako skupština članova društva ne odluči drugačije.
Redovna sjednica i vanredne sjednice skupštine

(1) Godišnja sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću održava se
najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka poslovne godine radi usvajanja finansijskih
izvještaja i odlučivanja o raspodjeli dobiti.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje se održavaju između
godišnjih skupština su vanredne.
(3) Zahtjev za sazivanje sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može
da podnese direktoru ili upravnom odboru bilo koji član društva, u bilo koje vrijeme.
(4) Vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno se
saziva i kada to u pisanom obliku zahtijevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju 10 %
glasačkih prava, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da to pravo
imaju i članovi koji zajedno imaju i manji procenat glasačkih prava.
(5) Zahtjev iz stava 4. ovog člana upućuje se direktoru ili upravnom odboru društva.

p
(6) Ako direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ne prihvati zahtjev
članova društva iz stava 4. ovog člana i ne sazove vanrednu sjednicu skupštine članova društva u
roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, podnosioci tog zahtjeva mogu uz navođenje dnevnog
reda sami sazvati skupštinu, pri čemu skupština odlučuje ko snosi troškove za održavanje tako
sazvane skupštine.
(7) Ako se vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću po sazivu
manjinskih članova iz stava 4. ovog člana ne sastane ili nema kvorum, manjinski članovi mogu
sazvati ponovljenu skupštinu u daljem roku od sedam dana, a ako se skupština ni tada ne sastane
ili nema kvorum, oni mogu zahtijevati od suda u vanparničnom postupku da odredi lice koje će u
svojstvu privremenog zastupnika sazvati sjednicu skupštine i odrediti njen dnevni red.
(8) Po zahtjevu manjinskih članova društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 7. ovog člana
sud je dužan da donese rješenje u roku od 48 časova od prijema zahtjeva.
Obavještenje i dnevni red

(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim pozivom
upućenim svakom članu društva na adresu koja se vodi u knjizi članova društva, a koji uz njihovu
pisanu saglasnost može biti i u elektronskom obliku.
(2) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću dostavlja se
svakom članu najkasnije sedam dana, a najranije 15 dana prije dana održavanja sjednice skupštine.
(3) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži
poslovno ime i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja, prijedlog dnevnog reda skupštine i
druge podatke određene osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva. Ako je predložena
izmjena osnivačkog akta ili ugovora članova društva prilaže se i tekst prijedloga tih akata. Uz
poziv za sjednicu skupštine dostavljaju se i prijedlozi odluka iz tačaka dnevnog reda, prijedlozi ili
opisi ugovora koje skupština članova odobrava i, kad je potrebno, finansijski izvještaji, izvještaji
direktora ili upravnog odbora, kao i nezavisnog revizora.
(4) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje o pitanjima navedenim u
dnevnom redu i o pitanjima koje predloži bilo koji član društva koji je o tome obavijestio ostale
članove društva najkasnije tri dana prije dana održavanja sjednice skupštine. Pitanja koja nisu
navedena u pozivu za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ili o
kojima nisu bili obaviješteni ostali članovi društva mogu se uvrstiti u dnevni red ako se nijedan
član ne protivi raspravi i glasanju o njima. Odluke o naknadno uključenim pitanjima punovažne
su ako svoju nesaglasnost u odnosu na njih ne izrazi nijedan odsutni član, u skladu sa osnivačkim
aktom ili ugovorom članova društva.
(5) Sjednica skupštine može se održati i bez sazivanja u rokovima iz stava 2. ovog člana, pod
uslovom da na njoj prisustvuju svi članovi društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije
određeno.
Isključenje prava na prigovor

p
Članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji prisustvuju sjednici skupštine, lično ili preko
punomoćnika, nemaju pravo prigovora na bilo koje nepravilnosti u postupku njenog sazivanja,
osim ako o tome ne daju obrazložen prigovor u pisanoj formi za vrijeme sjednice.
Poseban slučaj održavanja

Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću može se održati i bez sazivanja u skladu
sa članom 135. ovog zakona ako se sa tim saglase svi prisutni članovi i ako se tome u pisanoj
formi ne usprotive odsutni članovi ili ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije
drugačije određeno.
8.3. Postupak odlučivanja
Zastupanje člana

(1) Član društva može davanjem pisane punomoći imenovati bilo koje drugo lice da glasa u
skupštini za njega, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti zastupljen u skupštini sa
punomoćnikom koji bi imao samo dio njegovih glasačkih prava, niti može dati punomoć većem
broju lica.
(3) Zakonski zastupnici fizičkih lica i zastupnici pravnih lica u svojim društvima zastupaju bez
punomoći iz stava 1. ovog člana.
(4) Punomoć se daje po pravilu za jednu sjednicu skupštine, uključujući i ponovljenu skupštinu.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu biti
punomoćnici članova koji su zaposleni u društvu i sa njima povezanih lica u smislu ovog zakona.
Kvorum

(1) Za održavanje skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću potrebna je većina od
ukupnog broja glasova članova društva (u daljem tekstu: kvorum), ako osnivačkim aktom ili
ugovorom članova društva nije određen veći broj glasova.
(2) Ako se skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću nije mogla održati ili
odlučivati zbog nedostatka kvoruma iz stava 1. ovog člana, ponovo se saziva sa istim predloženim
dnevnim redom, najranije deset dana, a najkasnije 30 dana od dana prvog sazivanja, na način
utvrđen članom 135. ovog zakona (ponovljena skupština).
(3) Kvorum za održavanje ponovljene skupštine čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova
društva sa ograničenom odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije
određen veći broj glasova.

p
Način rada skupštine

(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću donosi poslovnik skupštine kojim
bliže utvrđuje način rada i odlučivanja u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom
članova društva.
(2) Sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može predsjedavati
predsjedavajući skupštine koji se bira na početku svakog zasjedanja, ako osnivačkim aktom,
ugovorom članova društva ili poslovnikom skupštine nije drugačije određeno.
(3) Ovlašćenja, obaveze i odgovornosti predsjedavajućeg skupštine članova društva sa
ograničenom odgovornošću mogu se predvidjeti u osnivačkom aktu, ugovoru članova društva ili
poslovniku skupštine.
(4) Predsjedavajući skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću imenuje zapisničara,
dva člana koji ovjeravaju zapisnik i članove komisije za glasanje, osim ako osnivačkim aktom,
ugovorom članova društva ili poslovnikom o radu skupštine nije drugačije određeno.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću, po pravilu
prisustvuju sjednici skupštine članova društva.
Odlučivanje

(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje običnom većinom broja
glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva
nije određeno da se odluke donose većinom glasova svih članova.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana skupština članova društva sa ograničenom
odgovornošću odlučuje dvotrećinskom većinom glasova članova društva, osim ako osnivačkim
aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odlučuje većinom glasova, ali ne
manjom većinom od ukupnog broja glasova o: izmjenama i dopunama osnivačkog akta i ugovora
članova društva; povećanju i smanjenju osnovnog kapitala osim dodatnih uloga članova u skladu
sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva; statusnim promjenama; promjeni pravne
forme i prestanku društva; raspodjeli dobiti članovima društva; sticanju sopstvenih udjela društva;
raspolaganju imovinom društva velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Izuzetno od odredbe st. 1. i 2. ovog člana odluke koje umanjuju prava jednog ili više članova
društva sa ograničenom odgovornošću u odnosu na prava bilo kog drugog člana društva donose
se samo uz saglasnost člana ili članova društva na koje se odluka odnosi, ako ovim zakonom nije
drugačije uređeno.
Sjednice, telefonske sjednice, pisano glasanje i odlučivanje bez sjednice

(1) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje nema više od deset
članova mogu se održavati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne

p
komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju
jedno sa drugim. Smatra se da su lično prisutna lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici
skupštine članova društva.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću može glasati i pisanim putem ili drugim načinom
isporuke dokumenata, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije
određeno. Osnivački akt ili ugovor članova društva može sadržati detaljna pravila za takvo
glasanje, uključujući i pravila kojima se određuju pitanja o kojima se na ovaj način može glasati.
(3) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije
određeno da se odluke skupštine članova društva donose na sjednici, svaka odluka može se
donijeti i van sjednice, ukoliko je potpišu svi članovi društva sa pravom glasa o tom pitanju.
Javno i tajno glasanje

(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje javnim glasanjem dizanjem
ruke.
(2) Tajno glasanje putem glasačkih listića o bilo kom pitanju mogu da zahtijevaju prisutni članovi
društva koji imaju ili zastupaju najmanje 10 % od ukupnog broja glasova o pitanjima o kojima se
glasa.
Isključenje prava glasa

(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može glasati u skupštini kad se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega i
v) odobravanju poslova između njega i društva u skladu sa članom 35. ovog zakona.
(2) Odredba stava 1. ovog člana koja se odnosi na člana društva odnosi se i na povezana lica u
smislu ovog zakona.
(3) Isključenje prava glasa za člana društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana
ne primjenjuje se kad se odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju ili o izboru i razrješenju sa
njim povezanog lica za mjesto direktora, člana upravnog odbora ili likvidacionog upravnika
društva.
(4) Glasovi člana društva sa ograničenom odgovornošću čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju
se u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje o pitanju na koje se odnosi isključenje.
Zapisnik

p
(1) Odluke skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se u zapisnik.
(2) Zapisnik sadrži naročito podatke o: predsjedavajućem i bilo kom licu za ovjeru zapisnika ili za
brojanje glasova; pitanjima koja su predmet glasanja; broju glasova za odluku i protiv odluke i
broju uzdržanih od glasanja; prigovoru članova na vođenje sjednice ili izdvojenim mišljenjima
pojedinih članova, prigovoru direktora ili članova upravnog odbora na odluke.
(3) Uz zapisnik se prilažu spisak prisutnih učesnika i dokazi o sazivanju skupštine.
(4) Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštini i zapisničar.
(5) Ako zapisnik ne potpiše predsjedavajući, to ne utiče na punovažnost odluka skupštine članova
društva sa ograničenom odgovornošću, ukoliko je notar sačinio zapisnik.
Knjiga odluka

(1) Odluke donesene na sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose
se bez odgađanja u posebnu knjigu odluka.
(2) Odluke iz stava 1. ovog člana punovažne su od dana donošenja, ako osnivačkim aktom ili
ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
8.4. Ništavost i pobijanje odluka skupštine
Primjena

Odredbe ovog zakona o opštim i posebnim osnovima ništavosti i pobojnosti odluka skupštine
akcionara, izuzecima od pobijanja i postupku pobijanja, koje se odnose na akcionarsko društvo,
primjenjuju se i na ništavost i pobijanje odluka skupštine članova društva sa ograničenom
odgovornošću.
9. Direktor ili upravni odbor
9.1. Statusna pitanja i način rada
Pojam

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može da ima direktora ili upravni odbor.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određuje se da li društvo ima
direktora ili upravni odbor.
(3) Direktor društva sa ograničenom odgovornošću može biti član društva ili lice koje nije član
društva.

p
(4) Ako društvo ima upravni odbor njegovi članovi mogu biti svi članovi društva ili druga lica.
Izbor direktora ili članova upravnog odbora

(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću biraju direktora ili članove upravnog odbora
na sjednici skupštine, osim prvog direktora ili članova prvog upravnog odbora koji mogu biti
određeni osnivačkim aktom s tim da svaka naredna promjena direktora ili člana upravnog odbora
ne podrazumijeva izmjenu osnivačkog akta.
(2) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se
odrediti da se izbor članova upravnog odbora društva vrši kumulativnim glasanjem, u skladu sa
ovim zakonom.
Broj članova upravnog odbora i popunjavanje sastava

(1) Broj članova upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa
ograničenom odgovornošću.
(2) Ako se broj članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću smanji ispod
broja članova određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, preostali članovi mogu
kooptacijom dopuniti upravni odbor do potrebnog broja članova, ako je tako određeno
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(3) Ako se ne izvrši kooptacija članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
u skladu sa stavom 2. ovog člana preostali članovi upravnog odbora dužni su da bez odgađanja
sazovu sjednicu skupštine radi izbora članova do punog broja, a do tog izbora preostali članovi
obavljaju samo hitne poslove, ako tim aktima nije drugačije određeno.
Predjsednik upravnog odbora

(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ima predsjednika koga biraju članovi
upravnog odbora većinom od ukupnog broja, ako osnivačkim aktom društva nije određena druga
većina.
(2) Predsjednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću zastupa društvo.
(3) Predjsednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva i predsjedava
sjednicama upravnog odbora i odgovoran je za vođenje zapisnika.
(4) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se
odrediti da predsjednik upravnog odbora predsjedava i sjednici skupštine članova i da je
odgovoran za vođenje njenog zapisnika.
9.2. Poslovi direktora ili upravnog odbora

p
Djelokrug

(1) Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno,
direktor ili upravni odbor nadležan je za:
a) zastupanje društva i vođenje poslova društva u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i
ugovorom članova društva,
b) utvrđivanje prijedloga poslovnog plana,
v) sazivanje sjednica skupštine članova društva i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda,
g) sprovođenje odluka skupštine članova,
d) određivanje dana sa kojim se utvrđuje lista članova društva sa pravom na obavještavanje, dan
utvrđivanja dividende i dan plaćanja dividende, glasanje i druga pitanja,
đ) zaključenje ugovora o kreditu,
e) utvrđivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti, kao i dana
sticanja prava glasa i drugih prava članova društva,
ž) davanje i opozivanje prokure i
z) druga pitanja određena osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću tako određeno, direktor ili
upravni odbor nadležan je i za:
a) izvršenje odluke o sticanju sopstvenih udjela i povlačenja i poništenja udjela,
b) utvrđivanje iznosa učešća u dobiti i
v) izdavanje obveznica ili drugih hartija od vrijednosti.
(3) Direktor ili članovi upravnog odbora mogu vršenje poslova o pitanjima iz st. 1. i 2. prenijeti
na druga lica, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
Odgovornost za poslovne knjige

Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću odgovoran je za uredno
vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor poslovanja, u skladu sa zakonom.
9.3. Način rada upravnog odbora
Samostalno ili zajedničko postupanje članova

p

(1) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću zastupa ili poslove društva vodi upravni odbor,
svaki član ima pravo da postupa samostalno, osim ako osnivačkim aktom društva nije drugačije
određeno.
(2) Ako se osnivačkim aktom članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da lica iz
stava 1. ovog člana mogu postupati samo zajedno, potrebno je odobrenje svih lica za svaki akt ili
posao, osim kad bi to zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva.
(3) Ako osnivački akt ili ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da je lice
iz stava 1. ovog člana dužno da poštuje uputstva drugih lica i ako to lice smatra da data uputstva
nisu prikladna, obavještava o tome druga lica radi zajedničkog odlučivanja o poslu, osim kad bi to
zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva, kada može postupati
samostalno o čemu obavještava bez odgađanja ostale članove.
(4) U slučaju nesaglasnosti lica iz stava 3. ovog člana saziva se vanredna sjednica skupštine u
skladu sa odredbama ovog zakona.
Sjednice

(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću održava najmanje četiri redovne
sjednice godišnje, od kojih jednu neposredno prije godišnje skupštine članova društva.
(2) Pored sjednica iz stava 1. ovog člana upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću
može održavati i vanredne sjednice koje saziva predsjednik po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev
člana tog odbora. Ako predsjednik upravnog odbora ne sazove sjednicu odbora na pisani zahtjev
člana odbora, sjednicu može sazvati taj član odbora.
(3) Vanredna sjednica upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim
pozivom koji se dostavlja svim članovima odbora, u kom se navode razlozi, vrijeme i mjesto
održavanja sjednice.
(4) Sjednice upravnog odbora mogu se održavati i korišćenjem konferencijske telefonske veze ili
korišćenjem druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na
sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Lica koja na ovaj način učestvuju na
sjednici upravnog odbora smatraju se prisutnim.
(5) Sjednice upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću mogu se održavati i bez
sprovođenja postupka iz st. 2. do 4. ovog člana ako im prisustvuju svi njegovi članovi i ako
nijedan od članova ne prigovori postupku sazivanja i održavanja sjednice, odnosno ako se član
koji ne prisustvuje sjednici pisanim putem izjasni o tome da ne prigovara na postupak sazivanja i
održavanja sjednice, u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(6) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može donijeti poslovnik o radu kojim
bliže uređuje način rada, koji je u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(7) Odredbe st. 1. do 6. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.

p
Odlučivanje bez sjednice

Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može odlučivati bez sjednice ako su na
odluku koja je predmet odlučivanja pisanu saglasnost dali svi članovi upravnog odbora koji imaju
pravo glasa o tom pitanju, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije
određeno.
Kvorum i većina

(1) Kvorum za rad i odlučivanje upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću čini
većina od ukupnog broja njegovih članova.
(2) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću donose se većinom glasova
od ukupnog broja članova odbora.
(3) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću postaju punovažne danom
donošenja. Odluke upravnog odbora unose se u knjigu odluka.
(4) Ako su glasovi članova upravnog odbora sa ograničenom odgovornošću pri odlučivanju
jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika upravnog odbora koji glasa posljednji.
(5) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.
Isključenje prava glasa

Odredbe ovog zakona o isključenju prava glasa člana društva sa ograničenom odgovornošću u
skupštini članova primjenjuju se na isključenje prava glasa člana upravnog odbora prilikom
odlučivanja upravnog odbora.
Komisije

(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može formirati jednu ili više komisija
koju čine njegovi članovi ili druga lica.
(2) Uslovi i način rada komisija iz stava 1. ovog člana određuju se odlukom odbora u skladu sa
osnivačkim aktom društva ili ugovorom članova društva.
(3) Odluke komisije iz stava 1. ovog člana upravnog odbora društva sa ograničenom
odgovornošću podliježu saglasnosti tog odbora ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova
društva nije drugačije određeno.
Zapisnik

p

(1) Na sjednicama upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću i komisija odbora
vodi se zapisnik, koji se podnosi na prihvatanje na narednoj sednici odbora ili komisije. Zapisnik
potpisuje predsjedavajući sjednici i lice koje vodi zapisnik.
(2) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom
odgovornošću sačinjava se najkasnije u roku od deset dana od dana njihovog održavanja.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom
odgovornošću sadrži naročito: mjesto i dan održavanja sjednice; prisutne na sjednici; dnevni red
sjednice; sažeti prikaz diskusije; pitanja koja su bila predmet glasanja i rezultat svakog glasanja,
uključujući i označenje za svako lice da li je glasalo "za" ili "protiv" ili se uzdržalo od glasanja.
(4) Nepostupanje u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na punovažnost odluka i drugih
radnji upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
9.4. Statusna odgovornost
Ostavka

Odredbe ovog zakona koje se odnose na ostavku direktora ili članova upravnog odbora
akcionarskog društva primjenjuju se i na ostavku direktora ili člana upravnog odbora društva sa
ograničenom odgovornošću.
Razrješenje

(1) Skupština društva sa ograničenom odgovornošću može razriješiti direktora ili članove
upravnog odbora društva, sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
(2) Razrješenje direktora ili članova upravnog odbora ne utiče na njihova prava nakon razrješenja
koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti
pravo društva iz stava 1. ovog člana.
10. Nadzor
Interna revizija

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati internu reviziju, ako je tako određeno
osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva. Pored interne revizije društvo sa ograničenom
odgovornošću može imati i odbor za reviziju.
(2) Poslove interne revizije vrši interni revizor kao fizičko lice.
Izbor i razrješenje i primjena

p

(1) Članove odbora za reviziju bira skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću u
skladu sa uslovima propisanim aktima društva sa ograničenom odgovornošću iz reda nezavisnih
lica koja nisu povezana lica sa društvom u smislu odredaba Zakona. Prvi članovi odbora za
reviziju određuju se osnivačkim aktom ili posebnim aktom osnivača.
(2) Članovi odbora za reviziju društva sa ograničenom odgovornošću mogu se razriješiti odlukom
skupštine članova društva, sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
(3) Razrješenje članova odbora za reviziju društva s ograničenom odgovornošću ne utiče na
njihova prava nakon razrješenja koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da
taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 2. ovog člana.
Djelokrug i način rada

(1) Odbor za reviziju društva sa ograničenom odgovornošću:
a) donosi plan o radu interne revizije,
b) razmatra izvještaje interne revizije i daje preporuke po izvještajima o reviziji,
v) izvještava direktora, odnosno upravni odbor, ako društvo ima upravni odbor, o realizaciji
preporuka po izvještajima o reviziji,
g) izvještava skupštinu članova društva o računovodstvu, izvještajima i finansijskom poslovanju
društva i njegovih povezanih društava,
d) izjašnjava se o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja skupština,
đ) izvještava o usklađenosti poslovanja društva sa zakonskim i drugim regulatornim zahtjevima i
e) predlaže skupštini izbor nezavisnog revizora, ako društvo ima obavezu revizije finansijskih
izvještaja.
(2) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor društva sa ograničenom odgovornošću:
a) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti finansijskih izvještaja
društva,
b) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti izvještavanja članova
društva o finansijskim i drugim informacijama,
v) kontroliše usklađenost poslovanja društva sa odredbama ovog zakona o finansijskim pitanjima
i poslovima iz sukoba interesa i
d) kontroliše postupak rješavanja prigovora članova društva, članova organa društva ili drugih lica
u vezi sa t. a) do v) ovog stava.

p
(3) Interni revizor i odbor za reviziju podnose izvještaj članovima društva sa ograničenom
odgovornošću na svakoj godišnjoj skupštini, a na vanrednoj sjednici skupštine kada smatraju da je
izvještavanje prikladno i nužno ili kada to traži upravni odbor.
(4) U izvršavanju svojih dužnosti interni revizor može pregledati sva dokumenta društva,
provjeravati njihovu vjerodostojnost i podatke koji se u njima nalaze, zahtijevati izvještaje i
objašnjenja direktora ili upravnog odbora i zaposlenih i pregledati stanje imovine društva.
(5) Interni revizor i odbor za reviziju dostavljaju poseban izvještaj skupštini o ugovorima
zaključenim između društva i direktora društva ili sa članovima upravnog odbora društva, ako
društvo ima upravni odbor, kao i sa povezanim licima u smislu ovog zakona.
(6) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor i odbor za reviziju društva s ograničenom
odgovornošću mogu angažovati druga lica stručna za odgovarajuću oblast i odrediti im plaćanje
razumne naknade.
(7) Interni revizor, odnosno odbor za reviziju poslove iz st. 1. do 6. ovog člana, kao i druge
poslove obavlja u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(8) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju,
poslove iz stava 1. ovog člana obavlja interni revizor.
(9) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju,
interni revizor izvještaje iz stava 2. dostavlja skupštini članova društva.
Nezavisni revizor

(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati nezavisnog revizora.
(2) Nezavnisni revizor društva sa ograničenom odgovornošću obavještava se istovremeno sa
obavještenjem članova društva o održavanju godišnje skupštine članova društva, radi
učestvovanja u radu skupštine u skladu sa zakonom.
Stručni povjerenik

Odredbe ovog zakona o imenovanju stručnog povjerenika, njegovim ovlašćenjima i izvještaju,
koje se odnose na akcionarsko društvo shodno se primjenjuju i na društvo s ograničenom
odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
11. Izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva
Način izmjene

(1) Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati dvotrećinskom
većinom glasova članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.

p
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se taj akt
mijenja i sa manje od dvotrećinskog broja glasova, ali ne manjom većinom od obične većine
glasova svih članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(3) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati samo jednoglasnom
odlukom svih članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(4) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da se taj akt može
mijenjati i većinom glasova, ali ne manjom većinom od obične većine svih glasova članova
društva sa ograničenom odgovornošću.
(5) Izuzetno od st. 1. do 4. ovog člana izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva sa
ograničenom odgovornošću kojima se mijenjaju prava nekog člana društva vrše se uz saglasnost
tog člana.
12. Akta i dokumenta društva
Držanje i čuvanje

(1) Svako društvo sa ograničenom odgovornošću čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak notarski obrađenog osnivačkog akta, uključujući i sve njegove izmjene,
b) ugovor članova društva, ako ga društvo ima, uključujući i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta odobrena od skupštine članova i upravnog odbora,
d) knjigu odluka,
đ) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i predstavništva (zastupništva),
e) dokumenta koja dokazuju svojinu i sva druga prava društva na imovinu,
ž) zapisnike i odluke skupštine članova i upravnog odbora društva,
z) zapisnike odbora za reviziju i druge njihove pisane naloge i zaključke,
i) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,
j) knjigovodstvenu dokumentaciju i račune,
k) dokumenta o finansijskim izvještajima i izvještajima o poslovanju podnesena nadležnim
organima,
l) listu povezanih društava sa podacima o udjelima ili drugim pravima u njima,
lj) knjigu udjela,

p
m) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora, svih lica koja su ovlašćena
da zastupaju društvo i nezavisnog revizora društva, kao i podatke da li lica koja su ovlašćena da
zastupaju društvo to čine kolektivno ili pojedinačno,
n) puno ime i adresu internog revizora i članova odbora za reviziju,
nj) listu svih prenosa udjela uključujući i zalog i bilo koji drugi prenos licu koje time ne postaje
član društva i
o) spisak svih ugovora koje su sa društvom zaključili direktor, članovi upravnog odbora i sa njima
povezana lica u smislu ovog zakona.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da čuva akta i dokumenta iz stava 1. ovog
člana u svom sjedištu ili u drugim mjestima poznatim i dostupnim svim članovima društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću čuva otpravak osnivačkog akta i ugovor članova
društva trajno, a ostala dokumenta iz stava 1. ovog člana najmanje pet godina, a po isteku tog
roka ta dokumenta čuvaju se u skladu sa propisima o arhivskoj građi.
Primjena

Odredbe ovog zakona kojima se uređuje pristup aktima i ostalim dokumentima akcionarskog
društva i pristup aktima akcionarskog društva po odluci suda primjenjuju se i na pristup aktima i
ostalim dokumentima društva sa ograničenom odgovornošću i pristup aktima društva sa
ograničenom odgovornošću po odluci suda.
13. Prava po osnovu prestanka svojstva člana društva i prestanak društva
13.1. Prestanak svojstva člana
Osnovi

Članu društva sa ograničenom odgovornošću prestaje svojstvo člana društva:
a) smrću,
b) prestankom pravnog lica,
v) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva,
g) istupanjem (povlačenjem) uz povredu osnivačkog akta ili ugovora članova društva,
d) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa sudskom odlukom,
đ) isključenjem u skladu sa sudskom odlukom,
e) isključenjem u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva,

p
ž) prenosom udjela drugom licu i
z) u slučaju drugih događaja određenih osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koji vode
prestanku svojstva člana društva.
13.2. Istupanje i isključenje člana
Istupanje člana društva bez potraživanja naknade za udio

(1) Član društva koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog, odnosno
neunesenog uloga u društvo, može u svako doba da, na osnovu izjave o istupanju dostavljene
društvu, istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahtijeva naknadu za svoj
udio
(2) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja
odluke o sticanju sopstvenog udjela.
(3) Istupanjem člana iz društva, tom članu ne prestaju obaveze koje je imao prema društvu do
momenta istupanja.
(4) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
Istupanje člana društva iz opravdanog razloga

(1) Član društva može istupiti iz društva iz opravdanih razloga
(2) Opravdani razlog za istupanje člana društva postoji u sljedećim slučajevima:
a) ako mu jedan ili više ostalih članova ili društvo svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje
štetu ili ako je očigledno da će takva šteta, prema redovnom toku stvari, nastupiti,
b) ako je u značajnoj mjeri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu,
v) ako mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.
(3) Osnivačkim aktom mogu se predvidjeti i drugi opravdani razlozi za istupanje člana društva,
kao i propisati postupak istupanja i način određivanja naknade članu društva koji istupa.
(4) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo člana društva da zahtijeva istupanje iz
društva iz opravdanog razloga, niti se član društva tog prava može unaprijed odreći.
Postupak istupanja

p
(1) Član društva koji želi da istupi iz društva u skladu sa članom 173 ovog zakona, dužan je da o
tome dostavi pismeni zahtjev društvu, a o kojem odlučuje skupština društva
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) razloge istupanja,
b) iznos koji se zahtijeva od društva na ime naknade za udio,
v) rok u kojem se zahtijeva isplata naknade za udio, osim ako je taj rok određen osnivačkim
aktom.
(3) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 1. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana
njegovog dostavljanja i u istom roku se o tome obavještava član društva koji istupa.
(4) Skupština može samo u cjelini usvojiti ili odbiti zahtjev iz stava 1. ovog člana.
(5) Odluka iz stava 3. ovog člana donosi se običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3.
ovog zakona, osim ako je osnivačkim aktom određen veći broj glasova.
(6) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja
odluke o sticanju sopstvenog udjela, srazmjerno uplaćenom, odnosno unesenom ulogu, dok se za
iznos neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga vrši smanjenje osnovnog kapitala društva.
(7) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
Zalog kao obezbjeđenje isplate naknade

(1) Član društva može zahtjevom za istupanje iz opravdanog razloga da traži da društvo pruži
obezbjeđenje za isplatu naknade za njegov udio putem utvrđivanja zaloga na sopstvenom udjelu
koji će društvo steći ako prihvati njegov zahtjev za istupanje iz društva, u skladu sa zakonom koji
uređuje zalog na pokretnim stvarima, odnosno u skladu sa propisima kojima je uređeno tržište
hartija od vrijednosti, ako je udio registrovan u Centralnom registru
(2) Član društva iz stava 1 ovog člana dužan je da nacrt ugovora o zalogu čije zaključenje predlaže
dostavi društvu u prilogu zahtjeva za istupanje iz društva
(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, skupština može prihvatiti zahtjev za istupanje samo ako
istovremeno odobri zaključenje predloženog ugovora o zalogu u korist člana koji istupa ili, uz
saglasnost člana društva koji istupa, pruži drugo odgovarajuće obezbjeđenje.
Istupanje iz opravdanog razloga po odluci suda

(1) Ako skupština odbije zahtjev za istupanje iz člana 174. ovog zakona, odnosno propusti da o
njemu odluči u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva, član društva može tužbom nadležnom

p
sudu protiv društva zahtijevati prestanak svojstva člana društva zbog postojanja opravdanog
razloga i isplatu naknade za svoj udio.
(2) Sud presudom kojom određuje prestanak svojstva člana društva određuje i sljedeće:
a) da udio člana društva koji istupa postaje sopstveni udio društva,
b) visinu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa,
v) rok za isplatu naknade iz tačke b) ovog stava,
g) utvrđivanje zaloga u korist člana društva koji istupa na sopstvenom udjelu društva iz tačke a)
ovog stava, ako je tužilac to zahtijevao i ako sud nađe da je to nužno i opravdano radi
obezbjeđenja isplate naknade iz tačke b) ovog stava.
(3) Naknadu iz stava 2. tačka b) ovog člana sud određuje prema tržišnoj vrijednosti udjela člana
društva koji istupa na dan podnošenja zahtjeva iz člana 174. ovog zakona, ali ne manje od
srazmjernog dijela vrijednosti neto kapitala društva koji odgovara učešću udjela tog člana u
osnovnom kapitalu društva na dan podnošenja zahtjeva, osim ako je drugi način određivanja te
naknade predviđen osnivačkim aktom.
(4) Rok iz stava 2. tačka v) ovog člana sud određuje uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj
se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne
može biti duži od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom
predviđen duži rok, koji ne može biti duži od pet godina.
(5) Sud presudu o istupanju iz društva po nastupanju pravnosnažnosti dostavlja registru
poslovnih subjekata radi registracije prestanka svojstva člana u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija poslovnih subjekata.
(6) Danom registracije prestanka svojstva člana u skladu sa stavom 5. ovog člana članu društva
koji je istupio prestaje svojstvo člana društva.
(7) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za
razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje.
Isplata naknade određene od strane suda i naknada štete

(1) Društvo ne može dijeliti dobit svojim članovima do potpune isplate naknade udjela članu koji
je istupio iz društva, po osnovu odluke skupštine, odnosno suda.
(2) Članu koji je iz društva istupio iz opravdanih razloga pripada i pravo na naknadu štete koju je
eventualno pretrpio činjenjem ili nečinjenjem društva, koje može ostvariti tužbom kod nadležnog
suda u posebnoj parnici.
Isključenje člana odlukom skupštine društva

p
(1) Skupština društva donosi odluku o isključenju člana društva koji ne ispuni obavezu uplate
novčanih uloga, odnosno unošenja nenovčanih uloga.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana donosi se dvotrećinskom većinom glasova preostalih članova
društva, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
(3) Odluka iz stava 1. ovog člana predstavlja osnov za brisanje isključenog člana društva iz
registra poslovnih subjekata.
(4) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
(5) Isključeni član ostaje u obavezi da uplati, odnosno unese ulog na koji je bio obavezan, ako je
to neophodno za namirenje povjerilaca društva.
(6) Društvo ima pravo da tužbom nadležnom sudu od isključenog člana potražuje naknadu štete.
(7) Skupština društva, na zahtjev isključenog člana, koji se podnosi u roku od tri mjeseca od dana
donošenja odluke o isključenju, može donijeti odluku da isključeni član društva ostvaruje pravo
na naknadu za svoj djelimično uplaćeni, odnosno uneseni udio i utvrditi iznos te naknade.
(8) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 7. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana
njegovog dostavljanja i u istom roku se ta odluka dostavlja podnosiocu zahtjeva.
(9) Ako skupština ne odluči o zahtjevu u roku iz stava 8. ovog člana ili odbije utvrditi pravo na
naknadu isključenom članu ili ako isključeni član nije saglasan sa iznosom naknade, taj član može
nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu vrijednosti po osnovu svog uplaćenog, odnosno
unesenog udjela.
(10) Tužba iz stava 9. ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana:
a) isteka roka za odlučivanje skupštine društva o zahtjevu za naknadu vrijednosti uplaćenog,
odnosno unesenog uloga isključenog člana,
b) donošenja odluke kojom se odbija utvrditi pravo na naknadu vrijednosti uplaćenog, odnosno
unesenog uloga isključenog člana,
v) donošenja odluke kojom se utvrđuje naknada za vrijednost uplaćenog, odnosno unesenog
uloga, sa čijim iznosom isključeni član nije saglasan.
Isključenje člana odlukom suda

(1) Društvo može tužbom koju podnosi nadležnom sudu zahtijevati isključenje člana društva iz
razloga određenih osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a obavezno ako član
društva:
a) namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu,
b) ne izvršava dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom,

p
v) svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim
običajima, sprečava ili u značajnoj mjeri otežava poslovanje društva.
(2) Skupština društva običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona donosi
odluku o podnošenju tužbe iz stava 1. ovog člana, osim ako je osnivačkim aktom određen veći
broj glasova.
(3) Ako na zahtjev člana koji posjeduje udio, koji predstavlja najmanje 5% osnovnog kapitala
društva, skupština u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva ne odluči o zahtjevu za
podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana ili odbije zahtjev ili se tužba ne podnese u roku od 30
dana od dana donošenja odluke o podnošenju tužbe, član koji je podnio zahtjev ima pravo da, u
naknadnom roku od 30 dana, podnese tužbu sudu u svoje ime, a za račun društva.
(4) Na zahtjev društva sud može odrediti privremenu mjeru suspenzije prava glasa člana društva
čije se isključenje traži, kao i drugih prava tog člana društva ili privremenu mjeru uvođenja
prinudne uprave u društvo, ako nađe da je to nužno i opravdano radi sprečavanja nastanka štete
za društvo.
(5) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo društva da podnese tužbu za
isključenje člana društva, niti pravo isključenog člana društva na naknadu vrijednosti udjela.
(6) Tužba za isključenje člana društva može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja
za razlog za isključenje, a najkasnije u roku od pet godina od nastanka razloga za isključenje.
(7) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
Naknada za udio u slučaju isključenja odlukom suda

(1) Isključeni član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva tražiti naknadu
vrijednosti svog udjela.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana
pravnosnažnosti presude o isključenju člana društva.
(3) Sud naknadu iz stava 1. ovog člana određuje u visini vrijednosti dijela likvidacionog ostatka
koji bi pripao isključenom članu srazmjerno njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva, na
dan pravnosnažnosti presude o isključenju tog člana iz društva, osim ako je osnivačkim aktom
određeno drugačije.
(4) Sud prilikom određivanja naknade iz stava 1. ovog člana određuje i rok za isplatu te naknade,
uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u
redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana
pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom određen duži rok, ali ne duži od pet
godina.
(5) Društvo može isplaćivati naknadu određenu presudom nadležnog suda iz stava 3. ovog člana
samo iz:
a) sredstava rezervi društva ili

p
b) sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udjela društva stečenog isključenjem tog člana
društva.
(6) Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je isključen u roku određenom
presudom, član društva koji je isključen može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom
sopstvenog udjela koji je društvo od njega steklo.
(7) Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udjela u izvršnom postupku nisu dovoljna za
namirenje potraživanja člana društva koji je isključen u pogledu dosuđene naknade, preostali dio
tog potraživanja se gasi.
13.3. Prestanak društva
Osnovi

Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje:
a) istekom vremena određenog u osnivačkom aktu,
b) odlukom skupštine članova,
v) statusnim promjenama koje za posljedicu imaju prestanak društva,
g) pravosnažnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništava i
određuje brisanje društva iz registra poslovnih subjekata i
d) nastupanjem događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Jednočlano društvo

Jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje u slučaju stečaja ili likvidacije nad
jedinim članom koji nema pravnog sljedbenika, odnosno smrću člana koji nema nasljednika
udjela.
Prestanak društva odlukom suda kao pravo manjinskih članova

Odredbe ovog zakona kojima se uređuje prestanak akcionarskog društva i druga pravna sredstva
po zahtjevu manjinskih akcionara primjenjuju se i na društvo sa ograničenom odgovornošću.
IV AKCIONARSKO DRUŠTVO
1. Pojam
Pojam i odgovornost za obaveze

p

(1) Akcionarsko društvo u smislu ovog zakona jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više
pravnih i / ili fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene djelatnosti, pod
zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na akcije.
(2) Akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Akcionari akcionarskog društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa
ugovorenog a neuplaćenog uloga u imovinu društva, u skladu sa ovim zakonom.
2. Osnivački akt i statut
Osnivački akt

(1) Osnivački akt akcionarskog društva sadrži naročito:
a) puno ime i prebivalište fizičkog lica, odnosno poslovno ime i sjedište pravnog lica svakog
osnivača društva,
b) poslovno ime i sjedište društva,
v) djelatnost,
g) označenje da li je društvo otvoreno ili zatvoreno,
d) iznos osnovnog kapitala, upisanog i uplaćenog, i način njegovog unošenja, odnosno oblik u
kome se unosi ulog,
đ) broj akcija i njihovu nominalnu vrijednost, vrste i klase akcija koje je društvo ovlašćeno da izda
kao i pravo akcija svake klase,
e) broj akcija svake vrste i klase,
ž) identifikaciju osnivača koji daje nenovčane uloge, opis tih uloga i broj i vrsta akcija za te uloge,
z) trajanje društva, osim ako je osnovano na neodređeno vrijeme,
i) ukupni ili procijenjeni iznos troškova u vezi sa osnivanjem društva koji padaju na teret društva,
prije nego što je utvrđeno da društvo ispunjava uslove za početak rada i
j) posebne pogodnosti do dana osnivanja društva ili do trenutka kad je društvo ovlašćeno da
počne poslovanje, koje su date osnivačima ili drugom licu koje je učestvovalo u osnivanju društva
ili poslovima koji su bili potrebni za dobijanje takvog ovlašćenja.
(2) Osnivčki akt akcionarskog društva može da sadrži i:
a) imena i adrese prvog direktora, odnosno članova prvog upravnog odbora,

p
b) ovlašćenje upravnom odboru da izda odobrene (ovlašćene, neizdate) akcije u skladu s ovim
zakonom i statutom,
v) ograničenja prenosa akcija zatvorenog akcionarskog društva i
g) druga pitanja koja u skladu sa ovim zakonom mogu biti sastavni dio osnivačkog akta ili statuta
društva.
Statut

(1) Akcionarsko društvo pored osnivačkog akta može da ima i statut kojim se bliže uređuje
poslovanje i upravljanje društvom.
(2) Statut akcionarskog društva ne dostavlja se uz prijavu za registraciju.
(3) Statut akcionarskog društva sačinjava se u pisanoj formi.
(4) Statut akcionarskog društva, kao i njegove izmjene i dopune, proizvodi pravno dejstvo prema
akcionarima od dana njegovog donošenja, ako statutom nije drugačije određeno.
(5) Ako osnivačkim aktom ovlašćenje za donošenje ili izmjene i dopune statuta akcionarskog
društva nije izričito dato skupštini akcionara, statut društva donosi ili mijenja upravni odbor.
Odnos osnivačkog akta i statuta

U slučaju neusklađenosti osnivačkog akta i statuta akcionarskog društva, primjenjuje se osnivački
akt društva.
3. Pogodnosti i troškovi
Posebne pogodnosti

(1) Posebne pogodnosti koje se daju pojedinom osnivaču ili trećem licu unose se u osnivački akt
društva, uz navođenje lica kome se daju i osnova po kome se daju, a ako se daju na određeno
vrijeme, i rok do kada se pogodnosti daju.
(2) Posebne pogodnosti prestaju istekom vremena za koji su date ili izmjenom osnivačkog akta
društva kojima se ta pitanja određuju.
(3) Ako posebne pogodnosti iz stava 1. ovog člana nisu određene osnivačkim aktom društva, bez
dejstva su ugovori kojima se one uređuju. Izmjenama osnivačkog akta društva nakon registracije
ne može se pravno valjano obezbijediti da takvi ugovori djeluju prema društvu.
Troškovi osnivanja

p

(1) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može se odrediti da troškove osnivanja društva snosi
društvo ili osnivači.
(2) Osnivači akcionarskog društva snose troškove osnivanja društva, ako osnivačkim aktom
društva nije drugačije određeno.
(3) Naknada troškova osnivanja akcionarskog društva može se odobriti osnivačima samo do
visine određene osnivačkim aktom.
4. Ulog
Kredit za akcije

(1) Akcionarsko društvo ne može davati zajmove, kredite ili drugu finansijsku podršku ili
određena obezbjeđenja za sticanje svojih akcija.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na tekuće pravne poslove finansijskih organizacija,
kao i na davanje avansa, kredita ili pružanja obezbjeđenja od društva za sticanje akcija
zaposlenima u društvu ili u povezanim društvima u smislu ovog zakona.
(3) Raspolaganja iz stava 2. ovog člana mogu se vršiti u skladu sa ograničenjima plaćanja
utvrđenim ovim zakonom.
Procjena nenovčanih uloga

(1) Ako akcionar ulaže nenovčane uloge, jedan ili više ovlašćenih procjenjivača sastavljaju izvještaj
o procjeni prije registracije društva.
(2) Procjenjivač iz stava 1. ovog člana može biti ovlašćeno fizičko lice ili privredno društvo
ovlašćeno za obavljanje tih poslova, u skladu sa zakonom.
(3) Izvještaj o procjeni nenovčanog uloga sadrži opis svakog takvog uloga, kao i opis korišćenog
metoda procjene utvrđujući pri tom da li vrijednost koja je utvrđena primjenom tog metoda
procjene odgovara broju i nominalnoj vrijednosti akcija.
(4) Izvještaj procjenjivača iz stava 3. ovog člana podnosi se registarskom sudu sa prijavom za
registraciju.
(5) Procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima u zatvorenom akcionarskom društvu vrši se u
skladu sa članom 14. ovog zakona.
Vrste uloga i njihovo unošenje u društvo

p
(1) Ulog u akcionarsko društvo u zamjenu za izdavanje akcija može se unijeti u novcu ili u
imovinskim pravima, ali ne i u radu i uslugama društvu, bilo da su izvršeni ili budući.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, nenovčani ulog u zatvoreno akcionarsko društvo može biti u
izvršenom radu i uslugama za društvo, ako je to određeno osnivačkim aktom.
(3) Akcije otvorenog akcionarskog društva mogu se unijeti kao ulog u drugo privredno društvo
samo u slučaju povezivanja privrednih društava iz člana 357. ovog zakona.
(4) Ugovoreni ulozi koji se unose u novcu uplaćuju se do registracije akcionarskog društva, i to
najmanje 50% nominalne vrijednosti upisanih akcija, a ostatak se uplaćuje najkasnije u roku od
dvije godine od dana registracije društva.
(5) Ako se akcije ili druge hartije od vrijednosti stiču unošenjem prava nad stvarima i pravima,
njihovo plaćanje vrši se prenošenjem tih prava u imovinu društva.
5. Zatvoreno i otvoreno akcionarsko društvo
Vrste

(1) Akcionarsko društvo može biti zatvoreno i otvoreno.
(2) Zatvoreno akcionarsko društvo osniva se simultanim putem, istovremenim upisom i uplatom
svih akcija u osnivanju.
(3) Otvoreno akcionarsko društvo osniva se sukcesivnim putem, upućivanjem javnog poziva
trećim licima za upis i uplatu akcija.
Zatvoreno društvo

(1) Zatvoreno akcionarsko društvo je društvo čije se akcije izdaju samo njegovim osnivačima ili
ograničenom broju drugih lica, u skladu sa zakonom.
(2) Zatvoreno akcionarsko društvo ne može vršiti upis akcija javnom ponudom ili na drugi način
nuditi svoje akcije javnim putem.
(3) Zatvoreno akcionarsko društvo može postati otvoreno ako, u skladu sa propisima kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti, uputi javni poziv za upis i uplatu akcija, odnosno ako objavi
prospekt za uvrštenje akcija za trgovanje na berzi i drugom uređenom javnom tržištu.
(4) Na donošenje odluke o pretvaranju zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo shodno se
primjenjuju odredbe ovog zakona o pretvaranju otvorenog akcionarskog društva u zatvoreno.
Prenos akcija zatvorenog društva

p
(1) Osnivački akt ili statut zatvorenog akcionarskog društva mogu odrediti ograničenja na prenos
akcija društva, uključujući ograničenja iz člana 121. ovog zakona koja se odnose na društvo s
ograničenom odgovornošću.
(2) Ako osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog akcionarskog društva nisu određena
ograničenja u prenosu akcija, smatra se da se akcije društva mogu slobodno prenositi.
Otvoreno društvo

(1) Akcionarsko društvo smatra se otvorenim ako osnivači učine javni poziv za upis i uplatu
akcija u vrijeme osnivanja društva, odnosno ako takav poziv učini društvo nakon osnivanja.
(2) Javni poziv iz stava 1. ovog člana može se vršiti javnom ponudom i prospektom u skladu sa
ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Otvoreno akcionarsko društvo uvrštava se na berzu i druga uređena javna tržišta u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(4) Otvoreno akcionarsko društvo ne može ograničiti prenos akcija.
Pretvaranje otvorenog akcionarskog društva u zatvoreno

(1) Skupština otvorenog akcionarskog društva može donijeti odluku o pretvaranju u zatvoreno
akcionarsko društvo kvalifikovanom dvotrećinskom većinom glasova prisutnih i akcionara koji
glasaju pisanim putem ako su ispunjeni uslovi iz člana 283. ovog zakona, osim ako osnivačkim
aktom, odnosno statutom nije određen veći broj glasova.
(2) Odluku iz stava 1. ovog člana skupština otvorenog akcionarskog društva može donijeti na
način i u skladu sa uslovima, određenim propisima kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Odluka iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži i neopozivu izjavu društva kojom se društvo
obavezuje da će otkupiti akcije na zahtjev nesaglasnih akcionara u skladu sa čl. 435. i 436. ovog
zakona, s tim što pravo na otkup akcija imaju i akcionari koji nisu učestvovali u radu skupštine.
(4) Za pretvaranje otvorenog akcionarskog društva u zatvoreno akcionarsko društvo potrebno je
odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti, u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište hartija
od vrijednosti.
Upis i uplata akcija iz osnivačke emisije otvorenog društva

(1) Osnivačka (prva) emisija akcija otvorenog društva je uspjela ako se ponuđene akcije iz javne
ponude i prospekta upišu u broju koji je kao uspješan upis predviđen javnom ponudom i koji je
kao takav označen u prospektu, odnosno ako se upisane akcije uplate najmanje u iznosu
određenom u članu 187. stav 4. ovog zakona.

p
(2) Ako se akcije iz javne ponude i prospekta ne upišu i uplate u skladu sa stavom 1. ovog člana,
smatra se da osnivanje akcionarskog društva nije uspjelo, a osnivači su obavezni da solidarno
vrate upisnicima akcija uplaćene iznose, bez odgađanja.
6. Osnivačka skupština otvorenog društva
Sazivanje

(1) Osnivači koji osnivaju akcionarsko društvo javnim putem obavezni su u slučaju uspjele emisije
da sazovu i održe osnivačku skupštinu u roku od 60 dana od dana isteka roka za upis akcija
utvrđenog u javnoj ponudi i prospektu.
(2) Osnivačka skupština saziva se pisanim pozivom svakom upisniku akcija u skladu sa ovim
zakonom o sazivanju skupštine akcionara.
(3) Pisanom pozivu za sjednicu osnivačke skupštine prilažu se osnivački akt, izvještaj osnivača i
ovlašćenih procjenjivača, uključujući i izvještaj o troškovima osnivanja, spisak akcija po
upisnicima na osnovu javne ponude i listu lica koja su u svojstvu osnivača eventualno preuzela
akcije bez upisa na osnovu te ponude uz naznačenje broja i vrste akcija koje je preuzelo svako od
tih lica.
(4) Sud u vanparničnom postupku može na zahtjev osnivača koji posjeduju najmanje 1/10
upisanih akcija da produži rok za 30 dana za održavanje skupštine akcionara.
Podobnost za odlučivanje

(1) Svi upisnici potpuno uplaćenih akcija imaju pravo da učestvuju sa pravom glasa na osnivačkoj
skupštini.
(2) Kvorum za održavanje osnivačke skupštine i pravovaljano odlučivanje je obična većina
uplaćenih akcija koje daju pravo glasa o pitanjima iz njene nadležnosti.
(3) Osnivačku skupštinu akcionarskog društva otvara osnivač sa najvećim brojem uplaćenih
akcija, a ako je više takvih upisnika akcija, upisnik koji je prvi uplatio upisane akcije.
(4) Lice iz stava 3. ovog člana sastavlja spisak prisutnih upisnika akcija, odnosno njihovih
punomoćnika i utvrđuje da li su ispunjeni svi uslovi za održavanje skupštine iz st. 1. i 2. ovog
člana.
(5) Ako osnivačka skupština nema kvorum iz stava 2. ovog člana, osnivači mogu ponovo sazvati
skupštinu na isti način, s tim što između prvog i drugog sazivanja treba da protekne najmanje
osam, a najviše 15 dana.
Posljedice neodržavanja

p
(1) Ako osnivači akcionarskog društva ne sazovu osnivačku skupštinu u roku iz člana 193. ovog
zakona, odnosno ako osnivačka skupština nije održana u skladu s ovim zakonom ili nije donijela
propisane odluke, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo, kada osnivači odgovaraju solidarno
upisnicima akcija za vraćanje uplaćenih iznosa.
(2) Osnivači oglasom objavljenim na isti način kao i javna ponuda, pozivaju upisnike akcija da
preuzmu svoje uplate u roku od 15 dana nakon isteka krajnjeg roka za održavanje osnivačke
skupštine, u skladu sa članom 193. ovog zakona.
(3) Ako osnivači ne postupe u skladu sa stavom 2. ovog člana, odluku o objavljivanju oglasa na
zahtjev nekog od upisnika akcija donosi sud u vanparničnom postupku.
Tok

(1) Osnivačka skupština akcionarskog društva bira predsjednika, notara kao zapisničara i dva
brojača glasova, nakon čega se čitaju izvještaji o osnivanju i izvještaji o procjeni.
(2) Prilozi i izvještaji iz stava 1. ovog člana čitaju se samo ako to zatraže upisnici akcija koji imaju
najmanje 10 % svih glasova prisutnih ili zastupljenih upisnika akcija na skupštini.
(3) Zapisnik o radu osnivačke skupštine akcionarskog društva vodi notar kao zapisničar i
potpisuje predsjednik skupštine, zapisničar, oba brojača glasova i osnivači društva.
Djelokrug

(1) Osnivačka skupština akcionarskog društva:
a) utvrđuje da li su propisno upisane i uplaćene akcije, odnosno da li su uneseni nenovčani ulozi,
u skladu sa ovim zakonom i osnivačkim aktom,
b) bira prvog direktora društva, odnosno članove prvog upravnog odbora, ako to osnivači nisu
izvršili u osnivačkom aktu,
v) odlučuje o posebnim pravima koja pripadaju osnivačima i odobrava posebne pogodnosti
osnivačima ili drugim licima,
g) donosi odluku o prihvatanju procjene vrijednosti nenovčanih uloga (ulozi u stvarima i
pravima),
d) odlučuje o odobravanju ugovora koji su osnivači zaključili prije registracije društva, a koji su u
vezi s osnivanjem društva i
đ) utvrđuje iznos troškova osnivanja društva.
(2) Ako je broj upisanih akcija u odnosu na ponuđeni broj akcija iz javne ponude veći, osnivačka
skupština može odlučiti da prihvati upisani višak ili njegov dio. Ako skupština odluči da prihvati
dio upisanog viška akcija, upisnici akcija koji su ranije upisali akcije imaju pravo prvenstva, a ako

p
je više lica istovremeno upisalo te akcije onda prihvata upisani višak srazmjerno upisanim
akcijama tih upisnika koje nisu višak.
(3) Ako osnivačka skupština donese odluku o prihvatanju viška upisanih i uplaćenih akcija,
akcionari koji su upisali i uplatili akcije imaju pravo glasa na osnivačkoj skupštini od trenutka
donošenja te odluke na toj skupštini, u skladu sa ovim zakonom.
Odlučivanje

(1) Na osnivačkoj skupštini svaka obična akcija daje pravo na jedan glas.
(2) Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova akcionara sa običnim akcijama, ako ovim
zakonom ili osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
(3) Osnivačka skupština akcionarskog društva o prihvatanju procjene nenovčanih uloga glasa
odvojeno za svaki takav ulog. Osnivači i upisnici akcija na osnovu nenovčanog uloga nemaju o
tom pitanju pravo glasa i njihovi glasovi ne računaju se u kvorum glasova niti za potrebnu većinu
za donošenje odluke.
(4) Izmjena odredbe osnivačkog akta o iznosu osnovnog kapitala (prihvatanje viška upisanih
akcija) vrši se saglasnošću svih upisnika uplaćenih akcija, ako osnivačkim aktom i prospektom nije
drugačije određeno.
(5) Na osnivačkoj skupštini osnivači koji su imali troškove osnivanja društva nemaju pravo glasa
pri odobrenju troškova osnivanja društva, a lica koja imaju posebne ugovore sa društvom koji
podliježu odobrenju te skupštine nemaju pravo glasa pri odlučivanju o tom pitanju.
7. Akcije i druge hartije od vrijednosti
Obične i povlašćene akcije

(1) Akcionarsko društvo može izdavati: obične (redovne) i povlašćene (prioritetne,
preferencijalne) akcije.
(2) Akcionarsko društvo mora imati bar jednu običnu akciju.
(3) Obične akcije akcionarskog društva predstavljaju uvijek jednu klasu akcija.
(4) Povlašćene akcije akcionarskog društva mogu biti podijeljene u dvije ili više klasa sa različitim
pravima (različite stope dividendi ili različita participativna ili kumulativna prava na dividende ili
različita prava na isplatu imovine društva pri likvidaciji).
(5) Obične akcije akcionarskog društva imaju istu nominalnu vrijednost.
(6) Povlašćene akcije akcionarskog društva iste klase imaju istu nominalnu vrijednost.
(7) Akcionarsko društvo može izdavati samo akcije na ime.

p
Odobrene (neizdate) i izdate akcije

(1) Akcionarsko društvo pored izdatih akcija može da ima i odobrene (neizdate, ovlašćene) akcije.
(2) Broj odobrenih običnih akcija i broj odobrenih povlašćenih akcija svake klase određuju se
osnivačkim aktom akcionarskog društva. Broj odobrenih akcija akcionarskog društva ne može da
bude veći od 50 % od broja izdatih običnih akcija u vrijeme kada je ovaj broj određen osnivačkim
aktom društva.
(3) Akcionarsko društvo može da izda sve ili samo dio svojih odobrenih običnih akcija, a
odobrene povlašćene akcije bilo koje klase može da ne izda, da izda dio ili sve.
(4) Odluka o broju, vremenu i drugim uslovima bilo kog izdavanja akcija donosi se na skupštini
akcionara, osim ako u osnivačkom aktu akcionarskog društva ovo ovlašćenje nije preneseno na
upravni odbor društva koji može donijeti odluku u skladu sa osnivačkim aktom.
(5) Ovlašćenje iz stava 4. ovog člana obuhvata izdavanje odobrenih akcija radi povećanja
osnovnog kapitala novim ulozima, isključivo novčanim, u skladu sa odredbama ovog zakona
kojim se uređuje povećanje osnovnog kapitala novim ulozima, ali ni u kom slučaju ne uključuje
izdavanje odobrenih akcija po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva u skladu
sa ovim zakonom.
(6) Ovlašćenje upravnom odboru za izdavanje bilo koje vrste odobrenih akcija ne može se dati za
period duži od pet godina od utvrđivanja broja odobrenih akcija u osnivačkom aktu, s tim što
skupština akcionara može taj petogodišnji period obnoviti jednom ili više puta.
(7) Izdavanje akcija akcionarskog društva vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište
hartija od vrijednosti.
Registracija emisije i pravo uvida

(1) Osnivači otvorenog akcionarskog društva, odnosno otvoreno akcionarsko društvo upisuju
emisije akcija i drugih hartija od vrijednosti izdatih javnom ponudom, u skladu sa zakonom kojim
se uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima Komisije za hartije od vrijednosti.
(2) Akcionarsko društvo upisuje izdate akcije i druge hartije od vrijednosti i identitet akcionara
kod Centralnog registra hartija od vrijednosti (u daljem tekstu: Centralni registar), u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima Komisije za hartije od vrijednosti.
(3) Akcionarsko društvo upisuje izdate akcije i identitet akcionara u knjigu akcionara akcionarskog
društva.
(4) Upis iz stava 3. ovog člana sadrži naročito: puno ime i prebivalište, odnosno poslovno ime i
sjedište; poreski identifikacioni broj svakog akcionara i suvlasnika akcija, zastupnika akcija i
drugih hartija od vrijednosti; broj bankovnog računa akcionara; iznos ugovorenih i uplaćenih
uloga svakog akcionara, dodatne uloge pored prvobitnih uloga; zaloge akcija; prenos akcija
uključujući i ime prenosioca i sticaoca, kao i promjene ovih podataka.

p
(5) Knjiga akcionara iz stava 3. ovog člana za akcionarska društva vodi se u elektronskom zapisu
u Centralnom registru.
(6) Akcionarsko društvo dužno je da obavijesti Centralni registar o podacima iz st. 3. i 4. ovog
člana, uključujući i promjene tih podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti.
(7) Akcionar ima pravo uvida u knjigu akcionara i pravo na izvod iz knjige akcionara.
(8) Direktor ili upravni odbor akcionarskog društva odgovoran je za ispravan i blagovremen upis
akcija društva, kao i za vođenje knjige akcionara i za njenu tačnost, za štetu prouzrokovanu
akcionaru ili trećem licu propuštanjem izvršenja ove dužnosti.
Upis akcija

(1) Akcionarom se u odnosu prema akcionarskom društvu i trećim licima smatra lice koje je
upisano u Centralni registar, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Ako ima nepodudarnosti između knjige akcionara i Centralnog registra, mjerodavan je upis u
Centralni registar.
(3) Upis akcija u Centralni registar vrši se na način uređen zakonom kojim se uređuje tržište
hartija od vrijednosti.
Prava akcionara običnih akcija

(1) Svaka obična akcija akcionarskog društva daje akcionaru ista prava, u skladu sa ovim
zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva, koja uključuju naročito:
a) pravo pristupa pravnim aktima i drugim dokumentima i informacijama društva,
b) pravo učešća u radu skupštine društva,
v) pravo glasa u skupštini društva tako da jedna akcija uvijek daje pravo na jedan glas,
g) pravo na isplatu dividendi, nakon isplate dividendi na sve izdate povlašćene akcije u punom
iznosu,
d) pravo učešća u raspodjeli likvidacionog viška po likvidaciji društva, a nakon isplate povjerilaca i
akcionara bilo kojih povlašćenih akcija,
đ) pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija i zamjenljivih obveznica i
e) pravo raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom.
(2) Obične akcije akcionarskog društva ne mogu se pretvoriti u povlašćene akcije ili druge hartije
od vrijednosti.

p
(3) Prava iz stava 1. t. g), d) i đ) ovog člana mogu se prenositi ugovorom od akcionara na treća
lica.
Prava akcionara sa povlašćenim akcijama

(1) Povlašćene akcije akcionarskog društva svake klase daju akcionaru ista prava.
(2) Prava akcionara sa povlašćenim akcijama određuju se osnivačkim aktom društva.
(3) Prava akcionara sa povlašćenim akcijama uključuju naročito prednost u odnosu na obične
akcije u pogledu prvenstva isplate dividende (koja kod povlašćenih akcija može biti participativna
i kumulativna u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti) i kod prvenstva
naplate prilikom likvidacije društva.
(4) Prava akcionara sa povlašćenim akcijama mogu uključivati i pravo pretvaranja tih akcija u
obične akcije ili u drugu klasu povlašćenih akcija pod uslovima i u slučajevima određenim
osnivačkim aktom, kao i pravo prodaje tih akcija akcionarskom društvu po utvrđenoj cijeni i
drugim uslovima određenim osnivačkim aktom.
(5) Akcionari sa povlašćenim akcijama imaju i pravo jednog glasa po akciji na bilo kojoj skupštini
akcionara o pitanjima koja zahtijevaju grupno glasanje akcionara date klase povlašćenih akcija, u
skladu sa ovim zakonom.
(6) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može se odrediti da akcionari povlašćenih akcija
imaju pravo glasa sa akcionarima koji imaju obične akcije na skupštini akcionara, ako:
a) se takva povlašćena akcija pretvara u običnu akciju (kada mogu imati broj glasova jednak broju
glasova običnih akcija u koje se mogu pretvoriti) i
b) dividende na povlašćene akcije koje su stečene i čija je isplata zahtijevana nisu isplaćene, do
njihove isplate.
(7) Akcionari sa povlašćenim akcijama nemaju pravo glasa u skupštini akcionara sa akcionarima
koji imaju obične akcije, osim u slučajevima iz stava 6. ovog člana.
(8) Broj glasova akcionara sa povlašćenim akcijama ne može biti jednak ili veći od broja glasova
akcionara sa običnim akcijama.
(9) Akcionari sa povlašćenim akcijama imaju prava prisustva i učešća u raspravi u skupštini
akcionara.
(10) Akcionari sa povlašćenim akcijama imaju ista prava kao i akcionari običnih akcija u pogledu
pristupa aktima, drugim dokumentima i informacijama u posjedu društva.
Zamjenljive obveznice, obveznice i varanti

p
(1) Akcionarsko društvo može izdati osim akcija i druge hartije od vrijednosti, uključujući i
zamjenljive obveznice i varante, ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno.
(2) Varanti u smislu ovog zakona su hartije od vrijednosti koje njihovom imaocu daju pravo na
sticanje određenog broja akcija određene vrste i klase i po određenoj cijeni.
(3) Zamjenljive obveznice i varanti ne mogu se izdati u većem broju od broja odobrenih
(neizdatih) akcija.
(4) Akcionarsko društvo obavještava Centralni registar o broju odobrenih akcija koje su potrebne
da bi se obezbijedila prava imalaca tih hartija od vrijednosti.
(5) Akcionarsko društvo dužno je da održi broj odobrenih akcija iz stava 4. ovog člana određene
vrste i klase koji će biti dovoljan da obezbijedi prava imalaca tih hartija.
(6) Odluku o izdavanju zamjenljivih obveznica ili varanata sa određenjem broja, vremena, cijene
sticanja i drugih uslova izdavanja donosi skupština akcionara, ako se osnivačkim aktom ili
odlukom skupštine društva, u skladu sa ovim zakonom ne ovlasti upravni odbor za donošenje
takve odluke.
(7) Odluku o izdavanju obveznica sa određenjem broja, vremena, cijene sticanja i drugih uslova
izdavanja donosi skupština akcionara, ako osnivačkim aktom ili odlukom skupštine društva, u
skladu sa ovim zakonom, nije ovlašćen upravni odbor da donese takvu odluku.
(8) Zamjenljive obveznice ne mogu se izdati po vrijednosti koja je manja od nominalne
vrijednosti akcija za koje se zamjenjuju.
(9) Izdavanje obveznica i zamjenljivih obveznica vrši se u skladu sa odredbama zakona kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima Komisije za hartije od vrijednosti.
(10) Imaoci zamjenljivih obveznica i varanata imaju prava akcionara na informisanje i prava uvida
u poslovne knjige i dokumenta društva, osim ako je u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti
drugačije određeno ili ako je sa njima drugačije ugovoreno.
Dividende na djelimično plaćene akcije

Dividenda za djelimično plaćene akcije isplaćuje se srazmjerno uplaćenom iznosu za akcije,
računajući od dana sticanja prava na dividende.
Prodajna cijena akcija i drugih hartija od vrijednosti

(1) Prodajna cijena akcija ne može biti niža od njihove nominalne vrijednosti.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, prodajna cijena akcija može biti niža od nominalne
vrijednosti akcije u slučajevima:

p
a) kada je knjigovodstvena vrijednost akcije manja od nominalne vrijednosti, s tim da prodajna
cijena akcija ne može biti niža od knjigovodstvene vrijednosti akcije,
b) prodaje običnih akcija u postupku korišćenja prava prečeg sticanja akcija postojećih akcionara
ili prodaje akcija berzanskom posredniku radi njihove preprodaje (u postupku obavljanja poslova
preuzimanja emisije), pri čemu prodajna vrijednost akcija ne može biti niža od tržišne vrijednosti,
osim ako je tržišna vrijednost niža od knjigovodstvene, a u tom slučaju primjenjuje se
knjigovodstvena vrijednost akcije,
v) izdavanja akcija u postupku reorganizacije društva.
(3) Akcionarsko društvo može da izdaje varante ili zamjenljive obveznice, sa pravom na sticanje
određenog broja akcija određene vrste i klase, određenog dana ili u određenom periodu i po
određenoj cijeni, koja u vrijeme njihovog izdavanja nije manja od knjigovodstvene vrijednosti,
osim u slučajevima iz stava 2. tačka b) ovog člana.
(4) U slučaju da je prodajna cijena akcija veća od njihove nominalne vrijednosti, ta razlika
predstavlja rezerve kapitala (emisionu premiju), a u slučaju da je prodajna cijena niža od
nominalne vrijednosti, ta razlika predstavlja emisioni gubitak (emisioni disažio) .
Pravo prečeg sticanja novoizdatih akcija

(1) Akcionar ima pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija akcija akcionarskog društva
srazmjerno nominalnoj vrijednosti posjedovanih akcija na dan presjeka utvrđenog u skladu sa
članom 213. ovog zakona.
(2) Akcionari iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo prečeg sticanja odlukom skupštine društva u
skladu sa osnivačkim aktom ili statutom.
(3) Izdavanje akcija u smislu ovog zakona je i izdavanje preuzimaocu emisije ili drugim
finansijskim organizacijama radi dalje prodaje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište
hartija od vrijednosti.
(4) O namjeri izdavanja akcija iz stava 1. ovog člana društvo u pisanoj formi obavještava sve
akcionare, u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(5) Obavještenje iz stava 4. ovog člana sadrži naročito: broj akcija koje se izdaju; predloženu
cijenu; rok i način korišćenja prava prečeg sticanja. Rok u kome se može ostvariti pravo prečeg
sticanja akcija ne može biti kraći od 15 dana od dana početka upisa i uplate predmetne emisije.
(6) Akcionar sa običnim akcijama, imalac varanta i zamjenljivih obveznica, ima pravo prečeg
sticanja novih emisija akcija, u skladu sa odlukom skupštine.
(7) Lice iz stava 6. ovog člana nema pravo prečeg sticanja:
a) povlašćenih akcija, osim povlašćenih akcija koje su zamjenljive u obične akcije ili koje nose
pravo upisa ili sticanja običnih akcija i

p
b) odobrenih akcija određenih osnivačkim aktom akcionarskog društva koje se izdaju u roku od
šest mjeseci od registracije društva.
(8) Akcionari sa povlašćenim akcijama imaju pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija akcija
iste klase u skladu sa odlukom skupštine akcionara.
(9) Pravo prečeg sticanja može se ograničiti ili isključiti samo odlukom skupštine akcionara na
prijedlog upravnog odbora. Upravni odbor podnosi skupštini akcionara pisani izvještaj sa
navođenjem razloga za ograničenje ili isključenje ovog prava i obrazloženje predložene cijene
izdavanja.
(10) Odluka skupštine akcionara o ograničenju ili isključenju prava prečeg sticanja je sastavni dio
odluke o povećanju kapitala. Ova odluka upisuje se u registar zajedno sa povećanjem osnovnog
kapitala.
(11) Upravni odbor akcionarskog društva može ograničiti ili isključiti pravo prečeg sticanja pri
izdavanju novih emisija odobrenih akcija, u skladu sa ovlašćenjima iz člana 200. st. 4. do 6. ovog
zakona.
(12) Pravo prečeg sticanja akcija akcionar može prenijeti na treće lice u skladu sa propisima
kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
Akcije sa više vlasnika

(1) Akcija može imati jednog ili više vlasnika (u daljem tekstu: suvlasnici akcije). Suvlasnici akcije
smatraju se jednim akcionarom.
(2) Suvlasnici akcije ostvaruju pravo glasa i druga prava u društvu samo preko zajedničkog
punomoćnika, ako osnivačkim aktom ili statutom akcionarskog društva nije drugačije određeno.
Suvlasnici akcije o određivanju zajedničkog punomoćnika obavještavaju društvo pisanim putem
radi upisa u knjigu akcionara i Centralni registar.
(3) Obavještenje dato od društva zajedničkom punomoćniku suvlasnika akcije smatra se da je
dato svim suvlasnicima akcije. Ako suvlasnici akcije propuste da odrede zajedničkog
punomoćnika i ako o tome ne obavijeste društvo, obavještenje koje društvo da bilo kom
suvlasniku smatra se da je dato svim suvlasnicima akcije.
(4) Suvlasnici akcije solidarno su odgovorni prema društvu za obaveze koje se odnose na akcije.
(5) Pravne radnje akcionarskog društva prema jednom suvlasniku imaju dejstvo prema svim
suvlasnicima.
8. Dividende i druge isplate akcionarima
8.1. Principi
Opšta načela

p
(1) Akcionarsko društvo može odobriti plaćanje dividendi na svoje akcije godišnje u skladu sa
odlukama redovne godišnje skupštine ili u bilo koje vrijeme između godišnjih skupština, osim ako
je osnivačkim aktom društva drugačije određeno.
(2) Odluku akcionarskog društva o odobrenju plaćanja dividendi može da donese i upravni odbor
ako je to određeno osnivačkim aktom društva ili ako ga za to ovlasti skupština akcionara, u skladu
sa osnivačkim aktom.
(3) Po usvajanju finansijskog izvještaja za prethodnu poslovnu godinu ostvarenu dobit društvo
mora rasporediti sljedećim redom:
a) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina,
b) za pokriće emisionog gubitka nastalog emisijom akcija ispod nominalne vrijednosti akcija,
v) za zakonske rezerve,
g) za dividendu u skladu sa ovim zakonom i
d) za statutarne rezerve, ako ih društvo utvrdi osnivačkim aktom.
(4) Akcionari imaju pravo na dividendu, osim ako je odlukom skupštine akcionara, a u skladu sa
zakonom, osnivačkim aktom ili statutom, određeno da dobit ostane neraspoređena i da se
prenese za naredne periode, te u tom slučaju neraspoređena dobit evidentira se shodno propisima
iz oblasti računovodstva.
(5) Nakon donošenja odluke o isplati dividende akcionar kome ona treba da bude isplaćena
postaje povjerilac društva za iznos pripadajuće dividende.
(6) Dividenda iz stava 3. tačka g) ovog člana na akcije bilo koje vrste ili klase plaća se svim
akcionarima srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija, osim u slučaju djelimično plaćenih akcija u
skladu sa članom 206. ovog zakona.
(7) Sporazum ili ugovor kojim društvo daje nekim akcionarima posebne pogodnosti u pogledu
isplate dividende, ništav je.
(8) Skupština akcionara može donijeti odluku da se do 20% neraspoređene dobiti rasporedi u
akcijama za zaposlene u akcionarskom društvu, a na način i prema kriterijumima koji su utvrđeni
u osnivačkom aktu, odnosno statutu društva.
(9) Odluka o raspodjeli dobiti na način iz stava 8. ovog člana donosi se glasovima akcionara koji
ne ostvaruju pravo na akcije iz dobiti.
(10) Pravo na akcije iz dobiti iz stava 8. ovog člana može ostvariti zaposleni koji zajedno sa novim
akcijama ne posjeduje više od 5% osnovnog kapitala društva.
Način plaćanja

(1) Dividende se mogu plaćati u novcu i u akcijama akcionarskog društva.

p
(2) Dividende koje se plaćaju u akcijama društva bilo koje vrste ili klase podliježu sljedećim
pravilima:
a) dividende se plaćaju izdavanjem odgovarajućih akcija u srazmjeri sa učešćem u kapitalu
(prorata) i
b) ako akcije određene vrste i klase treba da se izdaju kao akcije za dividende druge vrste ili klase
akcija, a akcije u kojima se plaća dividenda već postoje, dividenda se ne može tako platiti dok nije
odobrena kvalifikovanom većinom glasova akcija vrsta i klasa u kojima dividenda treba da bude
plaćena.
(3) Iznos dividende koja se plaća u akcijama jednak je nominalnoj vrijednosti akcija koje se izdaju
za plaćanje dividende.
(4) Društvo je dužno da prilikom isplate dividende u novcu primjenjuje jednak tretman za sve
akcionare, bez davanja prednosti određenim akcionarima u isplati dividende u odnosu na druge
akcionare.
(5) Dividenda u novcu može se registrovati u Centralnom registru.
(6) U slučaju iz stava 5. ovog člana, plaćanje dividende obavlja se deponovanjem novčanih
sredstava na račun za posebnu namjenu Centralnog registra, koji vrši isplatu dividende svim
licima koja su imala status akcionara na dan dividende.
Ograničenja plaćanja privremenih dividendi otvorenog društva

Otvoreno akcionarsko društvo tokom poslovne godine može plaćati dividende pod uslovom da:
a) se iz privremenih i za tu namjenu sačinjenih računa vidi da su raspoloživa sredstva dovoljna za
plaćanje,
b) iznos koji se isplaćuje ne pređe ukupnu dobit od kraja posljednje poslovne godine za koju je
sačinjen finansijski izvještaj uvećan za neraspoređenu dobit i iznose povučene iz rezervi koje se
mogu koristiti za te namjene, a umanjen za utvrđene gubitke i iznos koji se mora unijeti u rezerve,
u skladu sa posebnim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom društva i
v) je odluka o isplati privremene dividende donesena na osnovu polugodišnjih revidiranih
finansijskih izvještaja.
Titulari prava na dividende i druga plaćanja

(1) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može da se odredi dan ili metod određivanja dana
kojim se utvrđuje lista akcionara koji imaju pravo na dividende ili na druga plaćanja, uključujući i
plaćanja likvidacionog udjela. Ako osnivačkim aktom akcionarskog društva nije određen dan ili
metod određivanja dana dividende, taj dan ili metod određivanja dana dividende utvrđuju se
odlukom upravnog odbora. Dividende i druga plaćanja vrše se licima koja su bila akcionari
društva na taj dan (dan dividende, odnosno datum presjeka).

p
(2) Dan dividende iz stava 1. ovog člana ne može se utvrditi u roku kraćem od dvadeset dana od
dana donošenja odluke o isplati dividende.
Postupak za odobrenje i isplatu dividende

(1) Odluka o odobrenju dividendi sadrži:
a) iznos dividendi i
b) dan dividende za koji se sačinjava lista akcionara ovlašćenih za isplatu dividende.
(2) Ako nakon dana dividende a prije dana plaćanja dividende akcionar prenese svoje akcije po
osnovu kojih ima pravo na dividende zadržava pravo na isplatu dividende.
8.2. Sticanje i režim sopstvenih akcija
Zabrana upisa svojih akcija i akcija kontrolnog društva

(1) Akcionarsko društvo ne može upisivati svoje akcije, direktno ili indirektno preko drugog lica
koje ih stiče za njegov račun.
(2) Zavisno društvo ne može upisivati akcije matičnog društva, u skladu sa ovim zakonom,
direktno ili indirektno preko drugog lica koje ih stiče za njegov račun.
(3) Ako je drugo lice upisalo ili steklo akcije na način suprotan st. 1. i 2. ovog člana smatra se da
ih je preuzelo za svoj račun i biće lično odgovorno za uplatu tržišnog iznosa vrijednosti takvih
akcija i u slučaju da ima drukčiji sporazum sa društvom za čiji račun su one upisane ili stečene.
(4) Svaki sporazum o naknadi ili obeštećenju lica iz stava 3. ovog člana, ništav je.
Opšta pravila u vezi sa sticanjem sopstvenih akcija

(1) Sopstvene akcije u smislu ovog zakona su akcije koje akcionarsko društvo stiče od svojih
akcionara.
(2) Akcionarsko društvo može sticati sopstvene akcije ili druge hartije od vrijednosti koje je samo
izdalo od njihovih imalaca, direktno ili indirektno, preko drugog lica koje ih stiče u svoje ime a za
račun tog društva, u skladu sa ograničenjima iz osnivačkog akta i ograničenjima plaćanja
utvrđenim ovim zakonom.
(3) Akcionarsko društvo može steći svoje povlašćene akcije kao sopstvene akcije ili druge hartije
od vrijednosti koje nisu obične akcije, djelimično ili u cijelosti.
(4) Akcionarsko društvo može steći samo dio običnih akcija, kao sopstvene akcije.

p
(5) Otvoreno akcionarsko društvo može steći akcije koje je izdalo tako da ukupna nominalna
vrijednost, uključujući i ranije stečene akcije koje društvo drži i akcije koje su stečene indirektno,
ne pređe 10 % njegovog osnovnog kapitala, osim u slučaju:
a) ako društvo ima rezerve koje se mogu koristiti za ove namjene i ako ih koristi za ova sticanja,
b) sticanja akcija bez naknade koje su u potpunosti plaćene,
v) sticanja akcija u postupku prinudne prodaje na osnovu sudske odluke za plaćanje duga
akcionarskom društvu od strane akcionara, ako nema drugog načina naplate i
g) statusnih promjena.
(6) Otvoreno akcionarsko društvo ne može sticati sopstvene akcije sporazumom sa akcionarom
već samo putem ponude svim akcionarima prorata, u skladu sa ovim zakonom.
(7) Zatvoreno akcionarsko društvo stiče sopstvene akcije ili druge hartije od vrijednosti po
njihovoj vrijednosti utvrđenoj u skladu sa ovim zakonom, osim ako osnivačkim aktom ili
ugovorom između akcionarskog društva i imaoca hartije od vrijednosti, u vrijeme kad su te hartije
od vrijednosti izdate, nije drugačije određeno.
Postupak odobrenja sticanja sopstvenih akcija

(1) Odluku o sticanju sopstvenih akcija ili drugih hartija od vrijednosti akcionarskog društva
donosi skupština akcionara.
(2) Odluka skupštine akcionara iz stava 1. ovog člana sadrži: maksimalan broj akcija koje se stiču,
rok za koji je dato ovlašćenje za izvršenje odluke koji ne može biti duži od 18 mjeseci i kupovnu
cijenu (ili način njenog utvrđivanja), kao i ime akcionara čije se akcije stiču, osim ako se akcije
stiču od svih akcionara prorata.
(3) Odlukom iz stava 1. ovog člana može se ovlastiti upravni odbor da odredi vrijeme sticanja,
broj akcija koje se trebaju steći, kao i da utvrdi otkupnu cijenu, postupak sticanja i druga pitanja,
pod uslovom da ove odluke od upravnog odbora ne budu u neskladu sa nalozima navedenim u
odluci skupštine i da se akcionari o tom sticanju izvijeste na prvoj sljedećoj sjednici.
(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, upravni odbor, ako osnivačkim aktom nije određeno da je to
djelokrug skupštine akcionara, donosi odluku za sticanje:
a) varanata, zamjenljivih obveznica ili drugih hartija od vrijednosti koje nisu akcije,
b) do 5 % bilo koje klase akcija koje se izdaju jedino radi dodjele zaposlenima u društvu ili
povezanom društvu u smislu ovog zakona i
v) akcija ili drugih hartija od vrijednosti, ako je sticanje nužno da se spriječi veća i neposredna
šteta za društvo.

p
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana upravni odbor akcionarskog društva dužan je da na prvoj
skupštini podnese detaljan izvještaj o razlozima, broju i nominalnoj vrijednosti, procentu stečenih
sopstvenih akcija u odnosu na osnovni kapital, kao i cijeni po kojoj su te akcije stečene.
Postupak sticanja akcija prorata od svih akcionara

(1) Ako akcionarsko društvo stiče sopstvene akcije određene vrste ili klase od svih akcionara
dužno je da ponudu dostavi svim akcionarima, u skladu sa ovim zakonom i propisima kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Ponuda iz stava 1. ovog člana sadrži: broj akcija koje stiče; kupovnu cijenu (ili način njenog
utvrđivanja); postupak plaćanja i datum plaćanja; kao i postupak i krajnji rok za sve akcionare za
ponudu njihovih akcija na prodaju društvu. Ako društvo ima manje od 200 akcionara, posljednji
dan mora biti najmanje 30 dana od dana dostavljanja posljednje pisane ponude. Ako društvo ima
više od 200 akcionara ponuda važi 30 dana od dana objavljivanja u najmanje jednom dnevnom
listu koji je dostupan na cijeloj teritoriji Republike Srpske.
(3) Ako ukupan broj akcija ponuđenih na prodaju akcionarskom društvu prelazi broj akcija koje
društvo stiče, društvo će steći akcije od svakog akcionara srazmjerno broju akcija koje akcionar
ponudi na prodaju, osim u slučaju potrebe da se izbjegne sticanje djelimične akcije.
(4) Ako ukupan broj akcija koje su ponuđene akcionarskom društvu na prodaju prelazi broj akcija
koje je društvo ponudilo za sticanje, akcionarsko društvo može odlučiti da stekne i veći broj
akcija od ukupnog broja ponuđenog za prodaju od akcionara ili nekog drugog broja koji je veći
od prvobitno predviđenog a manji od ponuđenog.
Status stečenih sopstvenih akcija

(1) Akcionarsko društvo koje stekne sopstvene akcije može ih ponovo prenijeti drugim licima, u
skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Sopstvene akcije koje akcionarsko društvo stekne do iznosa od 10 % osnovnog kapitala
dužno je da proda (otuđi) u roku od jedne godine od dana sticanja, a akcije koje stekne u skladu
sa ovim zakonom preko iznosa od 10 % od osnovnog kapitala dužno je da proda (otuđi) u roku
od tri godine od dana sticanja.
(3) Ako se sopstvene akcije ne otuđe u rokovima iz stava 2. ovog člana, upravni odbor društva
obavezan je da ih bez posebne odluke skupštine poništi, u skladu sa odredbama ovog zakona koje
uređuju smanjenje osnovnog kapitala u redovnom postupku.
(4) Za vrijeme posjedovanja stečenih sopstvenih akcija od društva:
a) nominalna vrijednost takvih akcija može ostati uključena u osnovni kapital društva ili se
isključiti iz tog kapitala, pri čemu se za taj iznos povećavaju rezerve koje se ne mogu isplatiti
akcionarima,
b) sopstvene akcije ne daju pravo glasa niti se računaju u kvorum skupštine akcionara i

p
v) sopstvene akcije ne daju pravo na dividendu ili druga primanja, osim u slučaju iz člana 248.
ovog zakona.
Uzimanje akcija u zalog

(1) Akcionarsko društvo može, direktno ili indirektno, uzeti u zalog svoje akcije ili založiti plaćeni
iznos akcija, ako je ukupni iznos potraživanja obezbijeđenih zalogom akcija niži od uplaćene
vrijednosti akcija.
(2) Uzimanje akcija akcionarskog društva u zalog, odnosno zalaganje plaćenih iznosa, od društva
čije su akcije ili od lica koje djeluje u svoje ime a za račun tog društva, podliježe ograničenjima
propisanim odredbama ovog zakona za sticanje sopstvenih akcija.
Upis u Centralni registar i knjigu akcionara sticanja sopstvenih akcija i zalog

Sticanje sopstvenih akcija, direktno ili indirektno, kao i uzimanje akcija u zalog, odnosno
zalaganje plaćenih iznosa, akcionarsko društvo prijavljuje Centralnom registru radi upisa, a ako
akcionarsko društvo vodi knjigu akcionara, upis se vrši i u tu knjigu.
8.3. Povlačenje i poništenje povlašćenih akcija, varanata i zamjenljivih obveznica
Osnov povlačenja i poništenja

(1) Osnivačkim aktom akcionarskog društva može se predvidjeti:
a) da akcionarsko društvo ima obavezu i / ili pravo da svoje povlašćene akcije jedne ili više klasa,
ako raspolaže odgovarajućim rezervama koje se mogu upotrijebiti za te namjene, povuče i poništi
u određenom periodu ili u određenim slučajevima, u cjelini ili djelimično i
b) da su akcionari dužni da te akcije prodaju akcionarskom društvu pod uslovima i na način iz
tačke a) ovog člana.
(2) Akcionarsko društvo može da izda i varante ili zamjenljive obveznice, pod uslovima koji
obezbjeđuju da društvo ima obavezu i / ili pravo, kad raspolaže odgovarajućim rezervama koje se
mogu upotrijebiti za te namjene, da povuče i poništi takve hartije od vrijednosti u određenom
periodu ili u određenim slučajevima, u cjelini ili djelimično.
(3) Akcionarsko društvo povlači i poništava povlašćene akcije, varante i zamjenljive obveznice
srazmjerno broju akcija klase u pitanju koje posjeduje svaki imalac, osim kad bi to zahtijevalo
podjelu akcije.
(4) Ako akcionarsko društvo nema dovoljno namjenskih rezervi za izvršenje odluke o otkupu
varanata i zamjenljivih obveznica, otkup se vrši čim se utvrdi da društvo ima dovoljno
namjenskih rezervi.

p
(5) Varanti i zamjenljive obveznice otkupljuju se po vrijednosti utvrđenoj u vrijeme njihovog
izdavanja.
Cijena

Povlašćene akcije otkupljuju se po njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ukoliko ona ne postoji, po
vrijednosti koju utvrđuje upravni odbor u skladu sa ovim zakonom ili ovlašćeni procjenjivač
izabran od skupštine akcionara, upravnog odbora ili nesaglasnih akcionara, u skladu sa ovim
zakonom.
Upis u Centralni registar

Otkup povlašćenih akcija, varanata i zamjenljivih obveznica, akcionarsko društvo prijavljuje
Centralnom registru radi upisa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti, a ako akcionarsko društvo vodi knjigu akcionara, otkup upisuje i u tu knjigu.
8.4. Ograničenja isplate
Ograničenja plaćanja dividendi i drugih plaćanja

(1) Zatvoreno akcionarsko društvo ne može vršiti isplate svojim akcionarima ako bi nakon
izvršene isplate neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za
rezerve koje se mogu koristiti za isplate akcionarima, u skladu s ovim zakonom.
(2) Otvoreno akcionarsko društvo ne može vršiti isplate svojim akcionarima u slučaju smanjenja
osnovnog kapitala u redovnom postupku, u skladu sa ovim zakonom, ako bi:
a) nakon izvršene isplate neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala,
uvećanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate akcionarima, u skladu sa ovim zakonom i
b) u slučaju dividendi, iznos dividendi prešao iznos dobiti društva u protekloj poslovnoj godini
uvećanoj za neraspoređenu dobit i iznos povučen iz rezervi uvećan za iznos koji se mora unijeti u
rezerve u tekućoj godini, u skladu sa osnivačkim aktom ili statutom i ovim zakonom.
(3) Pored ograničenja plaćanja u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, zatvoreno i otvoreno akcionarsko
društvo ne mogu vršiti plaćanja svojim akcionarima, ako:
a) bi nakon izvršenih plaćanja društvo bilo nesposobno za plaćanje svojih dugova koji dospijevaju
u redovnom poslovanju društva ili
b) na dan plaćanja bilo koja dospjela dividenda na povlašćene akcije ne bi bila isplaćena u cijelosti.
(4) Izuzetno od st. 1. do 3. ovog člana akcionarsko društvo može izvršiti plaćanja svojim
akcionarima, ako iz finansijskih izvještaja pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje
računovodstvo i revizija, proizlazi da je isplata razumna u datim okolnostima.

p
Odgovornost akcionara i članova organa društva za zabranjene isplate

(1) Akcionar akcionarskog društva odgovoran je za vraćanje društvu isplate koje suprotno ovom
zakonu primi od društva, ako je znao ili je prema okolnostima morao da zna da je isplata
zabranjena.
(2) Osim akcionara u slučaju iz stava 1. ovog člana odgovara i direktor društva ili članovi
upravnog odbora, u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje njihova imovinska
odgovornost.
8.5. Zajam i kapital
Zajam umjesto kapitala

(1) Akcionar akcionarskog društva koji društvu u vrijeme poslovne krize ne poveća sopstveni
kapital kao dobar privrednik, već društvu da zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati
zahtjev za vraćanje zajma samo kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim potraživanjem, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
(2) Treće lice koje akcionarskom društvu u vrijeme iz stava 1. ovog člana da zajam umjesto da mu
akcionari pribave sopstveni kapital, a kome akcionar društva da neko obezbjeđenje za vraćanje
zajma, može u stečajnom postupku protiv društva ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma za iznos
koji nije uspjelo da namiri iz dobijenog obezbjeđenja, kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim
potraživanjem.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na druge pravne poslove akcionara
akcionarskog društva i trećih lica koji odgovaraju davanju zajma iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na akcionare društva čiji akcionarski kapital
ne prelazi 1/10 osnovnog kapitala društva i koji nije direktor ili član upravnog odbora društva.
(5) Ako akcionarsko društvo u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, u slučajevima iz st. 1. do 3.
ovog člana vrati zajam, akcionar društva koji je dao obezbjeđenje za vraćanje zajma dužan je da
tako isplaćeni iznos vrati društvu.
(6) Obaveza iz stava 5. ovog člana postoji do iznosa datog obezbjeđenja akcionara za vraćanje
zajma u vrijeme vraćanja zajma.
(7) Akcionar društva oslobađa se obaveze iz stava 5. ovog člana ako predmet datog obezbjeđenja
povjeriocu stavi na raspolaganje društvu.
(8) Odredbe st. 1. do 7. primjenjuju se i na druge pravne poslove davanja zajma u smislu
obligacionih odnosa.
9. Osnovni kapital i rezerve društva

p
9.1.1. Osnovna načela
Minimalni osnovni kapital

(1) Minimalni novčani ulog osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog društva na dan upisa u
registar iznosi 20.000 konvertibilnih maraka.
(2) Minimalni novčani ulog osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva na dan upisa u
registar iznosi 50.000 konvertibilnih maraka.
(3) Posebnim zakonom za osnivanje finansijskih, osiguravajućih organizacija, kao i privrednih
društava koja obavljaju zakonom određene djelatnosti kao akcionarska društva može se odrediti
veći novčani dio minimalnog osnovnog kapitala.
(4) Registracija povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva i smanjenja osnovnog kapitala
zatvorenog akcionarskog društva vrši se jednom godišnje.
(5) Na povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, kao i na održanje tog kapitala i održavanje
skupštine akcionara prilikom gubitka zatvorenog akcionarskog društva, shodno se primjenjuju
odredbe ovog zakona o povećanju, smanjenju i održavanju osnovnog kapitala, kao i odredbe o
održavanju skupštine akcionara otvorenog akcionarskog društva.
(6) Osnovni kapital zatvorenog akcionarskog društva može se odlukom skupštine akcionara
povećati novim ulozima koji mogu biti novčani ili nenovčani.
(7) Povećanje osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog društva može se vršiti i pretvaranjem
potraživanja u akcije.
(8) Povećanje osnovnog kapitala po osnovu iz stava 7. ovog člana može se u toku godine izvršiti
najviše do polovine osnovnog kapitala društva koji postoji u trenutku donošenja odluke skupštine
akcionara društva.
Minimalna nominalna vrijednost akcija

(1) Akcionarsko društvo može izdavati obične i povlašćene akcije.
(2) Najniža nominalna vrijednost akcija ne može biti manja od jedne konvertibilne marke, a ako je
veća onda mora biti djeljiva sa deset.
(3) Akcije u ukupnoj vrijednosti za akcionarska društva ne mogu se izdavati na iznos koji je manji
od najnižeg iznosa osnovnog kapitala iz člana 228. ovog zakona.
(4) Učešće akcija u osnovnom kapitalu određuje se odnosom nominalne vrijednosti tih akcija i
ukupne nominalne vrijednosti svih uplaćenih akcija.
Podjela i spajanje akcija i održavanje vrijednosti osnovnog kapitala

p

(1) Akcionarsko društvo može podijeliti svaku akciju bilo koje klase na dvije ili više akcija iste
klase i istovremeno smanjiti nominalnu vrijednost akcija te klase, čime se ne mijenja osnovni
kapital.
(2) Akcionarsko društvo može sve akcije bilo koje klase spojiti u manji broj akcija date klase i
istovremeno povećati njihovu nominalnu vrijednost, čime se ne mijenja osnovni kapital.
(3) Akcionarsko društvo može poništiti sopstvene akcije koje je steklo ili otkupilo na teret rezervi,
pri čemu se ukupna nominalna vrijednost ostalih akcija povećava za iznos upotrijebljenih rezervi,
čime se ne mijenja osnovni kapital društva.
(4) Spajanje i podjela akcija iz st. 1. do 3. ovog člana akcionarsko društvo može da vrši ako se
time ne povređuju prava imalaca varanata kao ni imalaca zamjenljivih obveznica.
(5) U slučaju da spajanjem akcija ostaju dijelovi akcije čija je nominalna vrijednost manja od
vrijednosti iz člana 229. stav 2. ovog zakona, društvo je dužno da ih otkupi po tržišnoj
vrijednosti, a ako nema tržišne vrijednosti, po vrijednosti koja se utvrdi od nezavisnog
procjenjivača, u skladu s ovim zakonom.
(6) Spajanje i podjela akcija povlači promjenu osnivačkog akta u dijelu kojim je određen broj i
nominalna vrijednost akcija, što se vrši u skladu sa ovim zakonom.
(7) Vrijednost neto kapitala akcionarskog društva stalno se održava na nivou koji je jednak ili veći
od zakonom propisane vrijednosti minimalnog osnovnog kapitala uređene članom 228. ovog
zakona.
(8) Ako se neto kapital akcionarskog društva iz bilo kojih razloga smanji ispod vrijednosti iz stava
7. ovog člana, akcionarsko društvo dužno je da ga obezbijedi u roku od šest mjeseci od dana tog
smanjenja, osim ako u tom roku ne promijeni pravnu formu privrednog društva.
(9) Ako društvo ne postupi u roku i na način iz stava 8. ovog člana, otvara se postupak likvidacije.
9.1.2. Rezerve društva

(1) Rezerve akcionarskog društva čine zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne i druge
rezerve.
(2) Akcionarsko društvo je obavezno da u zakonske rezerve unosi 5 % dobiti tekuće godine
umanjene za gubitak iz prethodne godine, sve dok te rezerve zajedno sa rezervama kapitala ne
dostignu visinu od najmanje 10 % osnovnog kapitala ili osnivačkim aktom, odnosno statutom
određeni veći dio osnovnog kapitala.
(3) Zakonske rezerve koriste se za pokriće gubitka, a ako prelaze iznos iz prethodnog stava ovog
člana mogu se koristiti i za povećanje osnovnog kapitala.
(4) U rezerve kapitala akcionarsko društvo unosi:

p
a) dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju akcije koji prelazi nominalni iznos akcija,
b) dio iznosa uplaćenog društvu za sticanje zamjenskih obveznica ili obveznica sa opcijom
kupovine akcija koji prelazi nominalni iznos izdatih obveznica,
v) iznose dodatnih plaćanja članova društva radi sticanja posebnih prava u društvu i
g) iznos za koji je pojednostavljeno smanjen osnovni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve
kapitala.
(5) Rezerve kapitala koriste se za pokriće gubitka i pokriće emisionog gubitka nastalog emisijom
akcija ispod nominalne vrijednosti, a mogu se koristiti i za povećanje osnovnog kapitala pod
uslovima iz člana 247. stav 7. Zakona.
(6) Akcionarsko društvo može svojim osnivačkim aktom propisati i statutarne rezerve, njihovu
visinu i namjene za koje se mogu koristiti te rezerve. U statutarne rezerve mogu se unositi samo
iznosi koji potiču iz dobiti akcionarskog društva.
9.2. Povećanje osnovnog kapitala
9.2.1. Osnovna načela
Donošenje odluke

(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva povećava se odlukom skupštine akcionara,
osim u slučaju odobrenog kapitala kada takvu odluku može donijeti i upravni odbor, u skladu sa
članom 200. st. 4. do 6. ovog zakona.
(2) Odluka skupštine o promjeni na osnovnom kapitalu (smanjenje i povećanje osnovnog
kapitala) ima za posljedicu izmjenu osnivačkog akta u dijelu u kojem je uređen osnovni kapital
društva.
(3) Odlukom o povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva određuje se iznos
povećanja, način povećanja, vrijeme uplate, kao i druga pitanja u skladu sa zakonom kojim se
uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(4) Odluka o novoj emisiji akcija po osnovu novih uloga može se donijeti tek nakon potpune
uplate već upisanih akcija iz prethodne uspjele emisije, osim ako je osnivačkim aktom ili odlukom
o emisiji predviđeno da se osnovni kapital može povećati ako je uplaćeno najmanje 9/10 upisanih
akcija.
(5) Ograničenje iz stava 4. ovog člana ne primjenjuje se prilikom povećanja osnovnog kapitala pri
statusnim promjenama, kao i u slučaju povećanja osnovnog kapitala izdavanjem akcija
zaposlenima u društvu i povezanim društvima.
Načini povećanja

p
(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može se povećati:
a) novim ulozima,
b) pretvaranjem zamjenljivih obveznica u akcije i upisom akcija po osnovu prava imalaca varanata
na takav upis (uslovno povećanje) i
v) iz sredstava društva.
(2) Pri povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva vrši se izdavanje novih
akcija ili se povećava nominalna vrijednost postojećih akcija.
Vrste emisije

(1) Akcije otvorenog akcionarskog društva pri povećanju osnovnog kapitala mogu se izdavati
putem privatne (zatvorene) emisije i javne (otvorene) emisije.
(2) Privatna emisija akcija u smislu stava 1. ovog člana je emisija namijenjena postojećim
akcionarima i imaocima varanata i zamjenljivih obveznica i / ili ograničenom broju
institucionalnih investitora kojima takav status utvrdi Komisija za hartije od vrijednosti, u skladu
sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Javna emisija iz stava 1. ovog člana je emisija u kojoj se upis i uplata akcija vrši na osnovu
javne ponude neodređenom broju lica.
(4) Zatvoreno akcionarsko društvo može da vrši privatnu emisiju, a otvoreno akcionarsko
društvo pored javne emisije može da vrši i privatnu emisiju.
Vrijednost akcija iz nove emisije

(brisano)
9.2.2. Povećanje osnovnog kapitala novim ulozima
Povećanje osnovnog kapitala ulozima u novcu

(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva povećava se novim ulozima koji mogu biti
samo novčani u skladu sa odlukom o povećanju tog kapitala.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana je ništava ako se povećanje kapitala ne upiše u registar u roku od
šest mjeseci od dana donošenja odluke.
(3) Rok iz stava 2. ovog člana ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi kojom se ta odluka
pobija i za vrijeme dok se ne dobije odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti.

p
Upis novih akcija

(1) Akcije iz emisije kojom se osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva povećava novim
ulozima upisuju se i izdaju, u skladu s ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija
od vrijednosti.
(2) Emisija iz stava 1. ovog člana po osnovu povećanja je uspjela ako se ispune uslovi iz odluke o
emisiji i objavljenog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti.
(3) Upisane akcije iz emisije iz stava 1. ovog člana novim ulozima uplaćuju se u skladu s odlukom
o emisiji i sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(4) Akcije otvorenog akcionarskog društva po osnovu novih uloga mogu se izdavati i
preuzimaocima emisije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(5) Ako se nove akcije pri povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva novim
ulozima izdaju po višoj prodajnoj cijeni od nominalne vrijednosti, taj višak predstavlja premiju
emisije.
(6) Ako se akcije nove emisije pri povećanju osnovnog kapitala izdaju iznad nominalne
vrijednosti, višak mora da bude uplaćen prije registracije povećanja osnovnog kapitala.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar

(1) Ako je emisija akcija po osnovu novih uloga uspjela u skladu sa ovim zakonom, o tome se
obavještava Komisija za hartije od vrijednosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište
hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o uspješnosti emisije akcija po osnovu
novih uloga, podnosi se zahtjev Centralnom registru, radi upisa novoizdatih akcija u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Promjene iz stava 1. ovog člana upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija

(1) Akcije se stiču upisom na vlasničke račune akcionara u Centralnom registru.
(2) Nove akcije mogu se sticati nakon upisa u Centralni registar prethodne emisije. Nove akcije
izdate prije ovog upisa ništave su, a za štetu iz takvog izdavanja imaocima akcija solidarno
odgovaraju izdavalac i upravni odbor društva.
Registracija i objavljivanje povećanja kapitala

p

(1) Povećanje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva novim ulozima registruje se i
objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva je povećan danom registracije povećanja
toga kapitala u registar poslovnih subjekata.
9.2.3. Uslovno povećanje osnovnog kapitala
Pretpostavke

(1) Skupština akcionara pri donošenju odluke o emisiji zamjenljivih obveznica i varanata može
istovremeno donijeti odluku o uslovnom povećanju osnovnog kapitala za iznos kojim bi se
pokrila prava imalaca ovih hartija za njihovu konverziju u akcije (uslovno povećanje kapitala).
(2) Iznos osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana ne može preći polovinu osnovnog kapitala
otvorenog akcionarskog društva koji postoji u trenutku donošenja te odluke.
(3) Odluka skupštine akcionara suprotna odluci o uslovnom povećanju osnovnog kapitala, ništava
je.
Sadržaj odluke

U odluci o uslovnom povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva navodi se:
a) namjena uslovnog povećanja osnovnog kapitala,
b) lica koja se mogu koristiti pravom prvenstva pri upisu akcija (imaoci varanata i zamjenljivih
obveznica),
v) rok u kome se ostvaruje uslovno povećanje kapitala i uslovi za korišćenje prava,
g) cijena po kojoj se izdaju akcije ili metode po kojima se ona može odrediti radi ostvarivanja
prava imalaca varanata i
d) raspodjela prava iz tačke b) ovog člana, vrijeme za koje se imaoci tog prava mogu koristiti tim
pravom, kao i vrijeme čekanja da ga prvi put koriste, a koje ne može biti kraće od dvije godine od
dana donošenja odluke.
Izjava o ostvarenju prava upisa i zamjene

(1) Prava upisa imalaca zamjenljivih obveznica izvršavaju se njihovom pisanom izjavom da ih
pretvaraju u akcije. Davanje ove izjave zamjenjuje upis akcija i plaćanje akcija.

p
(2) Prava upisa akcija imalaca varanata izvršavaju se njihovom pisanom izjavom o upisu akcija
društva pri novoj emisiji radi povećanja osnovnog kapitala novim ulozima, u skladu sa ovim
zakonom.
(3) U izjavi iz st. 1. i 2. ovog člana navodi se broj akcija koje se upisuju i njihova nominalna
vrijednost, klasa akcija ako se izdaju akcije više klasa, kao i dan donošenja odluke.
(4) Izjava o upisu akcija koja ne sadrži podatke iz stava 3. ovog člana ili koja sadrži ograničenje
obaveze davaoca izjave, ništava je.
(5) Ako se i pored ništavosti izjave o pravu upisa izdaju akcije, davalac izjave ne može se pozivati
na ništavost izjave ako je na osnovu nje ostvarivao prava kao akcionar i ispunjavao obaveze
akcionara.
(6) Prema akcionarskom društvu ne djeluju ograničenja koja nisu sadržana u izjavi o pravu upisa.

(brisano)
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar

1) O okončanju postupka iz člana 243. ovog zakona obavještava se Komisija za hartije od
vrijednosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o uspješnosti emisije akcija po osnovu
novih uloga, podnosi se zahtjev Centralnom registru, radi upisa novoizdatih akcija u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(3) Podaci iz stava 2. ovog člana upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija

(1) Pod sticanjem akcija smatra se upis na vlasničke račune akcionara u Centralnom registru.
(2) Upravni odbor otvorenog akcionarskog društva izdaje akcije u zamjenu za zamjenljive
obveznice pod uslovom da se razlika između većeg iznosa za koji su izdate te obveznice i iznosa
za koji su izdate te akcije, pokrije iz ostalih rezervi, ako se rezerve mogu upotrijebiti za tu
namjenu, ili dodatnom uplatom lica koje je ovlašćeno za zamjenu obveznice.
Registracija i objavljivanje povećanja kapitala

(1) Zastupnici otvorenog akcionarskog društva podnose prijavu za registraciju povećanja
osnovnog kapitala.

p
(2) Uz prijavu iz stava 1. ovog člana za registraciju, prilažu se i drugi dokazi i isprave utvrđeni
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
9.2.4. Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva
Pretpostavke

(1) O okončanju postupka iz člana 243. ovog zakona obavještava se Komisija za hartije od
vrijednosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži iznos povećanja osnovnog kapitala, iznos sredstava
rezervi, rezerve koje se pretvaraju u osnovni kapital, označenje da li se izdaju nove akcije za taj
iznos ili se povećava nominalna vrijednost.
(3) Odluka o povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva ništava je ako se
povećanje kapitala ne upiše u registar u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke.
(4) Rezerve i neraspoređena dobit akcionarskog društva ne mogu se pretvoriti u osnovni kapital
ako je u finansijskim izvještajima na kojim se zasniva odluka iskazan gubitak. Rezerve za
određenu namjenu mogu se pretvoriti u osnovni kapital samo ako je to u skladu sa tom
namjenom.
(5) Odluka o povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva
zasniva se na posljednjim finansijskim izvještajima prethodne poslovne godine ako su potvrđeni
od nezavisnog revizora i usvojeni najviše 90 dana prije podnošenja prijave za upis u registar
povećanja osnovnog kapitala.
(6) Ako skupština otvorenog akcionarskog društva ne imenuje posebne nezavisne revizore za
finansijske izvještaje iz stava 4. ovog člana, smatra se da je imenovan onaj nezavisni revizor kojeg
je za nezavisnu reviziju posljednjih finansijskih izvještaja odredila skupština akcionara.
(7) Neraspoređena dobit i rezerve koje se pretvaraju u osnovni kapital akcionarskog društva
moraju biti iskazane u finansijskim izvještajima. Zakonske rezerve se mogu pretvoriti u osnovni
kapital samo ako zajedno sa rezervama kapitala prelaze procenat osnovnog kapitala akcionarskog
društva iz člana 231. stav 2. ovog zakona.
Imaoci prava po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva

(1) Pravo na akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz
sredstava društva raspoloživih za te namjene imaju:
a) akcionari društva na dan presjeka utvrđenog u skladu sa članom 213. ovog zakona,
b) zaposleni u društvu koji su prijavljeni u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
doprinosa na dan donošenja odluke, a prema načinu i kriterijumima koji su utvrđeni u
osnivačkom aktu, odnosno statutu društva, u skladu sa članom 210. stav 8. ovog zakona.

p
(2) Odluka skupštine akcionara koja nije u skladu sa stavom 1. ovog člana, ništava je.
(3) Pravo iz stava 1. ovog člana imaju i upisnici akcija, odnosno akcionari sa djelimično plaćenim
akcijama srazmjerno učešću njihovog uplaćenog dijela u osnovnom kapitalu društva.
(4) Pravo iz stava 1. ovog člana pripada i sopstvenim akcijama društva srazmjerno njihovom
učešću u postojećem osnovnom kapitalu društva.
Pravo na dio akcije

(1) Ako se pri povećanju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz sredstava društva
stekne pravo na dio jedne nove akcije u postojećem osnovnom kapitalu društva, to pravo se
može prenositi i naslijediti.
(2) Prava iz nove akcije mogu se koristiti ako se prava iz stava 1. ovog člana koja zajedno daju
cijelu akciju sjedine kod jednog akcionara ili ako više imalaca prava na dio akcije zajedno čine
cijelu akciju, odluče da zajedno koriste ta prava.
Pravo na dividendu i podjelu likvidacione mase

Nove akcije stečene po osnovu povećanja osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva iz
sredstava društva, učestvuju u pravu na dividendu i u podjeli likvidacione mase.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar

(1) O okončanju postupka iz čl. 247. i 248. ovog zakona obavještava se Komisija za hartije od
vrijednosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog člana, obavještava se
bez odgađanja Centralni registar, radi upisa novoizdatih akcija po ovom osnovu i njihovih
akcionara, odnosno radi upisa povećanja nominalne vrijednosti postojećih akcija.
(3) Ako otvoreno akcionarsko društvo vodi knjigu akcionara, podaci iz stava 2. ovog člana
upisuju se i u knjigu akcionara.
Sticanje akcija

(1) Nove akcije po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva upisuju se na
vlasničke račune akcionara u Centralnom registru nakon upisa iz člana 251. stav 2. ovog zakona.
(2) Nove akcije izdate akcionarima prije upisa u Centralni registar iz stava 1. ovog člana ništave
su, a za štetu od tog izdavanja imaocima akcija solidarno odgovaraju emitent i upravni odbor.

p
9.3. Smanjenje osnovnog kapitala
9.3.1. Osnovno načelo
Odluka

(1) Odluku o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva poništenjem
sopstvenih akcija kao i poništenjem akcija po drugim osnovima utvrđenim osnivačkim aktom
društva, donosi skupština akcionara.
(2) Odlukom o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se obim,
cilj, vrsta i način sprovođenja smanjenja osnovnog kapitala.
(3) Odlukom o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva mijenja se
osnivački akt.
Vrste smanjenja

(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može se smanjiti u redovnom postupku,
pojednostavljenom postupku i postupku smanjenja radi pretvaranja u rezerve.
(2) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva po jednom osnovu, u skladu sa
članom 265. stav 2. Zakona može se vršiti istovremeno sa povećanjem njegovog osnovnog
kapitala po drugom osnovu.
9.3.2. Smanjenje u redovnom postupku
Načini

Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom postupku vrši se:
a) poništenjem stečenih sopstvenih akcija i povlačenjem i poništenjem akcija u posjedu akcionara,
b) smanjivanjem nominalne vrijednosti akcija i
v) isplatom uplaćenog iznosa akcionarima za akcije koje nisu u potpunosti uplaćene i
neizdavanjem tih akcija.
Poništenje sopstvenih akcija i povlačenje i poništenje akcija

(1) Pri smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva prvo se poništavaju
sopstvene akcije koje se u skladu sa članom 219. stav 3. ovog zakona moraju poništiti.

p
(2) Ako društvo nema sopstvenih akcija, osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može se
smanjiti povlačenjem akcija od akcionara i njihovim poništenjem u skladu sa čl. 222. do 224. ovog
zakona.
(3) Povlačenje i poništenje akcija od akcionara i smanjenje osnovnog kapitala u redovnom
postupku po tom osnovu može se vršiti u skladu sa odredbama ovog zakona o zaštiti prava
povjerilaca otvorenog akcionarskog društva.
(4) Stav 3. ovog člana ne primjenjuje se u slučajevima kada ne dolazi do smanjenja tog kapitala, i
to:
a) kada se radi o povlačenju i poništenju akcija koje su u potpunosti uplaćene a poništavaju se
istovremeno kada su date besplatno na raspolaganje društvu,
b) kada se akcije koje su u potpunosti uplaćene povlače i poništavaju isplatom na teret sredstava
koja su raspoloživa za te namjene, a u skladu sa ograničenjima plaćanja uređenim članom 225.
ovog zakona,
v) u slučaju kada se uz poništenje povučenih akcija poveća nominalna vrijednost nepovučenih
izdatih akcija do iznosa koji je dovoljan da se izbjegne smanjenje osnovnog kapitala, a povučene i
poništene akcije su stečene iz sredstava koja su raspoloživa za te namjene, a u skladu sa članom
225. ovog zakona i
g) u slučaju istovremenog izdavanja novih akcija u nominalnoj vrijednosti povučenih akcija, u
skladu sa odredbama ovog zakona o minimalnom osnovnom kapitalu društva.
Primjena

Na smanjenje osnovnog kapitala smanjenjem nominalne vrijednosti, kao i na smanjenje upisanog
kapitala akcionarskog društva po osnovu isplate uplaćenog iznosa akcionarima za akcije koje nisu
u potpunosti uplaćene i neizdavanjem tih akcija, shodno se primjenjuju odredbe člana 256. ovog
zakona.
Načelo ravnopravnosti

(1) Odlukom o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom
postupku ne može se povrijediti princip ravnopravnosti akcionara iste klase.
(2) Ravnopravnost akcionara iste klase obezbjeđuje se srazmjernim povlačenjem i poništenjem
akcija od akcionara, odnosno srazmjernim smanjenjem nominalne vrijednosti svih akcija
akcionara date klase akcija, kao i povlačenjem i poništenjem akcija i smanjenjem osnovnog
kapitala kupovinom od akcionara na berzi i drugim uređenim javnim tržištima ili javnom
ponudom akcionarima u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
osnivačkim aktom i odlukom skupštine o smanjenju osnovnog kapitala. Ponuda za kupovinu
akcija radi povlačenja i poništenja sadrži naznaku broja akcija koje se otkupljuju.

p
(3) Ako je iznos smanjenja osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva odlukom o
smanjenju određen kao fiksni iznos, a sprovođenjem postupka povlačenja i poništenja akcija od
akcionara na berzi ili drugim uređenim javnim tržištima ili putem javne ponude, ne ostvari se taj
iznos, mora se izmijeniti odluka skupštine o iznosu smanjenja ili izabrati novi način smanjenja
osnovnog kapitala.
(4) Ravnopravnost akcionara iste klase obezbjeđuje se i smanjenjem osnovnog (upisanog) kapitala
otvorenog akcionarskog društva neizdavanjem neplaćenih akcija akcionarima koji su u docnji sa
plaćanjem i isplatom akcionarima iznosa koje su uplatili društvu za te akcije, u skladu sa ovim
zakonom.
Objavljivanje odluke i zaštita povjerilaca

(1) Odluka o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom
postupku objavljuje se dva puta u najmanje jednom dnevnom listu koji je dostupan na cijeloj
teritoriji Republike Srpske u razmaku od 30 dana, sa pozivom povjeriocima da prijave svoja
potraživanja.
(2) Povjerioci čija su nedospjela potraživanja nastala prije posljednje objave odluke o smanjenju
osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva mogu tražiti obezbjeđenje tih potraživanja (ili
isplatu potraživanja iako nisu dospjela ako je tako određeno predmetnom odlukom), u roku od 90
dana od dana druge objave te odluke. Obezbjeđenje ne mogu tražiti povjerioci koji u slučaju
stečaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika, kao ni drugi povjerioci sa
obezbijeđenim potraživanjem.
(3) U slučaju smanjenja osnovnog kapitala u redovnom postupku otvorenog akcionarskog
društva, isplate akcionarima moguće su po isteku 90 dana od druge objave te odluke u dnevnim
novinama i nakon pružanja obezbjeđenja ili podmirenja potraživanja povjeriocima koji su
blagovremeno prijavili potraživanja.
Obavještavanje Komisije za hartije od vrijednosti i upis u Centralni registar

(1) O sprovedenom smanjenju osnovnog kapitala otvoreno akcionarsko društvo obavještava
Komisiju za hartije od vrijednosti, radi upisa promjene u skladu sa zakonom kojim se reguliše
tržište hartija od vrijednosti.
(2) Po prijemu rješenja Komisije za hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog člana, obavještava se
bez odgađanja Centralni registar, radi upisa na vlasničke račune akcionara smanjenja broja akcija
po osnovu povlačenja i poništaja akcija ili radi upisa smanjenja nominalne vrijednosti akcija,
odnosno radi brisanja upisanih akcija koje su djelimično uplaćene i čijim je akcionarima isplaćen
ranije uplaćeni iznos.
(3) Smanjenje osnovnog, odnosno upisanog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog člana upisuje se i
u knjigu akcionara.
Registracija smanjenja osnovnog kapitala, objavljivanje i dejstvo

p

(1) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom postupku
prijavljuje se za registraciju i objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske" u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u redovnom postupku ne može
se registrovati prije ispunjenja zahtjeva povjerilaca iz člana 259. ovog zakona.
(3) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva smanjen je danom registracije tog smanjenja
za nominalni iznos povučenih i poništenih akcija, odnosno za iznos smanjenja nominalne
vrijednosti akcija.
(4) Smanjenje osnovnog kapitala objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske" u roku
od 15 dana od dana upisa u registar poslovnih subjekata.
9.3.3. Smanjenje u pojednostavljenom postupku
Princip

(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može se smanjiti na pojednostavljen način
radi izravnavanja sa nižom vrijednošću neto imovine, da bi se pokrili gubici, a u odluci o
smanjenju osnovnog kapitala navodi se da se kapital smanjuje sa tim ciljem.
(2) Smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku
radi pokrivanja gubitaka može se vršiti samo ako društvo ne raspolaže neraspoređenom dobiti i
pod uslovom da ima zakonske rezerve u skladu sa članom 231. stav 2. ovog zakona.
(3) Na smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u pojednostavljenom
postupku ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o pozivu povjeriocima i zaštiti prava
povjerilaca prilikom smanjenja osnovnog kapitala u redovnom postupku.
(4) Na smanjenje osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana, u pojednostavljenom postupku
primjenjuju se čl. 255. do 258. i čl. 260. i 261. ovog zakona.
9.3.4. Smanjenje pretvaranjem u rezerve
Limit

(1) Na smanjenje osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva u slučaju prenosa u rezerve
koje ne prelazi 10 % osnovnog kapitala za pokrivanje budućih gubitaka društva ili za povećanje
osnovnog kapitala iz sredstava društva ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o pozivu
povjeriocima i zaštiti prava povjerilaca pri smanjenju osnovnog kapitala u redovnom postupku.
(2) Pri smanjenju osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana u rezerve se unosi iznos jednak
nominalnoj vrijednosti povučenih i poništenih akcija po ovom osnovu smanjenja osnovnog
kapitala.

p
(3) Na smanjenje osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana primjenjuju se čl. 255. do 258. i čl. 260.
i 261. ovog zakona.
9.3.5. Iskazivanje osnovnog kapitala nakon smanjenja
Pravilo

(1) Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se istovremeno sa odlukom o usvajanju
finansijskog izvještaja.
(2) Informacija o smanjenju osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva objavljuje se u
skladu sa propisima kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
9.3.6. Istovremeno smanjenje i povećanje
Najveći iznos smanjenja

(1) Osnovni kapital otvorenog akcionarskog društva može da se smanji smanjenjem u redovnom
postupku samo do iznosa minimalnog osnovnog kapitala ovog društva propisanog članom 228.
stav 2. ovog zakona. U slučaju smanjenja osnovnog kapitala ispod propisanog minimalnog iznosa
osnovnog kapitala pokreće se postupak likvidacije ili stečaja društva u skladu sa zakonom.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, moguće je i smanjenje osnovnog kapitala otvorenog
akcionarskog društva u redovnom postupku ispod tog minimuma ako se istovremeno sa
odlukom o smanjenju osnovnog kapitala po jednom osnovu donese i odluka o povećanju tog
kapitala po drugom osnovu tako da osnovni kapital dostigne propisani minimalni iznos.
(3) Odluke o smanjenju osnovnog kapitala u redovnom postupku i o istovremenom povećanju
osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva ništave su ako se povećanje, odnosno
smanjenje osnovnog kapitala ne registruje najkasnije u roku od 120 dana od dana donošenja.
Ovaj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje odluke o smanjenju ili o
povećanju osnovnog kapitala.
(4) Odredbe člana 229. ovog zakona o minimalnoj nominalnoj vrijednosti akcija primjenjuju se i
kad se vrši istovremeno smanjenje i povećanje osnovnog kapitala.
10. Skupština akcionara
10.1. Opšte pravilo
Ostvarivanje prava akcionara

(1) Skupštinu akcionarskog društva čine akcionari.

p
(2) Svaki akcionar, u skladu sa statutom, lično ili preko punomoćnika ima pravo učestvovanja u
radu skupštine akcionara, pravo glasa ako ima akcije sa pravom glasa, pravo podnošenja
prijedloga i dobijanja odgovora u vezi sa pitanjem iz dnevnog reda, kao i pravo postavljanja
pitanja u vezi sa dnevnim redom u skladu sa ovim zakonom.
(3) Odredbe člana 131. st. 2. do 4. ovog zakona o jednočlanom društvu s ograničenom
odgovornošću shodno se primjenjuju i na akcionarsko društvo sa jednim akcionarom.
(4) Skupštini akcionara, po pravilu, prisustvuju i učestvuju u radu direktor ili članovi upravnog
odbora i nezavisni revizor.
10.2. Vrste skupštine
Godišnja skupština

(1) Skupština akcionara saziva se i održava jednom godišnje (godišnja skupština), najkasnije u
roku šest mjeseci nakon završetka poslovne godine.
(2) Godišnja skupština održava se na dan i u vrijeme utvrđeno osnivačkim aktom, odnosno
odlukom upravnog odbora u skladu sa ovim zakonom i osnivačkim aktom.
(3) Godišnja skupština akcionara održava se u sjedištu društva, osim ako u pozivu za sjednicu, a
radi njene ekonomičnije organizacije ili ako osnivačkim aktom akcionarskog društva nije drugačije
određeno.
(4) Neodržavanje godišnje skupštine u vrijeme iz stava 2. ovog člana ne utiče na valjanost drugih
radnji akcionarskog društva.
Vanredna skupština i njeno sazivanje od manjinskih akcionara

(1) Akcionarsko društvo može sazvati i vanrednu skupštinu akcionara, i to:
a) na zahtjev 1/3 članova upravnog odbora ili bilo kog drugog lica koje je ovlašćeno osnivačkim
aktom da sazove vanrednu skupštinu,
b) na zahtjev likvidatora društva, ako je društvo u likvidaciji i
v) po pisanom zahtjevu akcionara sa najmanje 10 % akcija sa pravom glasa o pitanju
predloženom za vanrednu skupštinu.
(2) Zahtjev iz stava 1. tačka v) ovog člana mora biti datiran, potpisan od svih akcionara koji ga
podnose i mora da sadrži prijedlog dnevnog reda, kao i podatke o: identifikovaciji tih akcionara;
broju akcija koje svaki od njih posjeduje; cilju ili ciljevima zbog kojih se skupština saziva.
(3) Zahtjev iz stava 1. tačka v) ovog člana za sazivanje skupštine smatra se da je primljen u
akcionarskom društvu ako je adresovan i uručen na upravni odbor društva u sjedište društva
označeno u osnivačkom aktu.

p
(4) Dan na koji se utvrđuje lista akcionara koji su ovlašćeni da podnesu zahtjev za vanrednu
skupštinu je datum stavljanja prvog potpisa na taj zahtjev.
(5) Upravni odbor akcionarskog društva dužan je da donese odluku o prihvatanju ili odbijanju
sazivanja vanredne skupštine najkasnije u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva. Upravni
odbor dužan je da na adresu navedenu u zahtjevu, najkasnije u roku od sedam dana od dana
donošenja ove odluke, obavijesti o tome svako lice koje je zahtijevalo sazivanje vanredne
skupštine. Odluka o odbijanju sazivanja vanredne skupštine obavezno sadrži razloge odbijanja.
(6) Zahtjev za sazivanje skupštine koji je podnio ovlašćeni podnosilac, biće odbijen:
a) kada nije podnesen u skladu sa stavom 1. tačka v) i st. 2. do 5. ovog člana,
b) kada akcionari koji su podnijeli zahtjev ne posjeduju ili ne zastupaju propisani procenat glasova
i
v) kada nijedno od predloženih pitanja za dnevni red vanredne skupštine nije u djelokrugu
skupštine.
(7) Vanredna skupština može odlučivati jedino o pitanjima navedenim u zahtjevu podnesenim u
skladu sa stavom 1. tačka v) i st. 2 do 4. ovog člana.
Skupština po nalogu suda

(1) Ako se godišnja skupština akcionarskog društva ne održi u propisanom roku, nadležni sud u
vanparničnom postupku može naložiti njeno održavanje na zahtjev akcionara koji ima pravo da
prisustvuje i da glasa na godišnjoj skupštini ili direktora, odnosno člana upravnog odbora društva.
Sud ima ovlašćenje da imenuje privremenog zastupnika sa ovlašćenjem da sazove i predsjedava
sjednici skupštine i utvrdi mjesto i datum održavanja, kao i dnevni red sjednice u skladu s ovim
zakonom.
(2) Ako se vanredna skupština akcionarskog društva ne održi najkasnije u roku od 30 dana od
dana prijema zahtjeva ili na dan koji utvrdi upravni odbor u skladu sa članom 268. stav 5,
nadležni sud u vanparničnom postupku može naložiti njeno održavanje po zahtjevu bilo kog
akcionara koji je potpisnik zahtjeva za sazivanje.
(3) U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud u vanparničnom postupku dužan je da donese
rješenje u roku od 48 časova od prijema zahtjeva.
(4) Troškove održavanja bilo koje skupštine akcionara po nalogu suda snosi akcionarsko društvo.
(5) Žalba izjavljena na rješenje iz stava 3. ovog člana ne odlaže njegovo izvršenje.
Vanredna skupština zatvorenog akcionarskog društva

Vanredna skupština akcionara zatvorenog akcionarskog društva održava se i bez sazivanja i
objavljivanja dnevnog reda u skladu sa ovim zakonom ako joj prisustvuju svi akcionari sa pravom

p
glasa i ako se nijedan akcionar tome ne protivi, ako osnivačkim aktom i statutom nije drugačije
određeno.
Vanredna skupština akcionarskog društva u slučaju poslovanja sa gubitkom

Skupština akcionarskog društva obavezno se saziva bez odgađanja, ako se prilikom izrade
finansijskih izvještaja ili u drugim slučajevima utvrdi da akcionarsko društvo posluje sa gubitkom.
10.3. Postupak sazivanja, obavještavanja i rada
Pravila

(1) Pisani poziv za sjednicu skupštine akcionara upućuje se svakom akcionaru najkasnije 30 dana i
najranije 60 dana prije dana održavanja sjednice skupštine, a pisani poziv svakom akcionaru za
vanrednu skupštinu upućuje se najkasnije 15 dana i najranije 30 dana prije dana sjednice
skupštine.
(2) Pisani poziv za sjednicu skupštine obavezno sadrži:
a) datum slanja poziva,
b) vrijeme i mjesto održavanja sjednice,
v) prijedlog dnevnog reda sjednice, sa jasnom naznakom o kojim tačkama dnevnog reda se
predlaže da skupština donese odluku i navođenjem klase i ukupnog broja akcija koja o toj odluci
glasa i većini koja je potrebna za donošenje te odluke,
g) obavještenje o načinima na koji se mogu preuzeti materijali za sjednicu,
d) pouku o pravima akcionara u vezi sa učešćem u radu skupštine i jasno i precizno obavještenje
o pravilima za njihovo ostvarivanje,
đ) podatke o pravima akcionara na predlaganje izmjena i dopuna dnevnog reda i pravima na
postavljanje pitanja, uz navođenje rokova u kojima se ta prava mogu koristiti, pri čemu to
obavještenje može da sadrži i samo te rokove, pod uslovom da je u njemu jasno navedeno da su
detaljne informacije o korišćenju tih prava dostupne na internet stranici društva,
e) opis procedure za glasanje preko punomoćnika, a naročito informaciju o načinu na koji
društvo omogućava akcionarima dostavu obavještenja o imenovanju punomoćnika elektronskim
putem,
ž) obavještenje o odlukama koje predstavljaju raspolaganje imovinom velike vrijednosti.
(3) Predsjednik upravnog odbora ili drugo lice koje je ovlašćeno da sazove skupštinu dostavlja
poziv ili organizuje njegovo dostavljanje.

p
(4) Poziv se dostavlja svakom akcionaru koji ima pravo glasa na skupštini poštom ili
elektronskom poštom, ako je akcionar dao pismenu saglasnost za obavještenje elektronskom
poštom.
(5) Dan dostavljanja poziva za sjednicu skupštine, u smislu ovog zakona, smatra se dan slanja
poštom preporučenom pošiljkom ili elektronskom poštom.
(6) Pored upućivanja svim akcionarima, poziv za sjednicu skupštine obavezno se objavljuje i na
internet stranici društva tokom vremena iz stava 1. ovog člana.
(7) Izuzetno od st. 1. i 4. ovog člana, te ako je tako određeno osnivačkim aktom ili statutom,
umjesto upućivanja individualnog poziva svakom akcionaru, akcionarsko društvo objavljuje poziv
za sjednicu skupštine akcionara bez prekida na internet stranici berze i svojoj internet stranici ne
kraće od 30 dana i ne duže od 60 dana prije održavanja, u slučaju godišnje skupštine, a u slučaju
vanredne skupštine, ne kraće od 15 dana i ne duže od 30 dana prije dana njenog održavanja.
(8) Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti da se poziv za sjednicu, osim na
način propisan st. 1. i 7. ovog člana, upućuje i objavljivanjem u najmanje jednom dnevnom listu
koji je dostupan na cijeloj teritoriji Republike Srpske.
(9) Materijali za sjednicu iz stava 2. tačka g) ovog člana obavezno obuhvataju finansijske
izvještaje, zajedno sa izvještajem nezavisnog revizora, izvještajem upravnog odbora o poslovanju
društva, tekst bilo kog prijedloga za promjene osnivačkog akta, opis bilo kog ugovora ili drugog
pravnog posla predloženog za odobrenje, kao i druge akte i materijale za sjednicu skupštine u
skladu sa osnivačkim aktom društva, ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište hartija od
vrijednosti i drugim zakonom.
(10) Materijali za sjednicu iz stava 2. tačka g) ovog člana, bez obzira na način dostavljanja poziva,
stavljaju se na raspolaganje akcionarima na jedan ili na više sljedećih načina, i to:
a) dostavljanjem materijala uz poziv za sjednicu, odnosno objavom na internet stranici berze,
b) obezbjeđenjem da akcionari mogu u sjedištu društva dobiti kopije materijala u redovno radno
vrijeme društva,
v) objavom materijala na internet stranici društva, tako da ih akcionari mogu preuzeti u cijelosti.
(11) Osnivačkim aktom, odnosno statutom, mogu se propisati i drugi načini za stavljanje na
raspolaganje materijala za sjednicu akcionarima društva.
(12) Društvo je u obavezi da snosi sve troškove objavljivanja i slanja poziva za sjednicu skupštine.
Odustanak akcionara od obavještenja

Ako je zakonom, osnivačkim aktom ili statutom obavezno pisano obavještavanje akcionara i ako
akcionar odustane od tog obavještavanja pisanim putem, obavještenje iz člana 272. stav 4. ovog
zakona ima pravno dejstvo poslatog pisanog poziva.
Pravo prigovora

p

(1) Akcionar koji prisustvuje skupštini nema pravo prigovora na izostanak obavještenja ili
nedostatak obavještenja o sazivanju sjednice skupštine.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana akcionar koji prisustvuje sjednici skupštine može staviti
obrazložen prigovor na obavještenje koje ne sadrži sve priloge u skladu sa članom 272. st. 5. i 6.
ovog zakona u pisanoj formi na početku te sjednice ili za vrijeme njenog održavanja ili
preduzimajući neku radnju na skupštini zato što propisno obavještenje nije dato.
(3) O prigovoru iz stava 2. ovog člana odlučuje se na način određen statutom društva i
poslovnikom skupštine.
Dnevni red

(1) Na sjednici skupštine akcionara može se odlučivati samo o tačkama dnevnog reda koje su
valjano objavljene i uvrštene u dnevni red u skladu sa ovim zakonom, a može se raspravljati i o
drugim pitanjima.
(2) Akcionar ili akcionari koji imaju najmanje 10 % akcija sa pravom glasa za izbor upravnog
odbora društva mogu predložiti i zahtijevati da se najviše dva nova pitanja uključe u dnevni red
skupštine.
(3) Prijedlog iz stava 2. ovog člana mora se sačiniti u pisanoj formi u roku od sedam dana od dana
objave godišnjeg saziva sjednice skupštine, odnosno u roku od pet dana od dana objave saziva
sjednice vanredne skupštine.
(4) Prijedlog iz st. 2. i 3. ovog člana koji se dostavlja upravnom odboru u sjedištu društva, sadrži
razloge za davanje prijedloga, uključujući i prijedlog odluke kao i imena akcionara koji daju
prijedlog i broj glasova kojim raspolažu.
(5) Akcionar iz stava 2. ovog člana ne može da se računa u više od jedne grupe koja posjeduje
navedeni procenat glasova.
(6) Ako upravni odbor akcionarskog društva propusti da u roku 72 časa od dana prijema zahtjeva
odgovori na zahtjev akcionara u skladu sa stavom 2. ovog člana, ili ako on odbije zahtjev,
nadležni sud u vanparničnom postupku ima ovlašćenje, po zahtjevu bilo kog od tih akcionara koji
se mora podnijeti u daljem roku od 48 časova, da naloži da se njihovom zahtjevu udovolji, o
čemu donosi odluku u roku od 48 časova nakon prijema zahtjeva.
Predsjednik skupštine

(1) Radu skupštine akcionara predsjedava predsjednik skupštine.
(2) Predsjednik skupštine bira se na početku sjednice ako je prijedlog u skladu sa ovim zakonom
uvršten u dnevni red.

p
(3) Predsjednik skupštine bira se u skladu sa osnivačkim aktom ili statutom društva.
(4) Poslovnik o radu skupštine akcionara na prijedlog predsjednika skupštine donosi skupština.
Lista akcionara i dan utvrđivanja sastava skupštine

(1) Pravo učešća i pravo glasa na skupštini ostvaruje se na osnovu liste akcionara koju izdaje
Centralni registar i koja sadrži oznaku akcije, podatke o vlasnicima, broju i nominalnoj vrijednosti
akcija sa stanjem na deseti dan prije dana održavanja sjednice skupštine akcionara, a taj dan se
objavljuje u pozivu za sjednicu skupštine akcionara.
(2) Lista akcionara iz stava 1. ovog člana mora biti dostupna u sjedištu društva svim akcionarima
koji imaju pravo glasa na skupštini, radi ostvarivanja prava uvida i kopiranja, kao i mogućnosti
stavljanja prigovora na bilo koje neispravnosti na listi.
Lično glasanje ili glasanje preko punomoćnika

(1) Akcionar može da glasa lično ili preko jednog punomoćnika, u skladu sa zakonom i statutom
akcionarskog društva.
(2) Akcionar može dati punomoć u pisanoj formi određenom licu, sa određivanjem njegovog
punog imena i podacima o broju, vrsti i klasi posjedovanih akcija za koje se daje punomoć.
Punomoć se može dati i elektronskim putem pod uslovom da je obezbijeđena autentičnost te
izjave, ako se tako odredi osnivačkim aktom ili statutom društva.
(3) Punomoć se daje punomoćniku i dostavlja u sjedište akcionarskog društva.
(4) Punomoć se može dati za jednu ili više skupština, na određeno vrijeme ili do opoziva. Kada je
punomoć data za jednu ili više skupština važi i za ponovljenu skupštinu bez obzira na razloge
ponavljanja.
(5) Ako punomoć sadrži uputstva ili naloge za ostvarivanje prava glasa, punomoćnik je dužan da
postupa po njima, a ako punomoć ne sadrži uputstvo, punomoćnik ostvaruje pravo glasa
savjesno i u najboljem interesu akcionara.
(6) Direktor ili članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora i kontrolni akcionari, ne mogu
biti punomoćnici za akcionare zaposlene u društvu i povezana lica u smislu ovog zakona.
(7) Ako akcionar koji ima pravo glasa na skupštini prenese akcije na novog akcionara prije dana
održavanja sjednice skupštine, a nakon dana utvrđivanja akcionara u skladu sa članom 277. ovog
zakona, zadržava pravo učestvovanja na sjednici i pravo glasa.
(8) Punomoćnik je dužan da obavijesti akcionare koji su mu dali punomoć o glasanju u skupštini.
(9) Odgovornost punomoćnika akcionara za ostvarivanje prava glasa za akcionare u skladu sa st.
5. i 8. ovog člana ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti.

p
(10) Akcionar koji je dao punomoć može je opozvati u bilo koje vrijeme prije glasanja na sjednici
skupštine pisanim opozivom dostavljenim akcionarskom društvu i punomoćniku ili prećutno
ličnim prisustvom i glasanjem na skupštini akcionara.
Ostvarivanje prava glasa posredstvom kastodi banke

(1) Kastodi banka koja se u Centralnom registru vodi kao akcionar u svoje ime, a za račun svojih
klijenata može za svoje klijente ostvarivati pravo glasa na skupštini akcionara samo na osnovu
pisane punomoći koju je dužna da prezentuje prilikom pristupanja na sjednicu.
(2) Kastodi banka iz stava 1. ovog člana može vršiti pravo glasa za svakog od svojih klijenata
pojedinačno.
(3) Kastodi banka je obavezna da dostavi svom klijentu prijedloge za glasanje po svakoj tački
dnevnog reda, te da pozove klijenta da joj da uputstvo za glasanje uz upozorenje da će, ukoliko
ne dobije uputstvo za glasanje, glasati na način kako mu je predloženo.
(4) Kastodi banka je obavezna da klijentu dostavi odgovarajući formular za davanje uputstva za
glasanje, odnosno punomoć za glasanje, koja može biti i u elektronskoj formi.
(5) Kastodi banka je obavezna da pri davanju prijedloga za glasanje nastupa isključivo u interesu
klijenta, vodeći računa da njeni interesi na drugim područjima poslovanja na to ne utiču.
(6) Kastodi banka je obavezna da čuva kopije svih uputstava za glasanje i datih punomoći za
glasanje, u materijalnoj ili elektronskoj formi, tri godine od dana održavanja skupštine akcionara,
te da klijenta koji je dao uputstvo za glasanje obavijesti da li je postupljeno po njegovim nalozima
i uputstvima datim u punomoći.
(7) Odredbe ovog člana koje se odnose na kastodi banku shodno se primjenjuju i na druga lica
koja u vršenju svoje djelatnosti po punomoći svojih klijenata ostvaruju pravo glasa na skupštini
akcionara.
(8) Obaveze kastodi banke i drugih lica koja po punomoći ostvaruju pravo glasa u ime akcionara
ne mogu se unaprijed isključiti ni ograničiti.
Komisija za glasanje

(1) Predsjednik skupštine akcionara imenuje zapisničara, dva akcionara koji ovjeravaju zapisnik i
članove komisije za glasanje, ako osnivačkim aktom, statutom ili drugim opštim aktom društva
nije drugačije određeno.
(2) Komisija za glasanje koja se sastoji od najmanje tri člana:
a) utvrđuje spisak prisutnih i zastupanih akcionara i njihovih punomoćnika i verifikuje identitet
punomoćnika,
b) utvrđuje ukupan broj glasova i broj glasova svakog akcionara i svakog punomoćnika,

p
v) utvrđuje valjanost svake punomoći,
g) broji glasove,
d) utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja,
đ) predaje glasačke listiće arhivi društva na čuvanje i
e) vrši i druge poslove u skladu sa bilo kojim pravilima postupka skupštine akcionara.
(3) Komisija za glasanje dužna je da postupa nepristrasno i savjesno prema svim akcionarima i o
svom radu podnosi potpisani pisani izvještaj koji je dokaz rezultata glasanja skupštine akcionara,
ali koji može da ospori bilo koji akcionar ako postupa u dobroj vjeri.
(4) Kod akcionarskih društava koja imaju više od 50 akcionara, članovi komisije za glasanje ne
mogu biti direktor ili članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, kandidati za nove
članove ovih organa, kao i povezana lica u smislu ovog zakona.
10.4. Informisanje akcionara i djelokrug rada
Posebno informisanje akcionara

(1) Na svakoj godišnjoj skupštini akcionara, upravni odbor akcionarskog društva dužan je dati
ažuran i kompletan izvještaj akcionarima o stanju i poslovima društva, uključujući naročito
izvještaj o finansijskom stanju društva.
(2) Ako društvo stekne sopstvene akcije, upravni odbor u izvještaju o finansijskom stanju društva
navodi i razloge sticanja, broj i nominalnu vrijednost stečenih akcija, označenje da li ih je društvo
steklo sa naknadom ili bez nje i uz navođenje iznosa, broj sopstvenih akcija koje društvo već drži
i broj tih akcija koje je ponovo izdalo.
(3) Ako je akcionaru uskraćeno obavještenje u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, može zahtijevati da
se to navede u zapisniku sa sjednice skupštine akcionara, kao i razlog uskraćivanja obavještenja.
(4) Akcionar ima pravo da kod nadležnog suda traži ostvarivanje prava na obavještavanje u skladu
sa st. 1. i 2. ovog člana, u roku od 15 dana od dana održavanja skupštine akcionara na kojoj je
davanje predmetnog obavještenja odbijeno.
Djelokrug i knjiga odluka

(1) Skupština akcionara odlučuje o:
a) izmjenama osnivačkog akta, uključujući naročito i promjene koje ustanovljavaju, povećavaju ili
smanjuju odobreni broj akcija ili promjene prava ili povlastica bilo koje vrste ili klase akcija,
povećavaju ili smanjuju osnovni kapital, ali ne uključujući promjene koje može izvršiti upravni
odbor u skladu sa ovim zakonom,

p
b) statusnim promjenama, promjeni pravne forme u drugu formu privrednog društva i sticanje i
raspolaganje imovinom velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom,
v) raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka, ako osnivačkim aktom ili statutom nije drugačije određeno,
g) usvajanju finansijskih izvještaja sa izvještajem nezavisnog revizora, kao i izvještaja upravnog
odbora u vezi sa finansijskim izvještajima,
d) politici naknada i nagradama članovima upravnog odbora,
đ) izboru i razrješenju članova upravnog odbora društva,
e) prestanku društva,
ž) izboru i razrješenju, nezavisnog revizora i odbora za reviziju,
z) pitanjima podnesenim skupštini akcionara na odlučivanje od upravnog odbora društva, u
skladu sa ovim zakonom,
i) izdacima po osnovu nagrađivanja direktora društva ili članova upravnog odbora putem
izdavanja akcija, varanata i drugih finansijskih i nefinansijskih davanja i
j) drugim pitanjima navedenim u ovom zakonu ili osnivačkom aktu društva.
(2) Odluke donesene na sjednici skupštine akcionara unose se bez odlaganja u knjigu odluka.
Usvajanje godišnjih finansijskih izvještaja i izvještaja o poslovanju društva

(1) Upravni odbor akcionarskog društva podnosi godišnjoj skupštini akcionara na usvajanje
finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, izvještaj nezavisnog revizora, kao i druge izvještaje
u skladu sa zakonom.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili drugih izvještaja od skupštine akcionara ne utiče na prava
akcionara ako se kasnije pokaže da su bili netačni ili pogrešni.
(3) U izvještaju o poslovanju otvorenog akcionarskog društva mora se objektivno prikazati
razvoj, rezultat poslovanja društva i finansijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika
kojima je društvo izloženo. Ovaj izvještaj sadrži analizu rezultata poslovanja i finansijskog
položaja društva, a ako je to potrebno i druge pokazatelje koji se odnose na pojedinačne poslove
uključujući i obavještenje o zaštiti okoline i radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se moraju
obrazložiti iznosi navedeni u godišnjim finansijskim izvještajima.
(4) U izvještaju se moraju prikazati i:
a) svi važniji poslovni događaji nakon isteka poslovne godine za koju se izvještava,
b) očekivani razvoj akcionarskog društva,
v) aktivnosti društva na razvoju u budućnosti,

p
g) podaci o sticanju sopstvenih akcija društva,
d) podaci o postojanju poslovnih jedinica društva i
đ) podaci o korišćenju finansijskih instrumenata,
te podaci bitni za procjenu stanja imovine društva, njegovih obaveza, finansijskog položaja, dobiti
i gubitka, način upravljanja finansijskim rizicima i politikama, uključujući i politiku preduzimanja
mjera zaštite od gubitka.
(5) Sastavni dio godišnjeg izvještaja o poslovanju otvorenog akcionarskog društva čije su akcije
uvrštene na službeno berzansko tržište je i izjava o usklađenosti iz člana 309. stav 3. ovog zakona.
10.5. Postupak rada i odlučivanja
Kvorum

(1) Kvorum za sjednicu skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju većinu od ukupnog
broja akcija sa pravom glasa o predmetnom pitanju (obična većina), ukoliko osnivačkim aktom ili
statutom društva nije određen veći broj glasova. U kvorum se računaju i glasovi akcionara koji u
skladu sa ovim zakonom mogu glasati i pisanim putem.
(2) Ako je sjednica skupštine akcionarskog društva odgođena zbog nedostatka kvoruma, može
biti ponovo sazvana sa istim dnevnim redom najkasnije 15 dana od dana odgađanja (ponovljena
sjednica skupštine). Kvorum za ponovljenu sjednicu skupštine čini 1/3 od ukupnog broja glasova
akcija sa pravom glasa, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
(3) Ako na ponovljenoj sjednici skupštine nema potrebnog kvoruma ili se ona ne održi u
propisanom roku, saziva se i održava nova sjednica skupštine u skladu sa ovim zakonom.
(4) Kvorum na sjednici skupštine akcionara utvrđuje se prije otvaranja rasprave o tačkama
dnevnog reda, na osnovu spiska komisije za glasanje, u skladu sa članom 279. stav 2. t. a) i b)
ovog zakona.
(5) Promjena osnivačkog akta kojom se mijenja utvrđeni kvorum ili se mijenjaju uslovi glasanja
može biti usvojena istim glasovima koji se traže za kvorum i uslove glasanja koji su postojeći ili su
predloženi promjenom osnivačkog akta ako je predloženi kvorum veći od postojećeg.
(6) Ako skupština akcionara ima utvrđeni kvorum za određena pitanja, može odlučivati samo o
tačkama dnevnog reda za koji postoji kvorum. Propisno sazvana skupština može odlučivati i o
vremenu održavanja ponovljene sjednice skupštine u skladu sa st. 2. i 3. ovog člana.
(7) Ako je osnivačkim aktom akcionarskog društva ili ovim zakonom predviđeno glasanje
akcionara određene klase o određenim pitanjima, kvorum za glasanje utvrđuje se u skladu sa st. 1.
do 6. ovog člana.
Većina za odlučivanje

p
(1) Ako na sjednici skupštine postoji kvorum, odluke se donose običnom većinom glasova
akcionara prisutnih lično ili preko punomoćnika koji imaju pravo glasa o određenom pitanju,
osim ako je ovim zakonom ili osnivačkim aktom za glasanje o pojedinim pitanjima određen veći
broj glasova ili glasova klase akcija.
(2) Kada je ovim zakonom propisana kvalifikovana većina za donošenje odluke o određenom
pitanju, ta većina predstavlja pozitivno glasanje najmanje 2/3 glasova prisutnih i akcionara koji
glasaju pisanim putem i koji posjeduju akcije sa pravom glasa o tom pitanju, ako su ispunjeni
uslovi iz člana 283. Zakona.
(3) Osnivačkim aktom ili statutom društva može da se odredi da se odluke iz stava 2. ovog člana
donose većinom glasova svih akcija sa pravom glasa o određenom pitanju ali ne manjom većinom
od obične većine ukupnog broja akcija sa pravom glasa i ne manjom od obične većine svih akcija
svake klase akcija sa pravom glasa o tom pitanju.
Pravo glasa

(1) Svaka izdata obična akcija daje pravo jednog glasa o svim pitanjima o kojima se glasa na
skupštini akcionara, a svaka izdata povlašćena akcija kada daje pravo glasa to pravo mora ostvariti
u okviru ograničenja iz člana 204. stav 6. ovog zakona, u skladu sa osnivačkim aktom društva, ako
nije drugačije uređeno ovim zakonom.
(2) Akcije koje drži akcionarsko društvo kao sopstvene akcije ne daju pravo glasa. Hartije od
vrijednosti koje nisu akcije ne daju pravo glasa.
(3) Akcije akcionarskog društva ne daju pravo glasa na sjednici skupštine društva ako je njihov
akcionar, direktno ili indirektno, drugo društvo u kome ovo akcionarsko društvo ima, direktno ili
indirektno, akcije ili udjele po osnovu kojih kontroliše glasanje tog drugog društva (zavisno,
podređeno društvo).
Ugovori o glasanju

(1) Ugovor kojim se akcionar ili punomoćnik obavezuje da će glasati po uputstvima akcionarskog
društva ili člana upravnog odbora, direktora ili člana izvršnog odbora, ništav je.
(2) Ugovor kojim se akcionar obavezuje da će koristiti pravo glasa na određeni način ili da neće
glasati, u zamjenu za pogodnosti ili druge usluge koje mu odobri društvo ili član upravnog
odbora, direktor ili član izvršnog odbora društva, ništav je.
Telefonske sjednice

Sjednice skupštine akcionara akcionarskog društva koje nema više od deset akcionara mogu se
održavati i korišćenjem konferencijske veze ili korišćenjem druge audio i vizuelne komunikacijske
opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim,
pa se za lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici smatra da su prisutna sjednici.

p
Način glasanja

(1) Glasanje na sjednici skupštine akcionara je putem glasačkih listića koji mogu biti prilagođeni
potrebi kompjuterske obrade ako akcionarsko društvo ima više od 100 akcionara ili ako to
zahtijevaju akcionari sa najmanje 10 % prisutnih ili zastupanih akcija sa pravom glasa o
određenom pitanju, kada se odlučuje o:
a) izboru ili razrješenju direktora ili članova upravnog odbora, nezavisnog revizora i likvidacionog
upravnika i
b) finansijskim izvještajima, izvještajima o poslovanju i usvajanju sistema nagrađivanja direktora ili
članova upravnog odbora društva.
(2) Glasački listić sadrži:
a) poslovno ime društva, datum i vrijeme održavanja sjednice skupštine,
b) pitanja o kojima se glasa po redoslijedu iz dnevnog reda,
v) odredbu o glasanju "za", "protiv" ili "uzdržan od glasanja" o svakom pitanju i
g) u slučaju glasanja za direktora ili članove upravnog odbora društva ime svakog kandidata i
naziv organa u koji se bira.
(3) U slučaju glasanja putem glasačkih listića:
a) glas o drugim pitanjima osim izbora organa društva računa se samo ako akcionar naznači jednu
od tri moguće opcije u stavu 2. tačka v) ovog člana,
b) glas o izboru ili razrješenju direktora ili članova upravnog odbora društva bez kumulativnog
glasanja, u skladu sa ovim zakonom, računa se samo ako akcionar glasa za broj kandidata koji ne
prelazi ukupan broj članova koji se bira i
v) glas o izboru ili razrješenju direktora ili članova upravnog odbora društva sa kumulativnim
glasanjem računa se samo ako akcionarov ukupan broj glasova za sve kandidate ne pređe ukupan
broj glasova koje ima taj akcionar.
(4) Ako glasački listić sadrži više pitanja o kojima se glasa, nepunovažnost glasanja o jednom
pitanju ne utiče na punovažnost glasanja o drugim pitanjima.
(5) Glasanje na skupštini akcionara u slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavom 1. ovog člana
društva može da se vrši javno dizanjem ruke ili drugim javnim postupkom.
Glasačka prava nekih vrsta držalaca akcija ili akcionara

(1) Pravo glasa na osnovu akcija datih u zalogu ima akcionar kao zalogodavac.

p
(2) Pravo glasa na osnovu akcija ili udjela koje akcionarsko društvo ima u drugom društvu, može
ostvarivati punomoćnik ili zakonski zastupnik.
(3) Pravo glasa na osnovu akcija preminulog lica, maloljetnika ili drugog lica koje nema poslovnu
sposobnost, može vršiti zakonski zastupnik tog lica, bez prenosa tih akcija na ime tog zastupnika.
(4) Pravo glasa na osnovu akcija koje za stečajnog dužnika drži stečajni ili likvidacioni upravnik
prilikom likvidacije društva, može vršiti bez prenosa tih akcija na svoje ime ako je ovlašćenje za to
dato odgovarajućom sudskom odlukom u kojoj je takvo lice ovlašćeno.
Stupanje na snagu odluke skupštine

Odluka skupštine akcionara stupa na snagu danom donošenja, osim u sljedećim slučajevima:
a) ako u odluci nije određen neki drugi datum i
b) kada zakon izričito uređuje da odluka stupa na snagu kad se registruje i objavi, u kom slučaju je
dan registrovanja, odnosno njenog objavljivanja, dan stupanja na snagu.
Isključenje prava glasa

(1) Akcionar ne može glasati u skupštini akcionara kada se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza i obaveza sa njim povezanih lica prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega ili sa njim povezanih lica,
v) odobravanju poslova u kojima postoji sukob interesa između njega i / ili sa njim povezanih lica
i društva u skladu sa ovim zakonom,
g) ograničenju ili isključenju prava prečeg sticanja akcija putem privatne emisije, ako je taj
akcionar i/ili s njim povezano lice određeno kao unaprijed poznati kupac.
(2) Ograničenje prava glasa za akcionara društva i njegovog zastupnika, odnosno punomoćnika iz
stava 1. ovog člana ne primjenjuje se kad se odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju kao člana
upravnog odbora, direktora ili likvidatora društva.
(3) Glasovi akcionara čije je pravo glasa isključeno u konkretnom slučaju ne uzimaju se u obzir ni
prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje.
Zapisnik

(1) Svaka odluka skupštine akcionara unosi se u zapisnik koji vodi zapisničar.
(2) Predsjednik skupštine akcionara odgovoran je za uredno sačinjavanje zapisnika.

p
(3) Zapisnik sjednice skupštine akcionara sačinjava se najkasnije 15 dana od dana njenog
održavanja.
(4) Zapisnik sa sjednice skupštine akcionara sadrži naročito: mjesto i dan održavanja sjednice
skupštine, dnevni red, ime i prezime zapisničara, predsjedavajućeg i članova komisije za glasanje,
kvorum, rezultat glasanja "za", "protiv" i "uzdržan od glasanja' za svaku odluku, način glasanja,
sažeti prikaz diskusije, kao i listu donesenih odluka na skupštini akcionara.
(5) Sastavni dio zapisnika sjednice skupštine akcionara je spisak učesnika i dokazi o propisnom
sazivanju.
(6) Zapisnik sjednice skupštine akcionara potpisuju predsjednik skupštine, dva imenovana
akcionara (ovjerači zapisnika) i zapisničar.
10.6. Ništavost i pobijanje odluka skupštine akcionara
10.6.1. Opšti osnovi ništavosti i pobijanja
Osnovi

(1) Osim slučajeva iz člana 236. stav 2, člana 241. stav 3, člana 247. stav 3, člana 248. stav 2. i
člana 265. stav 3. ovog zakona, odluka skupštine je ništava:
a) ako je donesena na skupštini koja nije sazvana na način propisan članom 272. ovog zakona,
osim ako su na njoj učestvovali svi akcionari,
b) ako je u njenom donošenju učestvovao akcionar čije je pravo glasa trebalo biti isključeno u
smislu člana 291. ovog zakona ili mu je vršenje prava glasa zabranjeno u skladu sa zakonom,
v) ako nije uvrštena u dnevni red na način propisan članom 275. ovog zakona,
g) ako se njenim sadržajem čini povreda propisa kojim se isključivo ili pretežno štite interesi
povjerilaca društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,
d) ako je suprotna moralu i
đ) ako je pravosnažnom presudom, donesenom po tužbi za pobijanje odluke, proglašena
ništavom.
(2) Pobijanje odluka skupštine akcionara vrši se pred nadležnim sudom:
a) ako je ništava u smislu stava 1. ovog člana,
b) ako odluka nije donesena na način utvrđen ovim zakonom, osnivačkim aktom ili statutom,
v) ako je odluka suprotna zakonu, osnivačkom aktu ili statutu i
g) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom.

p
(3) Tužbu iz stava 2. ovog člana može da podnese: svaki akcionar koji je na sjednici skupštine
glasao protiv predmetne odluke, kao i akcionar koji nije bio propisno pozvan na sjednicu
skupštine ili je onemogućen na drugi način da bude na njoj.
(4) Tužbu iz st. 1. i 2. ovog člana može podnijeti i svaki član upravnog odbora.
(5) Tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara ne sprečava njenu registraciju, ali registarski
sud može odgoditi upis ako to ocijeni kao opravdano.
(6) Ako je izvršena registracija odluke koja je predmet pobijanja, sud može na prijedlog lica iz st.
3. i 4. ovog člana donijeti rješenje da se registruje zabilježba spora.
10.6.2. Posebni osnovi pobijanja
Pobijanje izbora direktora ili članova upravnog odbora

(1) Odluka o izboru direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva može se pobijati,
osim u slučaju iz člana 293. ovog zakona i ako:
a) je upravni odbor sastavljen protivno odredbama zakona, osnivačkog akta ili statuta,
b) skupština akcionara u upravni odbor izabere lice koje nije bilo predloženo u skladu sa
zakonom, osnivačkim aktom ili statutom,
v) skupština akcionara u upravni odbor izabere više članova nego što je to određeno zakonom ili
statutom i
g) izabrano lice za direktora ili člana upravnog odbora u vrijeme izbora ne ispunjava propisane
uslove za taj izbor.
(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na pobijanje izbora članova odbora za reviziju,
internog revizora i članova izvršnog odbora.
Pobijanje odluke o usvajanju finansijskih izvještaja

(1) Odluka o usvajanju finansijskih izvještaja, osim u slučajevima iz člana 293. ovog zakona može
se pobijati, ako:
a) je sadržaj finansijskih izvještaja suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite
interesi povjerilaca akcionarskog društva i
b) nije izvršena nezavisna revizija finansijskih izvještaja koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to
nisu obavila za to ovlašćena lica.
(2) Pobijanje odluka skupštine akcionara o utvrđivanju finansijskih izvještaja, kao i pobijanje
odluka upravnog odbora o utvrđivanju prijedloga tih izvještaja imaju za posljedicu pobijanje
odluka skupštine akcionara o raspodjeli dobiti donesene na osnovu tih pobijanih odluka.

p
Pobijanje odluke o raspodjeli dobiti

(1) Odluka o raspodjeli dobiti, pored slučajeva iz člana 293. ovog zakona, može se pobijati i u
slučaju da se odlukom o raspodjeli dobiti ne vrši isplata dividende akcionarima, a tu je isplatu
trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje i pod sljedećim uslovima:
a) da je pribavljena pozitivna procjena dobrog privrednika,
b) da je bilo obavezno donijeti odluku o isplati dividende u skladu sa dividendnom politikom
društva, koja se utvrđuje prema standardima korporativnog upravljanja u skladu sa ovim
zakonom.
(2) Pod procjenom dobrog privrednika iz stava 1. ovog člana smatra se procjena zasnovana na
mišljenju nezavisnog revizora o tome da isplata dividende ne bi dovela do toga da:
a) neto imovina društva bude manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se
mogu koristiti za isplate članovima društva u skladu sa ovim zakonom ili drugim propisima, a
umanjenog za iznos koji je društvo dužno da unese u rezerve za godinu u kojoj se vrše isplate,
b) društvo bude onemogućeno da plaća svoje dugove čija se dospjelost očekuje u redovnom toku
poslovanja društva.
(3) Tužbu za pobijanje odluke iz stava 1. ovog člana mogu da podnesu akcionari čije ukupno
učešće u osnovnom kapitalu društva iznosi najmanje 10%.
10.6.3. Isključenje pravila o pobijanju
Izuzeci

Odluka skupštine akcionara ne može se pobijati, ako:
a) nepostupanje po odredbama osnivačkog akta ili statuta ima za posljedicu manju povredu prava
tužioca ili drugog lica, ili ako takvo nepostupanje nema neke značajnije pravne posljedice,
b) pobijanje bitno ograničava prava trećih lica stečena u dobroj vjeri i
v) je osnov pobijanja odluke skupštine sazivanje suprotno zakonu, osnivačkom aktu i statutu,
koje je otklonjeno u skladu sa čl. 273. i 274. ovog zakona.
10.6.4. Postupak pobijanja
Tužba i postupak

(1) Tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara podnosi se protiv društva.

p
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za donesenu
odluku, a najkasnije u roku od šest mjeseci, odnosno kod otvorenog akcionarskog društva čije su
akcije uvrštene na službeno berzansko tržište, u roku od 90 dana od dana donošenja.
(3) Ako je tužilac bio prisutan na sjednici skupštine akcionara na kojoj je odluka donesena, rok iz
stava 2. ovog člana počinje teći prvog narednog dana od dana kada je zaključena sjednica
skupštine akcionara na kojoj je odluka donesena, a ako tužilac nije prisustvovao sjednici na kojoj
je donesena odluka, rok počinje prvog narednog dana od dana kada je za odluku mogao saznati.
(4) Akcionarsko društvo po tužbi iz stava 1. ovog člana zastupa generalni direktor, odnosno lice
ovlašćeno osnivačkim aktom kada je tužilac akcionar, a kada je tužbu podnio član upravnog
odbora, društvo može zastupati poseban punomoćnik koga odredi skupština akcionara, u skladu
sa osnivačkim aktom ili statutom ili prema okolnostima slučaja i sud u vanparničnom postupku.
(5) Sud može na zahtjev akcionarskog društva po slobodnoj ocjeni da naloži tužiocu da položi
obezbjeđenje za pokriće moguće štete koja bi se tužbom prouzrokovala društvu.
(6) Sud može da donese i privremenu mjeru radi sprečavanja izvršenja donesene odluke za koju
se tužbom traži pobijanje, ako je vjerovatno da bi se njenim izvršenjem društvu mogla pričiniti
znatna šteta.
(7) Ako se vodi više postupaka za pobijanje odluke skupštine akcionara, postupci se spajaju.
Postupak po tužbi za pobijanje odluke skupštine akcionara je hitan.
(8) Sud može da odredi primjereni rok za usklađivanje odluke skupštine akcionara povodom koje
je pokrenut postupak za pobijanje sa zakonom, osnivačkim aktom ili statutom, ako ocijeni da je
to potrebno i moguće, u protivnom, kao i u slučaju kada po isteku ostavljenog roka usklađivanje
nije izvršeno, sprovodi postupak pobijanja po podnesenoj tužbi.
(9) U slučaju da društvo istakne prigovor manje povrede prava, odnosno prigovor nepostojanja
značajnije pravne posljedice iz člana 296. ovog zakona, sud ostavlja rok njegovom upravnom
odboru da o tome pruži odgovarajuće dokaze. Ukoliko upravni odbor ne postupi po nalogu suda
u ostavljenom roku, sud odbacuje prigovor i nastavlja postupak kao da prigovor o isključenju
prava na pobijanje predmetne odluke skupštine akcionara nije ni dat.
(10) Svaki akcionar može da bude umiješač u sporu.
(11) Presuda kojom se pobija odluka skupštine akcionara djeluje u korist i protiv svakog
akcionara i obavezujuća je za odnose između akcionara i društva, kao i društva i članova organa
društva.
(12) Ako je tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara odbijena zbog nepostojanja osnova da
se napadnuta odluka pobije, društvu solidarno odgovaraju za prouzrokovanu štetu tužioci koji su
podnijeli tužbu zlonamjerno ili zbog grube nepažnje.
(13) Ako je odluka skupštine akcionara koja je pobijena bila registrovana, sud po službenoj
dužnosti dostavlja registarskom sudu i presudu kojom je ona proglašena ništavom, radi
registracije i objavljivanja. Presuda se registruje i objavljuje na isti način kao što je objavljena i
odluka koja je pobijena.

p
(14) Ako se odluka skupštine akcionara koja je pobijena odnosi na promjenu osnivačkog akta,
sudskom registru se uz presudu podnosi potpuni tekst notarski obrađenog, izmijenjenog
osnivačkog akta kako treba da glasi, uzimajući u obzir presudu suda i sve dotadašnje izmjene tog
akta.
11. Upravni odbor i izvršni odbor
11.1. Opšte pravilo za direktora ili upravni odbor
Obaveznost

(1) Zatvoreno akcionarsko društvo ima direktora ili upravni odbor.
(2) Otvoreno akcionarsko društvo ima upravni odbor.
(3) Odredbe ovog zakona o upravnom odboru otvorenog akcionarskog društva primjenjuju se i
na direktora zatvorenog akcionarskog društva kad nema upravni odbor.
11.2. Statusna pitanja upravnog odbora
Broj članova

(1) Broj članova upravnog odbora otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se osnivačkim
aktom.
(2) U otvorenom akcionarskom društvu upravni odbor ima najmanje tri člana a najviše 15
članova.
Izbor i kumulativno glasanje

(1) Članove upravnog odbora akcionarskog društva:
a) biraju akcionari na godišnjoj skupštini i
b) mogu birati akcionari na bilo kojoj vanrednoj skupštini koja je sazvana radi tog izbora.
(2) Kandidate za izbor članova upravnog odbora predlažu postojeći upravni odbor, akcionari ili
komisija za imenovanje upravnog odbora, ako je formirana (ovlašćeni predlagači).
(3) Broj glasova koje za svakog člana upravnog odbora ima svaki akcionar jednak je broju
posjedovanih akcija.
(4) U otvorenom akcionarskom društvu članovi upravnog odbora biraju se kumulativnim
glasanjem ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno.

p
(5) Pod kumulativnim glasanjem u smislu stava 4. ovog člana podrazumijeva se glasanje u kome
svaki akcionar ili punomoćnik sa pravom glasa, broj glasova kojim raspolaže množi sa brojem
članova upravnog odbora koji se biraju i može sve te glasove dati jednom kandidatu ili ih
raspodijeliti bez ograničenja svim kandidatima.
(6) Osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog akcionarskog društva može se odrediti
kumulativno glasanje za izbor članova upravnog odbora društva.
Nezavisni i neizvršni članovi upravnog odbora

(1) Otvorena akcionarska društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište moraju u
upravnom odboru imati većinu neizvršnih članova upravnog odbora od kojih su najmanje dva
nezavisna člana.
(2) Ovlašćeni predlagači iz člana 300. stav 2. predlažu najmanje tri kandidata za neizvršne članove
upravnog odbora.
(3) Nezavisni član upravnog odbora jeste lice koje samo ili sa članovima porodice, u dvije
prethodne godine:
a) nije bilo zaposleno u društvu,
b) nije isplatilo društvu niti primilo od društva isplate veće od 20.000 konvertibilnih maraka,
v) nije vlasnik više od 10 % akcija ili udjela, direktno ili indirektno, u licu koje je isplatilo ili
primilo od društva iznos veći od iznosa iz tačke b) ovog stava,
g) ne posjeduje direktno ili indirektno (uključujući i druga sa njima povezana lica u smislu ovog
zakona) akcije društva koje predstavljaju više od 10 % osnovnog kapitala društva,
d) nije bilo direktor društva ili član upravnog odbora, osim ako nije bio kao nezavisni član i
đ) nije bilo nezavisni revizor društva.
(4) Neizvršni član upravnog odbora je lice koje nije član izvršnog odbora u smislu ovog zakona.
Mandat i popunjavanje sastava

(1) Mandat direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva, uključujući i članove koji
se biraju za upražnjeno mjesto člana, traje najviše pet godina uz mogućnost ponovnog izbora, ali
može da prestane na svakoj godišnjoj skupštini ako ne bude usvojen godišnji izvještaj o
poslovanju.
(2) Upražnjeno mjesto u upravnom odboru popunjava se kooptacijom na prvoj narednoj sjednici
odbora, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno.

p
(3) Ako se broj članova upravnog odbora akcionarskog društva smanji ispod polovine broja
određenog u osnivačkom aktu ili statutu društva i ako upravni odbor ne popuni upražnjena
mjesta u skladu sa stavom 2. ovog člana, preostali članovi upravnog odbora sazivaju skupštinu
akcionara radi popunjavanja upražnjenih mjesta.
Predsjednik

(1) Predsjednika upravnog odbora akcionarskog društva bira između svojih članova upravni
odbor većinom od ukupnog broja, ako osnivačkim aktom ili statutom nije određena druga većina.
(2) Upravni odbor akcionarskog društva može da razriješi i izabere novog predsjednika u bilo
koje vrijeme.
(3) Predsjednik upravnog odbora akcionarskog društva može da ima prava i obaveze predsjednika
društva ako je tako određeno osnivačkim aktom i statutom.
(4) Predsjednik upravnog odbora akcionarskog društva saziva i predsjedava sjednicama odbora i
odgovoran je za vođenje i čuvanje zapisnika sa sjednica.
(5) Do izbora predsjednika upravnog odbora akcionarskog društva, kao i u slučaju odsustva
izabranog predsjednika odbora, sjednicama predsjedava drugi član odbora izabran na tim
sjednicama većinom prisutnih članova.
11.3. Djelokrug i način rada
Djelokrug

(1) Upravni odbor akcionarskog društva nadležan je naročito za odlučivanje o pitanjima koja se
odnose na:
a) upravljanje razvojem društva i strategijom i nadziranjem izvršnih direktora i administracije
društva,
b) utvrđivanje ili odobravanje poslovnog plana društva,
v) usvajanje šestomjesečnih finansijskih izvještaja društva,
g) sazivanje sjednice skupštine akcionara i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda,
d) davanje i opozivanje prokure,
đ) utvrđivanje prijedloga odluka skupštine akcionara i kontrolu njihovog sprovođenja,
e) izdavanje akcija u okviru limita utvrđenog osnivačkim aktom i ovim zakonom,
ž) izdavanje zamjenljivih obveznica, obveznica, varanata ili drugih hartija od vrijednosti, u okviru
limita predviđenog osnivačkim aktom i ovim zakonom,

p
z) izbor i razrješenje izvršnih direktora, odobravanje uslova ugovora koje društvo zaključuje sa
njima i utvrđivanje njihove naknade,
i) utvrđivanje iznosa i dana dividende, dana plaćanja i postupka plaćanja dividendi, kad mu
osnivački akt društva da takvo ovlašćenje i
j) donošenje odluka o drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom ili
statutom društva.
(2) Pitanja iz djelokruga upravnog odbora akcionarskog društva mogu se prenijeti u djelokrug
skupštine akcionara samo odlukom upravnog odbora, ako osnivačkim aktom ili statutom društva
nije drugačije određeno.
Odgovornost za poslovne knjige

Direktor i upravni odbor akcionarskog društva odgovorni su za vođenje poslovnih knjiga i
unutrašnji nadzor poslovanja, u skladu sa zakonom.
Sjednice

(1) Upravni odbor akcionarskog društva održava najmanje četiri redovne sjednice godišnje, od
kojih jednu najkasnije 60 dana prije godišnje skupštine akcionara.
(2) Pored redovnih sjednica, upravni odbor akcionarskog društva može održavati i vanredne
sjednice koje saziva predsjednik po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev jedne trećine članova
upravnog odbora. Ako predsjednik upravnog odbora ne sazove sjednicu odbora, na pisani
zahtjev trećine članova upravnog odbora sjednicu mogu sazvati i ti članovi.
(3) Pisani poziv za sjednicu upravnog odbora akcionarskog društva dostavlja se svim članovima
najkasnije deset dana prije datuma održavanja vanredne sjednice, osim ako se sjednica zakazuje u
hitnim slučajevima utvrđenim statutom kada taj rok može biti i kraći. Prisustvo člana upravnog
odbora sjednici na koju nije uredno pozvan otklanja nedostatak postupka sazivanja sjednice, osim
ako taj član prisustvuje sjednici odbora radi davanja prigovora zbog nezakonito sazvane sjednice
odbora.
(4) Upravni odbor akcionarskog društva može donijeti poslovnik kojim se bliže uređuje način
rada odbora, osim ako to nije određeno osnivačkim aktom ili statutom društva.
(5) Izuzetno od stava 3. ovog člana, poziv i cjelokupan materijal za sjednicu upravnog odbora
može se dostaviti i elektronskom poštom, ako je takav način dostavljanja propisan poslovnikom
o radu upravnog odbora ili osnivačkim aktom, odnosno statutom društva.
Konferencijske sjednice i odlučivanje bez sjednice

p
(1) Sjednice upravnog odbora akcionarskog društva mogu se održavati i korišćenjem
konferencijske veze ili korišćenjem druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva
lica koja učestvuju na sastanku mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim, ako osnivačkim
aktom ili statutom društva to nije isključeno. Smatra se da su lica koja na ovaj način učestvuju na
sjednici prisutna sjednici.
(2) Ako osnivački akt ili statut akcionarskog društva određuju da se odluke upravnog odbora
akcionarskog društva donose na sjednici, bilo koja odluka odbora koja može biti donesena na
sjednici može biti donesena i bez sjednice ako nijedan član odbora ne izrazi svoju nesaglasnost u
pisanoj formi, koja se odnosi na donesenu odluku ili preduzetu radnju.
Komisije upravnog odbora

(1) Radi uvida, istraživanja, davanja preporuka ili preduzimanja drugih radnji o pitanjima koja su u
djelokrugu upravnog odbora, upravni odbor otvorenog akcionarskog društva čije su akcije
uvrštene na službeno berzansko tržište, može formirati dvije komisije koje imaju najmanje tri
člana.
(2) Komisije iz stava 1. ovog člana donose odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.
(3) Komisije iz stava 1. ovog člana su:
a) komisija za imenovanja predlaže lica za članove upravnog odbora ili članove izvršnog odbora i
daje preporuke za takva lica za cijeli odbor, uključujući i preporuke kandidata za članstvo u
odboru i uključenje u dnevni red za sljedeću godišnju skupštinu akcionara i
b) komisija za naknade predlaže politiku društva u vezi sa naknadama upravnom odboru i
izvršnom odboru i internim revizorima, daje preporuke u vezi sa politikom naknada i iznosom za
svakog člana odbora u cijelom upravnom odboru, uzimajući u obzir ukupne naknade, plate,
nagrade, troškove i zarade zaposlenima, a takođe uzimajući u obzir standarde naknada propisane
zakonom.
(4) Uslovi za izbor, broj članova, mandat, razrješenje, naknade, sjednice i druga bitna pitanja
statusa članova komisije upravnog odbora utvrđuju se odlukom upravnog odbora ili statutom
društva.
Kodeks ponašanja

(1) Upravni odbor otvorenog akcionarskog društva donosi svoj pisani kodeks ponašanja ili
prihvata standarde korporativnog upravljanja koje donosi Komisija za hartije od vrijednosti
Republike Srpske, koji kao minimum pokriva standarde stručnosti i nezavisnosti direktora,
odnosno članova upravnog odbora, moralne standarde u njihovom ponašanju, odgovornost
direktora, odnosno članova upravnog odbora, uključujući prisustvo sjednicama, pažnju u
proučavanju materijala i pravila za objavljivanje i uvid u moguće sukobe interesa sa društvom,
politiku naknada direktorima, odnosno članovima upravnog odbora, planiranje zamjene za
članove upravnog odbora i članove izvršnog odbora, kao i druga pitanja upravljanja koja smatra
značajnim.

p
(2) Akcionarsko društvo kodeks ponašanja objavljuje na svojoj internet stranici i čini ga
dostupnim u štampanoj formi svakom akcionaru koji to zahtijeva.
(3) Na svakoj godišnjoj skupštini upravni odbor akcionarskog društva u godišnjem izvještaju o
poslovanju daje izjavu o usklađenosti organizacije i djelovanja sa kodeksom ponašanja i
objašnjava svaku neusklađenost društva sa kodeksom ponašanja ako je do nje došlo.
(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana sadrži najmanje:
a) podatke o kodeksu ponašanja koji je društvo obavezno da primjenjuje, odnosno standardima
korporativnog upravljanja koje društvo dobrovoljno primjenjuje,
b) da li društvo odstupa od kodeksa ponašanja iz tačke a) ovog stava, navodeći razloge tog
odstupanja;
v) opis osnovnih obilježja sprovođenja unutrašnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u
odnosu na finansijsko izvještavanje,
g) podatke o povezanim licima i
d) podatke o direktorima, članovima upravnog odbora i članovima komisija upravnog odbora.
11.4. Odlučivanje
Kvorum i većina za donošenje odluka

(1) Kvorum za rad i odlučivanje upravnog odbora akcionarskog društva čini većina od ukupnog
broja članova odbora, ako osnivačkim aktom ili statutom nije određen veći broj.
(2) Smatra se da je odluka upravnog odbora akcionarskog društva donesena ako se za nju izjasni
većina prisutnih članova, ako osnivačkim aktom ili statutom nije određen veći broj članova za
odluku.
(3) Odluke upravnog odbora unose se bez odgađanja u knjigu odluka.
(4) Odluke upravnog odbora akcionarskog društva stupaju na snagu danom donošenja.
(5) Ako su glasovi upravnog odbora akcionarskog društva pri odlučivanju jednako podijeljeni,
odlučujući je glas predsjednika, osim ako osnivačkim aktom ili statutom akcionarskog društva nije
drugačije određeno.
Isključenje prava glasa

Odredbe ovog zakona o isključenju prava glasa akcionara u skupštini akcionara shodno se
primjenjuju i na isključenje prava glasa člana prilikom odlučivanja u upravnom odboru.
Zapisnik

p

(1) Na sjednicama upravnog odbora akcionarskog društva vodi se zapisnik koji se podnosi
odboru na usvajanje na prvoj narednoj sjednici. Zapisnik potpisuju predsjednik odbora ili drugo
lice koje je predsjedavalo sjednici odbora i zapisničar koji je vodio zapisnik.
(2) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora akcionarskog društva sačinjava se najkasnije u roku od
deset dana od dana održavanja sjednice.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora akcionarskog društva obavezno sadrži vrijeme i mjesto
njenog održavanja, podatke o članovima koji prisustvuju sjednici i o odsutnim članovima, dnevni
red sjednice, pitanja koja su bila predmet glasanja i rezultat svakog glasanja, sažet prikaz rasprave
o pitanjima iz dnevnog reda, uključujući i ime svakog člana koji je glasao "za", "protiv" ili koji se
"uzdržao od glasanja" i odluke koje su donesene.
(4) Propuštanje postupanja u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na valjanost drugih radnji i
odluka navedenih u zapisniku upravnog odbora akcionarskog društva.
11. 5. Izvršni direktori i izvršni odbor
Pojam

(1) Akcionarsko društvo može imati jednog ili više izvršnih direktora. Broj izvršnih direktora
određuje se osnivačkim aktom ili statutom društva.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva i zakonski su zastupnici društva, osim ako je
osnivačkim aktom ili statutom određeno da samo pojedini izvršni direktori zastupaju društvo.
(3) Ako akcionarsko društvo ima više izvršnih direktora, upravni odbor između jednog od njih
imenuje generalnog direktora.
(4) Izvršni direktori biraju se iz reda lica koja su članovi upravnog odbora ili drugih lica, s tim da
izvršni direktori koji se biraju iz reda članova upravnog odbora čine manje od polovine članova
tog odbora.
(5) U akcionarskom društvu koje ima više od dva izvršna direktora formira se izvršni odbor.
(6) Djelokrug izvršnog odbora uključuje sprovođenje odluka upravnog odbora akcionarskog
društva i sva pitanja u vezi sa vođenjem poslova i tekućim poslovima društva, osim pitanja koja
su u nadležnosti upravnog odbora i skupštine akcionara.
(7) Izvršni odbor akcionarskog društva dužan je da poštuje sva ograničenja svojih ovlašćenja
propisana zakonom, osnivačkim aktom ili bilo kojom odlukom skupštine akcionara ili upravnog
odbora društva.
(8) Osnivačkim aktom akcionarskog društva, statutom ili odlukom upravnog odbora društva
mogu se odrediti posebne funkcije, ovlašćenja, dužnosti i nazivi za članove izvršnog odbora, kao i
posebni postupci za sazivanje i održavanje sjednica izvršnog odbora i donošenje odluka.

p
(9) Članove izvršnog odbora akcionarskog društva može razriješiti upravni odbor društva u bilo
koje vrijeme, sa posebnim razlogom ili bez njega, kada je to po ocjeni odbora u najboljem
interesu društva, s tim da takvo razrješenje ne može povrijediti ugovorna prava razriješenog lica.
(10) Odredbe Zakona koje se odnose na izvršni odbor shodno se primjenjuju na izvršne
direktore.
Generalni direktor i zastupanje društva

(1) Generalnog direktora akcionarskog društva bira upravni odbor.
(2) U akcionarskom društvu koje ima izvršni odbor predsjednik izvršnog odbora je generalni
direktor društva.
(3) Generalni direktor akcionarskog društva saziva sjednice izvršnog odbora i predsjedava njima,
organizuje njegov rad i stara se o vođenju zapisnika sa tih sjednica.
(4) Generalni direktor zastupa akcionarsko društvo nakon upisa u registar poslovnih subjekata,
bez posebne punomoći.
(5) Akcionarsko društvo pored generalnog direktora mogu zastupati i drugi članovi upravnog
odbora, odnosno izvršnog odbora ako je tako određeno osnivačkim aktom društva.
(6) Ako više lica iz st. 4. i 5. ovog člana zastupa društvo, mogu postupati pojedinačno, osim ako
osnivačkim aktom nije drugačije određeno, registrovano i objavljeno, u skladu sa ovim zakonom i
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(7) Upravni odbor može razriješiti generalnog direktora na način i u postupku kako je definisano
u članu 313. stav 9. ovog zakona.
11.6. Posebne dužnosti upravnog odbora i izvršnog odbora
Izvještaj upravnog odbora skupštini i izvršnog odbora upravnom odboru

(1) Upravni odbor akcionarskog društva izvještava skupštinu akcionara o:
a) namjeravanoj poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima koja se odnose na vođenje
poslova, uključujući i odstupanje od ranije utvrđenih razloga za to, najmanje jednom godišnje,
b) ekonomičnosti, rentabilnosti i solventnosti društva, na godišnjoj skupštini,
v) poslovanju društva, njegovom finansijskom stanju, a u slučaju gubitka, predlaže mjere za
njegovo pokriće i
g) značajnim poslovnim događajima, odnosno poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za
rentabilnost poslovanja i za solventnost društva, da bi skupština prema njima mogla
blagovremeno da zauzme stav.

p
(2) Izvještaj iz stava 1. ovog člana ima isti sadržaj za matično društvo i sva zavisna društva u
smislu ovog zakona.
(3) Na zahtjev skupštine akcionara upravni odbor društva dužan je da dostavlja izvještaje o
drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje društva.
(4) Izvještaji upravnog odbora akcionarskog društva koji se dostavljaju skupštini akcionara
moraju biti sačinjeni u pisanoj formi, potpuni i istiniti.
(5) Upravni odbor akcionarskog društva, odnosno svaki član upravnog odbora može u bilo koje
vrijeme tražiti od izvršnog odbora da ga obavijesti o poslovima koji bi mogli biti od većeg uticaja
na poslovanje društva i na poslovne odnose sa drugim društvima, kao i o bilo kojem drugom
pitanju u skladu sa ovim zakonom.
(6) Izvršni odbor akcionarskog društva dužan je da stalno i potpuno informiše upravni odbor
društva u vezi sa pitanjima iz stava 5. ovog člana.
11.7. Primanja članova upravnog odbora i članova izvršnog odbora
Načela za primanja

(1) Nezavisni članovi upravnog odbora ne mogu biti u radnom odnosu u društvu.
(2) Članovi izvršnog odbora su u radnom odnosu u društvu.
(3) Neizvršni članovi upravnog odbora mogu biti u radnom odnosu u društvu.
(4) Članovi upravnog odbora koji nisu u radnom odnosu u društvu izvršavaju svoje dužnosti na
osnovu posebno zaključenog ugovora sa društvom kojim se određuje visina naknade za rad, kao i
druga pitanja koja se odnose na međusobna prava i obaveze člana i društva.
(5) Na ugovor iz stava 4. ovog člana prethodnu saglasnost daje skupština akcionara.
(6) Ugovor sa članovima izvršnog odbora koji sadrži elemente iz stava 4. ovog člana odobrava
skupština akcionara. U slučaju otvorenog akcionarskog društva iznos naknade koja se plaća
svakom članu upravnog odbora akcionarskog društva i svakom članu izvršnog odbora društva
objavljuje se u skladu sa zakonom.
11.8. Odgovornost članova upravnog odbora i članova izvršnog odbora
11.8.1. Statusna odgovornost
Ostavka

(1) Član upravnog odbora i član izvršnog odbora akcionarskog društva može u svako doba
podnijeti ostavku davanjem pisanog obavještenja upravnom odboru ili predsjedniku tog odbora.

p
(2) Ostavka ima pravno dejstvo od dana podnošenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji
datum.
(3) Ostavkom prestaje članstvo u upravnom odboru. Za prestanak članstva po ovom osnovu nije
potrebna posebna odluka organa društva.
(4) Ostavka se može opozvati samo uz saglasnost upravnog odbora akcionarskog društva.
(5) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primjenjuju se i na ostavku člana izvršnog odbora
akcionarskog društva.
Razrješenje

(1) Član upravnog odbora akcionarskog društva može biti razriješen odlukom skupštine
akcionara, sa navođenjem razloga ili bez njega, ako akcionari smatraju da je to u najboljem
interesu društva.
(2) Razrješenje člana upravnog odbora ima pravno dejstvo ako ga odobri najmanje većina glasova
akcija sa pravom glasa za izbor člana upravnog odbora na skupštini akcionara, s tim da:
a) član upravnog odbora ne može biti razriješen na skupštini akcionara osim ako je u obavještenju
o skupštini akcionara iz člana 272. stav 5. ovog zakona navedeno da je svrha skupštine pored
ostalog glasanje o razrješenju člana upravnog odbora na skupštini i
b) kad akcionarsko društvo ima kumulativno glasanje za izbor člana upravnog odbora, a ne
razrješavaju se svi članovi odbora, član upravnog odbora može biti razriješen ako bi glasovi za
njegovo razrješenje bili dovoljni za njegov izbor u slučaju kumulativnog glasanja za izbor cijelog
odbora.
(3) Razrješenje člana upravnog odbora akcionarskog društva ne može povrijediti prava koja nisu
u vezi sa svojstvom člana upravnog odbora poslije razrješenja koje član upravnog odbora može
imati na osnovu ugovora sa akcionarskim društvom. Izbor ili status lica kao člana upravnog
odbora ne može biti osnov za bilo koje takvo pravo člana upravnog odbora društva.
(4) Član izvršnog odbora akcionarskog društva može biti razriješen odlukom upravnog odbora
društva sa navođenjem razloga ili bez njega ako odbor vjeruje da je to u najboljem interesu
akcionarskog društva, pri čemu se primjenjuje odredba stava 3. ovog člana.
11.8.2. Imovinska odgovornost člana upravnog odbora i člana izvršnog odbora
Slučajevi posebne imovinske odgovornosti

(1) Član upravnog odbora akcionarskog društva koji prisustvuje sjednici odbora na kojoj je
donesena odluka smatra se da je saglasan sa takvom odlukom, osim ako izrazi svoju nesaglasnost
i unese je u zapisnik sjednice. Lice koje nije prisutno na sjednici smatra se da je saglasno sa
odlukom, osim ako svoju nesaglasnost ne saopšti pisano licu koje je predsjedavalo sjednici ili je
vodilo zapisnik sjednice, odmah nakon obavještenja o odluci.

p
(2) Članovi upravnog odbora akcionarskog društva i članovi izvršnog odbora akcionarskog
društva naročito su odgovorni društvu za štetu prouzrokovanu povredom svojih dužnosti, ako su
povredom zakona:
a) vratili ulog akcionaru,
b) platili kamate ili dividende akcionaru,
v) prouzrokovali da društvo upisuje, daje u zalog, stiče i poništava sopstvene akcije ili povlači i
poništava akcije,
g) odobrili zajam ili kredit,
d) izvršili plaćanje u vrijeme likvidacije društva,
đ) prouzrokovali da društvo nakon odluke o prestanku vodi poslove, osim poslova koji su nužni
za likvidaciju ili stečaj društva i
e) povrijedili dužnosti prema društvu navedene u čl. 32. do 34. i čl. 36. i 38. ovog zakona.
(3) Povredom dužnosti iz stava 2. ovog člana stiče se osnov za razrješenje članova upravnog
odbora akcionarskog društva i članova izvršnog odbora društva.
12. Nadzor
12.1. Osnovna načela
Interna revizija i odbor za reviziju

(1) Osnivačkim aktom ili statutom otvorenog akcionarskog društva može se odrediti, a kod
otvorenog akcionarskog društva čije su akcije uvrštene na službeno berzansko tržište mora se
odrediti da društvo ima internu reviziju, a može se odrediti da društvo ima odbor za reviziju.
(2) Osnivačkim aktom ili statutom zatvorenog akcionarskog društva može se odrediti da društvo
ima internog revizora ili odbor za reviziju.
Broj članova odbora za reviziju i status internog revizora

(1) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana. Broj članova odbora za reviziju mora biti neparan.
(2) Poslove interne revizije vrši lice koje je u radnom odnosu u društvu i koje ispunjava uslove
propisane aktom društva.
Izbor i razrješenje internog revizora i članova odbora za reviziju

p
(1) Članove odbora za reviziju bira skupština akcionarskog društva u skladu sa uslovima
propisanim aktima akcionarskog društva iz reda nezavisnih lica koja nisu povezana lica sa
društvom u smislu odredaba Zakona.
(2) Prvi članovi odbora za reviziju određuju se osnivačkim aktom ili posebnom odlukom
osnivača.
(3) Članovi odbora za reviziju akcionarskog društva mogu se razriješiti odlukom skupštine
članova društva, sa navođem razloga za razrješenje ili bez njega.
(4) Članovi odbora za reviziju akcionarskog društva razrješavaju se na isti način na koji su i birani.
(5) Razrješenje i članova odbora za reviziju akcionarskog društva ne utiče na njihova prava nakon
razrješenja koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može
isključiti pravo društva iz stava 3. ovog člana.
Djelokrug i način rada

(1) Odbor za reviziju akcionarskog društva:
a) donosi plan rada interne revizije,
b) razmatra izvještaje interne revizije i daje preporuke po izvještajima o reviziji,
v) izvještava upravni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o reviziji,
g) izvještava skupštinu akcionara društva o računovodstvu, izvještajima i finansijskom poslovanju
društva i njegovih povezanih društava,
d) izjašnjava se o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja skupština,
đ) izvještava o usklađenosti poslovanja društva sa zakonskim i drugim regulatornim zahtjevima i
e) predlaže skupštini izbor nezavisnog revizora, ako društvo ima obavezu revizije finansijskih
izvještaja.
(2) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor akcionarskog društva:
a) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti finansijskih izvještaja
društva,
b) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o vjerodostojnosti i kompletnosti izvještavanja
akcionara društva o finansijskim i drugim informacijama,
v) kontroliše i izvještava odbor za reviziju o ugovorima sklopljenim između društva i članova
upravnog odbora društva, kao i sa povezanim licima u smislu ovog zakona,
d) kontroliše usklađenost organizacije i djelovanja društva sa kodeksom ponašanja i

p
đ) kontroliše postupak rješavanja prigovora akcionara društva, članova organa društva ili drugih
lica u vezi sa t. a) do d) ovog stava.
(3) Odbor za reviziju podnosi izvještaj akcionarima akcionarskog društva na svakoj godišnjoj
skupštini, a na vanrednoj sjednici skupštine kada smatraju da je izvještavanje prikladno i nužno ili
kada to traži upravni odbor.
(4) U izvršavanju svojih dužnosti interni revizor može pregledati sva dokumenta društva,
provjeravati njihovu vjerodostojnost i podatke koji se u njima nalaze, zahtijevati izvještaje i
objašnjenja od upravnog odbora i zaposlenih i pregledati stanje imovine društva.
(5) Odbor za reviziju dostavlja poseban izvještaj skupštini o ugovorima zaključenim između
društva i povezanih lica u smislu ovog zakona.
(6) U izvršenju svojih dužnosti interni revizor i odbor za reviziju akcionarskog društva mogu
angažovati druga lica stručna za odgovarajuću oblast i odrediti im plaćanje razumne naknade.
(7) Interni revizor, odnosno odbor za reviziju poslove iz st. 1. do 6. ovog člana, kao i druge
poslove obavlja u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva.
(8) Ako zatvoreno akcionarsko društvo ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju, poslove iz
stava 1. ovog člana obavlja interni revizor.
(9) Ako zatvoreno akcionarsko društvo ima internu reviziju, a nema odbor za reviziju, interni
revizor izvještaje iz stava 2. ovog člana dostavlja skupštini akcionara društva.
Nezavisni revizor

(1) Otvoreno akcionarsko društvo ima nezavisnog revizora čiji su položaj i ovlašćenja utvrđeni
zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
(2) Nezavisni revizor otvorenog akcionarskog društva bira se na redovnoj godišnjoj skupštini
akcionara tekuće godine za reviziju finansijskih izvještaja za narednu poslovnu godinu.
(3) Nezavisni revizor akcionarskog društva može biti biran na period određen u skladu sa
zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
(4) Nezavisni revizor akcionarskog društva obavještava se istovremeno sa obavještavanjem
akcionara društva o održavanju skupštine akcionara ili odlučivanju bez sjednice radi učestvovanja
u radu skupštine u skladu sa statutom i zakonom.
Stručni povjerenik

(1) Na prijedlog manjinskih akcionara akcionarskog društva koji raspolažu sa najmanje 20 %
akcija osnovnog kapitala društva, skupština akcionara može da izabere stručnog povjerenika radi
pregleda finansijskih izvještaja kao i poslovnih knjiga društva u posljednje tri godine. U glasanju o
njegovom izboru ne može u svoje ni u tuđe ime učestvovati član upravnog odbora, ako se

p
ispitivanje stručnog povjerenika odnosi na ocjenu rada ovog organa ili nekog njegovog člana ili je
u vezi sa pokretanjem sudskog spora između društva i nekog od tih lica.
(2) Ako skupština akcionara po zahtjevu akcionara iz stava 1. ovog člana ne donese odluku o
izboru stručnog povjerenika na zahtjev tih akcionara, sud u vanparničnom postupku imenuje
jednog ili više stručnih povjerenika, ako se učini vjerovatnim postojanje povrede zakona ili
osnivačkog akta.
(3) Zahtjev iz stava 2. ovog člana podnosi se sudu u roku od 15 dana od dana održavanja
skupštine akcionara na kojoj je odbijen prijedlog da se izabere stručni povjerenik.
(4) Prije imenovanja stručnog povjerenika za akcionarsko društvo sud uzima izjave članova
upravnog odbora.
(5) Sud može imenovanje stručnog povjerenika usloviti polaganjem primjerenog obezbjeđenja od
podnosioca zahtjeva.
(6) Za stručnog povjerenika može se izabrati revizor koji ispunjava uslove propisane zakonom
kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
(7) Mandat, prava, dužnosti i odgovornosti i druga pitanja statusa stručnog povjerenika određuju
se u statutu akcionarskog društva ili odlukom o njegovom izboru.
(8) U vanparničnom postupku na zahtjev akcionarskog društva sud može donijeti rješenje kojim
nalaže Centralnom registru hartija od vrijednosti da izvrši zabilježbu zabrane prenosa akcija
akcionara koji je pokrenuo vanparnični postupak za imenovanje stručnog povjerenika do
završetka rada povjerenika.
Ovlašćenja stručnog povjerenika

(1) Stručni povjerenik ovlašćen je da pregleda poslovne knjige i dokumentaciju akcionarskog
društva i da traži obavještenja i izjave od članova upravnog odbora, kao i od lica zaposlenih u
društvu da bi utvrdio stanje poslovanja u društvu. Lica od kojih stručni povjerenik zatraži
obavještenja i izjave dužni su da ih daju bez odgađanja i istinito.
(2) Naknadu za rad stručnog povjerenika koga bira skupština akcionara određuje skupština, a
naknadu za rad stručnog povjerenika koga imenuje sud određuje sud.
Izvještaj stručnog povjerenika

(1) Stručni povjerenik dužan je da izvještaj o izvršenoj posebnoj reviziji bez odgađanja dostavi
upravnom odboru i odboru za reviziju akcionarskog društva.
(2) Akcionari društva koji su podnijeli zahtjev za imenovanje stručnog povjerenika od suda imaju
pravo na uvid u njegov izvještaj i u dokumentaciju koja mu je priložena.

p
(3) Izvještaj i dokumentacija iz stava 2. ovog člana stavlja se na raspolaganje zainteresovanim
licima koja imaju pravo na uvid u poslovnim prostorijama društva.
(4) Upravni odbor i odbor za reviziju akcionarskog društva dužni su da na prvoj narednoj sjednici
skupštine društva podnesu izvještaj stručnog povjerenika i da zatraže da ona o njemu odluči
nakon čitanja tog izvještaja u cjelini.
(5) Ako iz izvještaja stručnog povjerenika proizlazi da su učinjene bitne povrede zakona,
osnivačkog akta ili statuta društva, saziva se bez odgađanja vanredna skupština akcionara. Na
osnovu nalaza stručnog povjerenika i sud može po zahtjevu manjinskih akcionara iz člana 268.
stav 1. tačka v) ovog zakona naložiti društvu da u određenom roku održi skupštinu.
(6) Na skupštini akcionarskog društva koje raspravlja o nalazu stručnog povjerenika, upravni
odbor i odbor za reviziju društva izjašnjavaju se o svim utvrđenim nepravilnostima i o mjerama
koje predlaže stručni povjerenik ili koje sami namjeravaju da preduzmu. Upravni odbor
akcionarskog društva izjašnjava se i o pravu društva na naknadu štete.
(7) Ako se iz izvještaja stručnog povjerenika utvrdi ispravnost finansijskih izvještaja, odnosno da
su poslovne knjige uredno vođene, smatra se da zahtjev za sprovođenje posebne revizije nije bio
opravdan.
(8) U slučaju iz stava 7. ovog člana akcionari društva koji su zlonamjerno ili grubom nepažnjom
tražili da se sprovede posebna revizija, solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je time
pričinjena.
13. Sekretar društva
Izbor i status

(1) Otvoreno akcionarsko društvo može da ima sekretara, koga bira upravni odbor društva.
(2) Mandat sekretara otvorenog akcionarskog društva utvrđuje se statutom.
(3) Zarada i druga prava sekretara otvorenog akcionarskog društva uređuju se ugovorom između
sekretara i upravnog odbora društva, na prijedlog predsjednika.
(4) Sekretar akcionarskog društva odgovoran je za vođenje knjiga akcionara, za pripremu sjednica
i vođenje zapisnika skupštine akcionara i sjednica upravnog odbora, izvršnog odbora i odbora za
reviziju društva, registra zapisnika sjednica skupštine akcionara, registra zapisnika sjednica
upravnog odbora i odbora za reviziju društva i čuvanje dokumenata utvrđenih ovim zakonom i
statutom akcionarskog društva, osim finansijskih izvještaja.
(5) Sekretar otvorenog akcionarskog društva odgovoran je za organizovanje rada i praćenje
izvršavanja odluka skupštine akcionara, upravnog odbora i odbora za reviziju društva.
14. Izmjena osnivačkog akta
14.1. Izmjena odlukom upravnog odbora

p

Osnivački akt akcionarskog društva može da se izmijeni odlukom upravnog odbora bez
održavanja skupštine akcionara ako:
a) se izmjene i dopune odnose na promjene lica ovlašćenih za zastupanje društva ili druge izmjene
kojima se ne diraju prava bilo kog akcionara i
b) se izmjene i dopune odnose na povećanje broja izdatih akcija i osnovnog kapitala po osnovu
izdavanja akcija od upravnog odbora društva u skladu sa ovlašćenjima iz člana 200. st. 4. do 6.
ovog zakona.
Izmjena odlukom skupštine akcionara

(1) Osnivački akt može se izmijeniti kvalifikovanom dvotrećinskom većinom prisutnih i
akcionara koji glasaju pisanim putem, a koji posjeduju akcije sa pravom glasa, po prijedlogu
upravnog odbora, ako su ispunjeni uslovi iz člana 283. Zakona.
(2) Uz prijedlog upravnog odbora iz stava 1. ovog člana dostavlja se i pisano obrazloženje
predloženih izmjena, izjava upravnog odbora da će izmjene biti uključene u dnevni red skupštine,
kao i obavještenje o pravu nesaglasnih akcionara na naknadu vrijednosti svojih akcija, ako se
predloženim izmjenama umanjuju prava akcionara predvi đe na osni vač kim aktom i ovim za
konom.
(3) Ako akcionari sa povlašćenim akcijama imaju pravo glasanja kao klasa akcija o izmjenama
osnivačkog akta, smatra se da je ta izmjena usvojena ako je za izmjenu glasala kvalifikovana
većina svake klase akcija, kojaje ovlašćena da glasa grupno, kao i ukoliko je za izmjenu glasala
kvalifikovana većina iz člana 284. stav 2. Zakona.
(4) Skupština može ovlastiti upravni odbor da sačini prečišćeni tekst osnivačkog akta na osnovu
usvojenih odluka kojima se mijenja osnivački akt.
Registracija izmjene osnivačkog akta

(1) Izmjene i dopune osnivačkog akta akcionarskog društva smatraju se donesenim danom
donošenja.
(2) Izmjene i dopune osnivačkog akta registruju se i objavljuju u skladu sa zakonom. Uz prijavu
za registraciju prilaže se prečišćeni tekst osnivačkog akta sa notarskom potvrdom da se
izmijenjene odredbe osnivačkog akta slažu sa odlukom o izmjeni osnivačkog akta.
15. Pitanja o kojima glasaju akcionari povlašćenih akcija
Glasanje klase akcija (grupno glasanje)

p
Akcionari ma koje klase akcija imaju pravo da glasaju kao grupa o pitanjima koja se odnose na:
a) povećavanje ili smanjenje ukupnog broja odobrenih akcija te grupe (klase),
b) izmjenu bilo kog prava ili privilegije akcija te grupe (klase),
v) utvrđivanje prava imalaca bilo kojih drugih akcija na zamjenu ili konverziju njihovih akcija u
akcije klase koju drži ta klasa (grupa),
g) izmjenu akcija akcionara te klase u različit broj akcija ili u akcije druge klase,
d) izdavanje nove klase akcija koje imaju prava ili preferencije nadređene ili u suštini jednake
pravima te grupe, ili na povećanje prava ili preferencije bilo koje klase akcija koje imaju prava ili
preferencije u suštini iste ili nadređene pravima te grupe (klase), ili na povećanje prava i
preferencije bilo koje klase akcija koje imaju prava i preferencije ispod ovih te grupe (klase), ako
ih to povećanje čini istim ili iznad ovih te grupe,
đ) limitiranje ili negiranje postojećeg prava prečeg upisa akcija te klase,
e) poništavanje ili se odnose na druge načine koji pogađaju kumulativne dividende akcija te grupe
(klase),
ž) limitiranje ili negiranje prava glasa akcija te grupe (klase) i
z) druge načine kojima se mijenjaju prava ili preferencije akcija akcionara te klase tako da ih
pogađaju.
16. Akta i dokumenta društva
Vrste

(1) Akcionarsko društvo čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak osnivačkog akta i sve njegove izmjene,
b) statut, ako ga društvo ima, i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta koja su odobrena od skupštine i drugih organa društva,
d) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i zastupništva,
đ) dokumenta koja dokazuju svojinska i druga prava društva,
e) zapisnike i odluke skupštine akcionara i upravnog odbora,
ž) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,

p
z) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora i svih lica koja su ovlašćena
da zastupaju društvo, kao i obavještenje o tome da li lica ovlašćena da zastupaju društvo, to čine
zajedno ili pojedinačno,
i) listu sa punim imenima i adresama članova odbora za reviziju, internog revizora i nezavisnog
revizora ako ga društvo ima.
(2) Akcionarsko društvo dužno je da čuva dokumenta i akta iz stava 1. ovog člana u svom
sjedištu.
(3) Akcionarsko društvo čuva otpravak osnivačkog akta i njegove izmjene trajno, a ostala
dokumenta iz stava 1. ovog člana najmanje pet godina, a nakon toga ta dokumenta čuvaju se u
skladu sa propisima o arhivskoj građi.
Pristup aktima

(1) Organ nadležan za vođenje poslova akcionarskog društva obavezan je da akta i dokumenta iz
člana 333. stav 1. t. a) do g) i i) ovog zakona, kao i finansijske izvještaje društva stavi na
raspolaganje svakom akcionaru, kao i ranijem akcionaru za period u kojem je bio akcionar, na
njegov pisani zahtjev, radi uvida i kopiranja o svom trošku. tokom radnog vremena.
(2) Smatraće se da je obaveza iz stava 1. ovog člana izvršena ako je društvo omogućilo slobodan
pristup i preuzimanje akata i dokumenata sa internet stranice društva, bez naknade.
(3) Pravo akcionara iz stava 1. ovog člana može biti ograničeno samo u mjeri u kojoj je to
potrebno radi uobičajene identifikacije akcionara.
Pristup aktima po odluci suda

(1) Ako članovi upravnog odbora akcionarskog društva odbiju da stave na raspolaganje akta u
skladu sa članom 334. ovog zakona, u roku od pet dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva,
lice koje ima pravo na uvid može tražiti u vanparničnom postupku od suda da mu omogući
ostvarenje ovog prava.
(2) Po zahtjevu iz stava 1. ovog člana, sud donosi odluku u roku od tri dana od dana podnošenja
zahtjeva.
(3) Lice koje ostvari pristup aktima i dokumentima u skladu sa članom 334. ovog zakona i st. 1. i
2. ovog člana ne može da ih objavi i koristi na način kojim bi nanio štetu društvu ili njegovom
ugledu.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana objavljivanje akata i povjerljivih informacija dozvoljeno je ako
je tako uređeno zakonom.
17. Prestanak društva i druge mjere suda
Razlozi za prestanak

p

Akcionarsko društvo prestaje:
a) istekom vremena za koje je osnovano,
b) pravnosnažnom odlukom skupštine akcionara koja se donosi kvalifikovanom većinom,
v) pravnosnažnom odlukom nadležnog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj
dužnosti,
g) odlukom stečajnog suda o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka kojom se odbija
otvaranje glavnog stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi
stečajnog postupka,
d) stečajem i
đ) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i osnivačkim aktom društva koji su navedeni kao
osnov za prestanak društva.
Prestanak društva i druge mjere suda po zahtjevu manjinskih akcionara

(1) Po zahtjevu manjinskih akcionara koji u akcionarskom društvu posjeduju najmanje 20 %
akcija osnovnog kapitala društva nadležni sud može naložiti prestanak društva ili druge mjere ako:
a) članovi upravnog odbora društva ne mogu da vode poslove društva, zbog podjele ili drugih
razloga, a akcionari društva ne mogu da prekinu blokadu, tako da se poslovi društva ne mogu više
voditi u interesu akcionara društva,
b) su akcionari blokirani u odlučivanju i na najmanje dvije uzastopne godišnje skupštine ne uspiju
da izaberu članove upravnog odbora društva, tako da se poslovi društva ne mogu voditi u
interesu društva,
v) članovi upravnog odbora društva, kao i članovi drugih organa društva djeluju protivzakonito ili
nepošteno prema akcionarima koji podnose takav zahtjev i
g) se imovina društva rasipa i umanjuje.
(2) Po podnesenom zahtjevu iz stava 1. ovog člana sud može da pokrene postupak prestanka
društva ili ako se radi o osnovu koji se može otkloniti da mu ostavi rok do godinu dana za
otklanjanje nepravilnosti.
(3) Ako se u roku iz stava 2. ovog člana ne otklone nepravilnosti, pokreće se postupak prestanka
društva likvidacijom u skladu sa ovim zakonom, kada sud ima ovlašćenje da odredi i
likvidacionog upravnika.
(4) Ako sud ne pokrene postupak prestanka društva može naložiti jednu ili više mjera, a naročito:
a) razrješenje bilo kog člana upravnog odbora ili izvršnog odbora,

p
b) izbor člana upravnog odbora ili izvršnog odbora društva,
v) imenovanje privremenog zastupnika društva,
g) nezavisnu reviziju računovodstvenih izvještaja društva i popis imovine društva,
d) plaćanje dividende,
đ) kupovinu akcija manjinskih akcionara koji su podnijeli zahtjev za kupovinu od društva po
vrijednosti koju je utvrdio sud na osnovu nalaza nezavisnog procjenjivača i
e) naknadu štete bilo kom licu kome je prouzrokovana.
(5) Zahtjev manjinskih akcionara iz stava 1. ovog člana podnosi se protiv akcionarskog društva.
Dio treći
DOBROVOLjNA LIKVIDACIJA, POVEZIVANjE I REORGANIZACIJA PRIVREDNOG
DRUŠTVA
I DOBROVOLjNA LIKVIDACIJA
1. Pojam i pokretanje postupka
Pojam

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva sprovodi se u skladu sa ovim zakonom kada društvo
ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza, a naročito:
a) ako prestanu da postoje prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti,
b) istekom vremena za koje je osnovano i
v) ako tako odluče ortaci, članovi ili akcionari.
Odluka

(1) Likvidacija privrednog društva sprovodi se odlukom ortaka, članova ili akcionara, i to:
a) u slučaju ortačkog društva, jednoglasnom odlukom svih ortaka, ako osnivačkim aktom društva
nije određeno odlučivanje većinom glasova,
b) u slučaju komanditnog društva, jednoglasnom odlukom svih komplementara, ako osnivačkim
aktom društva nije određeno odlučivanje većinom glasova,
v) u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, odlukom koju donosi skupština članova
društva u skladu sa članom 141. stav 2. ovog zakona i

p
g) u slučaju akcionarskog društva, odlukom koju donosi skupština akcionara društva,
kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(2) Odredbe ovog zakona, osnivačkog akta, ugovora ortaka ili članova društva i statuta
akcionarskog društva koje se odnose na obavještavanje i postupak odlučivanja primjenjuju se i na
odlučivanje o likvidaciji društva.
Registracija i objavljivanje

Odluka o pokretanju postupka likvidacije privrednog društva registruje se i objavljuje u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
2. Likvidacija i povjerioci
Individualno obavještenje poznatim povjeriocima

(1) Privredno društvo dostavlja poznatim povjeriocima pisano obavještenje sa kopijom
registracione prijave o pokretanju postupka prestanka društva likvidacijom.
(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito:
a) poštansku adresu gdje se upućuje prijava potraživanja povjerilaca,
b) rok u kome privredno društvo u likvidaciji mora primiti prijavu, koji ne može biti kraći od 120
dana od dana dostavljanja pisanog obavještenja i
v) upozorenje da će potraživanje biti prekludirano ako prijava potraživanja ne bude podnesena u
određenom roku.
(3) Potraživanje protiv privrednog društva u likvidaciji je prekludirano ako nije prijavljeno
privrednom društvu u likvidaciji u roku iz stava 2. tačka b) ovog člana ili ako povjerilac čije je
potraživanje osporeno od društva u likvidaciji ne pokrene postupak pred sudom u roku od 30
dana od dana prijema odluke o osporavanju potraživanja.
(4) Potraživanje iz stava 3. ovog člana ne obuhvata potraživanje koje je nastalo nakon nastupanja
dejstva odluke o likvidaciji privrednog društva.
Objavljivanje obavještenja svim povjeriocima

(1) Privredno društvo u likvidaciji objavljuje obavještenje o odluci o likvidaciji u skladu sa članom
340. ovog zakona.
(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana mora da:

p
a) bude objavljeno najmanje tri puta u vremenskim razmacima ne manjim od 15 dana niti dužim
od 30 dana,
b) sadrži pozivanje na odredbe ovog člana,
v) sadrži poštansku adresu gdje se šalje prijava potraživanja od povjerioca i
g) sadrži upozorenje da će potraživanje biti prekludirano ako ga povjerilac ne prijavi, odnosno ne
pokrene sudski postupak u skladu sa ovim zakonom.
(3) Potraživanja povjerilaca biće prekludirana:
a) ako se ne prijave u roku od 30 dana od dana objavljivanja posljednjeg obavještenja iz stava 2.
tačka a) ovog člana i
b) ako potraživanje bude osporeno a povjerioci ne pokrenu postupak pred nadležnim sudom u
roku od 30 dana od dana prijema obavještenja o osporavanju tih potraživanja.
3. Status društva i likvidacioni upravnik
Status društva za vrijeme likvidacije

(1) Privredno društvo ne može preduzimati nove poslove, već samo poslove u vezi sa
sprovođenjem likvidacionog postupka kao što su prodaja imovine, plaćanje povjerilaca, naplata
potraživanja i druge poslove nužne za likvidaciju društva.
(2) U postupku likvidacije privrednog društva ne plaćaju se dividende niti se imovina društva
raspodjeljuje ortacima, članovima ili akcionarima prije plaćanja svih potraživanja povjerilaca.
Likvidacioni upravnici

(1) U postupku likvidacije djelatnosti poslove privrednog društva vode lica koja su imala ista
ovlašćenja i prije likvidacije, ako društvo ne izabere drugo lice ili lica.
(2) Lice ili lica koja imaju ovlašćenja u postupku likvidacije privrednog društva zovu se
likvidacioni upravnici.
(3) Na zahtjev bilo kog lica iz stava 1. ovog člana sud može iz opravdanih razloga imenovati
drugog likvidacionog upravnika radi zamjene likvidacionog upravnika izabranog od društva ili
radi zajedničkog postupanja sa njima.
Razrješenje likvidacionog upravnika

Likvidacioni upravnik može biti razriješen na isti način na koji je izabran, odnosno imenovan.

p
Registracija i objavljivanje izbora, imenovanja i razrješenja likvidacionog upravnika

Izbor, određivanje (imenovanje) ili razrješenje likvidacionog upravnika registruje se i objavljuje u
skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Poslovi likvidacionog upravnika

(1) Likvidacioni upravnik privrednog društva završava tekuće poslovanje društva, naplaćuje
potraživanja, izmiruje obaveze i unovčava imovinu društva.
(2) U okviru svojih ovlašćenja likvidacioni upravnik privrednog društva odgovoran je za vođenje
poslova društva.
(3) Likvidacioni upravnik zastupa privredno društvo u likvidaciji.
4. Likvidacioni bilansi
Likvidacioni bilans stanja i finansijski izvještaji

(1) Likvidacioni upravnik privrednog društva sastavlja bilans stanja najkasnije 60 dana po
otvaranju postupka likvidacije (početni likvidacioni bilans stanja) i podnosi ga ortacima ili
komplementarima, ili skupštini članova ili akcionara na usvajanje. U bilansu stanja navodi se
stanje aktive i pasive društva, neophodne radnje za sprovođenje likvidacije i vrijeme potrebno za
završetak likvidacije.
(2) Sva imovina privrednog društva uključuje se u bilans stanja iz stava 1. ovog člana po njenoj
tržišnoj cijeni ili procijenjenoj vrijednosti.
(3) Likvidacioni upravnik privrednog društva podnosi privremeni izvještaj o svojim radnjama, sa
obrazloženjem razloga zbog kojih se likvidacija nastavlja a nije završena, kao i finansijski izvještaj,
po isteku svake poslovne godine u roku koji je propisan Zakonom o računovodstvu i reviziji.
Obustava likvidacije i sprovođenje stečaja

(1) Ako likvidacioni upravnik utvrdi da imovina privrednog društva nije dovoljna za to da se
podmire sva potraživanja povjerilaca, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i pokrene
postupak stečaja.
(2) Ako je likvidacija obustavljena u skladu sa stavom 1. ovog člana, likvidacioni upravnik o tome
izvještava registar poslovnih subjekata radi registracije i objavljivanja u skladu sa zakonom kojim
se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Izvještaj o sprovođenju likvidacije i prijedlog za diobu likvidacionog ostatka

p

(1) Nakon podmirenja dugova privrednog društva, likvidacioni upravnik sastavlja izvještaj o
sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli likvidacionog ostatka
društva.
(2) Završni likvidacioni bilans stanja privrednog društva sadrži prikaz izvora priliva i njihovu
upotrebu, spisak imovine koja je otuđena i prilive koji su tako ostvareni, izjašnjenje da li postoje
još neka pitanja koja treba rješavati i prijedlog njihovog rješavanja, iznos troškova likvidacije i
naknade likvidacionom upravniku.
(3) Izvještaj i završni likvidacioni bilans privrednog društva usvajaju ortaci, odnosno skupština
članova ili akcionara, ako u odluci o pokretanju postupka likvidacije ili u odluci nadležnog suda
nije drugačije određeno.
5. Isplate vlasnicima vlasničkih udjela i okončanje likvidacije
Isplate ortacima, članovima ili akcionarima

(1) Imovina privrednog društva u likvidaciji koja preostane nakon izmirenja potraživanja
povjerilaca i drugih potraživanja raspodjeljuje likvidacioni upravnik, ortacima, članovima i
akcionarima.
(2) Ako osnivačkim aktom, ugovorom članova, ugovorom ortaka, statutom društva ili odlukom
nadležnog suda nije drugačije određeno, raspodjela iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa
pravilima prioriteta, i to:
a) za plaćanje ortaka, članova ili akcionara sa povlašćenim akcijama koji imaju pravo prioriteta na
plaćanje u likvidaciji u skladu sa osnivačkim aktom, ugovorom ortaka, članova ili akcionara
društva i
b) za plaćanje ortacima (u slučaju ortačkog društva ili komanditnog društva), članovima (u slučaju
društva s ograničenom odgovornošću) srazmjerno udjelima u društvu i akcionarima (u slučaju
akcionarskog društva) srazmjerno posjedovanim akcijama u društvu.
(3) Komanditori komanditnog društva, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari
akcionarskog društva koji su primili isplate u dobroj vjeri nakon što je privredno društvo u
likvidaciji postupilo u svemu u skladu sa postupkom iz člana 341. i / ili člana 342. obavezni su na
vraćanje primljenog ako je to potrebno za namirenje povjerilaca društva.
(4) U slučaju spora u vezi sa raspodjelom imovine društva u likvidaciji ortacima, članovima ili
akcionarima društva, likvidacioni upravnik odgađa raspodjelu do konačnog rješenja spora, osim
ako odlukom suda nije drugačije određeno.
Naknada likvidacionom upravniku

p
(1) Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se primjereno nadoknade troškovi koje je imao u
sprovođenju likvidacije, kao i na isplatu naknade za rad. Visinu troškova i naknade za rad
određuju ortaci, odnosno skupština članova ili akcionara, a u slučaju spora sud.
(2) U pogledu potraživanja iz stava 1. ovog člana likvidacioni upravnik smatra se povjeriocem
društva u likvidaciji.
(3) Troškovi i naknade za rad likvidacionog upravnika plaćaju se za vrijeme trajanja likvidacije,
ako to ne utiče na podmirenje obaveza prema povjeriocima društva.
Okončanje likvidacije

(1) Nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva i odobrenja finansijskog izvještaja
sastavljenog sa danom završetka likvidacije i izvještaja o sprovođenju likvidacije od ortaka,
komplementara, odnosno skupštine članova ili akcionara, likvidacioni upravnik bez odgađanja
dostavlja ove izvještaje i odgovarajuće odluke u sjedište društva i registar, zajedno sa zahtjevom
da društvo bude brisano iz registra u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih
subjekata.
(2) Ako se nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva ortaci ili komplementari ne
sastanu ili se sjednica skupštine članova društva ili akcionara zbog nedostatka kvoruma ne održi,
likvidacioni upravnik završava postupak u skladu sa stavom 1. ovog člana i bez odobrenja
finansijskog izvještaja i izvještaja o sprovođenju postupka likvidacije od ortaka ili komplementara
ili skupštine članova, odnosno akcionara.
(3) Poslovne knjige i dokumenta privrednog društva koje je prestalo likvidacijom čuvaju se u
skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska građa.
(4) Podatak o tome kod koga se čuvaju poslovne knjige i dokumentacija privrednog društva
registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(5) Zainteresovana lica mogu pregledati knjige i dokumenta društva koje je prestalo likvidacijom,
koja se u skladu sa zakonom smatraju javnim i dostupnim.
(6) Ako se naknadno utvrdi da je potrebno sprovesti dalje radnje po okončanju likvidacije
privrednog društva, sud na prijedlog lica koje za to ima pravni interes, ponovo imenuje ranijeg ili
novog likvidacionog upravnika.
Odgovornost likvidacionog upravnika za štetu

(1) Likvidacioni upravnik odgovara ortacima, članovima i akcionarima privrednog društva kao i
povjeriocima privrednog društva za štetu koju im prouzrokuje u izvršenju svojih dužnosti, u
skladu sa čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37. ovog zakona.
(2) Likvidacioni upravnik ne odgovara povjeriocima, kao ni ortacima, članovima društva ili
akcionarima za bilo kakve gubitke privrednog društva, obaveze ili smanjenja vrijednosti imovine

p
koja su nastala kao rezultat donošenja savjesnih i razumnih poslovnih odluka u vezi sa
sprovođenjem postupka likvidacije privrednog društva.
(3) Zahtjevi po osnovu odgovornosti likvidacionog upravnika za štetu iz stava 1. ovog člana
zastarijevaju u roku od jedne godine od dana brisanja privrednog društva iz registra poslovnih
subjekata.
(4) Ako je više likvidacionih upravnika odgovorno za istu štetu, oni odgovaraju solidarno.
Odgovornost ortaka, članova i akcionara po okončanju likvidacije

(1) Ortaci ortačkog društva i komplementari komanditnog društva za eventualno neizmirene
obaveze iz društava u likvidacionom postupku odgovaraju nakon okončanja tog postupka i
brisanja društva iz registra poslovnih subjekata solidarno.
(2) Komanditori komanditnog društva, članovi društva sa ograničenom odgovornošću i akcionari
akcionarskog društva za eventualno neizmirene obaveze ovih društava u likvidacionom postupku,
odgovaraju nakon okončanja tog postupka i brisanja društva iz registra poslovnih subjekata
solidarno do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.
Obavještenje poreskog organa

Registarski sud obavještava poreski organ o brisanju društva iz registra poslovnih subjekata.
II POVEZIVANjE PRIVREDNIH DRUŠTAVA
1. Povezana društva
Pojam i vrste

(1) Povezana privredna društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se
međusobno povezuju, i to:
a) učešćem u osnovnom kapitalu ili ortačkim udjelima (društva povezana kapitalom),
b) putem ugovora (društva povezana ugovorom) i
v) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).
(2) Povezana privredna društva iz stava 1. ovog člana obuhvataju jedno matično (kontrolno) i
jedno ili više zavisnih (podređenih) društava.
(3) Povezana privredna društva (putem kapitala, ugovora, mješovita) organizuju se kao koncern,
holding, grupa društava ili drugi oblik organizovanja u skladu sa ovim zakonom.

p
(4) Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao koncern kada matično
društvo ima za pretežnu djelatnost neku poslovnu djelatnost pored djelatnosti upravljanja
zavisnim društvima.
(5) Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao holding kada matično
društvo ima isključivo djelatnost upravljanja i finansiranja zavisnim društvima.
(6) Povezana privredna društva u smislu ovog zakona organizuju se kao grupa društava kada
matično društvo obavlja djelatnosti iz st. 4. i 5. ovog člana.
(7) Privredna društva mogu se povezivati ugovorom i u druge oblike udruživanja (konzorcijum,
klaster, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr.), da bi olakšala i promovisala obavljanje
privrednih djelatnosti koje čine njihovu djelatnost, ali tako da članice iz toga ne ostvaruju dobit.
Udruženje se može osnovati i bez osnovnog kapitala.
(8) Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita
konkurencije.
Kontrolno učešće u kapitalu

(1) Kontrolni član društva s ograničenom odgovornošću ili kontrolni akcionar akcionarskog
društva u smislu ovog zakona jeste lice koje samo ili sa drugim licima koja sa njim djeluju zajedno
(zajedničko djelovanje):
a) ima više od 50 % glasačkih prava u privrednom društvu na osnovu običnih akcija (većinsko
učešće) i
b) na drugi način vrši kontrolni uticaj nad upravljanjem i vođenjem poslova privrednog društva
na osnovu svog svojstva člana ili akcionara (ili na osnovu zaključenog ugovora u skladu sa ovim
zakonom).
(2) Lice koje samo ili sa jednim ili više drugih lica ima više od 20 % glasova u skupštini
privrednog društva ima značajno učešće u smislu ovog zakona.
Zajedničko djelovanje

(1) Zajedničko djelovanje, u smislu ovog zakona, jeste:
a) akt dva ili više lica preduzet na osnovu međusobnog sporazuma radi sticanja, ustupanja ili
izvršenja glasačkih prava u određenom društvu i
b) korišćenje glasačkih prava radi izvršenja zajedničkog uticaja na upravljanje, poslovne operacije
tog lica, na izbor statutarnih organa tog lica (ili većine njegovih članova) ili vršenje tog uticaja na
drugi način.
(2) Lica koja u smislu stava 1. ovog člana djeluju zajedno su:

p
a) pravno lice i njegov organ upravljanja ili član tog organa, lica koja su direktno potčinjena
upravnom odboru ili izvršnom odboru tog pravnog lica i zastupnici i likvidacioni upravnici tog
društva ili povezana lica sa njima u smislu ovog zakona i
b) lica koja čine povezana društva u smislu ovog zakona.
(3) Lica koja u smislu stava 1. ovog člana djeluju zajedno su:
a) društvo sa ograničenom odgovornošću i njegovi članovi ili samo njegovi članovi,
b) ortačko društvo i njegovi ortaci ili samo njegovi ortaci,
v) komanditno društvo i njegovi komplementari ili svi njegovi ortaci,
g) povezana lica u smislu ovog zakona i
d) druga društva i drugi oblici organizovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje njihov pravni
položaj.
2. Posebna pravila za društva povezana kapitalom
Obavještavanje zavisnog društva

(1) Privredno društvo ili drugo lice koje postaje ili prestaje biti kontrolni član ili kontrolni
akcionar drugog društva u smislu ovog zakona dužno je da obavijesti o tome to društvo,
Komisiju za hartije od vrijednosti i organ koji je odgovoran za zaštitu konkurencije, u skladu sa
zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije.
(2) Obaveza društva ili drugog lica iz stava 1. ovog člana postoji i u drugim situacijama u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
Isticanje u poslovnom imenu

Zavisno društvo u svom poslovnom imenu, memorandumu i drugim poslovnim dokumentima
ističe i poslovno ime matičnog društva, osim ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
Odgovornost matičnog društva i direktora

(1) Na odgovornost matičnog društva zavisnom društvu primjenjuju se čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37.
ovog zakona.
(2) Direktori matičnog društva odgovorni su zavisnom društvu u skladu sa čl. 32. do 34. i čl. 36. i
37. ovog zakona.

p
Obaveza izrade konsolidovanog godišnjeg izvještaja i izvještaj članovima i akcionarima zavisnog
društva

(1) Upravni odbor matičnog društva sa sjedištem u Republici Srpskoj koje ima zavisna društva sa
sjedištem u Republici Srpskoj ili izvan nje mora godišnjoj skupštini akcionara ili članovima
društva podnijeti konsolidovani godišnji izvještaj društva, ako su jedno ili više njegovih zavisnih
društava društva kapitala.
(2) U konsolidovanom godišnjem izvještaju društva mora se konkretno prikazati najmanje razvoj
i rezultat poslovanja i finansijsko stanje društava uključenih u konsolidaciju posmatranih kao
cjelina, uz opis glavnih rizika kojima su izložena. Ovaj izvještaj mora da sadrži analizu razvoja,
rezultata poslovanja i finansijskog položaja društava uključenih u konsolidaciju posmatranih kao
cjelina u skladu sa obimom i složenošću njihovog poslovanja. U cilju boljeg razumijevanja
razvoja, rezultata poslovanja i finansijskog položaja društva, analiza mora uključiti finansijske i
druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavještenje o zaštiti okoline i
o radnicima, te dodatno objasniti pojedine iznose navedene u konsolidovanim godišnjim
finansijskim izvještajima.
(3) Konsolidovani godišnji izvještaj sadrži:
a) sve važnije poslovne događaje između društava nakon isteka poslovne godine za koju se
izvještava,
b) očekivani razvoj tih društava posmatrano kao cjelina,
v) aktivnosti društava na razvoju u budućnosti,
g) podatke o broju i nominalnom iznosu svih akcija u imovini matičnog društva, u imovini
zavisnog društva ili kod lica koje djeluje u svoje ime, a za račun tih društava,
d) podatke o korišćenju finansijskih instrumenata, te podatke bitne za procjenu stanja imovine
društava, njihovih obaveza, finansijskog položaja, dobiti i gubitka, način upravljanja finansijskim
rizicima i politikama, uključujući i politiku preduzimanja mjera zaštite od gubitka i
đ) opis glavnih obilježja unutrašnjeg nadzora povezanih društava i sistem upravljanja rizicima u
odnosu na postupak pripremanja i sačinjavanja konsolidovanih finansijskih izvještaja kada se sa
hartijama od vrijednosti nekog od tih društava trguje na berzi ili drugom uređenom javnom
tržištu.
(4) Izvještaj iz stava 1. ovog člana mora biti objavljen na berzi ili na internet stranici matičnog
društva.
(5) Upravni odbor zavisnog društva dužan je da za godišnju skupštinu akcionara ili članova
društva pripremi pisani izvještaj o odnosima sa ostalim članicama društava povezanih kapitalom u
prethodnoj poslovnoj godini kao sastavni dio izvještaja o poslovanju društva.
(6) Ako je nezavisna revizija finansijskih izvještaja zavisnog društva po zakonu kojim se uređuje
računovodstvo i revizija obavezna, to važi i za nezavisnu reviziju izvještaja njegovog upravnog
odbora o odnosima društva sa drugim članicama društava povezanih kapitalom.

p
(7) Članovi ili akcionari društava povezanih kapitalom u smislu ovog zakona moraju imati
cjelovitu informaciju o strukturi grupe, sistemu upravljanja, licima koja upravljaju grupom,
poslovima koji se obavljaju unutar grupe, kao i o principima rješavanja sukoba interesa pojedinog
društva i drugih povezanih društava.
3. Pravila za društva povezana posebnim ugovorom
Ugovor o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti

(1) Ako matično i zavisno društvo zaključe ugovor o posebnim odnosima koji obuhvataju
upravljanje u zavisnom društvu od matičnog društva ili o prenosu dobiti zavisnog društva
matičnom društvu, matično društvo odgovara za štetu koju prouzrokuje zavisnom društvu
neizvršenjem ili nepravilnim izvršenjem zaključenog ugovora u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana registruje se u registru poslovnih subjekata u kome je
registrovano zavisno društvo i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata.
(3) Ugovor iz stava 1. ovog člana postaje punovažan registracijom i objavljivanjem te registracije
u skladu sa ovim zakonom.
Sadržina ugovora i primjena

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona sačinjava se u pisanoj formi, i sadrži naročito: prava i
obaveze matičnog društva; mjere zaštite zavisnog društva; obim prenosa dobiti i kompenzacije
zavisnom društvu; pokrivanje gubitaka zavisnog društva od matičnog društva; zaštitu ostalih
akcionara ili članova zavisnog društva; kao i mjere zaštite povjerilaca zavisnog društva po
prestanku ugovora.
(2) Na odgovornost matičnog društva za naknadu prouzrokovane štete zavisnom društvu, kao i
na tu odgovornost direktora matičnog društva i zavisnog društva i lica koja sa njima djeluju
zajedno, primjenjuje se član 362. ovog zakona, što ne ograničava i ne isključuje druga pravna
sredstva za zaštitu od povrede ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Odobrenje ugovora o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona usvajaju skupštine matičnog i svih zavisnih društava
kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako je ugovorna strana ortačko ili komanditno društvo, sa ugovorom moraju da se saglase svi
ortaci sa neograničenom odgovornošću, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka
drugačije određeno.
(3) Svakom akcionaru ili članu društva mora biti ostavljeno dovoljno vremena prije skupštine
akcionara ili članova društva ili tokom sjednice da u prostorijama društva izvrše:

p
a) uvid u predloženi tekst ugovora i
b) uvid u druge značajne informacije u vezi sa ugovorom i informacije o poslovanju svih drugih
društava koja su ugovorne strane.
(4) Primjerak zaključenog ugovora iz člana 364. ovog zakona prilaže se uz zapisnik sa sjednice
skupštine društva.
Prestanak i registracija prestanka

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona prestaje otkazom, istekom roka ili na drugi način u skladu
sa tim ugovorom i zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.
(2) Prestanak ugovora iz člana 364. ovog zakona registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom
kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
III REORGANIZACIJA PRIVREDNOG DRUŠTVA
1. Statusne promjene
1.1. Osnovna načela
Pojam reorganizacije

Pod reorganizacijom privrednog društva u smislu ovog zakona podrazumijevaju se statusna
promjena privrednog društva i promjena pravne forme privrednog društva.
Pojam statusne promjene

(1) Statusna promjena privrednog društva u smislu ovog zakona je spajanje, podjela i odvajanje.
(2) U statusnoj promjeni privrednog društva mogu se kombinovati statusne promjene spajanja i
podjele ili statusne promjene spajanja i odvajanja.
(3) Odluka o statusnoj promjeni ne može se pobijati zbog utvrđene srazmjere zamjene akcija ili
udjela u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako u statusnoj promjeni učestvuju privredna društva različite pravne forme, na statusnu
promjenu primjenjuju se i odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme društva čija se pravna
forma mijenja statusnom promjenom.
(5) Privredna društva ne mogu vršiti statusne promjene suprotno zakonu kojim se uređuje zaštita
konkurencije.
Finansijski izvještaj

p

(1) Svako privredno društvo koje učestvuje u statusnoj promjeni sačinjava finansijski izvještaj
(završni račun) prema stanju na dan spajanja, podjele i odvajanja u skladu sa zakonom. Na
osnovu ovih finansijskih izvještaja sačinjava se početni bilans u skladu sa zakonom koji uređuje
računovodstvo i reviziju, koji je osnov za upis statusne promjene.
(2) Prijava za registraciju statusne promjene podnosi se najkasnije u roku od osam mjeseci od
dana promjene iz stava 1. ovog člana.
Statusne promjene u likvidaciji

Statusne promjene mogu se vršiti i ako je jedno ili više privrednih društava koja se spajaju ili
dijele, u likvidaciji, pod uslovom da ta društva nisu počela sa podjelom imovine svojim
akcionarima ili članovima i da donesu odluku o okončanju postupka likvidacije.
1.2. Vrste statusnih promjena Spajanje

(1) Spajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) spajanje uz pripajanje i
b) spajanje uz osnivanje.
(2) Spajanje uz pripajanje jeste statusna promjena kojom jedno društvo prestaje da postoji bez
likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo pripajanjem) prenoseći drugom postojećem društvu
cijelu svoju imovinu i obaveze (u daljem tekstu: društvo sticalac), u zamjenu za izdavanje akcija ili
udjela akcionarima ili članovima društva prestalog spajanjem od društva sticaoca, a ako je
potrebno i novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Spajanje uz osnivanje jeste statusna promjena kojom dva ili više privrednih društava prestaju
da postoje bez likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo spajanjem) prenoseći cijelu svoju
imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje od novog društva (u daljem tekstu: novo društvo)
akcija ili udjela akcionarima ili članovima prestalog društva i ako je potrebno, novčanu doplatu
koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
Podjela

(1) Podjela privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) podjela uz pripajanje,
b) podjela uz osnivanje i
v) podjela uz pripajanje i podjela uz osnivanje.

p
(2) Podjela uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez
likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više postojećih
društava sa kojima se spaja uz pripajanje (u daljem tekstu: društva sticaoci) svu imovinu i obaveze
u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela društva sticaoca akcionarima ili članovima društva
prestalog podjelom i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne
vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Podjela uz osnivanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez
likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više novih društava
koja se time osnivaju (u daljem tekstu: nova društva) ili prenoseći na dva ili više društava koja se
spajaju sa do tada postojećim društvom u nova društva svu imovinu i obaveze u zamjenu za
izdavanje akcija ili udjela novih društava akcionarima ili članovima društva prestalog podjelom i
ako je potrebno, novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
Odvajanje

(1) Odvajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:
a) odvajanje uz pripajanje,
b) odvajanje uz osnivanje i
v) odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje.
(2) Odvajanje uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo djeljenik prenosi
jedan ili više dijelova svoje imovine i pripadajući dio obaveza (u daljem tekstu: društvo dijeljenik)
na jedno ili više postojećih društava pri čemu to društvo ostaje da postoji kao pravno lice (u
daljem tekstu: društva sticaoci), a svi ili dio njegovih akcionara, odnosno članova, uz očuvanje
principa ravnopravnosti, postaju akcionari, odnosno članovi društva sticaoca uz zamjenu akcija /
udjela akcionarima ili članovima društva djeljenika (i za taj iznos smanjenja njegovog osnovnog
kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za
akcije / udjele društva sticaoca i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 %
nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(3) Odvajanje uz osnivanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo djeljenik prenosi
jedan ili više dijelova svoje imovine i pripadajući dio obaveza na jedno ili više time
novoosnovanih društava ili na jedno ili više društava sa kojima se spaja u novoosnovano društvo
(u daljem tekstu: novo društvo), uz zamjenu akcija/udjela društva djeljenika (i za taj iznos
smanjenja njegovog osnovnog kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o smanjenju tog
kapitala u redovnom postupku) za izdavanje akcija ili udjela novih društava koja se time osnivaju
akcionarima ili članovima društva djeljenika i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi
10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.
(4) Na odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno
primjenjuju se odredbe ovog zakona o podjeli uz pripajanje i podjeli uz osnivanje.
1.3. Spajanje uz pripajanje akcionarskih društava u redovnom postupku
1.3.1. Priprema

p
Ugovor o spajanju uz pripajanje

(1) Upravni odbori akcionarskih društava pripremaju nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje u
pisanoj formi.
(2) Ugovor o spajanju uz pripajanje sadrži podatke o:
a) vrsti, poslovnom imenu društva, sjedištu i adresi svakog društva prestalog pripajanjem i
društava sticaoca,
b) srazmjeri zamjene akcija i iznosu bilo kog novčanog plaćanja,
v) tačnom opisu načina dodjele akcija akcionarima društva prestalog pripajanjem pri njihovoj
zamjeni,
g) danu od kog se smatra da su poslovi društva prestalog pripajanjem preduzeti za račun društva
sticaoca (dan obračuna pripajanja),
d) posebnim pravima koja društvo sticalac daje imaocima akcija za koje su vezana posebna prava i
imaocima drugih hartija od vrijednosti koje je izdalo društvo prestalo pripajanjem ili o
predloženim mjerama u vezi sa tim,
đ) pravima datim direktoru ili članu upravnog odbora bilo kog društva koje učestvuje u spajanju
uz pripajanje i
e) druge podatke koje sadrži osnivački akt društva u skladu sa ovim zakonom.
(3) Sastavni dio ugovora iz stava 1. ovog člana su i prijedlog izmjena osnivačkog akta i prijedlog
statuta društva sticaoca nakon spajanja pripajanjem.
Izvještaj upravnog odbora

(1) Upravni odbor svakog od društava učesnika u spajanju uz pripajanje sačinjava detaljan pisani
izvještaj sa objašnjenjem ugovora o spajanju uz pripajanje, analizom rentabilnosti i tržišnog
položaja oba učesnika i sa ukazivanjem na zakonske i ekonomske osnove za spajanje uz
pripajanje i objašnjenjem srazmjere zamjene akcija.
(2) Izvještaj iz stava 1. ovog člana, ako je to potrebno, sadrži i opis posebnih teškoća koje su
nastale u procjeni imovine ili kapitala društava koja se spajaju uz pripajanje.
(3) Upravni odbor svakog od društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje informiše skupštinu
akcionara o značajnijim promjenama imovine i obaveza između dana potpisivanja ugovora o
spajanju uz pripajanje i dana održavanja skupštine društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje.
Izvještaj nezavisnog revizora

p
(1) Ugovor o spajanju uz pripajanje i izvještaj upravnog odbora podliježu nezavisnoj reviziji
jednog ili više nezavisnih revizora svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje koga
imenuje nadležni sud u vanparničnom postupku po podnesenom zajedničkom prijedlogu
upravnih odbora tih društava.
(2) Nezavisni revizor spajanja uz pripajanje sastavlja pisani izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja
uz pripajanje koji se podnosi društvima koja učestvuju u spajanju uz pripajanje najkasnije u roku
od dva mjeseca od dana postavljenja i koji sadrži naročito:
a) obrazloženi prikaz svih važnih dijelova imovine i obaveza za društva koja učestvuju u ovoj
statusnoj promjeni,
b) podatke o primijenjenom metodu procjene vrijednosti neto kapitala svih društava koja
učestvuju u spajanju uz pripajanje, radi utvrđivanja srazmjere zamjene akcija, koja je predložena u
nacrtu ugovora o spajanju uz pripajanje, razloge zbog kojih je primijenjen taj metod i
obrazloženje iz kojeg treba da se vidi da li je taj metod primjeren okolnostima tog slučaja i
v) podatke o posebnim teškoćama u procjeni vrijednosti društava koja učestvuju u spajanju uz
pripajanje, ako ih je bilo.
(3) Nezavisni revizor je ovlašćen da od svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje
zatraži sve podatke i isprave potrebne za uspješno obavljanje nezavisne revizije, kao i da
preduzme sve ostale radnje potrebne za provjeru istinitosti podataka i isprava dobijenih od tih
društava, u skladu sa zakonom.
Izvještaj odbora za reviziju

Ako društva koja učestvuju u spajanju uz pripajanje imaju odbor za reviziju, izvještaj upravnog
odbora i izvještaj revizora o ugovoru o spajanju uz pripajanje dostavlja se i odboru za reviziju koji
o tim izvještajima sačinjava svoj pisani izvještaj.
1.3.2. Odlučivanje
Objavljivanje ugovora

Nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje dostavlja se registru poslovnih subjekata i objavljuje se u
skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i to za svako društvo koje
prestaje spajanjem uz pripajanje i društvo sticaoca najkasnije 30 dana prije dana određenog za
održavanje skupštine akcionara koja o njemu odlučuje.
Uvid u isprave

(1) Privredno društvo koje učestvuje u spajanju uz pripajanje dužno je da u prostorijama svog
sjedišta omogući akcionarima, najkasnije 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara koja
treba da odluči o spajanju uz pripajanje, uvid u isprave, i to u:

p
a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje,
b) izmjene osnivačkog akta i statuta društva sticaoca,
v) finansijske izvještaje svih društava koja se spajaju uz pripajanje u posljednje tri godine,
g) poseban računovodstveni izvještaj koji izražava stanje društva najviše 90 dana prije dana u
kojem je sačinjen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje, ako se posljednji finansijski izvještaj tog
društva odnosi na poslovnu godinu koja se završila više od šest mjeseci prije sačinjavanja nacrta
ugovora o spajanju uz pripajanje,
d) izvještaje upravnog odbora o spajanju uz pripajanje svih društava koja učestvuju u spajanju uz
pripajanje ili njihov zajednički izvještaj i
đ) izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje svih društava koja učestvuju u tom
postupku ili zajednički izvještaj o nezavisnoj reviziji.
(2) Poseban računovodstveni izvještaj iz stava 1. tačka g) ovog člana sastavlja se primjenom istog
metoda i u istom obliku (izgledu) kao posljednji finansijski izvještaj.
(3) Procjene vrijednosti u posebnom računovodstvenom izvještaju mogu da se zasnivaju samo na
promjenama u knjigovodstvu društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, u odnosu na stanje
izraženo u posljednjem finansijskom izvještaju bez sprovođenja popisa sredstava i inventara.
(4) U posebnom računovodstvenom izvještaju iskazuju se knjigovodstvena smanjenja i povećanja
vrijednosti sredstava do kojih je došlo u vremenu nakon posljednjeg finansijskog izvještaja, kao i
značajnije promjene stvarne vrijednosti sredstava društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje,
koja nisu izražena u knjigama.
(5) Društva koja učestvuju u spajanju uz pripajanje dužna su da svakom akcionaru, na njegov
zahtjev, predaju besplatan prepis ili kopiju svake isprave iz stava 1. ovog člana u cjelini ili izvode
iz njih.
Usvajanje ugovora odlukom skupštine

(1) Odluka o usvajanju ugovora o spajanju uz pripajanje donosi se na skupštini akcionara svakog
društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284.
stav 2. ovog zakona.
(2) Ako u društvima koja učestvuju u spajanju uz pripajanje ima više klasa akcija, odluku o
usvajanju ugovora o spajanju uz pripajanje donose i akcionari svake klase akcija čija su prava
povrijeđena tom odlukom na glasanju grupe te klase u skladu sa stavom 1. ovog člana.
(3) Nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju u istovjetnom tekstu skupštine svih društava
koja učestvuju u spajanju uz pripajanje.
(4) Nakon što ga skupštine društava koje učestvuju u spajanju uz pripajanje usvoje, ugovor se
notarski potvrđuje. Ugovor potpisuju ovlašćeni zastupnici društava koja učestvuju u spajanju uz
pripajanje.

p
(5) Sa odlukom o odobrenju ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju se na isti način i sve
potrebne izmjene osnivačkog akta i statuta društva sticaoca.
(6) Ugovor o spajanju uz pripajanje prilaže se uz zapisnik skupštine svakog društva koje učestvuje
u spajanju uz pripajanje.
Spajanje uz pripajanje bez odluke skupštine društva sticaoca

(1) Spajanje uz pripajanje može se vršiti na osnovu odluke upravnog odbora društva sticaoca, bez
odluke njegove skupštine akcionara, pod uslovom da:
a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje bude objavljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata i to najkasnije 30 dana prije dana kada bi sjednica skupštine
akcionara društva koje prestaje spajanjem uz pripajanje trebalo da bude održana,
b) akcionarima društva sticaoca u njegovom sjedištu bude omogućen uvid u nacrt ugovora o
spajanju uz pripajanje, finansijske izvještaje svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u
posljednje tri godine, poseban računovodstveni izvještaj za tekuću godinu, izvještaj upravnog
odbora, izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje, najkasnije 30 dana prije dana
održavanja skupštine akcionara društva koje prestaje pripajanjem na kojoj se odlučuje o spajanju
uz pripajanje i
v) jedan ili više akcionara društva sticaoca sa najmanje 5 % učešća u njegovom osnovnom
kapitalu ne zahtijeva održavanje skupštine akcionara tog društva radi odlučivanja o spajanju uz
pripajanje u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva koje prestaje pripajanjem na
kojoj je usvojen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje.
(2) Uslovi iz stava 1. ovog člana moraju se ispuniti kumulativno.
1.3.3. Sprovođenje spajanja uz pripajanje
Povećanje kapitala

(1) Povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca prilikom spajanja uz pripajanje sprovodi se u
skladu sa odredbama ovog zakona o povećanju osnovnog kapitala akcionarskog društva novim
ulozima, osim što se na dodjelu akcija tog društva akcionarima društava prestalih pripajanjem ne
primjenjuju odredbe o:
a) zabrani povećanja osnovnog kapitala dok se upisani ulozi u cijelosti ne unesu u osnovni kapital,
b) uslovima za upis novih akcija, odobrenju Komisije za hartije od vrijednosti za emisiju akcija,
javnoj ponudi, prospektu, dokazima da su uplaćeni novčani ulozi, odnosno uneseni nenovčani
ulozi u osnovni kapital društva kao prilozi prijavi za registraciju i druge odredbe nespojive sa
zamjenom akcija u spajanju uz pripajanje društava i
v) pravima postojećih akcionara društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje na prvenstvo
upisa novih akcija u odnosu na treća lica.

p
(2) Akcionari koji su u društvima prestalim pripajanjem upisali akcije prije zamjene, ali ih do
zamjene za akcije društva sticaoca nisu u cijelosti uplatili, nastavljaju sa uplatom upisanih akcija u
tom društvu pod uslovima po kojima su ih upisali prije zamjene do visine nominalne vrijednosti
upisanih akcija.
Zabrana stvaranja prividnog kapitala

(1) Ako društva koja prestaju pripajanjem imaju akcije, direktno ili indirektno, u društvu sticaocu
ili obrnuto, povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca za iznos akcija koje ima u tim
društvima, kao i za iznos akcija koje ta društva imaju u društvu sticaocu nije dopušteno.
(2) Akcije društava koja prestaju pripajanjem u društvu sticaocu, kao i obrnuto, smatraju se
sopstvenim akcijama društva sticaoca nakon registracije spajanja uz pripajanje.
(3) Društvo sticalac ne može u spajanju uz pripajanje da izdaje svoje akcije za:
a) akcije u društvima prestalim pripajanjem, čiji je vlasnik to društvo, lično ili preko trećeg lica
koje ih drži za njegov račun i
b) sopstvene akcije društava prestalih pripajanjem, bilo da su to akcije tih društava direktno ili
indirektno preko trećeg lica koje ih drži za njihov račun.
(4) Sopstvenim akcijama iz stava 2. ovog člana društvo sticalac raspolaže u skladu sa članom 219.
stav 2. ovog zakona.
(5) Društvo sticalac može uz saglasnost društava prestalih pripajanjem da akcionarima tih
društava zamijeni njihove akcije za akcije društva sticaoca koje ta društva koja prestaju
pripajanjem imaju u njemu umjesto da im izda nove akcije radi zamjene u spajanju uz pripajanje u
skladu sa srazmjerom zamjene akcija utvrđenom ugovorom o spajanju uz pripajanje.
Osnovni kapital društva sticaoca

Vrijednosti izkazane u finansijskom izvještaju društava koja prestaju pripajanjem iskazuju se u
finansijskom izvještaju društva sticaoca nakon spajanja uz pripajanje, u skladu sa zakonom.
1.3.4. Zaštita povjerilaca
Pravo na obezbjeđenje i namirenje

(1) Povjerioci čija su potraživanja nastala do objave nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje imaju
pravo da u roku od 30 od dana te objave pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje ili namirenje
nenamirenih punovažnih potraživanja, dospjelih, ali i onih nedospjelih, od društva koje učestvuje
u postupku spajanja uz pripajanje koje im je dužnik.

p
(2) Povjerioci koji nisu zahtijevali obezbjeđenje ili namirenje potraživanja u roku iz stava 1. ovog
člana imaju pravo da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja registracije spajanja uz
pripajanje, pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje nedospjelih potraživanja ako učine
vjerovatnim da se spajanjem uz pripajanje ugrožava njihovo namirenje.
(3) Povjerioci koji imaju dovoljno obezbijeđena potraživanja, kao i povjerioci koji bi u stečaju
imali prava prvenstvenog namirenja nemaju prava iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) U objavama iz st. 1. i 2. ovog člana povjerioci se obavještavaju o pravu na obezbjeđenja ili
namirenja koje imaju povodom spajanja uz pripajanje.
(5) Obezbjeđenje potraživanja za povjerioce društava koja prestaju pripajanjem i povjerioce
društva sticaoca može da bude dato različitim instrumentima obezbjeđenja.
(6) Upravni odbor društva sticaoca dužan je da upravlja imovinom svakog od društava koja su
prestala pripajanjem odvojeno sve dok se povjeriocima iz st. 1. i 2. ovog člana potraživanja ne
namire ili dovoljno ne obezbijede.
(7) Povjerioci svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje imaju prednost u namirenju
potraživanja iz imovine tog društva koje im je prvobitni dužnik u odnosu na povjerioce ostalih
društava koja se spajaju uz pripajanje.
(8) Povjerioci koji smatraju da je spajanjem uz pripajanje ugroženo namirenje njihovih
potraživanja mogu nadležnom sudu podnijeti tužbu za pobijanje odluke o spajanju uz pripajanje.
(9) Ako upravni odbor društva sticaoca radi zaštite prava povjerilaca ne postupi u skladu sa st. 1.
do 7. ovog člana, sud može da poništi spajanje uz pripajanje po tužbi povjerilaca, ako utvrdi da je
spajanjem uz pripajanje bitnije ugroženo namirenje njihovih potraživanja.
Zaštita imalaca obveznica

Odredbe člana 386. ovog zakona primjenjuju se i na potraživanja imalaca obveznica i drugih
hartija od vrijednosti, koje su izdala društva koja prestaju pripajanjem, osim ako je drugačije
određeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti ili ako je drugačije ugovoreno sa njihovim
imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
Zaštita imalaca posebnih prava

(1) Društvo sticalac imaocima hartija od vrijednosti sa posebnim pravima, koje je izdalo društvo
prestalo pripajanjem, a koje nisu akcije, kao što su zamjenljive obveznice, varanti, obveznice i
druge hartije od vrijednosti, obezbjeđuje najmanje ista posebna prava nakon spajanja uz
pripajanje, osim ako je drugačije predviđeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti ili ako je
drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
(2) Ako društvo sticalac ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana dužno je da imaocima hartija
od vrijednosti sa posebnim pravima isplati posebnu novčanu naknadu za gubitak ili izmjenu tih

p
prava, prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ako nemaju tržišnu vrijednost prema vrijednosti koju
potvrdi nezavisni revizor spajanja uz pripajanje.
1.3.5. Okončanje
Prijava za upis

(1) Privredno društvo koje prestaje pripajanjem i društvo sticalac, podnose prijavu za registraciju
spajanja uz pripajanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Ako je pokrenut postupak pobijanja odluke o spajanju uz pripajanje sud ne prekida postupak
registracije spajanja uz pripajanje ako ocijeni da preovlađuje interes za hitnim odlučivanjem i da
su ispunjeni ostali uslovi za registraciju spajanja uz pripajanje.
(3) Pri odlučivanju o preovlađivanju interesa za hitnim odlučivanjem sud vodi računa o pravima
koja se štite u postupku za pobijanje, vjerovatnosti uspjeha tužioca, kao i o šteti koja bi tim
društvima nastala usljed odgađanja upisa spajanja uz pripajanje.
Registracija i objavljivanje

(1) Registracija spajanja uz pripajanje i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim
se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Društvo sticalac povećava osnovni kapital istovremeno sa upisom spajanja uz pripajanje i
registruje ovo povećanje po osnovu spajanja uz pripajanje osnovnog kapitala društva sticaoca.
(3) Društvo sticalac akcije koje daje akcionarima društva prestalog pripajanjem upisuje u Centralni
registar na ime akcionara tih društava.
Dejstvo

Registracijom spajanja uz pripajanje nastupaju sljedeće pravne posljedice:
a) imovina društva koje prestaje pripajanjem, uključujući i nenamirena potraživanja prema trećim
licima, prelazi na društvo sticaoca,
b) dugovi i druge obaveze društva koje prestaje pripajanjem prema trećim licima prelaze na
društvo sticaoca, kao novog dužnika,
v) uzajamna potraživanja između društva koje prestaje pripajanjem i društva sticaoca koja još nisu
namirena, gase se usljed sjedinjavanja dužnika i povjerioca u istom licu,
g) akcionari društva koje prestaje pripajanjem postaju akcionari društva sticaoca,
d) društvo koje se spaja uz pripajanje prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije,

p
đ) akcije koje je društvo koje prestaje pripajanjem izdalo povlače se i poništavaju uz zamjenu za
akcije društva sticaoca ili novac, ako ugovor o spajanju uz pripajanje tako predviđa,
e) prava trećih lica, kao što je zalog, plodouživanje ili drugo pravo, kojima se ograničava svojina
na akcijama društva koje prestaje pripajanjem, prelaze na akcije koje je istim akcionarima izdalo
društvo sticalac umjesto opterećenih akcija ili na potraživanje novčane naknade, koje se priznaje,
pored ili umjesto zamjene akcija, u skladu sa ugovorom o spajanju uz pripajanje,
ž) dozvole, koncesije, druge povlastice i oslobađanja data ili priznata društvu prestalom
pripajanjem prelaze na društvo sticaoca, osim ako je propisima kojim se uređuje njihovo davanje
drugačije određeno,
z) punomoćnicima akcionara društva koje prestaje pripajanjem u skupštini društva sticaoca,
članovima njegovog upravnog odbora i odbora za reviziju, prestaju te dužnosti u društvu
sticaocu, a mogu da ih nastave u tom društvu samo u skladu sa ugovorom o spajanju uz
pripajanje i
i) lica zaposlena u društvu prestalom pripajanjem nastavljaju da rade u društvu sticaocu u skladu
sa propisima o radu i ugovorom o spajanju uz pripajanje.
1.4. Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku
Pojam

(1) Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku je spajanje uz
pripajanje jednog ili više podređenih društava u kojima društvo sticalac ima najmanje 90 % akcija
sa pravom glasa, samo na osnovu odluke skupštine društva prestalog pripajanjem, a bez odluke
skupštine društva sticaoca i bez nezavisne revizije spajanja uz pripajanje.
(2) Odluka skupštine društva sticaoca iz stava 1. ovog člana i izvještaj upravnog odbora i izvještaj
o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje nisu potrebni, pod uslovom da:
a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje bude objavljen najkasnije 30 dana prije dana održavanja
skupštine akcionara zavisnog društva, na kojem se odlučuje o spajanju uz pripajanje, a ako je to
društvo otvoreno akcionarsko društvo, objavljivanje se vrši i najmanje u jednim dnevnim
novinama koje se prodaju na cijelom području Republike Srpske,
b) akcionarima društva sticaoca u njegovom sjedištu bude omogućen uvid u nacrt ugovora o
spajanju uz pripajanje, finansijske izvještaje svih društava koja prestaju pripajanjem u posljednje
tri godine i poseban računovodstveni izvještaj za tekuću godinu, ako je takav izvještaj obavezan
za spajanje uz pripajanje, najmanje 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara društva
prestalog pripajanjem na kojem se odlučuje o spajanju uz pripajanje i
v) jedan ili više akcionara društva sticaoca sa najmanje 5 % akcija sa pravom glasa o spajanju uz
pripajanje, ne zahtijeva održavanje skupštine tog društva radi odlučivanja o spajanju uz pripajanje,
u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva koje prestaje pripajanjem na kojoj je
usvojen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje.

p
(3) Smatra se da društvo sticalac ima 90 % učešća u osnovnom kapitalu zavisnog društva i kad ga
jedno ili više drugih lica drže u svoje ime, a za njegov račun.
(4) Na pitanja spajanja uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku koja
nisu uređena u st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz
pripajanje u redovnom postupku.
Spajanje uz pripajanje potpuno zavisnog društva

(1) Potpuno zavisno društvo može odlukom svoje skupštine da se spoji uz pripajanje matičnom
društvu, kao svom jedinom akcionaru, i društvu sticaocu u skladu sa članom 392. ovog zakona o
spajanju uz pripajanje u pojednostavljenom postupku.
(2) Kad se potpuno zavisno društvo spaja uz pripajanje sa matičnim društvom, ne primjenjuju se
odredbe ovog zakona o odgovornosti članova upravnog odbora i nezavisnog revizora, niti
društvo sticalac, kao jedini akcionar društva koje prestaje pripajanjem postaje sebi akcionar, kao
ni druge odredbe koje su nespojive sa prirodom ovog spajanja uz pripajanje.
1.5. Spajanje uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću
Primjena

(1) Na spajanje uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe
ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskog društva, ako ovim zakonom nije drugačije
uređeno.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana smatra se akcionarom, a
njegov udio u osnovnom kapitalu društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje skupom svih
akcija koje jedan akcionar ima u akcionarskom društvu.
Priprema skupštine

(1) U pripremi skupštine članova upravni odbor ili direktor društava sa ograničenom
odgovornošću koja učestvuju u spajanju uz pripajanje nije dužan da dostavi registru poslovnih
subjekata nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje i ne objavljuje ga u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Upravni odbor ili direktor društva sa ograničenom odgovornošću koje učestvuje u spajanju uz
pripajanje besplatno dostavlja lično svakom članu društva, najkasnije 15 dana prije dana
održavanja sjednice skupštine članova koja odlučuje o spajanju uz pripajanje, sljedeće isprave:
a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje,
b) finansijske izvještaje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u posljednje tri godine,

p
v) finansijske izvještaje koji izražavaju stanje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje
najviše 90 dana prije dana sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje, ako se posljednji
finansijski izvještaj tih društava odnosi na poslovnu godinu koja se završila više od šest mjeseci
prije sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje,
g) izvještaje direktora ili upravnog odbora o spajanju uz pripajanje svakog društva koje učestvuje
u spajanju uz pripajanje ili njihov zajednički izvještaj i
d) izvještaj nezavisnog revizora, ako je nezavisna revizija za to društvo obavezna, u skladu sa
zakonom.
1.6. Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću
Primjena

(1) Jedno ili više akcionarskih društava može da se spaja uz pripajanje sa društvom sa
ograničenom odgovornošću, kao što i jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću može
da se spaja uz pripajanje sa akcionarskim društvom.
(2) Odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskih društava shodno se primjenjuju i
na spajanje uz pripajanje iz stava 1. ovog člana.
Akcionarsko društvo kao društvo koje prestaje pripajanjem

(1) Ako je društvo sa ograničenom odgovornošću društvo sticalac, a akcionarsko društvo društvo
koje prestaje pripajanjem tom društvu, ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna
vrijednost udjela koji se dodjeljuje svakom akcionaru tog društva kao novom članu u društvu s
ograničenom odgovornošću.
(2) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje društvu sa ograničenom
odgovornošću, u tom spajanju uz pripajanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u zatvoreno
društvo uređene ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti, radi
zaštite akcionara i imalaca drugih hartija od vrijednosti koje je javno izdalo.
(3) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo sticalac akcionarima akcionarskog
društva koje prestaje pripajanjem, zamjenjuje akcije dodjelom sopstvenih udjela, umjesto da im
dodijeli nove udjele, dužno je da ugovorom o spajanju uz pripajanje navede sve akcionare kao
svoje nove članove kojima dodjeljuje sopstvene udjele, kao i nominalnu vrijednost svakog tako
dodijeljenog udjela.
Društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo koje prestaje pripajanjem

Ako je akcionarsko društvo društvo sticalac, a društvo sa ograničenom odgovornošću društvo
koje prestaje pripajanjem, ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna vrijednost

p
udjela svakog člana tog društva i broj akcija, koji mu se prema srazmjeri predviđenoj ugovorom o
spajanju uz pripajanje dodjeljuje u društvu sticaocu.
1.7. Spajanje uz osnivanje
Spajanje uz osnivanje akcionarskih društava

(1) Na spajanje uz osnivanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o
spajanju uz pripajanje akcionarskih društava, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Spojena društva iz stava 1. ovog člana smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo
društvo društvom sticaocem, a ugovor o spajanju uz osnivanje je ugovor o spajanju uz pripajanje.
(3) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava prestalih spajanjem niti
se može vršiti primjenom odredaba ovog zakona o pripajanju u pojednostavljenom postupku.
(4) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva nastalog spajanjem postojećih
društava.
(5) U ugovor o spajanju uz osnivanje upisuju se kao ugovornici spojena društva sa podacima o
poslovnom imenu, sjedištu, pravnoj formi i djelatnosti svakog od njih koji spajanjem prestaju da
postoje, a njihovi akcionari postaju akcionari novog društva.
(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje, pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih
ovim zakonom sadrži i elemente predviđene za osnivački akt akcionarskog društva.
(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje, kao osnivački akt novog društva unose se odredbe o
posebnim pravima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom unošenju u
novo društvo iz osnivačkih akata društava prestalih spajanjem.
(8) Na osnivanje novog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju akcionarskog
društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(9) Društva koja prestaju spajanjem uz osnivanje podnose prijavu za registraciju prestanka
spajanjem i prijavu osnivanja novog društva.
(10) Danom registracije novog društva, društva prestala uz spajanje brišu se iz registra poslovnih
subjekata.
Spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću

Na spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog
zakona o spajanju uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću i odredbe o spajanju uz
osnivanje akcionarskih društava.
Spajanje uz osnivanje između akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću

p

(1) Jedno ili više akcionarskih društava i jedno ili više društava sa ograničenom odgovornošću
mogu se spajati uz osnivanje.
(2) Na spajanje uz osnivanje iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju
uz pripajanje između akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću.
(3) Spojena društva smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo društvo društvom
sticaocem, a ugovor o spajanju uz osnivanje je ugovor o spajanju uz pripajanje, ako ovim
zakonom nije drugačije uređeno.
(4) Ako se spajanjem iz stava 1. ovog člana osniva novo društvo sa ograničenom odgovornošću,
na učešće akcionarskog društva u spajanju uz osnivanje shodno se primjenjuju odredbe ovog
zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskog društva društvu sa ograničenom odgovornošću.
Ako se spajanjem uz osnivanje osniva novo akcionarsko društvo, na učešće društva s
ograničenom odgovornošću u spajanju uz osnivanje primjenjuju se odredbe ovog zakona o
spajanju uz pripajanje društva sa ograničenom odgovornošću akcionarskom društvu.
(5) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava koja prestaju spajanjem,
niti se mogu primjenjivati odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje u pojednostavljenom
postupku.
(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva koje nastaje spajanjem
postojećih.
(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivači novog društva upisuju se društva prestala
spajanjem, sa podacima o poslovnom imenu, sjedištu, obliku i djelatnosti svakog od njih koji
spajanjem prestaju, a njihovi akcionari ili članovi postaju akcionari ili članovi novog društva.
(8) Ugovor o spajanju uz osnivanje pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih
ovim zakonom sadrži i elemente osnivačkog akta akcionarskog društva ili društva s ograničenom
odgovornošću.
(9) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivački akt novog akcionarskog društva unose se
odredbe o posebnim pravima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom
unošenju u društvo iz osnivačkih akata društava koja prestaju spajanjem.
(10) Na spajanje uz osnivanje novog akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o
osnivanju akcionarskog društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(11) Ugovor o spajanju uz osnivanje novog društva sa ograničenom odgovornošću pored
elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih ovim zakonom, sadrži i elemente
predviđene ovim zakonom za osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.
(12) Na registraciju i objavljivanje registracije spajanja akcionarskog društva i društva sa
ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog zakona o registraciji i objavljivanju
registracije osnivanja akcionarskih društava.
1.8. Podjela uz pripajanje akcionarskih društava

p
1.8.1. Osnovna načela
Shodna primjena

Na podjelu uz pripajanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz
pripajanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
1.8.2. Nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje
Oblik i sadržina

(1) Upravni odbor društva koje prestaje podjelom sačinjava nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje
u pisanom obliku.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o:
a) poslovnom imenu, obliku i sjedištu svakog društva učesnika podjele,
b) srazmjeri zamjene akcija i iznos bilo kog novčanog plaćanja,
v) načinu dodjele akcija društva sticaoca,
g) danu od kojeg akcionari društva prestalog podjelom stiču pravo da učestvuju u dobiti društva
sticaoca po osnovu zamijenjenih akcija, kao i sve posebne uslove za ostvarivanje tog prava, ako
tih uslova ima,
d) danu od kog se smatra da su poslovi društva koje se dijeli preduzeti za račun društva sticaoca
(dan obračuna),
đ) posebnim pravima koja društvo sticalac obezbjeđuje imaocima povlašćenih akcija i drugih
povlašćenih hartija od vrijednosti, koje je izdalo društvo prestalo podjelom ili mjere predložene u
vezi s tim,
e) pravima koje imaju ili podjelom dobijaju direktor ili članovi upravnog odbora društava
učesnika u podjeli,
ž) imovini i obavezama društva koje se dijeli, a koje se prenose svakom društvu sticaocu i
z) načinu dodjele akcija društva sticaoca akcionarima društva prestalog podjelom i kriterijum na
kome se zasniva ova dodjela.
(3) Sastavni dio nacrta ugovora iz stava 1. ovog člana je prijedlog izmjena osnivačkih akata i
prijedlog izmjena statuta društava sticalaca.
Neraspoređena sredstva i dugovi

p
(1) Sredstva društva prestalog podjelom koja ugovorom o podjeli nisu dodijeljena nijednom
društvu sticaocu, niti mogu da se dodijele na osnovu uslova podjele iz tog ugovora, dodjeljuju se
svim društvima sticaocima srazmjerno učešću svakog od njih u neto imovini društva prestalog
podjelom utvrđenoj ugovorom o podjeli.
(2) Za obaveze društva prestalog podjelom koje ugovorom o podjeli nisu raspoređene nijednom
društvu sticaocu, niti mogu da se rasporede na osnovu uslova podjele iz tog ugovora, solidarno
odgovaraju sva društva sticaoci.
1.8.3. Odlučivanje
Odluka

(1) Ugovor o podjeli uz pripajanje usvaja se na sjednicama skupština akcionara društava koja
učestvuju u podjeli uz pripajanje, kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog
zakona.
(2) Ako u društvu koje prestaje podjelom ima više klasa akcija, ugovor o podjeli uz pripajanje
usvajaju akcionari svake klase akcija čija su prava povrijeđena podjelom uz pripajanje na glasanju
grupe te klase akcija u skladu sa stavom 1. ovog člana.
(3) Ugovor o podjeli uz pripajanje notarski se potvrđuje, a potpisuju ga zastupnici svakog društva
koje učestvuje u podjeli.
(4) Ugovor o podjeli uz pripajanje prilaže se zapisniku skupštine svakog društva koje učestvuje u
podjeli uz pripajanje.
Podjela bez odluka skupština društava sticalaca

(1) Podjela uz pripajanje može biti izvršena i na osnovu odluke upravnog odbora društava
sticalaca, bez odluke skupštine akcionara tih društava, pod uslovom da:
a) je ugovor o podjeli uz pripajanje objavljen u skladu sa članom 379. ovog zakona najmanje 30
dana prije sjednice skupštine akcionara društva prestalog podjelom na kojoj treba da se donese
odluka o podjeli uz pripajanje,
b) je akcionarima svakog društva sticaoca omogućeno da ostvare uvid u sva dokumenta navedena
u članu 392. ovog zakona i
v) jedan ili više akcionara nekog društva sticaoca čiji je kapital učešće najmanje 5 % nije zahtijevao
održavanje skupštine akcionara radi donošenja odluke o podjeli uz pripajanje, u roku od 30 dana
od dana održavanja skupštine društva prestalog podjelom na kojoj je usvojen nacrt ugovora o
podjeli uz pripajanje.
(2) Uslovi iz stava 1. ovog člana moraju se ispuniti kumulativno.
1.8.4. Sprovođenje

p
Zamjena akcija

Na zamjenu akcija društva prestalog podjelom akcija društava sticalaca shodno se primjenjuje
član 391. stav 1. tačka đ) ovog zakona o zamjeni akcija i o povlačenju i poništenju akcija u slučaju
spajanja uz pripajanje.
1.8.5. Zaštita povjerilaca
Solidarna odgovornost

Za obaveze društva prestalog podjelom uz pripajanje koje su postojale prije registracije podjele i
njenog objavljivanja solidarno odgovara svako društvo sticalac, osim ako je sa određenim
povjeriocem drugačije ugovoreno.
1.8.6. Okončanje
Prijava za registraciju

(1) Društvo koje prestaje podjelom i svako društvo sticalac podnose prijavu za registraciju podjele
uz pripajanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(2) Ako je pokrenut postupak pobijanja odluke o podjeli, registarski sud ne prekida postupak
registracije ako ocijeni da preovladava interes za hitnim odlučivanjem i da su ispunjeni ostali
uslovi za registraciju podjele.
(3) Pri odlučivanju o preovladavanju interesa iz stava 2. ovog člana registarski sud vodi računa o
pravima koja se štite u postupku za poništaj, vjerovatnosti uspjeha tužioca, kao i o šteti koja bi
društvima učesnicima podjele nastala danom odgađanja registracije podjele.
Registracija i objavljivanje

Registracija podjele i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje
registracija poslovnih subjekata.
Dejstvo

Danom registracije podjele uz pripajanje nastupaju sljedeće pravne posljedice:
a) imovina društva prestalog podjelom, uključujući i nenamirena potraživanja kao i druga prava i
obaveze prema trećim licima u skladu sa ugovorom o podjeli prelazi na društva sticaoce,

p
b) akcionari društva prestalog podjelom postaju akcionari jednog ili više društava sticalaca, u
skladu sa ugovorom o podjeli uz pripajanje,
v) lica zaposlena u društvu prestalom podjelom nastavljaju da rade u društvima sticaocima u
skladu sa propisima o radu i ugovorom o podjeli uz pripajanje i
g) društvo koje se dijeli prestaje da postoji.
1.9. Podjela uz osnivanje akcionarskog društva
Osnovno načelo

(1) Na podjelu uz osnivanje novog društva shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o podjeli
uz pripajanje, o osnivanju odgovarajućeg oblika društva, kao i o spajanju uz osnivanje novog
društva.
(2) Ugovor o podjeli uz osnivanje kao osnivački akt novog društva usvaja skupština akcionara
društva koje prestaje podjelom.
(3) U ugovor o podjeli uz osnivanje kao osnivač navodi se društvo prestalo podjelom, sa
podacima o poslovnom imenu, sjedištu, pravnoj formi i djelatnosti tog društva i svakog novog
društva nastalog na tom osnovu, a akcionari društva prestalog podjelom postaju akcionari novog
društva.
1.10. Odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje akcionarskog društva
Primjena

(1) Na odvajanje uz pripajanje akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o
podjeli uz pripajanje, a na odvajanje uz osnivanje akcionarskog društva primjenjuju se odredbe
ovog zakona o podjeli uz osnivanje novih društava, odnosno spajanju sa postojećim društvom i
osnivanju novih društava na tom osnovu, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Nacrt ugovora o odvajanju uređuje i način smanjenja osnovnog kapitala i akcija društva
djeljenika po osnovu smanjenja zbog odvajanja iz stava 1. ovog člana.
(3) Uz nacrt ugovora o odvajanju akcionarskog društva prilaže se zaključni završni račun društva
djeljenika i početni bilans novog društva, odnosno društava sticalaca, kao i početni bilans društva
djeljenika iz kojeg se vidi stanje njegove imovine i obaveza nakon odvajanja.
(4) Od dana kad se sastavlja zaključni i početni bilans, odnosno diobni bilans iz stava 3. ovog
člana do dana podnošenja prijave za registraciju ne smije proći više od osam mjeseci.
(5) Osnivački akt akcionarskog društva djeljenika mijenja se u skladu sa odredbama ovog zakona
o izmjenama osnivačkog akta datog društva.

p
(6) U slučaju odvajanja uz osnivanje ili odvajanja uz pripajanje akcionarskih društava, osnivanje ili
spajanje uz pripajanje registruje se tek pošto se upiše smanjenje osnovnog kapitala društva
djeljenika.
1.11. Podjela i odvajanje društava sa ograničenom odgovornošću
Primjena

Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava primjenjuju se i na podjelu i
odvajanje društava sa ograničenom odgovornošću.
1.12. Podjela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice (dijela) društva u društvo sa
ograničenom odgovornošću i obrnuto
Kombinovana podjela

(1) Podjela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice akcionarskog društva u dva ili više
društava sa ograničenom odgovornošću ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava, kao i
podjela i odvajanje dijela društva s ograničenom odgovornošću u dva ili više akcionarskih
društava ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava mogu se vršiti u skladu sa ovim
zakonom.
(2) Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava i društava sa ograničenom
odgovornošću shodno se primjenjuju i na podjele i odvajanja iz stava 1. ovog člana.
1.13. Statusne promjene i ortačko i komanditno društvo
Spajanje, podjela i odvajanje sa učešćem ortačkog i komanditnog društva

(1) Ortačko i komanditno društvo mogu se spajati sa društvom sa ograničenom odgovornošću i
sa akcionarskim društvom.
(2) Na spajanje ortačkog i komanditnog društva sa društvom s ograničenom odgovornošću i
akcionarskim društvom primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju društava sa ograničenom
odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(3) Na učešće akcionarskog društva u spajanju sa ortačkim i komanditnim društvom, bez obzira
na to da li je akcionarsko društvo društvo sticalac, društvo prestalo spajanjem uz pripajanje ili
društvo prestalo spajanjem uz osnivanje, primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju
akcionarskog društva, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(4) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje ortačkom ili komanditnom društvu
ili se sa njim spaja u novo ortačko ili komanditno društvo, u spajanju uz pripajanje, odnosno
spajanju uz osnivanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u zatvoreno društvo uređeno ovim
zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.

p
(5) Odluka o spajanju sa učešćem ortačkog ili komanditnog društva donosi se u svakom društvu
učesniku u spajanju uz saglasnost onih članova, odnosno akcionara, koji nakon spajanja postaju
solidarno odgovorni prema trećim licima za obaveze društva koje je pravni sljedbenik u spajanju.
(6) Na podjelu i odvajanje ortačkog i komanditnog društva, kao i na podjelu i odvajanje društva
sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva po osnovu čega nastaje jedno ili više
ortačkih ili komanditnih društava, primjenjuju se st. 1. do 6. ovog člana i odredbe o podjeli i
odvajanju društva s ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva.
1.14. Prekogranično pripajanje i spajanje privrednih društava
Prekogranično pripajanje

(1) Prekogranično pripajanje, u smislu ovog zakona, je pripajanje u kom učestvuju najmanje dva
društva, od kojih je najmanje jedno društvo iz člana 99. ili člana 179. ovog zakona registrovano u
Republici Srpskoj i najmanje jedno društvo kapitala registrovano na teritoriji države članice
Evropske unije ili druge države (u daljem tekstu: druge države).
(2) Jedno ili više društava iz stava 1. ovog člana pripajaju se drugom društvu prenošenjem na to
društvo cjelokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez
sprovođenja postupka likvidacije.
Prekogranično spajanje

(1) Prekogranično spajanje, u smislu ovog zakona, je ono spajanje u kojem učestvuju najmanje
dva društva, od kojih je najmanje jedno društvo iz člana 99. ili člana 179. ovog zakona
registrovano u Republici Srpskoj i najmanje jedno društvo kapitala registrovano na teritoriji druge
države.
(2) Dva ili više društava iz stava 1. ovog člana spajaju se osnivanjem novog društva i prenošenjem
na to društvo cjelokupne imovine i obaveza, čime društva koja se spajaju prestaju da postoje bez
sprovođenja postupka likvidacije.
Primjena

(1) U prekograničnom pripajanju i spajanju ne mogu učestvovati zadruge ni kada su prema pravu
druge države osnovane kao društvo kapitala.
(2) U prekograničnom pripajanju i spajanju ne mogu učestvovati društva za upravljanje
investicionim fondovima i investicioni fondovi.
(3) Ako ovim pododjeljkom nije drugačije propisano, na prekogranična pripajanja i spajanja
shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na statusne promjene spajanja uz
pripajanje i spajanja uz osnivanje.

p
Zajednički nacrt ugovora o pripajanju

(1) Nadležni organi društava koja učestvuju u pripajanju pripremaju zajednički nacrt ugovora o
pripajanju.
(2) Zajednički nacrt ugovora o pripajanju obavezno sadrži:
a) pravnu formu, poslovna imena i registrovana sjedišta svih društava koja učestvuju u pripajanju,
kao i predloženu pravnu formu, poslovno ime i sjedište privrednog društva nastalog
prekograničnim pripajanjem,
b) podatke o uslovima i srazmjeri zamjene udjela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udjele,
odnosno akcije u društvu sticaocu, kao i visinu novčanog plaćanja ako postoji,
v) način preuzimanja udjela, odnosno akcija u društvu sticaocu i datum od koga ti udjeli, odnosno
akcije daju pravo učešća u dobiti i sve pojedinosti u vezi sa tim pravom,
g) datum od kog se transakcije društva prenosioca smatraju, u računovodstvene svrhe,
transakcijama obavljenim u ime društva sticaoca,
d) očekivane posljedice pripajanja na zaposlene društva prenosioca,
đ) prava koja društvo sticalac daje članovima, odnosno akcionarima društva koji imaju posebna
prava, kao i imaocima drugih hartija od vrijednosti, odnosno mjere koje se u odnosu na ta lica
predlažu,
e) sve posebne pogodnosti koje se odobravaju članovima nadležnih organa društava koja
učestvuju u pripajanju,
ž) prijedlog odluke o izmjenama i dopunama osnivačkog akta, odnosno statuta društva sticaoca,
z) ako je to primjenjivo, informacije o postupcima kojima se određuju uslovi za učešće zaposlenih
u odlučivanju i ostvarivanju drugih prava u društvu sticaocu, u skladu sa propisima kojima se
uređuje učešće zaposlenih u odlučivanju,
i) procjenu vrijednosti imovine i visine obaveza koji se prenose na društvo sticaoca i njihov opis,
kao i način na koji se taj prenos vrši društvu sticaocu,
j) datume finansijskih izvještaja koji predstavljaju osnov za pripajanje,
k) podatak o visini novčane naknade koju treba isplatiti članovima, odnosno akcionarima koji su
protiv odluke o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, pri čemu se visina te naknade
utvrđuje primjenom odredaba ovog zakona o isplati nesaglasnih akcionara,
l) zaštitne mjere koje su eventualno ponuđene povjeriocima, kao što su zalozi i slično.
(3) Kad sve akcije, odnosno udjele u pripojenom društvu ima društvo sticalac, nije obavezno da
zajednički nacrt ugovora o pripajanju sadrži podatke iz stava 2. t. b) i v) ovog člana.

p
Objavljivanje

(1) Društvo obezbjeđuje da zajednički nacrt ugovora o pripajanju bude dostupan u pisanom ili
elektronskom obliku, na svojoj internet stranici, ako je ima, te ga dostavlja registru poslovnih
subjekata radi objavljivanja na internet stranici tog registra, najkasnije mjesec dana prije dana
održavanja sjednice skupštine na kojoj se donosi odluka o pripajanju.
(2) Uz zajednički nacrt ugovora o pripajanju objavljuju se i:
a) podaci o registrima u kojima su upisana društva koja učestvuju u pripajanju i registarski broj
pod kojim su ta društva upisana u registar,
b) obavještenje povjeriocima i manjinskim članovima, odnosno akcionarima društava koja
učestvuju u pripajanju o načinu na koji je predviđeno da mogu ostvariti svoja prava, kao i o
vremenu i mjestu gdje mogu, bez naknade, izvršiti uvid u dokumente i akte iz člana 416g. ovog
zakona,
v) obavještenje članovima, odnosno akcionarima društva, predstavnicima zaposlenih, odnosno
zaposlenima, o vremenu i mjestu gdje mogu, bez naknade, izvršiti uvid u izvještaj nadležnog
organa društva, kao i o roku do kada mogu dostaviti mišljenje na zajednički nacrt ugovora o
pripajanju, a koji ne može biti kraći od pet radnih dana prije dana održavanja sjednice skupštine
na kojoj se donosi odluka o pripajanju,
g) obavještenje članovima, odnosno akcionarima društva o vremenu i mjestu gdje mogu, bez
naknade, izvršiti uvid u izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju.
Izvještaj nadležnog organa društva

(1) Upravni odbor, odnosno direktor društva koje učestvuje u pripajanju, sačinjava izvještaj u
kojem se objašnjavaju i obrazlažu pravni i ekonomski aspekti prekograničnog pripajanja i
pojašnjavaju posljedice prekograničnog pripajanja za zaposlene.
(2) U izvještaju se posebno pojašnjavaju posljedice prekograničnog pripajanja za buduće
poslovanje privrednog društva.
(3) Izvještaj se sastoji od dva dijela: dijela za članove, odnosno akcionare društva i dijela za
zaposlene.
(4) U dijelu izvještaja za članove, odnosno akcionare društva obavezno se navodi sljedeće:
a) visina novčane naknade, kao i metoda koja je korišćena za obračun te naknade,
b) omjer zamjene udjela, odnosno akcija i metoda ili metode korišćene za obračun omjera
zamjene udjela, odnosno akcija, ako je to primjenjivo,
v) posljedice prekograničnog pripajanja za članove, odnosno akcionare društva,

p
g) prava i mjere zaštite koje su dostupne članovima, odnosno akcionarima društva u skladu sa
ovim zakonom.
(5) Dio izvještaja za članove, odnosno akcionare društva nije obavezan ako su se svi članovi,
odnosno akcionari društva usaglasili da odustaju od sačinjavanja tog dijela izvještaja.
(6) Jednočlana privredna društva nisu u obavezi da sačine dio izvještaja za člana, odnosno
akcionara društva.
(7) U dijelu izvještaja za zaposlene obavezno se navodi sljedeće:
a) posljedice prekograničnog pripajanja na radne odnose, te ako je to primjenjivo, eventualne
mjere za zaštitu prava iz radnog odnosa,
b) sve bitne promjene primjenjivih uslova zaposlenja ili mjesta poslovanja privrednog društva,
v) kako posljedice i promjene navedene u t. a) i b) ovog stava utiču na zavisna društva.
(8) Izvještaj sa zajedničkim nacrtom ugovora o pripajanju obavezno je dostupan u elektronskom
obliku članovima, odnosno akcionarima i predstavnicima zaposlenih ili zaposlenima svih
privrednih društava koja se pripajaju, najkasnije šest sedmica prije dana održavanja sjednice
skupštine na kojoj se donosi odluka o pripajanju.
(9) Članovi, odnosno akcionari i predstavnici zaposlenih ili zaposleni mogu dostaviti mišljenje na
izvještaj najkasnije pet radnih dana prije dana održavanja sjednice skupštine na kojoj se donosi
odluka o pripajanju.
(10) Izuzetno od stava 8. ovog člana, ako skupština društva sticaoca nema obavezu da donese
odluku o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, jer se sprovodi pojednostavljeni
postupak pripajanja u skladu sa ovim zakonom, izvještaj je obavezno dostupan u elektronskom
obliku članovima, odnosno akcionarima i predstavnicima zaposlenih ili zaposlenima drugih
društava koja se pripajaju, najkasnije šest sedmica prije dana održavanja sjednice skupštine.
(11) Ako nadležni organ svakog društva koje se pripaja blagovremeno zaprimi mišljenje lica iz
stava 9. ovog člana, to mišljenje se prilaže uz izvještaj.
(12) Dio izvještaja za zaposlene nije obavezan ako se privredno društvo pripaja sa svojim
zavisnim društvima i ako ta društva nemaju drugih zaposlenih osim zaposlenih koji su u upravi
tih društava.
(13) U slučajevima iz st. 5. i 12. ovog člana, upravni odbor, odnosno direktor društva nije
obavezan sačiniti izvještaj.
Izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju

(1) Svako pojedinačno društvo koje učestvuje u pripajanju imenuje nezavisnog revizora radi
revizije zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, koji sačinjava izvještaj o pripajanju najkasnije
mjesec dana prije dana održavanja sjednice skupštine na kojoj se donosi odluka o pripajanju.

p
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako skupština društva sticaoca nema obavezu da donese
odluku o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, jer se sprovodi pojednostavljeni
postupak pripajanja u skladu sa ovim zakonom, izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju je
obavezno dostupan članovima, odnosno akcionarima drugih društava koja se pripajaju najkasnije
mjesec dana prije dana održavanja sjednice skupštine na kojoj se donosi odluka o pripajanju.
(3) Ako nadležni organ društva koje je registrovano u Republici Srpskoj, a koje učestvuje u
pripajanju, ne imenuje revizora iz stava 1. ovog člana, na zahtjev društva, odnosno člana tog
društva, nadležni sud u vanparničnom postupku imenuje revizora, koji sačinjava revizorski
izvještaj o pripajanju za to društvo.
(4) Sva društva koja učestvuju u pripajanju mogu sporazumno imenovati jednog nezavisnog
revizora, koji sačinjava zajednički izvještaj o pripajanju iz stava 1. ovog člana.
(5) Izuzetno, izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju ne sačinjava se ako se svi članovi,
odnosno akcionari društava koja učestvuju u pripajanju izričito saglase da se taj izvještaj ne
sačinjava.
(6) Sud iz stava 3. ovog člana, na zajednički zahtjev svih društava koja učestvuju u pripajanju,
imenuje nezavisnog revizora koji sačinjava zajednički izvještaj o pripajanju za sva društva i
određuje rok u kojem je taj revizor obavezan da ovaj izvještaj dostavi svim društvima koja
učestvuju u pripajanju.
(7) Nezavisni revizor sačinjava izvještaj o pripajanju u pisanoj formi, koji sadrži mišljenje o tome
da li je visina novčane naknade iz člana 416g. stav 2. tačka k) ovog zakona i srazmjera u skladu sa
kojom se vrši zamjena udjela, odnosno akcija pravične i primjerene, kao i obrazloženje u okviru
kojeg je dužan da obavezno navede:
a) koje su metode korišćene za određivanje novčane naknade iz člana 416g. stav 2. tačka k) ovog
zakona,
b) koje su metode procjene vrijednosti primijenjene prilikom utvrđivanja predložene srazmjere
zamjene udjela, odnosno akcija i koji su ponderi dodijeljeni vrijednostima dobijenim primjenom
tih metoda,
v) da li su primijenjene metode primjerene za određivanje novčane naknade iz člana 416g. stav 2.
tačka k) ovog zakona i srazmjere zamjene udjela, odnosno akcija, kao i vrijednost dobijenu
korišćenjem tih metoda i daje mišljenje o relativnoj važnosti tih metoda za obračun utvrđene
vrijednosti o kojoj je odlučeno, te u slučaju da se u privrednim društvima koja se pripajaju koriste
različite metode, navodi i da li je korišćenje različitih metoda bilo opravdano,
g) koje okolnosti su otežavale procjenu vrijednosti i obavljanje revizije, ako ih je bilo.
(8) Jednočlana privredna društva nisu u obavezi da imenuju nezavisnog revizora radi revizije
zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju i sačinjavanja izvještaja o pripajanju.
(9) Nezavisni revizor ima pravo od privrednih društava koja se pripajaju dobiti sve podatke i
dokumente potrebne za obavljanje svojih dužnosti.
Usvajanje na skupštini

p

(1) Na skupštini svakog od društava koja učestvuju u pripajanju, nakon upoznavanja sa
izvještajima iz čl. 416đ. i 416e. ovog zakona, kao i mišljenjem predstavnika zaposlenih na izvještaj
iz člana 416đ. ovog zakona, ako je dostavljeno, odlučuje se o usvajanju zajedničkog nacrta
ugovora o pripajanju, kao i da li je potrebno mijenjati osnivački akt i statut ako ga ima.
(2) Skupština svakog od društava koja učestvuju u pripajanju ima pravo da sprovođenje pripajanja
uslovi hitnim postizanjem sporazuma o načinu učestvovanja zaposlenih u odlučivanju u društvu
sticaocu, ako je to primjenjivo u skladu sa propisima kojima se uređuje učešće zaposlenih u
odlučivanju.
(3) Kada je društvo koje se pripaja registrovano u Republici Srpskoj, a u postupku pripajanja
učestvuju društva koja imaju registrovano sjedište u drugim državama u kojima nije propisana
mogućnost vođenja sudskih postupaka ispitivanja srazmjere zamjene akcija, odnosno udjela, kao i
sudskih postupaka u vezi sa ostvarivanjem posebnih prava akcionara, odnosno članova društva
koji ne sprečavaju registraciju pripajanja, postupak pripajanja sprovodi se samo u slučaju da
skupštine tih društava izričito prihvate mogućnost vođenja takvih sudskih postupaka u Republici
Srpskoj.
(4) Odluka donesena u sudskom postupku iz stava 3. ovog člana obavezuje društvo sticaoca i sve
njegove članove, odnosno akcionare.
(5) Zajednički nacrt ugovora o pripajanju smatra se ugovorom o pripajanju kada skupštine svih
društava koja učestvuju u pripajanju donesu odluke o njegovom usvajanju.
(6) Odluka skupštine društva koje učestvuje u pripajanju ne može se pobijati na osnovu sljedećih
razloga:
a) ako je neprimjereno utvrđena srazmjera udjela, odnosno akcija iz člana 416g. stav 2. tačka b)
ovog zakona,
b) ako je neprimjereno utvrđena visina novčane naknade iz člana 416g. stav 2. tačka k) ovog
zakona,
v) objavljeni podaci o srazmjeri i visini novčane naknade iz t. a) i b) ovog stava nisu u skladu sa
ovim zakonom.
Zaštita povjerilaca

(1) Povjerioci čija su potraživanja nastala, a nisu dospjela prije objave zajedničkog nacrta ugovora
o pripajanju, i koji nisu zadovoljni sa ponuđenim zaštitnim mjerama iz člana 416g. stav 2. tačka l)
ovog zakona, mogu podnijeti zahtjev nadležnom sudu za utvrđivanje odgovarajućih mjera u roku
od tri mjeseca od objave zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, pod uslovom da povjerioci
mogu dokazati da je zbog prekograničnog pripajanja ugroženo namirenje njihovih potraživanja i
da im privredna društva koja se pripajaju nisu osigurala odgovarajuće mjere.

p
(2) Stav 1. ovog člana ne primjenjuje se na izmirenje ili obezbjeđenje novčanih, odnosno
nenovčanih obaveza koje privredna društva imaju prema poreskim i drugim javnim organima,
odnosno institucijama.
Notarska isprava koja prethodi registraciji pripajanja

(1) Na zahtjev društva koje je registrovano u Republici Srpskoj, a koje učestvuje u pripajanju,
notar, u skladu sa zakonom kojim se uređuje notarska služba, izdaje notarsku ispravu o tome da
su sve radnje i aktivnosti u vezi sa pripajanjem sprovedene u skladu sa odredbama ovog zakona,
odnosno da su ispunjeni svi propisani uslovi za pripajanje.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, društvo koje učestvuje u pripajanju dostavlja sljedeće
dokumente:
a) zajednički nacrt ugovora o pripajanju,
b) izvještaj nadležnog organa društva i izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju iz čl. 416đ. i
416e. ovog zakona,
v) mišljenje u skladu sa članom 416d. stav 2. tačka v) ovog zakona,
g) odluku skupštine društva o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju.
(3) Notar je ovlašćen da od društva iz stava 1. ovog člana zatraži sve podatke, isprave i druge
dokumente, kao i da preduzme sve ostale radnje za provjeru ispunjenosti uslova za pripajanje.
(4) U slučaju sudskih postupaka iz člana 416ž. stav 3. ovog zakona, notar u ispravi iz stava 1.
ovog člana obavezno navodi da su ti sudski postupci u toku.
Registracija pripajanja

(1) Ako je društvo sticalac registrovano u Republici Srpskoj, registracija pripajanja vrši se u skladu
sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, s tim što se za ovu registraciju
podnose i odluka skupštine društva o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, ugovor
o pripajanju i notarska isprava iz člana 416i. ovog zakona i potvrda nadležnog organa druge
države, u kojoj je registrovano društvo koje učestvuje u pripajanju, o ispunjenosti uslova za
prekogranično pripajanje u skladu sa pravom te države, koje ne mogu biti starije od šest mjeseci
od dana njihovog izdavanja.
(2) Nadležni registarski sud dužan je da, bez odgađanja, nadležnom organu druge države u kojoj
je registrovano društvo koje učestvuje u pripajanju dostavi informaciju o registraciji iz stava 1.
ovog člana.
(3) Ako je društvo koje se pripaja registrovano u Republici Srpskoj, registracija brisanja tog
društva iz registra poslovnih subjekata vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata, s tim što se registracija brisanja ne može izvršiti prije prijema informacije o

p
izvršenoj registraciji pripajanja od strane organa nadležnog za registraciju u drugoj državi u kojoj
je registrovano društvo sticalac.
(4) Ako je društvo sticalac registrovano u Republici Srpskoj, pripajanje stupa na snagu danom
registracije pripajanja u registru poslovnih subjekata.
(5) Ako je društvo koje se pripaja registrovano u Republici Srpskoj, pripajanje stupa na snagu
prema pravu države u kojoj je registrovano društvo sticalac.
(6) Podaci u vezi sa prekograničnim pripajanjem koji se obavezno upisuju u registar poslovnih
subjekata su:
a) da je društvo sticalac nastalo sprovođenjem statusne promjene prekograničnog pripajanja, kao i
njegov matični broj subjekta, poslovno ime i pravnu formu privrednog društva,
b) datum upisa društva sticaoca u registar poslovnih subjekata,
v) da se društvo koje se pripaja briše iz registra poslovnih subjekata po osnovu statusne promjene
prekograničnog pripajanja, kao i njegov matični broj subjekta, poslovno ime i pravna forma
privrednog društva,
g) datum brisanja društva koje se pripaja iz registra poslovnih subjekata,
d) matični broj subjekta, poslovno ime i pravnu formu svih privrednih društava koja se pripajaju.
Pravne posljedice pripajanja

(1) Pravne posljedice pripajanja iz člana 391. ovog zakona proizvode dejstvo danom stupanja na
snagu pripajanja.
(2) Ako je za prenos imovine i obaveza sa društva koje se pripaja na društvo sticaoca u skladu sa
propisima drugih država u kojima su registrovana društva koja učestvuju u pripajanju potrebno
ispuniti posebne uslove, odnosno postupke i procedure da bi taj prenos proizveo pravno dejstvo
prema trećim licima, te uslove, odnosno postupke i procedure ispunjava društvo sticalac.
Pojednostavljeni postupak pripajanja

(1) Kada je društvo sticalac jedini član, odnosno akcionar društva koje se pripaja i ako društvo
sticalac ne izdaje nove udjele, odnosno akcije u prekograničnom pripajanju, ne primjenjuju se
sljedeći članovi:
a) član 416g. stav 2. t. b), v) i k) i član 416e. ovog zakona,
b) član 416đ. i član 416ž. stav 1. ovog zakona ne primjenjuju se na društva koja se pripajaju.
(2) Kada u prekograničnom pripajanju učestvuje društvo sticalac koje je registrovano na teritoriji
Republike Srpske i koje ima najmanje 90% udjela ili akcija u društvu koje se pripaja, ali ne i sve

p
udjele, odnosno akcije i druge hartije od vrijednosti koje daju pravo glasa, skupština društva
sticaoca ne donosi odluku o usvajanju zajedničkog nacrta ugovora o pripajanju, osim u slučaju iz
člana 392. stav 2. tačka v) ovog zakona, a društvo koje se pripaja nije u obavezi da sačini izvještaj
nadležnog organa društva iz člana 416đ. ovog zakona, kao ni izvještaj nezavisnog revizora o
pripajanju iz člana 416e. ovog zakona.
(3) Kada upravni odbor društva donosi odluku o pripajanju bez odluke skupštine, u skladu sa
članom 382. ovog zakona, zajednički nacrt ugovora o pripajanju, izvještaj nadležnog organa
društva i izvještaj nezavisnog revizora o pripajanju obavezno su dostupni u skladu sa članom
416d. ovog zakona najkasnije mjesec dana prije dana održavanja sjednice upravnog odbora.
Učestvovanje zaposlenih u odlučivanju

(1) Zaposleni u društvima koja učestvuju u prekograničnom pripajanju imaju pravo da učestvuju
u odlučivanju u društvu sticaocu koje je registrovano na teritoriji Republike Srpske, ako je to
primjenjivo u skladu sa propisima kojima se uređuje učestvovanje zaposlenih u odlučivanju.
(2) Zaposleni u društvu koje se pripaja i koje je registrovano na teritoriji Republike Srpske imaju
pravo da učestvuju u odlučivanju u društvu sticaocu koje je registrovano na teritoriji druge
države, u skladu sa propisima iz stava 1. ovog člana.
Ništavost registracije pripajanja

Nakon stupanja na snagu registracije pripajanja, ako je društvo sticalac registrovano u Republici
Srpskoj, registracija pripajanja ne može se oglasiti ništavom.
Shodna primjena na spajanja

Odredbe ovog zakona o prekograničnim pripajanjima shodno se primjenjuju i na prekogranična
spajanja.
2. Promjena pravne forme privrednih društava
2.1. Osnovna načela
Pojam

Promjena pravne forme je prelazak iz jedne pravne forme u drugu, u skladu sa ovim zakonom.
Promjena pravne forme u postupku likvidacije

p
(1) Privredno društvo nad kojim se sprovodi postupak dobrovoljne likvidacije može promijeniti
pravnu formu do početka diobe i isplate likvidacionog ostatka ortacima, članovima ili
akcionarima, koji preostane pošto se podmire povjerioci društva.
(2) U slučaju donošenja odluke iz stava 1. ovog člana privredno društvo je dužno da obustavi
postupak likvidacije, da to registruje i objavi.
Registracija i objavljivanje

(1) Promjena pravne forme privrednog društva registruje se i objavljuje.
(2) Nakon promjene pravne forme privredno društvo nastavlja da posluje kao isto pravno lice, ali
druge pravne forme.
Primjena i izuzetak od pobijanja odluke

(1) Na promjenu pravne forme privrednog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o
osnivanju date forme privrednog društva ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Odluka o promjeni pravne forme ne može se pobijati zbog nepravilno utvrđene srazmjere
zamjene akcija ili udjela, u skladu sa ovim zakonom.
2.2. Vrste promjena pravne forme
2.2.1. Promjena pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću

(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u društvo sa ograničenom
odgovornošću na sljedeći način:
a) upravni odbor akcionarskog društva utvrđuje prijedlog odluke o promjeni pravne forme
utvrđene ovim zakonom, a odluku o promjeni pravne forme usvaja skupština akcionara i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare o sazivu sjednice skupštine u skladu sa članom 272.
ovog zakona najmanje 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara.
(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: razlog sazivanja skupštine, mjesto u
sjedištu društva gdje se akcionarima stavljaju na uvid sljedeća dokumenta:
a) prijedlog odluke o promjeni pravne forme i izvještaj upravnog odbora akcionarskog društva
koji objašnjava uslove i zakonsku i ekonomsku osnovanost za promjenu pravne forme, kao i opis
bilo kog problema koji je nastao u vezi sa uslovima promjene pravne forme,
b) preporuku upravnog odbora akcionarskog društva u vezi sa odlukom o promjeni pravne forme
i razloge za takvu preporuku i

p
v) obavještenje o pravima akcionara da ne prihvate odluku o promjeni pravne forme i o pravu na
traženje procjene i otkupa njihovih akcija od društva, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Odluka o promjeni pravne forme usvaja se na skupštini akcionara akcionarskog društva koje
mijenja pravnu formu kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.
(4) Ako u društvu koje mijenja pravnu formu ima više klasa akcija, odluku o promjeni pravne
forme usvajaju akcionari kvalifikovanom većinom iz stava 3. ovog člana svake klase akcija čija se
prava umanjuju promjenom pravne forme na glasanju grupe te klase akcija.
(5) Za promjenu pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću
potrebno je ispuniti sljedeće zahtjeve, i to da:
a) akcionarsko društvo ispunjava uslove za pretvaranje iz otvorenog akcionarskog društva u
zatvoreno u skladu sa propisima kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
b) da Komisija za hartije od vrijednosti izda odobrenje u skladu sa propisima kojima se uređuje
tržište hartija od vrijednosti.
Sadržaj odluke o promjeni pravne forme

Odluka o promjeni pravne forme akcionarskog društva sadrži naročito:
a) poslovno ime, sjedište i adresu akcionarskog društva koje mijenja pravnu formu i društva s
ograničenom odgovornošću u koju formu se akcionarsko društvo pretvara,
b) uslove promjene pravne forme,
v) način i uslove konverzije akcija akcionarskog društva u postupku promjene pravne forme u
udjele u društvu s ograničenom odgovornošću ili u novac ili drugu imovinu, kao i način kojim se
ove akcije ili druga sredstva plaćanja ustupaju akcionarima akcionarskog društva i
g) druge podatke u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom, statutom ili ugovorom članova
društva.
Registracija i objavljivanje

(1) Nakon okončanja postupka promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo s
ograničenom odgovornošću u skladu sa članom 421. ovog zakona, akcionarsko društvo podnosi
prijavu sa prilozima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, o
promjeni pravne forme, radi registracije i objavljivanja.
(2) Po ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana, registruje se i objavljuje odluka o promjeni
pravne forme akcionarskog društva i osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.
Pravne posljedice promjene pravne forme

p

Registracijom promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom
odgovornošću nastaju sljedeće pravne posljedice:
a) društvo koje učestvuje u postupku promjene pravne forme je društvo koje se u odluci o
promjeni pravne forme identifikuje kao društvo s ograničenom odgovornošću, a akcionarsko
društvo prestaje da postoji,
b) društvo s ograničenom odgovornošću preuzima svu imovinu i obaveze akcionarskog društva,
v) sudski i drugi postupci i potraživanja protiv akcionarskog društva nastavljaju se protiv društva
sa ograničenom odgovornošću, koje je pravni sljedbenik akcionarskog društva,
g) akcije akcionarskog društva konvertuju se u udjele društva sa ograničenom odgovornošću,
obveznice, novac ili drugu imovinu, u skladu sa članom 422. ovog zakona i
d) titularima zamjenljivih obveznica, varanata, drugih obveznica i drugih sličnih hartija od
vrijednosti, koje nisu akcije, obezbjeđuju se najmanje ista posebna prava nakon promjene pravne
forme, osim ako je odlukom o izdavanju tih hartija drugačije predviđeno ili ako je drugačije
ugovoreno sa njihovim imaocima, u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.
2.2.2. Promjena pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo
Pretpostavke

(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u ortačko ili komanditno društvo
jednoglasnom odlukom svih akcionara koji stiču status ortaka sa neograničenom odgovornošću.
(2) U odluci skupštine akcionarskog društva o promjeni pravne forme toga društva u komanditno
društvo navodi se koji akcionari imaju status komanditora, a koji komplementara.
(3) O odluci iz stava 1. ovog člana društvo obavještava Komisiju za hartije od vrijednosti u roku
od sedam dana od dana donošenja odluke.
Dejstvo registracije i objavljivanja

Registracijom i objavljivanjem registracije promjene pravne forme akcionarskog društva u ortačko
ili komanditno društvo:
a) akcionarsko društvo nastavlja kao ortačko ili komanditno društvo i time prestaje da postoji kao
akcionarsko,
b) ortačko ili komanditno društvo je pravni sljedbenik akcionarskog društva,
v) prestaju sva ovlašćenja organa akcionarskog društva i

p
g) nastupaju druge pravne posljedice, u skladu s prirodom ortačkog ili komanditnog društva
nastalog promjenom pravne forme akcionarskog društva.
2.2.3. Promjena pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo
Odluka o promjeni pravne forme

(1) Odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme akcionarskog društva u društvo sa
ograničenom odgovornošću primjenjuju se i na promjenu pravne forme društva s ograničenom
odgovornošću u akcionarsko društvo, ako odredbama ovog zakona koje se odnose na društvo sa
ograničenom odgovornošću nije drugačije uređeno.
(2) Odredbe ovog zakona o minimalnom osnovnom kapitalu akcionarskog društva i minimalnoj
nominalnoj vrijednosti akcije primjenjuju se i na promjenu pravne forme društva sa ograničenom
odgovornošću u akcionarsko društvo.
Izbor organa i registracija

(1) Sa odlukom o promjeni pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko
društvo, za registraciju se prilaže i odluka o izboru upravnog odbora akcionarskog društva,
odnosno direktora.
(2) Registracija promjene pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko
društvo objavljuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Konverzija udjela u akcije

(1) Nakon registracije promjene pravne forme, društvo sa ograničenom odgovornošću nastavlja
kao akcionarsko društvo. Udjeli društva s ograničenom odgovornošću postaju akcije
akcionarskog društva. Prava trećih lica na udjelima u društvu s ograničenom odgovornošću
pretvaraju se u prava trećih lica na akcijama.
(2) Udjeli društva s ograničenom odgovornošću zamjenjuju se za akcije poništenjem u knjizi
udjela i upisom u Centralni registar.
(3) Za konverziju udjela u akcije, kao i za spajanje udjela otvorenih akcionarskih društava
potrebno je odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti.
Promjena pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u ortačko društvo ili komanditno
društvo

p
Na promjenu pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u ortačko društvo ili
komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme akcionarskog
društva u ortačko ili komanditno društvo.
2.2.4. Promjena pravne forme ortačkog i komanditnog društva u društvo sa ograničenom
odgovornošću i akcionarsko društvo
Pretpostavke

(1) Ortačko društvo i komanditno društvo mogu odlukom svih ortaka ortačkog društva, odnosno
svih komplementara promijeniti pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću i
akcionarsko društvo.
(2) Ortaci ortačkog i komanditnog društva koji odgovaraju solidarno za obaveze društva, ostaju
sa istom odgovornošću za obaveze koje je društvo preuzelo do registracije i objavljivanja
registracije promjene pravne forme, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Na dejstvo promjene pravne forme ortačkog ili komanditnog društva u društvo sa
ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o
promjeni pravne forme tih privrednih društava.
Promjena pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto

(1) Promjena pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto, pored ispunjenja
opštih uslova za promjenu pravne forme privrednog društva u skladu sa ovim zakonom,
punovažna je ako svi ortaci društva prihvate takvu promjenu pravne forme.
(2) Na dejstvo promjene pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto
primjenjuju se odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme tih privrednih društava.
IV STICANjE I RASPOLAGANjE IMOVINOM VELIKE VRIJEDNOSTI
Pojam

(1) Pod sticanjem i raspolaganjem imovinom velike vrijednosti privrednog društva, u smislu ovog
zakona, smatra se prenos ili više povezanih prenosa čiji je predmet sticanje ili raspolaganje od
privrednog društva imovine čija tržišna vrijednost u trenutku donošenja odluke predstavlja
najmanje 30 % od vrijednosti poslovne imovine iskazane u posljednjem godišnjem bilansu stanja.
(2) Sticanje ili raspolaganje u smislu ovog zakona označava sticanje ili raspolaganje bilo kojim
načinom, uključujući naročito prodaju, zakup, razmjenu, zalog ili hipoteku, kao i zamjenu za ulog
u drugom privrednom društvu.

p
(3) Imovina u smislu st. 1. i 2. ovog člana uključuje naročito pravo svojine i druga stvarna prava,
posebno i prava industrijske svojine ili ugovorna prava, kao i pravo vlasničkog učešća u drugim
društvima i novac.
(4) Sticanje i raspolaganje obuhvata sve pojedinačne ili povezane prenose iz stava 1. ovog člana, a
koje privredno društvo izvrši u periodu od jedne kalendarske godine.
Postupak sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti akcionarskog društva

(1) Sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrijednosti akcionarskog društva može se izvršiti na
sljedeći način:
a) upravni odbor akcionarskog društva usvaja odluku kojom preporučuje zaključenje tog posla i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare u skladu sa članom 272. ovog zakona o sazivanju
skupštine najkasnije 30 dana prije dana koji je određen za održavanje sjednice.
(2) Obavještenje iz stava 1. tačka b) ovog člana sadrži razlog sazivanja skupštine.
(3) Sastavni dio obavještenja iz stava 1. tačka b) ovog člana je:
a) izvještaj o uslovima posla sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti,
b) preporuka upravnog odbora u vezi sa poslom sticanja i raspolaganja imovinom velike
vrijednosti, uključujući i razloge takve preporuke i
v) obavještenje o pravima akcionara o neprihvatanju ugovora, kao i o pravu na procjenu i
naknadu vrijednosti njihovih akcija po tom osnovu u skladu sa ovim zakonom.
(4) Odluku o zaključenju posla sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti donosi
skupština akcionara koji imaju pravo glasa o tom pitanju kvalifikovanom većinom i
kvalifikovanom većinom akcionara svake klase akcija čija se prava mijenjaju ovim poslom.
(5) Uz zapisnik sa sjednice skupštine akcionara iz stava 4. ovog člana prilaže se i primjerak
notarski obrađenog ugovora o sticanju ili raspolaganju imovinom velike vrijednosti.
V POSEBNA PRAVA NESAGLASNIH AKCIONARA I ČLANOVA
Prava akcionara na nesaglasnost i na otkup akcija od akcionarskog društva

(1) Akcionar može tražiti od društva da otkupi njegove akcije ako glasa protiv odluke ili se uzdrži
od glasanja za odluku:
a) o promjeni osnivačkog akta društva, kojom se umanjuju njegova prava propisana osnivačkim
aktom ili zakonom,
b) o statusnoj promjeni,

p
v) o promjeni pravne forme,
g) o promjeni vremena trajanja društva,
d) o pretvaranju otvorenog akcionarskog društva u zatvoreno, u skladu sa ovim zakonom i
propisima kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
đ) kojom se odobrava sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrijednosti,
e) kojom se mijenjaju njegova druga prava, ako je osnivačkim aktom određeno da akcionar iz tog
razloga ima pravo na nesaglasnost i pravo da zahtijeva otkup svojih akcija i
ž) o povlačenju jedne ili više klase akcija sa uređenog tržišta, u smislu zakona kojim se uređuje
tržište hartija od vrijednosti.
(2) Društvo nije dužno da otkupi akcije nesaglasnog akcionara, kada skupština odlučuje o
pitanjima iz stava 1. ovog člana, zbog obaveze usklađivanja poslovanja, koja proističe iz
međunarodnih ugovora, odnosno obaveza preuzetih u procesu stabilizacije i pridruživanja
Evropskoj uniji.
(3) Pravo na otkup akcija ima i akcionar koji nije prisustvovao sjednici skupštine akcionara na
kojoj se odlučuje o pitanjima iz stava 1. ovog člana, ako u roku iz stava 8. tačka b) ovog člana
podnese zahtjev za otkup njegovih akcija.
(4) Nesaglasni akcionar ne može osporavati odluku društva zbog koje je podnio zahtjev da
društvo otkupi njegove akcije, osim ako je ta odluka prevarna ili protivna zakonu ili predstavlja
grubu povredu dužnosti pažnje i pravila poslovne procjene iz člana 32. ovog zakona.
(5) Odluka o pitanjima iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži odredbu da stupa na snagu
davanjem izjave u pisanoj formi predsjednika upravnog odbora, odnosno direktora, ako društvo
nema upravni odbor, da je svim nesaglasnim akcionarima vrijednost njihovih akcija u cijelosti
isplaćena u skladu sa st. 9. do 15. ovog člana, odnosno da nije bilo nesaglasnih akcionara.
(6) Sastavni dio materijala za skupštinu na kojoj se donosi odluka o pitanjima iz stava 1. ovog
člana je:
a) obavještenje o pravima nesaglasnih akcionara na otkup njihovih akcija i formular zahtjeva za
ostvarivanje tog prava, koji sadrži polja u koja se unosi ime, odnosno poslovno ime akcionara i
njegovo prebivalište, odnosno sjedište, kao i broj i klasa akcija čiji se otkup zahtijeva i
b) podatak o tržišnoj vrijednosti akcija ili
v) podatak o procijenjenoj vrijednosti akcija, ako nisu ostvareni obimi prometa akcijama iz člana
436. stav 1. ovog zakona, pri čemu se ova vrijednost utvrđuje na dan donošenja odluke o
sazivanju sjednice skupštine akcionara.
(7) Tržišna vrijednost akcija utvrđuje se u skladu sa članom 436. stav 1. ovog zakona, a
procijenjena vrijednost akcija utvrđuje se u skladu sa članom 186. ovog zakona, uz primjenu
Međunarodnih standarda vrednovanja (IVS).

p
(8) Ako namjerava da ostvari pravo na otkup njegovih akcija, nesaglasni akcionar zahtjev iz stava
4. ovog člana može dostaviti društvu:
a) na sjednici skupštine akcionara na kojoj se donosi odluka o pitanjima iz stava 1. ovog člana, i to
predsjedniku skupštine ili licu koga predsjednik skupštine ovlasti ili
b) u roku od 15 dana od dana zaključenja sjednice skupštine akcionara na kojoj se donosi odluka
o pitanjima iz stava 1. ovog člana.
(9) Društvo ima obavezu da isplati nesaglasnom akcionaru tržišnu vrijednost akcija ili
procijenjenu vrijednost akcija, ako nisu ostvareni obimi prometa akcijama za utvrđivanje tržišne
vrijednosti akcija, u roku od 60 dana od isteka roka iz stava 8. tačka b) ovog člana.
(10) Prenos akcija isplaćenih u skladu sa stavom 9. ovog člana sprovodi se u skladu sa propisima
Centralnog registra.
(11) Nesaglasni akcionar može tužbom nadležnom sudu protiv društva tražiti isplatu:
a) razlike do pune vrijednosti njegovih akcija, utvrđene u skladu sa stavom 9. ovog člana, ako
smatra da mu je na ime otkupne cijene za njegove akcije društvo isplatilo iznos niži od te
vrijednosti, usljed toga što je bilo koja od tih vrijednosti iz stava 6. t. b) i v) ovog člana pogrešno
utvrđena, ili ako je društvo izvršilo samo djelimičnu isplatu i
b) pune vrijednosti njegovih akcija utvrđene u skladu sa stavom 9. ovog člana, ako mu društvo
nije izvršilo isplatu po tom osnovu, a podnio je zahtjev u skladu sa stavom 8. ovog člana.
(12) Tužba iz stava 11. ovog člana podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana izvršene
isplate, u skladu sa stavom 9. ovog člana, odnosno od isteka roka za isplatu, ako isplata nije
izvršena.
(13) Ako je podneseno više od jedne tužbe iz stava 11. ovog člana, postupci se spajaju.
(14) Ako sud pravnosnažnom presudom donesenom u postupku po tužbi iz stava 11. ovog člana
obaveže društvo da nesaglasnom akcionaru isplati razliku do pune vrijednosti akcija, odnosno
punu vrijednost akcija, društvo ima obavezu da svim drugim nesaglasnim akcionarima iste klase
akcija prizna i isplati istu vrijednost akcija, nezavisno od činjenice da li su ti akcionari podnijeli
tužbu iz stava 11. ovog člana.
(15) Ako društvo ne postupi u skladu sa stavom 14. ovog člana u roku za izvršenje presude, svaki
nesaglasni akcionar može tužbom nadležnom sudu tražiti isplatu razlike do pune vrijednosti
akcija, odnosno vrijednost akcija koja je utvrđena tom presudom.
Utvrđivanje vrijednosti akcija

(1) Tržišna vrijednost akcija otvorenog akcionarskog društva, u smislu ovog zakona, utvrđuje se
kao ponderisana prosječna cijena ostvarena na berzi ili drugom uređenom tržištu, u skladu sa
zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti, u periodu od šest mjeseci koji prethodi
danu donošenja odluke kojom se utvrđuje tržišna vrijednost akcija, ako su u tom periodu
ispunjeni sljedeći uslovi:

p
a) da je obim prometa akcijama te klase na tržištu hartija od vrijednosti predstavljao najmanje 3%
ukupnog broja izdatih akcija te klase,
b) da se trgovalo u više od jedne trećine dana u kojima je trgovanje bilo moguće na mjesečnom
nivou,
v) da je najmanje u tri mjeseca ostvareni obim prometa iznosio najmanje 1% ukupnog broja
izdatih akcija te klase na mjesečnom nivou, izuzimajući ponude za preuzimanje i blok poslove.
(2) Vrijednost akcija otvorenog akcionarskog društva utvrđuje putem procjene, u skladu sa
članom 186. Zakona, uz primjenu Međunarodnih standarda vrednovanja (IVS).
(3) Tržišna vrijednost akcija utvrđena u skladu sa stavom 1. ovog člana, odnosno procjena
vrijednosti iz stava 2. ovog člana važe tri mjeseca od dana njihovog utvrđivanja, odnosno od dana
na koji je procjena izvršena, i u oba slučaja moraju biti važeće na dan donošenja odgovarajuće
odluke skupštine akcionara ako se tržišna vrijednost utvrđuje za potrebe te odluke.
(4) Vrijednost akcija zatvorenog akcionarskog društva utvrđuje se u skladu sa članom 186. stav 5.
Zakona, uz primjenu Međunarodnih standarda vrednovanja (IVS).
Prava članova društva sa ograničenom odgovornošću i ortaka ortačkog i komanditnog društva na
neslaganje i otkup udjela od društva

(1) Posebna prava akcionara predviđena čl. 435. i 436. ovog zakona mogu se predvidjeti i kao
prava članova u osnivačkom aktu društva sa ograničenom odgovornošću, ortačkog i
komanditnog društva, ugovoru članova društva ili ugovoru ortaka društva ili u ugovoru o
reorganizacijama ovih društava (spajanje, podjele, odvajanje i promjena pravne forme).
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, čl. 435. i 436. primjenjuju se na članove i ortake, odnosno
njihove udjele i naknadu ovih udjela u tim društvima, do ograničenja predviđenog tim aktima.
Ua) PRENOS AKCIJA MANjINSKIH AKCIONARA
Prenos akcija uz plaćanje novčane naknade

(1) Skupština akcionara društva može, na prijedlog akcionara koji posjeduje akcije društva koje
predstavljaju najmanje 90% osnovnog kapitala društva, donijeti odluku o prenosu akcija ostalih
akcionara na tog akcionara (u daljem tekstu: otkupilac), bez obzira na terete, zabrane raspolaganja,
ograničenja i prava trećih lica na tim akcijama, uz isplatu novčane naknade (u daljem tekstu:
naknada), koja se određuje shodnom primjenom odredaba ovog zakona o isplati nesaglasnih
akcionara.
(2) Udio otkupilaca iz stava 1. ovog člana određuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa
ukupnog broja akcija koje posjeduje prema osnovnom kapitalu društva. Vrijednost sopstvenih
akcija društva odbijaju se od osnovnog kapitala. Sa sopstvenim akcijama društva izjednačavaju se
akcije koje pripadaju nekom drugom licu. koje ih drži za račun toga društva.

p
(3) Kao akcije koje pripadaju otkupilacu računaju se i one akcije koje pripadaju društvu koje je
njemu podređeno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je njemu podređeno drži neko
drugo lice, a ako je društvo podređeno fizičkom licu i akcije koje inače ulaze u njegovu imovinu.
Novčana naknada

(1) Otkupilac određuje visinu naknade koju treba isplatiti manjinskim akcionarima za prenos
akcija, primjenom odredaba ovog zakona o isplati nesaglasnih akcionara. Prilikom utvrđivanja
visine naknade, otkupilac je dužan da uzme u obzir imovinske i finansijske prilike društva u
vrijeme donošenja odluke na skupštini akcionara, a organ nadležan za vođenje poslova društva
obavezan je otkupilacu dati na uvid svu raspoloživu dokumentaciju i pružiti sva obavještenja koja
su mu potrebna u vezi sa utvrđivanjem visine naknade.
(2) Ako kao posljedica donošenja odluke o prenosu akcija pojedinim akcionarima prestaju
posebne pogodnosti na koje su imali pravo, ta činjenica se uzima u obzir prilikom utvrđivanja
visine naknade.
(3) Na visinu naknade obračunava se zatezna kamata koja teče od dana kada se društvu dostavi
rješenje nadležnog suda o upisu odluke o prenosu akcija na otkupioca do isplate manjinskim
akcionarima. Time se ne isključuje odgovornost otkupilaca za eventualnu štetu.
(4) Prije sazivanja skupštine akcionara od upravnog odbora, otkupilac je dužan da na namjenski
račun kod banke izdvoji novčana sredstva potrebna za isplatu naknade manjinskim akcionarima
ili da preda bankarsku garanciju kojom banka solidarno garantuje da će otkupilac manjinskim
akcionarima isplatiti naknadu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja, po upisu odluke
skupštine akcionara o prenosu akcija u registar poslovnih subjekata.
Priprema i održavanje skupštine

(1) Obavještenje o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uvršten prijedlog odluke o prenosu
akcija na otkupilaca obavezno sadrži poslovno ime i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište
kontrolnog akcionara i visinu naknade koju nudi otkupilac.
(2) Otkupilac je dužan da skupštini akcionara dostavi pisani izvještaj i u njemu iznese
pretpostavke za prenos akcija, te obrazloži primjerenost naknade koju mora isplatiti u novcu.
(3) Primjerenost naknade koju nudi otkupilac dužan je da pregleda jedan ili više revizora, koje na
prijedlog otkupilaca imenuje sud. Na reviziju primjerenosti visine naknade shodno se primjenjuju
odredbe člana 377. Zakona. Revizorski izvještaj nije potreban ako svi manjinski akcionari daju
izjavu kojom se odriču izrade tog izvještaja. Izjava o odricanju mora biti notarski ovjerena.
(4) Prije održavanja skupštine akcionara u sjedištu društva treba omogućiti akcionarima uvid u:
a) prijedlog odluke o prenosu akcija.
b) godišnje izvještaje društva iz člana 282. Zakona za tri prethodne poslovne godine.

p
v) pisani izvještaj otkupilaca iz stava 2. ovog člana i
g) revizorski izvještaj iz stava 3. ovog člana.
(5) Svakome akcionaru na njegov zahtjev treba najkasnije sljedeći radni dan besplatno dati prepis
dokumenata iz stava 4. t. a), v) i g) ovog člana.
(6) Na početku rada skupštine otkupilac obavezan je da usmeno obrazloži prijedlog odluke o
prenosu akcija i način obračuna visine naknade. Prije odlučivanja o donošenju odluke za prenos
akcija otkupilac dužan je da obavijesti manjinske akcionare o svim bitnim promjenama na imovini
društva u periodu od sastavljanja prijedloga odluke o prenosu akcija do zasjedanja skupštine.
Bitnim se obavezno smatra svaka promjena zbog koje bi naknada bila drugačija.
(7) Prilikom glasanja o odluci o prenosu akcija ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o glasanju
akcionara sa povlašćenim akcijama u okviru svoje klase.
Registracija odluke o prenosu akcija i pravne posljedice registracije

(1) Organ nadležan za vođenje poslova društva dužan je da podnese prijavu za upis odluke o
prenosu akcija u registar poslovnih subjekata u sljedećim rokovima:
a) u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje tužbe za pobijanje odluke skupštine
akcionara iz člana 438. stav 1. ovog zakona,
b) u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti sudske odluke donesene po osnovu tužbe za
pobijanje odluke skupštine akcionara iz člana 438. stav 1. ovog zakona.
(2) Uz prijavu iz stava 1. ovog člana prilaže se zapisnik sa skupštine akcionara, koji je sačinio
notar, odluka o prenosu akcija i dokumentacija iz člana 438b. stav 4. t. a), v) i g), u originalu ili u
foto kopiji ovjerenoj od nadležnog organa.
(3) Nadležni sud po službenoj dužnosti utvrđuje da li je odluka skupštine akcionara iz člana 438.
stav 1. ovog zakona pobijana u roku u kojem se to moglo učiniti.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, nadležni sud odbija prijavu za upis odluke o prenosu akcija u
registar poslovnih subjekata, ako je podnesena tužba za pobijanje odluke skupštine akcionara iz
člana 438. stav 1. ovog zakona.
(5) Po upisu odluke o prenosu akcija u registar poslovnih subjekata, organ nadležan za vođenje
poslova društva obavezan je da, bez odgađanja, dostavi Centralnom registru rješenje registarskog
suda o upisu odluke o prenosu akcija na otkupioca.
(6) Otkupilac na račun za posebnu namjenu Centralnog registra uplaćuje novčana sredstva radi
isplate naknade manjinskim akcionarima, čime izvršava svoju obavezu isplate naknade
manjinskim akcionarima.
(7) Na visinu naknade obračunava se zatezna kamata koja teče od upisa odluke o prenosu akcija
na otkupioca u registar poslovnih subjekata do isplate manjinskim akcionarima.

p
(8) Način i rok isplate naknade i prenos akcija manjinskih akcionara na otkupioca vrši se u skladu
sa opštim aktima Centralnog registra.
(9) Manjinski akcionar zadržava pravni interes ako je prije održavanja skupštine akcionara na
kojoj je odlučeno o prenosu akcija na otkupioca podnio tužbu radi ostvarivanja pravnog interesa
koji proizilazi iz vlasništva na akcijama društva.
(10) U slučaju kada je na akcijama manjinskih akcionara upisan teret ili pravo kojim se
obezbjeđuje potraživanje trećeg lica, naknadu zadržava Centralni registar do izmirenja
obezbijeđenog potraživanja.
(11) Prenesene akcije manjinskih akcionara upisuju se na račun otkupioca bez tereta, zabrane
raspolaganja, ograničenja i prava trećih lica na tim akcijama.
Pobijanje odluke o prenosu akcija

(1) Izuzetno od odredaba ovog zakona o pobijanju odluka skupštine društva rok za podnošenje
tužbe za pobijanje odluke o prenosu akcija na otkupilaca je 30 dana od dana donošenja te odluke.
(2) Odluka skupštine akcionara o prenosu akcija na otkupilaca ne može se pobijati ako naknada iz
člana 438a. ovog zakona koju je ponudio otkupilac nije primjerena.
Sudsko preispitivanje naknade

(1) Ako ponuđena naknada nije primjerena, svaki manjinski akcionar može, u roku od 30 dana od
dana upisa odluke o prenosu akcija otkupiocu u registar poslovnih subjekata, predložiti da sud u
vanparničnom postupku odredi primjerenu naknadu.
(2) Pravo iz stava 1. ovog člana manjinski akcionar ima i ako otkupilac nije pravilno isplatio
naknadu (nije obračunao kamatu, nije uplatio puni iznos i drugo), kao i u slučaju ako naknadu nije
ponudio u skladu sa članom 439. stav 1. ovog zakona.
(3) Ako je podneseno više od jednog zahtjeva iz stava 1. ovog člana, nadležni sud spaja ove
postupke u jedan postupak.
(4) Ako je podnesen zahtjev u skladu sa stavom 1. ovog člana, nadležni sud o tome odmah
obavještava Centralni registar radi evidentiranja.
(5) Isplata naknade manjinskim akcionarima nastavlja se u visini koja je utvrđena u odluci društva,
do donošenja pravosnažne sudske odluke, kojom se utvrđuje visina primjerene naknade.
(6) Nadležni sud dostavlja Centralnom registru pravosnažnu odluku kojom se utvrđuje visina
primjerene naknade.
(7) Ako je naknada utvrđena odlukom iz stava 6. ovog člana viša od naknade koju je utvrdilo
društvo, otkupilac ima obavezu da svim manjinskim akcionarima isplati istu vrijednost akcija,
nezavisno od činjenice da li su ti akcionari podnijeli zahtjev iz stava 1. ovog člana.

p
(8) Ako je naknada utvrđena odlukom iz stava 6. ovog člana viša od iznosa koju je utvrdio
otkupilac u skladu sa članom 438a. ovog zakona, otkupilac je obavezan da razliku u vrijednosti, sa
pripadajućom zateznom kamatom, uplati na račun za posebnu namjenu Centralnog registra u
roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti odluke suda.
(9) Na utvrđenu razliku u vrijednosti naknade iz stava 8. ovog člana, manjinskom akcionaru
obračunava se zatezna kamata koja teče od dana upisa odluke o prenosu akcija na otkupioca u
registar poslovnih subjekata do dana uplate razlike na račun za posebnu namjenu Centralnog
registra.
Pravo manjinskih akcionara da zahtijevaju otkup svih preostalih akcija

(1) Akcionar koji stekne akcije društva koje predstavljaju najmanje 90% osnovnog kapitala
društva dužan je da na pisani zahtjev bilo kog od preostalih akcionara društva, u roku od 30 dana
po prijemu zahtjeva, ponudi akcionaru primjerenu novčanu naknadu za akcije pojedinog
manjinskog akcionara.
(2) Na utvrđivanje visine primjerene naknade shodno se primjenjuju odredbe člana 438a. stav 1,
čl. 438d. i 440. ovog zakona.
Zastarijevanje prava na isplatu novčane naknade

(1) Pravo akcionara za isplatu novčane naknade i eventualne razlike u cijeni za otkupljene akcije u
skladu sa članom 438. stav 1. i članom 439. stav 1. ovog zakona, zastarijeva u roku od deset
godina od dana upisa odluke o prenosu akcija u registar poslovnih subjekata, odnosno od
pravnosnažnosti odluke suda iz člana 438d. stav 6. ovog zakona.
(2) Nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana sredstva koja su bila deponovana na ime novčane
naknade prenose se u budžet Republike Srpske.
VI KAZNENE ODREDBE
Prekršaji privrednog društva i odgovornog lica

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj privredno društvo,
ako:
a) ne prijavi upis ili brisanje poslovne jedinice u registar poslovnih subjekata (član 3. ovog
zakona),
b) suprotno ovom zakonu zloupotrijebi pravno lice (član 15. stav 1.),
v) zloupotrijebi poslovno ime suprotno ovom zakonu (čl. 17, 20. i 21.) i ako pisma i poslovna
dokumenta upućena trećim licima ne sadrže podatke predviđene zakonom (član 22.),

p
g) u svom poslovanju koristi skraćeno ili modifikovano poslovno ime, suprotno ovom zakonu
(član 19.),
d) zastupnik privrednog društva zaključi pravni posao izvan djelatnosti društva navedenih u
osnivačkom aktu (član 25. stav 4.),
đ) suprotno ovom zakonu povrijedi dužnost nekonkurencije privrednom društvu (član 36.),
e) suprotno ovom zakonu ne uplati u propisanom roku najmanje polovinu novčanog dijela
osnovnog kapitala (član 107. stav 1. i član 187. stav 3.),
ž) suprotno ovom zakonu pruža finansijsku podršku za sticanje akcija iz člana 185. ovog zakona,
z) izda akcije suprotno odredbama čl. 199. i 200. ovog zakona,
i) povrijedi prava akcionara iz čl. 203. i 204. ovog zakona,
j) rasporedi dividende i izvrši druge isplate akcionarima protivno odredbama čl. 210214. ovog
zakona,
k) stekne ili upiše sopstvene akcije suprotno odredbama čl. 215. i 216. ovog zakona,
l) povrijedi pravilo o ograničenju isplate i zabranjenim isplatama iz čl. 225. i 226. ovog zakona;
lj) društvo ne obavijesti nadležne organe propisane ovim zakonom o povećanju, odnosno o
smanjenju osnovnog kapitala (čl. 251, 260. i 261.),
m) smanji osnovni kapital suprotno članu 228. stav 5, čl. 253. do 265. ovog zakona,
n) suprotno članu 228. stav 5. i članu 230. st. 7, 8. i 9. ovog zakona ne održava vrijednost
osnovnog kapitala,
nj) u zakonske rezerve ne unese iznose iz člana 231. ovog zakona, ili sredstva zakonskih rezervi
upotrijebi protivno članu 231. ovog zakona,
o) za vrijeme likvidacije preduzima nove poslove ili plaća dividende ortacima, članovima ili
akcionarima (član 343.),
p) ne sastavi izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli
likvidacionog ostatka u slučaju propisanom ovim zakonom (član 348.),
r) ne sačini konsolidovani godišnji izvještaj i izvještaj članovima i akcionarima zavisnog društva
(član 363.),
s) suprotno ovom zakonu povrijedi zabranu stvaranja prividnog kapitala (član 384.),
t) stiče i raspolaže imovinom velike vrijednosti na način suprotan ovom zakonu (član 434.),
ć) povrijedi prava akcionara na neslaganje i na otkup akcija suprotno ovom zakonu (čl. 435. i
437.) i

p
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu
novčanom kaznom od 500 Km do 3.000 KM.
(3) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM, kazniće se za prekršaj privredno društvo,
ako:
a) obavlja djelatnost suprotno ovom zakonu (čl. 5. i 6.),
b) zastupnik privrednog društva ne poštuje ograničenja ovlašćenja na zastupanje propisana ovim
zakonom (član 25. stav 1.),
v) zaključi ugovor ili drugi pravni posao u slučaju postojanja sukoba interesa (član 34.),
g) ne čuva poslovnu tajnu (član 38.),
d) povrijedi pravo na informisanje iz člana 43. Zakona,
đ) povrijedi zabranu izbora suprotno ovom zakonu (član 45.),
e) izmijeni i dopuni osnivački akt suprotno ovom zakonu (član 50. stav 3, čl. 88, 168, 329. i 330.),
ž) ne izabere lice ovlašćeno na zastupanje (čl. 68, 86, 154. i 314.),
z) ne vodi knjigu udjela ili je ne vodi uredno (član 114.),
i) ne vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (čl. 153. i 305.),
j) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan čl. 169. i 353. ovog zakona,
k) ne vrati upisnicima uplaćene iznose u slučaju neuspjelog osnivanja društva (član 195.),
l) ne sazove osnivačku skupštinu na način propisan ovim zakonom (član 193.); ako ne vodi knjigu
udjela i knjigu odluka na način utvrđen ovim zakonom (član 114, član 131. st. 3. i 4, član 146, član
281. stav 2.),
lj) ne sazove sjednicu skupštine na način propisan ovim zakonom (čl. 133, 134, 267, 278. i 271.),
m) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan ovim zakonom (čl. 169, 333. i 335.),
n) ne stavi na raspolaganje svakom akcionaru, kao i ranijem akcionaru za period u kojem je bio
akcionar, akta i dokumenta iz člana 333. stav 1. t. a) do g) i i) ovog zakona, kao i finansijske
izvještaje društva (član 334. stav 1),
nj) ne prijavi za upis u registar poslovnih subjekata podatke koje se po odredbama ovog zakona
upisuju u taj registar i to ne učini u zakonom propisanom roku (čl. 8, 30, 246, 240, 331, 340, 346,
367, 389, 390, 409, 419, 423 i 428.).
(4) Za radnje iz stava 3. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu
novčanom kaznom od 200 Km do 1.500 KM.

p
(5) Novčanom kaznom od 200 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj lica iz člana 31. stav 1.
ovog zakona ako postupe suprotno čl. 32. i 33. ovog zakona.
VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postojeća privredna društva

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i
organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti nastavljaju da rade na način i pod uslovima pod
kojima su upisani u registar poslovnih subjekata.
(2) Privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti
dužni su da svoju pravnu formu, organe, akcionare i članove, osnovni kapital, akcije i udjele,
poslovno ime, memorandume, poslovne jedinice sa određenim ovlašćenjima u pravnom prometu,
kao i svoje opšte akte, usklade sa odredbama ovog zakona do 30. juna 2012. godine, ako ovim
zakonom nije drugačije uređeno.
(3) Postojeća privredna društva nastala u postupku svojinske transformacije koja nemaju
osnivački akt zadržavaju statut kao obavezni opšti akt i obavezu usklađivanja sa ovim zakonom
vrše odgovarajućim izmjenama statuta, s tim da izmjene statuta moraju biti notarski potvrđene.
(4) Ako postojeća privredna društva organizovana u formi društva s ograničenom odgovornošću
ili akcionarskog društva zadrže tu pravnu formu, nisu dužna da u postupku usklađivanja sa
odredbama ovog zakona uz prijavu za prevođenje u registar poslovnih subjekata podnose dokaz
o ispunjenju uslova u pogledu novčanog dijela osnovnog kapitala utvrđenog ovim zakonom.
(5) Postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne
djelatnosti koji ne postupe na način i u roku iz st. 2. do 4. ovog člana, prestaju da postoje nakon
sprovedenog postupka likvidacije o trošku subjekta likvidacije, koji po službenoj dužnosti
pokreće sud radi brisanja iz registra poslovnih subjekata.
Početi postupci

Ako su registru poslovnih subjekata do početka primjene ovog zakona podnesene prijave
osnivanja ili promjene osnivača, ortaka, akcionara i člana društva, isključenja ortaka ili člana
društva, kao i prijave postupka izbora organa i donošenja opštih akata privrednih društava i
drugih oblika organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti, postupak po ovim prijavama
okončaće se po odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja te prijave registru
poslovnih subjekata.
Prava i zastarjelost u početim postupcima

(1) Na prava i potraživanja koja su nastala i nisu zastarjela do stupanja na snagu ovog zakona
primjenjuju se rokovi zastarjelosti propisani ovim zakonom.

p
(2) Ako su do stupanja na snagu ovog zakona obustavljane isplate naknade manjinskim
akcionarima zbog podnesenih zahtjeva za sudsko preispitivanje naknade iz člana 438d. ovog
zakona, isplate tih naknada nastavljaju se u skladu sa ovim zakonom.
Početi postupci pred Centralnim registrom
443b
Na postupke prenosa akcija manjinskih akcionara na otkupioca, koji nisu završeni do stupanja na
snagu ovog zakona, a novčana naknada za te akcije je deponovana na računu za posebne namjene
Centralnog registra, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Ograničenja osnivanja

(1) Od dana primjene ovog zakona osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog
društva ne mogu biti društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno akcionarsko društvo koja
nemaju najmanje jednog člana, odnosno najmanje jednog akcionara sa značajnim učešćem
kapitala u smislu ovog zakona.
(2) Od dana primjene ovog zakona osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog
društva ne mogu biti ni privredna društva čiji su osnivači privredna društva iz stava 1. ovog člana.
Prestanak važenja postojećih propisa

(1) Od dana primjene ovog zakona na novoosnovana akcionarska društva i društva sa
ograničenom odgovornošću neće se primjenjivati odredba člana 69. Zakona o notarima
("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 86/04, 2/05 i 74/05).
(2) Od dana primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o preduzećima ("Službeni glasnik
Republike Srpske", br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06).
Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske", a primjenjivaće se od 1. januara 2010. godine.
Samostalni član Zakona o izmjenama Zakona
o privrednim društvima
("Sl. glasnik RS", br. 58/2009)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike
Srpske”.