Zakon o privrednim društvima Federacije BiH - Neslužbeni prečišćeni tekst

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravlja nje i prestanak privrednih društava (u
daljem tekstu: Društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

1. Pojam i oblici društava

Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja dj elatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja
usluga na tržištu radi sticanja dobiti.
Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno.

Društvo može biti organizovano u jednom od sljedećih oblika:
1) društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću;
2) komanditno društvo;
3) dioničko društvo;
4) društvo s ograničenom odgovornošću.
Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena rije č “društvo” bez punog naziva jednog od oblika
iz stava 1. ovog člana, odnose se na sva društva.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze

Svojstvo pravnog lica Društvo stiče danom upisa u registar društava.
Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva.
Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom
svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno.

Svaki član društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću i komplementar u komanditnom
društvu, odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.

Dioničar u dioni čkom društvu, vlasnik udjela društva s ograni čenom odgovornošću i komanditor u
komanditnom društvu ne odgovara za obaveze društva, osim kada:
1) koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih
članova i društva u cjelini;
2) upravlja imovinom društva kao svojom imovinom;
3) koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca;
4) utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče
da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili
neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze.

3. Djelatnost

Društvo može kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu
obavljati kao privredna djelatnost.
Zakonom može biti utvrđeno da se odre đene djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu
prethodnog odobrenja ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog organa.
Društvo može poč eti s obavljanjem djelatnosti danom upis a u registar društava i kada organu
nadležnom za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o po četku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta
tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapre đenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za
obavljanje te ili tih djelatnosti.
Ispunjenost uvjeta iz stava 3. ovog člana nadzire nadležni organ u postupku inspekcijskog nadzora.
Ukoliko Društvo obavlja djelatnost suprotno odredbama ovog člana nadležni organ, u
postupku inspekcijskog nadzora, donijet će rješenje kojim se Društvu zabranjuje obavljanje te
djelatnosti do otklanjanja nedostataka. („Službene novine Federacije BiH“, broj 75/13)
Propise o uvjetima za obavljanje djelatnosti iz stava 3. ovog č lana donosi nadležno federalno
ministarstvo.

Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava.
Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobi čajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar
društava, u obimu i na na čin koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao
redovne djelatnosti.

Poslovi koje zaklju či lice koje je svojim položajem ili na drugi na čin ovlašteno za zastupanje i
predstavljanje društva, valjani su za tre će lice i u slu čaju da su zaklju čeni poslovi izvan djelatnosti upisane u
registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva.

4. Sjedište

Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava.
Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom.

5. Podružni
ce

"Društvo, domaće ili s trano, može van mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u
kojim obavlja svoje djelatnosti.
Podružnice su poslovne jedinice ko je nemaju svojstvo pravnog lica.

Podružnica ima mjesto poslovan ja i zastupnike, poslove sa trećim licima obavlja u ime i za
račun Društva, a djelovanjem podružnice prava i obaveze stiče Društvo.
Odluku o osnivanju podružnice donosi ov lašteni organ Društva u skladu sa aktom o
osnivanju ili statutom Društva.
Odluka o osnivanju podr užnice obavezno sadrži:
1. firmu i sjedište Društva koje osniva podružnicu i firmu i sjedište podružnice;
2. djelatnost podružnice i
3. ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice.
Podružnica prestaje:
1) ako ovlašteni organ Društva u skladu sa aktom o osnivanju ili statutom društva donese
odluku o prestanku podružnice ili
2) ako Društvo koje je osnovalo podružnicu prestane postojati.
Podružnica se registruje u sk ladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji
Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05 i 43/09)." ("Službene
novine Federacije BiH", br. 75/13)

II - FIRMA

1. Pojam, sastojci i jezik

Firma je ime pod kojim Društvo posluje.
Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.

Firma društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog
člana, uz oznaku da ih ima više, i oznaku “d.n.o.”.
Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku
“k.d.”, a ne smije sadržavati imena komanditora.
Firma društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku “d.o.o.”.
Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku “d.d.”.
Firma iz stava 1. i 2. ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva s
neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva.

Firma mora biti napisana na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, a prevod na strani jezik može
se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji.
Firma može sadržavati strane rije či koje su uobič ajene ili za njih nema odgovaraju će riječi u jeziku u
službenoj upotrebi u Federaciji.

Firma može sadržavati dodatne sastojke koji bliže označavaju društvo i sjedište društva.
Društvo može koristiti skra ćenu firmu, koja mora sadržavati oznake po koj
im se razlikuje od drugih
firmi i oznaku oblika društva.
Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište
podružnice.

2. Zabranjeni sastojci

Firma ne smije sadržavati:
1) riječi i oznake koji su protivni zakonu;
2) zaštićene robne ili uslužne znakove drugih pravnih i fizičkih lica;
3) službene simbole i znakove;
4) nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija;
5) riječi i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima
poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog društva ili
povrijediti prava drugih lica.

Firma može sadržavati riječi ''Bosna i Hercegovina'' i njene izve denice i kratice na osnovu odobrenja
nadležnog organa određenog posebnim zakonom.
Firma može sadržavati rije č ''Federacija'' i njene izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja
federalnog ministra nadležnog za poslove uprave i pravosu đa, a naziv kantona, grada i op ćine i njihove
izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja kantona lnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i
pravosuđa, gradonačelnika ili općinskog načelnika na području na kojem društvo ima sjedište.
Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili
njegovih zakonskih nasljednika.
Na zahtjev organa i lica iz st. 1. i 2. ovog člana, registarski sud će izbrisati iz registra rije či i imena
unesene kao dodatne sastojke firme.

3. Ime člana društva kao sastojak firme

Ukoliko firma društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću ili komanditnog društva sadrži
prezime koje je ve ć sadržano u ranije registrovanoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni
sastojak po kojem će se razlikovati od već registrovane firme.
Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica
ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u registru društava.
4. Načelo isključivosti firme

Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava.
Registarski sud će odbiti upis u registar društava firme koja je protivna odredbama ovog zakona ili se
jasno ne razlikuje od već registrovanih firmi u Federaciji.
Ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrovane firme, Društvo
ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firme drugog društva i naknadu
pretrpljene štete, tužbom kod suda u roku od tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava.

5. Obaveza upisa u regi
star društava

Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava.
Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava.

6. Poslovna korespondencija

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati:
1) punu firmu i adresu sjedišta društva;
2) punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva;
3) naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano u
registar;
4) broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje
društvo drži račun, ukoliko društvo ima više računa, za svaki od njih;
5) porezni broj društva.

7. Prenos firme

Firma se može prenijeti na drugog samo zajedno s Društvom.

III - ZASTUPANJE

Društvo zastupa uprava.
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za
zakonitost poslovanja društva.
Upravu čine lica koja su osniva čkim aktom ili statutom društva, u skladu sa zakonom, ovlaštena da
vode poslovanje društva.
Društvo mogu zastupati i druga lica određena osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

Lica ovlaštena za zastupanje upisuju se u registar društava.
Lice s ovlaštenjima za zastupanje upisanim u registar društava, ovlašteno je da preduzima sve radnje i
obavlja sve poslove u ime i za račun društva u okviru ovlaštenja upisanih u registar društava.

Lice kome je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva, ovlašteno je
preduzimati sve radnje i zaklju čivati poslove koji se uobi čajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu
povjereni.
Društvo odgovara za obaveze koje, u njegovo ime, od njega ovlašteno lice stvori prekora čenjem
ovlaštenja, ako treće lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoračenje ovlaštenja.

Prokura je pismeno ovlaštenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za ra čun
društva, osim prenosa i opterećenja nekretnina ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.
Prokura se može dati samo za podružnicu, što se izrič ito navodi u registru društava i prilikom
istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za Društvo u cjelini.
Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dužnost
i poslove koje obavlja izuzev ako drugačije nije predviđeno aktom o osnivanju društva, odnosno statutom.
Prokura se ne može dati pavnom licu.

Društvo može dati prokuru jednom ili više fizi čkih lica, u skladu s osniva čkim aktom ili statutom.
Prokura se može dati istovremeno za više lica ko ja zajedno zastupaju Društvo, a izjava volje tre ćeg lica data
samo jednom od njih pravno je valjana.

Ako je prokura data dvaju ili više lica bez naznake da se radi o zajedni čkoj prokuri, svako od tih lica
je prokurist koji samostalno zastupa Društvo u granicama ovlaštenja utvrđenih zakonom.
Prokura data dvaju ili više lica smatrat će se zajedni čkom prokurom samo ako je tako izri čito
naznačeno u prokuri.
Izjave volje ili pravne rad
nje koje uč ine zajednički prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako
ih učine svi zajednički prokuristi zajedno.
Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje uč ini jedan od zajednič kih prokurista samo uz izrič itu
prethodnu saglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih zajedničkih prokurista.

Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena
prema svima.
Znanje o pravno odlu čujućim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne
posljedice za davaoca prokure bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajedničkih prokurista.

Ograničenje prokure koje nije predvi đeno ovim zakonom nema u činka prema treć im licima, bez
obzira na to je li treće lice za nju znalo ili moralo znati.
Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima u činka prema treć im licima samo
ako je upisano u registar društava.

Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna strana i s
Društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih lica, ili u ime i za račun
drugih lica.

Davanje i prestanak prokure Društvo je dužno prijaviti za upis u registar društava.
Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja društva dužan je uz
potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.
Prokurist ne može svoja ovlaštenja prenijeti na drugo lice.
Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

IV - POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE

1. Poslovna tajna

Poslovnom tajnom smatraju se inform acije o poslovanju za koje je oč ito da bi prouzrokovale
značajnu štetu društvu ako dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva.

Nadležni organ društva je dužan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne
tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu.
Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o
kršenju zakona i drugih propisa.

2. Zabrana konkurencije

Član društva s neograni čenom odgovornošću, komplementar komanditnog društva, vlasnik udjela i
član uprave u društvu s ograni čenom odgovornošću, član nadzornog odbora i uprave dioni čkog društva i

prokurist, ne smije u tom svojstvu ili kao zaposl eni u drugom društvu i kao samostalni poduzetnik
sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću prvog društva.
Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva
iz stava 1. ovog člana, a najduže dvije godine.

Društvo može od lica koje prekrši zabranu konk urencije tražiti naknadu štete i ustupanje zaklju čenih
poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zaklju čenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za
prekršaj, a najkasnije pet godina od učinjenog prekršaja zabrane konkurencije.

3. Sindikalno organizovanje i zabrana nesindikalnih aktivnosti

Zaposleni u društvu mogu organizovati sindikat , u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i
pravilima sindikata.
Ukoliko je u društvu organizovano više sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim
su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnost i nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa ve ćinu
zaposlenih u društvu.

U društvu se ne mogu osnivati organizacije i prov oditi aktivnosti koji nemaju karakter sindikata i
sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.

V - OSNOVNI KAPITAL I ULOZI

1. Osnovni kapital

Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva i koji se navodi u aktima
društva.
Društvo sa ograni čenom odgovornošću i dioni čko društvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu
utvrđenom ovim zakonom.
Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne djelatnosti može se utvrditi ve ći iznos
osnovnog kapitala.
Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini može biti potpuno ili djelimi čno upla ćen
(upisan ali neuplaćen osnovni kapital).
Osnovni kapital društva se može uve ćavati ili umanjivati, me đutim u slu čaju umanjivanja kapitala
osnovni kapital ne može biti umanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvr đenog ovim
zakonom.

2. Ulozi

Osnovni kapital prilikom osnivanja društva obezbje đuje se ulozima članova u novcu i stvarima i
pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.
Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu i mora se u cjelosti unijeti prije upisa društva u registar
društava.

3. Vrijednost uloga

Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti odre đena u osnivačkom aktu ili statutu društva, ako
ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima u društvu s ograni čenom odgovornošću i dioni čkom društvu
određuje se na osnovu procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača.

Procjena iz č lana 40. stav 2. ovog zakona obavezno uključ uje opis, nač in iskazivanja i procijenjenu
vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dioni čkog društva ili udjela u društvu s
ograničenom odgovornošću koji se tim ulogom plaćaju.

4. Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti ul
oga

Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa
društva u registar društava ili do ugovorenog roka uplate u slu čaju pristupanja društvu, č lan društva koji se
obavezao na taj ulog dužan je razliku uplatiti u novcu.
Ako društvo nije steklo vlasništvo na stvari koju je član bio obavezan unijeti kao ulog, č lan društva
mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari, koju mu društvo mora vratiti.
Kada ulog č ini uspostavljeno ili preneseno pravo korištenja odre đene imovine koje prestane prije
isteka ugovorenog perioda, štete nastale uslijed toga dužan je platiti u novcu član koji se obavezao na taj
ulog.

Ulog daje članu pravo na dionicu ili udio u društvu.

5. Poslovne knjige i finansijski izvještaji

Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sa činjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i
drugim propisima.

VI – POVEZANA DRUŠTVA

1. Pojam

Povezana društva su:
1) vladajuće i zavisno društvo;
2) društva sa uzajamnim učešćem;
3) holding;
4) koncern.

2. Vladajuće i zavisno društvo

Ako jedno društvo ima ve ćinsko u češće u osnovnom kapitalu drugog društva ili ako na osnovu
ugovora zaključ enog sa drugim društvom ima pravo da imenuje ve ćinu članova nadzornog odbora tog
drugog društva, odnosno ima ve ćinu glasova u skupštini, to se društvo smatra vladajuć im, a drugo društvo
zavisnim.
Vladajuće društvo sa ve ćinskim u češćem u osnovnom kapitalu je društvo koje, neposredno ili
posredno preko drugog društva, na osnovu više od 50% u češća u osnovnom kapitalu drugog društva ima
više od 50% glasova u skupštini zavisnog društva.
Neposredno u češće u osnovnom kapitalu koji pripada vladaju ćem društvu ili drugom licu koje ga
drži za njegov rač un odre đuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog u češća prema u
kupnom
osnovnom kapitalu zavisnog društva.
Pri odre đivanju u češća iz stava 3. ovog člana, od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog društva
oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog društva i dionice i udjeli koje za ra čun zavisnog društva drži
treće lice.
Posredno uč ešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladaju ćem društvu obuhvata dionice i udjele
koji pripadaju društvu koje zavisi od nj ega ili koji pripadaju drugom licu za ra čun tog društva ili za ra čun
društva koje zavisi od njega (zavisna društva).
Zavisno društvo može u vladajućem društvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na
osnovu dionica i udjela kojima ve ć raspolaže, u skladu sa odredbama ovog zakona o društvu sa uzajamnim
učešćem.

3. Društva sa uzajamnim učešćem

Društva sa uzajamnim u češćem u osnovnom kapitalu su povezana društva kod kojih svako društvo
ima učešće u osnovnom kapitalu drugog društva.

4. Holding

Ako se vladaju će i jedno ili više zavisnih društava, na osnovu zaklju čenog ugovora o vo đenju
poslova, objedine jedinstvenim vo đenjem poslova od strane vladajuć eg društva, ona čine holding, a
pojedinačna društva su društva holdinga.

5. Koncern

Ako vladaju će društvo, na osnovu zaklju čenog ugovora o vo đenju poslova, pored jedinstvenog
vođenja poslova zavisnih društava, obavlja i druge djelatnosti, ona č ine koncern, a pojedina čna društva su
društva koncerna.

Holding i koncern, u skladu sa čl. 48. i 49. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna društva,
koja nisu zavisna jedno o drugome.

6. Zajedničke odredbe za povezana društva

Vladajuće društvo odgovara neograni čeno solidarno povjeriocima u postupku ste čaja zavisnog
društva ako je stečaj prouzrokovan obavezujućim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajućeg društva.
Ako vladajuće društvo dovede zavisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da
na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini, nadoknadit će zavisnom društvu štetu prouzrokovanu po tom
osnovu.
Zahtjev za naknadu štete iz stava 2. ovog člana, u ime zavisnog društva, mogu podnijeti dioni čari i
članovi zavisnog društva koji posjeduju ili predstavlja ju najmanje 10% osnovnog kapitala tog društva ili
statutom odre đeni manji dio, kao
i povjerioci društva čija potraživanja iznose više od 10% osnovnog
kapitala zavisnog društva.
Pored vladajućeg društva, kao solidarni dužnici odgovaraju članovi uprave vladajućeg društva koji su
zavisno društvo doveli u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da na svoju štetu nešto u čini ili
propusti da učini.
Kao solidarni dužnici odgovaraju i članovi uprave zavisnog društva ako su povrijedili svoje dužnosti,
osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajućeg društva.

7. Poslovno udruženje

Poslovno udruženje mogu osnovati dva ili više društava, radi unapre đenja sopstvenog privređivanja i
usklađivanja svoje djelatnosti.
Poslovno udruženje se ne osniva radi sticanja dobiti.
Prava članova poslovnog udruženja ne mogu biti izražena u vrijednosnim papirima.
Poslovno udruženje je pravno lice.
Poslovno udruženje upisuje se u registar društava.
Oznaka "poslovno udruženje" navodi se u firmi.

Poslovno udruženje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za rač un svojih č lanova i u ime i za
račun svojih članova.
Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslov no udruženje odgovara svojom imovinom, a
članovi odgovaraju na način određen ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s trećim licem.
Ugovorom o osnivanju utvr đuje se naziv, vrijeme osnivanja, cilj i djelatnost, sjedište, upravljanje,
zastupanje, odgovornost, pristupanje, istu panje, istupanje u pravnom prometu, isklju čenje, imovina, nadzor,
prestanak, kao i druga pitanja značajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruženja.

8. Ostali oblici povezivanja društava

Društva se mogu povezivati ugovorom i u druge ob like povezivanja (konzorcij, franšizing, zajednica
društava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).

VII - REGISTAR DRUŠTAVA

Podaci o društvu utvr đeni ovim zakonom upisuju se u javni registar koji vodi institucija odre đena
posebnim zakonom kojim se uspostavlja i uređuje organizacija i na čin rada javnog registra pravnih osoba (u
daljem tekstu: registar društava).
Registar društava obuhvata registar podataka i registar isprava.
Postupak upisa u registar društava ure đuje se posebnim zakonom i propisima donesenim na osnovu
tog zakona.

Upis u registar društava vrši se u roku od 15 da na od dana podnošenja uredne prijave i potpunih
registarskih isprava. Upis u registar društava proizvodi pravni u činak prema tre ćim licima 16. dana od dana
objavljivanja rješenja o izvršenom upisu u skladu s č lanom 53. ovog zakona, a prije toga dana samo prema
trećim licima za koje društvo na koje se upis odnosi do kaže da su znala ili mogla zn ati za podatke i isprave
predate u registarski spis ili upisane u registar društava.

Rješenje o upisu podataka u registar društava po službenoj dužnosti se objavljuje u "Službenim
novinama Federacije BiH" i u drugom štampanom javnom glasilu redovno dostupnom na cijelom podru čju
Federacije, određenom posebnim zakonom iz člana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog
zakona.
U slu čaju da su podaci i isprave predati u registarsk i spis ili upisani u registar društava različ iti od
podataka objavljenih u skladu sa stavom 1. ovog č lana, objavljeni podaci ne obavezuju tre ća lica, ali se ona
mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako društvo na koje se oni odnose dokaže da su treća lica znala ili
mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili up
isane u registar društava.

Podaci i isprave upisani u registar društava moraju biti dostupni za uvid i sa činjavanje kopija,
uključujući i ovjeru vjerodostojnosti, po zahtjevu zainteresir anog lica, uz naknadu stvarnih administrativnih
troškova po tarifi utvr đenoj i objavljenoj u skladu sa posebnim zakonom iz člana 51. ovog zakona ili
propisom donesenim na osnovu tog zakona.
Fizičko i pravno lice na koje se odnosi podatak upisan u registar društava ne može isticati prigovor
drugoj strani koja se poziva na taj podatak.

U registar društava upisuju se sljedeći podaci o identitetu društva:
1. puna firma i, ako postoji, skraćena firma, sve u skladu sa odredbama čl.

12.-20. ovog zakona, i adresa sjedišta društva;
2. oblik društva;
3. djelatnost;
4. podružnice;
5. ime i prezime, adresa prebivališta, funkcija i obim ovlaštenja lica ovlaštenih
za zastupanje društva; i
6. firma, sjedište, djelatnost i lice ovlašteno za zastupanje podružnice.

U registar društava upisuju se sljede ći podaci o članovima, ulozima i odgovornosti za obaveze
društva, osnovnom kapitalu društva, udjelima i dionicama u društvu:
1) ime i prezime i adresa prebivališta, ili firma i adresa sjedišta, članova
društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, komanditnog društva i
društva s ograničenom odgovornošću;
2) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaćenog osnovnog kapitala
dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću;
3) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaćenih uloga komanditora u
komanditnom društvu i članova društva s ograničenom odgovornošću;
4) ukupan broj udjela i visina pripadajućih udjela, iskazana procentualnim
učešćem u osnovnom kapitalu, za svakog člana društva s ograničenom
odgovornošću;
5) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica dioničkog društva, po
klasama.

U registar društava upisuje se zabilježba pokretanja postupka likvidacije ili steč aja društva, ime i
prezime i adresa prebivališta likvidacionog ili ste čajnog upravnika i datum obustavljanja ili okon čanja
postupka.

Zakonom i propisima iz člana 51. stav 3. ovog zakona odre đuju se isprave koje se upisuju i
pohranjuju i u registru društava.

Prijavu za upis u registar društava ovlašteno i du žno je podnijeti lice koje je po aktima društva
ovlašteno za zastupanje društva.
Promjene podataka i isprava upisanih u registar društava upisuju se u registar društava.

Registar društava će odbiti prijavu za upis osnivanja društva u slučaju:
1) ništavosti osnivačkog akta;
2) kada prije podnošenja prijave za upis osnivanja društva nisu uplaćeni ulozi
u iznosu utvrđenom osnivačkim aktom, u skladu sa zakonom;
3) kada je djelatnost ili cilj poslovanja društva protivan zakonu;
4) ako osnivači društva to ne mogu biti po zakonu;
5) ako je osnivač većinski vlasnik u društvu koje ima nepodmirene dospjele
obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;
6) ako je osnivač ili jedan od osnivača društva član postojećeg društva sa
neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar u komanditnom
društvu;
7) ako je osnivač ili jedan od osnivača društva jedini član društva sa
ograničenom odgovornošću nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili
likvidacije ili je protiv toga društva podignuta tužba iz člana 367. stav 1.

tačka 1) ovog zakona.

U slu čaju kada je osniva č ili jedan od osniva ča društva sa ve ćinskim u češćem državnog kapitala,
aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može biti utvr đeno da se u tom postupku upisa osnivanja
društva neće primjenjivati stav 1. tačka 7) ovog člana. („Službene novine Federacije BiH“, broj 63/10)

Sudovi, upravni organi i druge institucije, koji su zakonom ovlaš teni za odobravanje i/ili nadzor
osnivanja i/ili poslovanja društava, emisije i prometa vrijednosnih papira, dužni su bez odlaganja pismeno
izvijestiti registar društava o saznanjima ste čenim u vršenju nadležnosti koja dovode u sumnju potpunost i
tačnost podataka i isprava upisanih u registar društava.

VIII - SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA

1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika društva

Dva ili više društava mogu se spojiti tako da prijenosom imovine i obaveza bez provo đenja
likvidacije osnuju novo društvo, koje postaje njihov pravni sljednik.
Društvo se može pripojiti prijenosom imovine i obaveza bez provo đenja likvidacije drugom društvu,
koje postaje njegov pravni sljednik.
Društvo se može podijeliti prenosom imovine i obaveza bez provo đenja likvidacije na dva ili više
društava, koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedećih
načina: pripajanjem, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više postoje ćih društava ukupnu imovinu i
obaveze, ili, osnivanjem novih društava, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više novih društava
ukupnu imovinu i obaveze.
U slu čajevima spajanja, pripajanja ili podjele društva, u smislu odredaba st. 1. do 3. ovog člana,
dioničari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili pod ijeljenog društva dobijaju dionice (udjele) društva
sljednika, uz mogućnost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje društva
sljednici emituju po tom osnovu.
Svako društvo, isklju čujući društvo sa neograni čenom solidarnom odgovornoš ću i otvoreno
dioničko društvo, može promijeniti oblik.
Otvoreno dioničko društvo može se podijeliti, u skladu sa stavom 3. ovog člana, pripajanjem sa dva
ili više post
ojećih otvorenih dioni čkih društava ili podjelom na dva ili više novih otvorenih dioni čkih
društava.
Društvo sa ograničenom odgovornošću, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioničko društvo prema
ovom zakonu, dužno je promijeniti oblik u dioni čko društvo i izvršiti upis u registar emitenta i kod
nadležnog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko društvo ne uskladi oblik organizo vanja, u skladu sa stavom 7. ovog č lana, nadležni sud
donosi odluku o njegovom prestanku.

2. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika društva

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva, u društvu s neograni čenom
solidarnom odgovornoš ću i komanditnom društvu donose č lanovi društva, a u društvu s ograni čenom
odgovornošću i dioni čkom društvu, takvu odluku donosi skupština društva, na na čin utvrđen osniva čkim
aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.
U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, a u postupku
pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti društvo koje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.

3. Plan reorganizacije

Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije,
koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog društva u česnika, ovlašten osniva čkim aktom ili
statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioni čare, odnosno članove društva i povjerioce društva
najmanje 30 dana prije datuma odlučivanja.
Odluku o namjeravanoj reorganizaciji društvo je dužno objaviti u sredstvima javnog informisanja.

Plan reorganizacije obavezno sadrži:
1) oblik, firmu i sjedište društava učesnika i društava sljednika;
2) vlasnička prava dioničara ili članova društava prethodnika u društvu
sljedniku;
3) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza društava prethodnika, koji se
prenose na društvo sljednika, sa izvještajem revizora;
4) datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društva sljednika moći
učestvovati u dobiti i uslove koje utiču na to pravo;
5) datum od kojeg će se poslovi društva prethodnika računovodstveno
iskazivati za društvo sljednika.
U slučaju podjele društva, uz elemente iz stava 1. ovog člana, plan reorganizacije obavezno sadrži i
sljedeće dodatne elemente:
1) omjer zamjene prava;
2) uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;
3) prava u društvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela
podijeljenog društva koji su sadržavali posebna prava, kao i vlasnicima
drugih vrijednosnih papira podijeljenog društva; i
4) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako društvo
sljednika.

Plan reorganizacije obavezno sadrži pismeni izvještaj revizora o računovodstvenim iskazima društava
učesnika, koji uključuje i:
1) naznaku metoda korištenih u utrđivanju omjera zamjene;
2) mišljenje revizora da li je primijenjen odgovarajući metod, naznaku
vrijednosti do kojih bi se došlo korištenjem drugih metoda i mišljenje o
relativnom značaju svakog od metoda u utvrđivanju omjera zamjene;
3) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suočio, ako jeste.

Članovi uprave društva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvršili
pregled i dali mišljenje za društva uč esnike, odgovorni su neogranič eno solidarno društvima uč esnicima i
njihovim dioničarima ili članovima za štetu, ako u utvrđivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju,
podjeli ili promjeni oblika društva nisu postupali po pravilima struke.

Prije odlučivanja o planu reorganizacije, uprava društva učesni
ka dužna je svakom dioni čaru ili članu
društva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godišnjih finansijskih izvještaja
društava u česnika za posljednje tri poslovne godine, vanred ni finansijski izvještaj za tri mjeseca koja
prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci, s izvještajima i mišljenjem
revizije.

4. Upis reorganizacije u registar društava

Istovremeno sa upisom u registar društava društva nastalog spajanjem društava, pripajanja društva
drugom društvu i podjele društva na više novih društava, u registar društava upisuje se prestanak društva
koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.

5. Prestanak društva

Društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.
Društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društava.
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, po prestanku društva provodi se likvidacija.

Društvo prestaje u slučaju:
1) isteka perioda za koji je osnovano;
2) spajanja, pripajanja i podjele;
3) okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje
stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine;
4) prestankom na osnovu odluke suda;
5) odlukom skupštine društva.

Društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje
dokaže pravni interes, kada:
1) najviši organ utvrđen osnivačkim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vrši
svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji prethodni mandat je istekao,
duže od dvije godine;
2) duže od dvije godine Društvo ne ostvaruje prihode;
3) je društvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti;
4) više ne postoje zakonom utvrđeni uslovi za dalje postojanje društva u
obliku u kojem je upisano u registar društava.
Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih
je donošenje odluke predloženo.

Ukoliko ukupna imovina po prestanku društva nije prešla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija
u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08)

DRUGI DIO:
DRUŠTVO S NEOGRANIČENOM
SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU

1. Pojam i osnivanje

Društvo s neogranič enom solidarnom odgovornoš ću je društvo najmanje dva lica koja su
neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom o osnivanju.
Ugovor o osnivanju društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću obavezno sadrži ime,
prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i
obaveze članova.
Izmjene i dopune ugovora vrše se uz saglasnost svih članova.

Prijavu za upis osniva nja društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću u registar društava
potpisuju svi članovi društva.

2. Ulozi članova

Ulozi članova u društvo s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću mogu biti u novcu, stvarima,
pravima i izvršenim uslugama.
Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vršenju usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva.
Ulozi članova su jednake vrijednosti.
Svaki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvr đenom ugovorom, a u slu čaju da rok nije
ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava.
Ulozi članova postaju imovina društva.

3. Upravljanje i zastupanje

Svaki član društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću ima pravo i obavezu da upravlja
društvom, u skladu s ugovorom.
Ugovorom se može odrediti da za određeno vrijeme društvom potpuno ili djelimi čno upravlja jedan
ili više članova, čime se ostali članovi u istoj mjeri odriču prava upravljanja.
Član društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću može svoje pravo upravljanja prenijeti na
lice koje nije član društva, samo uz sag
lasnost ostalih članova.
Ako svi članovi ili više č lanova imaju pravo upravljati društvom, svaki od njih ima pravo voditi
poslovanje.
Ako se jedan od č lanova s pravom upravljanja protivi preduz imanju neke radnje ili izvršenju nekog
posla, ostali članovi s pravom upravljanja nemaju pravo preduzeti radnju ili izvršiti posao.
Ako je ugovorom odre đeno da č lanovi društva ovlašteni za upravljanje mogu samo zajedno
djelovati, svaka radnja i posao se može izvršiti samo saglasnošću svih ovlaštenih članova.

Ukoliko je ugovorom odre đeno da o odre đenim pitanjima odluč uju svi članovi društva s
neograničenom solidarnom odgovornošću, o tim pitanjima se odlučuje saglasnošću svih članova društva.

Član društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću može se pismenom izjavom za odre đeno
vrijeme odre ći prava na upravljanje i ostalim članovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog
upravljanja.

Ovlaštenje za upravljanje društvom s neograni čenom solidarnom odgovornošću dato jednom ili više
članova može se opozvati saglasnošću svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.
Nakon opoziva ovlaštenja, do postizanja novog sporazuma članova o ovlaštenju, članovi upravljaju
društvom u skladu sa članom 82. stav 1. ovog zakona.

Član s ovlaštenjem za upravljanje društvom s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću dužan je
ostale članove društva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.
Svaki član društva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva.

Društvo s neogranič enom solidarnom odgovornoš ću zastupa svaki č lan, ako ugovorom nije
drugačije određeno.
Ako su ugovorom samo neki č lanovi ovlašteni da zajedno ili pojedina čno zastupaju društvo, ostali
članovi ne mogu zastupati društvo.
Članovi ovlašteni da zajedno zastupaju društvo, mogu jednog od njih pismeno ovlastiti za izvršenje
određenih poslova.
Svaki član društva neograničeno solidarno odgovara trećim licima za obaveze društva, osim ako treće
lice prilikom sklapanja pravnog posla s
a jednim od članova zna da taj član nije ovlašten zastupati društvo.

4. Dobit i gubitak

Članovi društva s neogranič enom solidarnom odgovornoš ću učestvuju u raspodjeli dobiti i pokri ću
gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije.

5. Zabrana konkurentskog djelovanja

Članovi društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću mogu obavljati druge poslove i
djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije
određeno.

6. Obim odgovornosti članova

Lice koje pristupi društvu s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću, odgovara i za obaveze
društva nastale prije njegovog pristupanja.
Član koji je izmirio obavezu društva nastalu prije nj egovog pristupanja, ima pravo regresa od ostalih
članova za izmirenu obavezu društva i troškova koje je imao u vezi s tim.

Član koji istupi iz društva koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obaveze društva nastale do
dana upisa njegovog istupanja u registar društava.

7. Istupanje iz društva i pristupanje društvu

Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može istupiti iz društva.
Društvu može pristupiti novi član.
Istupanje člana iz društva i pristupanje društvu novog člana uređuje se ugovorom.
Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na tre ća lica samo uz saglasnost svih ostalih
članova društva.

8. Prestanak društva

Društvo s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću prestaje, osim osnova i na čina iz čl. 71. i 72.
ovog zakona, i u slučaju:
1) kada jedan član najkasnije šest mjeseci prije kraja kalendarske godine
podnese pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na
neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije određeno drugačije;
2) smrti člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član;
3) prestanka pravnog lica kao člana društva;
4) stečaja jednog od članova društva;
5) gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva;
6) odluke suda o prestanku društva.

U slu čajevima iz člana 92. ta č. 1. do 5. ovog zakona, ostali članovi društva s neograni čenom
solidarnom odgovornošću mogu izvršiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.
Član čije je članstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja
udjela, koje se obračunav
a kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.

Ako društvo nastavi postojati nakon smrti jednog člana, nasljednik može postaviti pismeni zahtjev
da ga naslijedi u društvu, najkasnije 30 dana od dana pravosnažnosti odluke o naslijeđivanju.
Prihvatanjem članstva u društvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog člana od dana njegove
smrti.
Nasljednik umrlog člana koji nije prihvatio članstvo u društvu, ima pravo tražiti od društva
namirenje udjela, a kada ima više nasljednika, vlasni čka prava preminulog člana u imovini društva dijele se
među nasljednicima u omjeru utvrđenom testamentom ili sudskom odlukom o naslijeđivanju.
Nasljedniku koji je prihvatio članstvo u društvu izvršit će se kompenzacija srazmjerna njegovom
udjelu u nasljedstvu.
Nasljednici koji prihvate članstvo u društvu, postaju članovi sa vlasni čkim pravima srazmjerno
njihovom učešću u naslijeđenoj imovini umrlog člana.

U slu čaju likvidacije društva s neograni čenom solidarnom odgovornoš ću, članovi imaju pravo na
srazmjeran dio ostatka imovine društva nakon likvidacije.
Imovina društva nakon likvidacije dijeli se među članovima prvo do iznosa njihovih uplaćenih uloga,
a zatim na jednake dijelove.
Ostatak imovine društva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat upla ćenih uloga, dijeli se
među članovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.

TREĆI DIO:
KOMANDITNO DRUŠTVO

1. Pojam i osnivanje

Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograni čeno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo
do iznosa njihovih uloga upisanih u registar društava (komanditori) je komanditno društvo.
Na komanditna društva primjenjuju se od redbe ovog zakona o društvima s neograni čenom
solidarnom odgovornošću, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugačije.
Komanditno Društvo se može transformisati u komanditno Društvo na dionice.

Komanditno društvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadrži:
1) firmu i sjedište društva;
2) ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i sjedište članova;
3) određenje koji članovi su komplementari, a koji komanditori;
4) vrsta i iznos uloga svakog člana; i
5) djelatnost komanditnog društva.

Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog društva potrebna je saglasnost svih članova.
Ugovorom se može odrediti da za prijenos vlasni čkih prava komanditora na drugo lice nije potrebna
saglasnost svih članova.

Prijavu za upis osnivanja komanditnog društva u registar društava potpisuju svi članovi.

2. Upravljanje i zastupanje

Poslovima komanditnog društva upravljaju komplementari.
Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji finansijski izvještaj.

Komanditno društvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izričito određeno drugačije.

Komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog
saglasnošću svih članova.
Komanditor koji bez ovlaštenja zaključ i ugovor u ime društva, odgovora za obaveze iz tog ugovora
kao komplementar.

3. Dobit

Dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru
utvrđenom ugovoru.
Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se među njima na jednake dijelove.

Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se me đu njima srazmjerno uplać enim ulozima, ako
ugovorom nije određeno drugačije.

4. Prestanak komanditnog društva

Svi članovi komanditnog društva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine društva nakon
likvidacije.

Ako je ostatak imovine nakon likvidacije ko manditnog društva nedovoljan za povrat upla ćenih
uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.
Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se me đu članovima društva po omjeru za raspodjelu
dobiti.
Ugovorom se može odrediti druga čiji način raspodjele ostatka imovin e komanditnog društva nakon
likvidacije.

Komanditno društvo ne prestaje u slu čaju smrti, gubitka ili ograni čenja pravne sposobnosti ili
prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.

ČETVRTI DIO:
DIONIČKO DRUŠTVO

I - OPĆE ODREDBE

Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.
Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena.
Otvorena dioni čka društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja
ispunjavaju jedan od slijedećih kriterija:
1) da se radi o bankama ili društvima za osiguranje, ili
2) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje
40 dioničara.
Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane po Zakonu o
vrijednosnim papirima ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/93 i 36/99).
Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima.
Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava 3. ovog člana.

Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.

II - OSNIVANJE

1. Osnivači i osnivački akt

Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača.
Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva.

Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadrži:
1) ime i prezime ili firmu, i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
2) firmu i sjedište dioničkog društva;
3) djelatnost;
4) prava i obaveze osnivača;
5) iznos osnovnog kapitala;
6) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
7) opis prava sadržanih u dionici;
8) broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
9) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
10) opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
11) način naknade troškova osnivanja;
12) posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
13) način rješavanja sporova između osnivača; i
14) ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.
Ugovor o osnivanju dioni čkog društva mora biti potpisan od svih osniva ča ili njihovih
punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pismeno ovlaštenje.
Kada dioničko Društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.

Prilikom osnivanja dioničkog društva, sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljem tekstu: simultano
osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osniva či, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu
javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje
emisija i promet vrijednosnih papira.

2. Simultano osnivanje

Upis dionica pri simultanom osnivanju dioni čkog društva izvršen je potpisom ugovora o osnivanju
od strane osnivača.
Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljem
tekstu: Komisija) kojim se utvrđuje uspjela emisija dionica.
Uplata dionica je bezuslovna.

3. Sukcesivno osnivanje

Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioni čkog društva, uz elemente iz č lana 110. ovog zakona,
obavezno sadrži i:
1) mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
2) mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
3) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
4) postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
5) način određivanja cijene dionica po okončanju upisa; i
6) način sazi
vanja osniva čke skupštine dioničkog društva.

Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su dužni dostaviti:
1) ugovor o osnivanju;
2) prijedlog statuta dioničkog društva;
3) prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet
vrijednosnih papira;
4) ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira u
Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar);
5) ugovor zaključen između osnivača i banke putem koje emitent izvršava

obaveze prema vlasniku vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i
6) ugovor o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.
O zahtjevu iz stava 1. ovog člana, Komisija donosi rješenje u roku od 30 dana od dana prijema
zahtjeva.

Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osniva či su obavezni objaviti
javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima.
Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije.

Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i upla ćenih dionica,
najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim
se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
Izvještaj iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
1) ime i prezime ili firma i adresu prebivališta ili sjedišta upisnika dionica;
2) klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica;
3) podatke o načinu i roku plaćanja upisanih dionica;
4) iznos uplaćen pri upisu dionica;
5) popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaćene upisane
dionice; i
6) cijenu dionice prilikom emisije.

Za izvršene uplate upisanih dioni ca po cijeni nakon emisije osniva či su dužni izdati pismenu
privremenu potvrdu, koja obavezno sadrži klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica nakon
emisije.
Osnivači ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica.
Dioničko društvo raspolaže nov čanim uplatama i unesenim stvari ma i pravima nakon upisa društva
u registar društava.
Naknade i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala.

Ako sve dionice iz člana 116. stav 2. tačka 2. ovog zakona nisu upisane u objavljenom roku, osniva či
i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice, najkasnije 15 dana nakon isteka objavljenog roka za upis.
Ako osnivači i drugi upisnici ne upišu sve dionice, osnivanje dioničkog društva nije uspjelo.
U slu čaju iz stava 2. ovog člana, osniva či su dužni izvještaj o neuspjelom osnivanju dionič kog
društva, sa podacima i na činu i roku povrata izvršenih uplata, objaviti na na čin objavljivanja prospekta, i
najkasnije 15 dana od isteka roka iz stava 1. ovog člana.

4. Osnivačka skupština

Osnivači su dužni sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva najkasnije 60 dana od dana prijema
rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
Ukoliko osnivačka skupština nije sazvana u roku iz stava 1. ovog člana, upis dionica postaje ništavan
i smatra se da dioničko društvo nije osnovano.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, osnivači su dužni objaviti izvještaj u skladu sa članom 118. stav 3.
ovog zakona.

Osnivačka skupština može odlu čivati ukoliko joj prisustvuju, li čno ili putem punomo ćnika, dioničari
sa više od polovine ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Ukoliko kvorum iz stava 1. ovog č lana ne postoji po proteku 60 minuta od zakazanog vremena
početka skupštine, osniva čka skupština se odga đa i ponovo saziva najranije 15, a najkasnije 30 dana od
prvobitno zakazanog datuma održavanja.
U slu čaju ponovnog sazivanja, osnivač ka skupština može odlu čivati ukoliko je zastupljeno više od
jedne trećine ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Osnivačkom skupštinom, do izbora predsjedavajućeg, predsjedava jedan od osnivača.

Osnivačka skupština:
1) usvaja izvještaj o osnivanju;
2) usvaja statut;
3) bira predsjedavajućeg skupštine;
4) imenuje članove nadzornog odbora; i
5) potvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvrđuje broj dionica
emitovanih po tom osnovu.

Izvještaj o osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži:
1) broj upisanih dionica;
2) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
3) uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja osnivačke skupštine;
4) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
5) podatke o upisnicima isključenim u skladu sa članom 139. ovog zakona.

Statut dioničkog društva obavezno sadrži:
1) firmu, sjedište i djelatnost;
2) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
3) postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica;
4) način povećanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
5) način formiranja i korištenja fonda rezervi;
6) način podjele dobiti i isplate dividende;
7) način pokrića gubitka;
8) broj glasova po klasi dionica;
9) način sazi
vanja skupštine i odlu čivanja, sastav i nadležnosti odbora;
10) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i
uprave društva;
11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva;
12) prestanak društva; i
13) postupak izmjena i dopuna statuta.

5. Upis u registar

Nakon održane osnivačke skupštine, u slučaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja uprava dioničkog
društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljem
tekstu: registar emitenata), najkasnije 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavlja se:
1) zapisnik osnivačke skupštine;
2) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije;
3) statut; i
4) popis članova nadzornog odbora i uprave.

Dionice za koje dospjele uplate nisu izvršene i koje prije upisa u registar emitenata nisu preuzeli i
uplatili osnivači ili drugi upisnici, osnivači su dužni proglasiti nevažećim.
Osnivači su dužni pismeno obavijestiti Komi siju o proglašenju dionica nevažeć im u slu čaju iz stava
1. ovog člana.

Na osnovu rješenja Komisije o upisu u registar emitenata, uprava dioničkog društva podnosi prijavu
za upis dioničkog društva u registar društava.

III - OSNOVNI KAPITAL

1. Osnovni kapital prilikom osnivanja

Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM.
Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 (deset) KM.

Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dioni čkog društva, osim ulozima u novcu, obezbje đuje i
ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz člana 127. stav 1. ovog
zakona.

Pri sukcesivnom osnivanju, nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za
upis i uplatu dionica, osnivači su dužni odbiti dalji upis dionica, ako je to utvrđeno ugovorom o osnivanju.
Od dana donošenja odluke iz stava 1. ovog člana, osnivači su neograničeno solidarno odgovorni za
povrat sredstava uplaćenih iznad iznosa osnovnog kapitala, sa kamatom obra čunatom po kamatnoj stopi na
depozite po viđenju kod banke kod koje je vršena uplata dionica.

Cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti.
Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti čini dioničku premiju.

2. Povećanje osnovnog kapitala

Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odlu ke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi
skupština dioni čkog društva dvotre ćinskom ve ćinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi
dionica.
Izuzetno za iznos investicionih ulaganja po zaklju čenom kupoprodajnom ugovoru u postupku
privatizacije, nakon što kupac izvrši sve ugovorom preuzete obaveze, može se poveć ati osnovni kapital

društva, o čemu odluku donosi skupština.

Nadzorni odbor dioni čkog društva može statutom ili odlukom sk upštine biti ovlašten za donošenje
odluke o povećanju osnovnog kapitala, i to:
1) emisijom novih dionica;
2) iz fonda rezervi iznad iznosa iz člana 188. stav 3. ovog zakona;
3) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti.

U slučajevima iz stava 1. tač . 1. i 2. ovog člana povećanje osnovnog kapitala može se izvršiti najviše
do jedne trećine iznosa osnovnog kapitala na dan donošenja odluke.
Ovlaštenje iz statuta ili odluka skupštine iz stava 1. ovog člana važi najduže pet godina i obavezno
sadrži način procjene stvari i prava čijim unosom se uplaćuju nove dionice.

Prijedlog odluke iz člana 131. i odluka iz člana 132. ovog zakona o pove ćanju osnovnog kapitala
dioničkog društva obavezno sadrži:
1) razloge, obim i način povećanja;
2) novu nominalnu vrijednost dionica nakon povećanja osnovnog kapitala;
3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije;
4) rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili način njenog određivanja;
5) opis prava sadržanih u dionicama nove emisije i posljedice na prava
sadržana u dionicama ranijih emisija;
6) ograničenje ili isključenje prava preče kupnje dionica nove emisije; i
7) mogućnosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i način
procjene njihove vrijednosti.

Povećanje osnovnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata.

Uplata dionica nove emisije u novcu može se vršiti u ratama, u roku koji ne može biti duži od šest
mjeseci od dana donošenja rješenja Komisije o uspjeloj emisiji dionica.
Uplaćenim ratama prvo se izmiruje dioni čka premija za sve upisane dionice, a zatim nominalna
vrijednost pojedinačnih dionica.
Plaćanje dionica ne može se vršiti prebijanjem potraživanja prema dioničkom društvu.
Dioničko društvo ne može davati zajmove, kredite ili obezbje đenja za sticanje svojih
dionica.
Izuzetno u društvu koje se nalazi u postupku privatizacije pla ća n j e d i o n i c a m o ž e s e v r š i t i
konverzijom potraživanja prema dioničkom društvu, osim u privrednim društvima koja obavljaju djelatnosti
iz oblasti: energetike, telekomunikacija, pošta i željezničkog prometa.
U postupku restruktuiranja ili finansijske kons olidacije društva dionice nove emisije mogu
se plaćati i na drugi način, ukol
iko je to propisano posebnim zakonom.

Upisnik se može osloboditi obaveze pla ćanja upisanih dionica samo u slu čaju smanjenja osnovnog
kapitala društva prije isteka roka za uplatu dionica u ratama, i to srazmjerno smanjenju.

Za uplate nominalne vrijednosti dionica i dioni čke premije, dioni čko društvo dužno je izdati
privremenu pismenu potvrdu (u daljem tekstu: privreme nica), koja važi do uplate pune cijene dionice i
obavezno sadrži:
1) oznaku “privremenica”;
2) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
3) iznos osnovnog kapitala;
4) ime i prezime ili firmu vlasnika privremenice;
5) klasu i broj dionica za koje je izdata privremenica;
6) broj i nominalni iznos upisanih dionica koje nisu uplaćene u cijelosti;
7) uplaćeni iznos cijene dionice prilikom emisije;
8) rok za plaćanje ukupnog iznosa upisanih dionica; i
9) datum izdavanja privremenice, sa potpisom ovlaštenog lica.

Prenos privremenice vrši se indosiranjem.

Upisnika dionica koji ne plati punu cije nu dionica prilikom emisije u roku utvr đenom odlukom o
emisiji, nadzorni odbor će isključiti iz dioni čkog društva odlukom, koju je društvo dužno odmah upisati u
knjigu dioničara, javno objaviti i preporučenom poštom dostaviti upisniku.
Upisnik dionica iz stava 1. ovog člana dužan je dioničkom društvu vratiti privremenicu, najkasnije 30
dana od dana donošenja odluke o isklju čenju iz dioni čkog društva, a u protivnom nadzorni odbor će je
proglasiti i objaviti nevaže ćom na način za sazivanje skupštine utvr đen ovim zakonom i statutom dionič kog
društva.

Nadzorni odbor će, umjesto privremenice proglašene nevaže ćom, izdati novu privremenicu ili
emitovati dionice drugom licu, u skladu s odlukom skupštine dioničkog društva.
Iz prihoda od novih privremenica i dionica iz stava 1. ovog člana izmiruju se dioni čka premija,
kamate na zaostale uplate i troškovi objavljivanja odluke i obavještavanja isklju čenog dioničara, a ostatak se
isplaćuje isključenom dioničaru, do iznosa izvršenih uplata za nominalnu vrijednost dionica.

2.1. Emisija novih dionica

Osnovni kapital se može pove ćati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija
uplaćene u cjelini.
Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se ako se dionice nove emisije pla ćaju isključivo unosom
stvari i prava u dioničko društvo.

Odluka o povećanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadrži:
1) iznos povećanja osnovnog kapitala;
2) mogućnost upisa dionica i način utvrđivanja iznosa upisanog iznad
povećanja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom;
3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
4) u slučaju emisije dionica nove klase prava sadržana u dionici nove klase;
5) mjesto i rok upisa dionica;
6) pravo preče kupnje, način, mjesto i rok upisa dionica po osnovu tog prava;
7) cijenu ili način određivanja cijene dionice priliko
m emisije, koja mora biti
ista za sve upisnike;
8) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaća dionice;
9) u slučaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predviđeno plaćanje
dionica prijenosom stvari ili prava, opis, način procjene i procijenjenu
vrijednost stvari ili prava, kojima se plaćaju dionice, omjer njihove zamjene
za dionice i mjesto, način i rok za predaju stvari ili prenos prava kojima se
plaćaju dionice.

Povećanje osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom
nije izričito drugačije utvrđeno.
Dioničko društvo dužno je podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje javne ponude dionica u
roku određenom Zakonom o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br.
85/08 i 109/12)". ("Službene novine Federacije BiH", br. 75/13)

Upis dionica nove emisije vrši se na osnovu rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica i
objavljenog javnog poziva za upis i uplatu dionica, ili prijave zatvorene prodaje, u skladu sa odredbama ovog
zakona i zakona kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.

Uplata dionica nove emisije vrši se u rokovima utvrđenim odlukom, s tim da prije upisa povećanja
osnovnog kapitala u registar emitenata mora biti plaćen iznos dioničke premije u cjelini i najmanje 30%
nominalne vrijednosti dionica, a stvari i prava kojim se plaćaju dionice moraju biti u cjelini unesene u
društvo.

Pravo na dividendu po osnovu novih dionica sti če se za godinu u kojoj je osnovni kapital pove ćan,
ako statutom dioničkog društva nije drugačije utvrđeno ili datum isplate dividende nije unaprijed određen.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03)

2.2. Povećanje nominalne vrijednosti dionica

Povećanje osnovnog kapitala poveć anjem nominalne vrijednosti emitovanih dionica može se vršiti
samo na teret fonda rezervi, i to za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvr đene odredbama ovog
zakona.
Dioničari snose troškove povećanja nominalne vrijednosti dionica.

Dioničko društvo može, umjesto pove ćanja nominalne vrijednosti postoje ćih dionica, emitovati
besplatne nove dionice.
Besplatne dionice sadrže prava koja sadrže obične dionice.

Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru pove ćanje nominalne vrijednosti dionica ili emisiju
besplatnih dionica.

2.3. Uslovno povećanje osnovno
g kapitala

Odluku o uslovnom povećanju osnovnog kapitala skupština dioničkog društva donosi u slučaju:
1) emisije zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje, u
obimu prava koja proizilaze iz ovih obveznica;
2) spajanja i pripajanja dioničkih društava; i
3) upisa novih dionica od strane zaposlenih, u skladu sa planom raspodjele
dobiti dioničkog društva.
Uslovno povećanje osnovnog kapitala može iznositi više od 50% iznosa osnovnog kapitala upisanog
u registar emitenata na dan donoš enja odluke iz stava 1. ovog člana samo ako je ta odluka donesena
dvotrećinskom većinom ukupnog broja zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

Odluka iz člana 155. stav 1. ovog zakona obavezno sadrži:
1) iznos i razloge uslovnog povećanja osnovnog kapitala;
2) naznaku da se radi o uslovnom povećanju po osnovu prava zamjene ili
prava preče kupnje, ili upisu dionica od strane zaposlenih;
3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica koje se mogu emitovati po osnovu
uslovnog povećanja osnovnog kapitala.
Odlukom o uslovnom povećanju osnovnog kapitala utvrđuje se rok za emisiju novih dionica po tom
osnovu, koji ne može biti duži od pet godina od dana donošenja odluke.

Dioničko društvo je dužno podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje uslovnog pove ćanja osnovnog
kapitala, najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 155. stav 1. ovog zakona.
Upis zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom pre če kupnje može se vršiti nakon dobijanja
rješenja Komisije i objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu.

Pravo na zamjenu se ostvaruje pismenim zahtjevom dioni čkom društvu za zamjenu obveznica u
dionice.
Pravo preče kupnje ostvaruje se upisom dionica.
Upis dionica na osnovu prava pre če kupnje obavlja se u skladu sa odredbama čl. 146. do 150. ovog
zakona.

Nakon isteka roka iz člana 156. stav 2. ovog zakona, nadzor ni odbor je dužan podnijeti zahtjev za
upis ostvarenog povećanja osnovnog kapitala u registar emitenata.

2.4. Povećanje iz vlastitih sredstava

Nakon usvajanja godišnjeg finansijskog izvještaja sa izvještajem revizije , i izvršenog obaveznog
izdvajanja u fond rezervi, skupština može donijeti odluku da dio dobiti koristi za pove ćanje os
novnog
kapitala.

Odluka iz člana 160. ovog zakona obavezno sadrži iznos povećanja osnovnog kapitala i određenje da
li se povećanje vrši povećanjem nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih dionica.

Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava može se vršiti samo iz fonda rezervi, za iznos
iznad obavezne visine fonda rezervi utvrđene odredbama ovog zakona.

Dio fonda rezervi namijenjen za naknadu gubitka ne može se koristiti za pove ćanje osnovnog
kapitala dioničkog društva iz vlastitih sredstava.

Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava raspore đuje se na sve dionice srazmjerno
nominalnoj vrijednosti.

Promjena nominalne vrijednosti dionica upisuje se kod Registra, na osnovu prijave dioni čkog
društva i izvoda iz registra emitenata.

2.5. Integrisano povećanje

Dioničko društvo dužno je prilikom pove ćanja osnovnog kapitala, iz vlastitih izvora platiti dio cijene
dionica nakon emisije u slučaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom ure đenom javnom tržištu na dan
donošenja odluke imaju cijenu nižu od nominalne vrijednosti, ili se povećanje osnovnog kapitala vrši upisom
dionica zaposlenih.
U slučaju iz stava 1. ovog člana uplata dionica vrši se isključivo u novcu.

Odluka o povećanju osnovnog kapitala u skladu sa članom 165. ovog zakona obavezno sadrži:
1) iznos povećanja osnovnog kapitala;
2) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
3) podatke iz čl. 147. i 151. ovog zakona;
4) način prodaje dionica koje nisu upisane po osnovu prava preče kupnje;
5) mjesto i rok upisa dionica za dioničare bez prava preče kupnje, cijenu
dionica prilikom emisije ili način njenog određivanja;
6) naziv banke kod koje upisnik plaća dionice nakon emisije;
7) opis prava sadržanih u dionicama nove klase;
8) mogućnost upisa dionica iznad iznosa utvrđenog odlukom o integrisanom
povećanju;
9) dio cijene dionice prilikom emisije koji plaća društvo i izvor sredstava.

Upisnici dionica emitovanih po osnovu integrisanog poveć anja dužni su najmanje 50% cijene
dionice uplatiti prije upisa povećanja osnovnog kap
itala u Registar emitenata.

Na integrisano poveć anje osnovnog kapitala primjenjuju se odredbe člana 141. stav 1., člana 142.
stav 1., čl. 146. do 148., 151., 160. i 162. stav 2. ovog zakona.

3. Smanjenje osnovnog kapitala

Smanjenje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine donesene dvotre ćinskom većinom
zastupljenih dionica s pravom glasa.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i
objavljuje se najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, dva puta u roku od 30 dana od dana donošenja.
Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod iznosa utvrđenog u članu 127. stav 1. ovog zakona.
Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvršavanje obaveza prema povjeriocima dioni čkog
društva.

Odluka iz člana 169. ovog zakona obavezno sadrži:
1) iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala;
2) način smanjenja osnovnog kapitala; i
3) način povlačenja dionica, cijenu povučene dionice ili način njenog
određivanja.
Smanjivanje osnovnog kapitala povla čenjem dionica može se vršiti samo ako je mogu ćnost
povlačenja predviđena statutom dioničkog društva ili odlukom o emisiji dionica.
Povlačenje dionica vrši se kupovinom na berzi i drugim ure đenim javnim tržištima ili ponudom
dioničarima, u skladu sa statutom i odlukom skupštine o smanjenju osnovnog kapitala.

Dioničko društvo je dužno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala,
najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 169. stav 1. ovog zakona.
Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar
emitenata u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju iz člana 178.
ovog zakona.
Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata, dioni čko društvo ne može vršiti isplate
po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica čija nominalna vrijednost nije u cjelini
plaćena.

Dioničko društvo je dužno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u roku 30 dana od
dana upisa odluke u Registar emitenata.
Povjerioci mogu zahtjevati osiguranje potraživanja, u roku od 90 dana od dana prijema obavijesti iz
stava 1. ovog člana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz člana 169. stav 1. ovog zakona.
Ako povjerioci i dionič ko društvo ne postignu dogovor o osiguranju potraživanja povjerioci mogu
pokrenuti postupak kod suda.

Odredbe člana 172. ovog zakona ne primjenjuju se ako:
1) društvo Komisiji podnese izvještaj revizora sa dokazima, kojim se utvrđuje
da društvo nema povjerilaca;
2) se smanjenje osnovnog kapitala vrši radi naknade gubitka; ili
3) najviše 10% osnovnog kapitala prenosi u fond rezervi za pokriće budućih
gubitaka.
Revizor koji u izvještaju iz stava 1. ovog člana navede nepotpune i neta čne podatke odgovoran je
povjeriocima za obaveze dioni čkog društva sa stanjem na dan podnošen ja izvještaja i do iznosa smanjenja
osnovnog ka
pitala utvrđenog odlukom skupštine.
Dioničko društvo ne može vršiti otkup dionica u slu čaju smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa
stavom 1. tač. 2) i 3) ovog člana.

Dioničko društvo je dužno, nakon isteka roka iz člana 172. stav 2. ovog zakona podnijeti Komisiji
zahtjev za upis u registar emitenata.
Komisija će upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata samo ako je odluka skupštine o
smanjenju osnovnog kapitala objavljena u skladu članom 169. stav 1. ovog zakona i ako društvo podnese
izvještaj revizora iz člana 173. ovog zakona ili dokaz o sporazum u sa povjeriocima o osiguranju njihovih
potraživanja.

Smanjenje osnovnog kapitala vrši se, prvo, povla čenjem vlastitih dionica koje drži društvo na dan
donošenja odluke, a zatim, odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini upla ćene do dana donošenja
odluke o smanjenju osnovnog kapitala.

Ukoliko mogućnost za smanjenje osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog člana ne postoje ili
se njihovim korištenjem ne dostiže iznos smanjenja osnovnog kapitala utvr đen odlukom, smanjenje
osnovnog kapitala do ukupnog iznosa utvr đenog odlukom vrši se smanjivanjem nominalne vrijednosti
dionica koje drže dioni čari, do najnižeg iznosa utvr đenog članom 127. stav 2. ovog zakona, ili otkupom i
povlačenjem dionica koje drže dioničari.

Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominal ne vrijednosti dionica primjenjuje se na sve
dionice.

Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru up is obustave prometa dionica koje su predmet
povlačenja, odmah po donošenju odluke.

Povlačenje dionica se mora okonč ati najkasnije 10 dana od dana podnošenja prijave iz člana 177.
ovog zakona.
Dioničko društvo dužno je isplatiti povu čene dionice najkasnije 90 dana od dana upisa smanjenja
osnovnog kapitala u Registar emitenata.

Dioničko društvo je dužno o rezultatima povla čenja dionica pismeno obavijestiti Komisiju, u roku
od osam dana od okončanja povlačenja.

Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa sman jenja osnovnog kapitala u Registar emitenata
kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povuč enih dionica i opoziv obustave prometa dionica
koje nisu otkupljene.
Uz prijavu iz stava 1. ovog člana dostavlja se i izvod iz regi stra emitenata o upisu smanjenja
osnovnog kapitala.

Smanjenje osnovnog kapitala povla čenjem dionica može se vršiti na osnovu javne ponude
dioničarima za otkup dionica, u skladu sa odredbama zakona kojim se ure đuje emisija i promet vrijednosnih
papira i statuta dioničkog društva.

Javna ponuda iz člana 18
1. ovog zakona obavezno sadrži naznaku da li se otkupljuju sve ponuđene
dionice ili do određenog iznosa, i da li dioničari snose troškove povlačenja.

Ako zbir nominalne vrijednosti dionica iz člana 182. ovog zakona ne dostigne iznos smanjenja
osnovnog kapitala utvr đenog odlukom skupštine dioni čkog društva, skupština dioni čkog društva dužna je
donijeti odluku kojom utvrđuje smanjenje osnovnog kapitala za iznos otkupljenih dionica.

Dioničko društvo je dužno o rezultatima povla čenja dionica po osnovu javne ponude pismeno
obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okončanja povlačenja.
Dioničko društvo je dužno odmah nakon upisa smanje nja osnovnog kapitala u registar emitenata
kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povučenih dionica.

Smanjenje osnovnog kapitala može se vršiti odustajanjem od emisije dionica, do iznosa nominalne
vrijednosti dionica koji nije plaćen.

4. Istovremeno povećanje i smanjenje osnovnog kapitala

Skupština dioni čkog društva može donijeti odluku o pove ćanju istovremeno sa odlukom o
smanjenju osnovnog kapitala, ako se osnovni kapital sm anjuje odustajanjem od em isije dionica koje nisu
uplaćene i radi naknade gubitka ili prenosa osnovnog kapitala u fond rezervi za pokriće budućih gubitaka.

Društvo može na osnovu odluke skupštine iz člana 186. ovog zakona povećati osnovni kapital samo
nakon izvršenog upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata.

5. Fond rezervi

Dioničko društvo obavezno je imati fond rezervi.
Fond rezervi formira se iz dobiti i drugih izvora, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.
Uplate po osnovu zamjene obi čnih za prioritetne dionice iz člana 201. stav 2. ovog zakona i po
osnovu razlike od nominalne vrijednosti do cijene dionica iz č l. 203. i 204. ovog zakona obavezno se
izdvajaju u fond rezervi bez obzira na njegovu visinu.

U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne
dostigne iznos iz člana 188. stav 3. ovog zakona.
Ukoliko izdvajanjima iz stava 1. ovog člana fond rezervi ne dostigne visinu iz člana 188. stav 3. ovog
zakona do kraja pete poslovne godine, po godišnjem obra čunu za petu i naredne poslovne godine dioni čko
društvo će povećati izdvajanja za ove namjene na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne
dostigne iznos iz člana 188. stav 3. ovog zakona.

Fond rezervi koristi se za pokri će gubitka i drugih nepredvi đenih troškova u poslovanju dionič kog
društva.
U slu čaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioni čko
društvo je dužno vršiti izdvajanja u skladu s odredbama člana 189. stav 2. ovog zakona.
Fond rezervi iznad iznosa utvrđenog u članu 188. stav 3. ovog zakona, može se koristiti i za:
1) dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala;
2) povećanje nominalne vrijednosti dionica u skladu sa članom 1
52. ovog
zakona; i
3) emisiju besplatnih dionica u slučaju iz člana 153. ovog zakona.

Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem
obračunu iskazalo u vrijednosti ve ćoj nego u prethodnom obrač unu, dužno je ovu razliku iskazati kao
posebnu rezervu za pokriće budućih razlika kursa vrijednosnih papira.

Dioničko društvo može izdvajati i posebne rezerve za potrebe zaposlenih, koje se vode na
odvojenom računu.
Način izdvajanja i korištenja rezervi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se statutom dioničkog društva.
U upravljanju ovim rezervama mogu uč estvovati i zaposleni, na nač in i pod uslovima utvrđenim
statutom ili odlukom skupštine dioničkog društva.

6. Gubitak

Kada dioničko društvo u polugodišnjem ili godišnjem obrač unu iskaže gubitak u iznosu ve ćem od
zbira trećine osnovnog kapitala i fonda rezervi iz člana 188. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje
ukazuju da je vrijednost imovine dioni čkog društva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa
obaveza, nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu dioničkog društva.
Na osnovu izvještaja nadzornog odbora, koji uklju čuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvještajem
revizije, skupština donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dioničkog društva.

IV - DIONICE I DIONIČARI

1. Dionice

Dionice dioničkog društva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime.
Dionice su neograni čeno prenosive, osim u sluč ajevima utvrđenim statutom dionič kog društva u
skladu sa zakonom.
Dionica sadrži prava na učešće u:
1) upravljanju dioničkim društvom;
2) raspodjeli dobiti;
3) diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.

Dioničko društvo može emitovati dionice različitih klasa.
Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadrže ista prava.
Dionice, osim običnih dionica, sadrže oznaku klase.

Dioničko društvo je dužno u skladu sa posebnim zakonom i propisom Komisije, zaključiti ugovor sa
Registrom i dostaviti Registru podatke o dionicama i dioničarima, u roku od 30 dana od dana upisa u registar
emitenata.
Registar uspostavlja listu dioni čara i registruje promjene vlasništva na dionicama dioni čkog društva
(u daljem tekstu: Lista dioničara).

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

Briše se („Službene novi
ne Federacije BiH“, broj 29/03).

2. Dioničar

Dioničar ima pravo učestvovati u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva.
Dioničar ima pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu .
Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici.
Dioničar ne može glasati o odlukama koja se odnose na njegove postupke, odgovornost i
potraživanja dioničkog društva od njega.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

Dioničar je obavezan uplatiti cijenu di onice prilikom emisije, u iznosu, na na čin i u roku utvrđenom
odlukom o emisiji.
Dioničko društvo može od dioničara zahtijevati doplatu za običnu dionicu prilikom njene konverzije
u prioritetnu dionicu, u skladu sa odlukom o konverziji.

Uprava dioni čkog društva je dužna pozvati dionič are koji ne izvršavaju obavezu pla ćanja cijene
dionice prilikom emisije, da vrate privremeni ce bez prava na zamjenu za dionice, na na čin i u roku
utvrđenim odlukom skupštine o odustajanju od emisije dionica.
Dioničko društvo će vlasnicima privremenica izvršiti povrat pla ćenog dijela cijene dionice prilikom
emisije, umanjen za potraživanja dioni čkog društva, najkasnije osam dana od dana upisa smanjenja
osnovnog kapitala u Registar emitenata.
Poziv iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži upozorenje da će, u slu čaju neispunjenja obaveze
dioničara i vlasnika privremenica, njihove dionice i privremenice biti javno proglašene ništavnim.
Dioničko društvo je dužno javno oglasiti ništavnim dionice i privremenice najkasnije 15 dana od
dana isteka objavljenog roka iz stava 1. ovog člana i o tome obavijestiti dioni čare i vlasnike privremenica, na
način i u roku utvrđenim odlukom skupštine.

Prodaju dionica i privremenica koje se emituju umjesto poništenih vrši profesionalni posrednik u
prometu vrijednosnih papira, ovlašten od nadzornog odbora.
Dioničko društvo je dužno objaviti mjesto i na čin prodaje dionica i privremenica iz stava 1. ovog
člana najmanje 14 dana prije dana prodaje i o tome pismeno obavijestiti dioni čare i vlasnike privremenica iz
člana 202. ovog zakona.
Troškove prodaje snose dioni čari i vlasnici čije je dionice i privremenice nadzorni odbor proglasio
ništavnim.

Iz prihoda ostvarenih prodajom dionica i privreme nica koje se emituju umjesto poništenih dionica i
privremenica, pla ćaju se obaveze, u manjene za potraživanja dioni čkog društva, prema dioni čarima i
vlasnicima privremenica iz člana 202. ovog zakona.

Doničari i vlasnici privremenih potvrda iz člana 202. ovog zakona imaju pravo zahtijevati od društva
isplatu uplaćenih iznosa dionica i obaveza iz privremenica, i u slu čaju da dioni čko društvo ne emituje nove
dionice i privremenice.

Dioničar ima pravo u češća u dobiti dioni čkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih
dionica, u skladu sa zakonom i statutom.
Dividenda se isplać uje srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u cjelini
uplaćene, srazmjerno izvršenim uplatama i vremenu od da na uplate do kraja poslovne godine za koju se
dividenda isplaćuje.
Dividenda se isplać uje dioni čaru koji je bio na listi dioni čara na dan donošenja odluke o isplati
dividende.

Skupština dioni čkog društva može donijeti odluku o isplati dividende kada je dioni čko društvo
sposobno izvršavati obaveze iz poslovanja i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu
ukupnih godišnjih obaveza dioničkog društva.
Dioničko društvo je obavezno da isplati divide ndu po osnovu prioritetnih dionica i u slu čaju da je
ukupan iznos dobiti i dijela fonda rezervi iznad obaveznog iznosa iz člana 188. stav 3. ovog zakona dovoljan
samo za isplatu te dividende.

Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne ispla ćuje, kojom istovremeno
određuje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioničarima.

Prava dioničara po osnovu dionica nove klase utvrđuju se odlukom o emisiji, u skladu sa zakonom.
Prava sadržana u dionici ostvaruje lice upisano u listu dioni čara kod Registra ili od njega ovlašteno
lice.

Dioničar koji je dionice stekao naslijeđem preuzima prava prethodnika u kontinuitetu.

Dioničar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu.
Prodaja ili prijenos dionica po drugom osnovu, isklju čujući nasljeđivanje, može se isklju čiti za
određeni period ili na drugi na čin ograničiti, odlukom o emisiji dionica putem zatvorene prodaje koja u tom
smislu proizvodi u činak prema svim kupcima tih dionica, i ugovorom zaklju čenim izme đu dioni čara, koji
obavezuje samo njegove potpisnike.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

Kada je predsjednik ili član nadzornog odbora, direktor ili drugi član uprave, kupac dionica nove
emisije dioni čkog društva u obimu ve ćem od 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa, smatra se
transakcijom unutar dioničkog društva, koja mora biti objavljena u skladu s propisima Komisije.

3. Pravo preče kupnje

Prilikom nove emisije dionica postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice, u roku od 30 dana
po isteku roka za upis novih dionica, u obimu kojim zadržavaju u češće u osnovnom kapitalu koje su imali
prije nove emisije.
Odluka o emisiji, javni poziv za upis novih di o
nica koje se emituju putem javne ponude, kao i
ponuda za kupnju dionica koje se emituju putem zatvor ene prodaje, moraju sadržavati naznaku da li je
zadržano, ograni čeno ili isklju čeno pravo postoje ćih dioni čara na kupnju novih dionica radi zadržavanja
učešća u osnovnom kapitalu, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Utvrđivanje broja novih dionica čijom kupnjom postoje ći dioničari zadržavaju u češće u osnovnom
kapitalu dioničkog društva obavlja se istovremeno za sve dioni čare koji koriste to pravo najkasnije 15 dana
po isteku roka za upis novih dionica.
Pravo preče kupnje dionica nije prenosivo.
U ostvarivanju prava iz člana 213. ovog zakona, dioni čari mogu zaklju čiti pisani ugovor o kupovini
dionica nove emisije, koji sadrži broj dionica upisan ih od svakog potpisnika ugovora i zamjenjuje
pojedinačne izjave o upisu i listu upisnika.

Pravo pre če kupnje dionica pojedina čne emisije može se isklju čiti ili ograni čiti odlukom skupštine
dioničkog društva, koja se donosi natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja dionica s pravom glasa.

4. Pravo uvida u isprave

Dioničari i njihovi punomoćnici imaju pravo uvida u sljedeće isprave:
1) ugovor o osnivanju, sa svim izmjenama i dopunama;
2) bilanse stanja, bilanse uspjeha i izvještaje o plaćenim porezima za tri
posljednje poslovne godine, i druga dokumenta koja je društvo dužno
dostavljati skupštini ili institucijama izvan dioničkog društva;
3) zapisnike skupštine i odbora za reviziju;
4) popis osoba ovlaštenih za zastupanje dioničkog društva; i
5) popis članova nadzornog odbora i uprave, sa podacima o adresi, datumu
izbora ili imenovanja i periodu na koji je izabran ili imenovan, i o funkcijama
koje oni obavljaju u drugim pravnim licima.
Zahtjev dionič ara za uvid u isprave iz stava 1. ovog člana mora se ispuniti bez odlaganja tokom
radnog vremena u prostorijama dioničkog društva.
Podatke i isprave o poslovanju koje su ozna čene kao povjerljive dioni čar je dužan č uvati kao
poslovnu tajnu.

5. Dionice zaposlenih

Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogu ćnost emisije posebne klase dionica za zaposlene,
odlukom skupštine iz člana 131. ili odlukom nadzornog odbora iz člana 132. ovog zakona, donesenom na
osnovu i u okviru odluke skupštine iz člana 131. ovog zakona kojom je izvršen raspored dobiti za tu
namjenu.
Zbir nominalnih vrijednosti svih dion ica za zaposlene ne može biti ve ći od 5% osnovnog kapitala
dioničkog društva.
Dionice za zaposlene sadrže ista prava kao i obi čne dionice, osim u sluč ajevima utvrđenim ovim
zakonom.

Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i penzionisane radnike dioni čkog
društva.
Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod emitenta.
Društvo je obavezno otkupiti dionice zaposlenih, isplatom po pravi čnoj tržišnoj vrijednosti na dan
prestanka svojstva zaposlenog.
Uslovi i nač in sticanja, prenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se ure đuje odlukom o emisiji, u
skladu sa statutom dioničkog društva

6. Prioritetne dionice

Dioničko društvo može emitovati dionice koje sa drže pravo prioritetne naplate dividende i
srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioni čkog društva, uz o
graničeno pravo glasa (u daljem
tekstu: prioritetne dionice).
Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne može se ograni čiti za slu čajeve odvojenog
izjašnjavanja za svaku klasu dionica.
Nominalna vrijednost prioritetnih dionica može iznositi najviše do 50% osnovnog kapitala
dioničkog društva.

Prioritetne dionice sadrže pravo:
1) naplate dividende za posljednih pet godina, prije isplate dividende za
obične dionice;
2) učešća u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva,

prije običnih dionica;
3) koje pripada dioničarima sa 10% dionica s pravom glasa, i za prioritetne
dionice koje čine 5% svih dionica s pravom glasa;
4) konverzije u obične dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije
isplaćena za dvije uzastopne godine, sve do isplate zaostale dividende.

Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne može se isklju čiti prilikom odlučivanja o:
1) smanjenju osnovnog kapitala;
2) spajanju, pripajanju, podjeli, promjeni oblika i prestanku dioničkog društva;
3) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transakcijama
imovinom, direktno ili preko supsidijarnih društava, u obimu većem od
jedne trećine knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog
društva;
4) izmjenama i dopunama statuta.

Prioritetne dionice stiču pravo glasa kao obične dionice narednog dana od dana donošenja odluke da
se dividenda ne će isplatiti ili od isteka roka za pla ćanje dividende za drugu uzastopnu poslovnu godinu za
koju dividenda nije isplaćena.
Glasačka prava iz stava 1. ovog člana traju do dana isplate dividende po osnovu prioritetnih dionica.

7. Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom preče kupnje dionica

Dioničko društvo može, na osnovu odluke skupštine, emitovati obveznice koje sadrže pravo na
zamjenu za dionice dioni čkog društva (zamjenjive obveznice) il i obveznice koje sadrže pravo preč e kupnje
dionica (obveznice s pravom preče kupnje).
Dioničari imaju pravo pre če kupnje zamjenjivih obveznica i obveznica s pravom pre če kupnje
dionica, u skladu sa odredbama člana 213. do 215. ovog zakona.

Odluka skupštine iz člana 223. ovog zakona donosi se dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s
pravom glasa, i obavezno sadrži:
1) nominalnu vrijednost i stopu prinosa obveznica;
2) broj obveznica;
3) način ostvarivanja prava po osnovu zamjenjive obveznice i obveznice s
pravom preče kupnje di
onica;
4) klasu, nominalnu vrijednost i broj dionica za koje se obveznice mogu
zamijeniti, pri čemu nominalna vrijednost dionica ne može biti veća od zbira
cijene obveznica nakon emisije;
5) cijenu ili način utvrđivanja cijene nakon emisije, za dionice koje će se
upisati ostvarivanjem prava preče kupnje.
Pravo na zamjenu obveznica za dionice i pravo pre če kupnje dionica ima lice koje je upisano u
Registar na dan na koji se ova prava mogu izvršavati.

8. Sticanje vlastitih dionica

Dioničko društvo ne može, direktno ili indirektno, upisati vlastite dionice.

Dioničko društvo može na osnovu odluke skupštine sticati vlastite dionice čija nominalna vrijednost,
uključujući dionice koje je steklo lice direktno ili indirektno kontrolirano od društva i drugo lice u svoje ime,
a za račun društva, ne premašuju 10% vrijednosti osnovnog kapitala.
Sticanjem vlastitih dionica iz stava 1. ovog člana ne može se smanjiti fond rezervi iz člana 188. stav
3. ovog zakona.

Odluka iz člana 225.ovog zakona obavezno sadrži:
1) broj vlastitih dionica koje dioničko društvo može steći i način sticanja;
2) rok u kome dioničko društvo može sticati vlastite dionice, koji ne može biti
duži od 12 mjeseci od dana donošenja odluke; i
3) cijenu ili način određivanja cijene po kojoj društvo može sticati dionice, ako
sticanje uključuje plaćanje.

Dioničko društvo može sticati vlastite dionice na os novu odluke nadzornog odbora samo kada je to
neophodno radi sprečavanja ozbiljne štete koja neposredno prijeti društvu.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, nadzorni odbor će na prvoj narednoj sjednici skupštine obavijestiti
dioničare o razlogu sticanja, broj i nominalnu vrijednost ste čenih dionica, njihovo u češće u osnovnom
kapitalu i cijenu po kojoj su dionice stečene.

Dioničko društvo može sticati vlastite dionice za zaposlene bez prethodne odluke skupštine samo u
slučaju smrti vlasnika ovih dionica i prestanka svojstva zaposlenog, isključujući penzionisanje.
Stečene dionice zaposlenih kojima je to svojstvo prestalo društvo je dužno podijeliti ostalim
zaposlenim najkasnije 12 mjeseci nakon sticanja.

Dioničko društvo dužno je o svakom sticanju vlastitih dionica u pismenom obliku obavijestiti
Komisiju, u roku od osam dana od dana sticanja.
Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa stican ja vlastitih dionica u Registar emitenata,

podnijeti prijavu Registru za opoziv stečenih vlastitih dionica.

Dioničko društvo dužno je postupiti u skladu sa odredbama člana 229. ovog zakona i kada je vlastite
dionice steklo:
1) kao pravni sljednik, ako ih nije prodalo u roku od 12 mjeseci od dana
sticanja;
2) ispunjavanjem obaveze utvrđene zakonom i sudskim nalogom radi zaštite
manjinskih dioničara, naročito u slučajevima spajanja, pripajanja i podjele,
uvođenja ograničenog prijenosa dionica i opoziva dionica u prometu na
berzi i drugim uređenim javnim tržištima;
3) prinudnim izvršenjem potraživanja dioničkog društva na osnovu sudskog
naloga; i
4) od upisnika koji ne ispunjava obavezu plaćanja, ako ih nije prodalo u roku
od 12 mjeseci od dana sticanja.

Dioničko društvo je dužno za iznos nominalne vrijednosti ste čenih vlastitih dionica smanjiti osnovni
kapital i fond rezervi, ali ne ispod visine iz člana 188. stav 3. ovog zakona.

Ako dioničko društvo stekne vlastite dionice posredstvom drugog lica koje nastupa u svoje ime, a za
račun dioničkog društva, dioničko društvo ne može ostvariti prava sadržana u tim dionicama.

Nadzorni odbor je dužan u pismenom oblik u obavijestiti prvu narednu skupštinu dioni čkog društva
o sticanju vlastitih dionica.
Obavijest iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
1) razloge za sticanje dionica;
2) broj i nominalnu vrijednost i učešće u osnovnom kapitalu stečenih i
prodatih vlastitih dionica;
3) cijene kupljenih i prodatih dionica, uključujući najnižu i najvišu cijenu;
4) broj i nominalnu vrijednost vlastitih dionica i njihovo učešće u osnovnom
kapitalu, na početku i na kraju izvještajnog perioda.

Na upis, sticanje i davanje u zalog dionica dioni čkog društva od strane supsidijarnog društva, ili od
strane pravnog lica koje je direktno ili indirektno kontrolirano od supsidijarnog društva primjenjuju se
odredbe čl. 225. do 227. ovog zakona.
Ograničenje iz člana 225. ovog zakona obuhvata sve vlastite dionice u imovini dioni čkog društva i
supsidijarnih društava.

Osnovni kapital ne može se pove ćavati po osnovu sticanja vlastitih dionica od strane lica iz člana
234. ovog zakona.

Ako dioni čko društvo unosi vlastite dionice u poslovne knjige kao imovinu, iznos fonda rezervi
mora povećati za iznos ukupne nominalne vrijednosti tih dionica.

9. Zabrana finansiranja kupovine dionica

Dioničko društvo ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica.

Dioničko društvo ili drugo lice za ra čun dioničkog društva, može kao zalog prihvatiti vlastite dionice
samo u slučajevima iz člana 230. ovog zakona.

V - UPRAVLJANJE DIONIČKIM DRUŠTVOM

Organi dioničkog društva su:
1) skupština;
2) nadzorni odbor;
3) uprava i
4) odbor za reviziju.

1. Skupština

Skupštinu dioničkog druš
tva čine dioničari.
Skupština se, u pravilu, održava u mjestu sjedišta dioničkog društva.
Skupštinom, do izbora predsjednika skupštine, predsjedava prisutni dioni čar ili punomo ćnik
dioničara, sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa.

Skupština većinom glasova, izme đu prisutnih dioni čara i punomo ćnika dioničara, bira predsjednika
skupštine i dva ovjerivača zapisnika skupštine.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su
prisustvovati skupštini.
U dioničkom društvu sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.

Skupština se održava najmanje jednom godišnje, ra di izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva,
koji uključuje finansijske izvještaje društva i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.
Skupštinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicija tivi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlaštenih
dioničara, a može je sazvati ovlašteni dioničar ili grupa dioničara u slučajevima utvrđenim ovim zakonom.
Pravo odlučivanja u skupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije
datuma održavanja skupštine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan.
Troškove održavanja skupštine snosi dioničko društvo.
Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu od najmanje
tri člana, koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine.
Skupštini društva mogu prisustvovati dioni čari ili punomo ćnici dioničara, koji su se prijavili odboru
za glasanje prije po četka rada skupštine u roku utvr đenom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije
dana određenog za održavanje skupštine.
Način i rok prijavljivanja za prisustvo skupštini obavezno se objavljuju u obavještenju o sazivanju
skupštine.

1.1. Sazivanje skupštine

Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datu mu i vremenu održavanja skupštine, te nač inu davanja
punomoći i na činu glasanja na skupštini mora biti objavlje no najmanje u jednom dnevnom listu koji se
izdaje u Federaciji, najkasnije 20 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine.
Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sj
edišta dioničkog društva, obavještenje iz stava 1.
ovog člana mora biti u istom roku upu ćeno svakom dioni čaru preporu čenim pismom, telefaksom ili
elektronskom poštom, na adresu iz liste dioničara iz člana 241. stav 3. ovog zakona.
Osim objavljivanja i dostavljanja obavještenja u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana, otvoreno
dioničko društvo dužno je osigurati i dodatno objavljivanje, u slu čajevima, pod uslovima i na na čin
utvrđenim propisima Komisije.

Dioničar ili grupa dioni čara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo
pismeno predložiti pitanja i prijedloge odluka za uvrštavanje na dnevni red naredne skupštine društva, u
svako doba prije objavljivanja obavještenja o održavanju skupštine, kao i izmjenu dnevnog reda i prijedloga
odluka skupštine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 242. stav
1. ovog zakona.
Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioni čara iz stava 1. ovog člana objaviti obavještenje na isti
način kao i obavještenje o sazivanju skupštine.
Troškove objavljivanja pojedinač nih prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100 rije či snosi
dioničko društvo, a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.

Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:
1) dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica s pravom
glasa;
2) član nadzornog odbora;
3) odbor za reviziju.

Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u
pismenoj formi.
Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, ne objavi obavještenje o
sazivanju skupštine, na način iz člana 242. ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način
neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti Komisiju.
Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu, bez prethodnog podnošenja
zahtjeva nadzornom odboru, u slučaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine nadzorni odbor nije sazvao
skupštinu radi izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje
revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.
Podnosilac zahtjeva iz stava 1. ovog člana, ukoliko neposredno saziva skupštinu, može zadužiti
sekretara društva da izvrši utvrđivanje sastava radnih tijela skupštine, objavljivanje obavještenja o sazivanju
skupštine na način iz člana 242. ovog zakona, te da poduzme i sve druge radnje neophodne za održavanje
skupštine društva.
Podnosilac zahtjeva iz stava 1. ovog člana, ukoliko neposredno saziva skupštinu, dužan je
utvrditi prijedloge odluka sazvane skupštine i dioničarima omogućiti ostvarivanje prava iz člana
247. ovog zakona.

1.2. Odlučivanje

Skupština može odlu čivati ukoliko je na njoj zastupljeno, više od 30% ukupnog broja dionica s
pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena po četka skupštine nije postignut kvorum za
odlučivanje iz stava 1. ovog člana, skupština se odga đa, a saziva č skupštine je dužan najranije za 15, a
najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja objaviti obavješ tenje o ponovnom sazivanju
skupštine.
U slu čaju iz stava 2. ovog člana, ponovno sazvana skupština može odlu čivati ukoliko je na njoj
zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Statutom dioničkog društva može se utvrditi veći, ali ne manji procenat od iznosa utvrđenih u st. 1. i
3. ovog člana.
Izuzetno predsjednik skupštine može prekinut i rad skupštine najduže do 15 dana, uz utvr đivanje
tačnog datu
ma i mjesta nastavka rada zapo čete skupštine.

Skupština dioničkog društva odlučuje o:
1) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
2) emisiji novih dionica postoje će ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dužni čkih vrijednosnih
papira;
3) ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih dionica, u okviru odluke
o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase;
4) usvajanju godišnjeg izvještaja društva, koji uključuje finansijski izvještaj i
izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
5) rasporedu dobiti i isplati dividende;
6) načinu pokrića gubitka;
7) spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom
društvu ili dioničkog društva drugom društvu;
8) promjeni oblika i podjeli dioničkog društva;
9) prestanku dioničkog društva sa provođenjem likvidacije i o odobravanju
početnog likvidacionog bilansa i završnog računa po okončanju postupka
likvidacije;
10) kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili
davanju kredita, i drugim transakcijama, direktno ili posredstvom
supsidijarnih društava, u toku poslovne godine u obimu većem od trećine
knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja

na kraju prethodne godine, kao i o takvoj transakciji u manjem obimu za
čije odobrenje je ovlašten nadzorni odbor, ako on takvu predloženu
transakciju nije odobrio jednoglasnom odlukom;
11) izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
12) izboru vanjskog revizora i izboru i razrješenju članova odbora za reviziju;
13) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih društava, i odobravanju njihovih statuta;
14) naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
15) izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanja iz
tač. 1), 2), 7) i 8) ovog člana ili druga pitanja o kojima, u skladu sa
zakonom ili statutom društva, skupština donosi posebne odluke čiji pravni
učinak uključuje izmjenu odgovarajućih odredaba statuta društva;
16) izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim društvima;
17) drugim pitanjima bitnim za poslovanje dioničkog društva, u skladu sa
zakonom i statutom dioničkog društva.

Dioničar ima pravo, od dana objavljivanja obavješ tenja o sazivanju skupštine, u prostorijama
dioničkog društva izvršiti uvid u listu dioni čara finansijski izvještaj, sa izvještajima revizora, nadzornog
odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave ko je se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni
red skupštine.

Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja
je pojedinim odredbama ovog zakona izri čito tako propisano, uključ ujući odvojeno glasanje po klasama
dionica, a natpolovi čnom ve ćinom zastupljenih dionica s pravom glasa, zajedni čkim glasanjem svih klasa
dionica, odlu čuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti, osim izbora članova nadzornog odbora i
odbora za reviziju koji se vrši u skladu sa odredbama člana 262. ovog zakona.
U društvima sa uč ešćem državnog kapitala ve ćim od 50% i koja se nalaze u postupku privatizacije,
aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može biti utvrđeno da skupština društva o svim ili o pojedinim
pitanjima iz svoje nadležnosti odlu čuje ve ćinom glasova ve ćom od dvotre ćinske i natpolovi čne ve ćine iz
stava 1. ovog člana.
Skupština je dužna najkasnije šest mjeseci od završetka poslovne godine odluč iti o godišnjem

izvještaju društva, koji uklju čuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za
reviziju, te o rasporedu dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu.

Glasanje u skupštini vrši se putem glasa čkih listića koji sadrže ime ili firmu dioni čara i broj glasova
kojim raspolaže.
Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasač kom listiću odgovora “za” ili “pro tiv” prijedloga odluke ili
imena kandidata pri izboru organa dioničkog društva.
Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.

1.3. Odlučivanje putem punomoćnika

Pravo učešća u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva dioničar može ostvariti lično ili putem
punomoćnika, koji je dužan postupati u skladu sa uputama dioničara, a ako upute nije dobio, u skladu sa
razumnom prosudbom najboljeg interesa dioničara - vlastodavca.
Osim svakog poslovnog sposobnog fizičkog lica, punomoćnik može biti pravno lice registrirano za
poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udruženje sa svojstvom pravnog lica osnovano i
registrirano radi udruživanja i zastupanja dioničara, u kojim slučajevima ovlaštenja iz punomoći vrši zakonski
ili opunomoćeni zastupnik takvog pravnog lica.
Punomoć za učešće u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva daje se u obliku pisa
ne izjave,
potpisane od strane dioničara - vlastodavca i punomoćnika, i dostavlja se dioničkom društvu lično,

poštanskom pošiljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije u roku koji je statutom ili odlukom društva
utvrđen za registraciju dioničara za učešće u radu skupštine.
Punomoć prestaje ako se dioničar - vlastodavac registruje za učešće i prisustvuje skupštini s izričitom
iskazanom namjerom da lično glasa, zatim, izdavanjem punomoći drugom licu ili opozivom punomoći u
obliku pisane izjave potpisane od strane dioničara - vlastodavca, sa učinkom danom dostavljanja društvu u
skladu sa stavom 2. ovog člana, te danom upisa kod Registra prenosa dionica od strane dioničara -
vlastodavca.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, u otvorenom dioničkom društvu, i to u slučajevima, pod uslovima i
na način utvrđenim statutom društva u skladu s propisima Komisije, pravo učešća u odlučivanju skupštine
dioničar može ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasačkih listića dostavljenih društvu
putem pošte, faksa ili e-maila prije datuma održavanja skupštine.

Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pismeno ovlaštenje za zastupanje dioničara.
Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.

Ukoliko dioni čar ili njegov punomoć nik, u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine,
dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dionič ara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija
valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevaže ćim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o tome
pismeno izvijestiti nadzorni odbor.
Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevaže ći glasovi bili
odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima naj kasnije 30 dana od dana prijema
obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.

1.4. Zapisnik skupštine

O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:
1) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
2) mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
3) ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i
članova odbora za glasanje;
4) dnevni red;
5) odluke;
6) podatke o glasanju;
7) prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.
Uz zapisnik se prilažu pismeni prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.
Sekretar društva je dužan osigurati da se zapisnik sa čini u roku od 30 dana od dana održavanja
skupštine.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija za pisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine
društva.

Dioničko društvo je obavezno trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju
dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.
Likvidator je dužan obezbijediti čuvanje dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10 godina
nakon prestanka dioničkog društva.

1.5. Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka skupštine

Dioničar koji je, pisanom izjavom dostavljenom na dzornom odboru prije datuma održavanja
skupštine ili usmeno u zapisnik prije po četka glasanja na skupštini, izjavi o da se protivi prijedlogu odluke

koja uzrokuje znač ajne promjene u društvu ili pravima dioni čara, a koju je skupština potom usvojila, ima
pravo u roku od osam dana od dana održavanja skupštine podnijeti pisani zahtjev da društvo otkupi njegove
dionice, osim u slučaju restrukturiranja ili reorganizacije društva sa većinskim državnim kapitalom.
U smislu stava 1. ovog člana, smatra će se da znač ajne promjene u društvu ili pravima dioni čara
uzrokuje odluka skupštine kojom se usvaja ili odobrava:
1) emisija novih dionica postojeće ili nove klase;
2) emisija obveznica zamjenjivih za dionice društva ili obveznica s pravom
preče kupnje dionica društva;
3) ograničenje ili isključenje prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke
o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase;
4) promjena oblika, podjela ili spajanje društva, ili pripajanje društva drugom
društvu ili obrnuto.
Po zahtjevu dioničara iz stava 1. ovog člana, društvo je dužno otkupiti njegove dionice u roku od tri
mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po pravičnoj tržišnoj vrijednosti za period od dana objavljivanja
obavještenja do datuma održavanja skupštine.
U slu čaju da obaveze društva iz stava 3. ovog č lana uklju čuju otkup dionica ukupne nominalne
vrijednosti veće od 10% osnovnog kapitala društva i pravi čne tržišne vrijednosti u ukupnom iznosu ve ćem
od zbira iznosa rezervi i zadržane dobiti prema b ilansu stanja društva za prethodnu poslovnu godinu,
zahtjev ili, ako ih je više, svaki od zahtjeva iz stava 1. ovog člana društvo je dužno ispuniti u roku iz stava 3.
ovog člana uz smanjenje broja dionica ili otku pne cijene srazmjerno navedenim ograni čenjima, a preostali
dio zahtjeva u daljem roku od šest mjseci.
U slučaju kada društvo nije ispunilo obavezu otkupa dionica u skladu sa st. 1, 2, 3, i 4. ovog člana,
dioničar ima pravo ispunjenje obaveze društva zahtije vati podnošenjem tužbe nadležnom sudu, osim u
slučaju restrukturiranja ili reorganizacije društva sa većinskim državnim kapitalom.

Ako skupština odbije prijedlog dioni čara sa više od 20% dionica s pravom glasa za imenovanje
vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih pr edmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje dioni čkog

društva u posljednjih pet godina, revizora će imenovati Komisija.

Odluka skupštine dioničkog društva ništavna je ako:
1) skupština nije sazvana na način utvrđen članom 242. ovog zakona;
2) nije unesena u zapisnik;
3) je ništavnost utvrđena odlukom suda.

Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine, kod suda kod kojeg je dioničko društvo upisano
u registar društava može pokrenuti:
1) dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u
zapisnik;
2) dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno
odredbama člana 242. ovog zakona;
3) dioničar čiji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik;
4) nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave, ukoliko bi
izvršenjem odluke počinio privredni prijestup ili krivično djelo ili dioničkom
društvu nanio štetu.
Postupak iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine.
U postupku iz stava 1. ovog člana, dioni čko društvo zastupa direktor ili drugi član uprave, po
ovlaštenju direktora.
Ako je tužitelj član uprave, dioni čko društvo zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada
su tužitelji nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika dioni čkog društva postavlja sud, ako ga
nije imenovala skupština.

2. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor sa činjavaju predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s
tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od četiri godine, s tim da
po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja skupština društva glasa o povjerenju članovima
nadzornog odbora.
Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije.
Skupština može razriješiti predsjednika i članove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su
imenovani:
1) kad nadzorni odbor ili pojedini njegov član izgubi povjerenje dioničara;
2) kad skupština odbije usvojiti godišnji izvještaj društva, koji uključuje
finansijski izvještaj i izvještaj revizora, nadzornog odbora i odbora za
reviziju;
3) kad skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora
za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo zbog razloga iz člana 270. i 273.
ovog zakona;
4) i u drugim slučajevima utvrđenim statutom dioničkog društva.

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:
1) osuđivano za krivično djelo i za privredni prijestup nespojive s dužnošću u
nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnažnosti presude,
isključujući vrijeme zatvorske kazne;
2) kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti
nadzornog odbora; i
3) starije od 65 godina na dan imenovanja.

Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioni čar ili grupa dioni čara s najmanje 5%
dionica s pravom glasa.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se pismeno, najkasnije osam dana od dana objavljivanja
obavještenja o sazivanju skupštine u č iji je dnevni red uklju čeno i pitanje izbora predsjednika i članova
nadzornog odbora.
Kandidati za predsjednika i članove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pismenu izjavu o
prihvatanju kandidature.

Članovi nadzornog odbora biraju se
glasanjem, u skladu sa članom 249. ovog zakona, pri čemu
svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju članova nadzornog odbora koji se biraju.
Ukupan broj glasova koji nosi svaki glasa čki listić raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija
imena su zaokružena na istom listiću.
Kandidate koji su dobili najveći broj glasova skupština proglašava za članove nadzornog odbora.
Na prvoj konstituiraju ćoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od 15 dana od dana održavanja
skupštine iz stava 3. ovog člana saziva sekretar društva, nadzorni odbor jednog od svojih č lanova bira za
predsjednika nadzornog odbora.
Nadzorni odbor, može razriješiti člana nadzornog odbora sa dužnosti predsjednika, uz istovremeno
imenovanje jednog od svojih članova za predsjednika nadzornog odbora.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osniva čkoj skupštini u skladu
sa odredbama člana 261. i 262. ovog zakona.

Direktor i član uprave dioni čkog društva ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora ili
upravnog odbora u privrednim društvima ili institucijama, uklju čujući, ali i ne ograni čavajući se na: fondove,
banke, agencije, komisije.
Dioničar sa 50% i više dionica, direktor i član uprave bilo kojeg dioni čkog društva kao i vlasnik sa
50% i više vlasništva, direktor i član uprave bilo kojeg društva sa ograni čenom odgovornošću ne može biti
predsjednik i član nadzornog ili upravnog odbora u društvima sa ve ćinskim državnim kapitalom ili
institucijama.
Predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora društva sa ve ćinskim državnim kapitalom ili
institucije ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora drugog društva ili
institucije.
Lice koje je predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora društva sa ve ćinskim državnim
kapitalom ili institucije, a koje prema odredbama ovog zakona to ne može biti, dužno je podnijeti ostavku na
mjesto predsjednika ili člana nadzornog ili upravnog odbora društva sa ve ćinskim državnim kapitalom ili
institucije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora i članovi uprave privrednog društva sa ve ćinskim državnim
kapitalom, dužni su proć i odgovaraju će stru čno usavršavanje u skladu sa propisom koji donosi Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine.
Ograniče n j a i z s t a v a 2 . , 3 . i 4 . n e o d n o s e s e n a članove nadzornog odbora privrednog društva sa
većinskim državnim kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaklju čuju sa dioni čkim društvom ugovor koji odobrava
skupština.
Ugovor u ime dioničkog društva potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.

Sjednica nad
zornog odbora održava se najmanje jednom u tri mjeseca.
Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.
Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazv ati sjednicu na zahtjev direktora dioni čkog društva ili
dva člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je
ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva.

Pismeni poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su nazna čeni mjesto i datum održavanja,
vrijeme poč etka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije 14 dana prije
datuma održavanja sjednice.
Uz poziv za sjednicu, dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda.
U hitnim slu čajevima utvr đenim statutom društva može se utvrditi i kra ći rok od roka iz stava 1.
ovog člana.

Za održavanje sjednice nadzornog odbor a potreban je kvorum od dvije tre ćine ukupnog broja
članova.
Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.
Lica koja nisu č lanovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pismenog
poziva predsjednika nadzornog odbora.

Nadzorni odbor dioničkog društva nadležan je da:
1) nadzire poslovanje dioničkog društva;
2) nadzire rad uprave;
3) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem

obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije;
4) podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dioničkog društva, koji
obavezno uključuje izvještaj revizora, izvještaj o radu nadzornog odbora i
odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
5) bira predsjednika nadzornog odbora;
6) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;
7) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije
imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne
godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine dioničkog društva;
8) imenuje predsjednike i članove odbora za naknade i odbora za
imenovanje;
9) obrazuje povremene komisije i utvrđuje njihov sastav i zadatke;
10) saziva skupštinu; i
11) odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira
nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i
cijenu ovih dionica, koja ne može biti manja od prosječne tržišne
vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana
donošenja odluke.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa
interesima dioni čara i dioni čkog društva i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnosti dioni čkog
društva bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa
vlastitih dionica dioničkog društva i drugih vrijednosnih papira saopš titi sve bitne podatke koji se odnose na
poslovanje dioničkog društva.
Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili
indirektni interes u pravnom licu s kojim dioničko društvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U slučaju iz stava 3. ovog člana predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlu čivati o pitanjima
koja se ti ču odnosa dioni čkog društva i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora
imaju direktni ili indirektni finansijski interes.

Ako predsjednik i član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 270. ovog zakona,
dioničko društvo ima pravo na naknadu štete koju
je usljed toga pretrpilo.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora neograni čeno solidarno odgovoraju za štete koje
prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora su odgovorni za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo ako
su suprotno odredbama ovog zakona, statuta dioničkog društva i odlukama skupštine:
1) vratili uplate dioničarima;
2) dioničarima isplatili dividendu;
3) vlasnicima obveznica dioničkog društva isplatili kamatu;
4) upisali, sticali ili otkupljivali dionice;
5) prodavali imovinu društva;
6) vršili plaćanja nakon što je dioničko društvo postalo nesolventno;
7) produžavali rokove vraćanja kredita dioničkom društvu;
8) izdavali dionice po osnovu uslovnog povećanja osnovnog kapitala.

Dioničko društvo može odustati od pot raživanja iz stava 1. ovog člana nakon isteka tri godine od
dana isticanja zahtjeva za naknadu štete, ako se sa od ustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije
podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje 10% dionica s pravom glasa.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo
članova uprave sjednicama nadzornog odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo pr isustvovati sjednicama uprave dioni čkog
društva.

3. Uprava

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioni čko društvo i odgovara za
zakonitost poslovanja.
Upravu dioničkog društva čini direktor, ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora.
Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i na čin odluč ivanja uprave dioni čkog društva
utvrđuje se statutom.
Odredbe člana 260. i č lana 270. stav 2. ovog zakona primjenjuju se i na članove uprave dioni čkog
društva.

Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioni čko društvo i
odgovara za zakonitost poslovanja.
Mandat članovima uprave je četiri godine.
Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava uprave uređuju se ugovorom.

Način razrješenja članova uprave dioni čkog društva i prije isteka mandata na koji su imenovani,
utvrđuje se statutom društva.
U slučaju razrješenja članova uprave dioni čkog društva prije isteka mandata shodno se primjenjuju
odredbe člana 259. stav 5. ovog zakona.

Direktor pismeno ovlaš ćuje jednog o
d izvršnih direktora da ga zamjenjuje u sluč aju spriječenosti, i
utvrđuje ovlaštenja.

Direktor i izvršni direktor dužni su prijaviti nadz ornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u
pravnom licu sa kojim dioničko društvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U slu čaju iz stava 1. ovog člana, direktor i izvršni direktor mogu u čestvovati u tom poslovnom
odnosu na osnovu pismene saglasnosti predsjednika nadzornog odbora.

Ukoliko direktor podnese ostavku, dužan je na staviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji
utvrđuje nadzorni odbor i koji ne može biti kraći od 30 dana.

Dioničko društvo ima sekretara.
Postupak izbora, imenovanja i razrješenja sekretara društva utvrđuje se statutom društva.
Međusobni odnosi u obavljanju poslova, visina nov čane naknade, odgovornost u izvršavanju
propisanih obaveza sekretara društva, kao i druga pitanja uređuju se ugovorom.

Sekretar je odgovoran za vo đenje knjige dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog odbora i
čuvanje dokumenata utvrđenih ovim zakonom i statutom dioničkog društva, osim finansijskih izvještaja.
Sekretar je ovlašten za provođenje odluka skupštine, nadzornog odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.

4. Odbor za reviziju

U dioničkom društvu se formira odbor za reviziju.

Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti
imati direktni ili indirektni finansijski interes u dioničkom društvu, izuzev plaće po osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu odluke skupštine.

Odbor za reviziju je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obra čuna i reviziju finansijskog
poslovanja dioničkog društva na zahtjev dioničara s najmanje 10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti
izvještaj skupštini i nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okončanju revizije.

Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su
ugroženi interesi dioni čara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili č lanova nadzornog odbora,
direktora ili članova uprave.

VI - PROMJENA OBLIKA, PRIPAJANJE I SPAJANJE I PRESTANAK DIONIČKOG DRUŠTVA

1. Promjena oblika

Zatvoreno dioni čko društvo može promijeniti oblik u društvo sa ograni čenom odgovornoš ću, na
osnovu odluke skupštine donesene dvotre ćinskom ve ćinom zastupljenih dionica s pravom glasa, tako da
dioničari steknu udio u društvu s ograni čenom odgovornoš ću srazmjeran njihovom u češću u osnovnom
kapitalu dioničkog društva.

Društvo s ograni čenom odgovornoš ću nastalo pr
omjenom oblika dioni čkog društva mora imati
osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.

Dioničko društvo podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od članova
nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i članova uprave koji su predložili
plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika.
Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije 60 da na od dana prijema urednog zahtjeva iz stava 1.
ovog člana.

Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvršit će se upis promjene oblika
dioničkog društava u registar društava.
Društvo je dužno pismeno obavijest iti Registar o promjeni oblika or ganizovanja, najkasnije osam
dana od dana upisa u registar društava.

2. Pripajanje i spajanje

Dioničko društvo se pripaja prenosom imovine i obaveza (u daljem tekstu: pripojeno društvo)
drugom dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću (u daljem tekstu: društvo sljednik), koje
emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog društva.
Dioničko društvo se spaja prenosom imovine i obaveza (spojena društva) na novo dioni čko društvo
ili društvo s ograni čenom odgovornoš ću (društvo sljednik) koje u zamjenu za dionice spojenih društava
emituje svoje dionice ili udjele.
Otvoreno dioni čko društvo može se pripojiti samo drugom društvu koje će nakon pripajanja
ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno dioničko društvo.
Otvoreno dioničko društvo može se spojiti sa jednim ili više drugih društava samo na na čin da tim
spajanjem osnuju novo otvoreno dioničko društvo.

Komisija će odobriti pripajanje dioničkog društva ako:
1) skupštine pripojenog i društva sljednika donesu istovjetne odluke o pripajanju;
2) zahtjev za odobrenje pripajanja potpišu članovi nadzornog odbora, koji su
glasali za prijedloge odluka o pripajanju i članovi uprave koji su predložili
plan reorganizacije i odluke o pripajanju; i
3) Komisija ocijeni da pripajanje ne ugrožava prava dioničara i povjerilaca
dioničkog društva.

Komisija će odobriti spajanje dioni čkog društva kada, uz radnje iz člana 292. ovog zakona, dioni čko
društvo sa drugim društvima s kojim se spaja:
1) zaključi ugovor o spajanju, koji utvrđuje prestanak spojenih društava na
dan konstituisanja društva sljednika;
2) pripremi statut društva sljednika; i
3) većinom glasova svih dionica s pravom glasa izabere organe društva
sljednika.

Odluka iz člana 292. tačka 1. obavezno sadrži odredbe o:
1) povećanju osnovnog kapitala društva sljednika;
2) broju i klasi dionica ili udjela koje društvo sljednik emituje u zamjenu za
dionice ili udjele pripojenih i spojenih društava;
3) datumu početka korištenja prava sadržanih u dionicama ili udjelima društva
sljednika;
4) vremenu i načinu emisije dionica ili udjela društva sljednika;
5) doplati za dionice ili udjele društva sljednika ili is
platama dioničarima ili
članovima pripojenih i spojenih društava od društva sljednika;
6) datumu pripreme bilansa stanja i bilansa uspjeha na osnovu kojih se vrši
pripajanje ili spajanje;
7) datumu podnošenja Komisiji zahtjeva za odobrenje pripajanja ili spajanja.
Povećanje osnovnog kapitala društva sljednika može se vršiti samo emisijom novih dionica ili udjela.
Doplate iz stava 1. ta čka 5. ovog č lana ne mogu biti ve će od 10% nominalne vrijednosti dionica
potrebnih za realizaciju spajanja.

Komisija je dužna donijeti odluku o zahtje vu za odobrenje pripajanja i spajanja dioni čkog društva
najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva.

Na osnovu odluke Komisije o odobrenju pripajanja i spajanja, vrši se upis pripajanja i spajanja
dioničkog društva u registar društava.
Društvo sljednik dužno je Registru podnijeti prijavu za upis opoziva dionica pripojenog i spojenog
dioničkog društva i upis dionica društva sljednika, najkasnije osam dana od dana upisa u registar društava.

Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno, tako da je u odnosu spojenih dioni čkih
društava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dionič kih
društava.
Društvo sljednik je dužno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kra ćim od 15 ni
dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava i pozvati
povjerioce da, najkasnije šest mjeseci od tre će objave, društvu prijave potra živanja nastala prije upisa
spajanja u registar društava.
Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2.
ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima, koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili
obezbjeđenje potraživanja.

3. Prestanak dioničkog društva

Dioničko društvo prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1) odlukom skupštine;
2) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
3) odlukom suda; i
4) stečajem.

Odluka skupštine o prestanku dioničkog društva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu, najkasnije
osam dana od dana donošenja odluke.

Dioničko društvo prestaje odlukom suda kada:
1) po tužbi povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju
trećinu osnovnog kapitala dioničkog društva;
2) skupština dioničkog društva nije održana deset mjeseci od isteka roka za
izradu godišnjeg obračuna;
3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa
kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje
je društvo emitovalo;
4) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;
5) stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova
stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u Registar emitenata i registar društava.

4. Likvidacija

Ako dioničko društvo prestane na os
novu odredaba člana 297. tač . 1. i 3. ovog zakona pokre će se
postupak likvidacije.
U slučaju iz člana 297. ta čka 1. ovog zakona likvidaciju dioni čkog društva vrši uprava, a u sluč aju iz
člana 297. tačka 3. sud imenuje likvidatora.

Od dana donošenja odluke o prestanku, organi dioni čkog društva rade u skladu sa odredbama ovog
zakona kojim se uređuje postupak likvidacije.
Sud može postaviti skrbnika društva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi dioni čkog
društva postupaju samo po nalogu skrbnika.

Uprava ili likvidator dioničkog društva dužni su objaviti najmanje u jednom domaćem dnevnom listu
da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 300. ovog zakona, u
razmacima od 15 do 30 dana.
Obavještenje iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži poziv povjer iocima da prijave potraživanja,
najkasnije tri mjeseca od dana posljednjeg objavljivanja.
Obavještenje iz stava 1. ovog č lana uprava ili likvidator dužni su uputiti poznatim povjeriocima
pojedinačno.

Likvidator je dužan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije,
sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.
Skupština dioni čkog društva je dužna istovremeno sa odobrenjem poč etnog likvidacionog bilansa
razriješiti nadzorni odbor i upravu.
Likvidator je dužan na kraju poslovne godine skupšt ini podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i
izvještaj o toku likvidacije.

Likvidator je dužan okončati tekuće poslove dioničkog društva, naplatiti potraživanja, unovčiti ostalu
imovinu i izmiriti obaveze društva.

U toku likvidacije ne može se povećavati fond rezervi dioničkog društva.
U posebne rezerve za zaposlene unose se prihodi utvr đeni odlukom o obrazovanju tih rezervi, koje
se ne mogu koristiti za namirenje povjerilaca i dioni čara prije ispunjenja obaveza po tom osnovu prema
zaposlenim.

Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:
1) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
2) obaveza koje nisu dospjele;
3) spornih obaveza.
Po isteku godine dana od tre ćeg objavljivanja obavještenja iz člana 302. stav 1. ovog zakona, iz
imovine preostale nakon izdvajanja iz stava 1. ovog člana, ispla ćuju se dionič ari, u skladu sa pravima
sadržanim u dionicama.
Ako imovina dioni čkog društva nije dovoljna za is platu punog iznosa upl
ata dioni čara, imovina se
dijeli srazmjerno izvršenim uplatama.
Likvidator je dužan deponovati pripadaju će iznose iz st. 2. i 3. ovog člana koji dioni čarima nisu
isplaćeni na posebnom računu.

Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 304. i 306. ovog zakona sazvati skupštinu
dioničkog društva i podnijeti završni obračun.

Izmirenje obaveza dioni čkog društva za koje likvi dator nije znao i koje povjerioci nisu prijavili u
roku iz člana 302. stav 2. ovog zakona, može se zahtije vati samo iz deponovanog novca koji nije ispla ćen
dioničarima.

PETI DIO:
DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

I - OPĆE ODREDBE

1. Pojam

Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele.
Za obaveze društva s ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom.
Udjeli osnivača društva s ograni čenom odgovornošću mogu biti razli čiti, a svaki osniva č može ste ći
samo jedan udio.

Odredbe ovog zakona o dioničkom društvu primjenjuju se na društvo s ograničenom odgovornošću,
ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
U društvu s ograni čenom odgovornošću koje nema nadzorni odbor njegova ovlaštenja vrše članovi
društva.

2. Osnivački akt

Društvo s ograni čenom odgovornoš ću osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zaklju čuju
osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom.
Kada društvo s ograni čenom odgovornoš ću osniva samo jedan osniva č, osniva čki akt je odluka o
osnivanju.

Ugovor iz člana 311. stav 1. ovog zakona može potpisati punomoćnik osnivača na osnovu punomoći
koja se prilaže ugovoru, a kojom je punomoćnik izričito ovlašten za taj posao i na kojoj je potpis vlastodavca
ovjeren u skladu sa zakonom.

Osnivački akt društva s ograničenom odgovornošću obavezno s
adrži:
1) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;
2) firmu, sjedište i djelatnost društva;
3) iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost
uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela članova;
4) prava i obaveze članova društva;
5) postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do
ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;
6) način izmirenja troškova osnivanja društva;
7) imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i
prijavu za upis osnivanja društva u registar društava;
8) posljedice neuspjelog osnivanja;
9) posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.

3. Osnovni kapital

Osnovni kapital društva sa ogranič enom odgovornoš ću s jednim ili više osniva ča iznosi najmanje
2.000 (dvijehiljade) KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije.

Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM.
Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava 1. ovog člana.
Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelost i uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za
upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.
Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava mora biti upla ćena
najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava 1. ovog člana.

Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza člana da u korist društva izvrši odre đenu činidbu čija
vrijednost se može novčano izraziti.
U slu čaju iz stava 1. ovog č lana, osniva čkim aktom se moraju odrediti vrsta, sadržaj i rok činidbe,
kriteriji za odre đivanje njene vrijednosti i ugovorna kazna do visine vrijednosti činidbe, za slu čaj
neispunjenja ili neurednog ispunjenja činidbe.

Troškove osnivanja društva snose osniva či srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije
određeno drugačije.
Troškovi osnivanja ne mogu biti pla ćeni iz osnovnog kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati
osnovnom kapitalu.

4. Statut

Društvo s ograničenom odgovornošću ima statut.
Statut društva donose osniva či, u roku odre đenom osnivačkim aktom, koji ne može biti duži od 60
dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava.
Statutom društva obavezno se ure đuje:
1) firma i sjedište;
2) djelatnost;
3) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog člana;
4) vođenje poslovanja i zastupanje društva;
5) način utvrđivanja i diobe dobiti i pokrića gubitka;
6) prava i obaveze članova;
7) organizacija društva;
8) upravljanje i način donošenja odluka, sastav, način imenovanja i
razrješenja, ovlaštenja i odgovornost
i organa društva, ako se formiraju;
9) način informiranja članova o poslovanju društva i vođenja knjige udjela;
10) način promjene visine osnovnog kapitala;
11) način pristupanja društvu i prestanka članstva u društvu;
12) prestanak društva;
13) postupak izmjena i dopuna statuta.

5. Upis u registar društava

Uz prijavu za upis osnivanja društva s ograni čenom odgovornošću u registar društava prilažu se u
izvorniku ili ovjerenom prepisu:
1) osnivački akt;
2) dokaz o izvršenoj uplati uloga u novcu;
3) izvještaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i pravima;
4) spisak sa ličnim podacima članova uprave i nadzornog odbora, ako se on
imenuje, sa njihovim izjavama o prihvatanju dužnosti.

II - PRAVA I OBAVEZE ČLANOVA

1. Uplata uloga

Član društva dužan je u roku i na na čin određen osniva čkim aktom, statutom i odlukama skupštine
društva izvršiti uplatu uloga.
Obaveza iz stava 1. ovog člana ne može se prebiti sa bilo kojim potraživanjem č lana prema društvu
ili drugim članovima društva, niti se ulog može povući samovoljno.
Član društva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne može na njima pridržati nikakvo pravo niti
društvu nametnuti ograničenja.
Društvo ne može uplatu uloga odgoditi, ne može člana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate
uloga primiti nešto drugo osim onoga što je ugovoreno.

Član društva koji ne izvrši uplatu uloga u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu
određenu ugovorom, i naknaditi društvu i drugim članovima štetu koju pretrpe usljed njegove docnje.
Uprava društva će člana koji obavezu uplate uloga nije izvr šio 60 dana po isteku ugovorenog roka
pismeno obavijestiti da je isključen iz društva.
Isključeni član društva gubi sva prava iz udjela i davanja u činjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan
izvršiti uplatu uloga u cijelosti, zateznih kamata i naknade štete po osnovu neblagovremene uplate.
Društvo može putem suda tražiti ispunjenje obaveze člana društva.

Udio isključenog člana uprava društva može izložiti prodaji ako ga, uz saglasnost isključ enog člana,
ne otkupi jedan ili više članova društva.
Iz prihoda od prodaje udjela, umanjenog za troško ve prodaje udjela, zatezne kamate i naknade štete
zbog zadocnjenja i zaostalih uplata uloga, društvo isplaćuje isključenog člana, do iznosa izvršenih uplata.

2. Odgovornost članova i prethodnika

Za iznos koji isklju čeni član nije uplatio na ime uloga, sa zateznom kamatom zbog zadocnjenja,
društvu odgovaraju i prethodnici isklju čenog člana koji su
u knjigu udjela bili upisani kao č lanovi društva u
toku posljednje tri godine prije upućivanja poziva za uplatu isključenom članu.
Društvo će preporučenom pošiljkom uputiti neposrednom prethodniku isključ enog člana poziv na
uplatu u roku od najviše 30 dana, i istovremeno o tom pozivu i roku na isti na čin obavijestiti ranije
prethodnike, koji odgovaraju ukoliko njihovi sljednici na izvrše uplatu.
Prethodnik koji plati zaostali iznos sti če udio isključ enog člana ako taj udio nije prodat odnosno
unovčen u skladu sa odredbama člana 321. ovog zakona.

Uprava društva može po svom izboru provesti prvo postupak iz člana 318., a zatim iz č lana 321.
ovog zakona ili obrnuto, bez obzira da li je isklju čeni član tužen, a odgovornost prethodnika smanjuje se za
iznos ostvaren prodajom udjela ili tužbom protiv isključenog člana.
Ukoliko udio nije naplaćen u cijelosti postupkom iz stava 1. ovog člana, ili ni jedan od tih postupaka
nije pokrenut u roku od šest mjeseci od dana isklju čenja, razliku do pune vrijednosti udjela isklju čenog člana
dužni su platiti ostali članovi društva u me đusobnom srazmjeru njihovih udjela, izuzevši člana koji je udio
stekao u skladu sa odredbama člana 320. ovog zakona.
Iznos koji se u slučaju iz stava 2. ovog člana ne može naplatiti od pojedinih članova, naplatit će se od
ostalih članova u međusobnom srazmjeru njihovih udjela.
Ako u slu čaju iz stava 2. ovog člana udio nije prethodno prodat, članovi društva sti ču pravo na dio
dobiti i dio imovine preostale po likvidaciji koji p
ripada pokrivenom udjelu, srazmjerno uč ešću u pokrić u
iznosa do pune vrijednosti udjela.

Za iznos neplaćenog dijela uloga koji je potreban za namirenje steč ajnih povjerilaca, i bez prethodno
provedenih postupaka iz čl. 320. i 321. ovog zakona, odgovaraju solidarno članovi društva u ste čaju i
prethodnici čiji su sljednici u toku posljednje dvije godine prije otvaranja i u toku ste čaja bili uredno
prijavljeni za upis u knjigu udjela, uz pravo me đusobnog regresa za dio izvršene uplate koji prelazi
srazmjerno pripadajući iznos obaveze.
Ukoliko se postupak iz čl. 319. do 322. provodi radi iz mirenja neblagovremene uplate pove ćanja
osnovnog kapitala, ne odgovaraju oni prethod nici koji su glasali protiv odluke o pove ćanju osnovnog
kapitala ili u vrijeme njenog donošenja nisu bili članovi društva.

3. Udjeli

Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu.
Svaki član društva ima jedan udio.
Udio člana društva se povećava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana.
Kada član društva stekne udio drugog člana, prava tre ćih lica i posebna prava ili obaveze člana
vezane za raniji ili naknadno stečeni udio ne obuhvataju ostatak udjela.

Uprava društva dužna je voditi knjigu udjela na način kojim se osigurava tačna i potpuna evidencija o
članovima društva i njihovim udjelima.
Uprava društva dužna je, najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava,
uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi:
1) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva;
2) vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos;
3) posebna prava i obaveze vezani za udio.
Punovažan je svaki akt savjesne tre će osobe koji je zasnovan na pouzdanju u ta čnost upisa u knjigu
udjela.

Uprava društva dužna je odmah upisati svaku izmjenu podataka upisanih u knjigu udjela.
Uprava društva dužna je prijaviti za upis u registar d
ruštava promjene u knjizi udjela.
Uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom
njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga, najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje
godišnjeg obračuna.

4. Prenos udjela

Udjeli u društvu su prenosivi.
Prenos udjela vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem.
Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe ni u kom slu čaju ne mogu se prenijeti
bez izričite pismene saglasnosti društva.

Članovi društva imaju pravo preče kupnje udjela.
Član društva koji prodaje udio dužan je u pismenoj formi preko uprave društva obavijestiti ostale
članove o cijeni i drugim uslovima prodaje.
Ako niko od članova u pismenoj formi preko uprave društva ne prihvati ponudu za kupnju, ili izjavi
interes a posao ne bude zaklju čen, u roku od 30 dana, član može svoj udio prodati tre ćim licima pod
uslovima koji ne mogu biti povoljniji od ponude iz stava 2. ovog člana.
Kada više članova društva izjavi interes za kupnju, a ne postignu sporazum ko će preuzeti udio ili u
kojim omjerima će više njih preuzeti udio, ili saglasno izjave da se ne žele me đusobno nadmetati u pogledu
cijene, udio će otkupiti tako što će ga podijeliti srazmjerno međusobnom odnosu njihovih uplaćenih uloga.

Članovi društva imaju pravo preče kupnje i kada se udio prodaje u izvršnom postupku.

Član društva ili društvo može tužbom kod suda zahtijevati dozvolu prenosa udjela ako društvo
odbije dati saglasnost za prenos udjela članu koji je ulog u cijelosti uplatio, ili član koji je udio ponudio na
prodaju bez opravdanog razloga odbije prenijeti udio na lice koje mu društvo imenuje.
Kada sud donese odluku kojom dozvoljava prodaju udjela, društvo ima pravo u roku od 30 dana od
dana dostavljanja odluke obavijestiti člana da dopušta da, uz iste uslove, dopušta prodaju drugom licu koje je
te uslove prihvatilo.

Kada se udio za čiji prenos je potrebna saglasnost društva prodaje u izvršenju ili stečaju, sud je dužan
procijeniti udio i obavijestiti društvo, povjerioce koji su dobili dozvolu prinudnog izvršenja putem suda i lica
kojima prema knjizi udjela pripada neko stvarno pravo na tom udjelu.
Udio će se prodati po odredbama zakona o izvršenju ili zakona o stečaju bez saglasnosti društva, ako
drugi član društva ili tre će lice koje društvo prihvata ne preuzme udio po isteku 15 dana od dana kada je
društvo obaviješteno za ponuđenu cijenu koja dostiže procjenu suda ili višu cijenu preuzimanja.

Ako su više lica vlasnici jednog udjela, zajedni čki ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze
koji se odnose na taj udio.
Ako vlasnici udjela ne odrede zajedni čkog zastupnika, pravne radnje poduzete od strane društva
prema jednom od njih djeluju prema svima.

Naslijeđivanje udjela ne može se ograničiti.

Udio u društvu može se dijeliti na id ealne dijelove i tako prenositi u slu čaju naslijeđivanja i prenosa
na druge članove društva i drugim slu čajevima izri čito utvr đenim ugovorom ili statutom, uz pismenu
saglasnost društva, ali ne prije isteka jedne godine od dana upisa osnivanja društva u registar društava.

Prijenos i prijelaz udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od trenutka upisa u knjigu udjela.
Ako nije upisan u knjigu udjela, prenos i prijelaz udjela proizvodi pravni u činak prema društvu od
dana zaključivanja pravnog posla ili pravosnažnosti odluke o naslijeđivanju.

5. Sticanje i zalog vlastitih udjela

Društvo može steći vlastiti udio koji je
u cijelosti uplaćen.
Društvo ne može sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala.

Društvo može uzeti u zalog vlastiti udio koji je u cijelosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva u
cijelosti osiguran tim zalogom i ako ukupna vrije dnost vlastitih udjela uzetih u zalog nije ve ća od polovine
osnovnog kapitala društva.

6. Dobit

Dobit se dijeli među članovima društva u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugačije nije ugovoreno.

Povrat iznosa ispla ćenog članu društva na ime dobiti može se zahtijevati jedino kada usljed isplate
dobiti društvo nije u mogu ćnosti ispuniti obaveze prema tre ćim licima, i to do iznosa potrebnog za
namirenje povjerilaca.
Zahtjev za povrat ispla ćene dobiti u smislu stava 1. ovog člana zastarijeva u roku od tri godine od
dana isplate.

7. Istupanje i isključenje člana

Ugovorom ili statutom utvrđuju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz društva.
Član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili
organi društva prouzrokovali štetu ili je sprije čen da ispunjava svoje obaveze, ili mu društvo name će
nesrazmjerne obaveze.

Član može biti isklju čen iz društva iz razloga i u postupku koji su unaprijed odre đeni ugovorom ili
statutom društva.
Odluka o isključenju dostavlja se članu u pismenoj formi, uz navođenje razloga za isključenje.
Član koji je isklju čen iz društva može pobijati odluku o isklju čenju tužbom kod suda u roku od 30
dana od dana kada mu je odluka dostavljena.

Istupanjem i isključenjem iz članstva u društvu prestaju prava koja iz tog članstva proizlaze.
Član koji je istupio i član koji je isklju čen ima pravo na nadoknadu tržišne vrijednosti udjela na dan
prestanka članstva.
Ako je ulog člana bio u obliku prava korištenja odre đene stvari, ona ć e se vratiti članu po proteku
roka određenog ugovorom ili statutom, koji ne može biti duži od tri mjeseca.
Po isteku roka iz stava 3. ovog člana, društvo ima pravo koristiti stvar dok bivši član ne ispuni
obaveze prema društvu.

III - UPRAVLJANJE

1. Skupština
društva

Društvo ima skupštinu, koju čine svi članovi društva.
Ukupan iznos osnovnog kapitala društva pred stavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član društva
ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva.
Ugovorom ili statutom može se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odlu čuje bez sazivanja
skupštine, pismenim glasanjem.
U slučaju iz stava 3. ovog člana, članovima društva se dostavljaju pismeni prijedlozi s obrazloženjem
i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za č lana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se da je
glasao protiv prijedloga.
Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka.
U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlaštenja skupštine vrši član društva.

Skupštinu društva saziva:
1) uprava;
2) član ili članovi čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala.
Uprava je dužna sazvati skupštinu najmanje jednom godišnje, i u toku godine kada društvo ostvari
gubitak veći od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu.
Poziv za skupštinu dostavlja se preporučenom pošiljkom, najmanje 15 dana prije datuma održavanja,
ako ugovorom ili statutom društva nije drugačije određeno.

U pozivu se određuje dnevni red i dostavljaju materijali za svaku tačku dnevnog reda.
Član ili članovi društva čiji udjeli čine desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvršiti dopunu
dnevnog reda, u roku od osam dana od dana prijema poziva za skupštinu.

Skupština može odlu čivati ako su, lič no ili putem punomoć nika, zastupljeni članovi čiji udjeli čine
polovinu osnovnog kapitala društva.
Ako nije postignut kvorum iz stava 1. ovog člana, skupština se saziva sa istim dnevnim redom
najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja.
U slučaju iz stava 2. ovog člana skupština može odlu čivati ako su zastupljeni udjeli koji čine petinu
osnovnog kapitala društva.

Član društva ima pravo pobijati odluku skupštine pr otiv koje je glasao, tužbom kod nadležnog suda
u roku od 30 dana od dana donošenja odluke.

2. Uprava društva

Poslovanje društva vodi i društvo zastupa uprava.
Upravu čine jedno ili više lica, koja ne moraju biti članovi društva, imenovanih na na čin i za period
utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva.
Kada uprava ima više članova, osniva čkim aktom ili statutom se ure đuju njihova ovlaštenja i
odgovornosti.

3. Nadzor

Ugovorom ili statutom može se odrediti da društvo s ograni čenom odgovornoš ću ima nadzorni
odbor.
Nadzorni odbor obavezno je imati društvo koje ima više od deset č lanova i društvo koje ima
osnovni kapital u iznosu većem od 1.000.000 KM i najmanje dva člana.

Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo da neposredno nadzire poslovanje društva,
poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje i sačini bilans društva za svoje potr
ebe.

4. Zaštita prava manjine i revizija

Član ili grupa članova društva čiji udjeli čine desetinu osnovnog kapitala mogu tražiti od suda da
odredi vanjskog revizora.
Sud će imenovati revizora ako predlaga či učine vjerovatnim da je u činjena ozbiljna povreda zakona,
ugovora ili statuta društva.
Naknadu troškova revizije dužni su predujmiti predlaga či, ako sud ne odredi da društvo uplati
predujam.

Član društva koji je tražio reviziju ne može u toku revizije prenijeti svoj udio bez saglasnosti društva.

Revizor dostavlja izvještaj sudu.

Ako se strane drugačije ne dogovore, visinu naknade revizora određuje sud.

Sud može, na osnovu nalaza reviz ije, naložiti društvu da u odre đenom roku održi skupštinu koja će
razmotriti izvještaj revizora.

Član društva ima pravo tražiti da društvo podnese zahtjev prema članovima uprave i nadzornog
odbora za naknadu štete prouzrokovane povredom zakona, ugovora ili statuta društva.
Kada je u društvu odbijen prijedlog da se podnese zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave
i nadzornog odbora ili ako o takvom prijedlogu nije blagovremeno odlu čeno, član društva ima pravo
tužbom kod suda zahtijevati naknadu štete društvu, u roku od 90 dana od dana kada je prijedlog odbijen ili
od kada je propušteno donošenje odluke.
U toku spora iz stava 1. ovog člana, tužitelji ne mogu bez saglas nosti društva raspolagati svojim
udjelima.

IV - POVEĆANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA

1. Povećanje osnovnog kapitala

Osnovni kapital povećava se na osnovu odluke skupštine društva s ograničenom odgovornošću,
uplatom ili unošenjem novih uloga.
Članovi društva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri svojih udjela u osnovnom
kapitalu, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala, ako osnivačkim
aktom ili statutom nije drugačije određeno.
Lice koje pristupa društvu, potpisuje izjavu da prihvata sve obaveze i prava utvrđene ugovorom i
statutom.
Društvo ne može davati zajmove, kredite ili obezbjeđenja za sticanje svojih udjela.
U postupku restruktuiranja ili finansijske konsolidacije društva novi udjeli mogu se sticati i
na drugi način, ukoliko je to propisano posebnim zakonom.

Povećanje osnovnog kapitala iz rezervi može se vršiti ako finansijski izvještaj i izvještaj revizora za
posljednju poslovnu godinu utvrđuje da nema nepokrivenog gubitka.
Povećanje osnovnog kapitala društva iz rezervi vrši se povećanjem nominalnih iznosa udjela.

2. Smanjenje osnovnog kapitala

Osnovni kapital društva može se smanjiti odluko m skupštine društva, u skladu sa ovim zakonom,

osnivačkim aktom i statutom društva, ali ne ispod iznosa iz člana 314. ovog zakona.

Odluku o smanjenju osnovnog kapitala društvo je dužno dostaviti sudskom registru i objaviti u
“Službenim novinama Federacije BiH”.
Oglasom iz stava 1. ovog člana, društvo obavještava povjerioce da je spremno izmiriti obaveze ili za
njih dati osiguranje.

Po proteku objavljenog roka za prijavu povjerilaca , podnosi se prijava za upis smanjenja osnovnog
kapitala u registar društava.

Isplata razlike vrijednosti udjela članovima društva po osnovu smanjenja osnovnog kapitala može se
vršiti nakon upisa smanjenja u registar društava.
Od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u regist ar društava prestaju obaveze uplate preostalih
neuplaćenih uloga.

V - PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA

1. Promjena oblika

Društvo s ograničenom odgovornošću može promijeniti oblik u dioničko društvo, na osnovu odluke
skupštine donesene dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva.
Na osnovu odluke iz stava 1. ovog člana, članovi sti ču dionice dioni čkog društva srazmjerno
njihovom učešću u osnovnom kapitalu društva s ograničenom odgovornošću.
Dioničko društvo nastalo promjenom oblika društva s ograni čenom odgovornoš ću mora imati
osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.

Uprava društva s ograni čenom odgovornoš ću podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene
oblika u dioničko društvo, uz koji prilaže odluku skupštine o promjeni oblika i ugovor s Registrom.
Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.
Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvršit će se upis promjene oblika društva
u registar društava.

2. Pripajanje i spajanje

Društvo s ograni čenom odgovornoš ću može se spojiti s drugim društvom s ograni čenom
odgovornošću ili dioničkim društvom ili se pripojiti je dnom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana
upisa društva u registar društava.

Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno, tako da je u odnosu spojenih društava i
odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dioničkih društava.
Društvo sljednik je dužno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kra ćim od 15 ni
dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava i pozvati
povjerioce da, najkasnije šest mjeseci
od tre će objave, društvu sljednika prija ve potraživanja nastala prije
upisa spajanja u registar društava.
Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2.
ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima, koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili
obezbjeđenje potraživanja.

3. Prestanak društva

Društvo s ograničenom odgovornošću prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
2) odlukom skupštine;
3) odlukom suda; i
4) stečajem.
U društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom odluku o prestanku donosi član društva.

Odluka o prestanku društva s ogranič enom odgovornošću dostavlja se registarskom sudu, najkasnije
osam dana od dana donošenja.

Društvo s ograničenom odgovornošću prestaje odlukom suda:
1) po tužbi jednog ili više povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja
premašuju polovinu osnovnog kapitala društva;
2) ako skupština društva nije održana osam mjeseci od isteka roka za izradu
godišnjeg obračuna;
3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa
kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca;
4) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine,
5) ako stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće
troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti i u registar društava.

4. Likvidacija

Kada društvo s ograni čenom odgovornoš ču prestane na osnovu odluke skupštine ili odluke suda,
pokreće se postupak likvidacije.
U slu čaju prestanka društva na osnovu odluke skupšt ine, likvidaciju provodi uprava društva, a u
slučaju prestanka na osnovu odluke suda, likvidatora imenuje sud.
Likvidatora društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom imenuje sud.

Od dana donošenja odluke o prestanku, organi društva s ograni čenom odgovornošću rade u skladu
sa odredbama zakona kojim se uređuje postupak likvidacije.
Sud može postaviti skrbnika društva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi društva
postupaju samo po nalogu i uz saglasnost skrbnika.

Uprava ili likvidator društva s ograni čenom odgovornoš ću dužni su objaviti najmanje u jednom
domaćem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 368.
ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana.
Obavještenjem iz stava 1. ovog člana, uprava ili likvidator društva dužni su pozvati povjerioce da
prijave potraživanja, najkasnije šest mjeseci od dana posljednjeg objavljivanja.
Obavještenje iz stava 1. ovog člana, uprava ili likvidator društva dužni su uputiti poznatim
povjeriocima pojedinačno.

Likvidator je
dužan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije,
sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.
Skupština društva s ograni čenom odgovornoš ću dužna je istovremeno sa odobrenjem po četnog
likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.
Likvidator je dužan na kraju svake poslovne godine sk upštini društva podnijeti bilans stanja i bilans
uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.

Likvidator je dužan okon čati teku će poslove društva s ograni čenom odgovornoš ću, naplatiti
potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.
Od članova društva koji udjele nisu platili u cjelini, likvidator će naplatiti dio srazmjeran obavezama
društva.

Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:
1) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
2) obaveza koje nisu dospjele;
3) spornih obaveza.
Po isteku godine dana od tre ćeg objavljivanja obavještenja iz člana 370. stav 1. ovog zakona, iz
imovine preostale nakon izdvajanja iznosa iz stava 1. ovog člana, isplaćuju se članovi društva s ograničenom
odgovornošću, u skladu sa osnivačkim aktom i statutom.
Ako imovina društva nije dovoljna za isplatu punog iznosa upla ćenih uloga, imovina se dijeli
članovima društva srazmjerno udjelima.
Likvidator je dužan deponovati na posebnom ra čunu pripadajuće iznose iz st. 2. i 3. ovog člana koji
članovima društva nisu isplaćeni.

Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 372. i 373. ovog zakona sazvati skupštinu društva
s ograničenom odgovornošću i podnijeti završni obračun.
Nakon sa činjavanja završnog obra čuna, likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka
društva u registar društava.

ŠESTI DIO:
KAZNENE ODREDBE

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 15.000,00 KM Društvo koje:
1) obavlja djelatnost protivno odredbama člana 7. ovog zakona;
2) nema stvarno sjedište prema sjedištu upisanom u registar društava ili ne
prijavi promjenu sjedišta za upis u registar društava ;
3) ima ili koristi firmu protivno odredbama čl. 12. do 17. i člana 20. ovog zakona ili u svojim
poslovnim pismima i narudžbama ne navodi sve podatke iz člana 21. ovog zakona;
4) briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08);
5) poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 132. ovog zakona;
6) odobri ili prima uplate dionica u ratama protivno odredbama člana 135. ili oslobodi upisnika
obaveze plaćanja upisanih dionica protivno odredbi člana 136. ovog zakona;
7) poveća osnovni kapital emisijom novih dionica protivno odredbi člana 141.ovog zakona;
8) briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03);
9) briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03);
10) poveća nominalnu vrijednost dionica ili emituje besplatne dionice protivno
odredbama čl. 152. do 154. ovog zakona;
11) poveća osnovni kapital iz vlastitih sredstava protivno odredbama čl. 160. do 164. ovog zakona;
12) ne plati iz vlastitih sredstava razliku između cijene i nominalne vrijednosti
dionica u skladu sa odredbama člana 165. ovog zakona;
13) smanjenem osnovnog kapitala ugrozi izvršavanje obaveza prema
povjeriocima, protivno odredbama člana 169. ovog zakona;
14) vrši isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustane od emisije dionica čija
nominalna vrijednost nije u cjelini pla ćena, prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata,
protivno odredbama člana 171. ovog zakona;
15) ne obavijesti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u skladu sa
odredbama čl. 172. i 173. ovog zakona;
16) vrši otkup dionica protivno odredbi člana 173. stav 3. ovog zakona;
17) vrši smanjenje osnovnog kapitala protivno odredbama člana 175. ovog zakona;
18) ne isplati povučene dionice u roku iz člana 178. stav 2. ovog zakona;
19) ne otkupi ponuđene dionice u skladu sa odredbama čl. 181. i 182. ovog zakona;
20) poveća osnovni kapital prije izvršenog upisa smanjenja osnovnog
kapitala, protivno odredbi člana 187. ovog zakona;
21) ne vrši izdvajanje u fond rezervi u skladu sa odredbama čl. 188. i 189. ovog zakona;
22) koristi fond rezervi protivno odredbama člana 190. ovog zakona;
23) briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03);
24) dionice i privremenice emitovane umjesto poništenih prodaje protivno
odredbama člana 203. ovog zakona;
25) donese odluku o isplati protivno odredbama člana 207. stav 1. ovog zakona;
26) ako isključi ili ograniči pravo preče kupnje dionica protivno odredbi člana 215. Zakona;
26) ne omogući dioničaru ili ponumoćniku uvid u isprave u skladu sa
odredbama čl. 216. i 247. ovog zakona;
27) direktno ili indirektno upiše vlastite dionice ili stekne vlastite dionice
protivno odredbama čl. 225. do 227. ovog zakona;
28) daje ili garantira avanse, zajmove i kredite protivno odredbi člana 237. ovog zakona;
29) ne čuva isprave u skladu sa odredbom člana 254. stav 1. ovog zakona;
30) ima nadzorni odbor sastavljen protivno odredbama člana 260. ovog zakona;
31) ne osigura odvojeno upravljanje imovinom spojenog ili pripojenog društva
u skladu sa odredbom člana 364. ovog zakona;
32) ne vodi knjigu udjela u skladu sa odredbama čl. 326. i 327. ovog zakona;
33) nema nadzorni odbor u slučajevima iz člana 348. stav 2. ovog zakona;
34) ne održi skupštinu po nalogu suda u slučaju iz člana 353. ovog zakona;
35) poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 356. ovog zakona,
36) odluku o smanjenju osnovnog kapitala ne dostavi registru društava ili ne
objavi, u skladu sa odredbama člana 358. ovog zakona.

Za prekršaj iz člana 375. ovog zakona kaznit ć e se i odgovorno lice u društvu nov čanom kaznom u
iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM.

Za prekršaj kaznit će se nov čanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM predsjednik i
članovi nadzornog odbora društva koji:
1) ne sazove skupštinu u slučaju iz člana 193. stav 1. ovog zakona;
2) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz člana 214. ovog zakona;
3) ne obavijesti dionič are o sticanju vlastitih dionica, u skladu sa odredbama čl. 227. i 233. o
vog
zakona;
4) ne objavi obavještenje o prijedlozima dioničara u skladu sa odredbama člana 243. ovog zakona;
5) ne objavi obavještenje o ponovnom saziva nju skupštine u skladu sa odredbama č lana 245. ovog
zakona;
6) ne sazove skupštinu radi razmatranja godišnjeg finansijskog izvještaja, u
roku iz člana 248. stav 3. ovog zakona; ("Službene novine Federacije BiH", br. 75/13)
7) ne sazove skupštinu radi ponovnog odlučivanja u skladu sa članom 252. ovog zakona;
8) postupaju protivno odredbama člana 270. i člana 264. stav 4. ovog zakona.
Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM sekretar društva
koji:
1) ne postupi prema zaduženju iz člana 244. stav 5. ovog zakona i
2) ne sazove konstituiraju ću sjednicu nadzornog odbora u skladu sa članom 262. stav 4. ovog
zakona.

Za prekršaj kaznit će se nov čanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM direktor i član
uprave društva koji:
1) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz

člana 214. ovog zakona;
2) ne prijavi nadzornom odboru finansijski interes ili sudjeluje u poslovnom
odnosu, protivno odredbama članka 279. ovog zakona.
3) u roku ne postupi po odredbama člana 382. ovog zakona.

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM lice koje:
1) u društvu osnuje ili organizuje osnivanje organizacija, ili provodi aktivnosti
protivno odredbama člana 37. ovog zakona.

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

SEDMI DIO:
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Briše se („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

Sva privredna društva, uklju čujući i ona sa u češćem državnog kapitala u vlasni čkoj strukturi, dužna
su oblik, firmu, osnovni kapital i statut uskladiti sa ovim Zakonom i podnijeti prijave za upis u registar
društava najkasnije do 30.06.2008.godine.

Nadležna federalna ministarstva dužna su donijeti propise iz člana 7. stav 6. ovog zakona,
najkasnije do 30.06.2014.godine.

Prestao da važi 1. jula 2003. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03).

Dionička društva dužna su, uz prijavu za upis u registar društava uskla đenog statusa u smislu
odredaba čl. 382. i 383. ovog zakona, priložiti izvod iz Registra emitenata kod Komisije.

Registarski sud će po službenoj dužnosti donijeti i objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH”
odluku o prestanku preduze ća koje u roku iz čl. 382. i 383. ovog zakona ne podnese prijavu za upis u
registar društava usklađivanja statusa sa odredbama ovog zakona.
Na zahtjev povjerilaca, podnesen u pismenom ob liku najkasnije 60 dana od dana objavljivanja
odluke iz stava 1. ovog člana, registarski sud će pokrenuti postupak likvidacije preduze ća u skladu s
odredbama ovog zakona.

Danom po četka primjene ovog zakona, pres taje da važi Zakon o preduzeć ima (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 2/95 i 8/96), izuzev čl. 157. i 158. koji će se primjenjivati do donošenja odgovaraju ćeg
propisa, a najduže šest mjeseci, računajući od dana početka primjene ovog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije
BiH”, a primjenjuje se nakon isteka 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, ovaj zakon primjenjuje se danom stupanja na snagu na Registar
vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnovan posebnim zakonom i na društva za
upravljanje fondovima i investicijske fondove, uklju čujući privatizacijska društva i privatizacijske fondove,
osnovane u skladu s posebnim zakonom.

U izmjenama i dopunama Zakona („Službene novine Federacije BiH“, broj 29/03) uvedeni novi
članovi 76. i 77. koji glase:

Sva preduzeća, uključujući i ona sa u češćem državnog kapitala u vlasni čkoj strukturi, koja do dana stupanja
na snagu ovog zakona nisu postupila po članu 382. Zakona, dužna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut
uskladiti sa ovim zakonom i podnijeti prijavu za upis u sudski registar, u roku od osam mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Društva koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona postupila po članu 382. Zakona dužna su uskladiti
svoj statut sa odredbama ovog zakona.
U slučajevima kada se odredbama statuta društva ograni čavaju ili umanjuju obaveze i odgovornosti članova
organa društva ili prava dioni čara ili povjerilaca društva utvr đena ovim zakonom, u pogledu tih pitanja
neposredno se primjenjuju odredbe ovog zakona.

U izmjenama i dopunama Zakona („Službene novine Federacije BiH“, broj 84/08) uveden je novi
član 55., koji glasi:
Privredna društva, dužna su statut uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od 180 dana od dana stupanja
na snagu.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedavajući P r e d s j e d a v a j u ći
Doma naroda Predstavni čkog doma
Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić, s. r. Safet Softi ć, s. r.

O b r a z l o ž e n j e:
1.
Članom 17. izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima rije či “sudski registar” zamjenjuje se rije čima
“ registar društava” i to u čl. 5., 7.-11., 19., 20. i u naslovu odjeljka 5. ispred tog članka; 24., 29., 31., 39., 42.,
69. i u naslovu odjeljka 4. ispred tog č lanka; 69., 70., 72., 73., 77., 80., 81 ., 90., 96., 99., 117., 126., 258., 290.,
295., 296., 299., 314., 317., 318. i u naslovu odjeljka 5. ispred tog članka; 326., 327., 33 4., 359., 360., 362.,
363., 367., 374., 375., 381. i 385.

Smatramo da navedena izmjena nije predviđena a trebala je i u članovima: 18. stav 2., članu 26. stav 2., članu
313. tačka 7). te članu 384., pa smo i u tim članovima izvršili identičnu zamjenu riječi.

2.
Članom 71. izmjena i dopuna Zakona o privrednim dr uštvima (“Službene novine Federacije BiH”, broj
29/03“), u članu 375 iza tač ke 25. dodana je nova ta čka 26). ali nije navedeno da ostale ta čke mijenjaju
redoslijed brojeva, tako da sa ovim izmjenama imamo dvije tačke 26).