Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH

Ovim zakonom uređuju se pravila postupka po kojima Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Ustavni sud) vrši svoju funkciju utvr đenu Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav).

Ustavni sud je u vršenju sudske funkcije samost alan i nezavisan i sudi na osnovu Ustava i po
pravilima postupka predviđenim ovim zakonom.

Postupci pred Ustavnim sudom su javni i odluke se objavljuju javno.
Javnost postupka pred Ustavnim sudom isključena je za vrijeme vijećanja i glasanja, a Ustavni sud
može isključiti javnost kad raspravlja i odlu čuje o pitanjima koja imaju ka rakter državne, vojne ili
druge zakonom ili drugim propisima određene tajne.

U Ustavnom sudu u službenoj upotrebi su bosanski, hrvatski jezik i srpski jezik a kao sredstva
komunikacije može koristiti ostale jezike.
Ustavni sud u vršenju sudske funkcije osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i
srpskog jezika
U Ustavom sudu službena pisma su latinica i ćirilica.

II - ZAJEDNIČKA PRAVILA POSTUPKA

Ustavni sud provodi postupak na osnovu odredaba ovog zakona, a u pitanjima koja nisu uređena
ovim zakonom može shodno primijeniti odgovarajuća pravila procesnih zakona.
Pravila postupka koja nisu utvrđena ovim zakonom propisat će se poslovnikom Ustavnog suda.

Postupak pred Ustavnim sudom smatra se pokre nutim danom prijema zahtjeva ili drugog akta
kojim se, u skladu sa ovim zakonom, pokre će postupak pred Ustavnim sudom (u daljem tekstu:
zahtjev), koji je neposredno predan Ustavnom sudu od strane ovlaš ćenog podnosioca, odnosno
danom kad je preporučeno predan pošti.

Zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom sadrži odre đeno traženje, kao i činjenice i
dokaze na kojima se zahtjev zasniva.
Podnosilac zahtjeva priložit će zahtjevu pismene dokaze kojima raspolaže.

Ustavni sud može tražiti od drugih sudova i državnih organa, kao i nosilaca javnih i drugih
društvenih funkcija potrebne podatke i obavještenja od značaja za vođenje postupka.

Strankom u postupku, u smislu ov og zakona, smatraju se ovlašć eni podnosilac zahtjeva za
rješavanje spora, zahtjeva za ocje njivanje ustavnosti, zahtjeva za utvr đivanje postojanja vitalnih
interesa konstitutivnog naroda, zahtjeva za smjenjivanje Predsjednika Federacije i Potpredsjednika
Federacije i ovlašćeni podnosilac žalbe protiv konačne odluke nadležnog suda kojom je odluč eno
o imunitetu osobe koja se pozvala na imunitet, s jedne i organ, odnosno osoba u odnosu na koju
je postavljen zahtjev, s druge strane.

Stranka u postupku ima pravo i dužnost da Ustavnom sudu daje potrebne podatke i obavještenja
u toku postupka i da preduzima druge radnje od značaja za odlučivanje Ustavnog suda.

Stranke u postupku i druga zainteresirana lica mogu u toku postupka izvršiti uvid u akte predmeta,
osim u akte koji su određeni kao tajna u smislu člana 3. ovog zakona.
Uvid u akte predmeta odobrava sekretar Ustavn og suda, a vrši se u službenim prostorijima
Ustavnog suda i u prisustvu ovlašćenog radnika Ustavnog suda.

Organe federalne, kantonalne ili op ćinske vlasti i druge državne organe, kao stranke u postupku,
predstavljaju njihovi ovlašć eni predstavnici koji su zakonom ili drugim propisom odre đeni da ih
predstavljaju.
Stranke u postupku mogu zastupati punomoćnici na osnovu punomoćja izdatog za zastupanje pred
Ustavnim sudom.
U postupku pred Ustavnim sudom, pored stranaka u postupku, mogu učestvovati i druga lica koja
Ustavni sud pozove radi davanja stručnog mišljenja i drugih obavještenja.

Licima iz stava 3. ovog č lana Ustavni sud može naknaditi troškove za u češće u postupku i platiti
nagradu za dato stručno mišljenje i obavještenje.

Ustavni sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku.

Svaka stranka u postupku snosi svoje troškove, ako Ustavni sud iz opravdanih razloga ne odlu či
drukčije.

U postupku pred Ustavnim sudom ne plaća se taksa.

Sudija Ustavnog suda odre đen rasporedom poslova (u daljem tek stu: sudija izvjestilac) dostavlja
prijepis zahtjeva drugoj stranci u postupku i odre đuje joj rok za dostavu odgovora na navode
zahtjeva i dokaze koje sadrži zahtjev.

Radi razjašnjenja stanja stvari sudija izvjestilac može tražiti obavještenja od podnosioca zahtjeva i
drugih stranaka u postupku, kao i od državnih organa. Sudija može zatražiti i mišljenje od
odgovarajućih stru čnjaka, saslušati svjedoke i vještake i iz vesti druge dokaze, kao i tražiti da se
pojedini dokazi izvedu pred drugim sudom ili organom.

Ustavni sud odlu čuje na raspravi u svim slu čajevima, osim kad je ovim zakonom predvi đeno da
može odlučivati na sjednici bez rasprave.

Predsjednik Ustavnog suda zakazuje raspravu i rukovodi njenim tokom.
Poziv za raspravu dostavlja se strankama u postupku i drugim licima koja se pozivaju na raspravu
najkasnije sedam dana prije održavanja rasprave.

Rasprava je javna, ali Ustavni sud može iz razloga predviđenih u članu 3. ovog zakona, odlučiti da
se rasprava održi bez prisustva javnosti.
Na raspravu se pozivaju stranke u postupku, a kad je to potrebno pozivaju se i predstavnici organa
i drugih institucija, naučni i stručni radnici koji mogu Ustavnom sudu dati mišljenje i obavještenja
od značaja za donošenje odluke.

Izostanak stranke u postupku i drugih pozvanih lica na raspravu ne sprije čava Ustavni sud da
provede postupak i donese odluku.

Raspravu otvara predsjednik Ustavnog suda i saopćava predmet rasprave.
Nakon toga, sudija izvjestilac izlaže stanje stvari ne iznose ći svoje mišljenje, a iza toga stranke u
postupku imaju pravo da iznesu i obrazlože svoje stavove i zahtjeve.

U toku rasprave sudije Ustavnog suda, uz dozvolu predsjednika suda, mogu postavljati pitanja i
tražiti razjašnjenja od prisutnih stranaka u postupku i drugih pozvanih lica o stvari koja je predmet
rasprave.

Ako je potrebno Ustavni sud može odložiti, odnosno prekinuti raspravljanje o odre đenom
predmetu, radi pribavljanja potrebnih podatak a i obavještenja, kao i u drugim opravdanim
slučajevima.

Nakon što predsjednik Ustavnog suda zaključi raspravu, Ustavni sud na sjednici pristupa vijećanju
i glasanju.

Nakon završene sjednice o vije ćanju i glasanju, predsjednik Us tavnog suda usmeno objavljuje
odluku Ustavnog suda, uz navođenje bitnih razloga za njeno donošenje.
Donesena i objavljena odluka dostavit će se strankama u postupku u pismenoj formi.

Ustavni sud na sjednici bez rasprave odlu čuje o odbacivanju zahtjeva kad nije nadležan za
odlučivanje o zahtjevu, kad podnosilac zahtjeva nije ovlaš ćen za pokretanje postupka, kad zahtjev
nije podnesen u zakonom predviđenom roku, kad je Ustavni sud o toj stvari već odlučio ili kad ne
postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o suštini stvari.
Kad Ustavni sud rješenjem odbaci zahtjev zbog toga što nije nadležan za odlučivanje, može zahtjev
uputiti nadležnom sudu ili drugom organu i o tome obavijestiti stranku.

O predmetu koji se razmatra na sjednici bez rasprave, prije raspravljanja i glasanja određeni sudija
izlaže pravna pitanja od značaja za raspravljanje i odlučivanje, kao i prijedlog odluke.

Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Prilikom odlučivanja sjednici prisustvuju samo sudije i zapisničar.
Sudija ima pravo tražiti da se njegovo odvojeno mišljenje unese u zapisnik ili priloži zapisniku.

Ustavni sud donosi presude i rješenja.
Ustavni sud donosi presudu kad odlu čuje o suštini stvari, a u svim drugim slu čajevima donosi
rješenje.
Presuda i rješenje moraju biti obrazloženi.

Presude Ustavnog suda objavljuju se u "Službenim novinama Federa cije BiH", kao i u
odgovarajućem službenom glasilu kantona, odnosno općine.

III - RJEŠAVANJE SPOROVA

Rješavanje sporova o pravima i dužnostima izme đu institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih
institucija federalne vlasti, kantona ili op ćine pokre će se pred Ustavnim sudom zahtjevom te
institucije, kantona ili općine čije je pravo povrijeđeno ili kojoj je, nesaglasno ustavu , federalnom
zakonu ili drugom propisu, kantonalnom zakonu ili drugom propisu, nametnuta određena obaveza.

Zahtjev za rješavanje spora treba da sadrži naziv institucije federalne vlasti ili organizacioni oblik
institucije federalne vlasti, kantona ili općine između kojih je spor nastao, predmet spora i dokaze
koji ukazuju da je aktom ili radnjom suprotne strane povrije đeno njeno pravo, pravne posljedice
koje su nastupile ili mogu nastupiti zbog nastalog spora i način rješavanja spora.

Stanke u postupku rješavanja spora su institucija federalne vlasti, odnosno organizacioni oblik te
institucije, kanton ili općina koja je podnijela zahtjev za rješavanje spora i institucija federalne vlasti,
odnosno organizacioni oblik te institucije, kanton ili općina u odnosu na koju je postavljen zahjev.
Ustavni sud može odobriti i drugim državnim organima za koje smatra zainteresiranim stranama u
sporu da učestvuju u postupku.

Rješavajući spor između strana u postupku iz člana 31. ovog zakona, Ustavni sud može utvrditi da
je odre đenim aktom ili radnjom jedne strane povrijeđeno pravo druge strane u sporu, utvrditi
postojanje ili nepostojanje određene obaveze i odrediti da se otklone nastale posljedice takvog akta
ili radnje.

IV - OCJENJIVANJE USTAVNOSTI

Postupak za ocjenjivanje ustavnosti iz člana IV.C.10 (2) i odlučivanje o ustavnim pitanjima iz člana
IV.C.10. (3) Ustava pokreće se na osnovu zahtjeva ovlašćenog podnosioca.

Zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti treba da sadr ži naziv ustava kantona, zakona ili drugog propisa
organa federalne, kantonalne ili op ćinske vlasti (u daljem tekstu: ustav kantona, zakon ili drugi
propis) i naznaku odredaba koje se osporavaju, kao i ustavno pitanje koje se pojavilo u toku
postupka pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Sudom za ljudska prava ili
kantonalnim sudom, te ako je propis objavljen i naziv i broj službenog glasila u kome je objavljen,
odredbu Ustava za koju se smatra da je povrijeđena; navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev
zasniva; druge podatke i priloge od zna čaja za ocjenjivanje ustavnosti i potpis ovlaš ćenog lica,
ovjeren pečatom podnosioca zahtjeva.

Ako se treba ocijeniti ustavnost predloženog ustava kantona, zakona ili drugog propisa, ili usvojenih
propisa koji nisu objavljeni, uz zahtjev se prilaže ovjeren prijepis tog propisa.

Kad se Ustavnom sudu dostavi više zahtjeva za ocjenjivanje ustavnosti istog propisa, Ustavni sud
će o svim tim zahtjevima voditi, po pravilu, jedan postupak i donijeti jednu odluku.
Spajanje predmeta u smislu stava 1. ovog člana ne će se vršiti ako bi to uticalo na znatnije
odugovlačenje postupka.

Stranke u postupku ocjenjivanja ustavnosti su ovlašćeni podnosioci zahtjeva iz člana IV. C. 10. (2)
i (3) Ustava i organ federalne, kantonalne i općinske vlasti, koji je predložio ili donio ustav kantona,
zakon ili drugi propis.
Ako Ustavni sud odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predo či Vrhovni sud Federacije Bosne i
Hercegovine, Sud za ljudska prava ili kantonaln i sud, stranke u postupku su sve strane u tom,
sudskom postupku.

Usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis organa federalne, kantonalne ili općinske vlasti za koji
Ustavni sud utvrdi da nije u skladu sa Ustavom neće se primjenjivati od dana objavljivanja presude
Ustavnog suda u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno predloženi zakon ili drugi propis
neće stupiti na snagu.
Zakon ili drugi propis iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se odnosno stupiti će na snagu od dana
određenog u tom propisu ukoliko se izmijeni na način koji prop
iše Ustavni sud.

Uzimajući u obzir sve okolnosti koje su od interesa za zaštitu ustavnosti, a naročito posljedice koje
utvrđeni nesklad proizvodi, odnose koji su uspostavljeni na osnovu takvog zakona ili drugog
propisa, kao i interes pravne sigurnosti, Ustavni sud može utvrditi prijelazna rješenja koja ne mogu
biti na snazi duže od šest mjeseci od dana objavljivanja presude Ustavnog suda u "Službenim
novinama Federacije BiH" o utvr đenoj neskladnosti zakona ili drugog propisa sa Ustavom i o
prijelaznim rješenjima.

Od dana objavljivanja presude Ustavnog suda u " Službenim novinama Federacije BiH", kojom je
utvrđeno da zakon ili drugi propis organa federalne, kantonalne ili općinske vlasti, koji je stupio na
snagu nije u skladu sa Ustavom, neće se primjenjivati ni propis donesen za njegovo provođenje.

V - POSTUPAK ZA ODLU ČIVANJE O PITANJIMA VITALNIH INTERESA

KONSTITUTIVNIH NARODA

U Ustavnom sudu osniva se Vije će za zaštitu vitalnih interesa (u daljem tekstu: Vije će) koje je
nadležno za odluč ivanje o pitanjima vitalnog interesa konstitutivnih naroda prema proceduri
utvrđenoj ovim zakonom.
Vijeće se sastoji od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan Član iz reda ostalih.
Sudije bira Predstavnički dom i Dom naroda.

Postupak utvr đivanja postojanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda u skladu sa
Amandmanom XL na Ustav, pokreće se na osnovu obavijesti, odnosno zahtjeva predsjedavajućeg
ili jednog od potpredsjedavajućeg Doma naroda da Zajednička komisija formirana od predstavnika
Predstavničkog doma i Doma naroda nije usaglasila tekst zakona, propisa ili akta koji se ti če
vitalnog interesa konstitutivnog naroda.

Postupak utvrđivanja postojanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u
skupštini kantona u skladu sa Amandmanom LXXX na Ustav pokre će se na osnovu obavijesti ili
zahtjeva predsjedavajuć eg ili zamjenika predsjedavaju ćeg zakonodavnog tijela kantona da nije
postignuta saglasnost ve ćinom glasova unutar svakog kluba k onstitutivnih naroda zastupljenih u
zakonodavnom tijelu kantona.
U slučaju iz stava 1. ovog člana Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav.

Obavijest od
nosno zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa konstitutivnog naroda treba
da sadrži odluku, odnosno pitanje koje se odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda, okolnosti
i činjenice na kojima se zasniva zahtjev za utvr đivanje postojanja vitalnih interesa druge podatke i
priloge od značaja za utvrđivanje vitalnih interesa.

Mandat člana Vijeća prestaje prestankom dužnosti sudije Ustavnog suda.
Vijećem predsjedava predsjednik Ustavnog suda, ako je predsjednik Član Vijeća, a ako predsjednik
nije Član Vijeća predsjedava sudija koga izaberu članovi Vijeća iz svog sastava.
.

VI - POSTUPAK ZA SMJENJIVANJE PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA

FEDERACIJE

Zahtjev doma Parlamenta Federac ije za smjenjivanje Predsjednika ili jednog od potpredsjednika
Federacije treba da sadrži č injenični opis i dokaze o kršenju zakletve ili postojanju razloga
nedostojnosti vršenja te funkcije.
Ustavni sud će od Predsjednika, odnosno jednog od potpredsjednika Federacije pribaviti odgovor
na navode iznesene u zahtjevu za smjenjivanje.

Stranke u postupku za smjenjivanje su dom Parl amenta Federacije koji je podnio zahtjev za
smjenjivanje jednog od potpredsjednika, odnosno Potpredsjednika Federacije i jedan od
potpredsjednika Federacije, odnosno Potpredsjednik Federacije.

Ustavni sud će presudom odlu čiti o smjenjivanju Predsjednika, odnosno Potpredsjednika
Federacije ili odbiti neosnovan zahtjev za smjenjivanje.

VII - ODLU ČIVANJE O ŽALBI PROTIV ODLUKE NADLEŽNOG SUDA KOJOM JE

ODLUČENO O IMUNITETU

(brisano)

U postupku odlučivanja o žalbi protiv odluke nadležnog suda kojom je odlučeno o imunitetu pred
Ustavnim sudom stranke u postupku su sud koji je donio rješenje i sve stranke u tom postupku.
Kad odlučuje u ovom postupku Ustavni sud može odlu čiti da na sjednicu suda pozove stranke iz
stava 1. ovog člana.

Postupak odlučivanja po žalbi protiv odluke nadležnog suda kojom je odučeno o imunitetu je hitan.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Bliže odredbe o postupku pred Vijećem i o postupku odlučivanja o žalbi protiv odluke nadležnog
suda o imunitetu, uredit će se Poslovnikom o radu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 34/98).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o postupku pred Ustavnim Sudom Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 37/2003)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".