Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske

Ovim zakonom uređuju se oporezivanje dohotka fizičkih lica, poreski obveznik, poreska osnovica,
poreska stopa, poreska oslobađanja, kao i način i postupak plaćanja poreza na dohodak.

(1) Predmet oporezivanja je dohodak koji ostvari fizičko lice u poreskom periodu u skladu sa ovim
zakonom.
(2) Porez na dohodak plaćaju, u skladu sa odredbama ovog zakona, fizička lica koja ostvaruju
dohodak.
(3) Oporezivanje dohotka fizičkih lica uređuje se isključivo ovim zakonom.
(4) Poreska oslobađanja i olakšice mogu se uvoditi samo ovim zakonom.

(1) Porez na dohodak fizičkih lica obračunava se i plaća na dohodak od:
1) ličnih primanja,
2) samostalne djelatnosti,
3) autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine,
4) kapitala,
5) kapitalnih dobitaka,
6) iz stranih izvora i
7) ostalog dohotka.
(2) Dohoci iz stava 1. ovog člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili
na drugi način.

(1) Porez na dohodak od ličnih primanja plaća se po stopi od 8%.
(2) Porez na prihod od samostalne djelatnosti plaća se po stopi od 10%.
(3) Porez na dohotke iz člana 3. stav 1. t. 3), 4), 5) i 7) ovog zakona plaća se po stopi od 13%.
(4) Porez na dohodak malog preduzetnika, malog poljoprivrednika i dohodak iz stranih izvora
plaća se u skladu sa posebnim odredbama ovog zakona.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu.
(2) Poreski period može biti kraći od kalendarske godine, ako:
1) poreski obveznik u toku kalendarske godine postane nerezident i
2) rezident stiče ili gubi status poreskog obveznika.
(3) U slučajevima iz stava 2. ovog člana poreski period računa se prema broju punih mjeseci u
odnosu na tog obveznika.

GLAVA II

PORESKI OBVEZNIK I PORESKA OSNOVICA

(1) Poreski obveznik je fizičko lice koje po odredbama ovog zakona ostvaruje oporezivi dohodak
ako je:
1) rezident Republike Srpske (u daljem tekstu: rezident) za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj,
drugom entitetu, Brčko Distriktu BiH ili drugoj državi ili
2) nerezident za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj.
(2) Rezident, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje:
1) na teritoriji Republike Srpske ima prebivalište,
2) na teritoriji Republike Srpske, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od
12 mjeseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini ili
3) ima stalno mjesto stanovanja i središte životnih interesa u Republici Srpskoj.
(3) Središte životnih interesa iz stava 2. tačka 3. ovog člana može imati lice koje ispunjava
najmanje jedan od sljedećih uslova:
1) vlasništvo nad nepokretnostima čija tržišna vrijednost prelazi 300.000 konvertibilnih maraka,
2) efektivna ekonomska veza sa Republikom Srpskom,
3) vlasništvo nad udjelom u kapitalu privrednog društva u vrijednosti višoj od 100.000
konvertibilnih maraka,
4) brak ili vanbračna zajednica sa državljaninom Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine,
5) rad uz izdatu radnu dozvolu ili
6) školovanje, odnosno obrazovanje.
(4) Smatra se da lice ima stalno mjesto stanovanja iz stava 2. tačka 3. ovog člana koje mu je dostupno
u svakom trenutku ukoliko direktno ili indirektno u svom vlasništvu ili u zakupu ima stan, kuću ili
drugu stambenu nepokretnost u Republici Srpskoj koja nije namijenjena za kratkotrajni boravak.
(5) Rezidentu iz stava 2. tačka 3. ovog člana prestaje taj status u slučaju da prestane ispunjavati bilo
koji od propisanih uslova ili na njegov zahtjev i tada je obavezan da obavijesti Poresku upravu
Republike Srpske (u daljem tekstu: Poreska uprava) o prestanku statusa rezidenta.
(6) Nerezident, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje se ne smatra rezidentom u smislu stava
2. ovog člana.
(7) Izuzetno od stava 1. tačka 2) ovog člana, ne smatraju se obveznicima poreza na dohodak
nerezidenti iz Federacije BiH i Brčko Distrikta koji ostvaruju dohodak u zajedničkim institucijama
i javnim preduzećima BiH koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske za dohodak ostvaren u tim
institucijama i javnim preduzećima.
(8) Rezidentom Republike Srpske, u smislu ovog zakona, smatra se i fizičko lice koje ima
prebivalište na teritoriji Republike Srpsk e, a ostvaruje lična primanja van područja Republike
Srpske, iz budžeta Republike Srpske ili budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Osnovica poreza na dohodak je razlika između ukupnih prihoda ostvarenih u jednom poreskom
periodu i ukupnih rashoda koji se priznaju u skladu sa ovim zakonom.

GLAVA III

PORESKA OSLOBAĐANjA

(1) Porez na dohodak ne plaća se na iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno
penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju dobrovoljni
penzijski fondovi i penzijski planovi u Republici Srpskoj.
(2) Porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa ne plaća se na:
1) otpremninu prilikom odlaska u penziju do visine tri posljednje isplaćene plate licu koje odlazi u
penziju,
2) otpremninu prilikom prestanka radnog odnosa isplaćenu do minimalnog iznosa propisanog
zakonom kojim se uređuju radni odnosi,
3) nadoknadu troškova iz zdravstvenog osiguranja, osim naknada plate,
4) jednokratnu pomoć po osnovu rođenja djeteta koju poslodavac isplati zaposlenom do visine
jedne prosječne mjesečne neto plate u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku
Republičkog zavoda za statistiku,
5) jednokratnu pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice, ili teške
invalidnosti ili dugotrajne bolesti zaposlenog, do iznosa tri prosječne neto plate u Republici
Srpskoj prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku,
6) jednokratnu pomoć za sanaciju štete nastale kao posljedica elementarnih nepogoda ili prirodne
katastrofe koju poslodavac isplaćuje zaposlenom do iznosa tri prosječne neto plate u Republici
Srpskoj prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku,
7) poklone koje daju poslodavci za djecu zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom praznika,
koji iznose do 100 KM po djetetu na godišnjem nivou,
8) nadoknadu troškova smještaja koji poslodavac obezbjeđuje zaposlenom upućenom na
privremeni rad u drugo mjesto gdje se obavlja djelatnost, ukoliko je neophodno da zaposleni
koristi smještaj radi obavljanja radnih zadataka, do visine stvarnih troškova,
9) nadoknadu putnih troškova i dnevnica zaposlenima u svrhu službenih putovanja ili
privremenog obavljanja radnih zadataka i članovima organa udruženja građana po pozivu organa,
do iznosa utvrđenog aktom Vlade Republike Srpske,
10) naknade troškova prevoza na posao i sa posla do visine cijene prevozne karte u javnom
prevozu,
11) troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka
isporučenog poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 0,75% prosječne
neto plate u Republici za prethodnu godinu prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za
statistiku, dnevno po zaposlenom i
12) kamatu na naplaćena potraživanja iz radnog odnosa.
(3) Članovima uže porodice zaposlenog, u smislu stava 2. tačka 5) ovog člana, smatraju se: bračni
i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u
zajedničkom domaćinstvu sa zaposlenim.
(4) Porez na dohodak ostvaren po drugom osnovu ne plaća se na:
1) penzije,
2) primanja ostvarena po osnovu prava iz oblasti boračko invalidske zaštite i zaštite civilnih
žrtava rata,
3) primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka i novčane pomoći za opremu novorođene
djece u skladu sa propisima kojima se uređuje dječija zaštita,
4) stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju koje iznose do 75% prosječne
mjesečne neto plate u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku Republičkog
zavoda za statistiku,
5) naknade učenicima na praktičnoj nastavi koja je ostvarena kod poslodavca, a nastava se obavlja
u skladu sa propisima kojima se uređuje srednje obrazovanje, najviše do iznosa od 50% najniže
plate utvrđene u Republici Srpskoj,
6) naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast
zapošljavanja i prava tokom nezaposlenosti,
7) novčana davanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita,
8) primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći,
9) isplatu osiguranih suma osiguranja imovine i lica, kao i na isplatu osiguranih suma osiguranja
lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, osim na isplatu osiguranja za izmaklu korist ili dobit,
10) konačnu isplatu životnog osiguranja, osim iznosa uplaćene premije životnog osiguranja do
1.200 KM godišnje,
11) naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete, uključujući i kamatu na dosuđene iznose
naknade štete,
12) prihode po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štednokreditnim
zadrugama, dobrovoljnim penzijskim fondovima, bankovnim računima (žiro račun, devizni
računi i drugo),
13) premije, subvencije i regres iz budžeta Republike Srpske, kao i na PDV nadoknade u skladu
sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost, koje se isplaćuju na poseban namjenski
račun otvoren kod poslovne banke,
14) prihod od dividende i udjela u dobiti privrednog društva,
15) prihode od prodaje pokretnih stvari korišćenih u lične svrhe,
16) nasljeđe,
17) poklon učinjen između srodnika po krvi u pravoj liniji, bračnih i vanbračnih supružnika, braće
i sestara, usvojenika i usvojioca,
18) pokloni ukupne vrijednosti do 10.000 KM na godišnjem nivou.

(1) Obaveze plaćanja poreza na lična primanja ostvarena za rad u stranim diplomatskim i
konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili
službenika takvih predstavništava ili organizacija oslobođeni su:
1) šefovi stranih diplomatskih misija akreditovani u Republici Srpskoj, osoblje stranih
diplomatskih misija u Republici Srpskoj, kao i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko ti članovi
domaćinstava nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske,
2) šefovi stranih konzulata u Republici Srpskoj i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju
konzularne funkcije, kao i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko ti članovi nisu državljani ili
rezidenti Republike Srpske,
3) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije ujedinjenih nacija i njenih
specijalizovanih agencija, ukoliko nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske,
4) zaposleni u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim
organizacijama, kao i kod lica iz ovog člana, ukoliko nije državljanin ili rezidenta Republike
Srpske,
5) počasni konzuli stranih država za primanja isplaćena od države koja ih je imenovala za
obavljanje funkcije počasnog konzula,
6) fizička lica u drugim organizacijama izuzeta po osnovu bilateralnih sporazuma zaključenih
između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, ukoliko nisu državljani ili rezidenti Republike
Srpske.
(2) Rezidenti Republike Srpske koji su zaposleni kod Organizacije ujedinjenih nacija i njenih
specijalizovanih agencija i OHR a oslobođeni su od plaćanja poreza na dohodak.

(1) Poreski obveznik ima pravo na odbitak od poreske osnovice iz člana 7. ovog zakona za iznos
uplaćene premije životnog osiguranja kod društva za osiguranje koje posjeduje dozvolu Agencije
za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM godišnje.
(2) Odbitak iz stava 1. ovog člana poreski obveznik ostvaruje putem poreske kartice na
mjesečnom nivou prilikom uplate akontacije poreza na dohodak, a u slučaju da poreski obveznik
plaća porez na dohodak samo putem godišnje poreske prijave, odbitak ostvaruje putem zahtjeva
za povrat na godišnjem nivou.
(3) Poreski obveznik poreza na lična primanja ima pravo na sljedeće odbitke od poreske
osnovice:
1) osnovni lični odbitak u iznosu od 12.000 KM godišnje,
2) lični odbitak za izdržavane članove uže porodice u iznosu od 1.800 KM godišnje po svakom
izdržavanom članu i
3) lični odbitak po osnovu kamate plaćene na stambeni kredit.
(4) Poreski obveznik ostvaruje pravo na osnovni lični odbitak iz stava 3. tačka 1. ovog člana na
mjesečnom nivou prilikom isplate ličnog primanja.
(5) Pravo na osnovni lični odbitak iz stava 3. tačka 1. ovog člana ostvaruje poreski obveznik
poreza na dohodak od ličnih primanja za puno radno vrijeme, dok se osnovni lični odbitak
srazmjerno smanjuje za nepuno radno vrijeme.
(6) Ukoliko poreski obveznik poreza na dohodak od ličnih primanja ostvaruje lično primanje kod
više isplatilaca, pravo na osnovni lični odbitak ostvaruje srazmjerno vremenu provedenom kod
svakog isplatioca ličnog primanja.
(7) Pravo na lični odbitak poreske osnovice iz stava 3. t. 2. i 3. ovog člana poreski obveznik
ostvaruje na mjesečnom nivou na osnovu poreske kartice.
(8) Pod izdržavanim članovima uže porodice u smislu stava 3. tačka 2. ovog člana smatraju se
supružnik, djeca i roditelji poreskog obveznika koji, u smislu ovog zakona, ne ostvaruju dohodak
i čiji dohodak ne prelazi iznos od 3.000 KM godišnje, a ako više lica izdržava člana ili članove uže
porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove
izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije.
(9) Pod kamatom iz stava 3. tačka 3. ovog člana podrazumijeva se kamata plaćena u poreskoj
godini na stambeni kredit koji je poreski obveznik uzeo u cilju rješavanja svog stambenog pitanja
i to za prvu nepokretnost.
(10) Pravo na lični odbitak iz stava 3. tačka 3. ovog člana ne može ostvariti poreski obveznik koji
istovremeno ostvaruje pravo na subvenciju po istom osnovu iz budžeta Republike ili budžeta
jedinica lokalne samouprave.
(11) Pravo na lični odbitak iz stava 3. tačka 3. ovog člana prestaje otplatom stambenog kredita za
koji je pravo korišteno.
(12) Ministar finansija (u daljem tekstu: ministar) donosi pravilnik kojim se propisuju postupak,
način obračuna i ostvarivanja prava na odbitak od poreske osnovice i prava na oslobađanje iz
člana 8. ovog zakona.

GLAVA IV

DOHODAK OD LIČNIH PRIMANjA

(1) Dohodak od ličnih primanja su sva direktna i indirektna plaćanja iz radnog odnosa i
obuhvataju:
1) isplate bruto plate i druge bruto isplate zaposlenom, uključujući regres, topli obrok, plaćanje
prekovremenog rada, bonuse, naknade i dodatke na uslove rada,
2) posredne olakšice, kao što je prodaja dobara ili usluga po cijeni nižoj od tržišne, davanje
beskamatnih pozajmica ili pozajmica po kamagaoj stopi nižoj od bankarske, oslobađanje od
dužničke obaveze ili oprost duga, ustupanje na korišćenje imovine poreskog obveznika bez
naknade ili po cijeni nižoj od tržišne,
3) skrivene isplate ličnih primanja, kao što su: plaćanja koja vrši poslodavac u korist zaposlenog ili
bilo kog člana njegove porodice, uključujući troškove života, stanarinu, komunalije, plaćanja za
troškove reprezentacije, troškove turističkih putovanja,
4) korišćenje službenog vozila u privatne svrhe predstavlja prihod od ličnih primanja, a
obračunava se u visini 20% cijene litre goriva po pređenom kilometru,
5) bilo koje plaćanje ili povrat troškova koje ostvari zaposleni,
6) poklone koje je poslodavac dao zaposlenom,
7) vrijednost akcija primljenih bez naknade ili razlika vrijednosti akcija do njihove tržišne cijene,
8) bonusi i nagrade za dobro obavljen posao predstavljaju lično primanje u godini u kojoj su
primljeni, a u slučaju da se nagrade i priznanja prime u vidu dobara i usluga, ukupni dohodak
predstavlja tržišna vrijednost takvih dobara ili usluga u trenutku primanja i
9) druge isplate i koristi iz radnog odnosa ukoliko nisu oslobođene ili drugačije oporezovane u
skladu sa ovim zakonom.
(2) Koristima iz radnog odnosa ne smatraju se:
1) posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa,
2) sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,
3) premije kolektivnog osiguranja koje za svoje radnike uplaćuje poslodavac za slučajeve povrede
na radnom mjestu i pri dolasku na posao i odlasku sa posla.

(brisano)

Poreska osnovica poreza na dohodak od ličnih primanja predstavlja zbir bruto ličnih primanja iz
člana 11. stav 1. ovog zakona.

GLAVA V

DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

(1) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se prihodi koje fizičko lice ostvari obavljanjem
preduzetničkih djelatnosti ili samostalnih zanimanja, u novcu, stvarima i pravima, bez obzira na
to da li je lice registrovano kod nadležnog organa za obavljanje tih djelatnosti.
(2) Preduzetničke djelatnosti, u smislu ovog zakona, su sve privredne djelatnosti utvrđene
klasifikacijom djelatnosti, izuzev samostalnih zanimanja u skladu sa odredbama ovog zakona, koje
fizička lica samostalno ili zajednički obavljaju proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na

tržištu, radi sticanja dobiti, a za čije obavljanje nije potrebna druga forma organizovanja, u skladu
sa posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje.
(3) Samostalna zanimanja, u smislu ovog zakona, su privredne djelatnosti utvrđene klasifikacijom
djelatnosti koje fizička lica obavljaju samostalno pružanjem profesionalnih i drugih intelektualnih
usluga, i to:
1) samostalne djelatnosti advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča ,
inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka,
novinara, umjetnika, sportista i brokera,
2) računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao
i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje,
3) djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

(1) Poreska osnovica za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku
između prihoda i rashoda nastalih obavljanjem samostalne djelatnosti u poreskom periodu.
(2) Poreska osnovica se utvrđuje primjenom principa prostog knjigovodstva (princip blagajne).

Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se:
1) na dohodak od samostalne djelatnosti ili
2) na ukupan prihod ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti malog obima.

(1) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreskog perioda
koji su povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti.
(2) Rashodi koji se priznaju su i sljedeći:
1) troškovi toplog obroka, nadoknada putnih troškova, dnevnice (troškovi ishrane na službenom
putu), naknade troškova prevoza na posao i sa posla, ako su na njih plaćeni pripadajući porez i
doprinosi u skladu sa zakonom,
2) oglašavanje i reklamiranje u visini stvarnih rashoda, a najviše do 5% od ukupnog prihoda u toj
poreskoj godini,
3) sponzorstvo i donacije u visini do 2% prihoda od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini,
4) manjak zaliha koji se može pravdati višom silom najviše do iznosa koji je evidentiran u
poslovnim knjigama poreskog obveznika, a manjak se utvrđuje popisom komisije nadležnog
organa, o čemu se sačinjavaju zapisnik i popisna lista i
5) amortizacija osnovnih sredstava u skladu sa članom 18. ovog zakona.
(3) Rashodi koji se ne priznaju:
1) plaćeni porezi na dohodak od samostalne djelatnosti u Republici Srpskoj,
2) kamate i kazne koje su plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa,
3) rashodi koji su evidentirani u poslovnim knjigama, a za koje ne postoji vjerodostojna
dokumentacija,
4) premije životnog osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenog, izuzev premija koje su
uključene u platu zaposlenog,
5) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica, u iznosu koji prelazi tržišnu
vrijednost dobara ili usluga na tržištu,
6) gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine između povezanih lica,
7) donacije političkim strankama i
8) svi drugi rashodi koji nisu u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana.

(1) Priznaje se kao rashod amortizacija stalnih sredstava u iznosu obra^unatom na nabavnu
vrijednost po linearnom metodu primjenom godišnjih amortizacionih stopa.
(2) Stalnim sredstvima se smatraju nematerijalna sredstva i materijalna sredstva čiji je vijek
upotrebe duži od 12 mjeseci.
(3) Amortizaciji ne podliježu zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, investiciona
imovina, spomenici kulture i umjetnička djela.
(4) Materijalna i nematerijalna dobra koja su nabavljena ili proizvedena za manje od 1.000 KM, a
koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti poreskog obveznika u Republici Srpskoj, mogu se
odbiti u cjelokupnom iznosu u poreskom periodu u kojem je dobro nabavljeno ili proizvedeno.
(5) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon
mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
(6) Ne priznaju se rashodi amortizacije sredstava sa kojima se ne obavlja djelatnost poreskog
obveznika.
(7) Ne priznaje se kao poreski rashod amortizacija obračunata na otpisanu osnovicu sredstva.
(8) Amortizacija je poreski priznat rashod samo za sredstva koja su u vlasništvu poreskog
obveznika.
(9) Izuzetno od stava 8. ovog člana, za sredstva nabavljena finansijskim lizingom, zakupac se
tretira kao vlasnik iznajmljenog sredstva i po tom osnovu ima pravo na priznavanje amortizacije
na iznajmljeno sredstvo.
(10) Ukoliko zakupac poboljša iznajmljenu imovinu, zakupcu je dozvoljen odbitak za
amortizaciju u iznosu amortizacije obračunate za vrijednost poboljšanja, a u slučaju da zakup
istekne prije isteka vijeka amortizacije i ne dođe do produženja zakupa, tada zakupac ima pravo
na odbitak do onog iznosa koji nije amortizovan u trenutku raskida zakupa.
(11) Neotpisana vrijednost stalnih sredstava uništenih usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih
katastrofa (poplava, požar, potres i drugo) proglašenih na osnovu akta nadležnog organa, kojima
se ne može obavljati djelatnost, priznaje se kao rashod.
(12) Sredstva uništena usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa popisom utvrđuje
popisna komisija nadležnog organa, a o izvršenom popisu obavezno se sačinjavaju zapisnik i
popisna lista.
(13) Za obračun amortizacije po linearnom metodu iz stava 1. ovog člana primjenjuju se stope
koje se primjenjuju prilikom obračuna osnovice poreza na dobit.

(1) Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od
njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka.
(2) Dohodak koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti iz stava 1.
ovog člana utvrđuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od učesnika u dohotku, u
proporciji koja je utvrđena međusobnim ugovorom, a ako nije utvrđeno ugovorom, dohodak se
dijeli na jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu po osnovu zajednički ostvarenog dohotka,
utvrđenog na osnovu stava 2. ovog člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za
svoj rad, kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjili zajednički ostvareni dohodak.
Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica, utvrđenog prema stavu 2. ovog člana, odbijaju se
rashodi koje je imalo pojedino lice, a koji kao poslovni rashodi nisu uticali na smanjenje dohotka
od zajedničke djelatnosti.
(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na slučajeve kada više lica zajednički ostvaruju
dohodak od imovine i imovinskih prava.
(5) U zajednički dohodak koji se utvrđuje na osnovu stava 2. ovog člana ulaze i udjeli u dobiti
poslovnog udruženja koji ostvaruju učesnici u zajedničkom dohotku, ako ti udjeli nisu
oporezovani kao dobit poslovnog udruženja.
(6) Lica koja ostvaruju zajednički dohodak iz st. 1. do 4. ovog člana obavezna su da imenuju
nosioca zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreskih i
drugih obaveza, podnošenje prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizilaze iz
zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava.
(7) Nerezident ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti, a ukoliko nosilac
zajedničke djelatnosti nije imenovan, imenuje ga Poreska uprava.
(8) Nosilac zajedničke djelatnosti iz stava 6. ovog člana obavezan je po isteku poreskog perioda, u
zakonom propisanom roku, Poreskoj upravi, podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od
zajedničke djelatnosti prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Ukoliko troškovi koji su predmet odbitka u bilo kojem poreskom periodu prelaze prihode za taj
poreski period, razlika, odnosno gubitak može se prenijeti u pet uzastopnih poreskih perioda i
koristi se za smanjenje poreske osnovice u tim poreskim periodima.

(1) Mali preduzetnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje tokom cijele poreske godine
kumulativno ispunjava sljedeće uslove:
1) da obavlja preduzetničku djelatnost iz člana 14. stav 2. ovog zakona,
2) da ne zapošljava više od tri radnika,
3) da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi
iznos od 100.000 KM, odnosno da nije registrovan kao obveznik poreza na dodatu vrijednost,
4) da ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem te djelatnosti,
5) u čiju djelatnost ne ulažu druga lica.
(2) Prihodom od samostalne djelatnosti, u smislu utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. tačka
3) ovog člana, smatra se prihod samostalnog preduzetnika, kao i zbir prihoda tog preduzetnika i
sa njim povezanih lica koja obavljaju istu samostalnu djelatnost.
(3) Povezanim licima u smislu ovog člana smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i
usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa
samostalnim preduzetnikom.

Mali preduzetnik koji ispunjava uslove iz člana 21. ovog zakona može izabrati da plaća porez na
dohodak malog preduzetnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

(1) Godišnji porez malog preduzetnika obračunava se po stopi od 2% na ukupno ostvareni
prihod malog preduzetnika.
(2) Godišnji porez malog preduzetnika ne može biti manji od 1.200 KM.

Izuzetno od člana 23. stav 2. ovog zakona, godišnji porez malog preduzetnika čiji ukupan godišnji
prihod po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000 KM ne može biti manji od
600 KM.

(1) Mali preduzetnik plaća porez na ukupan mjesečni prihod do 10og u mjesecu za prethodni
mjesec.
(2) Plaćeni porez malog preduzetnika koji je obračunat na ukupno ostvareni prihod u toku
poreske godine smatra se konačnom poreskom obavezom i ne uključuje se u godišnju poresku
prijavu.

Mali preduzetnik je dužan da do 10. u mjesecu podnese poresku prijavu za prethodni mjesec, u
kojoj se iskazuje ukupno ostvareni prihod malog preduzetnika i obračunati porez na dohodak
malog preduzetnika.

(1) Poreski obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost, a želi da bude oporezovan kao mali
preduzetnik, dužan je da dostavi obavještenje nadležnom poreskom organu sa dokazima o
ispunjavanju uslova iz člana 21. ovog zakona, do 31. januara godine na koju će se status malog
preduzetnika odnositi.
(2) Ukoliko fizičko lice prvi put u toku kalendarske godine počinje sa obavljanjem samostalne
djelatnosti i izabere da se u toj godini oporezuje kao mali preduzetnik, to fizičko lice je dužno da
u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti dostavi zahtjev Poreskoj upravi.
(3) U zahtjevu iz stava 2. ovog člana poreski obveznik prilaže i dokaze o ispunjenosti uslova iz
člana 21. ovog zakona.

(1) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, osim poreza malog poljoprivrednika, plaća se
akontativno, mjesečno, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a na osnovu podataka iz godišnje
poreske prijave za prethodnu poresku godinu.
(2) Ukoliko poreski obveznik planira da će u tekućoj godini ostvariti veći ili manji dohodak, može
podnijeti zahtjev za utvrđivanje akontacije poreza na dohodak u skladu sa planom.
(3) Poreski obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, osim malog preduzetnika i
malog poljoprivrednika, koji u toku godine započne obavljanje samostalne djelatnosti, dužan je da
podnese poresku prijavu sa procjenom prihoda i rashoda do kraja prve poreske godine, kao i
procjenu mjesečne akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, najkasnije u roku od
30 dana od dana upisa u registar nadležnog organa, odnosno od dana početka obavljanja
djelatnosti.

(1) Ukoliko mali preduzetnik ne ispunjava uslove iz člana 21. ovog zakona tokom bilo kog dijela
kalendarske godine ili odustane od izbora da bude oporezovan kao mali preduzetnik, u tom
slučaju se status malog preduzetnika opoziva.
(2) U godini opoziva mali preduzetnik dostavlja godišnju poresku prijavu i plaća porez na osnovu
godišnje prijave, odbijajući od poreza na dohodak iznos koji je platio u toku godine opoziva.
(3) Ukoliko je status malog preduzetnika opozvan u skladu sa stavom 1. ovog člana, u tom slučaju
mali preduzetnik ne može ponovo tražiti status malog preduzetnika u periodu od tri godine od
godine opoziva.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, ukoliko je poreskom obvezniku status malog preduzetnika u
2024. godini opozvan isključivo iz razloga što je ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po
osnovu obavljanja te djelatnosti prešao iznos od 50.000 KM, ali u toj godini nije ostvario više od
100.000 KM, a želi da bude oporezovan kao mali preduzetnik, u tom slučaju može u 2025. godini
tražiti status malog preduzetnika u skladu sa odredbom člana 25. stav 1. ovog zakona.

(1) Obveznik poreza koji obavlja samostalnu djelatnost dužan je da utvrdi dohodak na osnovu
podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija, izuzev malog preduzetnika i malog
poljoprivrednika.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stava 1. ovog člana su:
1) dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige koje imaju sadržaj i vode se u skladu sa propisima
kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije, za obveznike poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti koji poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva, na obračunskom
osnovu;
2) knjige prihoda i rashoda, popisna lista stalne imovine i evidencije o potraživanjima i
obavezama, za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji poslovne knjige vode
po principu prostog knjigovodstva, odnosno principu blagajne, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Mali preduzetnik vodi samo knjigu prometa.
(4) Poreski obveznik je dužan u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama da osigura
podatke o ostvarenom dnevnom prometu.
(5) Princip prostog knjigovodstva (princip blagajne) u smislu ovog zakona znači da se prihodom
smatra stvarno primljen prihod od strane obveznika u trenutku prijema, ili prihod koji mu je
stavljen na raspolaganje ili je primljen u korist obveznika, a rashodi se evidentiraju kada su
plaćeni.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju sadržaj i način vođenja knjiga i evidencija, kao i
pravila za usklađivanje prihoda i rashoda utvrđenih u poslovnim knjigama i evidencijama sa
prihodima i rashodima koji se uključuju u poresku osnovicu.

(1) Mali poljoprivrednik, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje kumulativno ispunjava
sljedeće uslove tokom cijele poreske godine:
1) da je to fizičko lice nosilac poljoprivrednog gazdinstva registrovan samo kod nadležnog organa
za vođenje Registra poljoprivrednih gazdinstava,
2) da ukupan godišnji prihod malog poljoprivrednika po osnovu obavljanja te djelatnosti ne
prelazi iznos od 50.000 KM.
(2) Nosilac poljoprivrednog gazdinstva koji ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana može izabrati
da plaća porez na dohodak malog poljoprivrednika u skladu sa odredbama ovog zakona.

(1) Porez malog poljoprivrednika plaća se godišnje u apsolutnom iznosu u zavisnosti od
ostvarenog prihoda od obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
(2) Mali poljoprivrednici koji su u toku prethodne godine ostvarili prihod isključivo u formi
registrovanog poljoprivrednog gazdinstva, plaćaju porez na dohodak u odnosu na tako ostvaren
prihod, u sljedećim iznosima:
1) lica koja su ostvarila godišnji prihod do 12.000 KM ne plaćaju porez na dohodak,
2) lica koja su ostvarila godišnji prihod preko 12.000 KM, a najviše do 25.000 KM, plaćaju porez
na dohodak u godišnjem iznosu od 200 KM,
3) lica koja su ostvarila godišnji prihod preko 25.000 KM, a najviše do 50.000 KM, plaćaju porez
na dohodak u godišnjem iznosu od 400 KM.

(1) Poreski obveznik koji se izjasni da bude oporezovan kao mali poljoprivrednik, dužan je da
dostavi izjavu o ispunjenosti uslova i iznosu ostvarenog prihoda u prethodnoj godini, na
propisanom obrascu, najkasnije do 28. februara tekuće godine.
(2) Porez na dohodak iz člana 27b. ovog zakona utvrđuje se rješenjem Poreske uprave, a na
osnovu izjave iz stava 1. ovog člana.
(3) Rješenje iz stava 2. ovog člana Poreska uprava donosi najkasnije do 30. aprila tekuće godine za
prethodnu godinu.
(4) Mali poljoprivrednik plaća porez na ukupan godišnji prihod do 30. juna tekuće godine za
prethodnu godinu.
(5) Nosilac poljoprivrednog gazdinstva koji ne dostavi izjavu o ispunjenosti uslova i ostvarenom
prihodu, plaća porez u skladu sa opštim odredbama ovog zakona kojima je propisano
oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti.

GLAVA VI

DOHODAK OD AUTORSKIH PRAVA, PRAVA SRODNIH AUTORSKOM PRAVU I
PRAVA INDUSTRIJSKE SVOJINE

Obveznik poreza na dohodak od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava
industrijske svojine je fizičko lice koje je autor, odnosno nosilac ili vlasnik prava koji ostvaruje
dohodak od ovih prava.

(1) Poreski obveznik ostvaruje prihod od autorskih prava po sljedećim osnovima:
1) pisana djela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga djela, studije, recenzije i slično),
2) govorna djela,
3) dramska i muzička djela,
4) kinematografska djela,
5) likovna djela,
6) idejni projekti, skice, crteži i druga djela napravljena od plastičnih materijala koja se odnose na
arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast nauke ili umjetnosti,
7) prevodi, lekture, aranžmani muzičke obrade i druge prerade autorskih djela i
8) ostala autorska djela.
(2) Poreski obveznik ostvaruje prihod od prava srodnih autorskom pravu po sljedećim osnovima:
1) pravu umjetnika izvođača,
2) pravu proizvođača fonograma,
3) pravu proizvođača videograma i
4) pravu proizvođača radio difuznih emisija.
(3) Poreski obveznik ostvaruje prihod od prava industrijske svojine po sljedećim osnovima:
1) patenti,
2) žig,
3) model i uzorak i
4) tehničko unapređenje.

(1) Poreska osnovica za obračun poreza na dohodak od autorskih prava, prava srodnih
autorskom pravu i prava industrijske svojine je dohodak ostvaren od ovih prava, koji se dobije
umanjenjem ukupnog prihoda za iznos normiranih troškova.
(2) Normirani troškovi se priznaju u visini od 40%, 50% i 60% od prihoda u zavisnosti od vrste
autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje visina pojedinih normiranih troškova iz stava 2.
ovog člana.

GLAVA VII

DOHODAK OD KAPITALA

Prihod od kapitala predstavlja prihod ostvaren izdavanjem u zakup ili podzakup pokretne i
nepokretne imovine, kao i kamata na zajam.

Prihodima od nepokretne i pokretne imovine smatraju se prihodi koje obveznik ostvari davanjem
u zakup ili podzakup imovine i vrijednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao
zakupac nepokretnosti (zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada, dijelova tih zgrada, stanova,
dijelova stanova, poslovnih prostorija, garaža i sl.), odnosno pokretne imovine (opreme,
transportnih sredstava i druge pokretne imovine).

(1) Kamatom iz člana 31. ovog zakona smatra se kamata na zajmove, kao i kamata na sredstva
koja je član ortačkog društva, komanditor ili koplementar u komanditnom društvu, odnosno,
osnivač ortačke radnje, dao na korišćenje društvu, odnosno ortačkoj radnji najmanje u visini
kamate na oročena sredstva na štednju za isti period u Republici Srpskoj.
(2) Prihod iz stava 1. ovog člana uključuje se u dohodak poreske godine za koju je kamata
isplaćena.
(3) Avansno naplaćena kamata proporcionalno se raspoređuje kao prihod od kamate tokom
vijeka otplate zajma.
(4) Ako je kamatna stopa na dužničku obavezu nula ili manja od kamatne stope koju za sličan
iznos zajma primjenjuju poslovne banke u Republici, davalac zajma je dužan da kao prihod od
kamate prikaže iznos neobračunate kamate. Ovaj iznos podrazumijeva cjelokupni iznos kamate
ako je zajam dat po kamatnoj stopi nula, odnosno razliku kamate ako je ona obračunata po
kamatnoj stopi nižoj od bankarske. Ovi iznosi predstavljaju pripisanu kamatu.

(1) Poreska osnovica za obračun poreza na dohodak od davanja u zakup nepokretne ili pokretne
imovine je dohodak ostvaren davanjem u zakup nepokretne, odnosno pokretne imovine, koji se
dobija kada se od ukupnog prihoda odbiju normirani troškovi u visini od 20% od tog prihoda.
(2) U svrhu utvrđivanja poreske osnovice iz stava 1. ovog člana cijenom zakupa smatra se
ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje Poreska uprava procjenom ako ocijeni da

je ugovorena cijena niža od tržišne ili u slučaju da ne postoji ugovor o zakupu, odnosno
podzakupu.
(3) Ako je poreski obveznik zakupac koji predmet zakupa izdaje u podzakup, od zakupnine koju
ostvaruje odbija se zakupnina koju plaća zakupodavcu.

(1) Unaprijed primljene zakupnine za više godina prilikom utvrđivanja poreske osnovice dijele se
na zahtjev poreskog obveznika na onoliko jednakih dijelova koliki je broj godina za koje je
zakupnina plaćena, ali ne duže od pet godina.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, u svakoj godini oporezuje se srazmjerni dio dohotka.

GLAVA VIII

POREZ NA DOHODAK OD KAPITALNIH DOBITAKA

(1) Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene
nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz novčanu ili
nenovčanu naknadu:
1) stvarnih prava na nepokretnostima,
2) prava korišćenja i prava gradnje na građevinskom zemljištu,
3) autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava i
4) investicione imovine izuzev obveznica emitovanih za izmirenje ratne štete prilikom prvog
prometa.
(2) Kapitalni gubitak predstavlja negativnu razliku iz stava 1. ovog člana.

Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom ne smatra se razlika nastala:
1) na imovini stečenoj nasljeđem,
2) prenosom prava na imovini koji se vrši između bračnih i vanbračnih supružnika i srodnika po
krvi u prvom nasljednom redu,
3) prenosom prava na imovini koji se vrši između razvedenih bračnih supružnika, a u
neposrednoj je vezi sa razvodom,
4) prenosom prava na imovini koju je poreski obveznik imao u svom vlasništvu neprekidno
najmanje sedam godina prije izvršenog prenosa.

Poreski obveznik poreza na dohodak od kapitalnih dobitaka je fizičko lice, prenosilac prava iz
člana 36. stav 1. ovog zakona.

(1) U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u smislu ovog zakona,
prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje Poreska
uprava, ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne.
(2) U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka putem razmjene za drugo pravo
prodajnom cijenom smatra se tržišna cijena prava koju obveznik daje u razmjenu.

(1) U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u smislu ovog zakona,
nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je obveznik stekao pravo i imovinu iz člana 36. ovog
zakona.
(2) Nabavnom cijenom u svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u slučaju
kada se nabavna cijena ne može utvrditi smatra se tržišna cijena u godini u kojoj su to pravo ili
imovina stečeni, a koju utvrđuje Poreska uprava.
(3) U slučaju prenosa prava i imovine stečene poklonom, nabavnom cijenom smatra se cijena po
kojoj je to pravo ili imovinu stekao pravni prethodnik poreskog obveznika (poklonodavac).
(4) Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio nabavnom cijenom iz stava 1. ovog
člana smatra se tržišna cijena nepokretnosti u godini završetka izgradnje ili iznos troškova
izgradnje koje obveznik može dokazati.
(5) Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji nabavnu cijenu iz stava 1. ovog člana čini iznos
troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje ili tržišna vrijednost novoizgrađenog
objekta korigovana stepenom izgradnje.
(6) Nabavna cijena primljenih akcija i udjela u kapitalu za prenesenu imovinu poreskom
obvezniku je jednaka tržišnoj vrijednosti prenesene imovine uvećane za troškove izvršenog
prenosa imovine.
(7) Nabavna cijena pojedinačnih hartija od vrijednosti izračunava se kao ponderisana aritmetička
sredina svih nabavki te hartije od vrijednosti za svakog poreskog obveznika, u periodu za koji se
izračunava nabavna cijena.
(8) Za sve hartije od vrijednosti koje su registrovane u Centralnom registru hartija od vrijednosti
a.d. Banja Luka (u daljem tekstu: Centralni registar) poreski obveznik nabavnu cijenu hartije od
vrijednosti iz stava 5. ovog člana dokumentuje odgovarajućim izvještajem iz Centralnog registra.
(9) Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti kojim se ne trguje na berzi, odnosno kojima se u
trenutku sticanja nije trgovalo na berzi smatra se cijena koju poreski obveznik dokumentuje kao
stvarno plaćenu.
(10) Ako poreski obveznik iz bilo kog razloga ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu hartija od
vrijednosti, nabavnom cijenom smatra se njihova nominalna vrijednost.

(1) Investiciona imovina je imovina poreskog obveznika nabavljena isključivo u svrhu ulaganja,
koja se ne koristi za obavljanje djelatnosti poreskog obveznika, a obuhvata akcije, udjele u
kapitalu, hartije od vrijednosti, stari kovani novac, staru valutu, drago kamenje i nakit, poštanske
marke, zlato, srebro i druge plemenite metale i razne umjetnine.
(2) Investiciona imovina ne obuhvata imovinu koja je namijenjena prodaji kao oblik redovne
djelatnosti poreskog obveznika, imovinu koja se amortizuje, nekretnine koje se koriste za
obavljanje djelatnosti, autorska prava ili patente na proizvode koje proizvede ili kreira poreski
obveznik.
(3) Kapitalni dobici ili gubici iz prometa ili drugog oblika transfera investicione imovine poreskog
obveznika, nastali u toku poreske godine, mogu se prebijati, a neto dobitak dodaje se na poresku
osnovicu iz poslovne djelatnosti poreskog obveznika ukoliko nisu uključeni u prihode.
(4) Gubitak iz prometa ili drugog oblika transfera investicione imovine ne može se odbiti od
poreske osnovice poreskog obveznika iz poslovne djelatnosti u toj poreskoj godini.
(5) Kapitalni gubitak od prodaje ili drugog oblika transfera investicione imovine može se samo
pokrivati na teret kapitalne dobiti od prodaje ili drugog oblika transfera investicione imovine.

Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava i imovine može se prebiti kapitalnim
dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava i imovine u istoj godini, a neto kapitalni gubitak
oduzima se od prihoda kod utvrđivanja poreske osnovice poreskog obveznika.

GLAVA IH

DOHODAK IZ STRANIH IZVORA

(1) Dohodak iz stranih izvora je dohodak koji rezident, kvalifikovani investitor Republike Srpske
ostvari po bilo kom osnovu, odnosno po osnovu rada, imovine, osiguranja i kapitala izvan
granica Bosne i Hercegovine.
(2) Dohotkom iz stranih izvora u smislu stava 1. ovog člana smatra se prihod koji je rezidentu,
kvalifikovanom investitoru isplaćen od strane isplatioca koji u vrijeme isplate nije rezident
Republike Srpske.

(1) Kvalifikovani investitor je fizičko lice, rezident Republike Srpske, koji je izvršio investicije u
skladu sa ovim članom, lično ili putem pravnog lica u njegovom većinskom vlasništvu ili pod
njegovom kontrolom i koji ima uredno izmirene poreske obaveze u Republici Srpskoj.
(2) Kvalifikovanim investicijama smatraju se ukupne direktne ili indirektne investicije izvršene u
privredu Republike Srpske u iznosu većem od 5.000.000 KM uložene od 1. januara 2012. godine,

pri čemu investicije u trajna obrtna sredstva ne mogu preći 10% od vrijednosti ukupnih
investicija.
(3) Pod direktnim investicijama iz stava 2. ovog člana smatraju se investicije u nova ili postojeća
domaća privredna društva, kao i kapitalne investicije koje za rezultat imaju povećanje osnovnog
kapitala ili imovine privrednog društva.
(4) Pod indirektnim investicijama iz stava 2. ovog člana smatraju se investicije u primarnu emisiju
obveznica koje emituje Republika Srpska, izuzev investicija u obveznice za izmirenje ratne štete.

Porez na dohodak iz stranih izvora plaća se godišnje u apsolutnom iznosu, i to za prijavljeni
godišnji dohodak u iznosu:
1) do 2.000.000 KM godišnji porez iznosi 150.000 KM,
2) preko 2.000.000 KM do 10.000.000 KM godišnji porez iznosi 250.000 KM,
3) preko 10.000.000 KM do 20.000.000 KM godišnji porez iznosi 500.000 KM,
4) preko 20.000.000 KM do 30.000.000 KM godišnji porez iznosi 600.000 KM,
5) preko 40.000.000 KM do 50.000.000 KM godišnji porez iznosi 700.000 KM i
6) preko 50.000.000 KM godišnji porez iznosi 800.000 KM.

(1) Kvalifikovani investitor obavezan je prijaviti svoju poresku obavezu, u skladu sa članom 44.
ovog zakona, Poreskoj upravi prema mjestu svog boravišta, odnosno sjedišta jednog od
privrednih subjekata u koji je investirao, najkasnije do 31. marta tekuće godine, za ukupan
dohodak iz stranih izvora ostvaren u prethodnoj godini.
(2) Kvalifikovani investitor uz prijavu iz stava 1. ovog člana ne dostavlja evidencije i
dokumentaciju o ostvarenom dohotku.
(3) Poreski obveznik iz stava 1. ovog člana dužan je platiti porez u skladu sa ovim zakonom
najkasnije u roku od deset dana od dana podnošenja poreske prijave.

(1) Kvalifikovani investitor može biti oporezovan u skladu sa članom 44. ovog zakona ukoliko
Poreskoj upravi podnese pisani zahtjev u kojem se jasno opredjeljuje za taj način oporezivanja.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana kvalifikovani investitor dostavlja dokaze o ispunjavanju
uslova iz člana 6. stav 2. i člana 43. ovog zakona.
(3) Izuzetno, dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 43. ovog zakona koji se odnosi na izmirene
poreske obaveze Poreska uprava pribavlja po službenoj dužnosti.
(4) Poreska uprava odlučuje o zahtjevu iz stava 1. ovog člana u skladu sa odredbama propisa
kojima se uređuju poreski postupak i opšti upravni postupak.
(5) U slučaju ispunjenosti uslova iz člana 6. stav 2. i člana 43. ovog zakona direktor Poreske
uprave donosi rješenje kojim se odobrava oporezivanje dohotka iz stranih izvora u skladu sa
ovim zakonom, na period od pet godina.
(6) Nakon isteka perioda od pet godina od dana donošenja rješenja poreskom obvezniku će se
status kvalifikovanog investitora automatski obnoviti ukoliko i dalje ispunjava sve uslove iz člana
6. stav 2. i člana 43. ovog zakona, te ukoliko ima uredno izmirene sve poreske obaveze prema
Republici Srpskoj.
(7) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi, način i postupak ostvarivanja prava na
oporezivanje u skladu sa odredbama čl. 42. do 50. ovog zakona.

(1) Direktor Poreske uprave donosi rješenje kojim se ukida status kvalifikovanog investitora u
sljedećim slučajevima:
1) ukoliko kvalifikovani investitor prestane ispunjavati uslove iz člana 6. stav 2. i člana 43. ovog
zakona,
2) na zahtjev kvalifikovanog investitora,
3) ako kvalifikovani investitor ne izmiruje redovno svoje poreske obaveze ili
4) ako kvalifikovani investitor na drugi način krši odredbe ovog ili drugih poreskih zakona.
(2) Izuzetno od stava 1. tačka 3. ovog člana, Poreska uprava će prije donošenja rješenja o
ukidanju opomenuti kvalifikovanog investitora o neplaćenim poreskim obavezama na način da će
izdati opomenu u kojoj će ostaviti rok za plaćanje u trajanju od 15 dana, a u skladu sa zakonom
kojim se uređuje poreski postupak.
(3) Rješenjem iz stava 1. ovog člana utvrđuje se prestanak statusa kvalifikovanog investitora
zaključno sa godinom u kojoj je rješenje doneseno.
(4) U godini u kojoj njegov status prestaje kvalifikovani investitor dužan je prijaviti i platiti porez
za tu godinu u skladu sa članom 44. ovog zakona.
(5) U slučajevima iz stava 1. t. 1, 3. i 4. ovog člana kvalifikovani investitor ne može ponovo
ostvariti taj status u periodu od tri godine od godine u kojoj je rješenje ukinuto.

Kvalifikovani investitor dužan je da otvori račun kod organizacije nadležne za poslove platnog
prometa u Republici Srpskoj za potrebe izmirenja ovog poreza.

Kvalifikovani investitor plaća porez na dohodak ostvaren u Republici Srpskoj u skladu sa ovim
zakonom, kao rezident Republike Srpske.

Prava i povlastice kvalifikovanog investitora i obaveze po osnovu ranijih propisa i ovog zakona
ne mogu biti ukinute ili poništene stupanjem naknadno donesenih zakona i drugih propisa na
snagu, a ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i drugi propisi povoljniji za kvalifikovane
investitore, oni imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan za njihovo oporezivanje.

GLAVA X

OSTALI DOHODAK

Pod pojmom "ostali dohodak" podrazumijevaju se svi prihodi koje fizičko lice ostvari po bilo
kom osnovu, osim dohotka iz člana 3. t. 1. do 6. ovog zakona, ukoliko nije oslobođen u skladu sa
ovim zakonom.

Ostalim dohotkom smatraju se:
1) prihodi po osnovu članstva u upravnim odborima, nadzornim odborima, odborima za reviziju
i drugim organima i tijelima u kojima se plaća naknada za rad njihovih članova,
2) prihodi izabranih, imenovanih i postavljenih lica,
3) prihodi od bavljenja profesionalnom sportskom aktivnošću,
4) prihodi po osnovu djelatnosti tumača, vještaka, sportskih sudija i delegata, prevodilaca,
estradnih umjetnika, samostalnih novinara i ostalih sličnih djelatnosti,
5) prihodi ostvareni po osnovu obligacionih ugovora (prihodi trgovačkih putnika, agenata,
akvizitera i drugih lica koji te poslove obavljaju po osnovu naloga isplatioca),
6) sportske stipendije,
7) stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju iznad iznosa iz člana 8. stav 4. tačka
4) ovog zakona,
8) naknade učenicima na praktičnoj nastavi koja je ostvarena kod poslodavca iznad iznosa iz člana
8. stav 4. tačka 5) ovog zakona,
9) prihodi po osnovu razlike vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njeno
sticanje i
10) svi drugi novčani ili nenovčani prihodi i koristi koje fizičko lice, poreski obveznik ostvari,
osim dohodaka od ličnih primanja, samostalne djelatnosti, autorskih prava, prava srodnih
autorskom pravu i prava industrijske svojine, kapitala propisanih ovim zakonom, kapitalnih

dobitaka i dohotka iz stranih izvora, ukoliko ovim zakonom nisu oslobođeni ili drugačije
oporezovani.

Poreska osnovica ostalog dohotka predstavlja razliku između prihoda iz člana 52. ovog zakona i
plaćenih doprinosa.

GLAVA XI

PROMET IZMEĐU POVEZANIH LICA

(1) Transfernom cijenom u smislu ovog zakona smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama
sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim i nepovezanim licima ukoliko ta transakcija krši
standarde tržišne cijene.
(2) U slučaju transakcija iz stava 1. ovog člana nadležna jedinica Poreske uprave može uvećati
iznos dohotka ili rashoda da bi se transferna cijena uskladila sa tržišnom cijenom pruženih dobara
i usluga u transakciji.
(3) Tržišna cijena predstavlja iznos koji bi nezavisni, nepovezani kupac ili korisnik usluge platio
nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična dobra i usluge u
uslovima tržišne konkurencije.
(4) Povezanim licima smatraju se lica koja imaju posebnu vezu koja može materijalno uticati na
ekonomske rezultate transakcije između njih.
(5) Posebnim vezama iz stava 4. ovog člana smatraju se veze između lica koja su:
a) poslovni partneri,
b) u odnosu poslodavac zaposleni,
v) članovi uže i šire porodice, uključujući supružnike, direktne pretke i potomke, sestre i braću,
supružnikovog brata i sestru, sestru i brata roditelja ili supružnikovih roditelja.

Ako poreski obveznik posluje sa povezanim licem, prilikom primjene poreskih propisa
primijeniće se sljedeća pravila:
1) bilo koji dobitak ostvaren poslovanjem sa povezanim licem predstavlja dobitak koji se
uključuje u poresku osnovicu i
2) bilo koji gubitak koji nastane poslovanjem sa povezanim licem ne može se odbiti od poreske
osnovice.

(1) Poreski obveznik dužan je da u poreskoj prijavi posebno prikaže vrijednost transakcija između
povezanih lica po transfernim cijenama i po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu u uslovima
slobodne konkurencije (princip "van dohvata ruke").
(2) Ukoliko postoji razlika između tržišne cijene i transferne cijene, Poreska uprava povećava ili
umanjuje iznos prihoda ili rashoda koje je prikazao poreski obveznik, a razlika u cijeni uključuje
se u poresku osnovicu.
(3) Za utvrđivanje usklađenosti transakcija između povezanih lica sa principom "van dohvata
ruke" koristi se jedan od sljedećih metoda:
1) metod uporedive cijene na tržištu,
2) metod cijene koštanja uvećana za uobičajenu zaradu (metoda troškova uvećanih za bruto
maržu),
3) metod preprodajne cijene,
4) metod transakcione neto marže,
5) metod podjele dobiti,
6) bilo koji drugi metod kojim je moguće utvrditi cijenu transakcije po principu "van dohvata
ruke", pod uslovom da primjena metoda navedenih u t. 1. do 5. ovog stava nije moguća.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, prilikom utvrđivanja cijene transakcije po principu "van
dohvata ruke" može se koristiti i kombinacija više metoda, kada je to potrebno.
(5) Poreski obveznik će prilikom podnošenja poreske prijave priložiti podatke o povezanim
licima u skladu sa ovim zakonom.

(1) Transfernom cijenom smatra se i cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem
obaveza među nepovezanim licima ukoliko ta transakcija krši standarde tržišne cijene.
(2) Pri utvrđivanju i procjeni da li su transakcije imovinom i stvorene obaveze između
nepovezanih lica ugovorene po tržišnim cijenama koriste se propisane metode za utvrđivanje i
procjenu vrijednosti transakcija između povezanih lica.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način utvrđivanja tržišne vrijednosti transakcija
između povezanih lica.

GLAVA XII

PORESKE PRIJAVE I PLAĆANjE POREZA

(1) Porez na dohotke iz člana 3. ovog zakona plaća se akontativno:
1) u trenutku isplate svakog pojedinačnog dohotka (porez po odbitku) i
2) na osnovu poreske prijave.
(2) Isplatioci mjesečne plate (ličnog primanja) umanjuju poresku osnovicu u iznosu 1/12 odbitka
iz člana 10. ovog zakona prilikom obračuna mjesečne akontacije poreza na dohodak i iznos
sredstava od ostvarenog odbitka uplaćuju poreskom obvezniku uz uplatu ličnog primanja.
(3) Iznos plaćenog poreza iz stava 1. ovog člana poreski obveznik odbija od utvrđenog godišnjeg
iznosa poreza na dohodak.

(1) Na osnovu poreske prijave plaća se porez na:
1) dohodak od samostalne djelatnosti,
2) dohodak na kapitalni dobitak,
3) dohodak od kapitala na koje nije plaćen porez po odbitku,
4) dohodak iz stranih izvora i
5) ostale dohotke, ukoliko nije plaćen porez po odbitku ili je plaćen manji iznos, osim za dohodak
iz člana 52. tačka 8. ovog zakona.
(2) Porez po odbitku za svaki pojedinačni ostvareni dohodak plaća se u momentu isplate:
1) ličnih primanja,
2) ostalog dohotka,
3) dohotka od autorskih prava, prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine i
4) dohotka od kapitala.

(1) Godišnji porez na dohodak fizičkog lica plaća se na osnovu godišnje poreske prijave fizičkog
lica na dohodak ostvaren u kalendarskoj godini, u skladu sa ovim zakonom.
(2) U godišnjoj poreskoj prijavi iskazuju se svi dohoci ostvareni u toku poreske godine i plaćeni
porezi, izuzev prihoda i plaćenog poreza malog preduzetnika iz člana 23. stav 2. ovog zakona i
kvalifikovanog investitora koji prijavljuje svoju obavezu u skladu sa članom 45. ovog zakona.
(3) Poreski obveznik koji ostvaruje dohodak u smislu ovog zakona dužan je da podnese Poreskoj
upravi poresku prijavu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, osim ako je drugačije
navedeno u ovom zakonu.
(4) Zaposleni za koga poslodavac plaća porez po odbitku nije dužan podnositi godišnju poresku
prijavu ukoliko ne ostvaruje dohodak po drugom osnovu.
(5) Poreski obveznik koji plaća porez na osnovu godišnje prijave ostvaruje pravo iz člana 10. stav
1. ovog zakona prilikom podnošenja godišnje poreske prijave, a na osnovu zahtjeva za povrat.

(1) Porez po odbitku za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni dohodak iz člana 59.
stav 2. ovog zakona isplatilac obračunava i uplaćuje na propisane račune u momentu isplate
prihoda.
(2) Isplatilac iz stava 1. ovog člana obavezan je obvezniku prilikom svake isplate, kao i po isteku
poreske godine, izdati potvrdu sa podacima o prihodu, troškovima, dohotku, umanjenjima
osnovice i iznosu plaćenog poreza.
(3) Fizičko lice koje vrši isplatu drugom fizičkom licu ne smatra se isplatiocem, izuzev fizičkog
lica koje obavlja samostalnu djelatnost.
(4) Isplatilac dohotka koji podliježe plaćanju poreza po odbitku dužan je da Poreskoj upravi
Republike Srpske do 10. u mjesecu dostavi mjesečnu prijavu za porez po odbitku za sve isplate
izvršene u prethodnom mjesecu.
(5) Isplatilac dohotka na koji se porez plaća po odbitku u skladu sa ovim zakonom dužan je
prilikom svake isplate dohotka odbiti porez od poreske osnovice i uplatiti na propisane uplatne
račune.

(1) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem
djelatnosti, odnosno pružanjem usluga, plaća se po odbitku od ukupne naknade, odnosno
dohotka, po stopi od 10% bez prava na priznavanje rashoda iz člana 17. ovog zakona, ukoliko
ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.
(2) Isplatilac koji nerezidentu isplaćuje dohodak iz stava 1. ovog člana, dužan je da odbije porez
od ukupnog iznosa svakog pojedinačno isplaćenog dohotka nerezidenta i da odbijeni porez uplati
na račun javnih prihoda Republike Srpske.
(3) Plaćeni porez po odbitku, u skladu s ovim članom, konačan je porez u vezi sa tim dohotkom
nerezidenta.
(4) Ukoliko isplatilac prilikom isplate dohodaka iz člana 59. stav 2. ovog zakona i dohotka iz stava
1. ovog člana ne odbije i uplati porez po odbitku od tog dohotka, dužan je da obračuna i plati
porez na isplaćeni iznos po stopi iz člana 4. ovog zakona za odgovarajuću vrstu dohotka.

(1) Poreska kartica u smislu ovog zakona je dokument koji sadrži podatke o poreskom
obvezniku, podatke za ostvarivanje prava na umanjenje poreske osnovice i podatke o obračunu
dohotka, poreza na dohodak i umanjenja poreske osnovice.
(2) Poreski obveznik može imati samo jednu poresku karticu koja ima trajno važenje i koju je
Poreska uprava dužna izdati na zahtjev tog poreskog obveznika.
(3) Isplatilac može umanjiti poresku osnovicu prilikom obračuna poreza po odbitku samo
poreskom obvezniku koji mu je predao svoju poresku karticu.
(4) Ako poreski obveznik ima više isplatilaca, dužan je da odabere kod koga će isplatioca predati
poresku karticu.
(5) Izmjene podataka u poreskoj kartici može vršiti samo Poreska uprava.

Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju oblik i sadržaj poreskih prijava i poreske kartice.

(1) Porez na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta poreskog obveznika za dohotke
ostvarene po osnovu:
1) ličnih primanja,
2) autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine,
3) kapitala,
4) kapitalnih dobitaka iz člana 36. stav 1. ovog zakona i
5) ostalog dohotka.
(2) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se prema mjestu registrovanja djelatnosti, a
ukoliko se djelatnost obavlja u više mjesta, jedno od tih mjesta obveznik je dužan da odredi kao
poslovno sjedište u svrhu izvršavanja poreskih obaveza.
(3) Porez na dohodak od kapitala ostvaren od zakupa ili podzakupa nepokretne imovine i
kapitalnih dobitaka od nepokretne imovine plaća se prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi.
(4) Nerezident plaća porez na dohodak prema mjestu ostvarenja prihoda, izuzev nerezidenta iz
člana 6. stav 7. ovog zakona, koji plaća porez na dohodak prema mjestu prebivališta.
(5) Dohodak iz stranih izvora plaća se u skladu sa članom 45. stav 1. ovog zakona.

Poreski obveznici za prihode iz člana 59. stav 1. t. 1. do 5. ovog zakona plaćaju porez do 10. u
mjesecu za prethodni mjesec.

Poreski obveznik rezident, osim kvalifikovanog investitora iz člana 43. ovog zakona, koji
ostvaruje dohodak u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu, kao i obveznik
koji ostvaruje lična primanja ili ostali dohodak kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva
strane zemlje, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika ili službenika takvog
predstavništva, odnosno organizacije koja ima diplomatski imunitet, ako nije izuzet u skladu sa

članom 9. ovog zakona, obavezan je da u roku od sedam dana od dana naplate primanja sam
obračuna i uplati porez po odbitku, ako taj porez ne obračuna i ne uplati isplatilac, te da podnese
godišnju poresku prijavu.

(1) Ako fizičko lice iz Republike Srpske ostvari dohodak u drugim dijelovima Bosne i
Hercegovine ili u inostranstvu, a ostvareni dohodak se oporezuje i u Republici Srpskoj i u drugim
dijelovima Bosne i Hercegovine i u inostranstvu, u tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u
drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu umanjuje se od poreza na dohodak u
Republici Srpskoj.
(2) Umanjenje poreza na dohodak u Republici Srpskoj za plaćene poreze u drugim dijelovima
Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu u poreskom periodu ne može preći visinu poreza na
dohodak izračunatog primjenom stope poreza na dohodak Republike Srpske za poreskog
obveznika za taj poreski period.
(3) Obvezniku poreza na dohodak u Republici Srpskoj može se umanjiti porez na dohodak koji je
platio u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu isključivo na osnovu
vjerodostojne dokumentacije ovjerene od strane nadležnog organa kod koga je porez plaćen.

Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dohodak vrši se u skladu sa odredbama zakona kojim se
uređuje poreski postupak.

(brisano)

Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo finansija, a inspekcijski nadzor vrši
Poreska uprava.

GLAVA XIIa

KAZNENE ODREDBE

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kazniće se za prekršaj isplatilac dohotka
pravno lice ukoliko iznos sredstava od korištenja ličnog odbitka iz člana 10. ovog zakona ne
isplati poreskom obvezniku (član 10. st. 4. i 7. i član 58. stav 2).
(2) Novčanom kaznom od 1.500 KM do 4.500 KM kazniće se za prekršaj isplatilac dohotka
fizičko lice ukoliko iznos sredstava od korištenja ličnog odbitka iz člana 10. ovog zakona ne
isplati poreskom obvezniku (član 10. st. 4. i 7. i član 58. stav 2).
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se i
odgovorno lice u pravnom licu.

(1) Isplatilac dohotka pravno lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu koji je u
visini poreza koji je trebalo da bude plaćen po odbitku ukoliko prilikom isplate dohotka ne odbije
porez od poreske osnovice i ne uplati na propisane uplatne račune (član 61. stav 5).
(2) Isplatilac dohotka fizičko lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu koji je u
visini poreza koji je trebalo da bude plaćen po odbitku ukoliko prilikom isplate dohotka ne odbije
porez od poreske osnovice i ne uplati porez na propisane uplatne račune (član 61. stav 5).
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se i
odgovorno lice u pravnom licu.

Na ostale povrede ovog zakona koje imaju obilježja prekršaja, kao i sankcije i odgovornost za
prekršaje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje poreski postupak.

GLAVA XIII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ministar finansija u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeće:
1) Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje i umanjenje poreske osnovice
poreza na dohodak (član 10. stav 10),
2) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja knjiga i evidencija i pravila za usklađivanje prihoda i
rashoda od samostalne djelatnosti (član 27. stav 6),
3) Pravilnik o vrsti i visini troškova neophodnih za ostvarivanje prihoda po osnovu autorskih
prava, prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine (član 30. stav 3),
4) Pravilnik o uslovima, načinu i postupku ostvarivanja prava na oporezivanje dohotka iz stranih
izvora (član 46. stav 7),
5) Pravilnik o načinu utvrđivanja tržišne vrijednosti transakcija između povezanih lica (član 57.
stav 3) i
6) Pravilnik o obliku i sadržaju poreskih prijava i poreske kartice (član 63).

Do donošenja pravilnika iz člana 71. ovog zakona primjenjuje se Pravilnik o primjeni Zakona o
porezu na dohodak ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 22/11, 22/14 i 2/15), u dijelu u
kojem odredbe tog pravilnika nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Na dohotke od ličnih primanja koji su ostvareni prije stupanja na snagu ovog zakona
primjenjivaće se odredbe zakona koji je bio na snazi posljednjeg dana u mjesecu za koji se
isplaćuje dohodak od ličnih primanja.

Nakon stupanja na snagu ovog zakona poreskim obveznicima koji se izjasne da budu
oporezovani kao mali poljoprivrednici, porez za 2023. godinu utvrdiće se u skladu sa odredbama
ovog zakona.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak ("Službeni glasnik
Republike Srpske", br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10, 1/11 i 107/13).

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1.
septembra 2015. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik RS", br. 66/2018)

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1.
septembra 2018. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik RS", br. 105/2019)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik RS", br. 123/2020)

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara
2021. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik RS", br. 49/2021)

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. jula 2021.
godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik RS", br. 119/2021)

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara
2022. godine.

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 56/2022)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".
Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 112/2023)

Ovaj zakon se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara
2024. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 110/2024)

Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara
2025. godine.