Zakon o porezu na dohodak FBiH

(1) Ovim Zakonom propisuje se na čin
utvrđivanja i pla ćanja poreza na dohodak
fizičkih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija).
(2) Pripadnost prihoda od poreza na dohodak
fizičkih lica utvr đuje se prema posebnim
propisima.

2. Porezni obveznik

(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident
Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak,
i to:
1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji
Federacije i izvan teritorije Federacije,
2) nerezident koji obavlja samostalnu
djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na
teritoriji Federacije,
3) nerezident koji obavlja nesamostalnu
djelatnost na teritoriji Federacije,
4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji
Federacije od pokretne i nepokretne imovine,
autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja
kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja
rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv
prema ovom Zakonu.
(2) Kada više fizi čkih lica zajedni čki ostvaruje
dohodak porezni obveznik je svako fizi čko lice
posebno i to za udio koji ostvari u tako
ostvarenom dohotku.
(3) Rezidentom Federacije, u smislu ovog
Zakona, smatra se fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na teritoriji Federacije,
2) na teritoriji Federa cije neprekidno ili sa
prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem
poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Federaciji a na osnovu
obavljanja nesamostalne djelatnosti van
područja Federacije ostvaruje prihode iz
federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i
Hercegovine.
(4) Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju
se i fizi čka lica-povratnici koji su ostvarili
povratak na podru čje Republike Srpske i/ili
Brčko Distrikta kao i druga fizi čka lica koja
imaju prebivalište na podru čju Republike
Srpske i/ili Br čko Di strikta a koja ostvaruju
dohodak od
nesamostalne djelatnosti kod
poslodavaca koji imaju sjedište na podru čju
Federacije.
(5) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona,
smatra se fizi čko lice koje na teritoriji
Federacije nema prebivalište i stalno boravište,
a koje na teritoriji Federa cije boravi manje od
183 dana.
(6) Pod stalnim mjestom poslovanja
podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost
registrirana.

3. Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju

(1) Obavezi obrač unavanja i pla ćanja poreza
na dohodak ne podliježu sljedeć a fizi čka lica
koja imaju prebivalište na teritoriji Federacije:
1) šefovi stranih diplomatskih misija,
2) osoblje stranih diplomatskih misija i članovi
njihovih doma ćinstava, ukoliko nisu državljani
Bosne i Hercegovine,
3) šefovi stranih konzulata i konzularni
funkcioneri ovlašteni da obavljaju konzularne
funkcije i članovi njihovih doma ćinstava,
ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine,
4) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku
pomoć Organizacije ujedinjenih naroda i njenih
specijaliziranih agencija, ukoliko nisu državljani
Bosne i Hercegovine,
5) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i
osoblje konzulata, ako su ta lica pripadnici
države koja ih je odaslala,
6) po časni konzuli stranih država za primanja
koja dobijaju od države koja ih je imenovala za
vršenje konzularnih funkcija, ako nisu
državljani Bosne i Hercegovine,
7) fizička lica koja rade kao posluga u stranim
diplomatskim i konzularni m predstavništvima i
međunarodnim organizacijama, ukoliko nisu
državljani Bosne i Hercegovine, i to na
dohodak koji ostvare od svoje države ili
međunarodne organizacije na osnovu pla će i
drugih nadoknada za svoju diplomatsku,
konzularnu i druge aktivnosti.
(2) Oporezivanju ne podliježu fizi čka lica -
rezidenti Federacije koja se nalaze u radnom
odnosu sa Uredom visokog predstavnika za
Bosnu i Hercegovinu (Office of the High
Representative - OHR).

2

4. Predmet oporezivanja

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje
porezni obveznik ostvari od:
1) nesamostalne djelatnosti,
2) samostalne djelatnosti,
3) imovine i imovinskih prava,
4) ulaganja kapitala,
5) učešće u nagradnim igrama i igrama na
sreću.

5. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne
smatraju dohotkom su:
1) prihodi na osnovu u češća u raspodjeli dobiti
privrednih društava (dividende ili udjeli),
2) penzija rezidenta, bilo da je ste čena u
inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini,
3) pomo ći i druga primanja ostvarena na
osnovu posebnih propisa o pravima ratnih
vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plaće,
4) socijalne pomoć i, primanja odnosno
donacije koje fizi čka lica ostvaruju po osnovu
darovanja pravnih i fizi čkih lica za zdravstvene
potrebe (operativne zahvate, lije čenja,
nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja
nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim
zdravstvenim osiguranjem,
5) dje čiji dodatak i nov čana sredstava za
opremu novorođenčeta,
6) nasljedstva i pokloni na koje se porez plać a
prema drugim federalnim ili kantonalnim
propisima,
7) prihodi od prodaje imovine koja je korištena
u lične svrhe,
8) nadoknada štete u sluč aju elementarnih
nepogoda,
9) isplata osigurane sume ili druge naknade
štete na činjene na imovini u iznosu koji je
upotrijebljen za zamjenu ili popravku ošte čene
imovine,
10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u
novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano
znanje u kvizovima i drugim sli čnim
takmičenjima,
11) prihodi zaposlenika na osnovu naknada,
pomoći i/ili nagrada isplaćeni od p
oslodavca za
jedan porezni period najviše do iznosa
utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o
porezu na dohodak,
12) nagrade za izuzetna dostignu ća u oblasti
obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje dodjeljuju
organi vlasti povodom obilježavanja zna čajnih
datuma.

6. Prihodi na koje se ne plaća porez na
dohodak

Porez na dohodak ne plaća se na:
1) mjese čne prihode na osnovu naknada za
vrijeme nezaposlenosti i sprije čenosti za rad
koji su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda,
2) prihode invalidnih lica koja su zaposlena u
privrednom društvu, ustanovi ili radionici za
radno i profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju invalida,
3) prihode na osnovu naknada za tjelesna
oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i
naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu,
4) prihode na osnovu naknada šteta
zaposlenicima po osnovu posljedica nesre će
na radu,
5) prihode na osnovu nagrada članovima
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine i nagrada za tehnič ko-tehnološke
inovacije,
6) naknade osuđ enim licima za vrijeme
odsluženja kazne u odgojno-popravnim,
odnosno kazneno-popravnim ustanovama,
7) mjese čne prihode na osnovu stipendija
učenika i studenata na redovnom školovanju, a
najviše do iznosa od 75% prosječne neto plaće
po zaposlenom u Federaciji, prema
posljednjem objavljenom podatku nadležnog
organa za statistiku,
8) prihode koje ostvare učenici i studenti putem
učeničkih i studentskih zadruga u toku jedne
kalendarske godine do iznosa od četiri
prosječne mjese čne pla će zaposlenih u
Federaciji prema pos ljednjem objavljenom
podatku Federalnog zavoda za statistiku,
9) nagrade u čenicima i studentima osvojene
na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i
organiziranim školskim i visokoškolskim
takmičenjima, do visine d
vije prosje čne neto
plaće po zaposlenom u Federaciji, prema
posljednjem objavljenom podatku nadležnog
organa za statistiku
10) naknade plaća isplaćenih licima za vrijeme
trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije
kriv,
11) prihode na osnovu kamate na štednju u
bankama, štedionicama i štedno-kreditnim
zadrugama, bankovnim ra čunima (žirora čun,
devizni ra čuni i dr.) i kamate na državne
obveznice,
12) prihode po osnovu zateznih kamata na
isplaćene pla će i razlike plać a po odlukama
nadležnih sudova;
13) prihode fizič kih lica po osnovu ispla ćenih
premija životnog osiguranja koji imaju karakter
štednje, kao i ispla ćene prihode po osnovu

3

dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje
isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje
koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a koji
potiču od uplaćenih premija na koje su pla ćeni
obavezni doprinosi i porez na dohodak.
14) dobici ostvareni u češćem u nagradnim
igrama koje organizuju privredna društva u
propagandne svrhe, a koji se isklju čivo odnose
na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog
proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna
vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00
KM.

7. Osnovica poreza na dohodak

(1) Osnovicu poreza na dohodak rezidenta
predstavlja razlika izme đu ukupnih oporezivih
prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i
ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi
sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak,
rashodi nužni za sticanje tog prihoda i li čni
odbitak).
(2) Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta
iz člana 2. stav (1) ta č. 3) i 4) ovog Zakona
predstavlja isplaćeni dohodak.
(3) Prihodi i rashodi na osnovu kojih se utrđ uje
oporezivi dohodak utvr đuju se po principu
blagajne.

8. Porezni period

(1) Porez na dohodak utvr đuje se i pla ća za
kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezni
period).
(2) Porezni period može biti kra ći od
kalendarske godine u slučaju ako:
1) rezident u toku kalendarske godine postane
nerezident ili obrnuto,
2) prema odredbama ovog Zakona, rezidentu
postaje ili prestaje svojstvo poreznog
obveznika.
(3) U slučajevima iz stava (2) ovog člana prava
iz ovog Zakona ra čunaju se u korist poreznog
obveznika na pune mjesece.

9. Stopa poreza na dohodak

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA

A. Dohodak od nesamostalne djelatnosti

(1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti
smatra se: bruto pla ća koju zaposleniku
isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o
radu, odnosno radnog odnosa ili daje u
stvarima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu
premija i drugih prihoda za rad obavljen prema
njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6.
ovog Zakona.
(2) Oporezivim prihodima od nesamostalne
djelatnosti smatraju se i:
1) dodatni prihodi na osnovu naknada, pomo ći
i sl. koje poslodavac isplati zaposlenicima
iznad iznosa utvr đenih Pravilnikom o primjeni
Zakona o porezu na dohodak,
2) plaće koje umjesto poslodavca isplati drugo
lice,
3) zaostale pla će odnosno razlike pla ća koje
se odnose na protekle porezne periode, a koje
se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju
u teku ćem poreznom periodu na osnovu
sudske presude osim iznosa zateznih kamata
koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim
prihodom od nesamostalne djelatnosti,
4) svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa
nesamostalnom djelatnošću.
(3) Koristi koje su primljene na osnovu
nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:
1) korištenje vozila i drugih sredstava za li čne
potrebe,
2) smještaj, hrana kao i korištenje drugih
dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni
koja je niža od tržišne cijene,
3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa
kamatnom stopom koja je niža od tržišne
kamatne stope,
4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca,
5) izmirivanje ili oprost dužni čke obaveze od
poslodavca.
(4) Prihodi koji ne ulaze u dohodak od
nesamostalne djelatnost i i koji ne podliježu
oporezivanju su:
1) pomo ć za gubitke nastale kao posljedica
elementarnih nepogoda i pomo ći po osnovu
ozljeda i bolesti koje ispla ćuje poslodavac
zaposleniku ili članu njegove porodice do
visine utvrđene posebnim propisima,
2) hrana koju poslodavac osigurava
zaposlenicima u svojim prostorijama do
vrijednosti naknade za topli obrok utvr đene
posebnim propisima,
3) smještaj koji poslodavac osigurava
zaposleniku na mjestu gdje se obavlja
djelatnost, ako je neophodno korištenje

4

smještaja za zaposlenika s ciljem obavljanja
radnog zadatka,
4) smještaj i pla ćanje troškova smještaja
osiguranog za javne dužnosnike zaposlene u
diplomatskim i konzularnim predstavništvima u
inozemstvu i druge naknade ispla ćene do
visine utvrđene posebnim propisima,
5) poklon(i) koje poslodavci daju zaposleniku
jedanput ili više puta u toku poreznog perioda
povodom državnih i/ili vjerskih praznika ili
jubileja firme, č ija ukupna vrijednost nije viša
od 30% prosje čne mjese čne neto plać e
isplaćene u Federaciji prema posljednjem
objavljenom podatku nadležnog organa za
statistiku,
6) otpremnine u slu čaju otkaza ugovora o radu
u skladu sa č lanom 100. Zakona o radu
("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99,
32/00 i 29/03) i Općim kolektivnim ugovorom.

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda
prilikom utvr đivanja dohotka od nesamostalne
djelatnosti smatraju se upla ćeni obavezni
doprinosi iz plaće i to doprinos za:
1) penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem
tekstu: PIO),
2) zdravstveno osiguranje,
3) osiguranje od nezaposlenosti.

B. Dohodak od samostalne djelatnosti

(1) Dohotkom od samostalne djelatnosti
smatra se dohodak koji fizi čko lice ostvari
samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti
kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim
zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka.
(2) U dohotke od samostalne djelatnosti
ubrajaju se dohoci od:
1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu,
2) poljoprivrede i šumarstva,
3) slobodnih zanimanja,
4) drugih samostalnih djelatnosti.
(3) Slobodnim zanimanjima, u smislu stava (2)
tačka 3) ovog člana, smatraju se:
1) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika,
poreznih savjetnika, samostalnih ra čunovođa,
inženjera, arhitekata, prevodilaca, turisti čkih
vodiča i druge slične djelatnosti,
2) samostalna djelatnost naučnika, književnika,
izumitelja i druge slične djelatnosti,
3) samostalna pred
avačka djelatnost, odgojna
djelatnost i druge slične djelatnosti,
4) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i
sportista.
(4) Drugim samostalnim djelatnostima, u
smislu stava (2) ta čka 4) ovog člana, smatraju
se:
1) djelatnost č lanova predstavni čkih organa
vlasti,
2) djelatnost č lanova skupština i nadzornih
odbora privrednih društava, upravnih odbora,
stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji
nemaju svojstvo zaposlenika u sudu,
3) povremene samostalne djelatnosti kao što
su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika,
stručnjaka, novinara, sudskih vještaka,
trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i
delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju
uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu
djelatnost.
(5) Dohodak ostvaren korištenjem prirodnih
bogatstava zemlje i upotrebom proizvoda
dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se
dohotkom od samostalne djelatnosti u
poljoprivredi i šumarstvu. Fizi čko lice koje
ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i
šumarske djelatnosti obveznik je poreza na
dohodak ako je, na osnovu ove djelatnosti,
istovremeno i obveznik poreza na dodatu
vrijednost.

1. Porezna osnovica

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti
predstavlja razliku izme đu poslovnih prihoda i
poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom
periodu.
(2) Porezna osnovica utvr đuje se primjenom
principa blagajne.

2. Poslovni prihodi

(1) Poslovnim prihodom (u daljnjem tekstu:
prihod) od samostalne djelatnosti smatraju se
svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni
u gotovini, stvarima i uslugama, koji su
ostvareni samostalnim ili zajednič kim
obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li
je fizičko lice registrirano ili ne za obavljanje te
djelatnosti.
(2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine
(izuzev gotovine) ili usluga, iznos prihoda
jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine
ili izvršene usluge.

5
(3) Tržišna vrijednost, u smislu stava (2) ovog
člana, predstavlja iznos koji bi samostalni
nepovezani kupac platio samostalnom
nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na
istom mjestu za ista ili sli čna dobra i usluge
pod uvjetima fer konkurencije.
(4) Prihodom od samostalne djelatnosti
smatraju se i tržišne vrijednosti ekonomskih
dobara i usluga izuzetih i datih bez naknade ili
po cijeni nižoj od tržišne cijene, a čije
izuzimanje nije uslijedilo na osnovu obavljanja
samostalne djelatnosti.

3. Poslovni rashodi

(1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu:
rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su
plaćeni troškovi u toku jednog poreznog
perioda koji su u potpunosti izri čito i direktno
povezani sa obavljanjem te samostalne
djelatnosti.
(2) Fizička lica - obveznici poreza na dohodak
koji obavljaju registrovanu samostalnu
djelatnost, obrtni čku ili djelatnost sli čnu
obrtničkoj, bilo kao osnovno, dopunsko ili
dodatno zanimanje, koja za obavljanje
registrovane djelatnosti nabavljaju robu,
odnosno materijal i sirovine, dužni su na kraju
poslovne godine sa stanjem na dan 31.
decembra, izvršiti popis zaliha robe, odnosno
sirovina i materijala na zalihama odnosno u
gotovim proizvodima, i to: po nabavnoj
vrijednosti sa ura čunatim porezom na dodatu
vrijednost, ako nisu registrovani PDV
obveznici; po nabavnoj vrijednosti bez poreza
na dodatu vrijednost, ako su registrovani PDV
obveznici.
(3) Stanje utvrđeno popisom ne prenosi se i ne
iskazuje u Knjizi prihoda i rashoda kao početno
stanje za narednu godinu. Nabavna vrijednost
robe odnosno materijala i sirovina za
obavljanje djelatnosti za koju je porezni
obveznik registrovan smatra se poslovnim
rashodom ako je ista iskazana u Knjizi prihoda
i rashoda ovjerenoj u Poreznoj upravi na
osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci
i plaćanju iste.
(4) Porezni obveznici iz stava (2) u Knjizi
prihoda i rashoda, kao poslovni rashod za
jedan porezni period mogu iskazati nabavnu
vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala
koji su nabavili i platili u toku poreznog perioda.
(5) Rashodi koji su predmet odbitka su i:
1) godišnje takse ili obaveze pla ćene stručnim
udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko
su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog
obveznika,
2) naknade za ishranu za vrijeme rada (topli
obrok) zaposlenicima u prostorijama
poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu
utvrđenu posebnim propisima,
3) rashodi koji su nastali korištenjem
automobila za obavljanje samostalne
djelatnosti poreznog obveznika, uklju čujući
gorivo i održavanje automobila,
4) plaćeni doprinosi za zaposlenike i za sebe u
skladu sa po
sebnim propisima,
5) troškovi nastali u vezi sa edukacijom
zaposlenika, kao i učenjem stranih jezika,
6) koristi ili naknade date zaposlenicima koje
su uklju čene u pla će zaposlenika do
propisanog iznosa,
7) pla ćena posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesre ća, op ća vodna
naknada, naknada za koriš ćenje op ćekorisnih
funkcija šume i članarina turističkih zajednica i
druge naknade koje su u vezi sa djelatnoš ću
poreznog obveznika, do visine utvr đene
posebnim propisima;
8) pla ćeni porez na imovinu i takse koji se
priznaje prema ovom Zakonu;
9) kamate na kredite i kamate na pozajmice u
svrhu poslovanja,
10) nagrade zaposlenicima ispla ćene u skladu
sa posebnim propisima;
11) troškovi putovanja u skladu sa posebnim
propisima.
(6) Rashodi koji se priznaju u procentualnom
iznosu su:
1) oglašavanje, odnosi sa javnoš ću i
promotivni materijal u visini do 3% prihoda
ostvarenog u prethodnoj godini,
2) troškovi reprezentacije u visini do 1%
prihoda ostvarenog u prethodnoj godini,
3) sponzorstvo u visini do 1% prihoda
ostvarenog u prethodnoj godini u svrhu
podrške nau čnih, zabavnih i sportskih
aktivnosti koje se obavljaju unutar Federacije,
4) donacije u visini do 0,5% prihoda
ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi,
predmetima ili novcu dozna čenom na
žiroračun, u kulturne, odgojno-obrazovne,
naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i
vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja
djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim
propisima. Izuzetno, donacija iznad propisanog
iznosa priznaje se u cijelosti, pod uvjetom da je
data na osnovu odluka nadležnih ministarstava
o provedbi i finansiranju posebnih programa i
akcija u cilju općeg društvenog interesa, ali ne i
za redovnu djelatnost primaoca donacije
(pokloni).

6
(7) Licima koja ostvaruju dohodak od
povremene samostalne djelatnosti iz člana 12.
stav (4) ta čka 3) ovog Zakona, rashodi se
priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda.
(8) Licima koja kao nau čnici, umjetnici,
stručnjaci, novinari i druga lica u okviru
djelatnosti iz člana 12. stav (4) ta čka 3) ovog
Zakona ostvaruju autorske naknade, rashodi
se priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda
ili u stvarnom iznosu.
(9) Rashodima koji se ne mogu odbiti smatraju
se:
1) plaćeni porezi na dohodak u Federaciji,
2) nov čane kazne, kamate i kazne koje su
dospjele zbog kršenja bilo kojeg Zakona,
3) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem
dohotka,
4) rashodi koji su registrirani u poslovnim
knjigama za koje ne postoji Dokumentacija,
5) premije osiguranja koje plaća poslodavac za
svog zaposlenika, izuzev ukoliko su premije
uključene u plaću zaposlenika,
6) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem
povezanih lica u mjeri u kojoj prelaze tržišnu
vrijednost dobara ili usluga na tržištu,
7) gubitak od prodaje ili prijenosa bilo koje
imovine između povezanih lica,
8) donacije političkim strankama.

4. Amortizacija

(1) Amortizacija se može priznati kao rashod
za stalna sredstva koja su unesena u popis
dugotrajne imovine na način i po stopama koje
su propisane podzakonskim aktom koji donosi
federalni ministar finansija (u daljnjem tekstu:
ministar).
(2) Imovina koja se amortizuje, a čija je
nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM,
može se odbiti u cijelosti u godini nabavke pod
uvjetom da je imovina stavljena u funkciju.
(3) Nabavna vrijednost ra čunarskog hardvera i
softvera može se odbiti u cijelosti u godini
nabavke pod uvjetom da su oni stavljeni u
funkciju.
(4) Amortizacija se priznaje samo na sredstva
koja se koriste na te ritoriji Federacije. (5)
Ministar donosi propis o na činu obra čuna
ubrzane amortizacije.

5. Zajedničko poslovanje

(1) Ako više lica ostvaruje dohodak
zajedničkim obavljanjem samostalne
djelatnosti, svako od njih pla ća porez na
dio
koji mu pripada od zajedni čki ostvarenog
dohotka.
(2) Dohodak koji ostvari fizičko lice zajedničkim
obavljanjem samostalne djelatnosti iz člana 12.
stav (2) tač. 1), 2) i 3) ovog Zakona utvrđuje se
kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom
od učesnika u dohotku u omjeru koji je utvr|en
međusobnim ugovorom, a ako to nije utvr đeno
ugovorom dohodak se dijeli na jednake
dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada
pojedincu na osnovu zajedni čki ostvarenog
dohotka utvr đenog na osnovu stava (2) ovog
člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih
ostvario za svoj rad, kao i druge naknade, ako
su kao poslovni rashodi smanjile zajedni čki
ostvareni dohodak. Od dijela dohotka ili
gubitka svakog lica utvr đenog prema stavu (2)
ovog člana odbijaju se rashodi koji su nastali
pojedinom licu, a koji kao poslovni rashodi nisu
uticali na smanjenje dohotka od zajedni čke
djelatnosti.
(4) Lica koja ostvaruju zajedni čki dohodak
obavezna su imenovati nosioca zajedni čke
djelatnosti koji je odgovoran za vo đenje
poslovnih knjiga, pla ćanje poreznih i drugih
obaveza, podnošenje prijava i izvršavanje
drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz
zajedničke djelatnosti i zajedni čke imovine i
imovinskih prava. Nerezident kao supoduzetnik
ne može biti imenovan za nosioca zajedni čke
djelatnosti. Ukoliko nosilac zajedni čke
djelatnosti nije imenovan, imenovat će ga
nadležna organizaciona jedinica Porezne
uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Porezna uprava).
(5) Nosilac zajedni čke djelatnosti iz stava (4)
ovog člana obavezan je po isteku poreznog
perioda u zakonom propisanom roku podnijeti
prijavu o utvr đenom dohotku od zajedni čke
djelatnosti nadlež
noj organizacionoj jedinici
Porezne uprave prema svom prebivalištu,
odnosno mjestu registracije djelatnosti.

6. Zajednički dohodak od imovine i imovinskih
prava

Zajednički dohodak od imovine i imovinskih
prava utvr đuje se prema odredbama čl. 20. i
21. ovog Zakona.

7

7. Poslovne knjige i evidencije

(1) Obveznik poreza koji obavlja samostalnu
djelatnost iz člana 12. stav (2) ta č. 1), 2) i 3)
ovog Zakona dužan je utvrditi dohodak na
osnovu podataka iz propisanih poslovnih knjiga
i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stava (1)
ovog člana su: knjiga prihoda i rashoda, knjiga
prometa, popisna lista dugotrajne imovine i
evidencije o potraživanjima i obavezama.
(3) Porezni obveznik dužan je u knjizi prihoda i
rashoda ili drugim evidencijama osigurati
podatke o ostvarenom dnevnom prometu.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu
uslugu porezni obveznik dužan je izdati račun.
(5) Poslovne knjige i evidencije vode se po
principu blagajne. Princip blagajne zna či da se
za poreznog obveznika prihod smatra stvarno
primljenim prihodom u trenutku kada je
poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje
i/ili kada je primljen u njegovu korist, a rashodi
se smatraju rashodom kada su plaćeni.

C. Dohodak od imovine i imovinskih prava

1. Dohodak od imovine

(1) Dohodak od imovine uklju čuje prihod
ostvaren:
1) iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade,
zemljišta i dr.),
2) otuđenjem nekretnina,
3) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i
druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni
predmeti ne služe za obavljanje samostalne
djelatnosti.
(2) Otu đenjem nekretnina, u smislu stava (1)
tačka 2) ovog člana, smatra se prodaja,
zamjena i drugi prijenos nepokretne imovine uz
naknadu.
(3) Izuzetno, u smislu ovog Zakona, otuđenjem
nekretnina smatra se i prijenos nepokretne
imovine bez naknade (poklon i sl.) ukoliko se
na takav prijenos ne pla ća porez na osnovu
drugih federalnih ili kantonalnih propisa.
(4) Poreznu osnovicu kod otu đenja nekretnina
čini razlika izme đu prihoda utvr đenog prema
tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i
nabavne vrijednosti uve ćane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
(5) Prihodi ostvareni davanjem u zakup i
prodajom zemljišta koje se može
koristiti u
poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz
oblasti šumarstva, a koje se do sada nije
koristilo u ove svrhe, smatraju se dohotkom od
imovine.
(6) Rashodi nastali prilikom otu đenja
nekretnina mogu se priznati u stvarnom
iznosu.
(7) Rashodi vezani za prihod od iznajmljivanja:
1) Porezni obveznik ima mogu ćnost odbijanja
stvarnih troškova po principu blagajne ili
priznavanja troškova u procentu od ostvarenog
prihoda.
2) U slu čaju kada se porezni obveznik odlu či
za procentualno odbijanje troškova taj metod
mora se primjenjivati tokom teku ćeg poreznog
perioda i tokom pet narednih uzastopnih
poreznih perioda i to na sve dohotke od
iznajmljivanja imovine.
(8) Troškovi koji se priznaju u procentu od
prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja
imovine iznose:
1) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja
nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i
pokretne imovine,
2) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja
stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za
koje je plaćena boravišna taksa.
(9) Nekretninama se, u smislu stava (1) ta čka
2) ovog člana, smatraju zemljišta, ku će,
stanovi i sl. Ne oporezuje se dohodak ostvaren
prodajom nekretnina koje su do otu đenja
služile za stanovanje poreznog obveznika i/ili
uzdržavanih članova njegove uže porodice,
kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina
nakon tri godine od dana sticanja tih
nekretnina.

2. Dohodak od imovinskih prava

(1) Prihod od imovinskih prava uklju čuje
prihode ostvarene otu đenjem, odnosno
prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim
prijenosom, uz naknadu, autorskih prava,
patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja
se sastoji samo od prava.
(2) Dohodak od vremenski ograni čenog
ustupanja prava koji se odnosi na autorska
prava i prava industrijskog vlasništva (prava na
iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na

8

tehnološki postupak, poslovne adresare i
drugo), oporezuje se kao dohodak od
imovinskih prava samo onda kada se ne radi o
dohotku koji se oporezuje kao dohodak od
samostalne djelatnosti.
(3) Osnovicu oporezivanja dohotka od
imovinskih prava č ini razlika izme đu prihoda
utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti imovinskog
prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz
naknadu i nabavne vrijednosti uve ćane za rast
proizvođačke cijene industrijskih proizvoda.
(4) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda
ostvarenog prodajom imovinskih prava priznaju
se u stvarnom iznosu na osnovu principa
blagajne.
(5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda
ostvarenih od vremenski ograni čenog
ustupanja imovinskih prava iznose 20% od
prihoda ostvarenog po tom osnovu.

D. Dohodak od ulaganja kapitala

(1) Prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu
oporezivanju su:
1) prihodi ostvareni na osnovu kamata od
zajmova,
2) prihodi ostvareni od ispla ćenog kapitala od
dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog,
penzionog) ušte đenog od premija na koje
korisniku osiguranja nisu obra čunati i pla ćeni
obavezni doprinosi i porez na dohodak.
(2) Kod utvr đivanja dohotka od ulaganja
kapitala rashodi se ne mogu odbiti.

E. Dohodak od nagradnih igara i igara na
sreću

(1) Dohodak od nagradnih igara i igara na
sreću čini vrijednost svake pojedina čne
nagrade ili dobitka ostvarenog u češćem u
nagradnim igrama i igrama na sreć u koji je
dobitniku ispla ćen u novcu, proizvodu/ ima,
uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i
dobitaka iz člana 5. stav (1) tačka 10) i člana 6.
stav (1) tač ka 14) ovog zakona i dobitaka čija
pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od
100,00 KM.
(2) Osnov
icu za obra čun poreza na dobitke iz
stava (1) ovog člana, čini svaki pojedina čno
ostvareni dobitak čija je vrijednost ve ća od
100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren
učešćem u nagradnim igrama u skladu sa
članom 6. stav (1) ta čka 14) ovog zakona, čija
je pojedina čna vrijednost ve ća od 1.000,00
KM.
(3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili
prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost
stvari, usluga i/ili prav a u momentu ostvarenja
dobitka.
(4) Kod utvr đivanja dohotka iz stava (1) ovog
člana, rashodi se ne odbijaju.

III. USKLAĐIVANJE DOHOTKA

1. Lični odbitak

(1) Prema članu 4. ovog Zakona, rezidentnim
poreznim obveznicima iz člana 2. stav (3) i (4)
ovog Zakona, ukupan iznos ostvarenog
dohotka umanjuje se za osnovni li čni odbitak u
visini od 3.600,00 KM za porezni period za koji
postoji obaveza pla ćanja poreza. Ako je
porezni period kra ći od kalendarske godine,
osnovni li čni odbitak se, prema članu 8. stav
(3) ovog Zakona, srazmjerno umanjuje i
računa se u korist poreznog obveznika na puni
mjesec.
(2) Rezidentni porezni obveznici iz člana 2.
stav (3) i (4) ovog Zakona, mogu odbiti i li čni
odbitak: 1) 0,5 osnovnog li čnog odbitka iz
stava (1) ovog člana za izdržavanog bra čnog
druga, kao i za bivšeg bra čnog d ruga kojem
plaća alimentaciju,
2) 0,5 o
snovnog li čnog odbitka iz stava (1)
ovog člana za izdržavano prvo dijete,
3) 0,7 osnovnog li čnog odbitka iz stava (1)
ovog člana za izdržavano drugo dijete,
4) 0,9 osnovnog li čnog odbitka iz stava (1)
ovog člana za izdržavano tre će i svako
sljedeće dijete, 5) 0,3 osnovnog li čnog odbitka
iz stava (1) ovog člana za svakog drugog
izdržavanog člana uže porodice,
6) 0,3 osnovnog li čnog odbitka iz stava (1)
ovog člana za utvrđenu vlastitu invalidnost, kao
i za utvr đenu invalidnost svakog člana uže
porodice koje porezni obveznik izdržava.
(3) Izdržavanim članovima uže porodice i
izdržavanom djecom iz stava (2) ovog č lana
smatraju se fizi čka lica č iji dohodak i drugi
prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne
smatraju dohotkom, u godini za koju se
utvrđuje porez na dohodak ne prelaze iznos
osnovnog li čnog odbitka iz stava (1) ovog
člana.
(4) Li čni odbitak poreznog obveznika utvr đuje
se kao zbir osnovnog lič nog odbitka iz stava

9
(1) i ličnog odbitka iz stava (2) ovog člana. Ako
više lica izdržava istog člana ili članove uže
porodice i djecu, li čni odbitak za ta lica
ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te
članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore
drugačije.
(5) Djecom se, u smislu stava (2) tač. 2), 3) i 4)
ovog člana, smatraju djeca koju roditelji,
staratelji, usvojitelji, poo čimi i pomajke
izdržavaju i djeca za koju roditelj pla ća
alimetaciju. Drugim izdržavanim članovima uže
porodice, u smislu stava (2) ta čka 5) ovog
člana, smatraju se roditelji poreznog obveznika
i roditelji njegovog bra čnog druga, te preci i
potomci u pravoj liniji ukoliko žive u
zajedničkom doma ćinstvu sa poreznim
obveznikom.
(6) Rezidentni porezni obveznik iz člana 2. stav
(3) i (4) ovog Zakona, može koristiti li čne
odbitke iz st. (1) i (2) ovog člana za period za
koji postoji obaveza pla ćanja poreza i u kojem
se lice izdržava. Period se zaokružuje u korist
poreznog obveznika na pune mjesece, a
neiskorišteni odbici se ne mogu prenositi u
naredni porezni period.
(7) Rezidentnim poreznim obveznicima iz
člana 2. stav (3) se li čni odbitak može uve ćati
u poreznom periodu i za iznos troškova koji
padaju na teret poreznog obveznika, a odnose
se na zdravstvene usluge, nabavku lijekova
registriranih u Federa ciji na osnovu recepta
izdatog od ovlaštene zdravstvene ustanove i
nabavku ortopedskih pomagala i protetskih
nadomjestaka u Federaciji, što uklju čuje i
članove uže porodice koje porezni obveznik
izdržava, pod uvjetom da ti troškovi nisu
podmireni iz osnovnog ili dopunskog
zdravstvenog osiguranja, te ako nisu
finansirani iz dobivenih donacija ili od
poslodavca. Troškovi se priznaju na osnovu
validne dokumentacije koju je izdala ovlaštena
zdravstvena ustanova (bolnice, klinike, zavodi i
dr.). Ovo se ne odnosi na troškove za hirurške
zahvate ili druge tretmane s ciljem poboljšanja
estetskog izgleda.
(8) Rezidentnim poreznim obveznicima iz
člana 2. stav (3) ovog Zakona, li čni odbitak
može se uvećati u porezn
om periodu i za iznos
kamate pla ćene na stambeni kredit koji je
porezni obveznik uzeo zbog kupovine ili
izgradnje odgovaraju ćeg stana kojim rješava
svoj stambeni problem. Li čni odbitak po ovom
osnovu može se uve ćati za iznos kamate
plaćene u poreznom periodu za koji se
utvrđuje porez na dohodak.
(9) Li čni odbitak iz st. (8) i/ili (9) ovog č lana
priznaje se nakon li čnog odbitka iz st. (1) i (2)
ovog člana u kona čnom obra čunu poreza na
dohodak na osnovu podnesene godišnje
porezne prijave i vjerodostojne dokumentacije
utvrđene podzakonskim aktom.

2. Porezni kredit

(1) Ako fizi čko lice iz Federacije stekne
dohodak u stranoj državi ili u Republici Srpskoj
ili u Br čko Distriktu Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: druga teritorija Bosne i
Hercegovine), ostvareni prihod se oporezuje i
u Federaciji i u stranoj državi ili na drugoj
teritoriji Bosne i Herc egovine. U tom sluč aju
porez na dohodak koji je pla ćen u stranoj
državi ili na drugoj teritoriji Bosne i
Hercegovine odbija se od poreza na dohodak
u Federaciji.
(2) Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji
za pla ćene poreze u inozemstvu ili na drugoj
teritoriji Bosne i Herc egovine u poreznom
periodu ne može pre ći visinu poreza na
dohodak izra čunatog primjenom stopa poreza
na dohodak Federacije za poreznog obveznika
za taj porezni period.
(3) Obvezniku poreza na dohodak u Federaciji
može se umanjiti porez na dohodak za iznos
poreza koji je platio u stranoj državi ili na
drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine isklju čivo
na osnovu validne dokumentacije koja je
ovjerena od nadležnih organa strane države ili
druge teritorije Bosne i Hercegovine.

3. Porezni gubitak

(1) Porezni gubitak koji se kod utvr đivanja
ukupnog do
hotka ne može nadoknaditi,
odnosno odbiti u poreznom periodu u kojem je
nastao, prenosi se i nadoknađ uje umanjenjem
porezne osnovice u narednim poreznim
periodima, s tim da se pravo na prijenos,
odnosno nadoknadu tog gubitka gubi istekom
pete godine od godine u kojoj je gubitak
nastao.
(2) U slu čaju nerezidenta koji obavlja
samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta
poslovanja na teritoriji Federacije, stav (1)
ovog člana se primjenjuje tako što se uzimaju
u obzir samo oporezivi prihodi i rashodi koji su
predmet odbitka, a koji se pripisuju tom
stalnom mjestu poslovanja.

10
(3) U slu čaju da fizi čko lice iz Federacije u
svom stalnom mjestu poslovanja u inozemstvu
ostvari gubitak, taj gubitak se ne može odbiti
prilikom utvr đivanja njegovog oporezivog
dohotka u Federaciji.

IV. POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE

POREZA

1. Utvr đivanje akontacije poreza na dohodak
od nesamostalne djelatnosti

(1) Akontacija poreza na dohodak od
nesamostalne djelatnosti obra čunava se i
obustavlja pri svakoj isplati pla će i/ili oporezive
naknade prema propisima koji se primjenjuju
na dan isplate, a upla ćuje se istog dana ili
prvog dana po izvršenoj isplati pla će i/ili
oporezive naknade.
(2) Obra čun, obustavu i uplatu akontacije
poreza na dohodak od nesamostalne
djelatnost vrši poslod avac ili sam obveznik
poreza. Obveznik poreza na dohodak je
zaposlenik.
(3) Akontacija poreza na dohodak od
nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod
poslodavca kojem je zaposlenik dostavio svoju
poreznu karticu, obra čunava se mjese čno od
porezne osnovice koju čine svi oporezivi
prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je
zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom
mjesecu, a umanjeni za pla ćene rashode iz
člana 11. ovog Zakona i za iznos mjese čnih
ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) i (2) ovog
Zakona primjenom stope iz člana 9. ovog
Zakona.
(4) Akontacija poreza na dohodak od
nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod
poslodavca kojem zaposlenik nije dostavio
svoju poreznu karticu, obra čunava se
mjesečno od porezne osnovice koju čine svi
oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti
koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca
u tom mjesecu, umanjeni za pla ćene rashode
iz člana 11. ovog Zakona primjenom stope od
10%.
(5) Izuzetno, zaposlenicima - rezidentnim
poreznim obveznicima iz člana 2. stav (4) ovog
Zakona, koji dohodak ostvaruju kod
poslodavaca pravnih i fizi čkih lica koja imaju
sjedište na
području Federacije, akontacija
poreza na dohodak od nesamostalne
djelatnosti obrač unava se i pla ća na poreznu
osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od
nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik
ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a
umanjeni za plaćene rashode iz člana 11. ovog
Zakona i za iznos mjese čnih ličnih odbitaka iz
člana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona.
(6) Porez na dohodak na osnovu
nesamostalne djelatnosti, koji se obra čunava
na ostvareni dohodak za rad koji u jednom
mjesecu nije trajao duže od 10 dana, odnosno
80 sati a za koji isplać eni dohodak ne iznosi
više od 250,00 KM, obra čunava se po stopi od
10% bez primjene li čnih odbitaka iz člana 24.
ovog Zakona.
(7) Obustavljeni, odnosno odbijeni i upla ćeni
porez iz stava (5) ovog člana smatra se
konačno utvrđenim porezom za porezni period,
te porezni obveznik za taj dohodak nije dužan
podnijeti godišnju poreznu prijavu. Porezni
obveznik, ukoliko želi da ostvari pravo na li čni
odbitak, može taj dohodak i upla ćene iznose
akontacije poreza unijeti u godišnju poreznu
prijavu.
(8) Strane organizacije koje ne uživaju
diplomatski imunitet u Federaciji i zaposlenici u
tim organizacijama koje imaju sjedište,
odnosno prebivalište u Federaciji, dužni su pri
isplati dohotka od nesamostalne djelatnosti
zaposlenim građanima ili stranim državljanima
obračunati porez po odbitku u skladu sa st. od
(1) do (6) ovog č lana i uplatiti ga u zakonom
propisanom roku.
(9) Porezni obveznik koji je zaposlen u
diplomatskom ili konzularnom predstavništvu
druge države, u me đunarodnoj organizaciji ili u
predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriji
Federacije ima diplomatski imunitet, kada je
obveznik poreza i prema ovom Zakonu, dužan
je sam obra čunati akontaciju poreza od
nesamostalne djelatnosti prema odredbama st.
od (1) do (5) ovog člana i uplatiti je na
propisani račun u zakonom propisanom roku.
(10) Porezni obveznik koji dohodak od
nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno
iz inozemstva dužan je na taj dohodak sam
obračunati akontaciju poreza od nesamostalne
djelatnosti na na čin iz st. od (1) do (6 ) ovog

člana i uplatiti je u roku od pet dana od dana
kada je primio dohodak.

2. Porezna kartica

(1) Iznose mjese čnih akontacija poreza na
dohodak od obavljanja nesamostalne

11

djelatnosti za zaposlenika obra čunava,
obustavlja i upla ćuje poslodavac, odnosno
isplatilac plaća i drugih oporezivih naknada za
rad. Pravo na umanjenje osnovice za obra čun
mjesečne akontacije poreza na dohodak, u
skladu sa članom 24. st. od (1) do (6) ovog
Zakona, zaposlenik sti če na osnovu svoje
porezne kartice, koju je poslodavcu, odnosno
isplatiocu naknade za rad dostavio pri
zasnivanju radnog odnosa. Na li čni zahtjev
zaposlenika poreznu karticu sa utvr đenim
faktorom njegovog li čnog odbitka besplatno
izdaje Porezna uprava. Poslodavac je poreznu
karticu dužan čuvati sve dok se to lice nalazi
kod njega u radnom odnosu.
(2) Poslodavac je dužan voditi evidencije o
isplaćenim pla ćama i drugim oporezivim
naknadama na osnovu radnog odnosa za
svakog zaposlenika posebno, sa podacima o
obračunatim i uplaćenim doprinosima iz plaće i
porezu na pla ću. Ove podatke poslodavac je
dužan do 15. u mjesecu za protekli mjesec
dostavljati nadležnoj organizacijskoj jedinici
Porezne uprave.
(3) Poslodavac je dužan do kraja februara
tekuće godine svom zaposleniku izdati potvrdu
o ukupno isplać enim pla ćama i drugim li čnim
primanjima, kao i podacima o izvršenim
poreznim odbicima u prethodnoj kalendarskoj
godini.

3. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak
od samostalne djelatnosti

(1) Akontacija poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (2) tač.
1), 2) i 3) ovog Zakona utvr đuje se u visini
godišnjeg iznosa, a na osnovu dohotka od
djelatnosti koji je utvr đen za posljednji porezni
period, a pla ća se mjese čno u visini od 1/12
godišnjeg iznosa akontacije.
(2) Po rezni obveznik
koji prvi put po činje sa
obavljanjem registrirane samostalne djelatnosti
nije dužan podnijeti prijavu za pla ćanje
akontacije poreza na dohodak za prvu godinu
poslovanja.
(3) Porezni obveznik može izmijeniti visinu
mjesečne akontacije iz stava (1) ovog člana uz
prilaganje validne dokumentacije kojom
dokazuje razloge smanjenja, odnosno
povećanja prijavljenog iznosa mjese čne
akontacije poreza na dohodak.
(4) Akontacija poreza na dohodak pla ća se
mjesečno i to do 15. u mjesecu za protekli
mjesec. (5) Porezna uprava može na osnovu
obavljenog uviđaja ili nadzora, kao i podataka
iz obra đenih godišnjih poreznih prijava, ili
drugih podataka o poslovanju obveznika
poreza sa kojima raspolaže utvrditi novi iznos
mjesečne akontacije u skladu sa odredbama
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i
Hercegovine ("Službene novine Federacije
BiH", br. 33/02 i 28/04) (u daljnjem tekstu:
Zakon o Poreznoj upravi).

4. Obračun poreza po odbitku na dohodak od
samostalne djelatnosti

(1) Porez na dohodak od samostalne
djelatnosti, koji nerezident ostvari povremenim
obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici,
sportisti, književnici i dr.), uklju čujući i
djelatnosti vezane za novinarstvo, radio,
televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi,
plaća se po odbitku od ukupne naknade po
stopi od 10% bez prava na priznavanje li čnog
odbitka iz člana 24. ovog Zakona. Na ovaj
način obra čunati i pla ćeni porez smatra se
konačnom poreznom obavezom i ostvareni
prihodi se ne iskazuju u godišnjoj poreznoj
prijavi.
(2) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu
drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav
(4) ta č. 2) i 3) ovog Zakona obra čunavaju,
obustavljaju i upla ćuju isplatioci dohotka po
stopi od 10% prilikom svake isplate. Kod
utvrđivanja akontacije poreza iz ovog osnova
ne uzima se u obzir li čni odbitak iz člana 24.
ovog Zakona.
(3) A k
ontaciju poreza na dohodak po osnovu
drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav
(4) ta čka 1) ovog Zakona obra čunavaju,
obustavljaju i upla ćuju isplatioci dohotka na
način i u rokovima iz člana 27. ovog Zakona
koji su propisani za nesamostalnu djelatnost.

5. Paušalno plaćanje poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti

(1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu
djelatnost iz člana 12. stav (1) ovog Zakona, a
koji nije obveznik poreza na dodatu vrijednost,
porez na dohodak može utvrđ ivati i plać ati u
paušalnom iznosu. Kriteriji prema kojima će se
odrediti samostalne djelatnosti za koje se
porez na dohodak može pla ćati u paušalnom

12

iznosu, kao i mjese čni iznosi paušala poreza
na dohodak utvr đuju se podzakonskim aktom
koji donosi ministar.
(2) Porezna uprava može poreznom obvezniku
ukinuti paušalno pla ćanje poreza na dohodak i
u skladu sa članom 29. ovog Zakona utvrditi i
naložiti plaćanje akontacije poreza na dohodak
ukoliko u toku godine, u postupku nadzora ili
na osnovu prikupljenih podataka o njegovim
ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario
dohodak iznad iznosa koji primjenom
propisanih stopa poreza na dohodak
premašuje utvr đeni paušalni iznos poreza, ili
da je ostvario prihode koji podliježu obavezi
plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
(3) U slu čaju iz stava (2) ovog č lana porezni
obveznik dužan je preći na utvrđivanje dohotka
od samostalne djelatnosti na na čin propisan
odredbama člana 19. ovog Zakona.

6. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak
od imovine i imovinskih prava

(1) Akontacija poreza na dohodak od imovine
koji se ostvaruje naplatom najamnine i
zakupnine plaća se mjese čno u visini 1/12 od
godišnjeg iznosa utvr đenog za prethodni
porezni period na osnovu prijave poreznog
obveznika. Kod utvr đivanja akontacije poreza
ne uzima se u obzir lič ni odbitak poreznog
obveznika. Akontaciju poreza na dohodak
plaća porezni obveznik po postupku i na na čin
iz člana 29. ovog Zakona.
(2) Porez na dohodak od imovine koji se
prema članu 20. ovog Zakona ostvaruje
iznajmljivanjem kuć a, stanova, soba i kreveta
putnicima i turistima koji pla ćaju boravišnu
taksu, obračunava se i pla ća pri svakoj naplati
najamnine. Porez se obra čunava po stopi od
10% na poreznu osnovicu koju č ini napla ćeni
iznos najamni
ne umanjen za rashode iz č lana
20. stav (8) ta čka 2) ovog Zakona bez prava
na lič ni odbitak. Obustavljeni i upla ćeni porez
smatra se konač nom pla ćenom poreznom
obavezom i ovaj dohodak na koji je pla ćen
porez po odbitku ne unosi se u godišnju
poreznu prijavu.
(3) Porez na dohodak od ustupanja imovinskih
prava obra čunava, obustavlja i upla ćuje
isplatilac dohotka kao porez po odbitku
istovremeno sa isplatom dohotka i to
primjenom stope od 10% na iznos ispla ćene
naknade umanjen za rashode iz člana 21. stav
(5) ovog Zakona, bez prava na li čni odbitak iz
člana 24. ovog Zakona. Plać eni porez smatra
se kona čnom poreznom obavezom i ovaj
dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju
poreznu prijavu.
(4) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i
imovinskih prava pla ćaju porezni obveznici na
svaki takav pojedinačno ostvareni dohodak i to
u roku iz člana 27. stav (1) ovog Zakona.
Akontacija se utvr đuje od porezne osnovice u
skladu sa čl. 20. i 21. ovog Zakona, primjenom
stope od 10%. Plać eni porez smatra se
konačnom poreznom obavezom i ovaj
dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju
poreznu prijavu.

7. Obračun poreza na dohodak od ulaganja
kapitala

(1) Porez na dohodak od kamata iz člana 22.
stav (1) tač ka 1) ovog Zakona plać a se po
odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na
umanjenje osnovice za li čne odbitke iz člana
24. ovog Zakona.
(2) Porez na dohodak na osnovu prihoda iz
člana 22. stav (1) ta čka 2) ovog Zako na plaća
se po od
bitku primjenom stope od 10%, bez
prava na umanjenje osnovice za li čne odbitke
iz člana 24. ovog Zakona.
(3) Obračunati i obustavljeni porez na dohodak
prema st. (1) i (2) ovog člana smatra se
konačnom poreznom obavezom i porezni
obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju
poreznu prijavu.

8. Obračun poreza na dohodak od nagradnih
igara i igara na sreću

(1) Porez na dohodak od nagradnih igara i
igara na sre ću iz č lana 23. stav (1) ovog
zakona, pla ća se po odbitku primjenom stope
10%, bez prava na umanjenje osnovice za
lične odbitke iz člana 24. ovog zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavu (1) ovog
člana, koji je utvr đen, obustavljen i upla ćen
smatra se kona čnom poreznom obavezom i
porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u
godišnju poreznu prijavu.
(3) Obra čun i obustavu poreza na dobitke od
nagradnih igara i igara na sre ću vrši
organizator nagradnih igara odnosno
priređivač igara na sre ću pri svakoj isplati
dobitka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, a

13

obustavljeni porez su dužni uplatiti do 15.
odnosno posljednjeg dana u mjesecu u kojem
je porez obustavljen.

9. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak

(1) Porez na dohodak, za koji je propisana
obaveza podnošenja godišnje porezne prijave,
porezni obveznik obra čunava po isteku
poreznog perioda.
(2) Porez na dohodak obra čunava se po stopi
iz člana 9. ovog Zakona na poreznu osnovicu
utvrđenu u skladu sa članom 7. ovog Zakona.
(3) Lice koje isklju čivo ostvaruje dohodak
obavljanjem samostalne djelatnosti, a
zapošljava lica sa posebnim potrebama i/ili
invalidna lica sa utvr đenim invaliditetom više
od 50%, poreznu obavezu može umanjiti za
10% za svako takvo zaposleno lice, a najviše
do iznosa koji čini 50% utvr đene porezne
obaveze, pod uvjetom da su ta lica u tom
poreznom periodu bila kod njega u radnom
odnosu u kontinuitetu najmanje 10 mjeseci.
(4) Rezidentu koji dohodak ostvari u
inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne
i Hercegovine porez na dohodak utvrdit će se
na osnovu odredbi ovog Zakona uz
priznavanje pla ćenog poreza po odbitku i
akontacija poreza na dohodak pla ćenih u
inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne
i Hercegovine.
(5) Kod utvr đivanja poreza na dohodak u
jednom poreznom periodu, a u cilju
izbjegavanja dvostrukog oporezivanja,
prednost pred odredbama ovog Zakona imaju
odredbe ratificiranih me đunarodnih ugovora ili
sporazuma (konvencija) o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
(6) Porezni obveznik dužan je u roku
propisanom za podnošenje porezne prijave u
cijelosti izmiriti obaveze na osnovu poreza na
dohodak za prethodni porezni period prema
odredbama Zakona o Poreznoj upravi.
(7) Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog
poreznog perioda na ime akontacije poreza na
dohodak uplatio iznos koji je ve ći od iznosa
godišnjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi,
više uplaćeni iznos Porezna uprava usmjerit će
za pla ćanje dospjelih poreza po drugim
osnovama. Ukoliko iznos preplate prelazi iznos
dugovanja na osnovu dospjelih pla ćanja
poreznih obaveza, obveznik se može izjasniti
da li prepla ćenim iznosom želi izmiriti budu će
obaveze ili želi da se izvrši povrat prepla ćenog
iznosa. Povrat preplaćenog izno
sa izvršit će se
u roku od 90 dana od dana isteka roka za
podnošenje porezne prijave.
(8) Pravo na povrat prepla ćenog poreza na
dohodak utvrđuje Porezna uprava donošenjem
rješenja o povratu poreza, a povrat iznosa
utvrđenog ovim rješenjem, na teku ći rač un
obveznika poreza, u roku iz stava (7) ovog
člana, vrši ministarstvo finansija kantona na
čijem području se nalazi prebivalište poreznog
obveznika

10. Porezna prijava

(1) Porezni obveznik dužan je nakon isteka
poreznog perioda, odnosno do 31. marta
tekuće godine za proteklu godinu podnijeti
godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i
sadržaja nadležnoj jedinici Porezne uprave
prema mjestu pla ćanja poreza na dohodak
utvrđenom u članu 37. ovog Zakona. Nosilac
zajedničke djelatnosti, shodno članu 17. stav
(5) ovog zakona, dužan je po isteku poreznog
perioda do kraja februara teku će godine za
proteklu godinu podnijeti Poreznoj upravi
prijavu o utvr đenom dohotku od zajedni čke
djelatnosti.
(2) Oblik i sadržaj poreznih prijava iz stava (1)
ovog člana propisuje ministar.
(3) Godišnju poreznu prijavu porezni obveznik
dužan je podnijeti Poreznoj upravi ako je u
poreznom periodu ostvario oporezive dohotke
iz više izvora utvr đenih u članu 4. ovog
Zakona, odnosno koji je ostvario dohodak na
osnovu nesamostalne djelatnosti istovremeno
iz dva ili više izvora, te onaj koji je dohodak
ostvario direktno iz inozemstva (bez
posredovanja rezidentnog poslodavca), kao i
onaj koji je ostvario dohodak za koji je, prema
ovom Zakonu, propisana obaveza podnošenja
godišnje porezne prijave ili kada Porezna
uprava zatraži od poreznog obveznika da
naknadno plati porez na osnovu nesamostalne
djelatnosti.
(4) Zaposlenik koji je u poreznom periodu
ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti
samo kod jednog poslodavca i koji u istom
poreznom periodu nije ostvario dohotke iz
drugih izvora, nije dužan podnijeti godišnju
poreznu prijavu, ako je poslodavac na sve
plaće i oporezive naknade koje mu je isplatio u
tom poreznom periodu obra čunao, obustavio i

14

uplatio porez po odbitku, odnosno postupio u
skladu sa čl. 27. i 28. stav (3) ovog Zakona.
(5) Godišnju poreznu prijavu nisu dužni
podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom
periodu ostvarili samo one dohotke za koje je
obračunat, obustavljen i upla ćen porez po
odbitku, a za koji je ovim Zakonom utvrđeno da
se taj porez smatra kona čnom poreznom
obavezom (član 27. stav (6), č lan 32. st. (2). i
(4), član 33. stav (3) i član 34. stav (2) ovog
Zakona).
(6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi
iskaže netačne ili nepotpune podatke, porez na
dohodak utvr đuje nadležna jedinica Porezne
uprave.
(7) Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o
Poreznoj upravi, ima ovlaštenje da procijeni
dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu
poreznu obavezu, odnosno podnese poreznu
prijavu u ime poreznog obveznika u slu čaju
kada porezni obveznik sam to nije u činio u
zakonom propisanom roku.

11. Mjesto plaćanja poreza

(1) Porez na dohodak od nesamostalne
djelatnosti koji ostvare rezidenti iz člana 2. stav
(3) ovog Zakona, a koji je utvr đen u skladu sa
članom 27. ovog Zakona, pla ća se prema
mjestu prebivališta poreznog obveznika.
(2) Porez na dohodak od nesamostalne
djelatnosti koji ostvare rezidenti Federacije iz
člana 2. stav (4) ovog Zakona i strani
državljani, a koji je utvr đen u skladu sa članom
27. ovog Zakona, pla ća se prema mjestu gdje
se nalazi sjedište poslodavca, odnosno
isplatioca naknade za rad.
(3) Porez na dohodak od samostalne
djelatnosti, koji je utvr đen u skladu sa čl. 29.,
30. i 31. ovog Zakona, pla ća se prema mjestu
registracije djelatnosti.
(4) Porez na dohodak od imovine i imovinskih
prava pla ća se u skladu sa članom 32. ovog
Zakona pr e
ma mjestu gdje se nepokretna
imovina nalazi, a za pokretnu imovinu mjesto
plaćanja je prema mjestu registracije
samostalne djelatnosti, odnosno prebivališta
poreznog obveznika.
(5) Porez na dohodak od ulaganja kapitala
plaća se prema mjestu gdje je takav prihod
ostvaren. (6) Porez na dohodak od nagradnih
igara i igara na sre ću pla ća se prema
prebivalištu fizi čkog lica kojem je ispla ćen
dobitak ostvaren u češćem u nagradnoj igri i/ili
igri na sreću, a kada se radi o fizičkom licu koje
nema prebivalište na teritoriji Federacije
obračunati i obustavljeni porez na ostvareni
dobitak plaća se prema sjedištu isplatioca.
(7) Porez na dohodak koji poti če od prihoda
ostvarenih iz više razli čitih izvora pla ća se
prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.

V. DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA I DRUGE

OBAVEZE

Porezni obveznici koji po činju obavljati
samostalnu djelatnost iz člana 12. ovog
Zakona, kao i oni koji po činju ostvarivati
dohodak neposredno iz inozemstva, te oni koji
počinju davati u zakup i iz najmljivati pokretnu i
nepokretnu imovinu (osim onih koji iznajmljuju
kuće, stanove, sobe i krevete putnicima i
turistima koji plaćaju boravišnu taksu), dužni su
nadležnoj jedinici Porezne uprave prijaviti
početak obavljanja djelatnosti davanja u zakup
i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka u
roku od osam dana od dana po četka
obavljanja djelatnosti, odnosno od dana
ostvarivanja dohotka.

Nadležni organi i uprave koji su ovlašteni za
izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne
djelatnosti i slobodnih zanimanja, kao i rješenja
o privremenoj obustavi, zabrani ili prestanku
obavljanja djelatnosti i slobodnih zanimanja,
dužni su o tome obavijestiti Poreznu upravu
dostavom jednog primjerka odobrenja,
odnosno rješenja.

(1) Fizi čka i pravna lica dužna su Poreznoj
upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o
isporučenoj robi, o us lu
gama koje su obavili
obveznici poreza na dohodak, kao i podatke o
isplaćenim pla ćama i drugim prihodima na
osnovu nesamostalne djelatnosti, s ciljem
utvrđivanja ili kontrole prijavljenog dohotka za
određeni porezni period.
(2) Banke i druge finansijske organizacije koje
su ovlaštene za obavljanje platnog prometa
dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev
dostaviti podatke o prometu putem ra čuna
obveznika poreza na dohodak.

15
(3) Fizička i pravna lica i organizacije iz st. (1) i
(2) ovog člana dužna su Poreznoj upravi
omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije s
ciljem utvr đivanja i prikupljanja podataka
potrebnih za utvrđivanje poreza na dohodak.

Isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit
će se na ra čun obveznika poreza otvoren kod
ovlaštene organizacije za platni promet, a
izuzetno i u gotovom novcu što će se urediti
podzakonskim aktom koji će donijeti ministar.

(1) Podaci za utvr đivanje dohotka i podaci o
izvršenim uplatama javnih prihoda uzimaju se
iz poslovnih knjiga i evidencija koje su dužni
voditi obveznici poreza na dohodak.
(2) Sve poslovne promjene unose se
svakodnevno u poslovne knjige, a
knjigovodstveno stanje u svakom momentu
mora odgovarati stvarnom stanju.
(3) Obveznici poreza na dohodak koji su
prema odredbama ovog Zakona, dužni voditi
poslovne knjige, prije upotrebe su dužni te
poslovne knjige ovjeriti u nadležnoj
organizacionoj jedinici Porezne uprave.
(4) Obveznici poreza na dohodak dužni su
poslovne knjige i druge propisane evidencije
držati u svojim poslov nim prostorijama ili kod
ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, odnosno
u stambenim prostorijama i mjestima gdje
obavljaju djelatnost (u vozilima, na pija čnim
tezgama i sl.) ukoliko nemaju poslovnu
prostoriju. Poslovne knjige moraju biti
dostupne radnicima Porezne uprave koji su
ovlašteni za vršenje inspekcijskog nadzora.

Na zahtjev suda, državn ih organa i tijela
Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o
dohotku i osnovici poreza koju je prijavio
porezni obveznik u svojoj godišnjoj prijavi,
odnosno koju je ona utvrdila, izuzev podataka
koji se prema odredbama Zakona o Poreznoj
upravi smatraju poreznom tajnom.

VI. PROCEDURALNE ODREDBE

Po pitanju naplate, zatezne kamate, povrata
poreza, žalbenog postupka i zastare
primjenjivat će se odredbe Zakona o Poreznoj
upravi.

VII. KAZNENE ODREDBE

Fizička i pravna lica i organizacije koje
prouzrokuju povredu odredaba ovog Zakona ili
propuste da ih ispoštuju, podliježu
odgovarajućoj kazni za porezni prekršaj koja je
propisana u čl. od 80. do 94. Zakona o
Poreznoj upravi.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Porezne obaveze koje
su nastale do dana
stupanja na snagu ovog Zakona izvršit ć e se u
skladu sa propisima koji su bili na snazi u
momentu nastanka porezne obaveze.

Fizička lica koja su do stupanja na snagu ovog
Zakona prema kantonalnim propisima ostvarila
pravo na porezna osloba đanja ili olakšice koje
se odnose na odre đeni vremenski period, kod
utvrđivanja i pla ćanja poreza na dohodak od
samostalnog obavljanja djelatnosti, prema
odredbama ovog Zakona, imaju pravo koristiti
oslobađanje i olakšice do isteka vremena
utvrđenog za njihovo korištenje.

Ministar će u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona donijeti
sljedeće podzakonske akte: 1) Pravilnik o
primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim
će se detaljnije propisati na čin utvr đivanja
porezne osnovice, oblik i na čin izdavanja
porezne kartice, oblik, sadržaj i na čin vo đenja
poslovnih knjiga i evidencija, na čin vršenja
godišnjeg obra čuna poreza na dohodak, te
sačinjavanja i podnošenja godišnje prijave, 2)
Propis o obra čunu ubrzane amortizacije, 3)
Propis o utvr đivanju kriterija za pla ćanje
poreza na dohodak u godišnjem paušalnom
iznosu.

U cilju omogu ćavanja pravilne primjene člana
10. stav (1) i č lana 27. ovog Zakona, svi
poslodavci dužni su do dana stupanja na
snagu, odnosno najkasnije do po četka
primjene ovog Zakona mjese čne plaće svojim
zapo
slenicima obra čunavati i u poreznim

16

evidencijama i izvještajima iskazivati u
brutoiznosima. Poslodavci koji do po četka
primjene ovog Zakona ne pre đu na utvrđivanje
plaća svojih zaposlenika u bruto iznosu, dužni
su obra čun doprinosa i poreza na pla ću vršiti
na osnovu bruto iznosa plać e koji bi se utvrdio
preračunavanjem postoje će ugovorene neto
plaće u bruto plaću prema sljedećoj formuli:

100
neto plaća uposlenika x 95
Bruto= ----------------------------------------- =
1.52555
100 – zbirna stopa doprinosa iz plaće

Stupanjem na snagu ovog Zakona kantoni su
dužni do po četka primjene ovog Zakona
uskladiti odredbe svojih zakona o porezima
koje se odnose na: utvr đivanje i pla ćanje
poreza na dobit fizi čkih lica koja samostalno
obavljaju djelatnost, porez na prihode od
imovine i imovinskih prava, porez na prihode
od autorskih prava, patenata i tehni čkih
unapređenja, porez na dobitke od igara na
sreću, porez na prihode od poljoprivredne
djelatnosti i porez na ukupan prihod fizič kih
lica.

U slučaju kolizije ovog Zakona i drugih zakona
iz ove oblasti, osim Zakona o Poreznoj upravi,
primjenjuju se odredbe ovog Zakona.

Izuzetno od odredbi člana 15. st. (2) i (3) ovog
zakona, kao poslovni rashod za 2009. godinu,
porezni obveznici koji su za obavljanje
rigistrovane djelatnosti nabavljali robu,
odnosno sirovine i materijale u roku poreznog
perioda, mogu iskazati i nabavnu vrijednost
robe, odnosno sirovina i materijala koji su
utvrdili popisom na dan 31. decembra.2008.
godine i prenijeli kao po četno stanje u Knjigu
prihoda i rashoda za 2009. godinu, pod
uslovom da za iste posjeduju urednu
vjerodostojnu dokumentaciju o nabavci i da
istu nisu iskazali kao poslovni rashod za 2008.
godinu.

Izuzetno od odredbe člana 36. stav (1) ovog
zakona, godišnju poreznu prijavu za 2009.
godinu porezni obveznik podnosi do 30. aprila
2010. godine.

Danom po četka primjene ovog Zakona
prestaje da važi Zakon o porezu na pla ću
("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96,
27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i
6/04).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. 1.
2009. godine.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta
Federacije BiH Stjepan Krešić
Predsjedavajući Pr
edstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH Safet Softić