Zakon o porezu na dohodak Brčko distrikt BiH

(Predmet)
(1) Ovim zakonom propisuje se način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica u
Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
(2) Prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica propisani ovim zakonom pripadaju budžetu
Distrikta.

(Definicije)
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) "prihod" je bruto priliv ekonomskih koristi u određenom periodu ako dovodi do promjene u
blagajni;
b) "dohodak" je razlika između svih prihoda i rashoda neophodnih za ostvarenje tih prihoda;
c) "nepovezani kupac i nepovezani prodavac" su lica koja razmjenu dobara ili usluga vrše po
tržišnoj vrijednosti;
d) "imovina" je nepokretna i pokretna imovina koja se iznajmljuje ili koja služi za obavljanje
djelatnosti poreznog obveznika, kao i imovina koja je do momenta otuđenja služila u te svrhe;
e) "rezident Distrikta", u skladu sa ovim zakonom, je fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na području Distrikta,
2) na području Distrikta neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem
poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Distriktu, a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti izvan područja
Distrikta ostvaruje prihode iz budžeta Distrikta;
f) "nerezident", u skladu sa ovim zakonom, je fizičko lice koje na području Distrikta boravi manje
od 183 dana;

t
g) "stalno mjesto poslovanja" je mjesto gdje je djelatnost registrirana.

(Porezni obveznik)
(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident Distrikta i nerezident koji ostvaruje dohodak i to:
a) rezident koji ostvaruje dohodak na području Distrikta i izvan područja Distrikta;
b) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na području
Distrikta;
c) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na području Distrikta;
d) nerezident koji ostvaruje prihod na području Distrikta od pokretne i nepokretne imovine,
autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira
ostvarenjem prihoda koji je oporeziv u skladu sa ovim zakonom;
e) iznimno, rezidentom Distrikta smatra se i fizička osoba s prebivalištem u entitetima koja
ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavca koji ima sjedište na području
Distrikta.
(2) Kada više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak porezni obveznik je svako fizičko lice
posebno i to za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.

(Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju)
(1) Obavezi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak ne podliježu sljedeća fizička lica koja
imaju prebivalište na području Distrikta:
a) šefovi stranih diplomatskih misija;
b) osoblje stranih diplomatskih misija i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nisu državljani
Bosne i Hercegovine;
c) šefovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije i
članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;
d) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije ujedinjenih naroda i njenih
specijaliziranih agencija, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;
e) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ukoliko su ta lica pripadnici
države koja ih je odaslala;
f) počasni konzuli stranih država za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za
vršenje konzularnih funkcija, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;

t
g) fizička lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i
međunarodnim organizacijama, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine, i to na dohodak koji
ostvare od svoje države ili međunarodne organizacije na osnovu plate i drugih nadoknada za svoju
diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti.
(2) Oporezivanju ne podliježu fizička lica rezidenti Distrikta koja se nalaze u radnom odnosu sa
Uredom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

(Predmet oporezivanja)
Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od:
a) nesamostalne djelatnosti;
b) samostalne djelatnosti;
c) imovine i imovinskih prava;
d) ulaganja kapitala;
e) učešća u nagradnim igrama.

(Prihodi koji se ne smatraju dohotkom)
Prihodi koji se, u smislu ovog zakona, ne smatraju dohotkom su:
a) prihod na osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava kao što su: dividende ili udjeli i
prihodi od otuđenja finansijskih instrumenata;
b) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini;
c) novčana pomoć i druga primanja ostvarena na osnovu posebnih entitetskih propisa ili propisa
Distrikta o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;
d) socijalna pomoć;
e) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenčeta;
f) nasljedstvo i poklon u skladu s propisima o nasljeđivanju zaključno s drugim nasljednim redom;
g) prihod od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe;
h) naknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
i) naknada iz osiguranja ili druga naknada štete načinjene na imovini u iznosu koji je potreban za
zamjenu ili popravku oštećene imovine;

t
j) osvojena, odnosno dobijena nagrada u novcu, stvarima, pravima za pokazano znanje u
kvizovima i drugim sličnim takmičenjima;
k) prihod zaposlenika na osnovu naknada, pomoći i nagrada isplaćeni od poslodavca za jedan
porezni period najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom;
l) nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i druge koje dodjeljuju
državni, entitetski ili organi Distrikta povodom obilježavanja značajnih datuma;
m) podsticaji za privredni razvoj, koji se dodjeljuju u skladu s posebnim propisima.

(Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak)
Prihodi koji se smatraju dohotkom, a na koje se ne plaća porez na dohodak su:
a) prihodi po osnovu naknade za vrijeme nezaposlenosti,
b) prihodi invalidnih osoba koje su zaposlene u poduzeću, ustanovi ili radionici za radno i
profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida,
c) prihodi po osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za
pretrpljenu neimovinsku štetu,
d) prihodi po osnovu naknada štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu,
e) prihodi po osnovu nagrada članovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i
nagrada za tehničkotehnološke inovacije,
f) naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno popravnim odnosno
kazneno popravnim ustanovama,
g) prihodi po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju do visine od 75 %
(sedamdeset pet posto) prosječne neto plate prema posljednjem objavljenom podatku Agencije za
statistiku Bosne i Hercegovine Podružnica Brčko (u daljnjem tekstu: nadležni organ za
statistiku),
h) prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih, studentskih i omladinskih zadruga
tokom jedne kalendarske godine do iznosa osnovnog ličnog odbitka iz člana 25 stava 1 ovoga
zakona,
i) nagrade koje učenici ili studenti osvoje na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i
organizovanim školskim i visokoškolskim takmičenjima,
j) dobici ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organizuju preduzeća u propagandne
svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog
asortimana, ako tržišna vrijednost takvih dobitaka nije veća od 1.000,00 KM,
k) prihodi po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno kreditnim zadrugama,
bankovnim ra čunima i kamate na državne obveznice, obveznice koje izdaju entiteti ili obveznice

t
Distrikta, prihodi po osnovu zateznih kamata na l) isplaćene plate i razlike plata po odlukama
nadležnih sudova,
m) prihodi fizičkih osoba po osnovu ugovora o zakupu nepokretne imovine koji između sebe
zaključuju bračni partneri, roditelji i djeca, djedovi ili bake (nene) i unučad.

(Osnovica poreza na dohodak)
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih
u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog
prihoda kao što su preneseni gubitak, rashodi nužni za sticanje tog prihoda i lični odbitak.
(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta iz člana 3 stava 1 tački b), c) i d) ovog zakona je
razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i ukupnih
odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda kao što su preneseni gubitak i
rashodi nužni za sticanje tog prihoda.
(3) Prihodi i rashodi na osnovu kojih se utvrđuje oporezivi dohodak utvrđuju se po principu
blagajne.

(Porezni period)
(1) Porez na dohodak se utvrđuje i plaća za kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezni
period).
(2) Porezni period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju ako:
a) rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto,
b) u skladu s odredbama ovog zakona, rezidentu postaje ili prestaje svojstvo poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stava 2 ovog člana prava iz člana 25 ovog zakona računaju se u korist
poreznog obveznika na pune mjesece.

(Stopa poreza na dohodak)
Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

DIO DRUGI UTVRĐIVANJE PRIHODA I RASHODA

GLAVA I PRIHODI I RASHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

t
(Prihodi od nesamostalne djelatnosti)
(1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se bruto plata koju zaposleniku isplaćuje
poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima,
protivuslugama i u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputama, osim
prihoda iz članova 6 i 7 ovoga zakona.
(2) Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:
a) dodatni prihod na osnovu naknada, pomoći i slično koje poslodavac isplati zaposlenicima
iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima,
b) plata koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,
c) korist koja se primi na osnovu nesamostalne djelatnosti, a odnosi se na:
1) korištenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe,
2) smještaj, hranu kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža
od tržišne cijene,
3) odobrene beskamatne kredite ili kredite s kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne
stope,
4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca,
5) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca,
6) topli obrok iznad iznosa od 10,00 KM za svaki dan koji je zaposlenik proveo na radu.
d) zaostale plate odnosno razlike plata koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se
zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske
presude,
e) svi drugi prihodi nastali na osnovu i u vezi s nesamostalnom djelatnošću.
(3) Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju
su:
a) pomoć za gubitak nastao kao posljedica elementarne nepogode i pomoć po osnovu ozljeda i
bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice do visine utvrđene
posebnim propisima koji regulišu ovu oblast,
b) troškovi smještaja koji poslodavac osigurava zaposleniku u mjestu gdje se obavlja djelatnost
ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika s ciljem obavljanja radnih zadataka,
c) pokloni koje poslodavci daju zaposleniku prilikom praznika i blagdana do iznosa od 30 %
(trideset posto) prosječne neto plate u Distriktu za taj mjesec, najviše jednom godišnje,
d) otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa zakonima koji regulišu rad i radne
odnose i kolektivnim ugovorom.

t

(Rashodi od nesamostalne djelatnosti)
Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne
djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate u skladu sa važećim propisima, i to
doprinos za:
a) penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: PIO);
b) zdravstveno osiguranje;
c) osiguranje od nezaposlenosti.

GLAVA II DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

(Pojam dohotka od samostalne djelatnosti)
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim
trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem
ostvarenja dohotka, koji predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su
nastali u poreznom periodu.

(Vrste dohodaka od samostalne djelatnosti)
(1) U vrste dohotka od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od:
a) obrta i djelatnosti srodnih obrtu;
b) poljoprivrede i šumarstva;
c) slobodnih zanimanja;
d) drugih samostalnih djelatnosti.
(2) Pod obrtom i djelatnostima srodnim obrtu, u smislu stava 1 tačke a) ovog člana, smatraju se:
zanatska, trgovačka, ugostiteljska, transportna, turistička djelatnost i djelatnosti posredovanja pri
davanju stvari u zakup, podzakup i slično.
(3) Dohodak ostvaren obradom zemljišta, eksploatacijom šumskog bogatstva i upotrebom
proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u
poljoprivredi i šumarstvu. Fizičko lice, koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i
šumarske djelatnosti, obveznik je poreza na dohodak, ako je na osnovu ove djelatnosti,
istovremeno, i obveznik poreza na dodatu vrijednost.
(4) Slobodnim zanimanjem, u smislu stava 1 tačke c) ovog člana, smatra se:

t
a) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih
savjetnika, računovođa, inženjera, arhitekata, prevodilaca, turističkih vodiča i druge slične
djelatnosti;
b) samostalna djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti;
c) samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti;
d) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista.
(5) Drugom samostalnom djelatnošću, u smislu stava 1 tačke d) ovog člana, smatraju se:
a) djelatnost članova predstavničkog organa vlasti;
b) djelatnost članova skupština, nadzornih odbora i upravnih odbora pravnih lica i stečajnih
upravitelja;
c) povremene samostalne djelatnosti kao što su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika,
stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata, i
druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

(Poslovni prihodi)
(1) Poslovnim prihodom (u daljnjem tekstu: prihod) od samostalne djelatnosti smatraju se svi
prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni
samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li je fizičko lice
registrirano ili nije za obavljanje te djelatnosti.
(2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine, osim gotovog novca, i u vidu usluga, iznos prihoda
jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge.
(3) Tržišna vrijednost, u smislu stava 2 ovog člana, predstavlja iznos koji bi samostalni
nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavcu, u isto vrijeme i na istom mjestu,
za ista ili slična dobra i usluge pod uslovima fer konkurencije.
(4) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i tržišne vrijednosti ekonomskih dobara i
usluga izuzetih i datih bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne cijene, a čije izuzimanje nije
uslijedilo na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti.

(Poslovni rashodi)
(1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu: rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni
troškovi u toku jednog poreznog perioda koji su u potpunosti, izričito i direktno povezani sa
obavljanjem te samostalne djelatnosti.
(2) Rashodi koji se mogu odbiti su i:

t
a) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko su
vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika;
b) rashodi koji su nastali korištenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog
obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila;
c) plaćeni doprinosi za zaposlenike i za sebe u skladu sa posebnim propisima;
d) troškovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika;
e) koristi ili naknade date zaposlenicima koje su uključene u plate zaposlenika do propisanog
iznosa;
f) plaćeni porez na imovinu i takse, koji se priznaje u skladu sa ovim zakonom;
g) kamate na kredite i kamate na pozajmice koji se koriste u svrhu poslovanja;
h) nagrade zaposlenicima isplaćene u skladu sa posebnim propisima;
i) troškovi putovanja u skladu sa posebnim propisima;
j) trošak ishrane do iznosa iz člana 11 stava 2 tačke c) alineje 6.
(3) Rashodi koji se mogu odbiti, ukoliko postoji vjerodostojna dokumentacija, su i:
a) oglašavanje, odnosi s javnošću i promotivni materijal u visini do 3% prihoda ostvarenog u
poreznom periodu;
b) troškovi reprezentacije u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom periodu;
c) sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom periodu, u svrhu podrške
naučnih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju u Distriktu;
d) donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u poreznom periodu, datih u robi, predmetima ili
novcu doznačenom na žiroračun, u kulturne, odgojno obrazovne, naučne, zdravstvene,
humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u
skladu s posebnim propisima.
(4) Licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz člana 14 stava 5 tačke
c) ovog Zakona, rashodi se priznaju u visini 20% ostvarenog prihoda.
(5) Licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti iz
člana 14 stava 5 tačke c) ovog zakona ostvaruju autorske naknade, rashodi se priznaju u visini
30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.
(6) Rashodi koji se ne mogu odbiti su:
a) plaćeni porezi na dohodak u Distriktu;
b) kazne i kamate plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa;

t
c) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka;
d) rashodi koji su registrirani u poslovnim knjigama za koje ne postoji dokumentacija;
e) premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenika, osim ukoliko su premije
uključene u platu zaposlenika;
f) rashodi koji su nastali u vezi s poslovanjem povezanih lica u mjeri u kojoj prelaze tržišnu
vrijednost dobara ili usluga na tržištu;
g) gubici od prodaje ili prijenosa imovine između povezanih lica;
h) donacije političkim strankama;
i) rashodi koji su nastali po osnovu ugovora o zakupu nepokretne imovine zaključenog u skladu s
članom 7 tačkom m) ovoga zakona.

(Amortizacija)
(1) Amortizacija se može priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis
dugotrajne imovine.
(2) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM, može se
odbiti u potpunosti u godini nabavke pod uvjetom da je stavljena u funkciju.
(3) Nabavna vrijednost računarskog hardvera i softvera može se odbiti u potpunosti u godini
nabavke pod uslovom da su oni stavljeni u funkciju.
(4) Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na području Distrikta.
(5) Način i stope obračuna amortizacije se utvrđuju Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na
dohodak (u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji donosi direktor Direkcije za finansije (u daljnjem
tekstu: direktor).

(Zajedničko poslovanje)
(1) Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od
njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka.
(2) Dohodak, koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti iz člana 14
stava 1 tački a), b) i c) ovog zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od
učesnika u dohotku u omjeru koji je utvrđen međusobnim ugovorom, a ako to nije utvrđeno
ugovorom, dohodak se dijeli na jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu na osnovu zajednički ostvarenog dohotka
utvrđenog u skladu sa stavom 2 ovog člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za
svoj rad, kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjile zajednički ostvareni dohodak.

t
Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica utvrđenog u skladu sa stavom 2 ovog člana odbijaju se
rashodi koji su nastali pojedinom licu a koji, kao rashodi, nisu uticali na smanjenje dohotka od
zajedničke djelatnosti.
(4) Lica koja ostvaruju zajednički dohodak obavezna su imenovati nosioca zajedničke djelatnosti
koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obaveza, podnošenje
prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i
zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident, kao supreduzetnik, ne može biti imenovan za
nosioca zajedničke djelatnosti.
(5) Nosilac zajedničke djelatnosti iz stava 4 ovog člana obavezan je po isteku poreznog perioda
podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti, u zakonom propisanom roku.

(Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava)
Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s članovima 21 i 22 ovog
zakona.

(Poslovne knjige i evidencije)
(1) Obveznik poreza, koji obavlja samostalnu djelatnost iz člana 14 stava 1 tački a), b) i c) ovog
zakona, dužan je utvrditi dohodak na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, koje se
mogu voditi i u elektroničkom obliku.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stava 1 ovog člana su:
a) knjiga prihoda i rashoda;
b) knjiga prometa;
c) knjiga nabavke, upotrebe repromaterijala i gotovih proizvoda;
d) popisna lista dugotrajne imovine;
e) evidencije o potraživanjima i obavezama.
(3) Porezni obveznik dužan je u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati podatke
o ostvarenom dnevnom prometu i ostalim podacima o poslovanju.
(4) Za svaki dnevni promet, prodaju, odnosno obavljenu uslugu, porezni obveznik dužan je izdati
dokument kojim se dokazuje izvršeni promet.
(5) Poslovne knjige i evidencije vode se po principu blagajne.
(6) Princip blagajne znači da se za poreznog obveznika prihod smatra stvarno primljenim
prihodom u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje i kada je primljen u
njegovu korist, a rashodi se smatraju rashodom kada su plaćeni.

t
(7) Poslovne knjige i evidencije koje je dužan voditi svaki porezni obveznik, s obzirom na vrstu
djelatnosti koju obavlja, utvrđuju se Pravilnikom.

GLAVA III DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

(Dohodak od imovine)
(1) Dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren:
a) iznajmljivanjem nepokretne imovine;
b) otuđenjem nekretnina;
c) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine, ukoliko iznajmljeni
predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.
(2) Otuđenjem nekretnina, u smislu stava 1 tačke b) ovog člana, smatra se prodaja, zamjena i
drugi prenos nepokretne imovine uz naknadu.
(3) Izuzetno, otuđenjem nekretnina smatra se i prenos nepokretne imovine bez naknade, a u
skladu s članom 6 tačkom f) ovog zakona.
(4) Poreznu osnovicu kod otuđenja nekretnina čini razlika između prihoda utvrđenog prema
tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
(5) Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljišta koje se može koristiti u
poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti šumarstva, smatraju se dohotkom od
imovine.
(6) Rashodi nastali prilikom otuđenja nekretnina mogu se priznati u stvarnom iznosu.
(7) Rashode vezane za prihod od iznajmljivanja imovine porezni obveznik može ostvariti:
a) odbijanjem stvarnih troškova po principu blagajne ili
c) priznavanjem troškova u procentu od ostvarenog prihoda.
(8) U slučaju kada se porezni obveznik odluči za procentualno odbijanje troškova iz stava 7 tačke
b) ovog člana, ta metoda primjenjuje se tokom tekućeg porezog perioda i tokom pet narednih
uzastopnih poreznih perioda i to na sve dohotke od iznajmljivanja imovine.
(9) Troškovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja imovine
iznose:
a) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne i pokretne imovine,
b) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima.

t
(10) Nekretninama se, u smislu stava 1 tačke b) ovog člana, smatraju zemljišta, kuće, stanovi i
slično.
(11) Izuzetno, ne oporezuje se dohodak ostvaren prodajom nekretnina:
a) koje su do otuđenja služile za stanovanje poreznog obveznika ili uzdržavanih članova njegove
uže porodice;
b) kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanja tih
nekretnina.

(Dohodak od imovinskih prava)
(1) Dohodak od imovinskih prava uključuje prihode ostvarene otuđenjem, odnosno prodajom,
ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom uz naknadu autorskih prava, patenata, licenci,
franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.
(2) Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava, koji se odnosi na autorska prava i prava
industrijskog vlasništva, oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava, samo onda kada se ne
radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.
(3) Osnovica oporezivanja dohotka od imovinskih prava je razlika između prihoda utvrđenih
prema tržišnoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz naknadu i
nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačke cijene industrijskih proizvoda.
(4) Rashodi, koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava, priznaju se u
stvarnom iznosu na osnovu principa blagajne.
(5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograničenog ustupanja
imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu.

GLAVA IV DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA I NAGRADNIH IGARA

(Dohodak od ulaganja kapitala)
(1) Dohodak od ulaganja kapitala koji podliježe oporezivanju je prihod ostvaren na osnovu
kamata od zajmova.
(2) Kod utvrđivanja dohotka od ulaganja kapitala, rashodi se ne mogu odbiti.

(Dohodak od nagradnih igara)
(1) Dohodak od nagradnih igara čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog
učešćem u nagradnim igrama koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodima, uslugama ili
pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 6 stava 1 tačke j) i člana 7 stava 1 tačke j) ovog zakona.

t
(2) Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava 1 ovog člana čini svaki pojedinačno ostvareni
dobitak, ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu s članom 6 stavom 1 tačkom j) i članom
7 stavom 1 tačkom j) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM.
(3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari,
usluga ili prava u momentu ostvarenja dobitka.
(4) Kod utvrđivanja dohotka iz stava 1 ovog člana rashodi se ne odbijaju.

DIO TREĆI USKLAĐIVANJE DOHOTKA

(Lični odbitak)
(1) Osnovni lični odbitak rezidentnog poreznog obveznika iznosi 14.400,00 KM (četrnaest hiljada
četiri stotine konvertibilnih maraka) na godišnjem nivou, odnosno 1.200,00 KM (hiljadu dvije
stotine konvertibilnih maraka) mjesečno.
(2) U skladu s članom 5 ovoga zakona rezidentnom poreznom obvezniku ukupan iznos
ostvarenog dohotka umanjuje se za osnovni lični odbitak iz stava 1 ovoga člana za porezni period
za koji postoji obaveza plaćanja poreza.
(3) Ako porezni period iz stava 1 ovoga člana kraće od kalendarske godine, osnovni lični odbitak
razmjerno se umanjuje i računa u korist poreznog obveznika na puni mjesec.
(4) Rezidentnom poreznom obvezniku osnovni lični odbitak iz stava 1 ovoga člana može se
uvećati za 50 % (pedeset posto) za bračnog partnera i djecu do navršenih 27 godina starosti koji
se smatraju izdržavanim članom uže porodice.
(5) Rezidentnom poreznom obvezniku za utvrđenu vlastitu invalidnost i invalidnost svakog
izdržavanog člana uže porodice može se uvećati osnovni lični odbitak iz stava 1 ovoga člana za 10
% (deset posto) na svakih utvrđenih 20 % (dvadeset posto) invaliditeta.
(6) Rezidentnom poreznom obvezniku za izdržavanog člana uže porodice osnovni lični odbitak
može se uvećati za 50 % (pedeset posto) od osnovnog ličnog odbitka za utvrđenu trajnu
invalidnost na osnovu rješenja nadležnog organa.
(7) Lični odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbir osnovnog ličnog odbitka iz stava 1
ovoga člana i ličnog odbitka iz stavova 4, 5 i 6 ovoga člana.
(8) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati za uplaćene premije za životno
osiguranje koje ima karakter štednje u iznosu do 1.800,00 KM (hiljadu osam stotina
konvertibilnih maraka) na godišnjem nivou).
(9) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati i za iznos kamate plaćene na stambeni
kredit.
(10) Pod kamatom iz stava 9 ovoga člana podrazumijeva se kamata plaćena u poreznoj godini na
stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo s ciljem rješavanja svog stambenog pitanja, i to za
prvu nekretninu.

t
(11) Pravo iz stava 9 ovoga člana prestaje otplatom tog stambenog kredita.
(12) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo iz stava 9 ovoga člana godišnje dostavlja Poreznoj
upravi dokaz o plaćenoj kamati na stambeni kredit.
(13) Uvećanje ličnog odbitka iz stava 9 ovoga člana priznaje se nakon ličnog odbitka u konačnom
obračunu poreza na dohodak na osnovu podnesene godišnje porezne prijave i potvrde banke o
visini plaćene kamate na stambeni kredit.
(14) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati i za iznos troškova školovanja djece.
(15) Pod troškovima školovanja iz stava 14 ovoga člana podrazumijeva se uplata školarine.
(16) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo iz stava 14 ovoga člana godišnje dostavlja Poreznoj
upravi dokaz o plaćenoj školarini.
(17) Uvećanje ličnog odbitka iz stava 14 ovoga člana priznaje se nakon ličnog odbitka u
konačnom obračunu poreza na dohodak na osnovu podnesene godišnje porezne prijave i
potvrde o plaćenoj školarini.
(18) Izdržavani član uže porodice iz stavova 4 i 5 ovoga člana je fizička osoba čiji dohodak i drugi
prihodi u godini za koju se utvrđuje porez na dohodak ne prelaze iznos iz stava 1 ovoga člana.
(19) Ako više osoba izdržava istog člana ili članove uže porodice i djecu, lični odbitak za te osobe
ravnomjerno se raspoređuje na sve osobe koje te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore
drugačije.
(20) Djecom se u smislu stava 4 ovoga člana smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji,
očuh i maćeha izdržavaju.
(21) odbitke iz stavova 1, 4, 5 i 6 ovoga člana za period za koji postoji obaveza plaćanja poreza i u
kojem izdržava osobu, s tim da se period zaokružuje u korist poreznog obveznika na puni mjesec,
a neiskorišteni lični odbici ne mogu se prenositi u naredni porezni period.
(22) Rezident iz člana 3 stava 1 tačke e) ovoga zakona ima pravo na osnovni lični odbitak iz stava
1 ovoga člana.

(Porezni kredit)
(1) Ako fizičko lice iz Distrikta stekne dohodak u stranoj državi ili u entitetima Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: entiteti), ostvareni prihod se oporezuje i u Distriktu i u stranoj
državi ili entitetu, u tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili u entitetu
odbija se od poreza na dohodak u Distriktu.
(2) Umanjenje poreza na dohodak u Distriktu za plaćene poreze u inozemstvu ili u entitetu, u
poreznom periodu, ne može preći visinu poreza na dohodak, izračunatog primjenom stope
poreza na dohodak u Distriktu za poreznog obveznika za taj porezni period.

t
(3) Obvezniku poreza na dohodak u Distriktu može se umanjiti porez na dohodak za iznos
poreza koji je platio u stranoj državi ili u entitetu, isključivo na osnovu validne dokumentacije,
koja je ovjerena od nadležnih organa strane države ili entiteta.

(Porezni gubitak)
(1) Porezni gubitak, koji se kod utvrđivanja ukupnog dohotka ne može nadoknaditi odnosno
odbiti u poreznom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne
osnovice u narednim poreznim periodima, s tim da se pravo na prenos odnosno nadoknadu tog
gubitka gubi istekom pet godina od godine u kojoj je gubitak nastao.
(2) U slučaju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na
teritoriji Distrikta, stav 1 ovog člana se primjenjuje tako što se uzimaju u obzir oporezivi prihodi i
rashodi koji su predmet odbitka, koji se pripisuju tom stalnom mjestu poslovanja.
(3) U slučaju da fizičko lice iz Distrikta u svom stalnom mjestu poslovanja u inozemstvu ostvari
gubitak, taj gubitak se ne može odbiti prilikom utvrđivanja njegovog oporezivog dohotka u
Distriktu.

DIO ČETVRTI POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti)
(1) Obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti je zaposlenik.
(2) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i obustavlja pri
svakoj isplati plate i oporezive naknade prema propisima koji se primjenjuju na dan isplate, a
uplaćuje se istog dana ili prvog dana po izvršenoj isplati plate i oporezive naknade.
(3) Obračun, obustavu i uplatu akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti vrši
poslodavac ili obveznik poreza.
(4) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca
kojem je zaposlenik dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno od porezne
osnovice koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario
kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za plaćene rashode iz člana 12 ovog zakona i za
iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 25 stavova 1, 4, 5 i 6 ovog zakona, primjenom stope
propisane članom 10 ovog zakona.
(5) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca
kojem zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno od porezne
osnovice koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario
kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za plaćene rashode propisane članom 12 ovog
zakona primjenom stope od 10%.
(6) Strane organizacije koje ne uživaju diplomatski imunitet u Distriktu i zaposlenici u tim
organizacijama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište u Distriktu, dužni su pri isplati dohotka

t
od nesamostalne djelatnosti zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po
odbitku u skladu sa stavovima od 2 do 5 ovog člana i uplatiti ga u zakonom propisanom roku.
(7) Porezni obveznik koji je zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu druge
države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na području Distrikta ima
diplomatski imunitet, kada je obveznik poreza i u skladu sa ovim zakonom, dužan je sam
obračunati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti u skladu sa odredbama stavova od 2 do
5 ovog člana i uplatiti je na račun, u zakonom propisanom roku.
(8) Porezni obveznik, koji dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno iz
inozemstva, dužan je na taj dohodak sam obračunati akontaciju poreza od nesamostalne
djelatnosti na način propisan stavovima od 2 do 5 ovog člana i uplatiti je u roku od pet dana od
dana kada je primio dohodak.

(Porezna kartica)
(1) Iznose mjesečnih akontacija poreza na dohodak od obavljanja nesamostalne djelatnosti za
zaposlenika obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac plata i drugih
oporezivih naknada za rad.
(2) Pravo na umanjenje osnovice za obračun mjesečne akontacije poreza na dohodak, u skladu s
članom 25 ovog zakona, zaposlenik stiče na osnovu svoje porezne kartice, koju je poslodavcu,
odnosno isplatiocu naknade za rad dostavio pri zasnivanju radnog odnosa.
(3) Poreznu karticu sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka besplatno izdaje Porezna uprava, na
zahtjev zaposlenika.
(4) Poslodavac je dužan poreznu karticu čuvati sve dok se to lice nalazi kod njega u radnom
odnosu.
(5) Poslodavac je dužan voditi evidencije o obračunatim platama i drugim oporezivim naknadama
na osnovu radnog odnosa za svakog zaposlenika posebno, s podacima o obračunatim i uplaćenim
doprinosima iz plate i poreza na platu.
(6) Podatke iz stava 5 ovog člana poslodavac je dužan dostavljati Poreznoj upravi, do 15. u
mjesecu za protekli mjesec.
(7) Podatke o obračunatim platama i obustavljenim i uplaćenim iznosima poreza i doprinosa iz
plate, bilo da su utvrđeni na osnovu porezne kartice ili bez porezne kartice, poslodavac je dužan
dostaviti Poreznoj upravi do kraja januara tekuće godine za proteklu godinu.
(8) Poslodavac je dužan po isteku poreznog perioda svom zaposleniku izdati potvrdu o ukupno
obračunatim platama i drugim ličnim primanjima, kao i podacima o izvršenim poreznim odbicima
u prethodnom poreznom periodu.

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)

t
(1) Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz člana 14 stava 1 tački a), b) i c)
ovog zakona utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa, na osnovu dohotka od djelatnosti koji je
utvrđen za posljednji porezni period, a plaća se mjesečno u visini od 1/12 godišnjeg iznosa
akontacije.
(2) Porezni obveznik, koji prvi put počinje sa obavljanjem registrirane samostalne djelatnosti, nije
dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dohodak za prvu godinu poslovanja.
(3) Porezni obveznik može izmijeniti visinu mjesečne akontacije iz stava 1 ovog člana uz
prilaganje validne dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja, odnosno povećanja
prijavljenog iznosa mjesečne akontacije poreza na dohodak.
(4) Akontacija poreza na dohodak plaća se mjesečno i to do 10. u mjesecu za protekli mjesec.
(5) Porezna uprava može na osnovu obavljenog uviđaja ili nadzora, kao i podataka iz obrađenih
godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju obveznika poreza sa kojima raspolaže
utvrditi novi iznos mjesečne akontacije u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

(Obračun poreza po odbitku na dohodak od samostalne djelatnosti)
(1) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem
samostalne djelatnosti, uključujući i djelatnosti vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te
organizaciju zabavnih priredbi, plaća se po odbitku od ukupne naknade po stopi od 10% bez
prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 25 ovog zakona.
(2) Obračunati i plaćeni porez na način iz stava 1 ovog člana smatra se konačnom poreznom
obavezom i ostvareni prihodi se ne iskazuju u godišnjoj poreznoj prijavi.
(3) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz člana 14 stava 5
tački b) i c) ovog zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka po stopi od 10%
prilikom svake isplate.
(4) Kod utvrđivanja akontacije poreza na način iz stava 3 ovog člana, ne uzima se u obzir lični
odbitak iz člana 25 ovog zakona.
(5) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz člana 14 stava 5
tačke a) ovog zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka na način i u
rokovima propisanim članom 28 ovog zakona.

(Paušalno plaćanje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)
(1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz člana 13 stava 1 ovog zakona, a koji
nije obveznik poreza na dodatu vrijednost, porez na dohodak može utvrđivati i plaćati u
paušalnom iznosu.
(2) Porezna uprava može poreznom obvezniku ukinuti paušalno plaćanje poreza na dohodak i, u
skladu s članom 30 ovog zakona, utvrditi i naložiti plaćanje akontacije poreza na dohodak

t
ukoliko, u toku godine, u postupku nadzora ili na osnovu prikupljenih podataka o njegovim
ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane
stope poreza na dohodak premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza ili da je ostvario prihode koji
podliježu obavezi plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana porezni obveznik dužan je preći na utvrđivanje dohotka od
samostalne djelatnosti u skladu s članom 20 ovog zakona.
(4) Kriteriji, prema kojima se određuju samostalne djelatnosti za koje se porez na dohodak može
plaćati u paušalnom iznosu, kao i mjesečni iznosi paušala poreza na dohodak, utvrđuju se
podzakonskim aktom koji donosi direktor.

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od imovine)
(1) Na dohodak od imovine koji se ostvari naplatom zakupnine za koji je propisana obaveza
podnošenja godišnje porezne prijave porezni obveznik obračunava porez po isteku poreznog
perioda.
(2) Porez iz stava 1 ovoga člana obračunava se na poreznu osnovicu utvrđenu u skladu s članom
8 ovoga zakona po stopi iz člana 10 ovoga zakona.
(3) Dohodak iz stava 1 ovoga člana unosi se u godišnju poreznu prijavu.
(4) U propisanom roku za podnošenje porezne prijave porezni obveznik dužan je u potpunosti
izmiriti obavezu poreza na dohodak od imovine iz stava 2 ovoga člana za prethodni porezni
period u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
(5) Na dohodak od imovine koji se ostvari izdavanjem kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i
turistima obračunava se i plaća porez pri svakoj naplati u skladu s članom 21 stavom 9 tačkom b)
ovoga zakona.
(6) Porez iz stava 5 ovoga člana obračunava se po stopi od 10 % (deset posto) na poreznu
osnovicu koju čini naplaćeni iznos zakupnine od izdavanja kuća, stanova, soba i kreveta
putnicima i turistima umanjen za rashode iz člana 21 stava 9 tačke b) ovoga zakona bez prava na
lični odbitak.
(7) Obračunat i uplaćen porez od izdavanja kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima
smatra se konačnom plaćenom poreznom obavezom i ovaj dohodak na koji je plaćen porez ne
unosi se u godišnju poreznu prijavu.
(8) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina plaćaju porezni obveznici na svaki pojedinačni
dohodak ostvaren otuđenjem nekretnine istog dana ili prvog narednog dana po izvršenoj prodaji
nekretnine, a koji se utvrđuje od porezne osnovice u skladu s članom 21 ovoga zakona
primjenom stope od 10 % (deset posto).
(9) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ukoliko je predmet zakupa poljoprivredno zemljište, porezni
obveznik nije obavezan podnositi poreznu prijavu i izuzet je od odredbi člana 38 ovog zakona,
pod uslovom da ne ostvaruje dohodak i iz drugih izvora.

t

(Utvrđivanje akontacije na porez od imovinskih prava)
(1) Porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac
dohotka kao porez po odbitku istovremeno sa isplatom dohotka, i to primjenom stope od 10%
na iznos isplaćene naknade umanjen za rashode iz člana 22 stava 5 ovog zakona, bez prava iz
člana 25 ovog zakona.
(2) Porez na dohodak od otuđenja imovinskih prava plaćaju porezni obveznici na svaki takav
pojedinačno ostvareni dohodak u roku iz člana 28 stava 2 ovog zakona, a koji se utvrđuje od
porezne osnovice u skladu s članom 22 ovog zakona, primjenom stope od 10%.
(3) Plaćeni porez smatra se konačnom poreznom obavezom i ovaj dohodak porezni obveznik ne
unosi u godišnju poreznu prijavu.

(Obračun poreza na dohodak od ulaganja kapitala)
(1) Porez na dohodak od kamata iz člana 23 stava 1 ovog zakona plaća se po odbitku primjenom
stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice u skladu s članom 25 ovog zakona.
(2) Obračunati i obustavljeni porez na dohodak u skladu sa stavom 1 ovog člana smatra se
konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu
prijavu.

(Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara)
(1) Porez na dohodak, iz člana 24 stava 1 ovog zakona, plaća se po odbitku primjenom stope od
10%, bez prava na umanjenje osnovice, u skladu s članom 25 ovog zakona.
(2) Porez na dohodak u skladu sa stavom 1 ovog člana koji je utvrđen, obustavljen i uplaćen
smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju
poreznu prijavu.
(3) Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara vrši organizator nagradnih igara pri
svakoj isplati dobitka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez dužan je uplatiti
organizator nagradnih igara do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen.

(Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak)
(1) Porez na dohodak, za koji je propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave, porezni
obveznik obračunava po isteku poreznog perioda.
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi iz člana 10 ovog zakona, na poreznu osnovicu
utvrđenu u skladu s članom 8 ovog zakona.

t
(3) Poreznom obvezniku koji u poreznoj godini zaposli nove radnike na neodređeno vrijeme,
umanjuje se porezna osnovica na uvećani broj radnika u visini isplaćenih bruto plata
novozaposlenih radnika.
(4) Porezni obveznik nema pravo na umanjenje porezne osnovice iz stava 3 ovog člana ukoliko
porezni obveznik ili novozaposleni radnici koriste podsticaje za zapošljavanje po nekom drugom
osnovu.
(5) Rezidentu koji dohodak ostvari u inozemstvu, odnosno u entitetima, porez na dohodak
utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacije
poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno u entitetima.
(6) Kod utvrđivanja poreza na dohodak u jednom poreznom periodu, a u cilju izbjegavanja
dvostrukog oporezivanja, prednost u odnosu na ovaj zakon imaju odredbe ratificiranih
međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(7) Porezni obveznik dužan je u roku propisanom za podnošenje porezne prijave u potpunosti
izmiriti obaveze na osnovi poreza na dohodak za prethodni porezni period, u skladu sa Zakonom
o Poreznoj upravi.
(8) Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog poreznog perioda na ime akontacije poreza na
dohodak uplatio iznos koji je veći od iznosa godišnjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi, više
uplaćeni iznos Porezna uprava usmjerava za plaćanje dospjelih poreza po drugim osnovama.
(9) Ukoliko iznos preplate prelazi iznos dugovanja na osnovu dospjelih plaćanja poreznih
obaveza, porezni obveznik se može izjasniti da li preplaćenim iznosom želi izmiriti buduće
obaveze ili želi da se izvrši povrat preplaćenog iznosa.
(10) Povrat preplaćenog iznosa vrši se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

(Porezna prijava)
(1) Porezni obveznik dužan je Poreznoj upravi nakon isteka poreznog perioda, odnosno do kraja
februara tekuće godine za proteklu godinu, podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(2) Oblik i sadržaj porezne prijave iz stava 1 ovog člana utvrđuje direktor.
(3) Godišnju poreznu prijavu porezni obveznik dužan je podnijeti ako je u poreznom periodu
ostvario:
a) oporezive dohotke iz više izvora u skladu s članom 5 ovog zakona, odnosno koji je ostvario
dohodak na osnovu nesamostalne djelatnosti istovremeno iz dva ili više izvora;
b) dohodak direktno iz inozemstva, bez posredovanja rezidentnog poslodavca;
c) dohodak za koji je, u skladu sa ovim zakonom, propisana obaveza podnošenja godišnje
porezne prijave ili kada Porezna uprava zatraži od poreznog obveznika da naknadno plati porez
na osnovu nesamostalne djelatnosti.

t
(4) Zaposlenik, koji je u poreznom periodu ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti samo
kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom periodu nije ostvario dohotke iz drugih izvora,
nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(5) Godišnju poreznu prijavu nisu dužni podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom periodu
ostvarili samo one dohotke za koje je obračunat, obustavljen i uplaćen porez po odbitku, za koji
je ovim zakonom utvrđeno da se taj porez smatra konačnom poreznom obavezom u skladu s
članom 31 stavom 2, članom 32, članom 33 stavom 7, članom 34 stavom 3, članom 35 stavom 2 i
članom 36 stavom 2 ovog zakona.
(6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi iskaže netačne ili nepotpune podatke, porez na
dohodak utvrđuje Porezna uprava.
(7) Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, ima ovlaštenje da procijeni dohodak
poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu, odnosno podnese poreznu prijavu u ime
poreznog obveznika u slučaju kada utvrdi da je porezni obveznik obavljao djelatnost u poreznom
periodu.

(Podnošenje prijave)
(1) Prijava s podacima za utvrđivanje poreza na dohodak podnosi se mjesečno i godišnje u
papirnatom ili elektroničkom obliku.
(2) Podnošenje prijave u elektroničkom obliku propisuje se pravilnikom koji donosi direktor, uz
prethodnu saglasnost Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

DIO PETI DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA I DRUGE OBAVEZE

(Rokovi)
Porezni obveznici su dužni Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti davanja u
zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana početka
obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka ukoliko počinju:
a) obavljati djelatnost iz člana 14 ovog zakona;
b) ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva;
c) davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu, osim onih koji iznajmljuju kuće,
stanove, sobe i krevete putnicima i turistima.

(Izvještavanje)
Nadležni organi koji su ovlašteni za izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti i
slobodnih zanimanja, kao i rješenja o privremenoj obustavi, zabrani ili prestanku obavljanja

t
djelatnosti i slobodnih zanimanja, dužni su o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavom jednog
primjerka odobrenja, odnosno rješenja.

(Ostale obaveze pravnih i fizičkih lica)
(1) Fizička i pravna lica dužna su na zahtjev Porezne uprave dostaviti podatke o isporučenoj robi,
o uslugama koje su obavili obveznici poreza na dohodak, kao i podatke o obračunatim platama i
drugim prihodima na osnovu nesamostalne djelatnosti, s ciljem utvrđivanja ili kontrole
prijavljenog dohotka za određeni porezni period.
(2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne
su, na zahtjev Porezne uprave, dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na
dohodak.
(3) Fizička i pravna lica i organizacije iz stavova 1 i 2 ovog člana dužna su Poreznoj upravi
omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije s ciljem utvrđivanja i prikupljanja podataka
potrebnih za utvrđivanje poreza na dohodak.

(Isplata prihoda)
Isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vrše se na račun obveznika poreza otvoren kod
ovlaštene organizacije za platni promet, a izuzetno i u gotovom novcu što se uređuje
Pravilnikom.

(Postupanje sa poslovnim knjigama i evidencijama)
(1) Podaci za utvrđivanje dohotka i podaci o izvršenim uplatama javnih prihoda uzimaju se iz
poslovnih knjiga i evidencija koje su dužni voditi obveznici poreza na dohodak.
(2) Sve poslovne promjene unose se svakodnevno u poslovne knjige, a knjigovodstveno stanje u
svakom momentu mora odgovarati stvarnom stanju.
(3) Obveznici poreza na dohodak koji su, u skladu sa ovim zakonom, dužni voditi poslovne
knjige, prije upotrebe su dužni te poslovne knjige ovjeriti svojim pečatom.
(4) Obveznici poreza na dohodak dužni su poslovne knjige i druge propisane evidencije držati na
jednom od sljedećih mjesta:
a) u svojim poslovnim prostorijama;
b) kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa;

t
c) u stambenim prostorijama i mjestima gdje obavljaju djelatnost ukoliko nemaju poslovnu
prostoriju.
(5) Poslovne knjige moraju biti u svakom momentu dostupne radnicima Porezne uprave koji su
ovlašteni za vršenje inspekcijskog nadzora.

(Saradnja)
Na zahtjev suda i državnih organa, Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o dohotku i
osnovici poreza koju je prijavio porezni obveznik u svojoj godišnjoj prijavi, odnosno koju je ona
utvrdila, osim podataka koji se, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, smatraju poreznom
tajnom.

DIO ŠESTI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Podzakonski akti)
(1) Direktor je dužan, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti
Pravilnik.
(2) Direkcija je dužna u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršiti
usklađivanje podzakonskih akata s odredbama ovog zakona.
(3) Pravilnik iz člana 38a stava 2 ovoga zakona donosi direktor u roku od šezdeset (60) dana od
dana stupanja na snagu ovoga zakona.
(4) Pravilnik iz stava 1 ovog člana objavljuje se u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH.

(Kaznene odredbe)
Fizička i pravna lica, koja postupe suprotno odredbama ovog zakona i time učine prekršaj,
kažnjavaju se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

(Prelazna odredba)
(1) Porezne obaveze, koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvršavaju se u
skladu s propisima koji su bili na snazi u momentu nastanka porezne obaveze.
(2) Porezni obveznici, koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 5 tački b) i c) ovog zakona i
koji porez na dohodak plaćaju akontativno, akontacije u 2011. godini plaćaju na osnovu utvrđene
porezne obaveze za 2010. podijeljenu sa 12 mjeseci.

t
(3) Prekršajni postupci koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, a za koje nije
izrečena prekršajna sankcija, završit će se po odredbama ovog zakona.

(Supsidijarna primjena)
Na kontrolu, naplatu, zatezne kamate, povrat poreza, žalbeni postupak i zastaru naplate poreza
supsidijarno se primjenjuje Zakon o Poreznoj upravi.

Prava propisana članom 25 stavovima 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13 se mogu koristiti od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

(Stavljanje izvan snage)
Danom početka primjene ovog zakona stavlja se van snage Zakon o porezu na dohodak, odredbe
koje se odnose na porez na dohodak (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 12/03 i
13/03).

(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta BiH, a primjenjivat će se od 1.1.2011. godine.

Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 60/2010)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 21/2022)

t
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine, a primjenjivat će se od 1. augusta 2022. godine.

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 45/2022)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine, a primjenjuje se od 1. 1. 2023. godine.

Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 5/2025)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.