Zakon o poreznoj upravi FBiH

Ovim Zakonom regulira se osnov za primjenu svih poreznih zakona, Zakona o jedinstvenom
sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o fiskalnim sistemima i zakona o
doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i odnosnih
podzakonskih akata, te definiraju određena prekršajna djela iz oblasti poreza i sankcija za ta djela.
Ovaj zakon se odnosi na provođenje i izvršavanje aktivnosti iz oblasti svih vrsta federalnih,
kantonalnih, gradskih i općinskih poreza, doprinosa, taksi, posebnih naknada, članarina turističkih
zajednica, članarina obrtničkih komora i novčanih kazni za porezne prekršaje.
Pod taksama, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se taksa na istaknutu firmu i taksa za
držanje aparata za igre na sreću i zabavne igre.
Pod posebnim naknadama, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se opća vodna naknada,
naknada za korištenje opće korisnih funkcija šume i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća.
Pod članarinama turističkih zajednica, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijevaju se članarine
koje su dužni plaćati pravna i fizička lica (samostalni preduzetnici) u određenom procentu od
ostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem određene djelatnosti utvrđene Uredbom o
članarinama u turističkim zajednicama.
Pod članarinom obrtničkih komora, u smislu stava 2. ovog člana, podrazumijeva se članarina koju
su dužni plaćati obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti u određenom procentu utvrđenom
Pravilnikom o visini članarine, njenoj raspodjeli između udruženja obrtnika i udruženja lica koja
obavljaju srodne djelatnos ti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore Federacije Bosne i
Hercegovine.

Ukoliko su odredbe ovog zakona kojima se reguliraju organizacija i rukovodstvo Porezne uprave,
saradnja Porezne uprave sa drugim vladinim organima, prava i obaveze zapo slenika Porezne
uprave, prava i obaveze Porezne uprave i poreznih obveznika, identifikacija i registracija poreznih
obveznika, podnošenje poreznih prijava i plaćanje poreza, razrez i naplata poreza, prinudna naplata
poreznih obaveza, inspekcijski nadzor, o bračun i naplata kamata, odbici i povrati više plaćenih
poreza, rokovi zastare za razrez, naplata i povrat poreza, žalbe na porezna rješenja, administrativne
kazne za porezne prekršaje, podzakonski akti, uručenje dokumenata, i porezna mišljenja, drugačije

uređene drugim zakonima u Federaciji, tada će odredbe iz ovog zakona imati prioritet nad drugim
odredbama u navedenim oblastima.
Izuzetno, odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na pitanja koja su uređena Zakonom o
naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima ("Službene novine Federacije BiH",
broj 37/14), Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije
BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06), Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14) i Odlukom o
uslovima raspolaganja obveznicama Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu ratnih potraživanja
pravnih lica ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/09).

Pojmovi u upotrebi u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
(1) Porezi, doprinosi, takse, posebne naknade, članarine i novčane kazne:
Porez je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati budžetu u skladu sa poreznim
zakonima,
Doprinos je novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati vanbudžetskim fondovima u
skladu sa propisima koji reguliraju te obaveze,
Takse su novčane obaveze koje je porezni obveznik dužan plaćati u skladu sa zakonima kojima
se reguliraju takse na istaknutu firmu i takse na aparate za igre na sreću i zabavne igre,
Posebne naknade su novčani iznosi koje su dužni plaćati porezni obveznici u skladu sa čl. 169. i
170. Zakona o vodama, članom 60. stav 1. tačka a) Zakona o šumama i u skladu sa članom 180.
Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,
Članarine turističkih zajednica su novčane obaveze koje su dužni plaćati porezni obveznici u
skladu sa Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama,
Članarine obrtničkih komora su novčane obaveze koje su dužni plaćati članovi obrtničke komore
u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima,
Novčane kazne su novčani iznosi evidentirani u registru novčanih kazni prema poreznim
prekršajima i koje se naplaćuju u postupku prinudne naplate.
(2) porezni obveznik
svako lice koje prema poreznim zakonima podliježe obavezi plaćanja bilo kojeg poreza, kazne ili
kamate. Pojam porezni obveznik uključuje i svako drugo lice koje je u ime poreznog obveznika, po
poreznim zakonima, dužno platiti porez, kaznu ili kamatu.
(3) zastupnik poreznog obveznika
lice koje je zakonom ili drugim aktom ovlašteno da vodi dio ili sve poslove poreznog obveznika
u vezi sa ispunjavanjem poreznih obaveza poreznog obveznika u skladu sa poreznim zakonima.
(4) Porezna tajna su sve informacije ili podaci o poreznom obvezniku kojima raspolažu porezni
organi, izuzev:
informacija i podataka za koje porezni obveznik u pisanom obliku izjavi da se ne smatraju
poreznom tajnom;
informacija i podataka datih u takvom obliku da se ne mogu povezati sa pojedinačnim poreznim
obveznikom ili ga se na drugi način ne može identifikovati;
podataka o naplati poreza koji se, prema odredbama ovog zakona, javno objavljuju;
podataka o dospjelom a neplaćenom dugu poreznih obveznik a ako se daju sredstvima javnog
informiranja (naziv/ime poreznog obveznika, ID broj i ukupan iznos duga).
Porezne informacije i podaci koji se smatraju poreznom tajnom mogu se dati :
organima nadležnim za poduzimanje mjera i aktivnosti sa ciljem utvrđiva nja poreznih obaveza,
odgovornosti za porezne prekršaje i porezna krivična djela ;
stranim poreznim vlastima u skladu sa međunarodnim ugovorima i
drugim licima uz pisani pristanak poreznog obveznika
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamentu Fe deracije Bosne i Hercegovine, Vladi
kantona, Skupštini kantona, gradonačelniku, Gradskoj skupštini, općinskom načelniku, općinskom
vijeću i svim federalnim organima uprave i upravnim organizacijama.
(5) radni dan
svaki dan osim subote, nedjelje i javno objavljenih praznika.
(6) knjige i evidencije
dokumentacija o poslovanju, transakcijama, plaćanjima i prihodima poreznog obveznika koja je,
u skladu sa poreznim zakonima, bitna za određivanje njegove porezne obaveze. Knjige i evidencije,
između ostalog, u ključuju: memorandume, glavne knjige, račune i računovodstvene evidencije u
svim oblicima, uključujući i kompjuterske datoteke, software i opis software a za obradu
kompjuterskih datoteka.
Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, knjige i evide ncije će se voditi na jednom
od službenih jezika Federacije.
(7) organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa
svako pravno lice koje posjeduje dozvolu za obavljanje platnog prometa (u daljem tekstu: OOPP).
(8) lice
svako pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, druga organizacija, fizičko lice poduzetnik i
fizičko lice građanin.
(9) zaposlenik poreznog organa
svako zaposleno lice na bilo kojem nivou poreznog organa.
(10) nalog za prijenos sredstava
dokument i prateći primjerci tog dokumenta neophodni za izvršenje prijenosa sredstava sa jednog
računa u OOPP na drugi račun.
(11) rok izvršenja
određeni razmak vremena u kome treba da se obave pojedine radnje u postupku.
Kada posljednji dan koji je poreznim zakonima propisan za izvršenje neke radnje pada na dan koji
nije radni, tada će se ta radnja smatrati izvršenom na vrijeme ako je izvršena prvog sljedećeg radnog
dana.
(12) uručenje dokumenta
dokument je uručen:
pravnom licu ili organizaciji ako je dok ument uručen rukovodiocu (ili licu ovlaštenom za prijem
pošte) pravnog lica ili organizacije ili ako je dokument poslan preporučenom poštom na posljednju
poznatu adresu pravnog lica ili organizacije;
fizičkom licu ako je dokument uručen tom fizičkom licu ili njegovom zakonskom zastupniku,
predstavniku ili punomoćniku, ili ako je dokument poslan preporučenom poštom na posljednju
poznatu adresu ili mjesto stanovanja tog fizičkog lica.
(13) međunarodna pravna pomoć
pravo Porezne uprave Federacije Bosne i H ercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) da se,
uz saglasnost Federalnog ministarstva finansija Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu:
Ministarstvo), u rješavanju određenog poreznog predmeta, za pomoć obrati inozemnom poreznom
organu ili pruži potrebnu pomoć koju u rješavanju poreznog predmeta zatraži inozemni porezni
organ.
(14) porezni ured
ured Porezne uprave na bilo kojem nivou Porezne uprave čija će se nadležnost za obavljanje
određenih aktivnosti utvrditi podzakonskim aktima ili aktima Porezne uprave.
II ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE

Porezna uprava je Federalna uprava u sastavu Ministarstva.
Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (u daljnjem tekstu: direktor). Direktor ima
zamjenika. Direktora i zamjenika direktora imenuje i razrješava Vlada Federacije, na prijedlog

federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar) na period od četiri godine sa mogućnošću
novog imenovanja.
Porezna uprava je organizirana na dva nivoa i to na nivou Središnjeg ureda i nivou k antonalnih
poreznih ureda sa pripadajućim poreznim ispostavama. U okviru ove globalne organizacione
strukture, odluke vezane za poslove sektora i drugih organizacionih jedinica u svim uredima
regulisat će se podzakonskim aktima.
Središnji ured Porezne uprave nalazi se u Sarajevu.
Direktor, uz saglasnost ministra a prema provedenoj proceduri utvrđenoj u Poglavlju IV. Zakona
o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03,
39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrješava rukovodioce sektora unutar Središnjeg ureda.
III SARADNJA I PRAVNA POMOĆ

Porezni organi su obavezni međusobno sarađivati prilikom izvršavanja dužnosti vezanih za
provođenje i izvršavanje poreznih zakona.
Porezni organi i druge vladine institucije i organi u Federaciji obavezni su međusobno sarađivati,
bez nadoknade, u izvršavanju dužnosti poreznih organa, te su dužni razmjenjivati informacije koje
su relevantne za obavljanje dužnosti koje su povjerene poreznim organima.
U cilju međusobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje će Poreznoj upravi, bez
nadoknade, staviti na raspolaganje informacije za inspekcijski nadzor lica koja podliježu obavezi
plaćanja poreza koji proizlaze iz prelaska roba preko granica.
U cilju međusobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje će Poreznoj upravi, bez
nadoknade, staviti na raspolaganje informacije za primjenu mjera naplate porezne obaveze koja
proizlazi iz prelaska roba preko granica. Porezna uprava kad utvrdi či njenice i (ili) okolnosti koje
daju povoda sumnji o postojanju krivičnih djela iz oblasti poreza, istražit će relevantne informacije
i, nakon odluke da ima osnova za podizanje krivične prijave za krivično djelo, proslijedit će
relevantne dokaze i preporuke nadležnom tužilaštvu.
Na zahtjev tužilaštava, porezni organi pružit će pomoć u prikupljanju podataka u istražnom
postupku zbog kršenja poreznih zakona.
Na zahtjev Porezne uprave, federalni i kantonalni organi nadležni za unutrašnje poslove dužni su,
bez n adoknade, osigurati neophodnu pomoć za izvršavanje poreznih aktivnosti, a posebno u
slučajevima privođenja i drugih vrsta asistencije prilikom rada na terenu.
Porezna uprava dužna je razmjenjivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj
i Brčko Distriktu u cilju većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta.
Porezna uprava i Uprava za indirektno oporezivanje dužne su koordinirati aktivnosti i obostrano
razmjenjivati informacije sa odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Br čko Distriktu u cilju
većeg poštivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta.

Pružanje međunarodne pravne pomoći zasniva se na međunarodnim ugovorima.
Ako nije sklopljen međunarodni ugovor, pravna pomoć se pruža pod sljedećim uvjetima:
ako postoji uzajamnost,
ako se država koja prima pravnu pomoć obaveže da će primljena obavještenja i dokumentaciju
koristiti samo u svrhu poreznog, prekršajnog i krivičnog postupka, kao i da će ta obavještenja i
dokumentacija biti dostupni samo onim licima, orga nima uprave i sudovima koji vode navedene
postupke,
ako dostavljanje podataka ne ugrožava javni poredak i druge bitne interese Federacije, da ne
postoji opasnost odavanja trgovinske, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne, kao i da
davanje podataka neće poreznom obvezniku uzrokovati štetu nespojivu sa svrhom pravne pomoći.
Prije dostavljanja obavještenja i dokumentacije stranoj državi, obavještava se lice na koje se
navedena obavještenja i dokumentacija odnose.
Ako međunarodnim ugovorom nije predviđena mogućnost međusobnog neposrednog kontakta sa
inozemnim organima, domaći organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organa uprave
nadležnog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
IV PRAVA I OBAVEZE POREZNE UPRAVE

Zaposlenici, u okviru svojih ovlaštenja utvrđenih zakonima Federacije, imaju obaveze i pravo da:
se strogo pridržavaju svih zakona Federacije;
vode evidenciju o poreznim obveznicima;
utvrđuju poreznu obavezu poreznog obveznika na osnovu njegove porezne prijave, njegovih
poslovnih knjiga i evidencija, kao i drugih dokaza, uključujući korištenje indicija kao dokaza u
skladu sa članom 67. ovog zakona;
traže izvršavanje naloga za plaćanje, te u slučaju neplaćanja ili nepravilnog plaćanja primjenjuju
mjere na zakonom propisani način kako bi se osiguralo izvršenje ovih naloga;
obavljaju inspekcijski nadzor u skladu sa odredbama poglavlja ovog zakona kojim se reguliše
inspekcijski nadzor, izvršavaju aktivnosti prinudne naplate u skladu sa odredbama poglavlja ovog
zakona kojim se regulišu postupci prinudne naplate i na drugi način primjenjuju sva ovlaštenja koja
su im data u ovom zakonu ili bilo kojem drugom zakonu opće primjene u svim dijelovima
Federacije;
u skladu sa procedurama iz člana 8. ovog zakona zahtijevaju od porez nih obveznika i drugih lica
da daju izjavu i predoče dokumente i druge informacije neophodne za provedbu poreznih zakona;

u skladu sa procedurama iz člana 9. ovog zakona, uđu u prostorije u kojima se nalaze ili bi se
mogle nalaziti knjige i evidencije il i drugi predmeti potrebni za provedbu poreznih zakona, te da
pregledaju te knjige i evidencije, uzimaju izvode, sačinjavaju kopije ili izuzimaju evidencije i knjige;
u slučaju izuzimanja knjiga i evidencija, porezni obveznik i njegov zastupnik imat će pristup istim i
dostavit će im se kopija dokumenata;
tokom inspekcijskog nadzora obavještavaju porezne obveznike o njihovim pravima i obavezama;
obavještavaju porezne obveznike o postojećim porezima, procedurama i uvjetima plaćanja poreza,
kao i o poreznim zakonima i podzakonskim aktima;
pružaju obrazovne usluge o poreznim zakonima, te pravima i obavezama poreznih obveznika;
poreznim obveznicima daju besplatne obrasce za porezne prijave;
odnose se prema poreznim obveznicima i drugim licima sa poštovanjem i uvažavanjem;
provode porezne istrage i prikupljaju informacije o mogućim poreznim prekršajima i krivičnim
djelima, te nadležnim organima podnose prijave u vezi sa poreznim prekršajima i krivičnim djelima;
izdaju prekršajne naloge za porezne prekršaje propisane u ovom ili bilo kojem drugom poreznom
zakonu;
prosljeđuju informacije, uključujući porezne tajne koje su otkrivene tokom porezne istrage ili se
za njih saznalo tokom bilo koje pravne službene radnje koju vrše radnici Porezne uprave, nadležnim
organima kada postoji sumnja da je počinjen prekršaj ili krivično djelo;
lice koje je pod krivičnom istragom već na prvom ispitivanju obavijeste o djelu za koje se tereti i
o osnovama optužbe;
objave okolnosti počinjenih poreznih prekršaja ili krivičnih djela iz oblasti poreza i imena
osuđenih počinitelja putem masovnih medija, a također otkriju počinitelje koji izbjegavaju istragu
ili suđenje;
koordiniraju aktivnosti sa sudovima i drugim nadležnim organima vezano za obustavu početka
postupka likvidacije, stečaja, reorganizacije ili poništavanja registracije pravnog lica ili organizacije
na period do stotinudvadeset (120) dana radi provedbe poreznih zakona;
zatraže od nadležnih org ana koji izdaju dozvole ili su ovlašteni da izdaju dozvole, a koji nisu
nadležni za poreze, da okončaju ili odbiju izdavanje dozvola fizičkim licima, fizičkim licima
registrovanim kao poduzetnici, te pravnim licima ili organizacijama koje nisu izmirile svoje porezne
obaveze;
koriste usluge stručnjaka ili vještaka za pomoć u istragama ili određivanju tačnih poreznih obaveza
kada takvo stručno znanje nije dostupno u okviru poreznih organa;
sarađuju po poreznim pitanjima sa nadležnim organima u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko;
čuvaju porezne tajne, osiguraju da angažirani vještaci i stručnjaci ne otkrivaju porezne tajne i
poštuju pravila o arhiviranju informacija o poreznim obveznicima;

primjenjuju porezne odbitke ili vraćaju preplaćene porezne obaveze;
pruže zaštitu radnicima i uredima Porezne uprave;
upotrijebe opravdanu silu kada je to potrebno za izvršavanje njihovih službenih dužnosti i da nose
kratko vatreno naoružanje;
u postupku otkrivanja, istraživanja, sprečavanja, prikupljanja dokume ntacije i prijavljivanja
poreznih krivičnih djela preduzimaju sve mjere i radnje, u skladu sa ovlaštenjima organa unutrašnjih
poslova predviđenih u odredbama Zakona o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije
BiH", broj 43/99), na način i pod uvjetim a koji su propisani u tom zakonu. Procedure za
preduzimanje navedenih mjera i radnji utvrdit će se podzakonskim aktom;
sarađuju sa institucijama nadležnim za provođenje istraga u cilju otkrivanja korupcije u poreznim
organima;
izdaju mišljenja i tumačenja za provedbu poreznih zakona koja moraju biti u skladu sa stavovima
Ministarstva;
obavljaju svoje dužnosti širom Federacije i
druge obaveze i prava utvrđene ovim i drugim zakonima Federacije.
Zaposlenicima poreznog organa nije dozvoljeno da budu u o rganima političkih stranaka, niti u
zakonodavnoj vlasti na bilo kojem nivou.

Porezna uprava ima pravo da pozove bilo koje lice da dâ izjavu ili da predoči dokumente ili druge
knjige i evidencije potrebne za provedbu poreznih zakona.
Oblik poziva odredit će Porezna uprava i uključiti: svrhu poziva, vrijeme i mjesto davanja izjave ili
predočavanja dokumenata, te prava i obaveze pozvane stranke.
Poziv će se uručiti licu najmanje tri (3) radna dana prije dana davanja izjave ili predočavanja
dokumenata.
U slučajevima kada se u pozivu zahtijeva predočavanje knjiga i evidencije, dokumenata ili drugih
predmeta u pozivima će se opisati, koliko je to moguće, koje je knjige i evidencije ili druge predmete
potrebno predočiti.
Fizička lica koja nisu napunila osamnaest (18) godina bit će pozvana putem svojih roditelja ili drugih
zakonskih zastupnika.
Lice koje je pozvano može zatražiti od poreznog organa da promijeni mjesto ili vrijeme davanja
izjave ili predočavanja dokumenata navedenih u pozivu, a najkasnije jedan radni dan prije davanja
izjave ili predočavanja dokumenta. Odluka o tome da li će ova promjena biti dozvoljena ili ne je u
isključivoj nadležnosti lica koje je izdalo poziv.
Pozvana stranka ima pravo na to da njen ovlašteni punomoćnik sudjeluje u toku isp itivanja kao i
da snimi cijeli tok ispitivanja na video ili audiokasetu.

Tokom ispitivanja porezni organ ne smije tražiti od pozvane stranke informacije koje su zabranjene
Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.
Porezni organ nema pravo da zatraži da pozvana stranka ispunjava i (ili) potpisuje dokumente
mimo svoje volje.
Pisani zapisnik postavljenih pitanja i datih odgovora u toku davanja izjave sastavit će, potpisati i
datirati lice koje vodi sastanak. Video ili audiokaseta sastanka može biti sastavni dio zapisnika.
Pozivanje stranke, ispitivanje pozvane stranke i sačinjavanje zapisnika provodi se u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku, ako nije drugačije regulisano odredbama ovog zakona.

Zaposlenici Porezne uprave imaju ovlaštenje da uđu na svaki posjed ili u prostorije gdje se:
čuvaju ili mogu čuvati knjige i evidencije ili drugi predmeti potrebni za provedbu poreznih zakona
ili
obavljaju ili bi se mogle obavljati bilo koje aktivnosti potrebne za provedbu poreznih zakona.
Procedure i svrha ulaska u poslovne prostorije poreznog obveznika utvrdit će se podzakonskim
aktima.
Pristup poreznog organa stambenim prostorijama koje se koriste ili ne koriste za poslovne
aktivnosti, bez saglasnosti fizičkog lica k oje tu stanuje, dopustit će se samo ako taj porezni organ
dobije i pokaže nalog koji je izdao odgovarajući sud.
Ulazak na posjed ili u prostorije poreznog obveznika u vezi sa provođenjem krivičnih istraga obavit
će se u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

Zaposlenici poreznih organa koji djeluju u okviru svojih službenih ovlaštenja oslobođeni su
odgovornosti za štetu pričinjenu drugim licima koja je tim djelovanjima nastala. U takvim
slučajevima za pričinjenu štetu tužba se podiže protiv Federacije.
Zaposlenici poreznog organa odgovorni su materijalno, disciplinski, prekršajno i/ili krivično za
štetu koju su na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili iz grube nepažnje, prouzrokovali Poreznoj
upravi.
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je organ od značaja za javnu sigurnost.

Ako nije drugačije propisano ovim zakonom ili drugim poreznim zakonima, pravo dato radniku
porezne uprave članom 7. ovog zakona može se prenijeti na druge porezne radnike u skladu sa
instrukcijama koje je utvrdila Porezna uprava.

Porezna uprava se finansira iz Budžeta Federacije i drugih izvora koji se propisuju podzakonskim
aktima.

Na prijedlog ministra Vlada Federacije može donijeti odluku kojom će utvrditi pravo zaposlenika
Porezne uprave koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, na poseban
dodatak u visini do 30% od osnovne plaće.
Odlukom iz stava 1. ovog člana utvrdit će se poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada i
procent posebnog dodatka za te poslove.
V PRAVA I OBAVEZE POREZNIH OBVEZNIKA

Porezni obveznik ima pravo:
da iz ureda Porezne uprave dobije besplatne informacije o porezima, kao i o poreznim
zakonima i odnosnim podzakonskim aktima kojima se reguliraju procedure za plaćanje i uvjeti
plaćanja;
da dobije besplatne primjerke poreznih obrazaca i prijava za ličnu upotrebu;
da ga porezni organi i njihovi radnici tretiraju uljudno i s poštovanjem;
da zastupa vlastite interese pred poreznim organima neposredno ili putem ovlaštenog
predstavnika;
da izabere način vođenja knjiga, u skladu sa poreznim zakonima i podzakonskim aktima, u
svrhu obračunavanja i plaćanja poreza;
da na propisani način koristi porezne olakšice u skladu sa poreznim zakonima;
da daje objašnjenja poreznim organima o načinu obračunavanja i plaćanja poreza;
da bude prisutan tokom svih uredskih ili terenskih kontrola u skladu sa podzakonskim aktima;
da uloži žalbu u skladu sa poreznim zakonima na rješenja poreznih organa;
da traži od nadležnih sudova pomoć ili naloge potrebne za izvršenje prava koja mu pripadaju
prema ovom ili drugim poreznim zakonima i
da ima bilo koja druga prava utvrđena poreznim zakonima ili podzakonskim aktima koji imaju
opću primjenu.

Porezni obveznik ima obavezu:

da se, u skladu sa Poglavljem VI ovog zakona, registrira kod poreznih organa i da prijavi uredu
za registracije svaku promjenu adrese, vlasništva ili pravnog statusa;
da vodi knjige i evidencije na način utvrđen zakonima i podzakonskim aktima, te da osigura
vođenje i čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće kompjuterske evidencije i dokumente,
na period od pet (5) godina od dana dospijeća porezne prijave za porez na koji se odnose te
knjige i evidencije;
da podnosi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i
podzakonskim aktima;
da izmiruje svoje porezne obaveze na način i pod uvjetima utvrđenim poreznim zakonima i
podzakonskim aktima;
da, u skladu sa zakonima Federacije, podnosi dokumente i druge informacije koje zatraže
porezni organi, a koje su potrebne za provedbu poreznih zakona;
da ne ometa nijednog radnika poreznog organa da zakonski obavlja svoje dužnosti;
da u roku od pet (5) radnih dana obavijesti porezni ured o otvaranju ili zatvaranju računa u
OOPP (za pravna lica ili organizacije Federacije o računima koje koriste u Federaciji i u
inozemstvu; za strana lica i organizacije o računima koje koriste u Federaciji i računima putem
kojih se izvršavaju njihove poslovne aktivnosti); ova odredba se ne primjenjuje na fizička lica,
osim na ona koja se vode kao samostalni poduzetnici ili obrtnici i
da izvršava sve druge dužnosti utvrđene poreznim zakonima i podzakonskim aktima.
Za neizvršavanje ili nepravilno izvršavanje obaveza koje porezni obveznik ima prema poreznim
zakonima, bit će odgovoran na način i prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili drugim
zakonima Federacije.
VI REGISTRACIJA I IDENTIFIKACIJA POREZNIH OBVEZNIKA

Svi porezni obveznici moraju imati identifikacioni broj poreznog obveznika u skladu sa
podzakonskim aktima.
Svako lice od kojeg se poreznim zakonima i podzakonskim aktima zahtijeva da poreznim
organima podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument, unijet će u tu prijavu, izjavu ili drugi
dokument identifikacioni broj poreznog obveznika.
Svako lice od kojeg se poreznim zakonima i podzakonskim aktima zahtijeva da poreznim
organima podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument koji se odnosi na drugo lice, zatražit će od
tog lica njegov identifikacioni broj poreznog obveznika. Taj broj će se unositi u prijavu, izjavu ili
drugi dokument.
Porezni organ će navesti identifikacioni broj poreznog obveznika lica u svim obavijestima koje se
šalju tom licu.

Identifikacioni broj poreznog obveznika koji je dodijeljen nekom licu bit će jedinstven i jedini
broj tog lica u svrhu svih poreza i za sve porezne organe.

Identifikacioni broj dodijeljen poreznom obvezniku oduzet će se u sljedećim slučajevima:
1. ako se utvrdi da je identifikacioni broj dodijeljen bez podnošenja propisane dokumentacije ili
ako je lažna dokumentacija, odnosno lažne informacije korištene u postupku dodijele
identifikacionog broja;
2. ako je nakon izdavanja identifikacionog broja zakonodavac propisao druge uvjete za poreznu
registraciju i identifikaciju poreznog obveznika, a porezni obveznik ne postupi u skladu sa
izmjenjenom zakonskom regulativom;
3. ako nadležni sud utvrdi da je upis u sudski registar bio nedopustiv ili je naknadno postao
nedopustiv,
4. u drugim slučajevima u kojima se utvrdi da je dodjela identifikacionog broja bila nedopustiva ili
je naknadno postala nedopustiva.
Postupak oduzimanja identifikacionog broja provodi se na zahtjev lica koje ima pravni interes ili
po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama upravnog postupka. Postupak provodi
organizaciona jedinica Porezne uprave koja je i dodijelila identifikacioni broj poreznom
obvezniku.

Porezni obveznici dužni su registrirati se kod Porezne uprave u mjestu, u roku i na način utvrđen
u ovom poglavlju.
Obrazac prijave za registraciju će se utvrditi podzakonskim aktima.
Porezni obveznik pravno lice i organizacija u prilogu prijave za registraciju dostavlja poreznom
organu rješenje o sudskoj registraciji sa prilozima i izvod iz sudskog registra koji ne može biti
stariji od trideset (30) dana od dana izdavanja, a porezni obveznik fizičko lice preduzetnik
rješenje o registraciji izdato od nadležnih gradskih i općinskih organa.
Nakon završetka registracije poreznog obveznika, Porezna uprava će tom poreznom obvezniku
izdati uvjerenje o registraciji.

Pravno lice ili druga organizacija iz Federacije čije se sjedište nalazi u Federaciji registrirat će se
kod poreznog ureda u čiju nadležnost spada lokacija tog sjedišta. Prijava za registraciju podnijet
će se u roku od pet (5) radnih dana od dana registracije pravnog lica ili druge organizacije kod
sudskih i drugih nadležnih organa.
Fizičko lice koje je dužno da se registruje kao poduzetnik, u skladu sa zakonima Federacije,
registrirat će se kod poreznog ureda u čiju nadležnost spada lokacija mjesta gdje se obavlja većina
poslovnih aktivnosti tog fizičkog lica. U slučajevima gdje ne postoji mjesto gdje se obavlja većina

poslovnih aktivnosti, registracija će se vršiti kod poreznog ureda u čiju nadležnost spada poslovni
ili stambeni prostor iz kojeg se upravlja poslovnim aktivnostima. Prijava za registraciju podnijet
će se u roku od pet (5) radnih dana od dana obavezne registracije fizičkog lica kao poduzetnika
kod nadležnih organa.
Pravno lice ili organizacija iz Federacije čije se sjedište nalazi izvan Federacije registrirat će se kod
Središnjeg ureda Porezne uprave. Sjedište tog pravnog lica ili organizacije smatrat će se da je u
okviru nadležnosti Središnjeg ureda Porezne uprave. Prijava za registraciju podnijet će se u roku
od pet (5) radnih dana od dana registracije pravnog lica ili organizacije kod odgovarajućih
nadležnih organa.
Posebna organizaciona jedinica pravnog lica ili organizacije iz Federacije registrirat će se kod
poreznog ureda u okviru čije nadležnosti se nalazi lokacija sjedišta tog pravnog lica ili
organizacije. Prijavu za registraciju treba podnijeti u roku od pet (5) radnih dana od dana
osnivanja te posebne organizacione jedinice u skladu sa zakonima Federacije.
Predstavništvo stranog pravnog lica ili organizacije u Federaciji registrirat će se kod poreznog
ureda u okviru čije se nadležnosti nalazi lokacija sjedišta tog predstavništva. Prijavu za registraciju
treba podnijeti u roku od pet (5) radnih dana od dana obavezne registracije predstavništva kod
odgovarajućih nadležnih organa.
Jedinica investicionog fonda registrirat će se kod poreznog ureda u okviru čije se nadležnosti
nalazi lokacija sjedišta uprave te jedinice investicionog fonda. Prijavu za registraciju podnijet će
Uprava u roku od pet (5) radnih dana od dana registracije jedinice investicionog fonda kod
odgovarajućih nadležnih organa.
Ukoliko porezni obveznik koji je trenutno registriran prema gore navedenim stavovima promjeni
svoje sjedište ili mjesto gdje se obavlja većina poslovnih aktivnosti, vlasništvo ili pravni status,
tada će porezni obveznik u pisanoj formi u roku od pet (5) dana o toj promjeni obavijestiti
porezni ured kod kojeg je trenutno registriran.
Ukoliko porezni obveznik koji je trenutno registriran prema gore navedenim stavovima promijeni
svoje sjedište ili mjesto gdje se obavlja većina poslovnih aktivnosti, a novo sjedište odnosno
mjesto gdje se obavlja većina poslovnih aktivnosti je u nadležnosti drugog poreznog ureda, a ne
poreznog ureda kod kojeg je porezni obveznik trenutno registriran, tada će porezni obveznik u
pisanoj formi u roku od pet (5) dana o toj promjeni obavijestiti oba porezna ureda.

Nadležni sud ili drugi nadležni organ koji registrira pravna lica ili organizacije obavještava porezni
ured u okviru čije nadležnosti se nalazi sjedište pravnog lica ili organizacije o registraciji,
ponovnoj registraciji, stečaju ili likvidaciji ili reorganizaciji pravnih lica ili organizacija u roku od
pet (5) radnih dana od dana registracije, ponovne registracije ili od početka postupka stečaja,
likvidacije ili reorganizacije pravnog lica ili organizacije.
Organ uprave ili drugi nadležni organ koji obavlja registraciju poduzetnika obavještava nadležni
porezni ured o svakoj novoj registraciji, poništavanju registracije ili promjeni registracije u roku
od pet (5) radnih dana od dana takve promjene.
Organ uprave ili drugi nadležni organ koji vodi evidenciju o imovini i upisuje promjene o
vlasništvu nad imovinom obavještava nadležni Porezni ured o svim promjenama u roku od pet
(5) radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjekta nad čijom imovinom je Porezna
uprava upisala zakonsku hipoteku.

OOPP može otvoriti račune za pravno lice, organizaciju ili fizičko lice koje je registrirano kao
poduzetnik jedino nakon predočavanja dokumenta koji izda Porezna uprava a kojim se potvrđuje
registracija poreznog obveznika u skladu sa ovim poglavljem.
VII PRIJAVE

Porezna prijava je prijava porezne obaveze koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj
upravi i sastoji se od izvještaja i drugih relevantnih dokumenata u vezi sa poreznom obavezom
tog lica.
Izuzev ako je drugačije propisano poreznim zakonima, lice podnosi poreznu prijavu za svaku
vrstu poreza kojoj to lice podliježe u skladu sa poreznim zakonima.
Porezna prijava se smatra podnesenom onog dana kada je primi Porezna uprava u obliku, na
način i u mjestu propisanim ovim poglavljem i podzakonskim aktima.
Porezna prijava će se smatrati primljenom od Porezne uprave u skladu sa stavom 3. ovog člana i
onda kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
porezni obveznik predoči poštansku potvrdu da je porezna prijava poslana poštom ili posjeduje
kopiju porezne prijave koja je ovjerena prijemnim štambiljem Porezne uprave i
porezni obveznik dokaže da je plaćanje porezne obaveze prikazane u poreznoj prijavi izvršeno u
skladu sa stavom 2, člana 37. ovog zakona.
Porezna prijava će se smatrati primljenom od Porezne uprave na dan kada je prijava poslana
preporučenom poštom ili na dan kada je predata neposredno u Poreznu upravu, računajući od
dana koji je kasnije nastupio.
Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu na utvrđenom obrascu. Obrasci za porezne prijave
propisuju se podzakonskim aktima. Ako je propisano podzakonskim aktima, porezna prijava se
može podnijeti na elektronskim putem ili u drugom obliku koji omogućava kompjutersku obradu
podataka.
Porezni obveznik ili njegov zastupnik potpisuje poreznu prijavu, a ukoliko se radi o prijavi
podnesenoj elektronskim putem, prijava se potpisuje u skladu sa Zakonom o elektronskom
potpisu. Ako je cijelu prijavu ili samo dio prijave pripremilo drugo stručno lice, tada to stručno
lice također potpisuje poreznu prijavu i unosi svoj identifikacioni broj poreznog obveznika.
Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu u roku utvrđenom poreznim zakonima.
Izuzev ako nije drugačije propisano poreznim zakonima ili podzakonskim aktima, porezni
obveznik podnosi poreznu prijavu nadležnom poreznom uredu ili bilo kojem drugom poreznom
uredu koji odredi direktor ili u odsustvu direktora njegov zamjenik.

Uputstva za podnošenje poreznih prijava izdaje Porezna uprava ako porezni zakoni ne propisuju
drugačije.

Porezna uprava ima ovlaštenje da podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika onda kada
porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu u roku od petnaest (15) dana od krajnjeg roka za
podnošenje porezne prijave koji je propisan poreznim zakonima. Porezni obveznik nosi teret
dokazivanja da određivanje porezne obaveze nije ispravno. Procedure podnošenja poreznih
prijava u ime poreznog obveznika od Porezne uprave utvrdit će se podzakonskim aktima.

Porezni obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poreznu prijavu.
Izmijenjena porezna prijava podnesena do dana dospijeća porezne prijave smatrat će se
poreznom prijavom poreznog obveznika za taj period.
Svaki porezni obveznik koji je preplatio poreznu obavezu može podnijeti izmijenjenu prijavu
kako bi potvrdio preplatu porezne obaveze.
Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena greška ili propust na poreznoj prijavi koju je ranije
podnio ili ju je podnio neko u njegovo ime, a koja je dovela do manje prijavljene porezne
obaveze, podnosi izmijenjenu poreznu prijavu u kojoj je izvršena ispravka greške ili propusta u
roku od petnaest (15) dana od otkrivanja greške ili propusta.
Porezna uprava ima ovlaštenje izmijeniti poreznu prijavu podnesenu od poreznog obveznika
ukoliko utvrdi da porezna prijava nije ispravno podnesena ili ne sadrži tačne podatke. Izmjenu
porezne prijave Porezna uprava može izvršiti u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje
porezne prijave propisanog poreznim zakonom.

Obavijesna prijava je pisana izjava koju je lice dužno podnijeti Poreznoj upravi, a u kojoj daje
informacije o finansijskim transakcijama između tog lica i poreznog obveznika ili poreznih
obveznika ili druge takve informacije koje olakšavaju provedbu poreznih zakona.
Procedure za podnošenje obavijesnih prijava propisuju se podzakonskim aktima.

Prijava za porez po odbitku je izvještaj koji pravno lice, druga organizacija ili fizičko lice
poduzetnik podnosi Poreznoj upravi, a u kojem su sadržane informacije o porezima koji se
moraju obustaviti ili naplatiti od drugog lica i platiti na odgovarajuće račune. Pravno lice, druga
organizacija ili fizičko lice poduzetnik također dostavlja kopiju prijave za porez po odbitku licu
od čijih se prihoda porezi odbijaju ili naplaćuju.
Uvjeti za podnošenje prijava za porez po odbitku i dostavljanje kopija utvrđuju se poreznim
zakonima i podzakonskim aktima.

Na zahtjev poreznog obveznika, direktor ima ovlaštenje da odobri produženje roka za
podnošenje potrebne porezne prijave ili izvještaja za bilo koju vrstu poreza, ali najduže za
šezdeset (60) dana. Direktor može ovo ovlaštenje prenijeti na drugog radnika Porezne uprave.
Produženje roka za podnošenje porezne prijave ili izvještaja može se odobriti jedino kada porezni
obveznik navede valjan razlog: bolest, odsustvo iz zemlje ili drugi razuman razlog.
Odobrenje produženja roka u skladu sa ovim članom ne utiče na dan dospijeća plaćanja porezne
obaveze utvrđenog poreznim zakonom.

Obrada porezne prijave se vrši na mjestu koje odredi direktor, a na način propisan podzakonskim
aktima.
VIII POREZNE OBAVEZE

Porezna obaveza je obaveza poreznog obveznika da plati porez, doprinose, takse i novčane kazne
uključujući i pripadajuće kamate u skladu sa poreznim zakonima i zakonima kojima se uređuju
pitanja doprinosa i odnosnih taksi i novčanih kazni.
Porezna obaveza se obračunava u skladu sa procedurama utvrđenim poreznim zakonima.
Porezna obaveza se smatra dospjelom na dan utvrđen poreznim zakonima.
Poreznu obavezu može naplatiti Porezna uprava koristeći mjere iz Poglavlja XI ovog zakona,
nakon razreza određenog poreza, kazni ili kamata u skladu sa procedurama iz Poglavlja X ovog
zakona.
Uvjeti za plaćanje porezne obaveze mogu se promijeniti jedino pod uvjetima utvrđenim u ovom
zakonu.
Izmirenjem porezne obaveze u skladu sa Poglavljem IX ovog zakona lice se oslobađa
odgovornosti za tu poreznu obavezu.

Porezna obaveza poreznog obveznika koju je, u skladu sa poreznim zakonima, dužno obustaviti i
naplatiti pravno lice, druga organizacija ili fizičko lice poduzetnik, bit će porezna obaveza tog
pravnog lica, druge organizacije ili fizičkog lica poduzetnika, a ne poreznog obveznika od
momenta kada je pravno lice, druga organizacija ili fizičko lice poduzetnik bilo dužno obustaviti
i naplatiti tu poreznu obavezu od poreznog obveznika.
OOPP koja od poreznog obveznika primi nalog za prijenos sredstava u svrhu plaćanja porezne
obaveze, odgovorna je za poreznu obavezu u trenutku prijema tog naloga, a porezni obveznik je
oslobođen odgovornosti za poreznu obavezu od tog momenta, pod uvjetom da postoje dovoljna
sredstva na računu poreznog obveznika, a OOPP je ovlaštena da prenese sredstva na
odgovarajući budžet ili račun u skladu sa zakonima Federacije.

Fizičko lice je odgovorno za porez, kaznu ili kamatu koju pravno lice ili druga organizacija ne
obustavi pravilno ili ne naplati odnosno ne izvrši uplatu na odgovarajući račun:
ako je to fizičko lice direktor pravnog lica ili organizacije ili
ako je to fizičko lice ovlašteno da raspolaže sredstvima ili odobrava trošenje sredstava pravnog
lica ili organizacije.
Porezna obaveza pravnog lica ili organizacije za koju su fizičko lice ili fizička lica odgovorna u
skladu sa ovim članom bit će solidarna odgovornost pravnog lica ili organizacije i fizičkog lica ili
fizičkih lica dok se porezna obaveza ne naplati u punom iznosu od bilo kojeg solidarno
odgovornog lica. Porez, kazna i kamata ni pod kojim uvjetima ne mogu biti naplaćeni dva ili više
puta.

Fizičko lice iz člana 29. ovog zakona je također odgovorno za druge poreze pravnog lica ili
organizacije:
ako je to fizičko lice primilo nalog za plaćanje kojim se dokumentuje činjenica da pravno lice ili
organizacija nije izvršilo uplatu porezne obaveze i
ako je to fizičko lice nakon toga odobrilo trošenje sredstava ili usmjerilo sredstva u neke druge
svrhe, a ne u svrhe izmirivanja porezne obaveze.
Porezna obaveza fizičkog lica, prema ovom stavu, neće prelaziti iznos sredstava koje je, nakon
prijema naloga, to fizičko lice potrošilo u druge svrhe, a ne u svrhe izmirivanja porezne obaveze.
Stav 2. člana 29. ovog zakona primjenjuje se i na ovaj član.

Lice koje kupi ili primi na poklon imovinu (primalac) drugog lica (prenositelja) odgovorno je za
porezne obaveze prenositelja ako je znalo ili imalo razlog da zna da je prenositelj ovu imovinu
prenio na primaoca u cilju izbjegavanja plaćanja porezne obaveze.
Postupak dokazivanja da je odgovornost na primaocu iz stava 1. ovog člana propisuje se
podzakonskim aktima.

Poreznu obavezu pravnog lica ili organizacije u postupku likvidacije izmiruje likvidaciona
komisija pravnog lica ili organizacije iz novčanih sredstava pravnog lica ili organizacije uključujući
prihode od prodaje njene imovine.
Pravno lice ili organizacija u koju je uključena posebna organizaciona jedinica koja je u postupku
likvidacije, izmirit će poreznu obavezu te posebne organizacione jedinice pravnog lica ili
organizacije.

Ako je pravno lice, druga organizacija ili posebna organizaciona jedinica predmetom likvidacije, a
ne postoje dovoljna sredstva niti imovina za izmirenje porezne obaveze, neplaćena porezna
obaveza može postati odgovornost fizičkih lica u skladu sa čl. 29. i 30. ovog zakona.

Poreznu obavezu koja se odnosi na investicioni fond u postupku likvidacije izmiruje upravljačko
preduzeće iz novčanih sredstava investicionog fonda uključujući prihode od prodaje njegove
imovine.

U slučaju bilo kojeg oblika reorganizacije pravnog lica ili organizacije (spajanje, pridruživanje,
dijeljenje, odvajanje itd.), poreznu obavezu pravnog lica ili organizacije koja je bila predmet
reorganizacije izmiruje njen nasljednik (nasljednici).
Odgovornost za plaćanje kazni za kršenje poreznih zakona koje se desilo prije reorganizacije
pravnog lica ili organizacije prelazi na nasljednika (nasljednike) pravnog lica ili organizacije koja je
bila predmet reorganizacije.

Porezna obaveza preminulog fizičkog lica izmiruje se iz imovine preminulog lica prije raspodjele
imovine na nasljednike preminulog fizičkog lica. U slučaju da je imovina prenijeta na nasljednike,
a da prije toga porezna obaveza preminulog lica nije plaćena i kada je na neplaćene poreze nastala
hipoteka, tada će se hipoteka odnositi na prenesenu imovinu do iznosa porezne obaveze.
Poreznu obavezu fizičkog lica koja je proglašena nestalom iz nepoznatih razloga izmiruje lice
ovlašteno kao skrbnik ili staratelj nestalog fizičkog lica iz imovine nestalog fizičkog lica.
Poreznu obavezu fizičkog lica koje sud ili drugi organ uprave proglasi pravno nesposobnim
izmiruje lice ovlašteno kao skrbnik ili staratelj lica bez pravne sposobnosti iz njegove imovine.
Ako se prodajom imovine poreznog obveznika u slučajevima iz st. 1., 2. i 3. ovog člana ne može
u potpunosti izmiriti porezna obaveza poreznog obveznika, tada će se postupak naplate
obustaviti u skladu sa odredbama Poglavlja XI ovog zakona.
IX PLAĆANJE I IZMIRIVANJE POREZNIH OBAVEZA

Izmirenje porezne obaveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i
novčanih kazni uključujući i pripadajuće kamate.
Plaćanje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu sa poreznim zakonima.
Plaćanje doprinosa obavlja se u skladu sa odredbama Zakona o doprinosima.
Plaćanje takse obavlja se u gotovini ili putem računa u skladu sa propisima kojima su regulirane
takse.

Plaćanje novčanih kazni evidentiranih u registru novčanih kazni koje se naplaćuju u postupku
prinudne naplate obavlja se u skladu sa odredbama Poglavlja XI. Zakona.
Plaćanje obaveza iz st. od 2. do 5. ovog člana izvršava se putem OOPP na propisane račune u
zakonskom sredstvu plaćanja u Bosni i Hercegovini.

Danom plaćanja porezne obaveze smatra se dan kada je uplata porezne obaveze primljena na
odgovarajući račun, osim ako se ne smatra da je plaćanje izvršeno prije tog datuma u skladu sa
stavom 2. ovog člana.
Danom plaćanja porezne obaveze poreznog obveznika smatra se dan kada je OOPP od poreznog
obveznika primila nalog za prijenos sredstava sa računa poreznog obveznika na odgovarajući
budžetski račun, pod uvjetom da postoje dovoljna sredstva na računu poreznog obveznika, a
OOPP je ovlaštena da prenese sredstva na odgovarajuće budžetske račune u skladu sa zakonima
Federacije.

OOPP će izvršiti nalog nekog lica za prijenos sredstava u svrhu plaćanja poreznih obaveza sve
dok postoje dovoljna sredstva na računu tog lica, a OOPP je ovlaštena da izvrši prijenos
sredstava u skladu sa zakonima Federacije.
Nalog za prijenos kojim se nalaže plaćanje porezne obaveze izvršava OOPP u roku od jednog (1)
radnog dana od dana prijema naloga za prijenos sredstava.

Porezni obveznik može usmjeriti da se plaćanje odnosi na određeni porez ili određenu kaznu.
Naznačene uplate određenog poreza izvršavaju se po sljedećem redoslijedu:
osnovni dug glavnica,
troškovi prekršajnog postupka i prinudne naplate,
kazne i
kamate.
Plaćanje novčanih kazni koje se ne vežu uz neki poseban porez će se vršiti po sljedećem
redoslijedu:
troškovi prekršajnog postupka i
iznos kazne.
Ako porezni obveznik ne naznači za koji porez ili kaznu vrši plaćanje, ili ako plaćanje vrši
Porezna uprava prema čl. 50., 52. ili 54. ovog zakona, onda će se plaćanje vršiti u skladu sa
stavom 2. ovog člana.

Ako je iznos uplate veći od iznosa poreza iz stava 2. od iznosa kazne iz stava 3., ili iznosa poreza,
kazni i kamata iz stava 4., onda se primjenjuju procedure poreznih odbitaka i povrata iz Poglavlja
XIV ovog zakona.
X RAZREZ POREZNE OBAVEZE

Razrez porezne obaveze je unos iznosa porezne obaveze poreznog obveznika u evidenciju
Porezne uprave.
Razrez ili ponovni razrez porezne obaveze Porezna uprava izvršava pod sljedećim uvjetima:
po prijemu porezne prijave ili izmijenjene porezne prijave koju je pripremio porezni obveznik i
u kojoj je obračunao poreznu obavezu;
po usklađivanju iznosa porezne obaveze prijavljene u poreznoj prijavi, bilo da je rezultat
kontrole poreznog obveznika donesen ili ne , ili
po obračunu poreza koji je izvršila Porezna uprava ili po podnošenju porezne prijave koju je
Porezna uprava pripremila u ime poreznog obveznika i u kojoj je Porezna uprava obračunala
poreznu obavezu.
Razrez se poništava ili mijenja samo ako rukovodilac nadležnog poreznog ureda odredi da se
razrez poništava ili mijenja, ili prema presudi nadležnog suda. Ova pravila se neće primijeniti ako
se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave od poreznog obveznika.

Nalog za plaćanje je akt kojim Porezna uprava nalaže poreznom obvezniku da treba platiti
poreznu obavezu.
Nalog za plaćanje donosi Porezna uprava kada utvrdi da porezni obveznik nije pravilno
obračunao, prijavio ili platio poreznu obavezu. Pri utvrđivanju iznosa porezne obaveze Porezna
uprava uzima u obzir i sve porezne odbitke iz Poglavlja XIV ovog zakona koje je porezni
obveznik ranije uplatio.
Nalog za plaćanje sadrži:
naziv (ime) poreznog obveznika;
identifikacioni broj poreznog obveznika;
datum izdavanja naloga za plaćanje ;
vrstu poreza, period za koji se plaća porezna obaveza, te iznos dospjelog poreza;
vrstu kazne i iznos dospjele kazne;
iznos dospjele kamate;

kratak opis osnove za određivanje iznosa iz alineja 4., 5. i 6. ovog stava;
porezne odbitke koje je porezni obveznik ranije uplatio;
ukupnu poreznu obavezu i datum do kojeg se zahtijeva plaćanje;
način na koji se treba izvršiti uplata;
adresu poreznog ureda koji je izdao nalog za plaćanje.
Ako dva ili više poreznih obveznika solidarno odgovaraju za poreznu obavezu, onda se nalog za
plaćanje porezne obaveze izdaje bilo kojem ili svim takvim poreznim obveznicima.
Ako je razrez izmijenjen, porezna uprava će pripremiti i uručiti nalog za plaćanje u skladu sa
procedurama ovog člana.
Nadležni porezni ured je ovlašten da priprema i uručuje nalog za plaćanje iz ovog člana za bilo
koju poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava po članu 40. stav 2. ovog zakona.

Poreznu obavezu iz naloga za plaćanje treba platiti u roku od deset (10) dana nakon dana
uručenja naloga, izuzev u slučajevima iz stava 2. ovog člana.
Ako rukovodilac nadležnog poreznog ureda ocijeni da postoji opasnost od neplaćanja porezne
obaveze, onda je porezni obveznik dužan platiti poreznu obavezu prije isteka roka od deset (10)
dana na način koji utvrdi rukovodilac nadležnog poreznog ureda.
Ako porezni obveznik smatra da porezna obaveza navedena u nalogu za plaćanje nije tačna,
porezni obveznik ili njegov zastupnik će odmah kontaktirati porezni ured koji je izdao nalog i dati
puno objašnjenje sa dokazom o izvršenoj uplati ili pogrešnom obračunu porezne obaveze.
Ovakve informacije će nadležni porezni ured razmatrati i ako se utvrdi da je porezni obveznik u
pravu, porezna obaveza se otklanja. Ako se utvrdi da informacije koje je dostavio porezni
obveznik ne mijenjaju iznos porezne obaveze iz naloga za plaćanje, tada porezna obaveza mora
biti plaćena u iznosu i roku navedenom u nalogu.
XI PROCEDURE PRINUDNE NAPLATE

Postupci prinudne naplate se definiraju kao mjere koje se poduzimaju da bi se osiguralo izmirenje
porezne obaveze. Procedure i uvjeti za njihovu primjenu propisat će se podzakonskim aktima.
Postupci prinudne naplate se mogu primjenjivati samo za onu poreznu obavezu za koju je uručen
nalog za plaćanje od Porezne uprave u skladu sa članom 41. ovog zakona, a ta porezna obaveza
nije izmirena na vrijeme.
Nakon što poreznom obvezniku bude uručen nalog za plaćanje u skladu sa članom 3. stav 1.
tačka (12) Zakona i ako porezna obaveza ostane neplaćena, rukovodilac nadležnog poreznog
ureda donosi rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate, a to rješenje dostavlja se
poreznom obvezniku prije poduzimanja konkretnih mjera prinudne naplate.

Porezna uprava će svojim aktima odrediti informacije koje će biti uključene u rješenje o
pokretanju postupka prinudne naplate.
Postupci prinudne naplate se mogu primjenjivati bilo kojim redoslijedom, a dva ili više postupaka
se mogu primijeniti istovremeno. Imovina fizičkih lica koja se izuzima od postupaka prinudne
naplate:
finansijska pomoć od bilo koje vladine organizacije u Bosni i Hercegovini,
lična pokretna imovina, predmeti za domaćinstvo, odjevni predmeti, namještaj, gorivo i zalihe
hrane u vrijednosti do 2.500,00 KM (vrijednost procjenjuje Porezna uprava),
alat koji koristi majstor ili zanatlija za svoj posao do vrijednosti od 1.000,00 KM (vrijednost
određuje Porezna uprava),
plaće u iznosu do 300,00 KM mjesečno,
oprema za zaštitu od požara, lijekovi, medicinska oprema i medicinska pomoć.
U primjeni postupka prinudne naplate Porezna uprava može iskoristiti bilo koja ili sva prava koja
su joj data po ovom zakonu.
Iznosi koji su naplaćeni, prema ovom poglavlju, a koji prelaze iznos porezne obaveze poreznog
obveznika bit će predmetom poreznog odbitka ili povrata, u skladu sa procedurama iz Poglavlja
XIV.

Postupak prinudne naplate počinje dan nakon dana kada je rok za plaćanje porezne obaveze iz
naloga za plaćanje istekao.
Ako je podnesena molba za odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama, postupak prinudne naplate
se može obustaviti i pokreću se postupci koji se tiču odgađanja, kako je predviđeno ovim
zakonom i podzakonskim aktima.

Pokretanje postupka prinudne naplate povlači za sobom sljedeće posljedice:
5% od ukupne porezne obaveze kao trošak prinudne naplate, ali ne manje od 100,00 KM;
kamata se obračunava prema članu 68. ovog zakona;
naplata iz cjelokupne imovine poreznog obveznika može početi bez drugih obavijesti ako
porezna obaveza nije plaćena u roku i na način predviđen ovim zakonom.

Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate predstavljat će pravnu osnovu za izvršenje
prinudne naplate.

Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate bit će dostavljeno poreznom obvezniku, u
skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona.
Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate izdaje se u dva primjerka:
prvi primjerak se dostavlja poreznom obvezniku kako je predviđeno u stavu 3. ovog člana,
drugi primjerak se čuva u spisu o prinudnoj naplati zajedno sa dokazom da je porezni obveznik
primio svoj primjerak.

Postupak prinudne naplate može biti osporavan iz sljedećih razloga:
period u kojem je porezna obaveza naplativa je istekao;
porezna obaveza je poništena, izbrisana ili se o njoj nije obavijestilo na propisani način;
porezna obaveza je plaćena u cijelosti;
dozvola za odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama data je u redovnom periodu.
postoje:
1) greške u činjenicama podnesenim poreznom obvezniku koje ometaju njegovu identifikaciju
porezne obaveze;
2) ne postoji obračun ili postoje greške u obračunu kamate na zakašnjelo plaćanje, ili
3) ne postoji naznaka da je redovni rok završen.
U slučaju da rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate nije uručeno poreznom obvezniku
u skladu sa članom 3. tačka (12) Zakona, postupak prinudne naplate se prekida. Time se ne
sprečava Porezna uprava da kasnije ponovo pokrene postupak prinudne naplate kako bi naplatila
porezne obaveze.

Ukoliko je ispunjen jedan ili više uvjeta iz stava 1. člana 47. ovog zakona, tada se postupak
prinudne naplate obustavlja.
Ukoliko je rješenje o obustavi doneseno iz razloga što je istekao period u kojem je porezna
obaveza naplativa (član 47. stav 1. alineja 1.) u istom rješenju odredit će se da se poništavaju
poduzete radnje u postupku naplate i da se poništava izvršeni razrez tih poreznih obaveza.
Postupak prinudne naplate obustavlja se i u slučaju osiguranja vjerodostojnih garancija od
poreznog obveznika da će porezna obaveza biti plaćena naknadno, u razumnom vremenskom
periodu ili u ratama.

Plaćanje se vrši prvenstveno preko OOPP a.
Porezni obveznik može platiti poreznu obavezu Poreznoj upravi u cijelosti ili djelimično. Način
plaćanja porezne obaveze Poreznoj upravi utvrdit će se podzakonskim aktom.
Ako se plaćanjem ne izmiri cijela porezna obaveza, troškovi postupka prinudne naplate, kazne i
kamate na osnovnu poreznu obavezu, nastavlja se vršiti postupak prinudne naplate dok se ove
obaveze ne izmire u cijelosti.

Ako porezni obveznik ne plati poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava i roku određenom
u nalogu za plaćanje, iznos porezne obaveze postaje predmet zakonskog založnog prava u korist
Porezne uprave na imovinu i imovinska prava poreznog obveznika osim imovine izuzete u članu
43. stav 5. ovog zakona.
Porezna uprava po službenoj du žnosti pribavit će podatke o imovini dužnika na koju se može
uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka dostavljanjem zahtjeva za dostavu podataka
nadležnom općinskom sudu i drugim organima i institucijama koje vode registre o imovini dužnika.
Porezna uprava obvezniku iz stava 1. ovog člana dostaviti će pisanu obavijest o visini i osnovu
njegovog dugovanja zbog kojeg se pokreće postupak upisa zakonskog založnog prava u kojoj će se
naznačiti imovina na kojoj se zasniva hipoteka.
Istovremeno sa obavještenjem dužnika Porezna uprava pokrenut će postupak upisa zakonske
hipoteke kod nadležnog zemljišno knjižnog ureda, odnosno postupak registracije zakonskog
založnog prava na pokretnim stvarima i imovinskim pravima u odgovarajućim javnim registrima.
Zakonska hipoteka nastaje upisom u zemljišnu knjigu, a prestaje njenim brisanjem. Zakonsko
založno pravo na pokretnim stvarima i imovinskim pravima nastaju i prestaju u skladu sa posebnim
propisima koji uređuju pojedina prava. derbeste.de
Poreznom obvezniku čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio postao predmet zakonske
hipoteke zbog poreznog duga koji radi izmirenja tog duga hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu
i imovinska prava ili njihov dio, Porezna uprava će dozvoliti njihovu prodaju ukoliko kupac t e
imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava dogovorene između
poreznog obveznika dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju
dogovore prodavac dužnik i kupac treba biti zasnovana na procjeni vr ijednosti predmetne
imovine i imovinskih prava koju sačini sudski vještak odgovarajuće struke.
Nadležni porezni ured dužan je u roku od dva radna dana nakon izmirenja odgovarajuće porezne
obaveze, odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikov e imovine i imovinskih
prava na račune javnih prihoda, bilo da je tu uplatu izvršio samo porezni obveznik dužnik ili kupac
cijele ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika, te u skladu sa utvrđenim procedurama izvršiti
brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem je bila i evidentirana.

Obustavu transakcija preko računa u OOPP vrši Porezna uprava koja ograničava pravo poreznog
obveznika da raspolaže sredstvima koja se nalaze ili ulaze na njegov račun.

Radnje iz prethodnog stava se ne odnose na transakcije usmjerene na plaćanje porezne obaveze.
Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreznog obveznika otvorenog u OOPP donosi
rukovodilac nadležnog poreznog ureda i dostavlja ga poreznom obvezniku i svakoj instituciji u
kojoj porezni obveznik ima otvorene račune.
Obustavu transakcija mora bezuvjetno izvršiti OOPP po uručenju rješenja.
Porezna uprava određuje oblik rješenja o obustavi transakcija.
Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreznog obveznika važi od dana uručenja rješenja
do dana izmirenja obaveza, poništenja razrezane porezne obaveze ili do dana kada rješenje poništi
rukovodilac nadležnog poreznog ureda. Porezna uprava obavještava OOPP i poreznog
obveznika o prestanku važenja rješenja u roku od dva (2) radna dana nakon dana kada je rješenje
postalo nevažeće.
OOPP koja obustavi transakcije preko računa poreznog obveznika, u skladu sa ovim članom,
oslobađa se svake obaveze ili odgovornosti u vezi sa obustavom transakcija u odnosu na
poreznog obveznika čiji račun je predmet obustave.

Naplata porezne obaveze iz novčanih sredstava poreznog obveznika se definira kao prijenos
sredstava sa računa poreznog obveznika otvorenog u OOPP i prijenos tih sredstava na
odgovarajuće račune prema rješenju o naplati porezne obaveze iz novčanih sredstava.
Rješenje o naplati porezne obaveze iz novčanih sredstava donosi rukovodilac nadležnog
poreznog ureda. Porezna uprava uručuje rješenje OOPP u kojoj porezni obveznik ima račune, te
jednu kopiju uručuje poreznom obvezniku.
U vrijeme uručivanja rješenja OOPP obustavlja transakcije preko računa na način opisan u članu
51. sve do poništenja rješenja o naplati porezne obaveze iz novčanih sredstava. Osim ako je
drugačije propisano stavom 4. ovog člana, rješenje o naplati porezne obaveze iz novčanih
sredstava izvršava OOPP u roku od tri (3) radna dana od dana uručenja rješenja. U slučaju
nepostojanja ili nedostatka novčanih sredstava na računu poreznog obveznika na dan uručenja
rješenja, rješenje se izvršava kada novčana sredstva pristignu na račun u roku od jednog (1)
radnog dana nakon priliva tih novčanih sredstava.
Rješenje o naplati porezne obaveze iz novčanih sredstava je važeće od dana uručenja istog OOPP
sve do izmirenja porezne obaveze poreznog obveznika, poništenja razreza porezne obaveze ili
poništenja rješenja od nadležnog poreznog ureda. Porezni ured će obavijestiti OOPP i poreznog
obveznika u roku od dva (2) radna dana nakon što rješenje postane nevažeće.
Prijenos sredstava se vrši sa bilo kojih deviznih računa poreznog obveznika u iznosu jednakom
iznosu u konvertibilnim markama koji se plaća po kursnoj listi utvrđenoj od Centralne banke za
odgovarajuću stranu valutu.
OOPP koja prenese sredstva u skladu sa rješenjem o naplati porezne obaveze iz novčanih
sredstava u skladu sa ovim članom oslobođena je bilo koje obaveze ili odgovornosti u vezi sa tim
prijenosom prema poreznom obvezniku čiji su računi predmetom ovog rješenja.

Oblik i sadržaj rješenja utvrdit će se podzakonskim aktom.

Naplatu porezne obaveze iz vrijednosnih papira p oreznog obveznika vrši Porezna uprava putem
banaka ili preduzeća koja su specijalizirana za upravljanje vrijednosnim papirima.
Rješenje o naplati porezne obaveze iz vrijednosnih papira poreznog obveznika donosi rukovodilac
nadležnog poreznog ureda i dostavlja ga banci ili preduzeću u kojem se ti vrijednosni papiri čuvaju,
kao i poreznom obvezniku.
Rješenje o naplati porezne obaveze iz vrijednosnih papira sadrži: ime (naziv) poreznog obveznika,
njegov identifikacioni broj, iznos poreznog duga, podatke o vrij ednosnim papirima kojima
raspolaže Porezna uprava i zabranu trgovanja istim, vrstu poreza, iznos kamate, kazne i troškove
naplate.
Banka odnosno preduzeće iz stava 2. istog dana dostavlja Poreznoj upravi podatke o vrijednosnim
papirima, uključujući i procjenu njihove vrijednosti.
Ako u roku od tri (3) radna dana od dana dostavljanja rješenja iz stava 2. ovog člana porezni
obveznik ne ispuni svoju poreznu obavezu, rukovodilac koji je donio rješenje donosi nalog o naplati
porezne obaveze iz vrijednosnih papir a i dostavlja ga banci odnosno preduzeću iz stava 2. ovog
člana, a kopiju tog naloga dostavlja poreznom obvezniku. Porezna uprava propisuje oblik naloga.
Na osnovu naloga, banka odnosno preduzeće obavezni su izvršiti prodaju vrijednosnih papira pod
najboljim uvjetima putem zvaničnog tržišta, te od iznosa dobivenog prodajom vrijednosnih papira
odbiti proviziju i troškove prodaje.

Naplata porezne obaveze iz imovine poreznog obveznika (pljenidba) može se izvršiti u bilo koje
vrijeme po isteku deset (10) radnih dana od uručenja rješenja o naplati porezne obaveze iz imovine
poreznog obveznika. U slučaju sumnje da bi porezni obveznik mogao napustiti teritoriju Federacije
zajedno sa svojom imovinom ili otuđiti imovinu, rukovodilac nadležnog poreznog ureda m ože
odobriti da se naplata porezne obaveze iz imovine izvrši i ranije.
Naplata porezne obaveze iz imovine poreznog obveznika izvršava se pljenidbom i prodajom
imovine, pljenidbom sredstava za plaće, potraživanjima ili bilo kojim drugim finansijskim
potraživanjima.
Imovina poreznog obveznika koja se može zaplijeniti i prodati prema ovom članu uključuje svu
imovinu i imovinska prava poreznog obveznika, bilo da je fizički u posjedu poreznog obveznika ili
nekog drugog lica u vrijeme pljenidbe, osim za imovinu iz stava 4. član 43. ovog zakona. Imovina
poreznog obveznika uključuje i novčana sredstva i dugove trećih lica prema poreznom obvezniku.
Rješenje o naplati porezne obaveze iz imovine poreznog obveznika donosi rukovodilac nadležnog
poreznog ureda. Oblik i sadržaj rješenja propisat će Porezna uprava. Opis imovine koja se plijeni
može biti uključen u rješenje za vrijeme pljenidbe. Ovla šteni porezni radnik će uručiti rješenje
poreznom obvezniku čija se imovina plijeni i drugom licu ako to drugo lice posjeduje imovinu
poreznog obveznika ili na neki drugi način ima dugove prema poreznom obvezniku. Za vrijeme
pljenidbe imovine radnici koji vrše pljenidbu pokazat će dokumente kojima se dokazuju njihova

ovlaštenja, te nalog kojim se ovlašćuje ova pljenidba. Pljenidba pokretne ili nepokretne imovine će
se vršiti uz prisustvo svjedoka. Poreznom obvezniku se dozvoljava da bude prisutan za vrijeme
pljenidbe, u skladu sa podzakonskim aktima. Ako lice koje posjeduje imovinu odbije da je preda,
porezni organ može tražiti pomoć radnika Porezne uprave specijalno obučenih za provedbu
zakona ili pomoć organa unutrašnjih poslova u provedbi ove pljenidbe.
Bilo koje drugo lice koje posjeduje imovinu koja je predmetom pljenidbe prema ovom članu ili koje
je po nekom drugom osnovu dužno poreznom obvezniku, na zahtjev radnika Porezne uprave,
predat će imovinu ili platiti obavezu djelatnicima. Predaja imovine ili plaćanje druge obaveze
uključuje oslobađanje obaveze tog lica prema poreznom obvezniku čija je imovina predmetom
pljenidbe prema ovom članu. Svako lice koje posjeduje imovinu ili je na drugi način dužno
poreznom obvezniku, a koje Poreznoj upravi preda tu imovinu, oslobodit će se bilo kakve obaveze
ili odgovornosti, u vezi sa predajom, prema poreznom obvezniku čija imovina je predmetom
pljenidbe.
Pljenidba plaća ili drugih obaveza naplativih poreznom obvezniku čija je imovina predmetom
pljenidbe trajat će neprekidno od prvog dana postupka pljenidbe, pa sve dok se ne izmiri porezna
obveza, poništi razrez ili do vremena navedenog u sporazumu iz člana 57. ovoga zakona.
Za vrijeme pljenidbe porezni radnici koji izvršavaju rješenje napravit će zapisnik u kojem će biti
spisak zaplijenjene imovine i dati jedan primjerak poreznom obvezniku i ako se može primijeniti,
dati jedan primjerak licu od kojeg je zaplijenjena imovina. Sva imovina koja je po ovom članu
zaplijenjena locirat će se na sigurnom mjestu na način propi san podzakonskim aktima i postati
odgovornost Porezne uprave. Ako se zaplijeni gotovina, onda će Porezna uprava deponirati tu
gotovinu na odgovarajući budžetski račun najkasnije jedan (1) radni dan nakon pljenidbe.
Ako se zaplijeni druga imovina, a ne goto vina ili prava, porezni organ koji vodi pljenidbu na
imovinu će staviti napomenu da je imovina zaplijenjena zbog neplaćanja poreznih obaveza. U roku
od petnaest (15) dana imovina će se objaviti za prodaju u lokalnim novinama i stavljanjem oglasa
o prodaji na prostorijama poreznog organa na lokaciji imovine i na najbližem uredu pošte; primjerci
takvog oglasa će se uručiti poreznom obvezniku i svim drugim licima koja imaju interes na tu
imovinu.
Prodaja zaplijenjene imovine će se izvršiti aukcijom, javnim ogl ašavanjem ili direktnom prodajom
u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim podzakonskim aktima o postupcima prisilne naplate.
Kada je imovina prodata, Porezna uprava će izdati uvjerenje o prodaji kupcu imovine kojim se na
kupca prebacuju sva zakonska prava po reznog obveznika na tu imovinu. Radnicima poreznih
organa i njihovim najbližim srodnicima (otac, majka, brat, sestra, supružnik i djeca) zabranjeno je
kupovati direktno ili indirektno imovinu zaplijenjenu prema ovom članu, pod kaznom za krivičnu
odgovornost.
Svaki porezni obveznik čija je imovina, osim gotovine, zaplijenjena prema ovom članu imat će
pravo izmiriti troškove postupka prinudne naplate, kamate i poreznu obavezu prije prodaje
imovine. Nakon ovog izmirenja Porezna uprava će vratiti poreznom obvez niku ovu imovinu u
roku od pet (5) radnih dana.
U slučaju gdje je zaplijenjena roba potrošna, tj. kvarljiva i kada direktor odredi da postoje neke
druge hitne okolnosti koje opravdavaju hitnu prodaju, prodaja se može izvršiti i prije isteka roka
od deset (10) dana iz stava 8. ovog člana.

Prihod od prodaje imovine poreznog obveznika se najprije koristi za plaćanje troškova pljenidbe,
a zatim za plaćanje porezne obveze, kazne i kamate poreznog obveznika u skladu sa članom 39.
ovog zakona. Iznos prihoda od pro daje koji se primjenjuje za plaćanje porezne obveze deponirat
će se na odgovarajući budžetski račun najkasnije jedan (1) radni dan nakon prodaje.
U slučajevima kada porezna obaveza, kamate i troškovi prinudne naplate nisu izmireni za vrijeme
postupka prisi lne naplate, a sva imovina nije prodata, počinje postupak davanja te imovine
Federaciji, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima.
U slučaju kada se po provedenom postupku prinudne naplate zaplijenjena imovina ne može vratiti
poreznom obvezniku jer ga nem a na prijavljenoj adresi a nova adresa obveznika je nepoznata,
nadležni kantonalni ured Porezne uprave donijet će rješenje ustupanju imovine socijalnim
ustanovama po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike,
uz saglasnost Federalnog ministarstva finansija.

U slučajevima propisanim ovim zakonom ili podzakonskim aktima kada prodaja imovine nije
moguća, a kada su troškovi čuvanja zaplijenjene imovine veći od vrijednosti iste, tada Porezna
uprava tu imovinu daje Federaciji Bosne i Hercegovine.
Način i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjene imovine iz stava 1. ovog člana propisat će
Vlada Federacije podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Porezna obaveza poreznog obveznika umanjuje se za iznos procijenjene imovine date Federaciji
Bosne i Hercegovine iz stava 1. ovog člana.

Treća strana svoje potraživanje prema zaplijenjenoj imovini može podnijeti Poreznoj upravi od
trenutka pljenidbe do prodaje zaplijenjene imovine.
Uz potraživanje, treća strana je obavezna priložiti dokumente kojima dokazuje svoja potraživanja.
Porezna uprava po saznanju o potraživanjima treće strane preduzima mjere propisane
podzakonskim aktima putem kojih će osigurati naplatu duga.
Prodaja zaplijenjene imovine na koju se potraživanje odnosi odlaže se do završetka postupka
potraživanja treće strane.
Potraživanje koje treća strana podnese nakon prodaje zaplijenjene imovine, odnosno ustupanja
imovine Federaciji Bosne i Hercegovine, rješava se prema odredbama građanskog prava.

Direktor može da produži rok za izmirenje porezne obaveze u postupku prinudne naplate samo
pod sljedećim uvjetima:
ako porezni obveznik nema dovoljno sredstava da odmah u cijelosti izmiri poreznu obavezu, i

ako porezni obveznik nije u mogućnosti da posudi sredstva da bi odmah izmirio poreznu obavezu
u cijelosti.
Ovlast za davanje takvih produženja može se prenijeti na druge porezne radnike.
Ukoliko ovlašteni radnik Porezne uprave utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovog člana i
porezni obveznik predoči relevantne finansijske informacije i u nekim slučajevima i garancije za
plaćanje, tada se između Porezne uprave i poreznog obveznika zaključuje pisani sporazum o
izmirenju porezne obaveze odgođenim plaćanjem ili plaćanjem u ratama. Porezna obaveza za koju
se produžava rok izmirenja po ovom članu povlači kamate u skladu sa Poglavljem XIII ovog
zakona.
Takvi sporazumi će zahtijevati da se svi porezi koji nastanu za vrijeme produženja roka plate u
potpunosti i na vrijeme. Neplaćanje svih tekućih poreznih obaveza dovodi do poništenja
sporazuma.
Ovaj član će se detaljnije regulirati podzakonskim aktima.

Kada se u postupku prinudne naplate zaključi da su glavni porezni obveznici i lica sa solidarnom i
pojedinačnom odgovornošću nelikvidni, organ za naplatu će konstatovati nelikvidnost. Uvjeti za
proglašenje nelikvidnosti smatraju se ispunjenim kada porezni obveznik nema imovinu koja bi
mogla podlijegati pljenidbi. Nelikvidnost se proglašava i u slučajevima kada je zaplijenjena
imovina poreznog obveznika ustupljena Federaciji, kako je predviđeno ovim zakonom.
Po konstatovanju nelikvidnosti, Porezna uprava ispituje da li postoje fizička lica ili pravna lica sa
sekundarnom odgovornošću. U slučaju nepostojanja sekundarno odgovornih lica ili ako se utvrdi
njihova nelikvidnost, Porezna uprava konstatuje da je obaveza nenaplativa, a porezni obveznik
nelikvidan.
Rukovodilac kantonalnog ureda proglašava poreznu obavezu nelikvidnom.
Federalno ministarstvo finansija može izdati opći propis o pojednostavljenom postupku za
sticanje dovoljne osnove za proglašenje nelikvidnosti poreznog obveznika koji duguje manje od
5.000,00 KM.

Kada je konstatovano da je porezni obveznik nelikvidan, porezna obaveza se smatra
nenaplativom za dato vrijeme i briše se iz evidencije naplativih poreznih obaveza.
Konstatovanje nelikvidnosti jednog poreznog obveznika ne sprečava Poreznu upravu da
poduzme odgovarajuće prinudne mjere protiv drugih odgovornih fizičkih i pravnih lica sve dok
period za naplatu porezne obaveze, prema ovome zakonu, ne istekne.
Porezna uprava obavještava nadležni gradski ili općinski organ o tome da je konstatovano da je
fizičko lice nelikvidno. Ako Porezna uprava konstatuje da je pravno lice nelikvidno, obavještava
se sudski registar u kojem je pravno lice registrirano. Obavijest se upisuje u sudske registre.
Sudski registri informiraju Poreznu upravu o svakom zahtjevu za registriranje ili izmjenu
registracije poreznog obveznika za kojeg je Porezna uprava utvdila da je nelikvidan.

Rezultat utvrđivanja nelikvidnosti poreznog obveznika jeste da se sve porezne obaveze sa
kasnijim rokom dospjelosti smatraju nenaplativim za to vrijeme, zajedno sa poreznim obavezama
koje su dovele do utvrđivanja nelikvidnosti.

Porezna uprava nadzire moguću spontanu likvidnost poreznih obveznika za koje je utvrđeno da
su nelikvidni. U slučaju da porezni obveznici ponovno postanu likvidni, a period za naplatu
porezne obaveze nije istekao, Porezna uprava opoziva prethodno utvrđenu nelikvidnost.
Neposredna posljedica opoziva nelikvidnosti jeste ponovno pokretanje postupka prisilne naplate.

Podzakonskim aktima će se postaviti kriteriji za određivanje da li dalja nastojanja naplate porezne
obaveze imaju smisla onda kada je vjerovatnoća uspješne naplate minimalna ili u slučaju kada nije
moguće locirati poreznog obveznika i kada nema imovine.
Kada se, u skladu sa odredbama podzakonskih akata, utvrdi da bi dalja nastojanja da se naplati
porezna obaveza bila ekonomski neizvodljiva ili bi dovela do siromaštva poreznog obveznika,
porezna obaveza se može proglasiti trenutno nenaplativom.
Porezna obaveza koja je utvrđena kao trenutno nenaplativa će i dalje biti porezna obaveza koja se
duguje, a kamate i kazne će se na nju i dalje obračunavati.
Ako i kada se utvrdi da se finansijska situacija poreznog obveznika promijenila ili ako se utvrdi da
je moguće locirati poreznog obveznika ili pronaći imovinu, ponovno će se započeti proces
naplate.

Kada je postupak prinudne naplate okončan, sljedeći podaci se unose u spis za prisilnu naplatu:
rezultati postupka koji se tiču prinudne naplate poreznih obaveza, i
da je postupak prisilne naplate okončan.
Iznos koji je naplaćen koristi se prvo za izmirenje troškova postupka prinudne naplate, a potom
za izmirenje osnovnog duga glavnice, kazne i kamate na osnovni dug. Za dio porezne obaveze
koji nije plaćen primjenjuje se postupak proglašenja porezne obaveze nenaplativom.
Kada se po istom spisu vodi prinudna naplata više poreznih obaveza, naplaćeni iznos se koristi za
izmirenje poreznih obaveza prema sljedećem redoslijedu:
troškovi postupka prinudne naplate,
porezna obaveza i pripadajuće obračunate kamate prema redoslijedu starosti utvrđenom na
osnovu datuma isteka redovnog roka za plaćanje,
kamata na osnovnu poreznu obavezu.

Potvrde o plaćanju poreznih obaveza koje su naplaćene dostavljaju se poreznom obvezniku.
XII INSPEKCIJSKI NADZOR

Inspekcijski nadzor je ispitivanje i utvrđivanje tačne porezne obaveze poreznog obveznika od
inspektora ili zaposlenika Porezne uprave ovlaštenih za obavljanje inspekcijskog nadzora, u
skladu sa zakonom.
Porezna uprava će vršiti uredsku i terensku kontrolu u skladu sa poreznim zakonima i odnosnim
podzakonskim aktima. Tokom svakog inspekcijskog nadzora Porezna uprava je dužna razjasniti
sve okolnosti i činjenice bitne za obim kontrole na način koji odredi Porezna uprava, uključujući
okolnosti i činjenice koje idu u korist poreznom obvezniku.
Tokom svake kontrole inspektori ili drugi ovlašteni radnici Porezne uprave mogu iskoristiti bilo
koja i sva prava Porezne uprave, po ovom zakonu, uključujući:
pravo da pozovu ili zahtijevaju od poreznog obveznika i drugih lica da daju izjave i predoče
dokumente i druge informacije prema članu 7., stav 1., alineja 6. ovog zakona i
pravo da uđu u prostorije gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige i evidencije ili drugi
predmeti iz člana 7., stav 1., alineja 7. ovog zakona.
U roku od osam (8) radnih dana po završetku kontrole, ovlašteni porezni radnik će sačiniti i
poreznom obvezniku dostaviti zapisnik sa nalazima činjeničnog i pravnog stanja, kao i
obrazloženje kako takvi nalazi utiču na poreznu osnovicu i poreznu obavezu poreznog
obveznika.
Porezni obveznik može uložiti prigovor na zapisnik sačinjen u postupku kontrole. Prigovor se
podnosi inspektoru ili drugom ovlaštenom radniku Porezne uprave u roku od pet (5) radnih dana
od dana prijema zapisnika.
Inspektor ili drugi ovlašteni radnik Porezne uprave će razmotriti primjedbe koje je dostavio
porezni obveznik i donijeti rješenje koje se dostavlja poreznom obvezniku. Porezni obveznik ima
pravo žalbe na ovo rješenje u skladu sa odredbama Poglavlja XVI ovog zakona.
Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti u pogledu obračuna, evidentiranja i
plaćanja javnih prihoda, inspektori i drugi ovlašteni radnici Porezne uprave će rješenjem naložiti
uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze i dati upute o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti u
budućnosti.
Osim ako drugačije ne odluči rukovodilac nadležnog poreznog ureda, ta kontrola će se vršiti
tokom redovnog radnog vremena.

Uredska kontrola se vrši u uredu Porezne uprave koji je pokrenuo tu kontrolu.

Uredska kontrola se vrši na osnovu podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da
porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje
posjeduje Porezna uprava.
Porezna uprava može zahtijevati da porezni obveznik bude prisutan za vrijeme uredske kontrole.
U tom slučaju, Porezna uprava uručit će pisanu obavijest poreznom obvezniku najmanje tri (3)
radna dana prije uredske kontrole. Ako se porezni obveznik slaže, uredska kontrola se može
zakazati ranije. Oblik pisane obavijesti propisuje Središnji ured Porezne uprave i uključuje:
vrijeme i mjesto kontrole, opći predmet kontrole, uključujući poreze i period(e) koji su
predmetom kontrole, te prava i obaveze poreznog obveznika u vezi sa kontrolom.

Terenska kontrola se vrši na svakoj pogodnoj lokaciji koju odredi rukovodilac poreznog ureda
koji obavlja kontrolu.
Terenska kontrola se vrši na temelju podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje dâ
porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje
posjeduje Porezna uprava.
Porezni obveznik ili njegov zastupnik dužan je prisustvovati terenskoj kontroli. Porezna uprava
može poreznog obveznika obavijestiti o vremenu i mjestu terenske kontrole. Ukoliko Porezna
uprava obavještava poreznog obveznika o terenskoj kontroli, to čini putem obavijesti, usmene ili
pisane. Oblik pisane obavijesti propisuje Središnji ured Porezne uprave. Pisana obavijest uključuje
vrijeme i mjesto kontrole, opći predmet kontrole, te prava i obaveze poreznog obveznika u vezi
sa kontrolom.
Terenska kontrola neće trajati duže od devedeset (90) radnih dana, osim ako se ne produži
odlukom rukovodioca nadležnog poreznog ureda.
Porezna uprava neće vršiti više od jedne (1) terenske kontrole istog poreznog obveznika u vezi sa
određenom poreznom obvezom za određeni period osim ako postoji osnov za obnovu postupka.
Treba uložiti sve napore kako bi se poreznom obvezniku omogućilo da nastavi s poslovanjem i
tokom inspekcijskog nadzora.
Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije da porezni obveznik posluje
nezakonito, tada će ovo predstavljati osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti
poreznog obveznika pečaćenjem njegovih poslovnih prostorija. Nezakonito poslovanje u smislu
ovog zakona uključuje poslovanje bez dozvole, neprijavljivanje zaposlenika, poslovanje sa robom
kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranje prometa u skladu sa poreznim zakonima i
onemogućavanje ovlaštenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvrše inspekcijski
nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju.

U utvrđivanju tačne porezne obaveze poreznog obveznika za vrijeme uredske ili terenske porezne
kontrole, Porezna uprava je ovlaštena koristiti indicije, kao i knjige i evidencije poreznog
obveznika.
XIII KAMATA

Na iznos porezne obaveze ili kazne koja nije plaćena u propisanom roku, porezni obveznik dužan
je platiti zateznu kamatu po važećoj stopi propisanoj Zakonom o stopi zatezne kamate na javne
prihode za period od dana dospijeća do dana izmirenja porezne obaveze.

Kada je Porezna uprava dužna izvršiti povrat preplaćene porezne obaveze prema članu 72. ovog
zakona, Porezna uprava je dužna platiti kamate poreznom obvezniku po važećoj stopi propisanoj
Zakonom o stopi zatezne kamate na javne prihode za period koje počinje trideset dana nakon što
Porezna uprava primi zahtjev za povrat od poreznog obveznika do dana povrata.
Porezne uplate izvršene unaprijed, kao i porezi koji se obustavljaju ili naplaćuju ne smatraju se da
su plaćeni prije dana dospijeća porezne obaveze za koju su plaćanja izvršena.
Prepata porezne obaveze koja se koristi za plaćanje druge porezne obaveze poreznog obveznika
smatra se, u smislu ovog člana, kao vraćena na dan dospijeća one porezne obaveze za koju se
koristi višak plaćenog poreza.
XIV POREZNI ODBICI I POVRATI

Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, iznos uplate porezne obaveze koji prelazi
iznos te porezne obaveze, u skladu sa stavom 5. člana 39. ovog zakona, će se iznos te preplate
zajedno sa dospjelim kamatama prema članu 69. ovog zakona, odbiti od buduće porezne obaveze
ili vratiti poreznom obvezniku u skladu sa odredbama ovog poglavlja.
Nadležni porezni ured obavještava poreznog obveznika koji je preplatio svoju poreznu obavezu o
preplati u roku od dvadeset (20) radnih dana od dana otkrivanja da je preplata izvršena. Obavijest
uključuje ukupan iznos preplate, iznos preplate koji će se automatski odbiti od buduće porezne
obaveze prema članu 71. ovog zakona i iznos preplate koji se može odbiti od buduće porezne
obaveze ili vratiti poreznom obvezniku u skladu sa članom 72. ovog zakona.

Iznos preplate će se automatski odbiti do iznosa druge porezne obaveze poreznog obveznika,
vodeći računa o pripadnosti prihoda.
Ako je druga porezna obaveza poreznog obveznika veća od iznosa preplate, onda će se preplata
koristiti za izmirenje te porezne obaveze na način propisan u st. 2. i 3. člana 39. ovog zakona.
Iznos preplate koji je automatski odbijen prema stavu 1. ovog člana smatra se plaćenim na dan
uplate koja je rezultirala preplatom.

Ako je ukupni iznos preplate koji se automatski odbija od druge porezne obaveze, prema članu
71. ovog zakona, veći od te porezne obaveze, porezni obveznik može birati da Porezna uprava
preplatom izmiri buduće porezne obaveze ili tražiti povrat preplate. Povrat preplate koji porezni

obveznik zahtijeva prema stavu 1. isplatit će se u roku od dvadeset (20) radnih dana nakon
prijema zahtjeva, osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima.
XV ROKOVI I ZASTARA

Osim slučajeva iz stava 2. ovog člana, razrez iz Poglavlja X ovog zakona može se izvršiti u
sljedećim rokovima:
za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet (5) godina nakon što je porezna
prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave,
računajući od dana koji je kasnije nastupio;
za kaznu koja se ne odnosi na određeni porez u roku od pet (5) godina nakon što je porezni
prekršaj za koji je vezana ova kazna počinjen i
za kamatu u roku u kojem se razrezuje porez ili kazna na koju se plaća kamata prema ovom
članu.
Razrez se može izvršiti u bilo koje vrijeme:
za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako je porezna prijava za taj porez lažna ili ako
porezna prijava za taj porez nije podnesena i
za kaznu koja se ne odnosi na određeni porez, ako je lice koje je počinilo porezni prekršaj
namjerno prikrilo ili poduzelo bilo koju radnju da sakrije prekršaj od poreznog organa.

Kada je porezna obaveza dospjela za naplatu može se naplatiti uz primjenjivanje mjera iz
Poglavlja XI ovog zakona ili u sudskom postupku samo ako su mjere naplate ili sudski postupak
počeli:
u roku od pet (5) godina nakon što je prijava za taj porez podnesena od poreznog obveznika, ili
u roku od pet (5) godina od dana izvršnosti porezne obaveze koju je utvrdila Porezna uprava
podnošenjem prijave u ime poreznog obveznika ili rješenjem o dodatno utvrđenim poreznim
obavezama,
prije isteka bilo kojeg dodatnog roka za naplatu pisano dogovorenog između poreznog organa i
poreznog obveznika.
Rok za naplatu ne teče dok traje sudski postupak za naplatu porezne obaveze.
U slučaju poreznog obveznika fizičkog lica, rok za naplatu ne teče za period tokom kojeg je to
fizičko lice izvan Federacije u neprekidnom trajanju od šest (6) mjeseci.
U slučaju najavljenog stečaja ili likvidacije poreznog obveznika, rok za naplatu porezne obaveze
će se produžiti do donošenja odluke o stečaju ili likvidacije plus šest mjeseci.

Ako je odobreno produženje roka za izmirenje porezne obaveze poreznom obvezniku, rok za
naplatu ne teče za period za koji je rok za izmirenje produžen.

Zastarjevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza, kamata, troškova prinudne naplate i
novčanih kazni prekida se svakom službenom radnjom nadležnog poreznog organa poduzetoj u
cilju razreza i naplate poreza.
Poslije svakog prekida zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je prošlo prije prekida ne
računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

Zahtjev za odbijanje od buduće porezne obaveze ili povrat preplaćene porezne obaveze prema
članu 72. ovog zakona, porezni obveznik mora podnijeti u roku od tri (3) godine od dana uplate
porezne obaveze.
XVI ŽALBE

Na rješenje Porezne uprave kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku
kontrole ili na poreznu prijavu koju je Porezna uprava podnijela u ime poreznog obveznika,
porezni obveznik ima pravo žalbe.
Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostepeno rješenje u roku od
osam (8) dana od dana prijema prvostepenog rješenja.
Kad prvostepeni organ nađe da je podnesena žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od
ovlaštenog lica, a pobijano rješenje nije zamijenio novim rješenjem, u skladu sa zakonom, dužan
je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe poslati žalbu
Ministarstvu na rješavanje.
Ministarstvo kao drugostepeni organ rješava po žalbi u roku od trideset (30) dana od dana
prijema žalbe od prvostepenog organa.
Žalba odlaže izvršenje rješenja.

(brisano)

Protiv rješenja drugostepenog organa dopuštena je tužba nadležnom sudu u Federaciji.
Tužba nadležnom sudu u Federaciji podnosi se u roku od trideset (30) radnih dana od dana
prijema rješenja drugostepenog organa.
Podnošenje tužbe nadležnom sudu u Federaciji ne odlaže izvršenje rješenja Porezne uprave.

Pored rješenja kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku kontrole,
porezni obveznik ima pravo žalbe i na sva druga rješenja Porezne uprave koja se izdaju u skladu
sa odredbama ovog zakona.
Žalbe na sva rješenja kojim se ne utvrđuje dodatno razrezana porezna obaveza u postupku
kontrole ne odlažu izvršenje rješenja, a rješavaju se i podnose po istom postupku utvrđenom u
članovima od 76. do 78. ovog zakona.
XVII KAZNENE ODREDBE

Porezni prekršaj je zakonom ili podzakonskim aktima utvrđena radnja lica koje je prouzrokovalo
povredu poreznih propisa ili je propustilo da ih ispoštuje i za koje je predviđena određena kazna.
Lice koje počini porezni prekršaj podliježe odgovarajućoj kazni. Nijedno lice ne podliježe kazni
za porezni prekršaj osim onda kada je kazna za taj prekršaj propisana poreznim zakonima ili
podzakonskim aktima.
Licu se za svaki počinjeni prekršaj izriče samo jedna kazna. Uz kaznu se može izreći i zaštitna
mjera.
Strana pravna lica ili organizacije, strani državljani i lica bez državljanstva odgovaraju za porezne
prekršaje pod istim uvjetima kao pravna lica, organizacije i fizička lica Federacije.
Na počinitelja prekršaja se primjenjuje propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja.
Ako je poslije izvršenja prekršaja propis izmijenjen, primijenit će se propis koji je blaži za
počinitelja prekršaja.
Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, kazna se izriče za svaki prekršaj koji
počini neko lice.
Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog postupka iako je počinilo prekršaj:
ako je lice dobrovoljno i tačno prijavilo prekršaj poreznom organu prije obavještenja o
namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od bilo kojeg
službenika ili organa Federacije i
ako u potpunosti surađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze.
Lice iz prethodnog stava dužno je platiti kamatu na dospjelu poreznu obavezu.

Pravno lice koje prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju
VI. Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od
1.000,00 KM do 10.000,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice koje prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju
VI. Zakona ili koje se ne registruje na vrijeme bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od
200,00 KM do 2.000,00 KM.

Lice koje prekrši odredbe iz člana 14. ovog zakona prilikom davanja informacija o otvaranju
računa u OOPP, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu do 1,000,00 KM. Ako se
informacija dostavi nakon 30 dana po isteku roka za davanje informacija ili je uopće ne dostavi,
kazna će biti do 5.000,00 KM.

Lice koje se ne odazove na uredno uručen poziv koji je upućen tom licu u skladu sa članom 8.
ovog zakona, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 1.000,00 KM.

Pravno lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo
kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00
KM do 20.000,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo
kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM
do 3.000,00 KM.
Za svaku prijavu koju mora sačiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika propisuje se
novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM.

Lice koje u svojoj poreznoj prijavi prijavi poreznu obavezu koja je manja od stvarne porezne
obaveze, dužno je platiti kaznu od 10% od stvarne porezne obaveze.
Lice koje u svojoj poreznoj prijavi prijavi poreznu obavezu koja je manja od 50% od stvarne
porezne obaveze poreznog obveznika dužno je, pored kazne iz stava 1. platiti i kaznu u iznosu od
50% od iznosa razlike stvarne i prijavljene porezne obaveze.

Lice koje ne podnese obavijesnu prijavu Poreznoj upravi na način propisan članom 23. ovog
zakona, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM za svaki taj propust,
maksimalno do 25.000,00 KM.

Lice koje ne podnese prijavu za porez po odbitku Poreznoj upravi na način propisan članom 24.
ovog zakona, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM za svaki taj propust,
maksimalno do 50.000,00 KM.

Pravno lice koje se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužno voditi u
skladu sa poreznim zakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima
propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do
20.000,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice koje se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužno voditi u
skladu sa poreznim zakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovima
propisanim poreznim zakonima, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do
2.000,00 KM.

OOPP koja prekrši bilo koju od procedura prilikom otvaranja računa za neko lice u skladu sa
članom 19. ovog zakona, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM za svaki
takav propust.
Čl. 90 93
(brisani)

Lice koje ne da ili odbije da dâ svoj identifikacioni broj poreznog obveznika licima koja su po
poreznim zakonima ovlašteni tražiti identifikacioni broj poreznog obveznika, bit će kažnjeno
novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM za svaki od ovih propusta ili odbijanja.

Pravno lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio porezni
inspektor, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje mu je rješenjem naložio porezni
inspektor, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.

Pravno lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona, bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz člana 66. Zakona, bit će kažnjeno novčanom
kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.
XVIII PODZAKONSKI AKTI I MIŠLJENJA FEDERALNE POREZNE UPRAVE

Ministarstvo izdaje, u okvirima svojih ovlaštenja i u skladu sa zakonima Federacije, podzakonske
akte za provedbu ovog ili drugih poreznih zakona.
Podzakonski akti se objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH".
Podzakonski akti Ministarstva ne mogu biti u suprotnosti sa poreznim zakonima i drugim
zakonima Federacije.

Porezna uprava dužna je, na zahtjev poreznih obveznika, davati mišljenja i odgovore na pitanja u
vezi sa primjenom propisa kojima se reguliraju porezi, doprinosi i takse, a za čiju naplatu i
kontrolu je nadležna.
Način i postupak davanja mišljenja iz prethodnog stava propisat će ministar podzakonskim
aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
XIX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Podzakonski akti iz ovog zakona donijet će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Zakon o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH",
br.18/96 i 32/00) prestaje da važi tridesetog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH", a njegova primjena počinje po isteku trideset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 28/2004)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o dopuni
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 57/2009)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 40/2010)

Zakonodavno pravne komisije oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine utvrdit će
prečišćeni tekst Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 27/2012)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 44/2022)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".