Zakon o policijskim službenicima BiH
Napomena: Nezvanični prečišćeni tekst u informativne svrhe. Za službenu primjenu koristite objavljene propise u Službenim novinama ili preuzeti PDF dokument.
ZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA
BOSNE I HERCEGOVINE
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 27/2004, 63/2004, 5/2006, 58/2006, 58/2006,
15/2008, 50/2008 dr. zakon, 63/2008, 35/2009, 7/2012 i 42/2018 odluka Ustavnog Suda)
(Neslužbeni integralni tekst)
DIO PRVI UVODNE ODREDBE
GLAVA I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Predmet zakona
Ovim zakonom regulišu se policijska ovlaštenja i radnopravni status (radni odnosi uključujući:
dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i
unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak
radnog odnosa) policijskih službenika Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH).
Član 2.
Policijski službenici
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na policijske službenike zaposl ene u Državnoj agenciji za istrage i
zaštitu (SIPA), Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: GPBiH) i Direkciji za
koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija).
(2) Policijski službenici su oni pripa dnici policijskih organa iz stava 1. ovog člana koji primjenjuju
policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom i postupaju kao ovlaštena službena lica prema
zakonima o krivičnom postupku u BiH (u daljem tekstu: ZKP).
(3) Radna mjesta na kojima se zapošljavaju policijski službenici propisuju se prema zakonu kojim
se uspostavlja pojedini policijski organ.
Član 3.
Osnove rada
(1) Rad policijskih službenika zasniva se na Ustavu Bosne i Hercegovine, zakonu i drugim
propisima koji se primjenjuju u BiH.
(2) U obavljanju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način, vođen
javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovišući razvoj i očuvanje demokratske prakse u
skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Član 4.
Nacionalna zastupljenost
Struktura policijskih službenika u policijskim organima uopšte odražava nacionalnu strukturu
stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.
Član 5.
Policijske oznake
(1) Policijskom službeniku službenu policijsku legitimaciju i policijsku značku izdaje rukovodilac
policijskog organa (u daljem tekstu: rukovodilac).
(2) Policijski službenik nosi uniformu u skladu sa pravilnikom policijskog organa i drugim
propisima.
(3) Oblik službene policijske legitimacije i značke koja mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao
policijska oznaka propisuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savjet
ministara) te donosi propise o izgledu policijske uniforme.
Član 6.
Pravo i dužnost nošenja oružja
Policijski službenik drži i nosi oružje i municiju u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar
ministarstva u okviru kojeg je ustanovljen policijski organ (u daljem tekstu: ministar, odnosno
ministarstvo).
DIO DRUGI POLICIJSKA OVLAŠTENjA
GLAVA II OSNOVNI PRINCIPI
Član 7.
Obaveza identifikacije
(1) Prije nego što policijski službenik počne primjenjivati policijska ovlaštenja, obavezan je da se
identifikuje pokazivanjem službene policijske legitimacije ili policijske značke.
(2) U izuzetnim slučajevima, kada identifikovanje iz stava 1. ovog člana može ugroziti bezbjednost
policijskog službenika ili drugih lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava
primjenu policijskih ovlaštenja, policijski službenik može se identifikovati na drugi način ili odgoditi
identifikaciju.
(3) Čim okolnosti iz stava 2. ovog člana prestanu, policijski službenik identifikuje se na način iz
stava 1. ovog člana.
Član 8.
Prikladnost i proporcionalnost primjene policijskih ovlaštenja
(1) Primjena policijskih ovlaštenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se
preduzima.
(2) Policijska ovlaštenja primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakoniti cilj sa najmanje
štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu.
Član 9.
Odluke i naredbe za primjenu policijskih ovlaštenja
(1) Policijski službenik primjenjuje policijske ovlaštenja prema vlastitoj odluci u skladu sa zakonom,
kao i na osnovu zakonite naredbe nadređenog službenika ili nadležnog organa.
(2) Policijski službenik neće izvršiti naredbu ukoliko bi time počinio krivično djelo po krivičnom
zakonodavstvu u BiH. Policijski službenik će odmah podnijeti izvještaj o neizvršavanju naredbe
svom neposredno nadređenom službeniku, odnosno višem nadređenom službeniku ukoliko je
naredba izdata od strane neposredno nadređenog policijskog službenika.
(3) Ukoliko naredba bude ponovljena bez obzira na izvještaj o neizvršavanju, policijski službenik
će svoj izvještaj dostaviti odjeljenju za unutrašnju kontrolu policijskog organa u kojem je zaposlen
(u daljem tekstu: odjeljenje za unutrašnju kontrolu).
GLAVA III POJEDINA POLICIJSKA OVLAŠTENjA
Član 10.
Policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom
(1) Pored dužnosti i ovlaštenja propisanih ZKP om, policijskim službenicima se, u cilju
sprečavanja krivičnih djela i održanja javnog reda i mira, ovim zakonom daju sljedeća policijska
ovlaštenja:
1. provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari;
2. obavljanje razgovora;
3. privođenje;
4. potraga za licima i stvarima;
5. privremeno ograničavanje slobode kretanja;
6. izdavanje upozorenja i naredbi;
7. privremeno oduzimanje predmeta;
8. korištenje tuđih vozila i komunikacionih sredstava;
9. pregled lica, stvari i prevoznih sredstava;
10. snimanje na javnim mjestima;
11. upotreba sile;
12. obrada ličnih podataka i vođenje evidencija;
13. zaprimanje prijava.
(2) Ovlaštenja, koja su policijskim službenicima data ovim zakonom, mogu se ograničiti zakonom
kojim se uspostavlja određeni organ.
Odjeljak 1 Provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari
Član 11.
Ovlaštenje provjere identiteta lica
(1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši provjeru identiteta lica:
1. koje predstavlja prijetnju drugom licu ili javnom redu ili bezbjednosti koja zahtijeva policijsku
akciju;
2. koje se pregledava ili protiv kojeg su preduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom;
3. koje je zatečeno u objektu ili drugim prostorijama, ili u vozilu koje se pregledava, ukoliko je
provjera identiteta neophodna;
4. koje je zatečeno na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno ograničena,
ukoliko je provjera identiteta neophodna;
5. koje načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je počinilac krivičnog djela, prekršaja ili
drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava počiniti, ili koje svojom fizičkom pojavom liči
na lice za kojim se traga;
6. koje je zatečeno na mjestu gdje je iz bezbjednosnih razloga neophodno utvrditi identitet lica ili
grupe lica.
(2) Policijski službenik će lice obavijestiti o razlozima zbog kojih je potrebna provjera njegovog
identiteta.
Član 12.
Načini provjere identiteta
(1) Provjera identiteta lica vrši se uvidom u njegovu ličnu kartu ili koji drugi javni dokument koji
sadrži njegovu fotografiju i njegov potpis.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, provjera identiteta može se izvršiti i na osnovu izjave drugog
lica čiji je identitet utvrđen.
(3) Kada je neophodno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili prebivališta.
Član 13.
Ovlaštenje utvrđivanja identiteta
(1) Ovlaštenje utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema licu koje ne posjeduje dokument iz
člana 12, stava 1. ovog zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta.
Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.
(2) U cilju utvrđivanja identiteta lica, policijski organ ovlašten je da javno objavi fotorobot, crtež,
snimak ili opis tog lica.
(3) Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijski organ ovlašten je da
objavi fotografiju lica koje nije sposobno dati svoje lične podatke ili leša nepoznatog lica.
Član 14.
Identifikacija predmeta
(1) Ovlaštenje provjere i utvrđivanja identiteta predmeta primjenjuje se kada je neophodno
utvrditi karakteristike i specifične osobine tog predmeta, kao i odnos nekog lica ili događaja
prema tom predmetu.
(2) Policijski organ ovlašten je da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta, ukoliko je to
od značenja za uspješno sprovođenje postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.
Odjeljak 2 Obavljanje razgovora
Član 15.
Razgovor
(1) Kada god postoji zakonit razlog, policijski službenik može pozvati lice da dođe u službene
prostorije policijskog organa radi razgovora.
(2) Razgovori se obavljaju u vremenu između 06,00 časova i 21, 00 časa, i ne mogu trajati duže od
šest sati.
(3) Poziv na razgovor mora sadržavati ime i prezime lica koje se poziva, naziv odjela policijskog
organa koji upućuje poziv na razgovor, kao i mjesto, datum, vrijeme i razlog pozivanja te
upozorenje da će lice koje se poziva biti prisilno dovedeno ukoliko se na odgovarajući način ne
odazove pozivu.
(4) U izuzetnim slučajevima, policijski službenik ovlašten je lice pozvati usmeno ili odgovarajućim
telekomunikacionim sredstvom, pri čemu je dužan da mu saopšti razlog pozivanja, kao i da ga
upozori na mogućnost da bude prisilno dovedeno. Uz saglasnost tog lica, policijski službenik
može ga prevesti do službenih prostorija.
(5) Obavljena dostava poziva potvrđuje se dostavnicom.
Odjeljak 3 Privođenje
Član 16.
Privođenje bez naloga
(1) Bez pismenog naloga nadležnog organa, policijski službenik može u službene prostorije
policijskog organa privesti lice:
1. čiji je identitet potrebno utvrditi, kad nema drugog načina;
2. za kojim je zvanično pokrenuta potraga;
3. koje se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 15. ovog zakona.
(2) Privođenje iz stava 1. ovog člana može trajati koliko je neophodno za izvršenje policijske
radnje, a najduže šest sati.
Odjeljak 4 Potraga za licima i stvarima
Član 17.
Potraga i oglašavanje
(1) Policijski službenici ovlašteni su da sprovode mjere potrage za licima i stvarima.
(2) Potraga se pokreće za licem koje je proglašeno nestalim ili koje se traži u skladu sa zakonom.
(3) Policijski organ zvanično preduzima oglašavanje:
1. kako bi se utvrdilo boravište ili prebivalište lica, u skladu sa zakonom;
2. kako bi se utvrdio identitet lica koje nije u stanju dati svoje lične podatke, ili identitet leša lica
čiji se lični podaci ne mogu utvrditi;
3. kako bi se pronašao određeni predmet.
Odjeljak 5 Privremeno ograničenje slobode kretanja
Član 18.
Uslovi za ograničenje kretanja
(1) Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje lica na određenom području ili u
određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo počinjenje krivičnih djela,
prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje javnog reda i
bezbjednosti.
(2) Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog
kojeg je bilo primijenjeno, a ni u kom slučaju ne može trajati duže od šest sati bez službenog
odobrenja.
Član 19.
Način potrage i ograničenja kretanja
Mjere potrage iz člana 17. ovog zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz člana 18.
ovog zakona sprovode se kriminalističko taktičkim radnjama (potraga, pregled određenih zgrada i
prostorija, zasjeda, racija, djelimična i potpuna blokada saobraćaja i drugih površina).
Odjeljak 6 Izdavanje upozorenja i naredbi
Član 20.
Davanje upozorenja
Policijski službenik upozoriće lice koje svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem može
ugroziti svoju ili bezbjednost drugih lica ili imovine, prekršiti zakon i red, odnosno u slučaju da
postoji osnovana sumnja da bi to lice moglo počiniti ili izazvati drugo lice da počini krivično
djelo.
Član 21.
Uslovi za izdavanje naredbi
(1) Naredbe se izdaju radi:
1. otklanjanja opasnosti po život i ličnu bezbjednost građana;
2. otklanjanja opasnosti po imovinu;
3. sprečavanja počinjenja krivičnog djela, hvatanja počinioca krivičnog djela te pronalaženja i
obezbjeđivanja tragova krivičnih djela koji mogu poslužiti kao dokaz;
4. održavanja reda i zakona, odnosno ponovnog uspostavljanja reda i zakona;
5. onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno.
(2) Naredbe izdaje rukovodilac ili policijski službenik kojeg rukovodilac ovlasti. Policijski
službenik može samostalno izdavati naredbe samo u hitnim slučajevima.
(3) Upozorenja i naredbe izdaju se usmenim ili pismenim putem, ili na drugi odgovarajući način
(optičkim ili zvučnim signalima, rukom, itd.).
Odjeljak 7 Privremeno oduzimanje predmeta
Član 22.
Uslovi za privremeno oduzimanje predmeta
(1) Policijski službenik privremeno oduzima predmet:
1. kada je to neophodno radi zaštite javne bezbjednosti;
2. koji je u posjedu lica koje je lišeno slobode i koje taj predmet može da upotrijebi za
samopovređivanje, napad na drugo lice ili bijeg.
(2) Policijski službenik obavezan je da izda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.
Potvrda mora sadržavati karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuju od ostalih predmeta,
podatke o licu od kojeg je predmet oduzet, te ime i prezime, podatke sa policijske značke i potpis
policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje.
Član 23.
Postupanje sa oduzetim predmetima
(1) Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u
prostorijama policijskog organa nije moguće, ili je povezano sa znatnim poteškoćama,
privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili obezbijediti na odgovarajući način sve dok
nadležni organ ne donese odgovarajuću odluku.
(2) Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu da postoje, privremeno oduzeti
predmet biće vraćen licu od kojeg je bio oduzet, ukoliko nije drugačije određeno zakonom ili
odlukom nadležnog organa.
Odjeljak 8 Korištenje tuđih vozila i komunikacionih sredstava
Član 24.
Ovlaštenje korištenja vozila i sredstava komunikacije
(1) U cilju potjere ili hapšenja počinioca krivičnog djela, policijski službenik može koristiti
odgovarajuće tuđe vozilo i komunikaciono sredstvo, o čemu izdaje potvrdu. Policijski službenik
može koristiti to vozilo ili komunikaciono sredstvo isključivo u vremenu potrebnom da se potjera
ili hapšenje okonča.
(2) Vlasnik ili korisnik vozila ili komunikacionog sredstva iz stava 1. ovog člana ima pravo na
naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegove imovine.
(3) Štetu iz stava 2. ovog člana naknađuje policijski organ, u skladu sa zakonom i pravilnikom.
(4) U toku obavljanja službenih zadataka policijski službenik ima pravo na besplatni javni prevoz i
osiguranje putnika u javnom prevozu.
Odjeljak 9 Pregled lica, predmeta i saobraćajnih sredstava
Član 25.
Uslovi za pregled
(1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši pregled lica, predmeta koji lice nosi sa sobom i
prometnog sredstva, kada je to neophodno radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u
prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskorišteni za napad na drugo lice ili za samopovređivanje.
(2) Pregled lica u cilju iz stava 1. ovog člana obuhvaća uvid u sadržaj njegove odjeće i obuće.
(3) Pregled prometnog sredstva u cilju iz stava 1. ovog člana obuhvaća pregled svih otvorenih i
zatvorenih prostora, prometnog sredstva i predmeta koji se njime prevoze.
(4) Pregled predmeta koje lice nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koji su kod lica ili u
njegovoj neposrednoj blizini, ili predmeta lica po čijem se nalogu i u čijoj se pratnji prevoze.
(5) Pregled lica obavlja ovlašteno lice istog pola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan
pregled lica kako bi mu se oduzelo oružje ili drugi predmeti kojima se može izvesti napad na
drugo lice ili samopovređivanje.
(6) Prilikom pregleda policijski službenik može da koristi tehnička pomagala i službene pse.
Odjeljak 10 Snimanje na javnim mjestima
Član 26.
Audio i video snimanje na javnim mjestima
(1) U cilju sprečavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i bezbjednosti, policijska agencija
može da vrši audio i video snimanje lica ili grupe lica, okruženja i svake druge okolnosti ili
predmeta.
(2) Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako
uočljivi.
Odjeljak 11 Upotreba sile
Član 27.
Uslovi upotrebe sile
(1) Policijski službenik može da upotrijebi silu samo kada je to prijeko potrebno i isključivo u
mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.
(2) Ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom, sredstva prisile, kao što su fizička sila
uključujući borilačke vještine, palicu, sredstva za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje lica i
vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje, vodene topove, specijalna vozila, službeni psi, specijalne
vrste oružja i eksplozivne naprave, mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih
života, odbijanje napada, savladavanje otpora te sprečavanje bijega.
(3) Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile, policijski službenik daće upozorenje, osim ako bi to
moglo ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili bi bilo očigledno
neprimjereno ili besmisleno u datim okolnostima događaja.
(4) Detaljnije propise o upotrebi sile donosi ministar na prijedlog rukovodioca.
Član 28.
Izuzeće od upotrebe određenih sredstava prisile
(1) Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim licima, onesposobljenim licima
uključujući lica koja su ozbiljno bolesna, kao ni prema ženama koje su očigledno trudne, osim ako
ta lica direktno ugrožavaju život policijskog službenika ili drugih lica.
(2) Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti samo iz razloga da bi se spriječio bijeg lica,
osim ukoliko je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti, ili se radi o bijegu
uhapšenog lica ili osuđenog lica koje bježi iz ustanove za izvršavanje sankcija.
(3) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti u cilju sprečavanja bijega lica.
Član 29.
Upotreba vatrenog oružja
(1) Primjenjujući član 8. ovog zakona, policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako su
već upotrijebljena sredstva prisile bila neefikasna, ili ako upotreba drugih sredstava prisile ne
garantuje uspjeh.
(2) Policijski službenik može da upotrijebi vatreno oružje ako nema drugog načina da:
1. zaštiti sebe ili druge od direktno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede;
2. spriječi počinjenje krivičnog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, uhapsi
lice koje predstavlja takvu opasnost i opire se policijskim organima.
(3) Policijski službenik daće dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako
bi time nastao rizik za njega samoga ili rizik nanošenja teških ili smrtonosnih povreda drugim
licima, a okolnosti nalažu potrebu za trenutnom akcijom.
(4) U svakom slučaju, upozorenje iz stava 3. ovog člana neće se uputiti ako bi to ugrozilo
izvršenje policijskog zadatka.
(5) Policijski službenik neće ispaljivati hice upozorenja.
Član 30.
Isključenje upotrebe vatrenog oružja
(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to
jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.
(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način
odbrane od napada ili opasnosti.
Član 31.
Upotreba vatrenog oružja prema vozilima i plovilima
(1) Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to
vozilo koristi kao sredstvo za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim licima, ili ako
je to neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanijetih pucanjem iz oružja
na policijske službenike ili na druga lica.
(2) U toku izvršavanja policijskih zadataka na morskim ili kopnenim plovnim putevima, policijski
službenik ima pravo da upotrijebi vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne
zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi, i to sa razdaljine sa koje je
nedvosmisleno moguće primiti i razumjeti takav signal.
Član 32.
Izvještaji o upotrebi sile
(1) Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu mora sastaviti i potpisati
izvještaj o upotrebi sile prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sile, a primjerak tog
izvještaja poslati odjelu za unutrašnju kontrolu u roku od 24 časa od završetka te smjene.
(2) Ako sam policijski službenik nije u mogućnosti da podnese izvještaj o upotrebi sile, izvještaj
podnosi njegov nadređeni starješina u roku iz stava 1. ovog člana.
(3) U roku od tri dana od prijema izvještaja iz stava 1. ovog člana, nadređeni starješina dostavlja
svoje mišljenje o opravdanosti upotrebe sile rukovodiocu i odjelu za unutrašnju kontrolu.
(4) O zakonitosti i regularnosti upotrebe sile od strane policijskog službenika odlučuje odjel za
unutrašnju kontrolu u roku od osam dana od dana prijema izvještaja.
(5) Ako odjel za unutrašnju kontrolu utvrdi da je policijski službenik upotrijebio silu na nezakonit
ili neregularan način, rukovodilac je dužan da odmah preduzme odgovarajuće mjere kako bi
utvrdio odgovornost policijskog službenika.
(6) Policijski službenik oslobađa se odgovornosti ako je silu upotrijebio u granicama svojih
ovlaštenja.
Odjeljak 12 Obrada ličnih podataka i vođenje evidencija
Član 33.
Obrada podataka
(1) Policijski službenik, u skladu sa nadležnostima i ovlašćenjima koja su određena ovim
Zakonom, kao i u skladu sa posebnim propisima, obrađuje informacije, uključujući i lične
podatke.
(2) Prilikom obrade ličnih podataka, policijski službenik postupa u skladu sa odredbama Zakona
o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 49/06), osim ako ovim Zakonom nije
drugačije propisano.
Član 33.
(1) Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši
policijski organ radi sprečavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda.
(2) Prilikom obrade ličnih podataka u policijske svrhe, policijski organ:
a) dužan je da vodi evidenciju o svim zbirkama ličnih podataka i prijavi ih Agenciji za zaštitu
ličnih podataka u skladu sa čl. 13, 14, i 15. Zakona o zaštiti ličnih podataka;
b) dužan je da vodi ove podatke odvojeno od drugih informacija;
c) ovlašćen je, ukoliko je to neophodno u policijske svrhe, da kombinuje lične podatke
obrađivane za druge svrhe;
d) dužan je da ograniči sakupljanje ličnih podataka koji se odnose na rasno porijeklo nosioca
podataka, njegovo vjersko uvjerenje, seksualno opredjeljenje, političko mišljenje ili pripadnost
određenim pokretima ili organizacijama koje nisu zakonom zabranjene. Sakupljanje ovih ličnih
podataka može biti sprovedeno samo ako je to neophodno za potrebe određene istrage;
e) dužan je da lične podatke označava sa gledišta stepena njihove tačnosti i pouzdanosti, a prije
svega da razlikuje lične podatke zasnovane na činjenicama od podataka zasnovanih na ličnim
mišljenjima i procjenama;
f) dužan je da stalno i najmanje jednom u tri godine provjerava da li su lični podaci neophodni za
određene svrhe i nepotrebne podatke izbriše;
g) provjera iz tačke f) stava (2) ovog člana ne sprovodi se u slučaju obrade ličnih podataka u
svrhu osnovne identifikacije izvršioca kažnjivih djela (evidencija otisaka prstiju, DNK i dr.) kada
se brisanje podataka sprovodi po isteku pet godina od dana smrti izvršioca;
h) provjera i brisanje se ne sprovodi u slučaju da je lični podatak stavljen u dokumentaciju koja
nije automatizovano vođena i kada se postupa po pravilima arhivske službe;
i) ne može vršiti obradu ličnih podataka preko obrađivača.
(3) Za potrebe ispunjavanja obaveze iz stava (2) ovog člana, organi koji učestvuju u krivičnom
postupku dužni su da pruže blagovremeno informacije o pravosnažnim odlukama i zastarjelosti
krivičnog djela.
Član 33.
(1) Lični podaci obrađeni u skladu sa odredbom člana 33a. ovog Zakona koriste se ako je to:
a) neophodno za ispunjavanje zadataka policijskog organa;
b) neophodno za ispunjenje obaveza iz međunarodnog ugovora koji je zaključila BiH, i za
ispunjenje obaveza u okviru međunarodne organizacije Interpol;
c) zakonom određeno;
d) u interesu nosioca podataka ako je on dao saglasnost i ako je tu saglasnost moguće predvidjeti;
e) neophodno da se izbjegne ozbiljna i neposredna opasnost.
(2) Lični podaci dostavljaju se na osnovu zahtjeva u kojem je potrebno navesti podatke o
podnosiocu zahtjeva, razlogu i svrsi za koju lični podaci treba da budu predati.
(3) Podaci se mogu dostaviti i bez zahtjeva ako dostavljanje proizlazi iz zakona, međunarodnog
ugovora, ili se radi o dostavljanju za potrebe međunarodne organizacije Interpol, kao i u slučaju iz
stava (1) tačka e) ovog člana.
(4) Ukoliko je moguće, policijski organ će prilikom svakog dostavljanja ličnih podataka dostaviti i
informacije o pravosnažnim odlukama organa, u vezi sa krivičnim postupkom.
(5) Neistiniti i netačni lični podaci ne mogu biti dostavljeni, neprovjereni lični podaci moraju biti
označeni prilikom predaje i mora biti navedena mjera njihove pouzdanosti.
(6) Korisnik podataka nije ovlašćen za obrađivanje ličnih podataka u drugu svrhu osim za svrhu u
koju su podaci bili dostavljeni.
(7) Izuzetno od stava (6) ovog člana, korisnik podataka može obrađivati lične podatke i u druge
svrhe ako je ispunjen jedan od uslova iz stava (1) ovog člana.
Član 33.
(1) Policijski organ neće dostaviti informaciju nosiocu podataka, shodno odredbi Glave III
Zakona o zaštiti ličnih podataka, ako bi moglo doći do:
a) ugrožavanja ispunjenja zadataka policijskog organa u kontekstu krivičnog postupka ili
b) ugrožavanja ovlašćenih interesa trećeg lica.
(2) U slučaju neispunjenja uslova iz stava (1) ovog člana ili u slučaju brisanja ličnih podataka,
policijski organ donosi odluku koju pismeno obrazlaže.
(3) Ako policijski organ ne obrađuje lične podatke koji se odnose na podnosioca zahtjeva ili ako
bi sa obrazloženjem odluke o odbijanju zahtjeva moglo doći do ugrožavanja ispunjenja zadataka
policijskog organa, podnosilac zahtjeva će biti obaviješten o tome da policijski organ ne obrađuje
lične podatke podnosioca zahtjeva.
(4) Ako je policijski organ dobio lične podatke bez saznanja nosioca podataka, a koje će dalje
obrađivati, potrebno je da o tome informiše nosioca podataka i u slučaju ako to ne može ugroziti
ispunjenje policijskog zadatka ili interese trećih lica.
Član 33.
(1) Pod ličnim podacima smatraju se i podaci koji se odnose na umrla lica.
(2) Prava nosioca podataka umrlih lica izvršavaju se posredstvom pravnog nasljednika.
Član 33.
(1) Policijski organ ovlašćen je da objavi lične podatke u potrebnom obimu, ako je to neophodno
za potrebe obezbjeđivanja identiteta lica i potrage za traženim licima i stvarima.
(2) Obrada ličnih podataka, prema odredbama ovog Zakona, ne podliježe obavezama propisanim
Zakonom o slobodi pristupa informacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00 i 45/06).
Član 34.
Evidencije
(1) Policijski organ vodi evidencije o sljedećem:
1. o licima koja su lišena slobode bilo po kojem osnovu (hapšenje, pritvaranje, itd.);
2. o licima za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela;
3. o počinjenim krivičnim djelima, kao i licima oštećenim krivičnim djelima;
4. o krivičnim djelima počinjenim od strane nepoznatih počinilaca;
5. o podnesenim krivičnim i prekršajnim prijavama;
6. o licima i predmetima za kojima se traga;
7. o provjeri identiteta;
8. o licima kojima je utvrđivan identitet;
9. o operativnim izvještajima, operativnim izvorima informacija i zaštićenim licima;
10. o događajima;
11. o upotrebi sile;
12. o pritužbama građana.
(2) Uz evidencije iz stava 1. ovog člana, policijski organ može radi efikasnog obavljanja poslova
voditi druge evidencije koje ne sadrže lične podatke u skladu sa članom 33. ovog zakona.
Odjeljak 13 Zaprimanje prijava
Član 35.
Dužnost zaprimanja prijava
Policijski službenik ovlašten je i obavezan da zaprimi i evidentira prijave o počinjenim krivičnim
djelima.
DIO TREĆI RADNI ODNOSI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
GLAVA IV DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Odjeljak 1 Dužnosti
Član 36.
Opšte dužnosti policijskih službenika
(1) Policijski službenik će se pri vršenju svojih dužnosti rukovoditi opštim interesom te naročito
služiti i pomagati javnosti.
(2) Policijski službenik biće nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sa
dužnostima ili koji krše dužnosti regulisane ovim zakonom.
(3) Policijski službenik će se uvijek uzdržavati od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a od
javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.
(4) Policijski službenik neće tražiti niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit,
korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
(5) Policijski službenik neće zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjeglice ili raseljenog lica,
niti će zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice pravno osnovano zatražilo povrat
stanarskog prava, niti će zauzimati stan pod upravom organa zaduženog za stambena pitanja, a
koji bi trebalo da se koristi u svrhu alternativnog smještaja.
(6) Policijski službenik će i tokom i van radnog vremena djelovati na način koji odgovara interesu
i ugledu policijskog organa.
(7) Policijski službenik pridržavaće se i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i
podzakonskim aktima.
Član 37.
Obaveza čuvanja tajne
(1) Policijski službenik čuvaće kao tajne sve materijale povjerljive prirode do kojih dođe, osim
kada obavljanje dužnosti ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije.
(2) Rukovodilac donosi propise o rukovanju povjerljivim informacijama i službenim tajnama koje
se koriste unutar policijskog organa, a koje nisu vojna ili državna tajna. Tim propisom utvrđuju su
kriterijumi za određivanje šta se smatra povjerljivom informacijom.
(3) Ministar može, iz valjanog razloga ili po zahtjevu ovlaštenog organa, osloboditi sadašnjeg ili
bivšeg policijskog službenika obaveze čuvanja službene tajne.
(4) Obaveza čuvanja službene tajne iz stava 1. i 3. ovog člana nastavlja se i nakon prekida radnog
odnosa policijskog službenika.
Član 38.
Nespojivost
(1) Policijski službenik ne može zauzimati položaj, obavljati funkciju ili aktivnost koji su nespojivi
sa njegovim službenim dužnostima, a posebno:
a) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije;
b) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca;
c) ne može biti član političke stranke niti slijediti uputstva političkih stranaka niti u policijskoj
uniformi prisustvovati skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim
ukoliko je na dužnosti;
d) ne može davati javne izjave ni na drugi način komentarisati rad policijskog organa bez
odobrenja rukovodioca.
(2) Policijski službenik daće ostavku kada se prijavi kao kandidatat za izbornu javnu funkciju ili
od trenutka kad je imenovan na položaj unutar bilo kojeg organa vlasti u BiH.
(3) Po postavljenju za policijskog službenika, policijski službenik u skladu sa ovim zakonom daje
sve informacije o funkcijama i aktivnostima koje obavlja on ili članovi njegove uže porodice, kao i
podatke o imovini kojom on ili članovi njegove uže porodice raspolažu. Članovi uže porodice u
smislu ovog zakona su bračni ili vanbračni partner policijskog službenika, njegovi srodnici po krvi
u ravnoj liniji, usvojitelj i usvojenik, staratelj i štićenik te dijete bračnog partnera (pastorak).
(4) Svi podaci iz ovog člana pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji policijskog organa u skladu sa
propisima BiH o zaštiti ličnih podataka.
Odjeljak 2 Prava
Član 39.
Prava policijskih službenika
Policijski službenik ima pravo:
a) na stalno radno mjesto do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nije drugačije
regulisano ovim zakonom;
b) na odmor kako je određeno ovim zakonom;
c) da bude nagrađen za dužnosti i obavljanje poslova kako je određeno ovim zakonom i
odgovarajućim propisima;
d) na platu i nadoknade u skladu sa zakonom i odgovarajućim propisima;
e) na napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način;
f) da osniva i učlanjuje se u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom;
g) na fer i pravično postupanje bez obzira na pol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, religiju,
entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo mišljenje, rođenje, dob, imovinski,
bračni ili drugi status;
h) da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštovanje ljudskog dostojanstva te da se
nepotrebno ne dovodi u fizičku opasnost.
Odjeljak 3 Zaštita policijskih službenika
Član 40.
Zabranjeni, odnosno neopravdani osnov za otpuštanje ili za umanjenje prava
(1) Policijski organ ne može otpustiti policijskog službenika na osnovu njegove privremene
nesposobnosti za rad ili povrede koja se desila na dužnosti. Povreda koja nastane na putu ka
poslu ili sa posla smatra se povredom na radnom mjestu.
(2) Na ostvarivanje prava policijskog službenika neće uticati privremena nesposobnost za rad ili
povreda koja se desila na dužnosti.
Član 41.
Pravo na pravnu pomoć
(1) Ako se protiv službenika pokrene krivični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u toku
obavljanja zadataka policijskog organa, Ministarastvo bezbjednosti BiH (u daljem tekstu:
Ministarstvo) će službeniku obezbijediti pravnu pomoć, izuzev ako je službenik djelovao izvan
okvira svojih ovlaštenja ili ako ih je zloupotrebio.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovoga člana, Ministarstvo će obezbijediti službeniku pravnu pomoć i
nakon prestanka radnog odnosa, izuzev u slučaju da ima pravo na istu pravnu pomoć po nekom
drugom osnovu.
(3) Ministarstvo će pravnu pomoć obezbijediti i građaninu koji je pomogao policijskom
službeniku, ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti koja je vezana za
pruženu pomoć.
GLAVA V UPRAŽNjENA RADNA MJESTA I ZAPOŠLjAVANjE
Odjeljak 1 Upražnjena radna mjesta
Član 42.
Nivoi pristupanja policijskim snagama
(1) Policijski službenik pristupa policijskom organu:
1. u činu policajca, kao prvi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje IV stepenom školske
spreme;
2. u činu mlađeg inspektora, kao drugi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje VI stepenom
školske spreme.
(2) Zapošljavanje policijskih službenika u početne činove iz stava 1. ovog člana obavlja se putem
javnog konkursa.
Član 43.
Utvrđivanje upražnjenih radnih mjesta za policijske službenike
(1) Rukovodilac utvrđuje radna mjesta za zapošljavanje policajaca i mlađih inspektora.
(2) Upražnjena radna mjesta utvrđuju see u cilju periodičnog upošljavanja novih policijskih
službenika, kako bi se održao propisan maksimum radnih mjesta i održavala operativnost
policijskog organa.
Član 44.
Upražnjena mjesta za čin mlađeg inspektora
Način popunjavanja upražnjenih radnih mjesta za čin mlađeg inspektora propisaće ministar na
predlog rukovodioca i tim propisom biće regulisano koliko će radnih mjesta biti popunjeno
činom mlađeg inspektora zapošljavanjem novih policijskih službenika i koliko će radnih mjesta
biti popunjeno unapređenjem policijskih službenika sa nižim činom.
Član 45.
Opšte osnove za zapošljavanje
(1) Policijski organ zapošljava najbolje prijavljene kandidate te obezbjeđuje da se kandidati koji ne
ispunjavaju uslove isključe iz procesa.
(2) Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na:
raspoloživosti radnih mjesta;
medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja;
javnom konkursu;
prethodnom utvrđivanju uslova;
transparentnom procesu odabira.
Odjeljak 2 Uslovi
Član 46.
Opšti uslovi za kandidate
Da bi bilo zaposleno kao policijski službenik, lice mora da ispunjava sljedeće opšte uslove:
a) državljanstvo BiH;
b) životna dob između osamnaest i trideset i pet godina života;
c) najmanje IV stepen školske spreme za čin policajca, a najmanje VI stepen školske spreme za
čin mlađeg inspektora;
d) ljekarsko uvjerenje, ne starije od tri mjeseca, kao dokaz o fizičkoj i psihičkoj sposobnosti za
rad;
e) da nije otpušteno iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u BiH kao rezultat disciplinske
sankcije;
f) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za
krivično djelo, osim za krivična djela protiv bezbjednosti saobraćaja, u skladu sa krivičnim
zakonodavstvom;
g) da nije odbilo da se pojavi pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju kao
lice optuženo od strane toga tribunala;
h) da mu nije odbijena certifikacija ili da mu privremeno ovlaštenje nije oduzeto od strane IPTF
a.
Član 47.
Posebni uslobi
Pored opštih uslova, rukovodilac može da odredi dodatne posebne uslove koje smatra
neophodnim zbog prirode posla a u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji policijskog
organa.
Odjeljak 3 Zapošljavanje
Član 48.
Komisija za izbor
(1) Rukovodilac imenuje komisiju za izbor za svaki pojedini proces izbora kandidata, kako bi se
obezbijedila pravednost, trensparentnost i kvalitet procesa zapošljavanja.
(2) Komisija za izbor kandidata ima pet članova, i to:
a) tri policijska službenika najmanje sa činom višeg inspektora i
b) dva državna službenika zaposlena u ministarstvu, koji imaju najmanje poziciju stručnog
savjetnika u ministarstvu, a koje je postavio ministar.
(3) Komisijom za izbor kandidata predsjedava član sa najvišim policijskim činom.
(4) Komisija za izbor kandidata radi po pravilima, kriterijumima i metodama propisanim
poslovnikom o radu komisije za izbor kandidata, koji donosi rukovodilac.
Član 49.
Oglašavanje
(1) Oglašavanje slobodnih radnih mjesta sprovodi Komisija za izbor policijskog organa.
(2) Oglas se objavljuje najmanje mjesec dana prije isteka prijavnog roka, u najmanje tri dnevne
novine koje se distribuiraju širom BiH.
(3) Oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta sadržava:
a) tačan broj slobodnih radnih mjesta za svaki od dva nivoa pristupanja;
b) opšte i posebne uslove za zapošljavanje;
c) dokumentaciju koju kandidati moraju podnijeti, rok i mjesto prijavljivanja;
d) vrste testova koje kandidati polažu;
e) trajanje obuke;
f) trajanje probnog rada;
g) druge uslove, ako je to potrebno.
(4) Testiranje se obavlja najmanje 30 dana poslije isteka roka za prijavljivanje.
(5) Rezultati testova objavljuju se na oglasnoj tabli policijskog organa 30 dana nakon testiranja.
Član 50.
Testiranje
Način i raspored testiranja određuje se odlukom rukovodioca. Ta odluka sadržava i sistem
bodovanja za svaki tekst.
Član 51.
Pravila postupka izbora
(1) Samo kandidati koji ispunjavaju opšte i posebne uslove i koji su podnijeli svu traženu
dokumentaciju imaju pravo pristupa testiranju.
(2) Kandidati koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana testiraju se po navedenom redoslijedu:
a) test opšteg znanja, uključujući pismeni rad;
b) test fizičke sposobnosti;
c) ljekarski pregled;
d) psihološki pregled, uključujući test i intervju;
e) drugi test koji policijski organ smatra potrebnim ili opravdanim.
(3) Kandidat koji ne prođe jedan od testova iz stava 2. ovog člana isključuje se iz daljeg procesa
odabira.
(4) Komisija za izbor:
a) utvrđuje sadržaj testova iz stava 2. ovog člana uz odobrenje rukovodioca;
b) utvrđuje konačan rezultat za svakog kandidata na osnovu ukupnog zbira rezultata svakog od
testova;
c) odlukom izdaje listu kandidata koji su pristupili testiranju;
d) nominuje kandidate koji imaju najveći broj bodova sa liste iz tačke c. ovog stava, radi
zapošljavanja u skladu sa oglašenim brojem slobodnih radnih mjesta.
Član 52.
Obavještenje
(1) Policijski organ objavljuje na svojoj oglasnoj tabli bodovnu listu svih kandidata koji su
pristupili testovima, najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja odluke iz člana 51, stava 4,
tačke d. ovog zakona. Na bodovnoj listi navode se i kandidati koji su uspješno završili testiranje i
kandidati koji su nominovani za zapošljavanje.
(2) Kandidat koji je pristupio testiranju iz člana 51, stava 2. ovog zakona ima neometan pristup
rezultatima svojih testova.
Član 53.
Žalba na odluku Komisije za izbor
(1) U roku od osam dana od dana objavljivanja liste iz člana 52, stava 1. ovog zakona, svaki
kandidat može da podnese žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika.
(2) Kada je žalba iz stava 1. ovog člana podnesena, proces odabira se obustavlja.
(3) Tek kada Odbor za žalbe policijskih službenika odluči o svim podnesenim žalbama,
rukovodilac će odobriti konačnu listu svih kandidata nominovanih za zapošljavanje.
(4) Komisija za izbor objavljuje na oglasnoj tabli policijskog organa konačnu listu svih kandidata
nominovanih za zapošljavanje.
Član 54.
Ugovor o radu
Na osnovu konačne liste iz člana 53, stava 3. ovog zakona, rukovodilac potpisuje ugovore o radu.
Oblik i sadržaj ugovora o radu podzakonskim akatom propisuje ministar.
GLAVA VI POLICIJSKO ŠKOLOVANjE I STRUČNO USAVRŠAVANjE KADROVA
Odjeljak 1 Osnovna obuka
Član 55.
Osnovna obuka za kadete
(1) Odabrani kandidati pohađaju osnovnu obuku kao kadeti u Agenciji za školovanje i stručno
usavršavanje kadrova.
(2) Ministar bezbjednosti (u daljnjem tekstu: ministar) usvaja nastavne planove i programe obuke
na predlog Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova uz prethodnu saglasnost
policijskih tijela.
(3) Ministar usvaja pravilnik kojim se regulišu trajanje osnovne obuke i obaveze kadeta u toku
obuke na predlog policijskog tijela, uz prethodnu saglasnost Agencije za školovanje i stručno
usavršavanje kadrova.
(4) Kadeti koji se obrazuju za čin mlađeg inspektora imaju različit nastavni plan i program od
programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca.
Član 56.
Isključivanje kadeta i dobrovoljno napuštanje obuke
Kadet koji je u skladu sa ovim zakonom upisan na osnovnu obuku, a koji dobrovoljno napusti
obuku ili je izbačen sa obuke svojom krivicom, nadoknadiće policijskom organu troškove obuke.
Odjeljak 2 Stručno usavršavanje
Član 57.
Stručno usavršavanje
(1) Policijski službenici dužni su se stalno stručno osposobljavati i usavršavati.
(2) Sadržaj i oblik stručnog usavršavanja utvrđuje podzakonskim aktom ministar, na predlog
Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, uz prethodnu saglasnost policijskih tijela.
(3) Policijski službenici učestvuju u stručnoj obuci (kursevima, seminarima i sl.).
GLAVA VII ZAPOŠLjAVANjE I RASPOREĐIVANjE
Odjeljak 1 Zapošljavanje kadeta
Član 58.
Zapošljavanje
(1) Po uspješnom završetku osnovne obuke, rukovodilac zapošljava kadeta na radno mjesto
policajca ili mlađeg inspektora, što se objavljuje na oglasnoj tabli policijskog organa. Zaposleni
kadet stupa na dužnost polažući zakletvu.
(2) Istovjetan tekst i način polaganja zakletve propisuje Savjet ministara.
Odjeljak 2 Imenovanje i razrješenje rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa
Član 59.
Uslovi za imenovanje
(1) Kandidati za mjesta rukovodioca i njegovog zamjenika moraju imati visoku školsku spremu,
čin glavnog inspektora ili viši čin i najmanje tri godine rada u tome činu.
(2) Pored uslova iz ovog zakona, kandidati za mjesta rukovodioca i zamjenika rukovodioca
policijskog organa moraju da ispunjavaju i druge uslove utvrđene zakonom.
Član 60.
Procedura izbora i imenovanja
Direktor i zamjenik direktora policijskog tijela imenuju se u skladu sa Zakonom o nezavisnim i
nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine i Zakonom kojim se uspostavlja
policijsko tijelo.
Član 61.
Trajanje mandata
Mandat rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa je četiri godine, a može se
obnoviti samo za drugi uzastopni mandat.
Član 62.
Uslovi za razrješenje
Rukovodilac policijskog tijela i njegov zamjenik mogu biti razriješeni dužnosti prije isteka
mandata:
a) na lični zahtjev;
b) ako mu je konačnom odlukom izrečena disciplinska mjera zbog učinjene teže povrede radne
dužnosti;
c) ako je osuđen za krivično djelo osim za krivično djelo iz oblasti bezbjednosti saobraćaja;
d) ako se utvrdi da je aktivni član političke partije;
e) ako se na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno spriječen da
obavlja dužnost.
Odjeljak 3 Probni rad
Član 63.
Probni rad
(1) Po stupanju na dužnost, kadet koji je raspoređen na radno mjesto policijskog službenika u
činu policajca ili mlađeg inspektora je na probnom radu. Probni rad obuhvata uvođenje u posao i
radni period, te traje ukupno 12 mjeseci.
(2) Neposredno nadređeni policijskom službeniku iz stava (1) ovog člana biće određen kao
starješina i biće odgovoran za ocjenjivanje rada po isteku probnog rada. Probni rad uključuje
vršenje redovnih policijskih dužnosti i odgovornosti.
(3) U slučaju da ocjena rada policijskog službenika iz stava (1) ovog člana bude:
a) "zadovoljava" ili viša policijski organ potvrđuje zapošljavanje tog policijskog službenika;
b) "ne zadovoljava" policijski organ otpušta tog policijskog službenika koji gubi svoj status bez
prava na nadoknadu zbog otpuštanja iz službe. Otpušteni policijski službenik ima pravo
podnošenja žalbe Odboru za žalbe policijskih službenika, u roku od osam dana od dana prijema
rješenja o otpuštanju.
Odjeljak 4 Interni premještaj i raspoređivanje
Član 64.
Interni premještaj
(1) Policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto istog čina unutar policijskog
organa. Takav premještaj može uključivati i premještaj na drugu lokaciju izvan trenutnog radnog
mjesta.
(2) Premještaj na drugu lokaciju iz stava 1. ovog člana, koji je 80 ili više kilometara udaljen od
njegovog sadašnjeg radnog mjesta, može se izvršiti:
a) kada je policijskog službenika odabrao rukovodilac nakon što se policijski službenik prijavio na
upražnjeno radno mjesto koje je interno objavljeno; ili
b) kada policijski službenik primi naredbu o internom premještaju.
(3) Naredbu o internom premještaju može donijeti samo rukovodilac kada je to u interesu
policijskog organa i samo onda kada nijedan policijski službenik nije mogao biti odabran u skladu
sa stavom 2, tačkom a. ovog člana.
(4) Premještaj policijskog službenika prema stavu 2, tački b. ovog člana ne može trajati duže od
jedne godine i ne može se ponoviti.
(5) Na dobijenu naredbu o internom premještaju, policijski službenik može podnijeti žalbu
Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana po prijemu naredbe. Žalba ne
odgađa izvršenje rješenja o internom premještaju.
(6) Policijski službenik dužan je da postupi u skladu sa naredbom o internom premještaju.
(7) Proceduru o internom premještaju podrobnije propisuje ministar podzakonskim aktom na
prijedlog rukovodioca.
Član 65.
Privremeni eksterni premještaj
(1) Policijski službenik može da bude privremeno premješten u drugi policijski organ, kancelariju
ili drugu državnu instituciju na vremenski period od najduže četiri godine. Privremeni eksterni
premještaj moguće je obnoviti samo u drugom uzastopnom periodu.
(2) Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Tokom trajanja privremenog eksternog premještaja, policijski službenik zadržava svoj čin i
prava, osim ukoliko se ne dogovori drugačije.
(4) Privremeni eksterni premještaj podrobnije propisuje Savjet ministara podzakonskim aktom.
Član 66.
Premještaj u inostranstvo
(1) Kada interes policijskog organa to zahtijeva, policijski službenik može se rasporediti na rad
izvan područja BiH, u okviru svojih redovnih dužnosti ili u okviru saradnje sa inostranim
nadležnim tijelima ili međunarodnim organizacijama.
(2) Premještaj u inostranstvo moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Prava, dužnosti i odgovornosti policijskih službenika premještenih na rad izvan područja BiH
podrobnije propisuje Savjet ministara podzakonskim aktom.
Član 67.
Raspoređivanje na radno mjesto za koje je propisan niži čin
(1) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu saglasnost, na radno mjesto
za koje je propisan niži čin od onog koji službenik ima.
(2) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je propisan niži
čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim iznimnim
slučajevima:
a) u slučaju da potrebe policijskog ogana nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u
ograničenom vremenskom periodu; ili
b) kada je neophodno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke
ili privremeno zamijeniti odsutnog službenika.
(3) Raspoređivanje iz stava 1. i 2. ovog člana može trajati najduže šest mjeseci i takva se vrsta
raspoređivanja može izvršiti jednom u četiri godine.
(4) Za vrijeme raspoređivanja iz stava 1. i 2. ovog člana, policijski službenik zadržava svoj čin,
platu, povećanje i naknade u skladu sa zakonom.
Član 68.
Višak radne snage
(1) Višak radne snage može se pojaviti isključivo u slučaju reorganizacije ili smanjenja obima rada
policijskog organa.
(2) Rukovodilac može proglasiti policijskog službenika viškom samo onda kada taj policijski
službenik ne može biti interno premješten po članu 64. ovog zakona.
(3) Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten u drugi policijski organ na
upražnjeno radno mjesto sa istim činom, osim ako zakonom nije propisano drugačije.
(4) Ukoliko ne postoji mogućnost premještaja, policijskom službeniku koji je proglašen viškom
može biti ponuđeno prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom.
(5) Ukoliko ne postoji mogućnost prijevremenog penzionisanja, policijski organ otpustiće
policijskog službenika koji je proglašen viškom. Otpušteni policijski službenik može podnijeti
žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana po prijemu rješenja o
otpuštanju.
(6) Savjet ministara će podzakonskim aktom utvrditi proceduru koja se mora slijediti u slučaju
viška radne snage i proceduru koju mora slijediti policijski organ u slučaju premještaja iz stava 3.
ovog člana.
GLAVA VIII ČINOVI, PROCJENA RADA I UNAPREĐENjE POLICIJSKIH
SLUŽBENIKA
Odjeljak 1 Činovi
Član 69.
Činovi policijskih službenika
(1) Policijski službenici stiču svoj početni čin zavisno od nivoa pristupanja policijskom organu,
kao što je propisano članom 42. i 70. ovog zakona.
(2) Policijski službenik stiče svoj sljedeći čin kroz unapređenje u skladu sa ovim zakonom.
(3) Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:
1. policajac;
2. stariji policajac;
3. narednik;
4. stariji narednik;
5. mlađi inspektor;
6. inspektor;
7. viši inspektor;
8. samostalni inspektor;
9. glavni inspektor;
10. generalni inspektor policije;
11. glavni generalni inspektor policije.
(4) Kandidati koji prolaze obuku da bi radili u policijskom organu nemaju činove, već tokom
obuke imaju zvanje kadeta.
(5) Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima detaljnije propisuje Savjet
ministara podzakonskim aktom.
(6) Svako radno mjesto policijskog službenika biće u skladu sa njegovim činom kao što je to
propisano u podzakonskom aktu iz stava 5. ovog člana i iste odredbe ugrađuju se u Pravilnik o
unutrašnjoj organizaciji policijskog organa.
Član 70.
(1) Početni činovi policijskih službenika(1) Policijski službenik sa najmanje IV stepenom školske
spreme dobija početni čin policajca.
(2) Policijski službenik sa najmanje VI stepenom školske spreme dobija početni čin mlađeg
inspektora.
(3) Dodjela početnog čina policajca ili mlađeg inspektora potvrđuje se nakon uspješno završenog
probnog rada iz člana 63. ovog zakona.
Član 71.
Činovi glavnog generalnog inspektora policije i generalnog inspektora policije
(1) Čin glavnog generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor koji je imenovan za
rukovodioca policijskog organa po članu 59. ovog zakona.
(2) Čin generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor koji je imenovan za
zamjenika rukovodioca policijskog organa po članu 59. ovog zakona.
(3) Rukovodilac i zamjenik rukovodioca policijskog organa gube činove iz stava 1. i 2. ovog člana
po okončanju mandata i vraćaju se u čin glavnog inspektora.
(4) Po prestanku mandata rukovodioca ili zamjenika rukovodioca policijskog organa, policijski
službenik vraća se u policijski organ u kojem je radio prije imenovanja, na radno mjesto koje
odgovara njegovom činu.
(5) Ukoliko je rukovodilac ili zamjenik rukovodioca prije imenovanja radio u policijskom organu
na koji se ovaj zakon ne primjenjuje, njegov radni odnos uređuje se u skladu sa primjenjujućim
zakonima.
Član 72.
Zaštita činova
(1) Dodijeljeni čin ne može se oduzeti osim u slučaju iz člana 71, stava 3. ovog zakona ili nakon
prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
(2) Izuzetno, čin koji je policijski službenik imao u vrijeme penzionisanja, službenik može zadržati
na počasnoj osnovi po odluci ministra.
Član 73.
Činovi i njihov izgled
(1) Izgled činova je sljedeći:
1. policajac: jedna žuta traka debljine 8 mm, prišivena paralelno uz i 20 mm od spoljnog ruba
ramenog prišivka;
2. stariji policajac: dvije žute trake, 8 mm debljine, 5 mm razmaknute jedna od druge, i prišivene
paralelno sa spoljnim rubom ramenog prišivka, od kojih je prva udaljena 20 mm od ruba ramenog
prišivka;
3. narednik: dvije žute trake, 15 mm debljine, i 5 mm udaljene jedna od druge, u obliku tupog ugla
(140 stepeni), prišivene na rameni prišivak, tako da su vrhovi uglova okrenuti prema unutrašnjem
rubu ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od spoljnog ruba ramenog prišivka;
4. stariji narednik: tri žute trake, 15 mm debljine, razmaknute 5 mm jedna od druge u obliku
tupog ugla (140 stepeni), prišivene na rameni prišivak, tako da su vrhovi uglova okrenuti prema
unutrašnjoj strani ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od spoljnog ruba
ramenog prišivka;
5. mlađi inspektor: jedna zvijezda, smještena u sredini ramenog prišivka, udaljena 20 mm od
spoljnog ruba ramenog prišivka;
6. inspektor: dvije zvijezde, smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od druge, pri čemu
je prva udaljena 20 mm od spoljnog ruba ramenog prišivka;
7. viši inspektor: tri zvijezde smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od druge, pri
čemu je prva 20 mm udaljena od spoljnog ruba ramenog prišivka;
8. samostalni inspektor: četiri zvijezde, smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od
druge, pri čemu je prva 20 mm udaljena od spoljnog ruba ramenog prišivka;
9. glavni inspektor: grb policijskog organa i jedna zvijezdica, 5 mm udaljena od grba, pri čemu je
grb 20 mm udaljen od spoljnog ruba ramenog prišivka;
10. generalni inspektor policije: grb policijskog organa i dvije zvijezdice smještene u sredini
ramenog prišivka, pri čemu je 5 mm udaljeno jedno od drugog, a grb 20 mm od spoljnog ruba
ramenog prišivka;
11. glavni generalni inspektor policije: grb policijske agencije i tri zvjezdice smještene u sredini
ramenog prišivka, pri čemu je 5mm udaljena jedna od druge. Službeni grb je smješten 20mm od
spoljnog ruba ramenog prišivka.
(2) Boja ramenog prišivka je tamno plava, dok joj je širina 45mm, a dužina 100mm.
Odjeljak 2 Unapređenje policijskih službenika
Član 74.
Unapređenje
(1) Unapređenje policijskog službenika u viši čin vrši se isključivo prema smjernicama i u
proceduri propisanim ovim zakonom i pravilnikom o proceduri za unapređenje.
(2) Policijski službenici koji se prijave za unapređenje iz čina starijeg policajca u čin narednika, iz
čina starijeg narednika u čin mlađeg inspektora i iz čina višeg inspektora u čin samostalnog
inspektora, obavezni su da prođu interne ispite za unapređenje u policijskom organu, u skladu sa
pravilnikom iz stava 1. ovog člana.
(3) Ukoliko policijski službenik koji je proveo tri godine u policijskom organu stekne viši stepen
školske spreme tokom rada u policijskom organu i ispuni uslove iz člana 75, stava 2, tačke 2. i 3.
ovog zakona, može se prijaviti za početni čin koji odgovara njegovoj novoj školskoj spremi, pod
uslovom da postoji slobodno radno mjesto.
Član 75.
Kriterijumi i uslovi za unapređenje
(1) Policijski službenik dobija naredni viši čin kada se ispune svi sljedeći uslovi:
1. da je za čin u koji bi službenik mogao biti unaprijeđen u skladu sa ovim zakonom oglašeno
slobodno mjesto i to je slobodno mjesto oglašeno interno;
2. da se policijski službenik prijavio za slobodno mjesto iz tačke 1. ovog stava; i
3. da policijski službenik ima preporuku Komisije za unapređenje ustanovljene prema članu 77,
stavu 3. ovog zakona.
(2) Pri davanju preporuke iz stava 1, tačke 3. ovog člana, Komisija za unapređenje vodi računa da
policijski službenik ispunjava sve sljedeće kriterijume:
1. da je proveo zakonom propisano vrijeme u prethodnom činu;
2. da je bio ocijenjen ocjenom "dobar" ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri godine;
3. da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili disciplinski postupak za tešku povredu službene
dužnosti;
4. da je uspješno završio interne ispite iz člana 74, stava 2. ovog zakona;
5. da njegovo unapređenje nije suspendovano u skladu sa stavom 4. člana 110. ovog zakona.
(3) Pri davanju preporuke iz stava 1, tačke 3. ovog člana, Komisija za unapređenje uzima u obzir i
disciplinske mjere izrečene policijskom službeniku.
(4) Interno objavljivanje radnog mjesta iz stava 1, tačke 1. ovog člana detaljnije propisuje ministar
podzakonskim aktom na prijedlog rukovodioca.
Član 76.
Propisano vrijeme provedeno u prethodnom činu
(1) Najkraće vrijeme provedeno u prethodnom činu koje je potrebno da bi policijski službenik
ispunio kriterijume za unapređenje iz člana 75, stava 2, tačke 1. ovog zakona jeste:
1) za unapređenje iz čina policajca u čin starijeg policajca tri godine;
2) za unapređenje iz čina starijeg policajca do čina mlađeg inspektora četiri godine u svakom
činu;
3) za unapređenje iz čina mlađeg inspektora do čina višeg inspektora četiri godine u svakom
činu za policijske službenike sa IV i VI stepenom školske spreme i dvije godine u svakom činu za
policijske službenike sa VII stepenom školske spreme;
4) za unapređenje iz čina višeg inspektora do čina glavnog inspektora tri godine u svakom činu.
(2) Pored najkraćeg vremena potrebnog za unapređenje iz stava 1, tačke 4. ovog člana, policijski
službenik koji se prijavljuje za unapređenje iz čina višeg inspektora u čin samostalnog inspektora
ili iz čina samostalnog inspektora u čin glavnog inspektora mora imati najmanje VI stepen školske
spreme.
(3) Pri računanju vremena iz stava 1. ovog člana priznaje se samo stvarno vrijeme provedeno na
dužnosti u policijskom organu.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznaće se i
vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju u skladu sa članom 65. ovog
zakona ili u premještaju u inostranstvo u skladu sa članom 66. ovog zakona ili radeći u nekoj
drugoj ustanovi za policijsku obuku.
Član 77.
Postupak unapređenja
(1) Kadrovska služba policijskog organa priprema godišnju listu slobodnih radnih mjesta za sve
činove za unapređenje, sa izuzetkom početnih činova.
(2) Lista iz stava 1. ovog člana dostavlja se rukovodiocu koji odlučuje o pokretanju postupka za
unapređenje.
(3) Na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana, rukovodilac formira Komisiju za unapređenje i
imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za radno mjesto za koje
se kandidati razmatraju za unapređenje, a imaju najmanje čin višeg inspektora.
(4) Prije objavljivanja slobodnih radnih mjesta iz člana 75, stava 1, tačke 1. ovog zakona, Komisija
za unapređenje razmatra sve slučajeve posebnih unapređenja u skladu sa članom 78. ovog zakona.
(5) Komisija za unapređenja preporučuje rukovodiocu kandidate koji su dobili najviše bodova na
internim testovima iz člana 74, stava 2. ovog zakona u skladu sa brojem slobodnih radnih mjesta
koja su interno objavljena.
(6) Za policijske službenike koji ne moraju pristupiti internim testovima iz člana 74, stava 2. ovog
zakona, kao glavni indikator za unapređenje uzimaju se ocjene rada i te ocjene navode se u odluci
o unapređenju.
Član 78.
Posebno unapređenje
(1) Policijski službenik čiji je rad u prethodne tri godine ocijenjen sa najvećom mogućom
ocjenom, koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju bezbjednosti u
BiH i bezbjednosti njenih građana, te koji je proveo u trenutnom činu najmanje pola vremena
propisanog za sticanje višeg čina i koji ispunjava uslove iz člana 75. ovog zakona, može biti
unaprijeđen u sljedeći viši čin.
(2) Policijski službenik može biti unaprijeđen na ovakav način najviše dva puta u toku svoje
profesionalne karijere.
(3) Policijski službenik ne može biti unaprijeđen na način iz stava 1. ovog člana u čin višeg
inspektora i iznad.
(4) Sve slučajeve posebnog unapređenja razmatra Komisija za unapređenja formirana u skladu sa
članom 77, stavom 3. ovog zakona.
(5) Odluku o prijevremenom ili posebnom unapređenju iz stava 1. ovog člana odobrava
rukovodilac, na osnovu prijedloga Komisije za unapređenje.
Član 79.
Odluke o unapređenju
(1) Odluke o unapređenju u viši čin, posebnim unapređenjima i sticanju višeg čina iz člana 74,
stava 3. ovog zakona pismeno se obrazlažu.
(2) Lista unaprijeđenih policijskih službenika objavljuje se na oglasnoj tabli policijskog organa.
(3) Policijski službenik koji se prijavio za unapređenje može podnijeti žalbu Odboru za žalbe
policijskih službenika u roku od osam dana nakon objavljivanja liste iz stava 2. ovog člana. Žalba
odgađa postupak unapređenja.
(4) Kada Odbor za žalbe policijskih službenika odluči po svim podnesenim žalbama, Komisija za
unapređenje objavljuje konačnu listu kandidata nominovanih za unapređenje na oglasnoj tabli
policijskog organa.
(5) Kada bude unaprijeđen u viši čin, policijskog službenika na radno mjesto u novom činu
raspoređuje rukovodilac. Pri tom raspoređivanju, uzima se u obzir izrečena sklonost
unaprijeđenog policijskog službenika i daje se prioritet sklonostima policijskih službenika koji su
dobili najviši broj bodova Komisije za unapređenja.
(6) Policijski službenik prihvata radno mjesto iz stava 5. ovog člana.
(7) Način na koji Komisija za unapređenje dodjeljuje bodove policijskom službeniku određuje se
pravilnikom iz člana 74, stava 1. ovog zakona.
Odjeljak 3 Ocjenjivanje rada policijskih službenika
Član 80.
Ocjena rada
(1) Policijski organ najmanje jednom godišnje vrši ocjenu rada svih policijskih službenika kako bi
se utvrdilo ispunjavaju li poziv službe i naredbe koje izda nadređeni i zadovoljavaju li
profesionalne standarde neophodne u izvršavanju policijskih zadataka.
(2) Ocjena rada preduzima se radi:
a) obezbjeđivanja djelotvornog sredstva za procjenju rada policijskih službenika;
b) podsticanja službenika da daju maksimum svojih sposobnosti;
c) identifikovanja nedostataka u radu i problema bilo iz kojeg područja rada, a koje treba
otkloniti;
d) priznavanja istaknutog rada, davanja podsticaja za bolji rad te postavljanja novih radnih ciljeva.
(3) Ocjenu rada policijskog službenika sačinjava i potpisuje po hijerarhiji neposredno nadređeni.
(4) Ocjenu rada policijskog službenika koji radi na rukovodećem radnom mjestu sačinjava
zamjenik rukovodioca policijskog organa, a potpisuje je rukovodilac.
(5) Detaljni postupak i kriterijume ocjene rada policijskih službenika propisuje ministar
pravilnikom, na prijedlog rukovodioca.
Član 81.
Način ocjenjivanja
(1) Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama:
1. ne zadovoljava;
2. zadovoljava;
3. dobar;
4. vrlo dobar;
5. odličan.
(2) Postupak ocjene rada policijskog službenika pokreće neposredno nadređeni koji ima najmanje
čin starijeg narednika i najmanje jedan viši čin od policijskog službenika koji se ocjenjuje. Ocjene
utvrđuje rukovodilac organizacione jedinice nadređenoga koji pokreće postupak, a koji ima
najmanje čin inspektora.
(3) Policijski službenik dobija kopiju ocjene svog rada i potpisuje je.
(4) Policijski službenik koji se ne slaže sa ocjenom svog rada može podnijeti žalbu Odboru za
žalbe policijskih službenika u roku od osam dana nakon što primi kopiju ocjene rada.
Član 82.
Rezultati rada
(1) U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada "ne zadovoljava", biće ponovo ocijenjen
tri mjeseca nakon godišnje procjene rada. U toku ta tri mjeseca policijski službenik će biti pažljivo
nadgledan. Po proteku tog roka, ukoliko nije došlo do zadovoljavajućeg stepena poboljšanja u
radu, može se preduzeti sljedeće:
1. interni premještaj unutar policijskog organa u skladu sa činom policijskog službenika;
2. prestanak radnog odnosa.
(2) Proces ponovnog ocjenjivanja ne sprečava pokretanje disciplinskog postupka zbog loših
rezultata rada.
Član 83.
Evidencije ocjene rada
(1) Ispunjene i potpisane obrasce o ocjeni rada kadrovska služba evidentira i pohranjuje u
službenikovom dosjeu.
(2) Policijski službenik ima slobodan pristup svojim ocjenama rada.
(3) Obrazac ocjene rada ostaće u ličnom dosjeu policijskog službenika, a kada policijski službenik
napusti službu zbog odlaska u penziju, davanja otkaza ili drugačijeg prestanka radnog odnosa,
pohraniće se u arhivu.
GLAVA IX NAKNADE (PLATA, DODACI I OSTALE NAKNADE)
Odjeljak 1 Naknade
Član 84.
Naknade policijskim službenicima
(1) (prestalo da važi)
(2) Naknade policijskom službeniku su plata, dodaci i ostale naknade propisane Zakonom o
platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
(3) Plata policijskog službenika veže se uz njegov čin.
Čl. 85 88*
(prestalo da važi)
Odjeljak 4 Ostale naknade
Član 89.
Plaćeno odsustvo
Policijski službenik ima pravo na naknadu plate do visine jedne plate, zajedno sa dodatkom za
posebne uslove rada, i to za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva kao i za period
odsustvovanja sa posla zbog bolesti ili invalidnosti, a koje prema propisima o zdravstvenom
osiguranju mora isplatiti policijski organ.
Član 90.
Naknade za privremeni interni premještaj
(1) Policijski službenik koji je, prema članu 64. ovog zakona, premješten na drugo radno mjesto,
koje je 80 km ili više udaljeno od njegovog trenutnog radnog mjesta, ima pravo na naknade za
privremeni interni premještaj.
(2) Uz osnovnu platu koja je određena činom policijskog službenika, naknade iz stava 1. ovog
člana su:
a) naknada troškova za odvojeni život;
b) naknada za odgovarajući smještaj.
(3) Policijski službenik koji je premješten po ličnom zahtjevu nema pravo na naknade za
privremeni interni premještaj.
(4) Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na policijskog službenika koji je prvi put
raspoređen na posao.
Član 91.
Prava u slučaju viška radne snage
(1) U slučaju otpuštanja zbog viška radne snage u skladu sa odredbama ovog zakona, otpušteni
policijski službenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest mjesečnih plata.
(2) Otpremnine iz stava 1. ovog člana iznosi 12 mjesečnih plata za policijske službenike koji imaju
najmanje 15 godina radnog iskustva.
Član 92.
Smrt policijskog službenika
(1) Policijski službenik koji izgubi život na dužnosti sahranjuje se na mjestu koje odredi njegova
porodica iz člana 38, stava 3. ovog zakona na trošak policijskog organa.
(2) Policijski organ snosi sljedeće posmrtne troškove:
a) troškove za prevoz posmrtnih ostataka na mjesto sahrane;
b) putne troškove za dva prateća lica;
c) trošak za grobnicu ukoliko nije već obezbijeđena na drugi način;
d) druge uobičajene troškove u iznosu koji određuje ministar.
(3) Porodica koju je preminuli policijski službenik izdržavao ima pravo na jednokratnu finansijsku
pomoć u iznosu posljednje neto plate koju je primio preminuli uvećane šest puta.
Član 93.
(prestalo da važi)
Član 94.
Podzakonski akti o ostalim naknadama
Savjet ministara u podzakonskom aktu utvrđuje kriterijume, uslove i iznose naknada iz ovog
odjeljka ovog zakona.
GLAVA X RADNI USLOVI
Član 95.
Radni i socijalni propisi
Zakon o radnim odnosima i ostali zakoni kojima se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa
primjenjuju se na policijske službenike i kadete ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.
Član 96.
Radno vrijeme
(1) Prosječno radno vrijeme je 40 časova sedmično.
(2) Uobičajeno radno vrijeme je osam časova dnevno. Rukovodilac može odrediti drugačije radno
vrijeme u sljedećim slučajevima:
a) kada je potreban kontinuitet rada;
b) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili u planiranom vremenskom
periodu.
Član 97.
Rad u posebnim uslovima
(1) Policijski službenik obavezan je da radi u posebnim uslovima u slučaju kada su takvi uslovi
neophodni za izvršenje zadataka policijskog organa.
(2) Posebnim uslovima smatraju se: rad po vanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni, rad u
smjenama, rad subotom, nedeljom, praznicima i ostalim slobodnim danima, rad noću i rad na
pojedinim lokacijama.
(3) Drugi načini rada u posebnim uslovima mogu biti određeni ako to zahtijeva bezbjednosna
situacija ili ako je to jedini način da se obave određeni zadaci koji ne mogu biti odgođeni ili se
moraju završiti u određenom roku.
(4) Rukovodilac detaljnije određuje razloge iz kojih se drugi način rada u posebnim uslovima iz
stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti i druge policijske službenike koji rade na
rukovodećim radnim mjestima da to odrede.
(5) Za poslove iz stava 2. ovog člana policijski službenici imaju pravo na naknadu u novcu ili
slobodnim satima. Na prijedlog rukovodioca, ministar će podzakonskim aktom utvrditi način
isplate i iznos ovih naknada.
Član 98.
Ograničenja prekovremenog rada
(1) U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom
vremenskom periodu, izdaće se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad.
(2) Prekovremeni rad iz stava 1. ovog člana može trajati do četiri časa dnevno i ne više od 20
časova sedmično.
Član 99.
Plaćeni godišnji odmor
(1) Policijski službenici imaju pravo na najmanje 18, a najviše 30 radnih dana plaćenog godišnjeg
odmora, zavisno od dužine radnog iskustva.
(2) Godišnji odmor na koji policijski službenici imaju pravo određen je kako slijedi u tabeli:
GODINE RADNOG ISKUSTVA: Radni dani:
OD 6 MJESECI DO 3 GODINE 18
od 3 do 5 godina 20
od 5 do 7 godina 22
od 7 do 10 godina 23
od 10 do 12 godina 24
od 12 do 15 godina 25
od 15 do 20 godina 27
od 20 do 25 godina 29
preko 25 godina 30
(3) U smislu ovog zakona, u dane godišnjeg odmora ne računaju se subota, nedelja, praznici i
drugi neradni dani.
(4) Po odluci rukovodioca, a kao nagrada za izvanredne rezulate rada, policijski službenik ima
pravo na dva dodatna slobodna radna dana.
(5) Policijski službenik može iskoristiti svoj godišnji odmor u cjelini ili u dva dijela. Prvi dio
koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine. Drugi dio
koristi se najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) Trajanje i raspored godišnjih odmora za narednu godinu utvrđuju se prije kraja tekuće godine.
(7) Izuzetno od stava 5. ovog člana, rukovodilac može promijeniti raspored godišnjih odmora
zbog izuzetno važnih operativnih razloga.
Član 100.
Plaćeno odsustvo
(1) Policijski službenik ima pravo na plaćeno odsustvo do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj
godini, u sljedećim slučajevima:
smrt člana uže porodice: do tri radna dana;
smrt srodnika: do jednog radnog dana;
njegovanje člana uže porodice: do tri radna dana;
rođenje djeteta: do tri radna dana;
sklapanje braka: do pet radnih dana;
selidba: do dva radna dana.
(2) Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana odobrava rukovodilac.
Član 101.
Neplaćeno odsustvo
Na zahtjev policijskog službenika, rukovodilac može odobriti neplaćeno odsustvo u periodu od
najduže 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.
Član 102.
Beneficirani penzijski staž
Policijski službenici imaju pravo na beneficirani penzijski staž po kojem se svakih 12 mjeseci
provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe.
GLAVA XI DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
Član 103.
Disciplinska odgovornost policijskog službenika
(1) Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede službene dužnosti propisane ovim
zakonom, nastale kao rezultat njegove krivice.
(2) Krivična odgovornost za krivično djelo ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog
službenika, ukoliko je počinjenje krivičnog djela takođe i povreda službene dužnosti.
(3) Oslobođenje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobođenje od
disciplinske odgovornosti.
(4) Disciplinski postupak detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom nakon konsultacija sa
rukovodiocima organa.
(5) Disciplinski postupak mora biti fer i transparentan. Tokom disciplinskog postupka, policijski
službenik uživa sljedeća prava koja se razrađuju podzakonskim aktom iz stava 4. ovog člana:
1. pravo da bude pravovremeno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o
dokazima, kao i pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše;
2. pravo na fer i javno saslušanje u razumnom roku od strane tijela utvrđenih ovim zakonom.
Javnost može biti isključena sa saslušanja ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne
bezbjednosti demokratskog društva, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog
života, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kad bi javno
saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenu tijela utvrđenih ovim zakonom;
3. pravo da ne iskazuje protiv sebe, pravo da se od optužbe brani sam ili uz stručnu pomoć
advokata kojeg sam izabere te pravo prisustvovanja svakom saslušanju u postupku;
4. pravo na javno izricanje odluke;
5. pravo na podnošenje žalbe na odluku disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu.
Član 104.
Lakše povrede službene dužnosti
Lakše povrede službene dužnosti su:
1. nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme;
2. nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena;
3. nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka;
4. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;
5. izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa;
6. nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili posjetiocima;
7. konzumiranje alkohola u toku radnog vremena;
8. spavanje na dužnosti.
Član 105.
Teže povrede službene dužnosti
(1) Teže povrede službene dužnosti su:
1. neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka;
2. izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;
3. četiri ili više lakših povreda službene dužnosti;
4. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju dužem od jednog ali kraćem od tri dana u jednom
mjesecu;
5. neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;
6. vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog
odobrenja starješine;
7. ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka;
8. nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;
9. ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;
10. neizvršavanje ili nedovoljno preduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za
obezbjeđenje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari;
11. sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva,
žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;
12. nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć
neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka;
13. prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od strane drugog
policijskog službenika, koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile
počinio težu povredu službene dužnosti;
14. činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju službene tajne;
15. samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili lica, koje može imati
štetne posljedice za policijski organ;
16. dolazak na posao u pijanom stanju ili pod uticajem alkohola ili korišćenje narkotika ili opijata
za vrijeme radnog vremena;
17. sprečavanje, izbjegavanje ili odgađanje sprovođenja internih postupaka prema sebi,
odbijanjem da se podvrgne testu ili psiho fizičkom ispitivanju;
18. narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom ili bilo
kojom drugom aktivnošću kojom se narušava javni red i mir i tom aktivnošću narušava ugled
policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja;
19. davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge
štetne posljedice;
20. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u
toku jedne kalendarske godine;
21. zloupotreba bolovanja;
22. upotreba sile, odnosno vatrenog oružja u suprotnosti sa ovim zakonom;
23. zloupotreba službenog položaja;
24. odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u cilju izvršavanja službenih zadataka i
dužnosti;
25. učestovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika,
bilo za vrijeme ili van dužnosti;
26. vršenje diskriminacije pri izvršavanju dužnosti, po osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije,
političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili bilo po kojem drugom
osnovu.
(2) Teže povrede službene dužnosti iz stava 1. ovog člana stepenuju se bodovima na sljedeći
način:
povrede iz tačke 1. do 3. 5 bodova;
povrede iz tačke 4. do 6. 10 bodova;
povrede iz tačke 7. do 11. 15 bodova;
povreda iz tačke 12. 20 bodova;
povrede iz tačke 13. do 19. 25 bodova;
povrede iz tačke 20. do 26. 30 bodova.
Član 106.
Pokretanje internog postupka
(1) Interni postupak zbog povrede službene dužnosti pokreće se na osnovu:
a) pritužbe građanina;
b) zahtjeva jednog ili više zaposlenih u policijskom organu;
c) zahtjeva neposredno nadređenog policijskog službenika; ili
d) zahtjeva šefa kancelarije za žalbe i pritužbe građana pri ministarstvu.
(2) Interni postupak vodi odjel za unutrašnju kontrolu.
(3) Svako ko primi informaciju o ili pritužbu na policijskog službenika proslijediće tu informaciju
ili pritužbu odjelu za unutrašnju kontrolu u roku od 24 časa.
(4) Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od 30 dana od
dana prijave odjelu za unutrašnju kontrolu.
(5) Interni postupak za teže povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od tri mjeseca od
dana prijave odjelu za unutrašnju kontrolu, a može se produžiti za još dva mjeseca u zavisnosti od
složenosti slučaja.
Član 107.
Izricanje disciplinske sankcije
(1) Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče rukovodilac nakon
sprovedenog internog postupka iz člana 106. ovog zakona.
(2) Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče disciplinska komisija nakon
sprovedenog disciplinskog postupka iz člana 109. ovog zakona.
(3) Odluka o disciplinskoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.
Član 108.
Disciplinska komisija
(1) Disciplinsku komisiju uspostavlja rukovodilac, a članovi su predsjedavajući, dva člana i isti
broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin samostalnog inspektora ili
viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Najmanje dva člana
disciplinske komisije moraju biti diplomirani pravnici.
(2) Predsjedavajući disciplinske komisije je policijski službenik najvišeg čina koji je diplomirani
pravnik.
(3) Način rada, glasanja i donošenja odluka reguliše se podzakonskim aktom iz člana 103, stava 4.
ovog zakona.
Član 109.
Pokretanje disciplinskog postupka
(1) Za teže povrede službene dužnosti, odjel za unutrašnju kontrolu u roku od sedam dana nakon
sprovedenog internog postupka iz člana 106. ovog zakona dostavlja disciplinskoj komisiji zahtjev
za pokretanje disciplinskog postupka.
(2) Disciplinska komisija odlukom pokreće disciplinski postupak u roku od sedam dana od dana
prijema zahtjeva odjela za unutrašnju kontrolu.
(3) Zahtjev i odluka o pokretanju disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti
dostavlja se policijskom službeniku. derbeste.de
(4) Disciplinska komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti u roku od 60 dana nakon
prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.
Član 110.
Disciplinske sankcije
(1) Za lakše povrede službene dužnosti, propisane u članu 104. ovog zakona, mogu se izreći
sljedeće disciplinske sankcije:
a) pismena opomena;
b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plate policijskog službenika.
(2) Za teže povrede službene dužnosti, propisane u članu 105. ovog zakona, mogu se izreći
sljedeće disciplinske sankcije:
a) novčana kazna;
b) obustavljanje unapređenja u viši čin;
c) prekid radnog odnosa.
(3) Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti te prestanak radnog odnosa izriču se prema
sljedećoj tabeli:
Bodovi: Minimalna sankcija zasnovana na
postotku osnovne jednomjesečne plate:
Maksimalna sankcija zasnovana na
postotku osnovne jednomjesečne plate:
5 do 9 kazna od 15 % za 2 mjeseca kazna od 15% za 3 mjeseca
10 do 14 kazna od 15 % za 3 mjeseca kazna od 20% za 4 mjeseca
14 do 19 kazna od 20% za 4 mjeseca kazna od 30% za 5 mjeseci
20 do 24 kazna od 20% za 5 mjeseci kazna od 30% za 6 mjeseci
25 ili više kazna od 20% za 6 mjeseci prestanak radnog odnosa
(4) Za 20 i više bodova izriče se i disciplinska sankcija obustavljanja unapređenja u viši čin za
vremenski period od 12 mjeseci do 3 godine.
(5) Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja,
disciplinska odgovornost utvrđuje se za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena
disciplinska sankcija za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj disciplinskoj sankciji disciplinska
komisija donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale povrede uzimaju se u
obzir kao otežavajuće okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije iz stava
3. ovog člana.
(6) Prilikom odlučivanja o disciplinskoj sankciji, bodovi pripisani za svaku povredu u proteklih
pet godina se zbrajaju, množe sa faktorom 0,2 te pribrajaju bodovima pripisanim za disciplinsku
povredu po kojoj se postupa.
(7) Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za period od
dvije godine od dana izricanja disciplinske sankcije i primjenjuje za buduće povrede službene
dužnosti u tom roku.
(8) Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se za teže povrede službene
dužnosti iz člana 105, stava 1, tačke 13. do 26. ovog zakona, ako je povreda počinjena sa
umišljajem ili usljed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti u prilog policijskom
službeniku.
(9) Obvezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se kada policijski službenik sakupi
60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti u proteklih
pet godina.
(10) Obvezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik
pravosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu.
(11) Sve disciplinske sankcije izrečene za povrede službene dužnosti upisuju se u lični dosje
policijskog službenika.
Član 111.
Pravo žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti
(1) Protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti može se podnijeti žalba Odboru za žalbe
policijskih službenika u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
(2) Odbor za žalbe policijskih službenika o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema
žalbe.
Član 112.
Suspenzija
(1) Policijski službenik može da bude privremeno suspendovan sa zadataka i dužnosti koje
obavlja ili suspendovan iz policijskog organa ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski
postupak i ako se, uzimajući u obzir prirodu krivičnog djela ili prirodu teže povrede službene
dužnosti kao i okolnosti pod kojima je počinjeno krivično djelo, odnosno teža povreda službene
dužnosti, može osnovano vjerovati da bi se inače štetilo interesima službe ili internom postupku.
(2) Rukovodilac je odgovoran za donošenje odluke o privremenoj suspenziji u skladu sa stavom
1. ovog člana.
(3) Suspenzija policijskog službenika određena u skladu sa stavom 1. ovog člana može trajati do
okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka.
(4) Tokom suspenzije službeno oružje i službena legitimacija policijskog službenika oduzimaju se
i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu.
(5) Policijski službenik koji je primio odluku o suspenziji iz stava 1. ovog člana može podnijeti
žalbu na odluku o suspenziji Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od 3 dana od prijema
odluke. Žalba ne odgađa izvršenje odluke.
Član 113.
Isplata plate tokom suspenzije
(1) Tokom suspenzije iz policijskog organa, policijski službenik ima pravo na 55% svoje plate. U
posebnim slučajevima, kada ima porodicu koju izdržava, policijski službenik ima pravo na iznos
do 65% svoje plate.
(2) Policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plate i druga prava po osnovu rada ako
se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti niti za počinjenje krivičnog djela.
Član 114.
Trajanje postupka
(1) Za lakše povrede službene dužnosti, interni postupak i donošenje odluke o sankciji od strane
rukovodioca mora biti okončano u roku od 60 dana od dana kada je povreda počinjena ili dana
kada je prijavljena odjelu za unutrašnju kontrolu.
(2) Za teže povrede službene dužnosti, interni postupak i disciplinski postupak mora da bude
okončan u roku od devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena odjelu za unutrašnju
kontrolu.
(3) (prestalo da važi).
Član 115.
Disciplinski spisi
(1) Policijski organ vodi evidenciju o disciplinskim sankcijama izrečenim policijskim službenicima.
(2) Kopija odluke o disciplinskoj odgovornosti stavlja se u lični dosje policijskog službenika.
GLAVA XII ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Član 116.
Odgovornost policijskog službenika
(1) Policijski službenik obavezan je policijskom organu da nadoknadi materijalnu štetu na imovini
policijskog organa koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom obavljanja
dužnosti.
(2) Policijski službenik obavezan je policijskom organu da nadoknadi štetu koju policijski organ
mora nadoknaditi oštećenim građanima i pravnim licima, a koju je, namjerno ili iz grube
nepažnje, prouzrokovao policijski službenik tokom obavljanja dužnosti.
(3) Svaki službenik policijskog organa obavezan je da, odmah po saznanju, podnese izvještaj o
pričinjenoj šteti.
Član 117.
Utvrđivanje i nadoknada štete
(1) Komisija koju uspostavlja rukovodilac utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta
prouzrokovana.
(2) Rukovodilac i policijski službenik mogu napraviti pismeni sporazum o iznosu i načinu
nadoknade štete.
(3) Na osnovu izvještaja komisije i sporazuma, rukovodilac donosi odluku o nadoknadi štete,
iznosu, roku i načinu nadoknade. U skladu sa iznosom nadoknade i na osnovu zahtjeva
policijskog službenika, rukovodilac može dozvoliti isplatu u ratama.
(4) Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika rukovodilac može
odobriti da šteta bude nadoknađena uspostavom pređašnjeg stanja na trošak policijskog
službenika u određenom roku.
Član 118.
Odgovornost države za štetu
(1) U skladu sa zakonom, BiH je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao
rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka policijskog
organa.
(2) BiH ima pravo da zahtijeva od policijskog službenika, za kojeg se utvrdi da je odgovoran za
štetu iz stava 1. ovog člana, da nadoknadi iznos isplaćen trećim licima, ako je prouzrokovana šteta
posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih radnji ili postupaka.
GLAVA XIII PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 119.
Osnove prestanka radnog odnosa
Policijskom službeniku prestaje radni odnos, te automatski gubi status policijskog službenika, u
sljedećim slučajevima:
1. kada svojevoljno da otkaz;
2. kada dobije ocjenu "ne zadovoljava" na kraju probnog rada;
3. kada navrši 65 godina života i zakonom propisani penzijski staž ili 40 godina penzijskog staža;
4. kada je zbog zdravstvenog stanja trajno nesposoban da obavlja službene dužnosti, a da pri tom
ne ispunjava uslove za premještaj na drugo odgovarajuće radno mjesto unutar policijskog organa;
5. kada dva puta uzastopno dobije negativnu ocjenu za rad (član 82);
6. gubitkom državljanstva BiH;
7. sticanjem državljanstva druge države, ako je to u suprotnosti sa zakonima BiH;
8. zbog viška radnika;
9. kada mu je za krivično djelo izrečena pravosnažna kazna zatvora od šest mjeseci ili teža kazna;
10. kada mu je izrečena disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa;
11. istekom mandata rukovodioca, odnosno zamjenika rukovodioca policijskog organa iz člana 2,
stava 1. ovog zakona, ukoliko je prije imenovanja na tu dužnost radio u policijskom organu na
koji se ovaj zakon ne primjenjuje.
Član 120.
Obaveza razduženja službenih sredstava
(1) Policijski službenik kojem je prestao radni odnos u policijskom organu obavezan je da razduži
sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio u roku od sedam dana od dana prestanka radnog
odnosa.
(2) Na dan prestanka radnog odnosa, službeno oružje i legitimacije policijskog službenika
oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu.
GLAVA XIV ODBOR ZA ŽALBE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Član 121.
Uspostavljanje i nadležnost Odbora za žalbe policijskih službenika
(1) Odbor za žalbe policijskih službenika je nezavisno tijelo Savjeta ministara sa nadležnostima
utvrđenim članom 9. Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i
Hercegovine.
(2) Odbor za žalbe policijskih službenika nadležan je za donošenje odluka po žalbama koje
podnesu policijski službenici protiv odluka koje su donijela policijska tijela BiH u pogledu statusa
policijskog službenika ili u slučajevima propusta policijskog tijela da donese odluku u pogledu
statusa policijskog službenika.
(3) Odluke Odbora za žalbe policijskih službenika su konačne i moraju se izvršiti bez odgađanja, s
tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, a
dostavljaju se podnosiocu žalbe i policijskom tijelu u roku od osam dana od dana donošenja.
(4) Odbor za žalbe policijskih službenika odlučuje o žalbi u roku od 30 dana od prijema žalbe,
osim žalbe na odluku o suspenziji, o kojoj odlučuje u roku od tri dana.
(5) Žalba podnesena Odboru za žalbe policijskih službenika odgađa izvršenje odluke policijskog
tijela, osim žalbe na odluku o suspenziji.
(6) Odbor za žalbe policijskih službenika obrađuje podatke i vodi evidencije u skladu sa zakonom
i drugim propisima.
Član 122.
Sastav Odbora za žalbe policijskih službenika
(1) Odbor za žalbe policijskih službenika ima sedam članova, od kojih su četiri člana policijski
službenici, a tri člana su državni službenici.
(2) Članovi Odbora za žalbe policijskih službenika, koji su policijski službenici, moraju imati
najmanje čin samostalnog inspektora. Od ukupnog broja članova, najmanje pet članova moraju
biti diplomirani pravnici.
(3) Svaki policijski organ predlaže ministru po dva policijska službenika za članove Odbora za
žalbe policijskih službenika, a koje ministar predlaže Savjetu ministara na izbor i imenovanje, na
mandat od četiri godine.
(4) Član Odbora za žalbe policijskih službenika mora biti nezavisan u svom radu i nepristrasan.
(5) Član Odbora za žalbe policijskih službenika može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata
po proceduri propisanoj Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i
Hercegovine.
(6) U Odboru za žalbe policijskih službenika moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi.
Član 122.
Postupak i način rada Odbora za žalbe policijskih službenika utvrđen Poslovnikom o radu
Postupak i način rada Odbora za žalbe policijskih službenika, u mjeri u kojoj nisu propisani
Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine, utvrđuju
se Poslovnikom o radu Odbora za žalbe policijskih službenika koji usvaja Savjet ministara.
DIO ČETVRTI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 123.
Prelazna odredba o zapošljavanju
(1) Do 31.12.2012. godine policijski organi mogu zapošljavati policijske službenike koji su
trenutno zaposleni u službama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini, na osnovu javnog
konkursa za sve činove, uključujući i čin policajca i mlađeg inspektora. U tom periodu odredbe
Poglavlja V neće se primjenjivati na navedena zapošljavanja, osim ako ovim članom nije drugačije
predviđeno.
(2) U smislu ovog člana, pod policijskim službenikom iz stava 1. smatra se lice ovlašteno da
primjenjuje policijske ovlasti i postupa kao ovlaštena službeno lice prema zakonima o krivičnom
postupku u Bosni i Hercegovini, što isključuje lica koja nisu ovlaštena da primjenjuju policijske
ovlasti, već samo obavljaju određene poslove i zadatke koji mogu biti vezani za policijske
aktivnosti.
(3) Članovi 55. i 58. ovog zakona ne primjenjuju se na lica koja se zapošljavaju na osnovu stava 1.
ovog člana.
(4) U prelaznom periodu iz stava 1. ovog člana, policijski organi će vršiti zapošljavanje kadeta
prema odredbama Poglavlja V i VI ovog zakona na dva nivoa pristupanja policijskim snagama iz
člana 42. ovog zakona.
(5) Rukovodilac će donijeti pravilnik o postupku izbora i zapošljavanja policijskih službenika
tokom prelaznog perioda iz stava 1. ovog člana. Ovaj pravilnik će u najvećoj mogućoj mjeri biti
usklađen s opštim ciljem i svrhom ovog zakona, te će se njime utvrditi, između ostalog, omjer
policijskih službenika i kadeta koji se zapošljavaju u skladu sa st. 1. i 4. ovog zakona, kao i
nabrojati službe koje predstavljaju službe za provođenje zakona iz stava 1. ovog člana.
Član 124.
Prelazna odredba o imenovanju
(1) Prvo imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa prema ovom
zakonu vrši se po isteku roka od najkasnije šest mjeseci, nakon stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Izuzetno od člana 59. ovog zakona, za prvo imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca
policijskog organa, kandidati za te položaje ne moraju ispunjavati uslov od tri godine rada u činu
glavnog inspektora.
Član 125.
(prestalo da važi)
Član 126.
Dodjela činova
(1) Policijskim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposlenici policijskog
organa dodjeljuje se čin u skladu s odredbama ovog člana.
(2) Uslovi za dodjelu čina su sljedeći:
a) godine policijskog radnog iskustva koje su propisane članom 76. ovog zakona kao uslov za
unapređenje u navedeni čin;
b) prethodna radna mjesta;
c) godine rada na trenutnom radnom mjestu;
d) obrazovanje propisano ovim zakonom za navedeni čin;
e) disciplinska evidencija.
(3) U smislu ovog člana, "policijsko radno iskustvo" podrazumijeva efektivno radno iskustvo
stečeno u svojstvu lica ovlaštenog da primjenjuje policijska ovlaštenja i da postupa kao ovlašteno
službeno lice prema zakonima o krivičnom postupku koji su na snazi u Bosni i Hercegovini ili
prema zakonima koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu tih zakona, što isključuje radno
iskustvo stečeno u svojstvu lica koje nije bilo ovlašteno da primjenjuje policijska ovlaštenja, već je
samo obavljalo određene poslove i zadatke koji mogu biti vezani za policijske aktivnosti.
(4) Radno iskustvo policijskog službenika sa VI i VII stepenom školske spreme uzima se u obzir
od dana završetka obrazovanja.
(5) Postupak dodjele činova iz ovog člana će se detaljnije urediti podzakonskim aktom iz stava 5.
člana 69. ovog zakona.
Član 127.
(brisano)
Član 128.
Propisi Savjeta ministara
U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Savjet ministara usvojiće propise:
o obliku policijske iskaznice i značke te izgledu policijske uniforme (član 5, stav 3);
o upotrebi sile (član 27, stav 4);
o tekstu zakletve (član 58, stav 2);
o načelima privremenog premještaja u drugu instituciju (član 65, stav 4);
o pravima, dužnostima i odgovornosti policijskih službenika premještenih na rad izvan područja
BiH (član 66, stav 3);
o činovima policijskih službenika (član 69, stav 5);
o drugim oblicima naknada (član 94);
pravilnik o platama (član 125, stav 1).
Član 129.
Propisi ministra
(1) U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, ministar će donijeti propise:
o načinu držanja i nošenja oružja i municije (član 6);
o načinu i rasporedu testiranja (član 50);
o nastavnim programima i planovima obuke;
o trajanju osnovne obuke i obavezama kadeta u toku obuke;
o usavršavanju policijskih službenika (član 57, stav 2);
o proceduri o internom premještaju policijskih službenika (član 64, stav 7);
o proceduri za unapređenje policijskih službenika (član 74);
o internom objavljivanju slobodnih radnih mjesta (član 75, stav 4);
o ocjeni rada (član 80, stav 5);
o načinu i visini naknada za rad u posebnim uslovima (član 97, stav 5);
o disciplinskom postupku (član 103, stav 4);
pravilnik o nagradama.
(2) (brisano)
Član 129.
Svi podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o policijskim službenicima Bosne i
Hercegovine biće usaglašeni sa odredbama ovog Zakona, u roku od mjesec dana od dana
njegovog stupanja na snagu.
Član 130.
Prelazne odredbe o prekidu radnog odnosa
(1) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano i u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne
i Hercegovine, nijedno lice, ni pod kojim okolnostima, ne može biti u radnom odnosu po osnovu
ovog zakona ako su mu Međunarodne policijske snage Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu: IPTF)
odbile certifikaciju ili mu je IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih ovlašćenja.
(2) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano, u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne
i Hercegovine, i pored osnova koje su propisane ovim zakonom u pogledu prekida radnog odnosa
policijskog službenika, radni odnos policijskog službenika prekida se i ne produžava se ni u kojem
obliku, niti na bilo koji način, i ni pod kojim okolnostima, ako je policijskom službeniku IPTF
odbio certifikaciju, odnosno ako mu je IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih ovlašćenja.
(3) Stavovi (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na lica kojima je IPTF odbio certifikaciju, a koje
će u skladu sa odredbama ovog zakona biti zaposlena u policijskom organu nakon stupanja na
snagu ovog zakona.
(4) Lica iz stava (3) ovog člana izuzimaju se od primjene člana 46. tačka b) ovog zakona.
(5) Da bi se smatralo "licem kojem je IPTF odbio certifikaciju" u smislu odredbe stava (3) ovog
člana, lice je prilikom podnošenj a prijave za prijem u radni odnos dužno da priloži dokaz o tome
da mu je IPTF odbio certifikaciju.
(6) Dokaz iz stava (5) ovog člana smatra se "traženom dokumentacijom" u smislu člana 51. stav (1)
ovog zakona i podnosi se:
a) u pisanoj formi; i
b) uz njega se podnosi primjerak odgovarajućeg dokumenta IPTF a kojim se potvrđuje odbijanje
certifikacije.
Član 131.
Propisi rukovodioca
U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, rukovodilac će donijeti propise o
sljedećem:
o nošenju policijske uniforme (član 5, stav 2);
o povjerljivim informacijama policijskog organa (član 37, stav 2);
o zapošljavanju i postupku odabira policijskih službenika tokom prelaznog perioda (član 123.
stav 5).
Član 132.
Prestanak važenja ranijeg zakonodavstva
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da važe propisi policijskog organa, kao i
drugi propisi kojim se regulišu pitanja propisana ovim zakonom.
(2) Do donošenja odgovarajućih propisa navedenih u ovom zakonu, policijski organ primjenjuje
propise iz stava 1. ovog člana, u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 133.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i
Hercegovine".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 63/2004)
Član 5.
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje.
Samostalni član Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima Bosne i
Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 58/2006)
Član 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u " Službenom glasniku BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 58/2006)
Član 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 35/2009)
Član 26.
Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da
zajednički utvrde prečišćeni tekst Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 27/04, 63/04, 5/06, 33/06, 58/06, 15/08 i 63/08), najkasnije u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 27.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 7/2012)
Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
