Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske

Ovim zakonom uređuju se nadležnost, djelokrug, osnovi organizacije i rukovođenja u Ministarstvu
unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo), policijski i drugi unutrašnji poslovi iz
nadležnosti Ministarstva, osnovni principi u primjeni policijskih ovlašćenja, policijska ovlašćenja,
dužnosti i prava iz radnih odnosa, prijem u radni odnos u Ministarstvo po licijskih službenika,
državnih službenika i namještenika, činovi i unapređenje policijskih službenika, radni uslovi
policijskih službenika, disciplinska i materijalna odgovornost policijskih službenika, obrada ličnih
podataka i zaštita tajnih podataka, policijska i stručna obuka, kontrola i javnost rada Ministarstva i
druga pitanja.
Nadležnost Ministarstva

(1) Ministarstvo obavlja poslove državne uprave koji se odnose na zaštitu od ugrožavanja Ustavom
utvrđenog poretka i ugrožavanja bezbjednosti Republike Srpske, zaštitu života i lične bezbjednosti
građana, kao i druge poslove utvrđene Zakonom o republičkoj upravi.
(2) U obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo sarađuje sa drugim organima i
organizacijama Republike Srpske, Bosne i Herceg ovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko
Distrikta BiH i međunarodnim agencijama za sprovođenje zakona.
Primjena drugih zakona

Na zaposlene u Ministarstvu primjenjuje se Zakon o državnim službenicima, Zakon o radu, Zakon
o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske, ako ovim
zakonom nije drugačije određeno.
Nacionalna zastupljenost, zabrana diskriminacije i ravnopravnost polova

(1) Struktura policijskih službenika u Ministarstvu treba da odražava nacionalnu strukturu
stanovništva prema posljednjem popisu.
(2) U vršenju poslova iz svoje nadležnosti zaposleni u Ministarstvu dužni su da poštuju ljudska
prava i slobode, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno
porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovinsko stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili
druge okolnosti.
(3) Ministarstvo preduzima mjere da bi se promovisala ravnopravnost žena i muškaraca u strukturi
zaposlenih u Ministarstvu.
(4) Gramatički i zrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog i ženskog roda
podrazumijevaju oba pola.
II DJELOKRUG, OSNOVI ORGANIZACIJE I RUKOVOĐENjE U MINISTARSTVU
Policijski poslovi

(1) Policijski poslovi su, u smislu ovog zakona, operativno stručni poslovi kojima se obezbjeđuju:
1) zaštita ustavnog poretka od nasilnog ugrožavanja i promjena, te bezbjednost Republike Srpske
u skladu sa zakonom,
2) zaštita života i lična bezbjednost,
3) ljudska prava i slobode,
4) zaštita svih oblika svojine,
5) sprečavanje vršenja krivičnih djela i prekršaja,
6) otkrivanje krivičnih djela i prekršaja,
7) pronalaženje, lišavanje slobode i predaja izvršilaca krivičnih djela i prekršaja nadležnim
organima,
8) održavanje javnog reda i mira,
9) zaštita ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju,
10) identifikacija lica, predmeta i tragova kriminalističko tehničkim metodama,
11) kriminalističko tehnička i forenzička vještačenja predmeta i tragova,
12) bezbjednost i kontrola saobraćaja na putevima i bezbjednost u drugim oblastima saobraćaja,
13) pružanje pomoći radi otklanjanja posljedica kojima se ugrožava bezbjednost lica ili imovina u
većem obimu,
14) pružanje pomoći drugim organima,
15) pravo na javno okupljanje građana u skladu sa zakonom,
16) kontrola prometa eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova,
17) zaštita od požara,
18) kontrola prevoza opasnih materija i
19) kontrola kretanja naoružanja i vojne opreme.
(2) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) posebnim aktom određuje ličnosti i objekte
koji se posebno obezbjeđuju, a prilikom sprovođenja posebnih mjera bezbjednosti na poslovima
zaštite ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju, drugi republički organi uprave,
organizacije, ustanove, pravna i fizička lica dužni su da postupe po zahtjevu Ministarstva.
(3) Prilikom sprovođenja posebnih mjera bezbjednosti iz stava 2. ovog člana Ministarstvo može
vršiti provjeru postojanja bezbjednosne smetnje za lica od značaja za bezbjednost ličnosti i
objekata koji se posebno obezbjeđuju.
Ostali unutrašnji poslovi

Ostali unutrašnji poslovi u skladu sa ovim zakonom su:
1) upravno pravni, koji se odnose na poslove vezane za jedinstveni matični broj, prebivalište i
boravište, putne isprave, lične karte, vozačke dozvole, registraciju motornih i priključnih vozila i
kontrolu nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije,
2) analitički i informaciono komunikacioni,
3) materijalno finansijski i imovinski,
4) poslovi policijske obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja,
5) poslovi koji se odnose na agencije za obezbjeđenje lica i imovine i privatnu detektivsku
djelatnost i
6) izrada zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti unutrašnjih poslova.
Poslovi zdravstvene zaštite u Ministarstvu

Osim poslova propisanih u čl. 5. i 6. ovog zakona, u Ministarstvu u sjedištu obavljaju se i poslovi
iz zdravstvene djelatnosti u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Primjena propisa i obavljanje unutrašnjih poslova

(1) Poslove iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona zaposleni u Ministarstvu obavljaju u skladu sa ovim
zakonom, Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske, Zakonom o krivičnom postupku

Bosne i Hercegovine, Krivičnim zakonikom Republike Srpske, Krivičnim zakonom Bosne i
Hercegovine, Zakonom o prekršajima Republike Srpske, Zakonom o javnom redu i miru,
Zakonom o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o javnom okupljanju
i drugim zakonima.
(2) Policijske poslove iz člana 5. ovog zakona obavljaju policijski službenici, a poslove iz čl. 6. i 7.
ovog zakona obavljaju državni službenici i namještenici, kao i policijski službenici.
(3) Prilikom vršenja poslova iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona Ministarstvo obezbjeđuje:
1) primjenu profesionalnih standarda,
2) obradu ličnih podataka u skladu sa zakonom,
3) zaštitu tajnih podataka,
4) međupolicijsku saradnju,
5) vođenje evidencija u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima i
6) zaštitu informaciono komunikacione strukture u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima
Republike Srpske.
Teritorijalna nadležnost i grb Ministarstva

(1) Poslove iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona na teritoriji Republike Srpske vrši Ministarstvo
neposredno, kao jedinstveni republički organ uprave.
(2) Ministarstvo ima grb, čiji je izgled utvrđen posebnim aktom Vlade.
Osnovne i unutrašnje organizacione jedinice Ministarstva

(1) Za vršenje poslova iz čl. 5, 6. i 7. ovog zakona utvrđuju se osnovne i unutrašnje organizacione
jedinice.
(2) Osnovne organizacione jedinice u sjedištu Ministarstva su: Kabinet, Služba, Policijski odbor,
direktor policije (u daljem tekstu: direktor), Uprava, Specijalna antiteroristička jedinica i Centar za
obuku, a van sjedišta Ministarstva policijska uprava.
(3) Unutrašnje organizacione jedinice u sjedištu Ministarstva su: jedinica, odjeljenje, inspektorat,
dežurni operativni centar, operativno dežurstvo, biro, odsjek, grupa, tim i policijska stanica.
(4) Unutrašnje organizacione jedinice van sjedišta Ministarstva su: sektor, policijska stanica,
odjeljenje, jedinica, operativno dežurstvo, odsjek, grupa, tim i stanično odjeljenje policije.
Unutrašnja organizacija Ministarstva

Naziv, djelokrug i sjedište osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, međusobni odnosi
između organizacionih jedinica, broj i status zaposlenih u Ministarstvu, opis poslova radnih
mjesta, kao i posebni uslovi koje treba da ispunjava zaposleni, utvrđuju se Pravilnikom o
unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova (u
daljem tekstu: Pravilnik), koji donosi ministar unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: ministar), uz
saglasnost Vlade.
Rukovodna ovlašćenja ministra

(1) Ministarstvom rukovodi ministar.
(2) U rukovođenju Ministarstvom ministar ima ovlašćenja utvrđena Zakonom o Vladi Republike
Srpske, Zakonom o republičkoj upravi, ovim zakonom i drugim zakonima.
Rukovodna ovlašćenja direktora policije i rukovodioca osnovnih organizacionih jedinica

(1) Direktor rukovodi svim policijskim aktivnostima kao rukovodilac ukupnih operativnih
poslova u Ministarstvu, vrši, organizuje, usmjerava i kontroliše policijske poslove iz člana 5. ovog
zakona, a za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi.
(2) Poslove iz člana 5. ovog zakona direktor vrši neposredno i posredstvom za to nadležnih
rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica u sjedištu i van sjedišta Ministarstva.
(3) Direktor ima zamjenika.
(4) Ostalim poslovima iz čl. 5. i 6. ovog zakona rukovode rukovodioci osnovnih organizacionih
jedinica iz člana 10. stav 2. ovog zakona i za svoj rad su odgovorni ministru.
Nadležnost direktora

Nadležnosti direktora su da:
1) prati i analizira stanje bezbjednosti, a naročito pojave koje uzrokuju nastanak i razvoj
kriminaliteta,
2) usmjerava, usklađuje i kontroliše rad osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica kojima
rukovodi neposredno ili posredstvom nadležnih rukovodilaca,
3) rukovodi najsloženijim policijskim aktivnostima,
4) predlaže finansijski plan za potrebe policijskih službenika,
5) ocjenjuje osnovanost primjene sile zaposlenih kojima neposredno rukovodi,
6) organizuje pripremanje strategija, programa rada, informacija, analiza, izvještaja i drugih
materijala iz djelokruga rada organizacionih jedinica kojima rukovodi i
7) redovno izvještava ministra o preduzetim mjerama i aktivnostima policije.
Nadležnosti zamjenika direktora

(1) Zamjenik direktora policije (u daljem tekstu: zamjenik direktora) pomaže direktoru u
obavljanju poslova iz člana 14. ovog člana i za svoj rad odgovoran je direktoru.
(2) Direktora u vrijeme njegovog odsustva ili privremene spriječenosti za rad zamjenjuje zamjenik
direktora.
(3) Ukoliko iz određenih razloga direktor ne može obavljati svoju funkciju, zamjenik direktora ga
zamjenjuje dok direktor ponovo ne preuzme funkciju ili dok se ne imenuje novi direktor.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, zamjenik direktora ima sva ovlašćenja direktora.
(5) Prava i dužnosti zamjenika direktora detaljno se utvrđuju pravilnikom.
Imenovanje direktora i zamjenika direktora

Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada na period od četiri godine, na prijedlog
Nezavisnog odbora, po sprovedenom konkursu, sa mogućnošću ponovnog izbora.
Nezavisni odbor

(1) Nezavisni odbor iz člana 16. ovog zakona imenuje Narodna skupština Republike Srpske, a
sastoji se od dva stalno zaposlena pripadnika Ministarstva i pet članova iz reda građana uglednih
stručnjaka pravnih, kriminalističkih i drugih društvenih nauka, vodeći računa o nacionalnoj
zastupljenosti.
(2) Članovi Nezavisnog odbora ne mogu biti lica protiv kojih je izrečena pravosnažna presuda za
krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili drugo krivično djelo sa umišljajem i protiv kojih
su izrečene disciplinske mjere za teže povrede dužnosti.
(3) Članovi Nezavisnog odbora ne mogu biti članovi političkih stranaka.
(4) Mandat članova Nezavisnog odbora traje četiri godine.
(5) Nezavisni odbor bira predsjednika, potpredsjednika i sekretara, u skladu sa Poslovnikom o
radu Nezavisnog odbora.
Nadležnost Nezavisnog odbora

(1) Nezavisni odbor organizuje i rukovodi procesom izbora, imenovanja i razrješenja direktora i
zamjenika direktora, na način dostupan javnosti.
(2) Nezavisni odbor raspisuje javni konkurs, razmatra prispjele prijave, vrši selekciju i odabir
odgovarajućih kandidata, pribavlja mišljenje ministra o odabranom kandidatu za direktora i
zamjenika direktora, predlaže Vladi kandidata za direktora i zamjenika direktora radi imenovanja,
razmatra sve žalbe na rad direktora ili zamjenika direktora, uključujući i žalbe građana, razmatra
prispjele prijedloge Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade ili ministra o razrješenju direktora
ili zamjenika direktora, ocjenjuje cjelokupni rad direktora i zamjenika direktora u slučaju
ponovnog imenovanja na funkciju.
(3) Nezavisni odbor predlaže Vladi razrješenje direktora ili zamjenika direktora:
1) na lični zahtjev direktora ili zamjenika direktora,
2) ako direktor ili zamjenik direktora trajno nije u mogućnosti da izvršava svoje dužnosti i
odgovornosti,
3) ako direktor ili zamjenik direktora ne sprovede mjere nadzora nad organizacionim jedinicama
kojima rukovodi ili mjere nadzora nad primjenom policijskih ovlašćenja,
4) ako je direktoru ili zamjeniku direktora konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost
za težu povredu dužnosti ili
5) ako je direktoru ili zamjeniku direktora izrečena kazna zatvora za krivično djelo.
Uslovi za imenovanje direktora i zamjenika direktora

(1) Kandidati za direktora i zamjenika direktora ne mogu biti članovi političkih stranaka, ni lica
koja se nalaze na bilo kojem položaju u političkoj stranci na bilo kom nivou, ili koje je politička
stranka imenovala na neki položaj, ili koji su članovi izvršnog ili zakonodavnog tijela na bilo
kojem nivou.
(2) Za direktora i zamjenika direktora ne mogu biti izabrana lica protiv kojih je izrečena
pravosnažna presuda za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili drugo krivično djelo sa
umišljajem i protiv kojih su izrečene disciplinske mjere za teže povrede dužnosti.
Posebni uslovi za imenovanje direktora i zamjenika direktora

(1) Kandidat za direktora može biti lice koje ima VII stepen stručne spreme, čin glavnog
inspektora ili viši čin i najmanje pet godina rada u tom činu.
(2) Pored navedenih uslova, kandidat za direktora mora ispunjavati i druge uslove utvrđene
zakonom i drugim propisima.
(3) Uz prijavu, kandidat za direktora obavezno prilaže izjavu o imovinskom stanju, koja će biti
otvorena za javnost.
(4) Uslovi propisani u st. 1, 2. i 3. ovog člana odnose se i na kandidata za zamjenika direktora.
Angažovanje posebnih jedinica

(1) U slučaju da Narodna skupština Republike Srpske u skladu sa Ustavom Republike Srpske
proglasi vanredno stanje, usljed elementarne nepogode ili opšte opasnosti širih razmjera za
Republiku Srpsku ili dio Republike Srpske, direktor angažuje jednu ili više posebnih jedinica
policije za tu namjenu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, u posebnim slučajevima koji zahtijevaju dodatno angažovanje
policijskih službenika, na prijedlog rukovodioca osnovne organizacione jedinice Ministarstva,
direktor angažuje jednu ili više posebnih jedinica policije.
(3) Naredbom o angažovanju jedinica iz st. 1. i 2. ovog člana određuju se sastav, starješina,
naoružanje, oprema i zadatak jedinica, u skladu sa operativnim planom rada u konkretnom
slučaju.
(4) Angažovanje jedinica iz stava 3. ovog člana naređuje direktor uz saglasnost ministra.
Ograničenje ili zabrana kretanja na mjestima i područjima

(1) U mjeri u kojoj je potrebno da se spriječi nastupanje i otklanjanje posljedica elementarnih
nepogoda, havarija ili drugih događaja kojima se ozbiljno ugrožava bezbjednost lica ili imovine u
većem obimu, direktor uz saglasnost ministra ograničava ili zabranjuje kretanje lica na određenim
javnim i drugim mjestima i područjima dok ne prestanu razlozi zbog kojih su mjere uvedene.
(2) O preduzetim mjerama iz stava 1. ovog člana ministar odmah obavještava predsjednika
Republike Srpske i Vladu.
Pružanje asistencija

(1) Radi obezbjeđenja izvršenja poslova koji spadaju u nadležnost drugih republičkih organa
uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica, kada oni na osnovu zakona vrše javna
ovlašćenja i ako se prilikom tih poslova naiđe na fizički otpor ili se takav otpor može osnovano
očekivati, Ministarstvo je dužno da pruži potrebnu pomoć u granicama ovlašćenja propisanih
zakonom.
(2) O osnovanosti zahtjeva, načinu i obimu pružanja pomoći u smislu stava 1. ovog člana
odlučuje rukovodilac nadležne unutrašnje organizacione jedinice.
(3) Ukoliko ocijeni da se prilikom pružanja pomoći iz stava 1. ovog člana može očekivati da će
zbog fizičkog otpora doći do ugrožavanja opšte bezbjednosti lica i imovine, rukovodilac odlučuje

o načinu i obimu pružanja pomoći osnovne organizacione jedinice, koji je dužan da prije
donošenja odluke o pružanju pomoći pribavi saglasnost direktora.
(4) Propis o načinu i obimu pružanja pomoći iz st. 2. i 3. ovog člana, na prijedlog direktora,
donosi ministar.
III OSNOVNI PRINCIPI U PRIMJENI POLICIJSKIH OVLAŠĆENjA
Identifikacija policijskih službenika

(1) Policijski službenik ima službenu policijsku legitimaciju i policijsku značku koju izdaje
direktor.
(2) Policijski službenik je obavezan da se prije primjene policijskih ovlašćenja identifikuje
pokazivanjem službene policijske legitimacije i/ili policijske značke.
(3) Ukoliko policijski službenik primjenjuje policijsko ovlašćenje u uniformi, nije obavezan da
postupi na način iz stava 2. ovog člana, osim u slučaju kada to od njega izričito zahtijeva lice
prema kojem se primjenjuje policijsko ovlašćenje.
(4) U izuzetnim slučajevima, kada identifikacija iz st. 2. i 3. ovog člana može ugroziti bezbjednost
policijskog službenika ili drugog lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava
primjenu policijskih ovlašćenja, policijski službenik može lice prema kojem preduzima policijska
ovlašćenja upozoriti riječju: "POLICIJA!" ili odgoditi identifikaciju.
(5) Po prestanku okolnosti iz stava 4. ovog člana, policijski službenik se identifikuje pokazivanjem
službene policijske legitimacije i/ili policijske značke, ako za to postoje uslovi.
(6) Odredbe st. 2. do 5. ovog člana ne primjenjuju se na postupanje policijskog službenika koji
preduzima posebne istražne radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske
ili koji preduzima i druge operativno tačktičke mjere i radnje ukoliko bi to moglo ugroziti
izvršenje službenog zadatka.
(7) Izgled, oblik i sadržaj službene policijske legitimacije i policijske značke iz stava 1. ovog člana
propisuje Vlada.
(8) Policijska značka mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka.
Uniforma i oprema policijskih službenika

(1) Policijski službenik vrši poslove i zadatke u jedinstvenoj policijskoj uniformi u Republici
Srpskoj.
(2) Izuzetno, zbog specifične prirode određenih zadataka u skladu sa prihvaćenim policijskim
standardima, određeni policijski zadaci mogu se vršiti u civilnoj odjeći ili u posebnoj službenoj
odjeći i sa odgovarajućom opremom.
(3) Vrste, dijelovi, boja i oznake policijske uniforme, način nošenja i rokovi trajanja policijske
uniforme propisuju se Pravilnikom o uniformi policijskih službenika, koji donosi ministar, na
prijedlog direktora.
(4) Vrste, sastav, način korišćenja i nošenja opreme, rokovi trajanja, kao i način održavanja
opreme, propisuju se Pravilnikom o policijskoj opremi, koji donosi ministar, na prijedlog
direktora.
Držanje i nošenje oružja i municije

Policijski službenik drži i nosi oružje i municiju u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar, na
prijedlog direktora.
Srazmjernost pri primjeni policijskih ovlašćenja

(1) Primjena policijskih ovlašćenja mora biti usklađena i proporcionalna potrebi radi postizanja
zakonitog cilja.
(2) Policijska ovlašćenja primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakonit cilj sa najmanje
štetnih posljedica i u najkraćem vremenu.
Postupanje prema vlastitoj procjeni i dužnost izvršavanja naredbe

(1) Policijski službenik primjenjuje policijska ovlašćenja prema vlastitoj procjeni u skladu sa
zakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadređenog policijskog službenika ili nadležnog
organa.
(2) Policijski službenik nije dužan da izvrši naredbu ukoliko bi time učinio krivično djelo po
krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
(3) Policijski službenik odmah usmeno upoznaje nadređenog policijskog službenika s tim da je
izdata naredba protivna zakonskim odredbama, te ukoliko nadređeni policijski službenik ponovi
naredbu, policijski službenik podnosi izvještaj o neizvršavanju naredbe svom neposredno
nadređenom policijskom službeniku, odnosno višem nadređenom policijskom službeniku ukoliko
je naredba izdata od neposredno nadređenog policijskog službenika.
(4) Ako naredba bude ponovljena, bez obzira na okolnosti iz st. 2. i 3. ovog člana, policijski
službenik dostavlja pismeni izvještaj Jedinici za profesionalne standarde Ministarstva (u daljem
tekstu: Jedinica).
IV POLICIJSKA OVLAŠĆENjA
Policijska ovlašćenja

(1) Osim ovlašćenja propisanih zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine i drugim zakonima, policijskim službenicima, radi sprečavanja krivičnih djela,
prekršaja, održavanja javnog reda i mira, kontrole bezbjednosti saobraćaja, obezbjeđenja javnih
skupova, obezbjeđenja lica i imovine, ovim zakonom daju se i sljedeća ovlašćenja:
1) davanje upozorenja i izdavanje naređenja,
2) legitimisanje, provjera i utvrđivanje identiteta lica i identifikacija predmeta,
3) prikupljanje obavještenja,
4) pozivanje lica, obavljanje razgovora i uzimanje izjave,
5) privođenje, sprovođenje i dovođenje lica,
6) lišenje slobode lica,
7) potraga za licima i predmetima,
8) privremeno ograničavanje slobode kretanja,
9) pregled lica, predmeta i prevoznih sredstava,
10) protivdiverzioni pregled,
11) privremeno oduzimanje predmeta,
12) privremeno korišćenje tuđih prevoznih i komunikacionih sredstava,
13) nadzor i snimanje javnog mjesta,
14) upotreba sile i
15) zaprimanje prijava.
(2) Pravilnik o upotrebi sile iz stava 1. tačka 14) ovog člana donosi ministar, na prijedlog
direktora.
(3) Policijski službenik u okviru svojih nadležnosti propisanih zakonom vrši psihofiziološka
ispitivanja, a u skladu sa aktom koji donosi direktor.
(4) Ministarstvo može javno raspisati nagradu za određena obavještenja, a u skladu sa aktom koji
donosi ministar.
(5) Policijski službenici radi izvršenja ovlašćenja iz oblasti posebnih istražnih radnji propisanih
zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine sprovode postupak
legendiranja prije i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage radi izmjene identiteta lica i
izrade odgovarajućih dokumenata, radi učestvovanja u pravnom prometu.
(6) Postupak legendiranja prije donošenja naredbe za sprovođenje istrage pokreće se na osnovu
odluke direktora.
(7) Za sprovođenje posebne istražne radnje ‘korišćenje prikrivenih istražilaca i korišćenje
informatora’ Ministarstvo angažuje obučenog policijskog službenika Ministarstva ili policijskog
službenika druge države ukoliko na drugi način nije moguće sprovesti tu radnju.
Davanje upozorenja

(1) Policijski službenik dužan je da upozori lice za koje ocijeni da svojim ponašanjem ili
činjenjem, odnosno propuštanjem određene radnje može narušiti javni red i mir ili dovesti u
opasnost svoj život ili život i ličnu bezbjednost drugog lica ili imovine, kao i kada se opravdano
očekuje da bi to lice moglo da učini ili izazove drugo lice da učini prekršaj ili krivično djelo.
(2) Policijski službenik dužan je da upozori lice na okolnosti koje ugrožavaju njegovu ličnu
bezbjednost, život ili imovinu, kao i na postojanje neke opšte opasnosti.
(3) Upozorenje se daje usmeno, pismeno, rukom, zvukom pištaljke, svjetlosnim ili drugim
znakom ili na drugi pogodan način.
Izdavanje naređenja

(1) Naređenje se izdaje radi:
1) zaštite života i lične bezbjednosti lica i imovine,
2) zaštite imovine od uništenja, oštećenja i otuđenja,
3) u slučajevima opšte opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama,
4) održavanja javnog reda i mira, odnosno njegovog uspostavljanja,
5) onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno,
6) vršenja kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima u skladu sa zakonom i
7) sprečavanja pristupa ličnostima, objektima i prostorima koji se posebno obezbjeđuju.
(2) Naređenje se izdaje usmeno ili pismeno.
Legitimisanje

(1) Legitimisanje je službena radnja koju preduzima policijski službenik radi provjere identiteta
lica.
(2) Legitimisanje se vrši usmenim obraćanjem licu koje treba legitimisati, zahtjevom da pokaže i
preda na uvid policijskom službeniku ličnu kartu ili putnu ispravu.
(3) Izuzetno, provjera identiteta može se vršiti i pomoću drugih javnih isprava sa fotografijom,
kao i pomoću lica čiji je identitet provjeren.
(4) Policijski službenik ovlašćen je da izvrši legitimisanje lica prema kojem primjenjuje policijska
ovlašćenja, kao i kada je to potrebno radi obavljanja policijskih poslova i zadataka.
(5) Policijski službenik upoznaje lice o razlozima zbog kojih se vrši provjera identiteta.
(6) Kada je neophodno, provjera identiteta uključuje i provjeru boravišta ili prebivališta.
Utvrđivanje identiteta lica

(1) Ovlašćenje utvrđivanja identiteta lica primjenjuje se prema licu koje ne posjeduje dokument iz
člana 32. st. 2. i 3. ovog zakona ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta.
Identitet lica se utvrđuje korišćenjem podataka iz evidencija, metodama i sredstvima
kriminalističke taktike i tehnike, medicinskim i drugim odgovarajućim vještačenjima.
(2) Radi utvrđivanja identiteta lica, Ministarstvo je ovlašćeno da javno objavi foto robot, crtež,
fotografiju, snimak ili opis tog lica ili nepoznatog leša.
Identifikacija predmeta

(1) Ovlašćenje identifikacije predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i
specifične osobine predmeta, kao i odnos nekog lica ili događaja prema predmetu.
(2) Identifikacija predmeta sprovodi se analogno primjenom odredaba čl. 32. i 33. ovog zakona.
(3) Ministarstvo je ovlašćeno da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta ukoliko je to
od značaja za uspješno sprovođenje postupka identifikacije predmeta.
Prikupljanje obavještenja

Policijski službenik ovlašćen je da, u skladu sa zakonom, prikuplja obavještenja od lica za koje je
vjerovatno da bi moglo dati obavještenja o:
1) krivičnom djelu ili prekršaju, počiniocu ili o drugim važnim okolnostima u vezi sa krivičnim
djelom ili prekršajem i
2) okolnostima od značaja za izvršavanje drugih poslova iz nadležnosti Ministarstva.
Pozivanje lica

(1) Policijski službenik, u skladu sa zakonom, može pozvati lice na razgovor radi prikupljanja
obavještenja, davanja obavještenja i upozorenja, izdavanja naređenja i uzimanja izjave.
(2) Razgovori se obavljaju između 6.00 časova i 21.00 časa i ne mogu trajati duže od šest časova.
(3) Razgovori se mogu obavljati i izvan vremena utvrđenog u stavu 2. ovog člana ukoliko je riječ
o radnjama koje ne trpe odgađanje.
(4) U pozivu za razgovor se naznačava: naziv organizacione jedinice Ministarstva koja upućuje
poziv, mjesto, vrijeme i datum pozivanja, ime i prezime lica koje se poziva, razlog pozivanja lica,
te upozorenje da će lice koje se poziva biti privedeno ukoliko se ne odazove pozivu.
(5) U izuzetnim slučajevima, kada je to neophodno radi hitnosti ili iz drugih opravdanih razloga,
policijski službenik je ovlašćen da lice pozove usmeno ili posredstvom odgovarajućeg
telekomunikacionog sredstva, pri čemu je dužan da saopšti razlog pozivanja, kao i da ga upozori
na mogućnost da bude prisilno dovedeno. Uz saglasnost tog lica, policijski službenik može
prevesti službenim vozilom lice do službenih prostorija.
(6) Lice se izuzetno može pozvati i posredstvom sredstava javnog informisanja kada je to
neophodno zbog opasnosti od odgađanja, bezbjednosti postupanja ili kada se poziv upućuje
većem broju lica.
Privođenje

(1) Policijski službenik može privesti lice u službene prostorije Ministarstva bez pismenog naloga
nadležnog organa:
1) čiji je identitet potrebno utvrditi, kada nema drugog načina,
2) za kojim je raspisana potraga i
3) koje se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(2) Privođenje može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje, a
najduže 24 časa.
Sprovođenje

(1) Policijski službenik vrši sprovođenje kada lice treba dovesti i predati organizacionoj jedinici
Ministarstva ili drugom nadležnom organu izvan mjesta odakle sprovođenje počinje.
(2) Sprovođenje može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje.
Dovođenje

(1) Policijski službenik vrši dovođenje na osnovu pismene naredbe koju izdaje ovlašćeni organ,
kao i na osnovu naloga nadležnog organa po zaključku o dovođenju.
(2) Dovođenje može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje.
Lišenje slobode

(1) Policijski službenik može lišiti slobode lice ako postoje razlozi predviđeni u čl. 197. i 204.
Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, a Ministarstvo je dužno da takvo lice, bez
odgađanja, u zakonom utvrđenom roku, sprovede nadležnom tužiocu.
(2) Policijski službenik može lišiti slobode lice ako postoje razlozi predviđeni u članu 170. Zakona
o prekršajima Republike Srpske, a Ministarstvo je dužno da takvo lice, bez odgađanja, u zakonom
utvrđenom roku, sprovede nadležnom sudu.
(3) Ministarstvo obavještava nadležnog tužioca ili nadležni sud o razlozima i vremenu lišenja
slobode.
Potraga za licima i predmetima

(1) Policijski službenici ovlašćeni su da sprovode mjere potrage za licima i predmetima.
(2) Potraga se raspisuje potjernicom, objavom i raspisom o traganju.
(3) Potjernica se raspisuje u skladu sa posebnim zakonom.
(4) Objava se raspisuje radi:
1) utvrđivanja prebivališta ili boravišta lica,
2) pronalaska nestalog lica,
3) utvrđivanja identiteta lica za koje identitet nije moguće utvrditi na drugi način,
4) prikupljanja podataka, pronalaska ili oduzimanja predmeta koji su u vezi sa krivičnim,
prekršajnim ili drugim postupkom, odnosno predmeta koji su nestali,
5) prikupljanja podataka o predmetima koji su pronađeni i
6) utvrđivanja identiteta pronađenog leša.
(5) Raspis o traganju se raspisuje:
1) za licem za koje postoje osnovi sumnje da je izvršilo krivično djelo ili prekršaj i
2) za licem koje može dati obavještenja o krivičnom djelu ili prekršaju.
(6) Ako je prijavljen nestanak lica, a postoje osnovi sumnje da je to lice žrtva krivičnog djela,
policijski službenici dužni su da u saradnji sa drugim nadležnim organima, udruženjima građana i
građanima, bez odgađanja, preduzmu mjere i radnje predviđene ovim i drugim zakonima, u cilju
njegovog pronalaska.
(7) Ako je prijavljen nestanak maloljetnog lica, Ministarstvo može nakon izvršene procjene, hitno
putem savremenih sredstava komunikacije, obavijestiti javnost o nestanku maloljetnog lica tako
što će javno objaviti informacije koje mogu biti od značaja za njegov pronalazak.
(8) Kriterijume za procjenu, način hitnog obavještavanja javnosti, kao i način komunikacije sa
drugim nadležnim organima, udruženjima građana i građanima propisuje ministar podzakonskim
aktom.
Privremeno ograničenje slobode kretanja

(1) Policijski službenik može privremeno ograničiti slobodu kretanja lica na određenom prostoru
ili u određenom objektu radi:
1) sprečavanja izvršenja krivičnih djela ili prekršaja,
2) pronalaženja i lišenja slobode učinilaca krivičnih djela i prekršaja,
3) pronalaženja i lišenja slobode lica za kojim se traga,
4) pronalaženja predmeta i tragova koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom ili prekršajnom
postupku i
5) obezbjeđenja štićenih ličnosti, objekata ili prostora.
(2) Privremeno ograničenje slobode kretanja može trajati samo do ostvarenja cilja zbog kojeg se
primjenjuje, a u skladu sa zakonom.
(3) Osim slučajeva iz stava 1. ovog člana, policijski službenik može privremeno ograničiti slobodu
kretanja i zadržavanja na određenom prostoru ili u određenom objektu, u slučajevima
ugrožavanja bezbjednosti izazvanih elementarnim nepogodama ili epidemijama i u drugim
slučajevima ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine dok takvo ugrožavanje traje.
(4) Radi ostvarivanja ciljeva iz stava 3. ovog člana, policijski službenik je ovlašćen da prostor ili
objekat isprazni i spriječi pristup do njih.
Pregled lica, predmeta i prevoznih sredstava

(1) Policijski službenik ovlašćen je da izvrši pregled lica, predmeta koje lice nosi sa sobom i
prevoznog sredstva kada je to neophodno radi pronalaženja lica, predmeta i tragova koji mogu
poslužiti kao dokaz za uspješno vođenje krivičnog, prekršajnog ili drugog postupka, kao i iz
drugih bezbjednosnih razloga.
(2) Pregled lica obuhvata uvid u sadržaj odjeće i obuće lica.
(3) Pregled lica obavlja lice istog pola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan pregled lica
da bi mu se oduzelo oružje ili drugi predmeti kojima se može izvršiti napad na drugo lice ili
samopovređivanje.
(4) Pregled predmeta obuhvata uvid u dostupne unutrašnje i vanjske otvorene prostore na
predmetu ili koje korisnik predmeta svojom voljom učini dostupnim policijskom službeniku.
(5) Pregled prevoznog sredstva ograničen je na slobodno dostupne unutrašnje i vanjske dijelove,
odnosno prostore koji su otvoreni ili koje korisnik prevoznog sredstva svojom voljom učini
dostupnim policijskom službeniku.
(6) Ako se pregledom otkriju tragovi i predmeti krivičnog djela ili je potrebno nasilno otvaranje ili
rastavljanje, pregled se obustavlja i započinje se sa vršenjem pretresanja.
(7) Prilikom pregleda policijski službenik može koristiti tehnička sredstva i službene pse.
Protivdiverzioni pregled

(1) Policijski službenik je ovlašćen da izvrši protivdiverzioni pregled prostora, objekata, sredstava
ili drugih predmeta radi zaštite bezbjednosti ljudi i imovine.
(2) Protivdiverzioni pregled obuhvata pregled ili otkrivanje eksplozivnih sredstava ili naprava, kao
i hemijsko biološko radiološko nuklearni i drugi pregled.
(3) Policijski službenik je ovlašćen da na mjestu pronalaska uništi predmet koji predstavlja
neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ako ga ne može na drugi
način učiniti bezopasnim ili ga ne može na bezbjedan način premjestiti na drugo mjesto.
(4) Policijski službenik je ovlašćen da u cilju izvršenja protivdiverzionog pregleda prostor ili
objekat isprazni i spriječi pristup do njih.
(5) Prilikom vršenja pregleda policijski službenici mogu od nadležnog organa da zahtijevaju da
izvrši nadzor i preduzme mjere iz svoje nadležnosti.
Privremeno oduzimanje predmeta

(1) Policijski službenik privremeno oduzima predmet:
1) kada je to neophodno radi zaštite javnog reda i mira i bezbjednosti,
2) koji je u posjedu lica koje je lišeno slobode, a može ga upotrijebiti za samopovređivanje, napad
na drugo lice ili bjekstvo,
3) ako je to određeno drugim zakonom.
(2) Policijski službenik izdaje potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, koja sadrži: pravni
osnov za oduzimanje predmeta, karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuju od ostalih
predmeta, podatke o licu od kojeg je predmet oduzet, te ime i prezime, broj policijske značke i
potpis policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje.
(3) Ako lice odbije da dobrovoljno preda predmete, oduzimanje se izvršava prinudno.
(4) Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u
prostorijama Ministarstva nije moguće ili je povezano sa znatnim poteškoćama, privremeno
oduzeti predmeti mogu se odložiti ili smjestiti na odgovarajući način dok nadležni organ ne
donese odgovarajuću odluku.
(5) Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu da postoje, privremeno oduzeti
predmet vraća se licu od kojeg je oduzet, ukoliko nije drugačije određeno zakonom ili odlukom
nadležnog organa.
Privremeno korišćenje tuđih prevoznih i komunikacionih sredstava

(1) Radi potjere, lišavanja slobode učinioca krivičnog djela, u slučaju prirodne nepogode ili
nesreće, kao i radi prevoženja žrtve krivičnog djela i drugog povrijeđenog lica do najbliže
zdravstvene ustanove, policijski službenik može koristiti odgovarajuće tuđe prevozno i
komunikaciono sredstvo, o čemu se izdaje potvrda.
(2) Prevozno ili komunikaciono sredstvo iz stava 1. ovog člana policijski službenik može koristiti
isključivo u vremenu dok se potjera, lišenje slobode ili prevoz ne okonča.
(3) Vlasnik ili korisnik prevoznog ili komunikacionog sredstva iz stava 1. ovog člana ima pravo na
naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegovog sredstva.
(4) Štetu iz stava 3. ovog člana nadoknađuje Ministarstvo u skladu sa ovim zakonom i propisima
kojima se uređuje oblast naknade štete.
(5) U toku vršenja službenih poslova i zadataka policijski službenik ima pravo na besplatni javni
prevoz i putničko osiguranje u javnom prevozu.
Nadzor i snimanje javnog mjesta

(1) Policija je ovlašćena da vrši nadzor i snimanje javnog mjesta uređajima za audio vizuelno
snimanje i fotografisanje radi sprečavanja i otkrivanja krivičnih djela i prekršaja, kao i obavljanja
drugih policijskih poslova.
(2) Kada postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja može doći do ugrožavanja života i
zdravlja ljudi ili imovine, policijski službenik je ovlašćen da može izvršiti audio vizuelno snimanje
i fotografisanje javnog skupa.
(3) Policijski službenik je ovlašćen da može izvršiti audio vizuelno snimanje primjene policijskih
ovlašćenja, kao i radi kontrole i analize vršenja policijskih poslova.

Upotreba sile

(1) Policijski službenik može upotrijebiti silu kada je to neophodno za zaštitu ljudskih života i
imovine, odbijanje napada, savlađivanje otpora i sprečavanje bjekstva.
(2) Prije upotrebe sredstva sile policijski službenik izdaje naređenje, osim ako bi to moglo ugroziti
bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili bi bilo očigledno neprimjereno u datim
okolnostima.
(3) Sredstva sile su:
1) fizička snaga,
2) službena palica,
3) sredstva za vezivanje,
4) sredstva za prisilno zaustavljanje,
5) hemijska sredstva,
6) vatreno oružje,
7) službeni psi,
8) službeni konji,
9) vodeni top,
10) specijalna vozila,
11) specijalne vrste oružja,
12) eksplozivne naprave i
13) sredstva na bazi elektriciteta.
Ograničenja upotrebe sredstava sile

(1) Prema djeci, očigledno bolesnim i iznemoglim licima, teškim invalidima i ženama čija je
trudnoća vidljiva može se upotrijebiti fizička snaga pod uslovima propisanim ovim zakonom, a
druga sredstva sile samo ako ta lica direktno ugrožavaju život policijskog službenika, drugih lica ili
svoj život.
(2) Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti protiv lica koje bježi.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, vatreno oružje se upotrebljava protiv lica koje bježi ukoliko je
to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.
(4) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi sprečavanja bjekstva lica.
Upotreba vatrenog oružja

(1) Policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje da:
1) zaštiti svoj život i život drugih lica,
2) zaštiti sebe i druga lica od nanošenja povreda opasnih po život,
3) spriječi izvršenje i liši slobode izvršioca krivičnog djela terorizma, ubistva, razbojništva i
silovanja.
(2) Policijski službenik, prije upotrebe, licu prema kome namjerava upotrijebiti vatreno oružje
izdaje naređenje: "POLICIJA! STOJ! PUCAĆU!".
(3) U slučaju da lice ne postupi po naređenju, policijski službenik će ispaliti metak upozorenja,
ako se time ne ugrožava bezbjednost ljudi.
(4) Policijski službenik će upotrijebiti vatreno oružje bez izdavanja naređenja i metka upozorenja
ukoliko bi izdavanje naređenja i ispaljivanje metka upozorenja ugrozilo njegov život ili život
drugih lica.
Ograničenja upotrebe vatrenog oružja prema licima

(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih lica, osim ako je to
jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti po život.
(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način
odbrane od direktnog napada ili opasnosti po život.
Ograničenja upotrebe vatrenog oružja prema vozilima i plovilima

(1) Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to
vozilo koristi kao sredstvo za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim licima ili ako
je to neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanesenih pucanjem iz vozila
na policijske službenike ili na druga lica.
(2) U toku izvršavanja policijskih zadataka na riječnim plovnim putevima policijski službenik ima
pravo da upotrijebi vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što
mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi, i to sa razdaljine sa koje je bez sumnje moguće
primiti i razumjeti takav signal.

Upotreba vatrenog oružja prema životinjama

Vatreno oružje može se upotrijebiti prema životinjama samo kada od njih prijeti neposredna
opasnost od napada na život i tijelo lica ili opasnost od ugrožavanja života ili zdravlja ljudi.
Izvještavanje i kontrola upotrebe sile

(1) Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu neposrednom rukovodiocu
dostavlja pismeni izvještaj o upotrebi sile, prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sile.
(2) Neposredni rukovodilac, po prijemu izvještaja od policijskog službenika, sačinjava početni
izvještaj o događaju i dostavlja ga Jedinici i rukovodiocu osnovne organizacione jedinice u roku
od 24 časa.
(3) Ako policijski službenik nije u mogućnosti da podnese izvještaj o upotrebi sile, izvještaj
podnosi njegov neposredni rukovodilac u roku od 24 časa.
(4) U roku od osam dana od prijema izvještaja iz stava 1. ovog člana neposredni rukovodilac
dostavlja Jedinici i rukovodiocu osnovne organizacione jedinice izvještaj o događaju sa
obrazloženim mišljenjem o upotrebi sile.
(5) Po prijemu izvještaja iz stava 4. ovog člana, rukovodilac osnovne organizacione jedinice o
zakonitosti i pravilnosti upotrebe sile odlučuje u što kraćem roku i ocjenu dostavlja Jedinici.
(6) Po prijemu ocjene iz stava 5. ovog člana, Jedinica će potvrditi ocjenu rukovodioca osnovne
organizacione jedinice, a ako utvrdi nepravilnosti, Jedinica donosi ocjenu o upotrebi sile.
(7) Ako rukovodilac osnovne organizacione jedinice ocijeni da je policijski službenik upotrijebio
silu na nezakonit ili nepravilan način, dužan je da odmah pokrene postupak disciplinske
odgovornosti policijskog službenika.
(8) Izuzetno od odredaba st. 1. do 6. ovog člana, policijski službenik koji je upotrijebio samo
sredstva za vezivanje prilikom lišenja slobode, privođenja, dovođenja ili sprovođenja lica u cilju
njegovog sigurnog transporta dužan je da sačini službenu zabilješku i dostavi je rukovodiocu
organizacione jedinice u roku od 24 časa.
Zaprimanje prijava

Policijski službenik je ovlašćen i dužan da zaprimi i evidentira prijave o učinjenim krivičnim
djelima, prekršajima i drugim događajima od interesa za javni red i mir i bezbjednost.
V DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
1. Dužnosti

Dužnosti

(1) Policijski službenici dužni su da poslove zaštite ustavnog uređenja od nasilnih promjena,
zaštite života i lične bezbjednosti građana, sprečavanja vršenja krivičnih djela za koja se goni po
službenoj dužnosti i hvatanje njihovih učinilaca, kao i poslove uspostavljanja javnog reda i mira,
vrše u svakoj prilici, bez obzira na to da li se nalaze na dužnosti ili ne.
(2) Policijski službenici koji vrše poslove iz stava 1. ovog člana ostvaruju sva prava iz radnog
odnosa.
(3) Ukoliko je prijavljeno nasilje, odnosno prijetnja nasiljem u porodici, policijski službenici dužni
su da, u saradnji sa drugim nadležnim organima, odmah preduzmu potrebne mjere i radnje u
skladu sa zakonom, čijim vršenjem se sprečava, odnosno zaustavlja nasilje koje za posljedicu
može imati nanošenje teških tjelesnih povreda ili lišenje života.
Osnovni principi u vršenju dužnosti

(1) Pri vršenju svojih poslova i zadataka policijski službenik se rukovodi javnim interesom i
osnovnim ljudskim pravima i slobodama.
(2) Policijski službenik je nepristrastan i dužan je da izbjegava aktivnosti ili propuste koji su
nespojivi sa dužnostima ili koji krše dužnosti regulisane ovim zakonom.
(3) Policijski službenik ne smije javno ispoljavati politička uvjerenja i dok je na dužnosti ne smije
javno ispoljavati vjerska uvjerenja.
(4) Policijski službenik ne smije tražiti niti prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit,
korist, uslugu ili neku drugu naknadu.
(5) Policijski službenik je dužan da u toku i poslije radnog vremena postupa u javnom interesu i
djeluje na način koji je u interesu i ne šteti ugledu Ministarstva.
(6) Policijski službenik se mora pridržavati i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i
podzakonskim aktima.
(7) Policijski službenik je obavezan da sa dužnom pažnjom koristi imovinu i postupa sa
imovinom i sredstvima koja su mu povjerena u svrhu obavljanja poslova i zadataka i ne smije ih
koristiti za postizanje ličnog interesa ili za druge nezakonite aktivnosti.
(8) Za učešće u radu i komunikaciji sa organima i institucijama izvan Ministarstva policijski
službenik je obavezan da pribavi stav ministra i direktora i da dostavi pismeni izvještaj ministru.
Čuvanje tajnih podataka

(1) Policijski službenik dužan je da čuva kao tajne sve povjerljive podatke i materijale do kojih
dođe sve do prestanka njihove tajnosti, osim kada vršenje poslova i zadataka ili zakonske odredbe
zahtijevaju drugačije.
(2) Ministar može iz opravdanog razloga ili po zahtjevu ovlašćenog organa osloboditi sadašnjeg ili
bivšeg policijskog službenika obaveze čuvanja tajnog podatka.
(3) Policijski službenik dužan je da čuva podatke iz stava 1. ovog člana i nakon prestanka radnog
odnosa.
Zdravstveni pregled

(1) Policijski službenik dužan je da se podvrgne redovnom ili periodičnom zdravstvenom
pregledu koji organizuje nadležna organizaciona jedinica Ministarstva, u cilju utvrđivanja opšte i
posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i zadataka policijskog službenika.
(2) Policijski službenik dužan je da se podvrgne i specijalističkom zdravstvenom pregledu ukoliko
se za to ukaže potreba.
(3) Izuzetno, na obrazložen prijedlog neposrednog rukovodioca, rukovodilac osnovne
organizacione jedinice može policijskog službenika uputiti na vanredni zdravstveni pregled.
(4) Policijski službenik dužan je da se podvrgne vanrednom zdravstvenom pregledu.
Nespojivost poslova i funkcija sa službenim dužnostima

(1) Policijski službenik ne može obavljati poslove i zadatke, vršiti funkciju ili aktivnost nespojivu
sa službenim dužnostima, a posebno:
1) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije,
2) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu, osim uz odobrenje ministra ili
direktora, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar,
3) ne može biti član političke stranke niti slijediti uputstva političkih stranaka, niti prisustvovati
skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim ukoliko je na dužnosti, i
4) ne može davati javne izjave niti na drugi način komentarisati rad Ministarstva bez odobrenja
direktora ili ministra.
(2) Policijskom službeniku prestaje radni odnos u Ministarstvu kada se prijavi kao kandidat za
izbornu javnu funkciju ili kada je imenovan na položaj u bilo kojem organu vlasti u Republici
Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
(3) Po prijemu u radni odnos, policijski službenik u skladu sa ovim zakonom dužan je dati sve
podatke o funkcijama i aktivnostima koje vrši ili koje vrše članovi njegove uže porodice, kao i
podatke o imovini kojom policijski službenik ili članovi njegove uže porodice raspolažu.
(4) U smislu ovog zakona, članovi uže porodice su bračni ili vanbračni supružnik policijskog
službenika, srodnici po krvi u pravoj liniji, usvojilac i usvojenik, staratelj i štićenik, te dijete
bračnog druga (pastorak).
(5) Podaci iz ovog člana pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji Ministarstva u skladu sa važećim
propisima o zaštiti ličnih podataka.
Zabrana diskriminacije

Pri vršenju poslova i zadataka policijski službenici dužni su da poštuju ljudska prava i slobode,
bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje,
obrazovanje, imovinsko stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili druge okolnosti.
2. Prava policijskih službenika
Pravo policijskih službenika

Policijski službenik ima pravo na:
1) stalni radni odnos do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nije drugačije
propisano zakonom,
2) odmor i odsustvo u skladu sa zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u
oblasti unutrašnjih poslova Republike Srpske,
3) nagrađivanje u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima,
4) platu, naknade plate i ostale naknade u skladu sa zakonom i drugim propisima,
5) naknadu materijalne štete ukoliko je šteta nastala prilikom obavljanja redovnih poslova i
zadataka ili u vezi sa njihovim obavljanjem, a u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom za
zaposlene u oblasti unutrašnjih poslova Republike Srpske,
6) napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način,
7) osnivanje i učlanjivanje u sindikat i profesionalno udruženje u skladu sa zakonom,
8) pravično postupanje, bez obzira na pol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, religiju,
entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo uvjerenje, rođenje, dob, imovinski,
bračni ili drugi status,
9) postupanje nadređenih i podređenih uz poštovanje ljudskog dostojanstva, te da se nepotrebno
ne dovodi u fizičku opasnost i
10) druga prava u skladu sa zakonom.
Zaštita policijskih službenika u slučaju nesposobnosti za rad

(1) Ministarstvo ne može otpustiti policijskog službenika na osnovu privremene nesposobnosti za
rad usljed bolesti ili povrede na radu.
(2) Povreda koja nastane prilikom odlaska na posao ili povratka sa posla smatra se povredom na
radu.
(3) Na ostvarivanje prava policijskog službenika ne utiče privremena nesposobnost za rad usljed
bolesti ili povrede na radu.
Pravna pomoć

(1) Ministarstvo policijskom službeniku obezbjeđuje pravnu pomoć ako se protiv policijskog
službenika pokrene krivični, prekršajni ili parnični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u
toku izvršenja poslova i zadataka, osim ako je policijski službenik djelovao izvan svojih ovlašćenja
ili ako ih je zloupotrijebio.
(2) Pravna pomoć se obezbjeđuje policijskom službeniku kao oštećenom u postupku za naknadu
štete, odnosno njegovoj porodici, ako je to neophodno, ukoliko je šteta nanesena prilikom
obavljanja ili u vezi sa obavljanjem poslova u Ministarstvu.
(3) Pod uslovima iz st. 1. i 2. ovog člana Ministarstvo obezbjeđuje policijskom službeniku pravnu
pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, osim ukoliko ima pravo na istu pravnu pomoć po
nekom drugom osnovu.
(4) Ministarstvo obezbjeđuje pravnu pomoć i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku
ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti koja se tiče pružene pomoći.
Pravo na štrajk

(1) Policijski službenici imaju pravo na štrajk, izuzev u slučaju ratnog stanja, vanrednog stanja,
vanredne situacije ili stanja povećanog rizika ili opšte opasnosti u većem obimu, nasilnog
ugrožavanja demokratskog i ustavnog poretka Republike Srpske i BiH, proglašenja elementarne
nepogode ili neposredne opasnosti od nepogode i nesreće koje ugrožavaju bezbjednost ljudi i
imovine na teritoriji Republike Srpske.
(2) Policijski službenici koji učestvuju u štrajku ne mogu se okupljati van službenog prostora
Ministarstva niti nositi uniformu, službeno oružje i opremu.
VI PRIJEM U RADNI ODNOS U MINISTARSTVO
Ovlašćenja ministra prilikom prijema u radni odnos i drugih prava iz radnog odnosa

(1) Ministar odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa policijskih službenika, državnih
službenika i namještenika zaposlenih u Ministarstvu.
(2) Ministar odlučuje i o drugim pravima iz radnog odnosa policijskih službenika, državnih
službenika i namještenika.
Pripravnički staž

(1) Zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu vrši se u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o
državnim službenicima.
(2) Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u određenom stepenu stručne
spreme.
(3) Pripravnički staž traje:
1) šest mjeseci za lice sa srednjom stručnom spremom i
2) godinu dana za lice sa visokom stručnom spremom.
(4) Pripravniku koji se obučava za obavljanje poslova policijskog službenika određuje se mentor
koji usmjerava i prati rad pripravnika.
(5) Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za obavljanje poslova kroz obuku i
praktičan rad i po isteku pripravničkog staža polaže stručni ispit.
(6) Ukoliko u roku od šest mjeseci po isteku pripravničkog staža ni u ponovljenom pokušaju ne
položi stručni ispit, pripravnik ne može zasnovati radni odnos niti obnavljati pripravnički staž u
Ministarstvu.
Stručni ispit

Stručni ispit iz člana 66. stav 5. ovog zakona ne polažu lica koja imaju naučno zvanje doktor
pravnih nauka, lica sa položenim pravosudnim ispitom i radnici zatečeni na radu u Ministarstvu
koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju više od 20 godina efektivnog radnog staža na
poslovima stručne spreme za koju se traži oslobađanje od polaganja stručnog ispita u organima
državne uprave.
Program polaganja stručnog ispita

(1) Stručni ispit polaže se pred Komisijom za polaganje stručnog ispita za rad u Ministarstvu (u
daljem tekstu: Komisija).
(2) Komisiju iz stava 1. ovog člana rješenjem imenuje ministar.
(3) Uslovi, program, sastav Komisije i način polaganja stručnog ispita za rad u Ministarstvu
propisuju se podzakonskim aktom o stručnom ispitu za rad u Ministarstvu, koji donosi ministar.
Identifikacija državnih službenika i namještenika

(1) Državni službenici i namještenici u Ministarstvu imaju odgovarajući identifikacioni dokument.
(2) Izgled, oblik i sadržaj identifikacionog dokumenta državnih službenika i namještenika
propisuje ministar podzakonskim aktom.
VII POSTUPAK ZAPOŠLjAVANjA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Principi zapošljavanja policijskih službenika

Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na:
1) raspoloživosti radnih mjesta,
2) javnom konkursu i
3) prethodnom utvrđivanju uslova.
Zasnivanje radnog odnosa

(1) Kandidat zasniva radni odnos u Ministarstvu kao policijski službenik:
1) u činu mlađeg policajca sa najmanje IV stepenom stručne spreme i
2) u činu mlađeg inspektora sa najmanje VII stepenom stručne spreme.
(2) Zapošljavanje kandidata iz stava 1. ovog člana obavlja se posredstvom javnog konkursa.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kandidat može zasnovati radni odnos u Ministarstvu u činu
mlađeg policajca sa završenom Višom školom unutrašnjih poslova ili Visokom školom
unutrašnjih poslova ili drugom visokoškolskom ustanovom sa kojom Ministarstvo ima zaključen
ugovor u skladu sa članom 154. ovog zakona.
(4) Izuzetno, Ministarstvo može zapošljavati kandidate sa najmanje VII stepenom stručne spreme
koji nemaju policijsko obrazovanje na radna mjesta policijskih službenika.
(5) Odabrani kandidati iz stava 4. ovog člana upućuju se na policijsku obuku u nadležnu
organizacionu jedinicu Ministarstva u skladu sa propisom iz člana 77. ovog zakona.
Zapošljavanje policijskih službenika iz drugih policijskih organa u BiH

Izuzetno, Ministarstvo može posredstvom javnog konkursa zapošljavati policijske službenike koji
su trenutno zaposleni u drugom policijskom organu u Bosni i Hercegovini u svim činovima,
isključujući čin mlađeg policajca i mlađeg inspektora.
Utvrđivanje upražnjenih radnih mjesta

(1) Ministarstvo utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje policijskih službenika.
(2) Upražnjena radna mjesta utvrđuju se radi periodičnog zapošljavanja novih policijskih
službenika da bi se održao propisani maksimum izvršilaca i održavala operativnost Ministarstva.
Opšti uslovi za zapošljavanje policijskih službenika

(1) Prilikom zapošljavanja u svojstvu policijskog službenika lice mora ispunjavati opšte uslove, a
to su:
1) da ima državljanstvo Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine,
2) da ima između 18 i 25 godina za početni čin mlađi policajac i do 30 godina za početni čin
mlađi inspektor, izuzev za lice sa završenom Višom školom unutrašnjih poslova, odnosno
Visokom školom unutrašnjih poslova i ako se zapošljavanje vrši u skladu sa članom 72. ovog
zakona i do 30 godina za lice sa završenom drugom visokoškolskom ustanovom sa kojom
Ministarstvo ima zaključen ugovor u skladu sa članom 154. ovog zakona, ukoliko zasniva radni
odnos u Ministarstvu u činu mlađeg policajca,
3) da ima najmanje IV stepen stručne spreme za čin mlađeg policajca i najmanje VII stepen
stručne spreme za čin mlađeg inspektora,
4) da priloži ljekarsko uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca kao dokaz o posebnoj fizičkoj i
psihičkoj sposobnosti za rad,
5) da nije otpušteno iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i Hercegovini po
osnovu izrečene disciplinske mjere u posljednjih pet godina ili da licu u toku trajanja disciplinskog
postupka, a prije izricanja konačne odluke o disciplinskoj odgovornosti, nije na lični zahtjev
prestao radni odnos u posljednjih pet godina,
6) da protiv lica nije pokrenut krivični postupak,
7) da pravosnažnom presudom nije izrečena kazna za krivično djelo koje se goni po službenoj
dužnosti, osim za krivična djela ugrožavanja javnog saobraćaja za koje je pravosnažnom
presudom izrečena kazna zatvora do šest mjeseci,
8) da nije kažnjeno za prekršaj sa obilježjem nasilja,
9) da dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na podobnost za obavljanje policijskih
poslova i
10) da nije optuženo od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu:
Tribunal) i da nije odbilo da se pojavi pred Tribunalom u svojstvu svjedoka.
(2) Podatke iz stava 1. t. 7. i 8. ovog člana Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti.
(3) Način utvrđivanja fizičke i psihičke sposobnosti za rad policijskih službenika, kandidata za
policijsku obuku, kao i lica koja se zapošljavaju u svojstvu policijskog službenika, podzakonskim
aktom propisuje ministar.
(4) Način utvrđivanja podobnosti za obavljanje policijskih poslova iz stava 1. tačka 9) ovog člana
podzakonskim aktom detaljnije propisuje ministar, na prijedlog direktora.
Posebni uslovi za zapošljavanje policijskih službenika

Pored opštih uslova ministar na prijedlog direktora određuje posebne uslove, koji se utvrđuju
pravilnikom.
Komisija za izbor

(1) Ministar formira Komisiju za izbor, vodeći računa o nacionalnoj zastupljenosti.
(2) Komisiju za izbor čine:
1) tri policijska službenika sa činom samostalnog inspektora i više, koje predlaže direktor, i
2) dva državna službenika zaposlena u Ministarstvu koji imaju najmanje poziciju višeg stručnog
saradnika, koje predlaže ministar.
(3) Komisijom za izbor predsjedava policijski službenik sa najvišim činom.
(4) Komisija za izbor odluke donosi većinom glasova svih članova.
Postupak izbora

Rad Komisije za izbor, oglašavanje slobodnih radnih mjesta, način i raspored testiranja kandidata,
pravila postupka izbora, pravo na žalbu i postupak po žalbi, prijem u radni odnos, policijsku
obuku iz člana 71. stav 5. ovog zakona, kao i druga relevantna pitanja koja se odnose na
zapošljavanje policijskog službenika, uređuju se propisom koji donosi ministar.
Zakletva

(1) Policijski službenici po prijemu u radni odnos polažu zakletvu, koja glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost policijskog službenika vršiti savjesno i odgovorno, da ću se
pridržavati Ustava i zakona i da ću štititi ustavno uređenje Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine, prava, slobode i bezbjednost, da ću poslove i zadatke policijskog službenika
izvršavati i u slučajevima kada izvršavanje tih poslova i zadataka dovodi u opasnost i moj život.".
(2) Način polaganja zakletve na prijedlog direktora utvrđuje ministar posebnim aktom.
VIII RASPOREĐIVANjE ZAPOSLENIH
Raspoređivanje zaposlenih

(1) Ministar odlučuje o raspoređivanju:
1) rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica Ministarstva,
2) policijskih službenika osnovnih organizacionih jedinica Ministarstva kojima ne rukovodi
direktor,
3) pripadnika Uprave za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Specijalne antiterorističke jedinice
i Centra za obuku,
4) državnih službenika i
5) namještenika.
(2) Direktor odlučuje o raspoređivanju policijskih službenika kojima rukovodi, izuzev
rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica iz stava 1. tačka 1) i pripadnika organizacionih
jedinica iz stava 1. tačka 3) ovog člana.
Raspoređivanje policijskih službenika

Raspoređivanje policijskog službenika vrši se na osnovu internog oglasa ili bez internog oglasa.
Uslovi za interno objavljivanje upražnjenog radnog mjesta

Ministarstvo vrši interno objavljivanje kada postoji upražnjeno radno mjesto ili više radnih mjesta
u sljedećim slučajevima:
1) usljed realizacije opštih smjernica kadrovske politike Ministarstva i
2) kada u organizacionim jedinicama Ministarstva ima policijskih službenika koji su proglašeni
viškom.

Sadržaj internog oglasa i prijave

(1) Interno objavljivanje vrši se tako što Ministarstvo, na oglasnoj tabli ili na drugi način,
objavljuje tekst internog oglasa.
(2) Tekst internog oglasa iz stava 1. ovog člana sadrži:
1) naziv upražnjenog radnog mjesta,
2) broj policijskih službenika koji se interno raspoređuje,
3) posebne uslove za oglašena radna mjesta,
4) vrstu testa, ukoliko je za radno mjesto obavezno testiranje, i
5) spisak potrebnih dokumenata kojima se dokazuje ispunjenost posebnih uslova za oglašeno
radno mjesto, kao i rok i mjesto njihovog podnošenja, uz obaveznu naznaku da je riječ o
internom oglasu.
(3) Prijavu na oglas, kao i dokaze o ispunjavanju uslova navedenih u oglasu, policijski službenik
dostavlja lično Komisiji za izbor policijskog službenika (u daljem tekstu: Komisija) u Ministarstvo
u sjedištu ili posredstvom organizacionih jedinica Ministarstva.
(4) Prijava iz stava 3. ovog člana sadrži:
1) lične podatke o policijskom službeniku,
2) poziciju i čin na koji se policijski službenik prijavljuje,
3) stručno obrazovanje i
4) druge podatke u skladu sa oglasom.
Komisija

(1) Postupak izbora policijskih službenika sprovodi Komisija koju imenuje ministar, vodeći
računa o nacionalnoj zastupljenosti.
(2) Komisija se sastoji od pet članova, od kojih su tri policijska službenika sa činom samostalnog
inspektora ili višim činom, koje predlaže direktor, i dva državna službenika zaposlena u
Ministarstvu, koji imaju najmanje poziciju višeg stručnog saradnika, koje predlaže ministar.
(3) Komisijom predsjedava policijski službenik sa najvišim činom.
(4) U procesu izbora policijskih službenika Komisija može angažovati i druga stručna lica
potrebnih profila.
(5) Komisija zaključkom odbacuje prijave policijskih službenika koji ne ispunjavaju uslove oglasa i
propisanog čina.
(6) Izbor policijskih službenika obavlja se posredstvom intervjua i/ili testiranja, nakon čega svaki
član Komisije ocjenjuje policijskog službenika određenim brojem bodova.
(7) Nakon okončanog ocjenjivanja, predsjedavajući Komisije odlukom utvrđuje rang listu
policijskih službenika i objavljuje je na oglasnoj tabli, najkasnije u roku od tri dana od dana
donošenja odluke.
(8) Komisija radi na osnovu Poslovnika o radu Komisije.
Žalba i rješenje o rasporedu

(1) Na rang listu Komisije policijski službenici imaju pravo žalbe Policijskom odboru u roku od
15 dana od dana objavljivanja.
(2) Odluka Komisije na koju nije izjavljena žalba konačna je protekom roka iz stava 1. ovog člana.
(3) Komisija utvrđuje i objavljuje na oglasnoj tabli policijskog organa konačnu listu izabranih
policijskih službenika.
(4) Na osnovu konačne liste Komisije, ministar ili direktor donosi rješenje o rasporedu policijskog
službenika u skladu sa članom 79. ovog zakona, vodeći računa o rang listi policijskih službenika.
Raspored bez internog oglasa

(1) Policijski službenik može bez internog oglasa biti raspoređen na drugo radno mjesto za koje
ispunjava uslove u organizacionu jedinicu Ministarstva udaljenu do 60 kilometara od mjesta rada.
(2) Policijski službenik može bez internog oglasa biti raspoređen na drugo radno mjesto preko 60
kilometara od mjesta rada ako organizaciona jedinica u koju se raspoređuje teritorijalno pokriva
prebivalište policijskog službenika.
(3) Policijski službenik može na lični zahtjev, bez internog oglasa, biti raspoređen na radno mjesto
udaljeno i preko 60 kilometara od mjesta rada.
(4) Na rješenje o rasporedu bez internog oglasa policijski službenik može podnijeti žalbu
Policijskom odboru u roku od 15 dana po prijemu rješenja, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Naredba o internom rasporedu

(1) Naredbu o internom rasporedu donosi ministar ili direktor kada postoji potreba službe.
(2) Raspored policijskog službenika u skladu sa stavom 1. ovog člana ne može trajati duže od
godinu dana i ne može se ponoviti.
(3) Na naredbu o internom rasporedu policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom
odboru u roku od 15 dana po prijemu naredbe, a žalba ne odgađa izvršenje naredbe.
(4) Policijski službenik dužan je da postupi u skladu sa naredbom.
Eksterni raspored

(1) Policijski službenik može biti raspoređen u drugi organ, ustanovu za policijsku obuku ili drugu
instituciju u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: eksterni raspored) na period od najduže četiri
godine, a eksterni raspored može se obnoviti samo još jednom.
(2) Eksterni raspored može se izvršiti samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Tokom trajanja eksternog rasporeda policijski službenik zadržava čin, a njegova prava iz
radnog odnosa miruju.
(4) Pravilnik o eksternom rasporedu donosi ministar na prijedlog direktora.
Upućivanje u inostranstvo

(1) Kada interes Ministarstva to zahtijeva, policijski službenik se može uputiti na rad izvan
područja Bosne i Hercegovine u okviru svojih redovnih poslova i zadataka ili u okviru saradnje sa
inostranim nadležnim organima ili međunarodnim organizacijama.
(2) Upućivanje u inostranstvo moguće je samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Upućivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa propisima koje donosi organ nadležan za
regulisanje takvih pitanja u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a način
upućivanja određuje se u skladu sa sporazumom između Ministarstva i nadležnog organa.
IX ČINOVI, OCJENA RADA I UNAPREĐENjE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
1. Činovi
Činovi

(1) Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:
1) mlađi policajac,
2) policajac,
3) viši policajac,
4) samostalni policajac,
5) glavni policajac,
6) mlađi inspektor,
7) inspektor,
8) viši inspektor,
9) samostalni inspektor,
10) glavni inspektor,
11) generalni inspektor policije i
12) glavni generalni inspektor policije.
(2) Postupak utvrđivanja i vraćanja činova policijskim službenicima, kao i izgled činova, uređuje
se propisom koji donosi Vlada.
(3) Radna mjesta policijskih službenika i pripadajući čin koji se dodjeljuje u skladu sa
podzakonskim aktom iz stava 2. ovog člana propisuju se pravilnikom.
Početni i najviši činovi

(1) Policijskom službeniku koji obavlja poslove i zadatke za čije obavljanje je predviđen IV stepen
stručne spreme utvrđuje se početni čin mlađeg policajca.
(2) Policijskom službeniku koji obavlja poslove i zadatke za čije obavljanje je predviđen najmanje
VI stepen stručne spreme utvrđuje se početni čin mlađeg inspektora.
(3) Početni čin mlađeg policajca ili mlađeg inspektora utvrđuje se nakon prijema u radni odnos.
(4) Policijskom službeniku koji obavlja poslove i zadatke za čije obavljanje je predviđen IV stepen
stručne spreme može se utvrditi čin do glavnog policajca.
(5) Policijskom službeniku koji obavlja poslove i zadatke za čije obavljanje je predviđen VI stepen
stručne spreme može se utvrditi čin do višeg inspektora.
Uslovi za sticanje narednog višeg čina

(1) Policijskom službeniku se utvrđuje naredni viši čin kada se ispune sljedeći uslovi:
1) da je raspoređen na radno mjesto za koje je predviđen naredni viši čin,
2) da je proveo zakonom propisano vrijeme u utvrđenom činu,
3) da je bio ocijenjen ocjenom dobar ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri godine,
4) da se protiv policijskog službenika ne vodi krivični postupak ili disciplinski postupak za težu
povredu dužnosti,
5) da nije osuđivan za krivično djelo po krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine, odnosno da se ne vodi u kaznenoj evidenciji i
6) da mu za posljednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje čina nije izrečena
konačna disciplinska mjera zbog teže povrede dužnosti, odnosno da mu za posljednju godinu
dana nisu izrečene dvije i više konačnih disciplinskih mjera zbog lakših povreda radnih dužnosti.
(2) Policijski službenik kojem se utvrđuje čin samostalnog inspektora i glavnog inspektora, osim
uslova iz stava 1. ovog člana, obavezan je da položi interni ispit za unapređenje u Ministarstvu u
skladu sa ovim zakonom i propisom iz člana 89. stav 2. ovog zakona.
Vrijeme provedeno u prethodnom činu

(1) Najkraće vrijeme provedeno u utvrđenom činu koje je potrebno da bi policijski službenik
ispunio kriterijume za utvrđivanje narednog čina iz člana 91. stav 1. tačka 2) ovog zakona jeste:
1) za unapređenje iz čina mlađeg policajca u čin policajca četiri godine,
2) za unapređenje iz čina policajca u čin višeg policajca četiri godine,
3) za unapređenje iz čina višeg policajca u čin samostalnog policajca šest godina,
4) za unapređenje iz čina samostalnog policajca u čin glavnog policajca šest godina,
5) za unapređenje iz čina mlađeg inspektora u čin inspektora četiri godine,
6) za unapređenje iz čina inspektora u čin višeg inspektora četiri godine,
7) za unapređenje iz čina višeg inspektora u čin samostalnog inspektora šest godina,
8) za unapređenje iz čina samostalnog inspektora u čin glavnog inspektora šest godina.
(2) Pri računanju vremena iz stava 1. ovog člana priznaje se samo stvarno vrijeme provedeno na
dužnosti u Ministarstvu.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznaće se i
vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju u skladu sa članom 87. ovog
zakona ili u inostranstvu u skladu sa članom 88. ovog zakona, te vrijeme koje je policijski
službenik proveo u drugom policijskom organu u Bosni i Hercegovini, ukoliko je policijski
službenik zasnovao radni odnos u Ministarstvu u skladu sa članom 72. ovog zakona.
(4) Vrijeme koje je policijski službenik proveo na radnom mjestu za koje je predviđen niži čin u
skladu sa članom 86. ovog zakona smatra se vremenom koje je proveo u svom činu.
Postupak utvrđivanja čina

(1) Postupak utvrđivanja čina pokreće se podnošenjem zahtjeva od policijskog službenika.
(2) Prijedlog za utvrđivanje čina policijskih službenika daje Komisija za činove u skladu sa
uslovima propisanim ovim zakonom.
(3) Komisiju imenuje direktor na period od dvije godine, sa mogućnošću drugog uzastopnog
imenovanja.
(4) Izbor članova Komisije i način rada Komisije uređuje se propisom iz člana 89. stav 2. ovog
zakona.
Odluka o utvrđivanju čina

(1) Odluke o utvrđivanju čina donosi ministar.
(2) Protiv odluke iz stava 1. ovog člana policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom
odboru u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
Čin direktora i zamjenika direktora

(1) Čin glavnog generalnog inspektora policije stiče policijski službenik koji je imenovan za
direktora, a čin generalnog inspektora policije stiče policijski službenik imenovan za zamjenika
direktora.
(2) Direktor i zamjenik direktora vraćaju čin iz stava 1. ovog člana po okončanju mandata, te se
vraćaju u čin glavnog inspektora i raspoređuju na radno mjesto koje odgovara navedenom činu.
Čin rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica

(1) Čin generalnog inspektora policije stiče policijski službenik koji je raspoređen na poslove i
zadatke rukovodioca osnovne organizacione jedinice.
(2) Po okončanju rasporeda policijski službenik iz stava 1. ovog člana vraća se u čin glavnog
inspektora.
Počasni čin

(1) Utvrđeni čin se ne može oduzeti, osim u slučaju iz čl. 95. i 96. ovog zakona ili nakon
prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
(2) Izuzetno, policijski službenik može odlukom ministra nakon penzionisanja zadržati čin koji je
imao u vrijeme penzionisanja kao počasni čin.
Vanredno unapređenje

(1) Policijski službenik koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju
bezbjednosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini i bezbjednosti građana može odlukom o
vanrednom unapređenju biti unaprijeđen u sljedeći viši čin.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog člana policijski službenik može biti unaprijeđen jednom u toku
trajanja policijske službe.
(3) Na prijedlog direktora, odluku o vanrednom unapređenju iz stava 1. ovog člana do čina
samostalnog inspektora donosi ministar, a u čin glavnog inspektora odluku donosi predsjednik
Republike Srpske, na prijedlog ministra.
2. Ocjena rada policijskih službenika
Razlozi za ocjenjivanje

(1) Ministarstvo najmanje jednom godišnje vrši ocjenu rada svih policijskih službenika da bi se
utvrdilo da li zadovoljavaju profesionalne standarde neophodne u izvršavanju policijskih poslova
i zadataka.
(2) Ocjena rada preduzima se radi:
1) podsticanja policijskih službenika da iskažu maksimum svojih sposobnosti,
2) uočavanja nedostataka u radu i
3) priznavanja istaknutog rada, davanja podsticaja za bolji rad, te postavljanja novih radnih ciljeva.
(3) Ne ocjenjuje se policijski službenik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini radio manje od
šest mjeseci.
(4) Pravilnik o postupku i kriterijumima za ocjenu rada policijskog službenika donosi ministar na
prijedlog direktora.
Ocjene

(1) Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama:
1) ne zadovoljava,
2) zadovoljava,
3) dobar,
4) vrlodobar i
5) odličan.
(2) Ocjenu rada policijskog službenika vrši neposredno nadređeni rukovodilac policijskog
službenika koji se ocjenjuje.
(3) Ocjene rada odobrava rukovodilac organizacione jedinice nadređenog policijskog službenika
koji pokreće postupak ocjenjivanja, a ima najmanje čin inspektora.
(4) Policijski službenik dobija kopiju obrasca ocjene rada, koju potpisuje.
(5) Policijski službenik koji nije saglasan sa ocjenom rada može podnijeti žalbu Policijskom
odboru u roku od 15 dana od dana prijema kopije obrasca ocjene rada.
Ponovno ocjenjivanje

(1) U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada ne zadovoljava, ponovo se ocjenjuje tri
mjeseca nakon godišnje ocjene rada.
(2) Ako policijski službenik i u ponovljenom postupku ocjene rada dobije ocjenu ne zadovoljava,
policijskom službeniku prestaje radni odnos.
X RADNI USLOVI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Primjena drugih propisa

Zakoni i opšti akti kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa primjenjuju se na
policijske službenike i kadete ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.
Radno vrijeme

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 časova sedmično, uključujući i odmor u toku radnog dana
propisan važećim zakonom, s tim da se radno vrijeme raspoređuje na osam časova dnevno, a
direktor može odrediti duže radno vrijeme u sljedećim slučajevima:
1) kada je potreban kontinuitet rada i
2) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili planiranom periodu.
(2) U slučaju kada je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom
periodu, izdaje se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad.
(3) Prekovremeni rad iz stava 2. ovog člana može trajati do četiri časa dnevno i ne više od 20
časova sedmično, odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.
Posebni uslovi rada

(1) Policijski službenik obavezan je da radi u posebnim uslovima kada su takvi uslovi neophodni
za izvršenje poslova i zadataka Ministarstva.
(2) Posebnim uslovima smatraju se: po vanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni, rad u
smjenama, rad subotom, nedjeljom, praznicima i ostalim neradnim danima, rad noću i rad na
pojedinim lokacijama.
(3) Drugi načini rada u posebnim uslovima mogu biti određeni ako to zahtijeva bezbjednosna
situacija ili ako je to jedini način da se izvrše određeni poslovi i zadaci koji ne mogu biti odgođeni
ili se moraju završiti u određenom roku.
(4) Direktor detaljnije određuje razloge zbog kojih se drugi način rada u posebnim uslovima iz
stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti druge policijske službenike koji rade na
rukovodnim radnim mjestima da to odrede.
(5) Za poslove i zadatke iz st. 2. i 3. ovog člana policijski službenik ima pravo na novčanu
naknadu ili slobodne dane.
Godišnji odmor

Policijski službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, plaćeno odsustvo i neplaćeno odsustvo
u skladu sa zakonom i drugim opštim aktima.
Plate, naknade plate i ostale naknade

Plate, naknade plate i ostale naknade policijskih službenika uređuju se posebnim zakonom.
Promjena rasporeda godišnjeg odmora

(1) Izuzetno, direktor može promijeniti raspored godišnjih odmora zbog izuzetno važnih
operativnih razloga.
(2) U slučaju da promjena o rasporedu godišnjeg odmora ima za rezultat prekid korišćenja
godišnjeg odmora policijskog službenika, policijski službenik dobija nadoknadu za putne i druge

troškove koji su nastali prekidanjem korišćenja godišnjeg odmora, a na prijedlog direktora
ministar određuje vrstu troškova koji se utvrđuju na osnovu dostavljenih dokaza.
(3) Policijski službenik ne gubi dane godišnjeg odmora zbog prekida iz stava 2. ovog člana i takav
godišnji odmor može se kasnije koristiti.
Staž osiguranja u uvećanom trajanju

(1) Zbog prirode posla i otežanih uslova rada, staž osiguranja policijskom službeniku računa se u
uvećanom trajanju, tako da se:
1) za svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu računa kao 14 mjeseci staža osiguranja i
2) za svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.
(2) Prijedlog za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa u skladu sa stavom
1. ovog člana daje Komisija za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa
uvećanim trajanjem na osnovu Analize i mišljenja o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih
mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, a u skladu sa Zakonom o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
XI DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST DIREKTORA I ZAMJENIKA
DIREKTORA
Odgovornost direktora i zamjenika direktora

(1) Direktor i zamjenik direktora su disciplinski odgovorni za teže povrede dužnosti.
(2) Direktor i zamjenik direktora su odgovorni za pričinjenu materijalnu štetu.
Nadležnost Nezavisnog odbora u disciplinskom postupku

(1) Nadležni organi za sprovođenje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske
odgovornosti direktora i zamjenika direktora su Nezavisni odbor i Disciplinska komisija za
utvrđivanje disciplinske odgovornosti direktora i zamjenika direktora (u daljem tekstu:
Disciplinska komisija).
(2) Disciplinska komisija je ad hok organ i uspostavlja se odlukom Vlade, koja imenuje članove
Disciplinske komisije u skladu sa članom 112. stav 1. ovog zakona.
(3) Članovi Disciplinske komisije moraju ispunjavati uslove predviđene članom 17. st. 2. i 3. ovog
zakona.
Žalba na rad direktora i zamjenika direktora

(1) Žalbe na rad direktora i zamjenika direktora dostavljaju se Nezavisnom odboru.
(2) Ukoliko Biro za predstavke građana i Jedinica zaprime žalbu na rad direktora i zamjenika
direktora, žalba se prosljeđuje Nezavisnom odboru u roku od sedam dana od prijema žalbe.
(3) Nezavisni odbor razmatra svaku zaprimljenu žalbu i razmatra postojanje osnovanosti sumnje
da je počinjena teža povreda dužnosti i ukoliko ocijeni da je povreda dužnosti počinjena, u roku
od 15 dana od prijema žalbe upućuje zahtjev Vladi da uspostavi Disciplinsku komisiju.
(4) Ukoliko Nezavisni odbor zaprimi žalbu koja sadrži elemente koji mogu uključivati krivičnu
odgovornost direktora ili zamjenika direktora, prosljeđuje žalbu nadležnom tužiocu najkasnije u
roku od sedam dana od prijema žalbe.
Rad Disciplinske komisije

(1) Vlada uspostavlja Disciplinsku komisiju u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva
Nezavisnog odbora.
(2) Disciplinska komisija sprovodi disciplinski postupak i donosi rješenje u roku od 15 dana od
dana formiranja.
(3) Žalba na rješenje Disciplinske komisije može se izjaviti Vladi u roku od 15 dana od dana
prijema rješenja.
(4) Odluka Vlade je konačna, ali protiv takve odluke može se pokrenuti spor pred nadležnim
sudom.
Saradnja Ministarstva sa disciplinskim organima

Ministarstvo je dužno da sarađuje sa organima disciplinskog postupka, uključujući pristup
relevantnim podacima i licima.
Propis o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti direktora i zamjenika direktora

Vlada donosi propis o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti direktora i zamjenika direktora,
koji detaljno propisuje disciplinske organe i disciplinski postupak.
XII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Odgovornost i prava iz disciplinskog postupka

(1) Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede dužnosti propisane ovim zakonom,
kao i podzakonskim aktima kojima se propisuju prava i dužnosti policijskih službenika.
(2) Policijski službenik nije disciplinski odgovoran za povredu dužnosti ako ta povreda ili propust
nije predstavljala povredu dužnosti u vrijeme kada je bila učinjena.
(3) Policijskom službeniku se ne izriče mjera teža od one koja je bila propisana u vrijeme kada je
povreda učinjena.
(4) Odgovornost za učinjeno krivično djelo i prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost
policijskog službenika ukoliko je činjenje krivičnog djela i prekršaja takođe i povreda dužnosti.
(5) Oslobađanje od krivične i prekršajne odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i
oslobađanje od disciplinske odgovornosti.
(6) Disciplinski postupak mora biti pravedan i transparentan, a prije pokretanja i tokom trajanja
disciplinskog postupka policijski službenik ima prava koja se detaljnije uređuje podzakonskim
aktom, i to:
1) pravo da bude blagovremeno obaviješten o zahtjevu za pokretanje postupka za utvrđivanje
disciplinske odgovornosti (u daljem tekstu: zahtjev) za povredu dužnosti i o dokazima, kao i
pravo da se izjasni na zahtjev, odnosno na dokaze,
2) pravo na pravedno i javno saslušanje u razumnom roku od organa utvrđenih ovim zakonom.
Javnost može biti isključena sa saslušanja za cijeli glavni pretres ili za jedan dio, po službenoj
dužnosti ili na zahtjev stranaka koje učestvuju u disciplinskom postupku ako to zahtijevaju
interesi bezbjednosti ili ako je to potrebno radi zaštite tajnih i ličnih podataka, očuvanja javnog
reda i mira, zaštite morala ili zaštite interesa maloljetnika i svjedoka, odnosno u posebnim
okolnostima kada bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenju organa
utvrđenih ovim zakonom,
3) pravo na davanje izjave,
4) pravo da se od navoda iz zahtjeva brani sam ili uz stručnu pomoć branioca kojeg izabere, te
pravo prisustvovanja svakom saslušanju u disciplinskom postupku,
5) pravo na javno izricanje odluke i
6) pravo na podnošenje žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti.
Lakše povrede dužnosti

Lakše povrede dužnosti su:
1) kašnjenje na posao, neopravdan izostanak sa radnog mjesta u toku radnog vremena ili odlazak
sa posla prije kraja radnog vremena,
2) neopravdano odsustvo sa posla jedan dan,
3) neuredan izgled ili neprimjereno oblačenje, ili nepropisno nošenje uniforme, oružja ili opreme,
4) neljubazno i nepristojno ponašanje prema zaposlenima u Ministarstvu ili strankama,
5) nepravilno ili neuredno obavljanje poslova i zadataka, postupanje sa sredstvima za rad,
službenim spisima ili podacima,
6) izbjegavanje obaveza u vezi sa profesionalnom obukom i usavršavanjem i
7) druge lakše povrede dužnosti koje su propisane podzakonskim aktima.
Teže povrede dužnosti

Teže povrede dužnosti su:
1) neopravdano odsustvo sa poslova i zadataka u trajanju od dva dana ili više uzastopnih dana,
2) neizvršavanje, nesavjesno ili neblagovremeno izvršavanje poslova i zadataka,
3) zloupotreba ili prekoračenje ovlašćenja,
4) odbijanje izvršenja zakonitog naređenja izdatog u svrhu izvršavanja poslova i zadataka,
5) obavljanje dodatne aktivnosti bez odobrenja ministra ili direktora,
6) ponašanje u službi ili izvan službe koje narušava ugled Ministarstva,
7) odavanje podataka neovlašćenim licima do kojih je zaposleni došao obavljanjem poslova i
zadataka ili u vezi sa obavljanjem poslova i zadataka,
8) dolazak na posao u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci, odnosno
dovođenje u takvo stanje u toku radnog vremena ili odbijanje testiranja na prisustvo alkohola ili
psihoaktivnih supstanci,
9) zloupotreba bolovanja, odbijanje ili neopravdano neodazivanje na zdravstveni pregled ili druga
testiranja i
10) davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge
štetne posljedice.
Organi disciplinskog postupka

(1) Organi disciplinskog postupka su ministar, direktor, rukovodilac osnovne organizacione
jedinice, disciplinska komisija, Jedinica i Policijski odbor.
(2) Disciplinska komisija zasjeda u vijeću, koje čine predsjednik i dva člana.
(3) Predsjednika i članove disciplinske komisije određuje rukovodilac organizacione jedinice
nadležne za vođenje prvostepenog disciplinskog postupka iz reda raspoređenih u navedenoj
organizacionoj jedinici.
(4) Predsjednik i članovi disciplinske komisije moraju biti diplomirani pravnici sa statusom
policijskog službenika.
Disciplinske mjere

(1) Za lakše povrede dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:
1) pismena opomena i
2) novčana kazna u iznosu od 10% osnovne mjesečne plate policijskog službenika, ostvarene u
mjesecu koji je prethodio izricanju disciplinske mjere, a najduže tri mjeseca.
(2) Za teže povrede dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:
1) novčana kazna u iznosu od 20% do 30% od osnovne mjesečne plate policijskog službenika,
ostvarene u mjesecu koji je prethodio izricanju disciplinske mjere, a najduže šest mjeseci, i
2) prestanak radnog odnosa.
Ovlašćenja za izricanje disciplinskih mjera

(1) Disciplinske mjere za lakše povrede dužnosti izriče ministar, direktor, rukovodilac osnovne
organizacione jedinice i Policijski odbor kada odlučuje po žalbi.
(2) Disciplinske mjere za teže povrede dužnosti izriče disciplinska komisija i Policijski odbor
odlučujući po žalbi.
(3) Odluka o disciplinskoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.
Pravni lijekovi

(1) Protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti policijski službenik i Jedinica mogu podnijeti žalbu
Policijskom odboru u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
(2) Policijski odbor o žalbi odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema žalbe.
(3) Odluka Policijskog odbora je konačna sa danom dostavljanja policijskom službeniku.
(4) Na odluku Policijskog odbora policijski službenik može podnijeti tužbu nadležnom sudu u
roku od 30 dana od dana konačnosti.

Suspenzija

(1) Policijski službenik se obavezno suspenduje iz Ministarstva ako mu je određen pritvor počev
od prvog dana pritvora.
(2) Policijski službenik se može suspendovati iz Ministarstva ako je protiv njega podignuta ili
potvrđena optužnica za krivično djelo ili pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede
dužnosti i ako bi njegovo prisustvo na radu štetilo interesima i ugledu Ministarstva.
(3) Policijski službenik se izuzetno može suspendovati iz Ministarstva prije pokretanja
unutrašnjeg, disciplinskog ili krivičnog postupka ukoliko bi njegovo prisustvo u Ministarstvu
štetilo ugledu i interesima službe.
(4) Suspenzija iz st. 1, 2. i 3. ovog člana može trajati do okončanja unutrašnjeg, disciplinskog,
odnosno krivičnog postupka.
(5) Rukovodilac osnovne organizacione jedinice donosi odluku o suspenziji, kao i odluku o
prestanku razloga za suspenziju u skladu sa st. 1, 2. i 3. ovog člana.
(6) Tokom suspenzije iz Ministarstva službeno oružje, značka i službena legitimacija policijskog
službenika oduzimaju se i zabranjuje se nošenje službene uniforme.
(7) Policijski službenik može uložiti žalbu na odluku o suspenziji Policijskom odboru u roku od
15 dana od dana prijema odluke, a žalba ne odgađa izvršenje odluke o suspenziji.
Prava tokom suspenzije

(1) Tokom suspenzije iz Ministarstva policijski službenik ima pravo na naknadu u visini od 55%
plate koju bi ostvario da je bio na radu.
(2) Ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu dužnosti niti za izvršenje krivičnog djela,
policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plate i druga prava po osnovu rada.
Rokovi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka

(1) Pokretanje disciplinskog postupka zbog lakše povrede dužnosti zastarijeva u roku od tri
mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od izvršenja
povrede.
(2) Ako u roku od šest mjeseci od dana pokretanja postupka zbog lakše povrede dužnosti ne
bude donesena konačna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
(3) Pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede dužnosti zastarijeva u roku od godinu
dana od saznanja za počinjenu povredu, a najkasnije u roku od dvije godine od dana izvršenja
povrede.
(4) Vođenje disciplinskog postupka zbog teže povrede dužnosti zastarijeva u roku od dvije godine
od dana pokretanja disciplinskog postupka, a u slučajevima koji imaju obilježja korupcije, zastara
vođenja postupka nastupa u roku od četiri godine od dana pokretanja disciplinskog postupka.
(5) Zastara vođenja disciplinskog postupka prekida se svakom procesnom radnjom nadležnog
disciplinskog organa.
(6) Svakim prekidom zastarjelost počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide, zastarjelost u
svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je prema zakonu
propisana zastara vođenja disciplinskog postupka.
Izvršenje disciplinske mjere

(1) Disciplinska mjera izvršava se nakon što odluka o izricanju disciplinske mjere postane
konačna.
(2) Postupak izvršenja izrečene disciplinske mjere ne može se pokrenuti nakon isteka 60 dana od
dana konačnosti rješenja kojim je disciplinska mjera izrečena.
Brisanje mjere iz evidencije

(1) Ako policijski službenik u roku od godinu dana od dana konačnosti rješenja kojim mu je
izrečena disciplinska mjera za lakšu povredu dužnosti ne učini novu povredu, izrečena mjera briše
se iz evidencije.
(2) Ako policijski službenik u roku od tri godine od dana konačnosti rješenja kojim mu je izrečena
disciplinska mjera za težu povredu dužnosti ne učini novu povredu, izrečena mjera briše se iz
evidencije.
Evidencija o izrečenim mjerama

(1) Ministarstvo vodi evidenciju o izrečenim disciplinskim mjerama.
(2) Odluke koje se odnose na disciplinski postupak ulažu se u lični dosije policijskog službenika.
Propis o disciplinskog postupku

Pravilnikom koji donosi ministar, na prijedlog direktora, uređuju se disciplinski postupak, organ
za vođenje disciplinskog postupka, način rada, glasanja i donošenja odluka, disciplinske mjere za
lakše i teže povrede dužnosti, način stepenovanja teže povrede dužnosti, pokretanje unutrašnjeg
postupka, te pokretanje disciplinskog postupka, kao i trajanje unutrašnjeg i disciplinskog
postupka.

HIII MATERIJALNA ODGOVORNOST POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Naknada štete

(1) Policijski službenik obavezan je da Ministarstvu nadoknadi materijalnu štetu na imovini
Ministarstva koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom obavljanja poslova i
zadataka.
(2) Policijski službenik obavezan je da Ministarstvu nadoknadi štetu koju je namjerno ili iz grube
nepažnje prouzrokovao tokom obavljanja poslova i zadataka, a koju Ministarstvo mora
nadoknaditi oštećenim građanima i pravnim licima.
(3) Svaki policijski službenik Ministarstva obavezan je da, odmah po saznanju, podnese izvještaj o
pričinjenoj šteti.
(4) Pravilnik o naknadi materijalne štete donosi ministar.
Komisija

(1) Komisija koju imenuje ministar utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta
prouzrokovana.
(2) Na osnovu izvještaja Komisije iz stava 1. ovog člana, ministar donosi odluku o naknadi štete,
iznosu, roku i načinu isplate naknade, a u skladu sa iznosom naknade i na osnovu zahtjeva
policijskog službenika, ministar može dozvoliti isplatu u ratama.
(3) Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika, ministar može odobriti
da šteta bude nadoknađena uspostavljanjem pređašnjeg stanja na trošak policijskog službenika u
određenom roku.
Odgovornost i pravo Republike Srpske

(1) U skladu sa zakonom, Republika Srpska je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim
licima kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili u vezi sa izvršenjem zadataka
Ministarstva.
(2) Republika Srpska ima pravo da zahtijeva od policijskog službenika za kojeg se utvrdi da je
odgovoran za štetu iz stava 1. ovog člana da nadoknadi iznos isplaćen trećim licima, ako je
prouzrokovana šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlašćenih radnji ili
postupaka.
XIV PRESTANAK RADNOG ODNOSA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Osnovi za prestanak radnog odnosa

(1) Radni odnos policijskog službenika prestaje u sljedećim slučajevima:
1) voljom policijskog službenika,
2) kada policijski službenik navrši 55 godina života i 40 godina penzijskog staža ili 65 godina
života i najmanje 15 godina staža osiguranja,
3) kada je policijskom službeniku utvrđen gubitak radne sposobnosti, u skladu sa propisima koji
uređuju oblast penzijskog i invalidskog osiguranja,
4) kada dva puta uzastopno dobije ocjenu ne zadovoljava prema članu 100. ovog zakona,
5) ako se policijski službenik u roku od pet radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ne
vrati na rad,
6) gubitkom državljanstva Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine,
7) ako je policijski službenik proglašen viškom u skladu sa čl. 133. i 134. ovog zakona,
8) ako je policijskom službeniku pravosnažnom presudom izrečena bezuslovna kazna zatvora,
9) kada je policijskom službeniku izrečena konačna disciplinska mjera prestanka radnog odnosa
zbog teže povrede dužnosti,
10) ako je policijski službenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dao netačne i nepotpune
podatke koji su od značaja za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu,
11) u slučaju smrti policijskog službenika i
12) kada se prijavi kao kandidat za izbornu javnu funkciju ili kada je imenovan na položaj u bilo
kojem organu vlasti u Republici i Bosni i Hercegovini.
(2) Na zahtjev policijskog službenika, u postupku prestanka radnog odnosa, radi ostvarivanja
prava na starosnu penziju, Ministarstvo će policijskom službeniku računati poseban staž u
dvostrukom trajanju.
(3) Izuzetno od stava 1. tačka 8) ovog člana, policijskom službeniku po sili zakona neće prestati
radni odnos iako mu je pravosnažnom presudom izrečena kazna zatvora za krivično djelo koje se
goni po službenoj dužnosti ako je krivično djelo učinio iz nehata, u prekoračenju nužne odbrane
ili u krajnjoj nuždi, i to ako je krivično djelo učinjeno prilikom primjene policijskih ovlašćenja ili
ako mu je pravosnažnom presudom izrečena kazna zatvora za krivično djelo iz oblasti
bezbjednosti saobraćaja, u trajanju do šest mjeseci.
Višak policijskih službenika

(1) Višak policijskih službenika može se pojaviti isključivo u slučaju reorganizacije ili smanjenja
obima rada Ministarstva.
(2) Direktor može proglasiti policijskog službenika viškom samo u slučaju kada navedeni
policijski službenik ne može biti interno raspoređen u skladu sa čl. 81. i 85. ovog zakona.
Pravo policijskih službenika koji su proglašeni viškom

(1) Policijski službenik koji je proglašen viškom i za čijim radom prestaje potreba ima pravo na:
1) korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora u skladu sa ovim zakonom i Posebnim
kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti unutrašnjih poslova,
2) otkazni rok u periodu koji je propisan u skladu sa zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom
za zaposlene u oblasti unutrašnjih poslova i
3) otpremninu, u zavisnosti od godina penzijskog staža, koju zajednički utvrđuju ministar i
granski sindikat.
(2) Podzakonski akt kojim se utvrđuje postupak u slučaju viška policijskih službenika donosi
ministar, na prijedlog direktora, uz saglasnost granskog sindikata.
Obaveze policijskih službenika kojima je prestao radni odnos

(1) Policijski službenik kojem je prestao radni odnos obavezan je da u roku od sedam dana od
dana prijema konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa razduži sva sredstva, uređaje i
opremu koju je zadužio u toku trajanja radnog odnosa.
(2) Na dan prestanka radnog odnosa policijski službenik vraća službeno oružje, službenu
legitimaciju i policijsku značku.
(3) Nakon prestanka radnog odnosa policijski službenik ne može nositi službenu uniformu.
Poklon oružja za ličnu bezbjednost i legitimacija penzionisanog pripadnika Ministarstva

(1) Policijskom službeniku kojem je radni odnos prestao zbog ostvarivanja prava na penziju
Ministarstvo može dodijeliti na poklon oružje za ličnu bezbjednost i legitimaciju penzionisanog
pripadnika Ministarstva.
(2) Izgled, oblik i sadržaj legitimacije penzionisanog pripadnika Ministarstva utvrđuje ministar
podzakonskim aktom.
Ostvarivanje prava na penziju

Policijskom službeniku lični koeficijent za ostvarivanje prava na penziju utvrđuje se na osnovu
pet godišnjih plata koje su za policijskog službenika najpovoljnije.

HV POLICIJSKI ODBOR
Imenovanje i nadležnost Policijskog odbora

(1) Policijski odbor imenuje Vlada.
(2) Policijski odbor nadležan je za preispitivanje svih žalbi koje ovaj zakon predviđa, kao i bilo
koje druge odluke i radnje preduzete ili nepreduzete od Ministarstva, a koje se odnose na status
policijskih službenika u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, a na zahtjev:
1) policijskog službenika koji smatra da je oštećen osporavanom odlukom, preduzimanjem ili
nepreduzimanjem radnji i
2) organizacione jedinice Ministarstva u kojoj je policijski službenik zaposlen.
(3) Policijski odbor nadležan je za izricanje disciplinske mjere povreda dužnosti, odlučujući po
žalbi.
(4) Policijski odbor:
1) saslušava policijskog službenika ili predstavnike organizacione jedinice koja je podnijela
zahtjev, ako je to potrebno,
2) poziva svjedoke i vještake kada je to neophodno,
3) traži i prikuplja od nadležnih tijela sve relevantne podatke i
4) usvaja poslovnik o radu.
(5) Odluke Policijskog odbora su konačne danom dostavljanja, s tim da mogu biti predmet
sudskog preispitivanja u skladu sa važećim zakonima i dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku od
15 dana od dana donošenja.
(6) Policijski odbor donosi odluku u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za preispitivanje iz
stava 2. ovog člana, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(7) Žalba podnesena Policijskom odboru odgađa izvršenje odluke ukoliko nije drugačije
propisano ovim zakonom.
Sastav Policijskog odbora

(1) Policijski odbor čini pet policijskih službenika, diplomiranih pravnika sa činom samostalnog
inspektora ili glavnog inspektora.
(2) Direktor predlaže ministru deset policijskih službenika za kandidate za Policijski odbor, od
kojih ministar predlaže Vladi kandidate za imenovanje predsjednika i četiri člana Policijskog

odbora na mandat od četiri godine, sa mogućnošću drugog uzastopnog mandata, vodeći računa o
nacionalnoj zastupljenosti.
(3) Član Policijskog odbora mora biti nezavisan u svom radu i nepristrasan.
(4) Član Policijskog odbora može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata samo po odluci
Vlade zbog izuzetnih okolnosti.
(5) Nakon isteka mandata ili razrješenja dužnosti, članovi Policijskog odbora raspoređuju se na
radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i činom.
XVI OBRADA LIČNIH PODATAKA, ZAŠTITA TAJNIH PODATAKA I RAZMJENA
PODATAKA
Obrada i zaštita

(1) U cilju obavljanja poslova iz čl. 5. i 6. ovog zakona, Ministarstvo prikuplja, obrađuje i koristi
podatke, uključujući i lične podatke, vodi evidencije i obezbjeđuje njihovu zaštitu, u skladu sa
važećim propisima.
(2) Zaposleni u Ministarstvu dužni su da čuvaju podatke koje su saznali u obavljanju poslova i
zadataka ili u vezi sa obavljanjem poslova i zadataka.
(3) Obaveza čuvanja podataka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Ministarstvu.
(4) Ministar može lica iz st. 2. i 3. ovog člana osloboditi obaveze čuvanja podataka u svrhu
vođenja sudskog ili upravnog postupka, ako je riječ o podacima bez kojih u tom postupku nije
moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti odluku.
Prikupljanje, obrada i razmjena podataka

(1) Ministarstvo vodi evidencije o zbirkama ličnih podataka i prijavljuje ih Agenciji za zaštitu
ličnih podataka BiH radi objedinjavanja u Glavnom registru.
(2) Ministarstvo prikuplja lične podatke u skladu sa zakonskim i drugim propisima o zaštiti ličnih
podataka, neposredno od lica na koje se ti podaci odnose, od drugih fizičkih i pravnih lica, iz
javnih evidencija, registara i drugih izvora.
(3) Ministarstvo je ovlašćeno da u izuzetnim situacijama koje su propisane zakonom prikuplja i
obrađuje lične podatke iz posebne kategorije.
(4) Ministarstvo obrađuje samo autentične i tačne lične podatke koje po potrebi ažurira, a netačne
i nepotpune podatke briše ili ispravlja.
(5) Ministarstvo ne može vršiti obradu ličnih podataka posredstvom obrađivača.
(6) Na obradu ličnih podataka prema odredbama ovog zakona ne primjenjuje se Zakon o slobodi
pristupa informacijama.
(7) Na osnovu zahtjeva pravnog i fizičkog lica, koji je osnovan, Ministarstvo dostavlja lične
podatke o evidencijama za koje je nadležno, o čemu donosi posebno rješenje.
(8) Prilikom dostave podataka iz stava 7. ovog člana, Ministarstvo čuva podatke o podnosiocu
zahtjeva i dostavljenim podacima u skladu sa podzakonskim aktom kojim se propisuje način
vođenja i rokovi čuvanja evidencija koje vodi Ministarstvo.
(9) Ministarstvo može vršiti elektronsku razmjenu podataka iz evidencija za koje je nadležno, o
čemu Vlada na prijedlog ministra donosi podzakonski akt kojim se, između ostalog, definišu
tehnički načini razmjene podataka, načini zaštite podataka, pristupne tačke Ministarstva za
razmjenu podataka i druga pitanja u vezi sa sadržajem podataka koji su predmet razmjene.
Vođenje evidencija

(1) U cilju obavljanja poslova iz čl. 5. i 6. ovog zakona, Ministarstvo vodi evidencije o:
1) događajima,
2) uviđajima i drugim kriminalističko tehničkim radnjama,
3) saobraćajnim nezgodama,
4) privremeno oduzetim predmetima,
5) izvršenim pretresima,
6) izvršenim krivičnim djelima i podnesenim izvještajima,
7) izdatim prekršajnim nalozima i podnesenim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka,
8) licima kojima je provjeravan identitet,
9) licima kojima je utvrđivan identitet,
10) licima i predmetima za kojima se traga,
11) licima koja su lišena slobode po bilo kojem osnovu,
12) upotrebi sile,
13) predstavkama građana,
14) otiscima prstiju i dlanova u automatskom sistemu za identifikaciju,
15) psihofiziološkim ispitivanjima,
16) operativnim vezama,
17) kaznenoj evidenciji,
18) bezbjednosno interesantnim licima,
19) provjeri ličnih podataka,
20) video nadzoru i
21) tajnim podacima.
(2) Osim evidencija iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo radi efikasnog obavljanja poslova vodi i
druge evidencije koje sadrže lične podatke.
(3) Sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja evidencija iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuju se
pravilnikom koji donosi ministar.
(4) Pristup evidencijama i zaštita podataka može se vršiti u skladu sa važećim propisima o
elektronskom potpisu.
(5) Ministarstvo može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje
kvalifikovanih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju dokumenata, uključujući i policijsku
legitimaciju iz člana 24. ovog zakona i identifikacioni dokument iz člana 69. ovog zakona u skladu
sa važećim propisima.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje uspostavljanje sistema zaštite za evidencije iz člana
8. stav 3. tačka 6), evidencija iz stava 1. ovog člana i člana 141a. ovog zakona, kao i zaštite
infrastrukture iz stava 5. ovog člana.
Evidencije o građanskim stanjima i identifikacionim dokumentima

(1) Ministarstvo je nadležno za vođenje evidencija JMB, prebivališta i boravišta, ličnih karata,
vozačkih dozvola, putnih isprava, registrovanih vozila i dokumenata za registraciju vozila i
registra novčanih kazni u skladu sa propisima koji uređuju vođenje navedenih evidencija.
(2) Ministarstvo može uspostaviti evidenciju iz stava 1. ovog člana u skladu sa propisima koji
uređuju određenu oblast, o čemu se donosi posebna odluka nakon sticanja tehničkih uslova.
(3) Nakon sticanja tehničkih uslova iz stava 2. ovog člana, građani mogu elektronskim putem,
korišćenjem infrastrukture iz člana 141. stav 5. ovog zakona ili druge infrastrukture u skladu sa
važećim propisima, podnijeti zahtjev za obavljanje poslova iz člana 6. tačka 1) ovog zakona.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje podnošenje zahtjeva elektronskim putem
korišćenjem infrastrukture u skladu sa stavom 3. ovog člana.
Brisanje podataka iz evidencija

Ukoliko nije drugačije propisano, podaci iz evidencija koje vodi Ministarstvo brišu se bez
odgađanja:
1) kada prestanu razlozi, odnosno uslovi radi kojih je lični podatak unesen u odgovarajuću
evidenciju,
2) kada proteknu rokovi propisani pravilnikom iz člana 141. stav 3. ovog zakona i
3) kada njihovo prikupljanje i obrada nisu bili dopušteni.
Obrada, čuvanje i zaštita tajnih podataka

(1) Ministarstvo primjenjuje zajedničke osnove jedinstvenog sistema obrađivanja tajnih podataka,
njihovog čuvanja i zaštite od neovlašćenog otkrivanja, uništavanja i zloupotrebe i propisuje pravo
pristupa i korišćenja tajnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
(2) Tajni podaci čuvaju se u skladu sa važećim propisima, a u cilju obezbjeđenja pristupa samo
onim licima kojima je odobren pristup tajnim podacima odgovarajućeg nivoa i kojima su ti podaci
potrebni pri obavljanju njihovih radnih zadataka.
(3) Tajni podaci mogu se razmjenjivati i ustupati samo pod uslovima propisanim Zakonom o
zaštiti tajnih podataka.
(4) Propis kojim se uređuje postupak određivanja tajnosti podataka, način i oblik označavanja
tajnih podataka, fizičke, tehničke, organizacione mjere i postupci za čuvanje i rukovanje tajnim
podacima koje koristi Ministarstvo donosi ministar, na prijedlog direktora.
XVII SARADNjA I MEĐUSOBNI ODNOSI MINISTARSTVA SA ORGANIMA BOSNE I
HERCEGOVINE, ENTITETSKIM ORGANIMA, ORGANIMA BRČKO DISTRIKTA BIH
I DRUGIM ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA
Odnosi Ministarstva sa drugim organima i organizacijama

Međusobni odnosi Ministarstva sa organima Bosne i Hercegovine, entitetskim organima,
organima Brčko Distrikta BiH, drugim organima i organizacijama, kao i međunarodnim
agencijama za sprovođenje zakona, zasnivaju se na uzajamnoj saradnji, kontaktima, sporazumima,
protokolima, dogovorima, razmjeni informacija od zajedničkog interesa, u skladu sa ovim
zakonom, Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, Zakonom o Agenciji za identifikaciona
dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Zakonom o pravnoj pomoći i službenoj
saradnji u krivičnim stvarima između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko
Distrikta BiH.
Odnosi Ministarstva sa institucijama Republike Srpske, BiH, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH
i drugim pravnim i fizičkih licima

Odnosi prema predsjedniku Republike Srpske, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi,
Ministarstvu bezbjednosti BiH, Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine,
kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova, policiji Brčko Distrikta BiH, drugim
organizacijama, organima Bosne i Hercegovine i entitetskim organima, organima Brčko Distrikta
BiH, organima gradova i opština, privrednim društvima i drugim pravnim i fizičkim licima
ostvaruju se u skladu sa Ustavom Republike Srpske, Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim
zakonom i drugim zakonima kojima se uređuje nadležnost Ministarstva.
Saradnja

(1) Ministarstvo neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju.
(2) Ministarstvo neposredno sarađuje sa organima Bosne i Hercegovine nadležnim za poslove
bezbjednosti, Ministarstvom unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, policijom
Brčko Distrikta BiH i vrši međusobnu razmjenu podataka, obavještenja i informacija iz svoje
nadležnosti.
(3) Ministarstvo uspostavlja sistem prikupljanja podataka u vezi sa kriminalom i policijskim
mjerama preduzetim na njegovom sprečavanju.
(4) Ministarstvo koordinira sistem prikupljanja podataka sa organima iz stava 2. ovog člana, a u
cilju prikupljanja i poređenja statističkih podataka.
Saradnja sa drugim policijskim organima u BiH

(1) U slučaju da Ministarstvo, vršeći zadatke iz svoje nadležnosti, dobije saznanja da se krivična
djela iz nadležnosti drugih policijskih organa u BiH pripremaju ili su izvršena, preduzima
neophodne mjere i aktivnosti na sprečavanju činjenja krivičnih djela ili pronalaženju i hvatanju
učinilaca.
(2) Nakon preduzimanja mjera i aktivnosti iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo će odmah
obavijestiti nadležni policijski organ.
Saradnja sa jedinicama lokalne samouprave, drugim ustanovama i organizacijama

(1) Ministarstvo sarađuje sa jedinicama lokalne samouprave na preduzimanju mjera u cilju
ostvarivanja bezbjednosti građana i imovine.
(2) Ministarstvo sarađuje i sa drugim organima, ustanovama, organizacijama, nevladinim
organizacijama, udruženjima građana na principima partnerstva u cilju lične i imovinske
bezbjednosti građana.
XVIII POLICIJSKA I STRUČNA OBUKA I POLICIJSKO OBRAZOVANjE
Policijska i stručna obuka

(1) Ministarstvo organizuje i vrši policijsku i stručnu obuku zaposlenih, obuku ponavljanja znanja,
kao i druge obuke za potrebe fizičkih i pravnih lica.
(2) Poslove iz stava 1. ovog člana organizuje i vrši Uprava za policijsku obuku i Centar za obuku.
(3) Sadržaj i način vršenja stručne obuke propisuje ministar podzakonskim aktom.
Jedinica za policijsku obuku Policijska akademija

Statutom Jedinice za policijsku obuku Policijske akademije detaljnije se uređuju obavljanje
djelatnosti policijske obuke i obuke ponavljanja znanja, status polaznika, rukovođenje i
upravljanje.
Postupak prijavljivanja, selekcije i izbor kandidata za kadete

(1) Postupak prijavljivanja, selekcije i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za kadete
policijske obuke u Jedinici za policijsku obuku Policijskoj akademiji, detaljnije se uređuje
pravilnikom koji donosi ministar.
(2) Postupak prijavljivanja, selekcije i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za kadete
policijske obuke u Jedinici za policijsku obuku Policijskoj akademiji za pripadnike Specijalne
antiterorističke jedinice, detaljnije se uređuje pravilnikom koji donosi ministar.
Međusobne obaveze kadeta i Ministarstva

(1) U smislu ovog zakona, kadeti su lica koja pohađaju policijsku obuku za čin mlađeg policajca.
(2) Međusobne obaveze kadeta i Ministarstva uređuju se posebnim ugovorom.
(3) Ministar, na prijedlog direktora, donosi pravilnik kojim se uređuju postupak policijske obuke i
obaveza kadeta u toku obuke.
(4) Po uspješnom završetku policijske obuke kadet se prima u radni odnos na radno mjesto koje
odgovara činu mlađeg policajca.
(5) Kadet odgovara disciplinski i materijalno za povredu discipline, kao i za štetu nanesenu
Ministarstvu namjerno ili iz grube nepažnje, u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi
ministar.
(6) Kadeti i polaznici policijske obuke ocjenjuju se u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi
ministar.
Obaveze kadeta u slučaju napuštanja obuke

Kadet koji je u skladu sa ovim zakonom upisan na policijsku obuku, a samovoljno napusti obuku
ili je izbačen sa obuke svojom krivicom, nadoknađuje Ministarstvu troškove obuke.
Stručno osposobljavanje i usavršavanje

(1) Policijski službenik dužan je da se stručno osposobljava i usavršava.
(2) Policijski službenik učestvuje u obrazovnim aktivnostima, na kursevima i seminarima.
(3) Sadržaj i način stručnog usavršavanja za policijske službenike pravilnikom propisuje ministar,
na prijedlog direktora.
Obrazovanje kadrova

(1) Srednja škola unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Škola), kao organizaciona jedinica
Ministarstva, vrši obrazovanje kadrova za rad u Ministarstvu.
(2) Na Školu se primjenjuju propisi o srednjem obrazovanju i vaspitanju, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
(3) Škola se upisuje u Registar srednjih škola i mrežu škola u Republici Srpskoj, u skladu sa
Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju.
Rukovođenje Školom

(1) Odbor Škole utvrđuje i sprovodi politiku Škole i ima tri člana, koje rješenjem imenuje ministar
iz reda zaposlenih u Ministarstvu.
(2) Odbor Škole se imenuje na period od četiri godine.
(3) Školom rukovodi direktor, kojeg rješenjem raspoređuje ministar.
(4) Nastavu u Školi izvode zaposleni u Ministarstvu, koji ispunjavaju uslove u skladu sa propisom
iz člana 11. ovog zakona.
Statut i nastavni plan i program

(1) Statut je opšti akt Škole, kojim se uređuje organizacija, način rada, upravljanje i rukovođenje
školom, kućni red i druga pitanja u skladu sa zakonom.
(2) Statut Škole i druge opšte akte Škole donosi ministar, na prijedlog Odbora Škole.
(3) Nastavni plan i program Škole, u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju
propisuje se pravilnikom, koji donosi ministar prosvjete i kulture, uz saglasnost ministra.
Upis u Školu

(1) Obrazovanje u Školi je redovno i traje dvije godine, odnosno treći i četvrti razred srednjeg
obrazovanja i vaspitanja.
(2) Za učenike Škole mogu se upisati učenici koji su prethodno uspješno završili prvi i drugi
razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju i
vaspitanju, pod uslovom da ispunjavaju opšte i posebne uslove za prijem u Školu.
(3) Opšti i posebni uslovi za prijem u Školu i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu
za učenike Škole propisuju se pravilnikom, koji donosi ministar.
(4) Način utvrđivanja fizičke i psihičke sposobnosti kandidata za upis u Školu propisuje se
pravilnikom, koji donosi ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zdravlja i
socijalne zaštite.
Konkurs za upis u Školu

(1) Ministarstvo utvrđuje ukupan broj kandidata koji se svake godine primaju kao redovni učenici
Škole, uzimajući u obzir kapacitete Škole i iskazane potrebe Ministarstva za školovanjem kadrova.
(2) Prijem učenika u Školu vrši se na osnovu javnog konkursa, koji raspisuje Ministarstvo
najkasnije do 15. juna tekuće godine.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, u opravdanim slučajevima, ministar može donijeti odluku
kojom produžava rok za raspisivanje konkursa.
(4) Konkurs sprovodi konkursna komisija, koju rješenjem imenuje ministar.
(5) Odluku o izboru kandidata u okviru određenog broja i njihovo upućivanje u Školu donosi
ministar na prijedlog komisije iz stava 4. ovog člana.
(6) Na odluku iz stava 5. ovog člana kandidat može izjaviti žalbu ministru u roku od osam dana
od dana objavljivanja odluke na oglasnoj tabli Škole.
Internat i uniforma učenika

(1) Svim učenicima Škole za vrijeme obrazovanja Ministarstvo obezbjeđuje smještaj i ishranu u
internatu, stipendiju za lične izdatke, uniformu i udžbenike.
(2) Upotrebu udžbenika iz stručnih predmeta u Školi odobrava ministar.
(3) Učenici Škole nose uniforme, a način nošenja, vrste, dijelovi, boje i rokovi trajanja uniforme
učenika Škole propisuju se pravilnikom, koji donosi ministar.
Praksa i prijem na rad

(1) Ministarstvo obezbjeđuje praksu tokom obrazovanja u Školi, u skladu sa pravilnikom o
nastavnom planu i programu iz člana 153v. stav 3. ovog zakona.
(2) Nakon uspješnog završetka obrazovanja u Školi, učenici stiču zvanje policajac tehničar za
policijske poslove.
(3) Učenik iz stava 2. ovog člana, koji u skladu sa Zakonom ispunjava uslove za rad u
Ministarstvu, upućuje se na rad u organizacione jedinice Ministarstva, u svojstvu pripravnika.
(4) Nakon uspješnog završetka obrazovanja u Školi, učenik je dužan da ostane raditi u
Ministarstvu najmanje pet godina.
Prava i obaveze

Međusobna prava i obaveze Ministarstva i učenika Škole i njihovih roditelja, staratelja i usvojilaca
utvrđuju se posebnim ugovorom.
Nadzor nad radom Škole

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Škole vrši Ministarstvo.
(2) Stručni nadzor nad izvođenjem nastave iz stručnih predmeta u Školi vrši Ministarstvo.
(3) Stručni nadzor nad izvođenjem nastave iz opšteobrazovnih predmeta u Školi vrši Republički
pedagoški zavod.
Visoko obrazovanje

(1) Visoko obrazovanje za potrebe Ministarstva sprovodi se u skladu sa posebnim propisima.
(2) Ministarstvo i Univerzitet u Banjoj Luci zaključiće ugovor kojim će regulisati međusobna
pitanja, kao i potrebe za budućim školovanjem visokoobrazovanog kadra za potrebe Ministarstva
(uslovi upisa, način školovanja i drugo).
XIX KONTROLA I JAVNOST RADA
Kontrola nad radom Ministarstva

Kontrolu nad radom Ministarstva ostvaruju predsjednik Republike Srpske, Narodna skupština
Republike Srpske, odnosno Odbor za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, Vlada,
Ustavni sud, redovni sudovi i građani.
Odnosi sa predsjednikom Republike Srpske

(1) Odluke i smjernice predsjednika Republike Srpske iz oblasti bezbjednosti sprovodi
Ministarstvo, u skladu za zakonom.
(2) Ministarstvo je dužno da obavještava predsjednika Republike Srpske o svim pitanjima od
značaja za donošenje odluka iz stava 1. ovog člana.
Odnosi sa Narodnom skupštinom Republike Srpske

(1) Ministarstvo je dužno, najmanje jednom godišnje, podnijeti izvještaj o radu Narodnoj
skupštini Republike Srpske.
(2) Radi ostvarivanja saradnje sa Odborom za bezbjednost, Ministarstvo je dužno da Odboru za
bezbjednost osigura kontrolu i praćenje rada Ministarstva i da redovno dostavlja izvještaj o svom
radu, kao i druge izvještaje po zahtjevu ovog odbora.
Odnosi sa Vladom

Vlada usmjerava i usklađuje rad i vrši nadzor nad radom Ministarstva, razmatra program rada i
izvještaj o radu Ministarstva.
Informisanje predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade

O radu i stanju u oblasti unutrašnjih poslova ministar je dužan da informiše predsjednika
Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Vladu.
Ocjena ustavnosti i zakonitosti i kontrola zakonitosti

Ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa i drugih opštih akata Ministarstva vrši Ustavni sud
Republike Srpske, a sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata Ministarstva vrše nadležni
sudovi Republike Srpske.
Informisanje javnosti

(1) Radi ostvarivanja principa javnosti rada i u interesu bezbjednosti, Ministarstvo obavještava
fizička i pravna lica i republičke organe uprave o saznanjima od interesa za njihovu zaštitu i
bezbjednost uopšte.
(2) Republički organi uprave, privredna društva i druga pravna lica dužni su da pružaju pomoć
Ministarstvu u sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, u
skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku.
(3) U izvršavanju poslova iz svog djelokruga Ministarstvo se oslanja na pomoć građana, u skladu
sa odredbama Zakona o krivičnom postupku.
(4) Ministarstvo je otvoreno za javnost i medije, osim ako bi objavljivanje određenih podataka
štetilo rezultatima policijskih operacija i bezbjednosti građana ili bilo u suprotnosti sa zakonom.
Biro za predstavke građana

(1) Biro za predstavke građana (u daljem tekstu: Biro), kao unutrašnja organizaciona jedinica u
sjedištu Ministarstva, prati rad disciplinskih organa u cilju obezbjeđenja zakonitosti i pravičnosti
postupanja radi toka unutrašnjeg postupka iniciranog na osnovu predstavke, te nadgledanja
izvršenja disciplinskih mjera.
(2) Biro donosi poslovnik kojim se uređuje način rada.
Obaveze Biroa

Fizička i pravna lica mogu da podnose predstavke Birou u vezi sa radom Ministarstva, a Biro je
obavezan o ishodu postupka obavijestiti podnosioca.
Sastav i izbor članova Biroa

(1) Biro čine šef Biroa i dva člana Biroa.
(2) Izbor šefa i članova Biroa vrši Odbor za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske (u
daljem tekstu: Odbor), a ministar ih imenuje na njihove dužnosti.
(3) Ministarstvo dostavlja Odboru listu kandidata koji ispunjavaju opšte i posebne uslove i
prijedlog kandidata za šefa i članove Biroa.
(4) Među članovima Biroa je jedan član iz Ministarstva, najmanje jedno lice ženskog pola i jedan
pripadnik nesrpske nacionalnosti.
(5) Šef Biroa i članovi Biroa imenuju se na mandat od četiri godine i ne mogu se imenovati na
više od dva mandata.
(6) Inicijativu za postupak imenovanja članova i šefa Biroa pokreće nadležna organizaciona
jedinica, najmanje šest mjeseci prije isteka mandata svakog od članova i šefa Biroa.
(7) Za vrijeme mandata šefu i članovima Biroa pripadaju plata i druge naknade po osnovu rada u
skladu sa propisima kojima se uređuju plate zaposlenih u Ministarstvu.
(8) Šefu i članovima Biroa, osim člana iz Ministarstva, istekom mandata, ponovljenog mandata ili
zbog prestanka radnog odnosa, osim u slučaju prestanka radnog odnosa po osnovu
penzionisanja, prestaju sva prava koja su ostvarivali po osnovu rada.
(9) Prava po osnovu rada prestaju danom konačnosti rješenja o prestanku mandata.
Posebni uslovi za izbor šefa i članova Biroa

(1) Lista kandidata izrađuje se shodno standardima i kriterijumima iz člana 7. Zakona o
ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike
Srpske", broj 41/03).
(2) Posebni uslovi za izbor kandidata za šefa i članove Biroa su:
1) šef Biroa mora imati završen pravni fakultet, najmanje tri godine radnog iskustva u struci i
položen stručni ispit za rad u organima uprave Republike Srpske,
2) članovi Biroa moraju imati visoku stručnu spremu, najmanje tri godine radnog iskustva u toj
spremi i položen stručni ispit za rad u organima uprave Republike Srpske,
3) šef Biroa i član Biroa, izuzev predstavnika Ministarstva, ne mogu biti policijski službenici iz
drugih policijskih struktura u BiH,
4) šef i članovi Biroa ne mogu biti članovi političke stranke i
5) šef i članovi Biroa ne mogu biti lica koja su krivično kažnjavana niti lica protiv kojih se vodi
krivični postupak.
Prestanak mandata

(1) Izuzetno od člana 164. stav 8. ovog zakona, mandat šefu Biroa i članovima Biroa prestaje iz
sljedećih razloga:
1) na lični zahtjev,
2) ispunjavanjem uslova za ostvarivanje prava na penziju,
3) razrješenjem i
4) u slučaju smrti.
(2) Ministar može razriješiti šefa ili člana Biroa samo na osnovu pismene preporuke Odbora.
(3) Odluku iz st. 1. i 2. ovog člana donosi ministar.
XX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Primjena člana 108.

Odredbe člana 108. ovog zakona primjenjivaće se nakon izvršene Analize i mišljenja o
ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim
trajanjem, a najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Primjena člana 132.

Policijski službenik iz člana 132. stav 1. tačka 2) ovog zakona sa navršenih 40 godina penzijskog
staža može do 31. decembra 2025. godine podnijeti zahtjev za prestanak radnog odnosa, bez
obzira na godine života.
Nastavak mandata članova Policijskog odbora i članova Biroa

Članovi Policijskog odbora i članovi Biroa, koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona
imenovani u skladu sa prethodno važećim propisima, nastavljaju svoj rad do isteka mandata na
koje su imenovani.
Usklađivanje činova

Policijskim službenicima koji obavljaju poslove i zadatke za čije obavljanje je predviđen IV stepen
stručne spreme i koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju utvrđen čin u skladu sa
prethodno važećim propisima dodijeliće se čin u skladu sa čl. 89. i 92. ovog zakona u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Donošenje podzakonskih akata iz nadležnosti Vlade

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti propise o:
1) određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju (član 5. stav 2),
2) obliku službene policijske legitimacije i policijske značke (član 24. stav 7),
3) činovima policijskih službenika (član 89. stav 2),
4) disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti direktora i zamjenika direktora (član 114) i,
5) definisanju tehničkih načina razmjene podataka, načinu zaštite podataka, pristupne tačke
Ministarstva za razmjenu podataka i drugim pitanjima u vezi sa sadržajem podataka koji su
predmet razmjene (član 140. stav 9).
Donošenje podzakonskih akata iz nadležnosti ministra

U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti propise o:
1) uniformi policijskih službenika (član 25. stav 3),
2) policijskoj opremi (član 25. stav 4),
3) načinu držanja i nošenja oružja i municije (član 26),
4) upotrebi sile (član 29. stav 2),
5) dodatnom angažovanju policijskih službenika Ministarstva (član 59. stav 1. tačka 2),
6) identifikacionom dokumentu državnih službenika i namještenika (član 69. stav 2),
7) načinu utvrđivanja podobnosti za obavljanje policijskih poslova (član 74. stav 3),
8) postupku zapošljavanja (član 77),
9) načinu polaganja zakletve (član 78. stav 2),
10) eksternom premještaju (član 87. stav 4),
11) ocjeni rada (član 99. stav 3),
12) disciplinskom postupku (član 128),
13) naknadi materijalne štete (član 129. stav 4),
14) postupku u slučaju viška policijskih službenika (član 134. stav 2),
15) legitimaciji penzionisanog pripadnika Ministarstva (član 136. stav 2),
16) sadržaju, načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija koje vodi Ministarstvo (član 141. stav
3),
17) određivanju tajnosti podataka i postupcima za čuvanje i rukovanje tajnim podacima koje
koristi Ministarstvo (član 143. stav 4),
18) sadržaju i načinu vršenja stručne obuke (član 149. stav 3),
19) postupku osnovne obuke i obaveza kadeta tokom osnovne obuke (član 151. stav 3),
20) stručnom usavršavanju policijskih službenika (član 153. stav 3),
21) stručnom ispitu za rad u Ministarstvu (član 68. stav 3),
22) zdravstvenim uslovima policijskih službenika i kandidata za prijem na rad i policijsku obuku u
Ministarstvu (član 74. stav 3),
23) disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti kadeta (član 151. stav 5),
24) ocjenjivanju kadeta i polaznika policijske obuke (član 151. stav 6),
25) uspostavljanju sistema zaštite evidencije i zaštite infrastrukture (član 141. stav 6),
26) podnošenju zahtjeva elektronskim putem korišćenjem infrastrukture (član 141a. stav 4),
27) postupku selekcije i izboru kandidata za kadete policijske obuke u Jedinici za policijsku obuku
Policijskoj akademiji (član 150a. stav 1),
28) postupku selekcije i izboru kandidata za kadete policijske obuke u Jedinici za policijsku obuku
Policijskoj akademiji za pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice (član 150a. stav 2),
29) opštim i posebnim uslovima za prijem u Školu i izbor kandidata koji učestvuju u javnom
konkursu za redovne učenike Škole (član 153g. stav 3),
30) načinu utvrđivanja fizičke i psihičke sposobnosti kandidata za upis u Školu (član 153g. stav 4),
31) uniformi učenika srednje škole unutrašnjih poslova (član 153đ. stav 3) i
32) kriterijumima za procjenu, načinu hitnog obavještavanja javnosti, kao i načinu komunikacije
sa drugim nadležnim organima, udruženjima građana i građanima (član 40. stav 8).
Donošenje podzakonskog akta iz nadležnosti direktora

U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona direktor će donijeti propis o načinu
vršenja psihofizioloških ispitivanja (član 29. stav 3).
Decertifikovani policijski službenici

(1) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano i u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i
Hercegovine, nijedno lice, ni pod kojim okolnostima, ne može biti u radnom odnosu po osnovu
ovog zakona ako su mu Međunarodne policijske snage Ujedinjenih nacija (u daljem tekstu:
UN/IPTF) odbile certifikaciju ili mu je UN/IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih
ovlašćenja.
(2) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i
Hercegovine i pored osnova koji su propisani ovim zakonom u pogledu prekida radnog odnosa
policijskog službenika, radni odnos policijskog službenika prekida se i ne produžuje se ni u kojem

obliku, niti na bilo koji način i ni pod kojim okolnostima ako je policijskom službeniku UN/IPTF
odbio certifikaciju, odnosno ako mu je UN/IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih
ovlašćenja.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se na lica kojima je UN/IPTF odbio certifikaciju,
a koja će u skladu sa odredbama ovog zakona biti zaposlena u Ministarstvu nakon stupanja na
snagu ovog zakona.
(4) Lica iz stava 3. ovog člana izuzimaju se od primjene člana 74. stav 1. tačka 2) ovog zakona.
(5) Da bi se smatralo licem kojem je UN/IPTF odbio certifikaciju u smislu odredbe stava 3. ovog
člana, lice je u vrijeme podnošenja prijave za prijem u radni odnos dužno da priloži dokaz o tome
da mu je UN/IPTF odbio certifikaciju.
(6) Dokaz iz stava 5. ovog člana smatra se traženom dokumentacijom koja se podnosi pri
sprovođenju postupka izbora, a dokaz se podnosi u pisanoj formi, sa primjerkom odgovarajućeg
dokumenta UN/IPTF a, kojim se potvrđuje odbijanje certifikacije.
Rješavanje predmeta primljenih u rad

Stupanjem na snagu ovog zakona svi disciplinski predmeti koji su bili u postupku rješavanja pred
disciplinskim organom nadležnim za rješavanje prema ranije važećim zakonima i propisima
rješavaju se u skladu sa tim propisima.
Prestanak važenja podzakonskih akata

Podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik
Republike Srpske", br. 4/12 i 33/14) i Zakona o policijskim službenicima ("Službeni glasnik
Republike Srpske", broj 20/14) primjenjivaće se do donošenja podzakonskih akata na osnovu
ovog zakona ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Prestanak važenja zakona

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važi Zakon o unutrašnjim poslovima ("Službeni
glasnik Republike Srpske", br. 4/12 i 33/14) i Zakon o policijskim službenicima ("Službeni
glasnik Republike Srpske", broj 20/14).
Stupanje na snagu Zakona

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".