Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH

Ovim zakonom uredjuje se: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, ko se smatra osiguranikom, penzijski staz, osiguravanje sredstava za penzijsko i
invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem. Po ovom
zakonu obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava
za slucaj invalidnosti, smrti i starosti. Na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje mogu
se osigurati lica koja nisu obavezno osigurana.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju, pravo na invalidsku
penziju, pravo na porodicnu penziju, prava osiguranika sa promijenjenom radnom
sposobnosc u.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotudjiva, licna i materijalna i ne mogu se
prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava
po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniciti, izuzev slucajeva utvrdjenih ovim
zakonom.

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom, osiguravaju se iz
doprinosa i drugih izvora.

Zateceni nosioci penzijskog i invalidskog osiguranja na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine na dan stupanja na snagu ovog zakona (u daljem tekstu: nosioci osiguranja)
nastavit ce sa radom do donosenja zakona izclana 153. ovog zakona.

Nosiocem osiguranja iz clana 5. ovog zakona upravlja Upravni odbor. Upravni odbor ima
sedam clanova. Clanove Upravnog odbora imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Vlada Federacije) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom postupku,
ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno.
II OSIGURANA LICA
1. Osiguranici

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem
osiguravaju i ostvaruju: 1. zaposlenici na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacija); 2. profesionalna vojna lica koja imaju svojstvo vojnog lica prema
propisima o vojnoj sluzbi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska
Federacije); 3. zaposlenici organa unutarnjih poslova; 4. zaposlenici u sudskoj policiji i
kazneno popravnim ustanovama; 5. izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge drustvene
funkcije na teritoriji Federacije koji za taj rad primaju placu, odnosno ostvaruju naknadu
place za obavljanje te funkcije; 6. zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji Federacije
koji su upuceni na rad u inozemstvo, ako nisu obavezno osigurani po propisima drzave u koju
su upuceni ili ako medjunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju (u daljem tekstu:
medjunarodni ugovor) nije drugacije odredjeno; 7. drzavljani Bosne i Hercegovine Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: drzavljani Federacije), koji su zasnovali radni odnos
kod organizacije koja obavlja djelatnost u inozemstvu; 8. izabrani ili imenovani nosioci javne
ili druge drustvene funkcije u organima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i
Hercegovine nije drugacije odredjeno.

Obavezno su osigurani drzavljani Federacije koji su: 1. na teritoriji Federacije zaposleni kod
stranih ili medjunarodnih organizacija i ustanova, konzularnih i diplomatskih predstavnistava
ili su u licnoj sluzbi stranih drzavljana, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije
odredjeno; 2. zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo
osigurani na teritoriji Federacije, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo prebivalis
te na teritoriji Federacije i nisu obavezno osigurani kod inozemnog nosioca socijalnog
osiguranja; 3. zaposleni kod stranog poslodavca u drzavi u kojoj su obavezno osigurani, ali u
kojoj prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne mogu koristiti
van te drzave, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u inozemstvo imali prebivaliste
na teritoriji Federacije i ako su drzavljani Federacije.

Obavezno su osigurani strani drzavljani i lica bez drzavljanstva koji su na teritoriji Federacije:
1. zaposleni kod stranog poslodavca, ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije uredjeno;

2. zaposleni kod medjunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih
predstavnistava, ako je takvo osiguranje predvidjeno medjunarodnim ugovorom. Pod
poslodavcem u smislu ovog zakona smatraju se pravna i fizicka lica.

Obavezno se osiguravaju na teritoriji Federacije lica: 1. koja obavljaju privrednu ili usluznu
djelatnost, a upisana su u odgovarajuci registar; 2. koja, u skladu sa posebnim propisima
samostalno u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, te vjerski sluzbenici; 3.
korisnici prava na odgovarajuce zaposljavanje za vrijeme prekvalifikacije odnosno
dokvalifikacije; 4. vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.

Obavezno se osiguravaju zemljoradnici i clanovi njihovog domacinstva i druga lica koja se
bave poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim ili glavnim zanimanjem, koji su navrsili 15
godina zivota (u daljem tekstu: zemljoradnici). Smatra se da je poljoprivredna djelatnost
jedino ili glavno zanimanje u smislu ovog zakona ako zemljoradnik prosjecno mjesecno od te
djelatnosti ostvaruje prihod najmanje u visini prosjecne mjesecne place u Federaciji u
prethodnoj godini. Kao domacinstvo u smislu ovog zakona smatra se zajednica zivota,
privredjivanja i trosenja prihoda ostvarenih radom njihovih clanova. 2 Osigurana lica

Lica koja su bila osiguranici po cl.8, 9. i 10. ovog zakona prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja ostvaruju u slucaju starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku radnog
odnosa: 1. dok primaju novcanu naknadu u vezi sa koristenjem prava na odgovarajuce
zaposljavanje, za vrijeme cekanja na zaposljavanje i za vrijeme cekanja na prekvalifikaciju
odnosno dokvalifikaciju; 2. privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadleznoj
ustanovi za zaposljavanje Federacije (u daljem tekstu: ustanova za zaposljavanje), ako je
odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena u slucaju kada je proveden postupak
za prestanak preduzeca i drugog pravnog lica, pod uvjetom da su prije prestanka radnog
odnosa bila osigurana neprekidno najmanje devet mjeseci ili sa prekidima 12 mjeseci u
posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvise jednu godinu u svakom pojedinom
slucaju prestanka radnog odnosa, ali najvise tri godine u toku radnog vijeka zaposlenika. Pod
preduzecem i drugim pravnim licem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se preduzeca,
ustanove, drzavni organi, banke i druge finansijske organizacije, zadruge i oblici saradnje i
zajednickog poslovanja sa stranim licima.

Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju se prava, utvrdjena ovim zakonom, svakom
gradjaninu u slucaju gubitka radne sposobnosti, a u slucaju smrti clanovima njegove
porodice pravo na porodicnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt
posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme: 1. rada u
drugom preduzecu i u drugom pravnom licu, u smislu propisa o radnim odnosima; 2.
obavljanja obaveznog prakticnog rada ucenika i studenata u toku sticanja obrazovanja i
odgoja; 3. obavljanja poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad); 4.

prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije koju organizira ustanova za zaposljavanje; 5.
drustveno organiziranog omladinskog radnog angaziranja (oblici zadrugarstva ucenika,
studenata i nezaposlene omladine); 6. obavljanja javnih radova; 7. ucestvovanja na
organiziranim sportskim takmicenjima; 8. obavljanja privremenih i povremenih poslova u
smislu propisa o radu; 9. strucnog osposobljavanja za rad djece sa teskocama u razvoju; 10.
izdrzavanja kazne zatvora. Odredba stava 1. tacka 2. ovog clana primjenjuje se i na drzavljane
Federacije koji se, saglasno propisima, nalaze u inozemstvu radi ucenja, odnosno sticanja
prakse, ako su prije odlaska u inozemstvo imali prebivaliste na teritoriji Federacije. Odredba
stava 1. tacka 2. ovog clana primjenjuje se i na strane drzavljane koji se nalaze na ucenju,
odnosno praksi na teritoriji Federacije, ako drzava ciji su oni drzavljani isto tako postupa sa
drzavljanima Federacije, odnosno ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije uredjeno.

Lica koja nisu osigurana po drugom osnovu osigurana su za slucaj gubitka radne sposobnosti
i smrti, kao posljedice povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti, ako: 1. ucestvuju u
akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesreca; 2. ucestvuju u
drustveno organiziranim radnim akcijama u Federaciji pri obnovi i izgradnji zemlje; 3.
obavljaju poslove vojne ili odgovarajuce civilne zastite ili ako se obucavaju za vrsenje ovih
poslova; 4. izvrsavaju naloge Vojske Federacije, odnosno ministarstva unutrasnjih poslova,
kao i lica rezervnog sastava tih organa; 5. obavljaju javne i druge drustvene funkcije ili
gradjanske duznosti na poziv drzavnih ili drugih ovlastenih organa; kao clanovi operativnih
sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrse poslove gasenja pozara i zastite od drugih
nesreca; 7. kao clanovi gorske sluzbe spasavanja, odnosno ronioci, kada ucestvuju u
otklanjanju neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi, odnosno imovine ili kad ucestvuju
u spasavanju ljudi, odnosno imovine.

Licima iz cl. 14. i 15. ovog zakona osigurava se sticanje i koristenje prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, pod uvjetima i na nacin kojim se osigurava sticanje i koristenje tih
prava zaposlenicima, ako ovim zakonom nije drugacije uredjeno.

Drzavljani Federacije koji nisu obuhvaceni obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem
mogu sebi i clanovima svoje porodice dobrovoljnim osiguranjem osiguravati prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i u obimu utvrdjenim ovim zakonom.
Drzavljani Federacije zaposleni u drzavi sa kojom nije zakljuc en medjunarodni ugovor mogu
se dobrovoljno osigurati na penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.

Na dobrovoljno osiguranje moze se osigurati lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima
opcu zdravstvenu sposobnost. Lice koje se nalazi na redovnom skolovanju ili odsluzenju
vojnog roka ne moze se osigurati na dobrovoljno osiguranje.

Lica iz clana 17. ovog zakona i lica kojima je prestalo svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati
prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti.

Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, postoji kad
kod osiguranika uslijed bolesti ili povrede van rada nastupi potpuna nesposobnost za rad i
privredjivanje.
III STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sticu se za slucaj: starosti, invalidnosti, smrti. 1.
Invalidnost

Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolescu, povredom
van rada ili bolescu koje se ne mogu otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske
rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je
bio rasporedjen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Kod osiguranika iz stava 1. ovog
clana postoji promijenjena radna sposobnost kada moze da radi puno radno vrijeme na
drugim poslovima koji odgovoraju njegovim tjelesnim i psihofizic kim sposobnostima sa ili
bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika iz
stava 1. ovog clana, u smislu ovog zakona, postoji kada ne moze da obavlja poslove iz stava
2. ovog clana.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika prouzrokovana
neposrednim i kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i
povreda prouzrokovana naglim promjenama polozaja tijela, iznenadnim opterecenjem tijela
ili drugim promjenama fizioloskog stanja organizma, ako je takva povreda uzrocno vezana za
vrsenje poslova svog radnog mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana
na nacin iz stava 1. ovog clana koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta
rada ili obratno, na putu preduzetom radi izvrsavanja poslova i na putu preduzetom radi
stupanja na rad. Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala neposredno
i kao iskljuciva posljedica nekog nesretnog slucaja ili vise sile za vrijeme obavljanja poslova
svog radnog mjesta ili u vezi s njima. Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik
pretrpi u obavljanju poslova iz cl.14. i 15. ovog zakona.

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na
nacin iz clana 23. stav 1. ovog zakona: 1. u vezi sa koristenjem prava iz zdravstvene zastite; 2.
u vezi sa koristenjem prava na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju po ovom zakonu; 3. na

drugom poslu koji vrsi u interesu preduzeca i drugog pravnog lica u kome se nalazi u radnom
odnosu; 4. prilikom ucestvovanja u organiziranim sportskim takmicenjima koje organiziraju
nadlezni organi; 5. na putu od mjesta rada do mjesta stanovanja. Povredom na radu, u
smislu ovog zakona, smatra se i povreda zemljoradnika prouzrokovana neposrednim i
kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda
prouzrokovana naglim promjenama fizioloskog stanja organizma, ako je takva povreda
uzrocno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti. Povredom na radu, u
smislu ovog zakona, smatra se i povreda osiguranika koju je pretrpio prilikom obavljanja
poslova u vrijeme koje mu se na osnovu clana 94. ovog zakona priznaje kao poseban staz.
Nosilac osiguranja ucestvuje u utvrdjivanju povrede na radu u preduzecu i drugom pravnom
licu, kod poslodavca i zemljoradnika.

Profesionalna bolest, u smislu ovog zakona, jeste odredjena bolest prouzrokovana duzim
neposrednim uticajem procesa i uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na
svom radnom mjestu. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju,
kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrdjuju nosioci osiguranja,
po prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih i naucnih organizacija, uz
saglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice (u daljem
tekstu: Ministar stvo). Propisi iz stava 2. ovog clana donijet ce se najkasnije u roku od sest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Invalid rada, u smislu ovog zakona, jeste osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, zavisno od promijenjene radne sposobnosti,
razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti: Strana 967 u I kategoriju invalidnosti
razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, u II kategoriju
invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnoscu.

Svojim radnim mjestom, u smislu ovog zakona, smatra se radno mjesto na kome je
osiguranik radio prije nastanka invalidnosti. Drugim odgovarajucim radnim mjestom,
odnosno odgovarajucim zaposlenjem, smatra se radno mjesto koje odgovara tjelesnim i
psihofizickim sposobnostima osiguranika na kome osiguranik sa radnim naporom, koji ne
pogorsava njegovo zdravstveno stanje, moze da radi puno radno vrijeme, prema
promijenjenoj radnoj sposobnosti.

Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika iz clana 11. tac. 1. i 2. ovog zakona,
postoji kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih

povredom na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu, koje se ne mogu
otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastane promjena ili gubitak radne
sposobnosti za obavljanje djelatnosti po osnovu koje je osiguran neposredno prije nastanka
invalidnosti, odnosno prije prestanka posljednjeg osiguranja, odnosno koji odgovaraju
stepenu njegove strucne spreme. Invalidnost kao osnov za sticanje prava zemljoradnika, u
smislu ovog zakona, postoji kad kod osiguranika, na nacin iz stava 1. ovog clana, nastane
gubitak radne sposobnosti za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti. Invalidnost
kao osnov za sticanje prava lica iz cl. 14. i 15. ovog zakona postoji kad kod lica, na nacin iz
stava 1. ovog clana, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za poslove za koje je
osposobljeno ili je njegovo osposobljavanje bilo u toku neposredno prije nastanka
invalidnosti. 2. Starosna penzija

Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrsi 65 godina zivota i najmjanje 20 godina
penzijskog staza. Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kada navrsi 40 godina penzijskog
staza, bez obzira na godine zivota.

Osiguraniku kome se, u smislu ovog zakona, staz osiguranja racuna s uvecanim trajanjem,
starosna granica za sticanje prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu uvecanja staza.

Starosna penzija se utvrdjuje od mjesecnog prosjeka placa koje je osiguranik ostvario u bilo
kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koje su za osiguranika najpovoljnije, pocev od 1.
januara 1966. godine, a ako nema tih podataka, uzimaju se podaci od 1. januara 1970.
godine (u daljem tekstu: penzijski osnov). Kao godina osiguranja iz koje se uzima placa za
utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario
placu,odnosno naknadu place za najmanje sest mjeseci staza osiguranja. Placa, odnosno
naknada place ostvarena u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu penziju ne
uzima se za utvrdjivanje penzijskog osnova. Kada se starosna penzija ostvaruje sa stazom
osiguranja kracim od 15 godina, penzijski osnov se utvrdjuje na osnovu prosjecne place
ostvarene za vrijeme ukupnog staza osiguranja.

Za utvrdjivanje penzijskog osnova iz clana 32. ovog zakona uzimaju se neto place (u daljem
tekstu: place), i novcane naknade koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnovice
osiguranja za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: osnovice osiguranja).

Za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se prosjecna mjesecna placa koju je osiguranik
ostvario u punom radnom vremenu. Placa koja je ostvarena radom u vremenu duzem ili
kracem od punog radnog vremena preracunava se na prosjecni mjesecni iznos koji odgovara
placi za puno radno vrijeme. Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini bio istovremeno u dva

ili vise radnih odnosa, placa se racuna tako sto se uzima ukupna ostvarena placa i sati
provedeni na radu u svim radnim odnosima do punog radnog vremena. Placa ostvarena
radom u vremenu duzem od punog radnog vremena uzima se za utvrdjivanje penzijskog
osnova samo ako je takav rad imao karakter rada duzeg od punog radnog vremena u smislu
propisa o radu.

Za vrijeme za koje je osiguranik ostvario naknadu place prema propisima o zdravstvenom
osiguranju, za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se iznos prosjecne mjesecne place
osiguranika, koja se utvrdjuje na osnovu place ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi
godini u kojoj je nastala privremena sprijecenost za rad, preracunate koeficijentom za
valorizaciju utvrdjenim za tu godinu, u skladu sa clanom 45. ovog zakona.

U prosjecan mjesecni iznos place za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se osnov za
odredjivanje naknade, odnosno uzimaju se naknade koje ostvaruje invalid rada sa
promijenjenom radnom sposobnoscu sa pravom na rasporedjivanje odnosno zaposlenje na
odgovarajuce radno mjesto, kao i pravom na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju. Kad se
u obracunskom razdoblju za utvrdjivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su
ostvarene naknade place iz clana 75. tac. 1. do 3. ovog zakona, za utvrdjivanje penzijskog
osnova uzimaju se osnovi od kojih su utvrdjene visine ovih naknada. Ovi osnovi
preracunavaju se koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim za godinu iz koje je uzeta placa za
utvrdjivanje tih osnova, u skladu sa clanom 45. ovog zakona. Kada se u obracunskom
razdoblju za utvrdjivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade
placa iz clana 75. tacka 4. ovog zakona, za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se iznos tih
naknada preracunatih koeficijentom za valorizaciju iz godine u kojoj su te naknade
ostvarene. Ako se ove naknade umanjuju za vrijeme privremene sprijecenosti za rad, za
utvrdjivanje penzijskog osnova naknade se uzimaju u punom iznosu.

Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. iz clana 8. i clana 10. stav 1. tacka 1.
uzima se placa ostvarena iz radnog odnosa; 2. iz clana 8. tacka 5. ovog zakona uzima se placa
odnosno naknada za obavljanje te funkcije.

Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. iz clana 8. tac. 6. i 7. ovog zakona uzima
se placa, koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji; 2. iz cl. 9. i 10. ovog zakona uzima se
osnovica osiguranja koja je sluzila kao osnov za placanje doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje; 3. iz clana 11. stav 1. tac. 1. i 2. ovog zakona uzima se placa osiguranika, najmanje
u visini prosjecne place u Federaciji na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku (u
daljem tekstu: Zavod); 4. iz clana 11. tacka 3. ovog zakona uzima se osnov od koga je
odredjena naknada koju osiguranik prima za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije
radi odgovarajuc eg zaposljavanja; 5. iz clana 11. tacka 4. ovog zakona uzimaju se primanja

vrhunskih sportista, najmanje u visini prosjecne place u Federaciji; iz clana 12. ovog zakona
uzima se osnovica na koju je zemljoradnik osiguran.

Za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se i placa ostvarena po osnovu inovacija,
racionalizacija i drugih vidova stvaralastva u radu. Prilikom utvrdjivanja penzijskog osnova
uzima se ukupan iznos place ostvarene u skladu sa stavom 1. ovog clana, kao da je ostvarena
u godini u kojoj je isplacena.

Osiguranicima koji ostvaruju pravo na penziju na osnovu medjunarodnih ugovora periodi
provedeni u osiguranju kod inozemnog nosioca osiguranja ne uzimaju se za utvrdjivanje
penzijskog osnova, prema ovom zakonu.

Osiguranicima iz clana 13. ovog zakona, za vrijeme cekanja na zaposlenje, za utvrdjivanje
penzijskog osnova uzima se osnovica na koju je placen doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje. Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike iz cl. 14. i 15. ovog zakona,
uzima se prosjecna placa u Federaciji na osnovu podataka Zavoda (u daljem tekstu:
prosjecna placa u Federaciji), a ako je to za osiguranika povoljnije, placa ili osnovica
osiguranja na koju je placen doprinos prije sticanja svojstva osiguranog lica iz cl. 14. i 15.
ovog zakona. Za osiguranike iz clana 17. ovog zakona za utvrdjivanje penzijskog osnova,
uzima se osnovica osiguranja na koju je obracunat i uplacen doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje.

Za osiguranike koji nemaju placu ostvarenu poslije 1. januara 1966. godine penzijski osnov
utvrdjuje se u procentu od osnova koji predstavlja prosjecna placa u Federaciji u godini koja
prethodi godini ostvarivanja prava i iznosi: 160% za osiguranike sa visokom strucnom
spremom, 122% za osiguranike sa visom strucnom spremom i VK radnike, 95% za
osiguranike sa srednjom strucnom spremom i KV radnike, 70% za osiguranike sa nizom
strucnom spremom i PK i NK radnike. Pod strucnom spremom iz stava 1. ovog clana
podrazumijeva se strucna sprema koju je osiguranik imao u momentu prestanka osiguranja.

Za utvrdjivanje penzijskog osnova ne uzimaju se slijedeca primanja: nagrade po osnovu
posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne nagrade, naknade i sl., primanja koja
predstavljaju naknadu troskova (dnevnice, terenski dodatak, dodatak za odvojeni zivot od
porodice, naknade za koristenje putnickog automobila i sl.), primanja iz sredstava zajednicke
potrosnje koja koriste zaposlenici preduzeca i drugog pravnog lica (za godisnji odmor i
rekreaciju, za ishranu, prilikom odlaska iz preduzec a i drugog pravnog lica, penzioniranja,
jubilarnih proslava za ispunjavanje odredjenog staza i sl.).

Kao godina osiguranja iz koje se uzima placa i ostala primanja za utvrdjivanje penzijskog
osnova racuna se svaka kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario placu, odnosno
naknadu place za najmanje sest mjeseci rada u punom radnm vremenu. Ako osiguranik nije
ostvario placu, odnosno naknadu place za potreban broj mjeseci iz stava 1. ovog clana,
period za koji se placa uzima za utvrdjivanje penzijskog osnova pomjera se unazad za jednu
ili vise kalendarskih godina, dok se ne dobije obracunski period koji se uzima za utvrdjivanje
penzijskog osnova u smislu ovog zakona. Place za svaku godinu uzimaju se u cijelosti za
utvrdjivanje penzijskog osnova.

Place iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju prosjeka placa svih zaposlenih na
teritoriji Federacije. Valorizacija placa iz ranijih godina, prema kojima se u smislu clana 32.
ovog zakona utvrdjuje penzija, vrsi se prema prosjeku placa u posljednjoj kalendarskoj godini
koja prethodi godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju, odnosno prema kretanju
penzije u godinama u kojima nije izvrseno u potpunosti uskladjivanje penzija prema kretanju
placa svih zaposlenih. Koeficijente za valorizaciju placa iz ranijih godina utvrdjuju nosioci
osiguranja, svake godine jedinstveno za sve place na osnovu statistickih podataka o kretanju
placa svih zaposlenih na teritoriji Federacije.

Koeficijenti valorizacije izrazavaju se cijelim brojevima, sa tri decimale. Koeficijenti
valorizacije za svaku godinu jedinstveni su za sve place, bez obzira na njihovu visinu.
Saopcenje o koeficijentu valorizacije objavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Penzijski osnov utvrdjuje se tako sto se place iz perioda iz kojeg se place uzimaju za
utvrdjivanje penzijskog osnova, valorizirane u skladu sa canom 45. ovog zakona, zbrajaju sa
placama iz godine za koju je utvrdjeno da se uzimaju u nominalnom iznosu i dijele sa
ukupnim brojem sati iz perioda iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje penzijskog osnova u
kojem su place ostvarene, pa tako dobijeni iznos, koji predstavlja prosjecni novcani izraz
vrijednosti jednog radnog sata u obracunskom periodu, mnozi se sa brojem sati prosjecnog
mjesecnog punog radnog vremena. Ukupna placa ostvarena radom u punom, kracem od
punog i duzem od punog radnog vremena u jednoj godini preracunava se radi utvrdjivanja
penzijskog osnova na iznos koji odgovara placi za puno radno vrijeme. Kao puno radno
vrijeme uzima se broj sati rada sedmicno ili u duzem razdoblju, u smislu propisa o radu. U
ukupan broj sati za koje je ostvarena ukupna placa uzimaju se u obzir i sati za koje je
osiguranik primao novcanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zdravstvenom i
penzijskom i invalidskom osiguranju i drugim propisima po kojima se isplac uje naknada
place. Prosjecno mjesecno puno radno vrijeme u periodu iz kojeg se place uzimaju za
utvrdjivanje penzijskog osnova utvrdjuje se na taj nacin da se zbrajaju svi sati mjesecnog
punog radnog vremena, utvrdjenog propisom ili opcim aktom preduzeca ili drugog pravnog
lica za poslove koje je osiguranik obavljao i taj zbir podijeli sa brojem mjeseci iz kojih se place
uzimaju za utvrdjivanje penzijskog osnova.

Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi za utvrdjivanje
penzijskog osnova u skladu sa clanom 32. ovog zakona, za godine za koje se ne raspolaze
podacima o placi osiguranika kao placa uzima se iznos prosjecne place u Federaciji za te
godine uvecan, odnosno umanjen za onoliko koliko je placa osiguranika bila prosjecno veca
odnosno manja od prosjecne place u Federaciji u godinama za koje se raspolaze podacima o
placi osiguranika. Smatra se da nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze
podacima o placi u smislu stava 1. ovog clana ako ne raspolaze podacima o placi utvrdjenim
u clanu 32. ovog zakona, osim ako se radi o invalidskoj penziji koja se stice sa stazom
osiguranja manjim od staza osiguranja utvrdjenog u clanu 32. ovog zakona

Osiguranicima koji su sami obveznici placanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje
za utvrdjivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovice koje sluze za obracunavanje i placanje
doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Starosna penzija se utvrdjuje u procentu od penzijskog osnova prema duzini penzijskog staza
i iznosi za 20 godina 45% od penzijskog osnova, a za svaku daljnju navrsenu godinu povecava
se za 2% od penzijskog osnova, s tim da ne moze iznositi vise od 85% od penzijskog osnova.
Starosna penzija u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju prethodno se
uskladjuje od 1. januara, a prema kretanju place u decembru prethodne godine u odnosu na
cijelu prethodnu godinu. U godinama u kojima nije izvrseno uskladjivanje penzije sa punim
rastom placa uskladjivanje se vrsi procentom koji se dobije kada se prosjecna penzija iz
decembra prethodne godine stavi u odnos sa prosjecnom penzijom iz cijele prethodne
godine. Starosna penzija sa svim dodacima kod odredjivanja ne moze iznositi vise od iznosa
prosjecne place isplacene u decembru prethodne godine, uvecane dva puta, uskladjene za
procenat porasta penzija u godini u kojoj se odredjuje starosna penzija. 3. Uskladjivanje
penzija

Starosna penzija uskladjuje se sa procentom do rasta prosjecnih placa na teritoriji Federacije
u godini u kojoj se vrsi uskladjivanje ove penzije na osnovu podataka Zavoda, u skladu sa
raspolozivim sredstvima nosioca osiguranja. Mogucnost uskladjivanja penzija obavezno se
razmatra svaka tri mjeseca, a, kada se steknu uvjeti iz stava 1. ovog clana penzija se
obavezno uskladjuje. Konacno uskladjivanje penzija za prethodnu godinu vrsi se istovremeno
sa usvajanjem godisnjeg obracuna nosioca osiguranja za tu godinu. Procenat konacnog
uskladjivanja penzija zavisi od raspolozivih sredstava u godisnjem obracunu nosioca
osiguranja. 4. Invalidska penzija

Osiguranik, kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti stice pravo na invalidsku penziju:
ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolescu, bez obzira

na duzinu penzijskog staza; ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu,
pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navrsen penzijski staz koji mu pokriva
najmanje jednu trecinu razdoblja od navrsenih najmanje 20 godina zivota do dana nastanka
invalidnosti (u daljem tekstu: radni vijek), racunajuci radni vijek na pune godine.

Osiguranik kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti do navrsene 30. godine zivota stice
pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu,
pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navrsen penzijski staz koji mu pokriva
najmanje jednu trecinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja. Osiguraniku iz
stava 1. ovog clana koji je bio na redovnom skolovanju i takvim skolovanjem stekao visu ili
visoku strucnu spremu, radni vijek se racuna od 22 godine zivota, ako je stekao visu strucnu
spremu, odnosno 25 godina ako je stekao visoku strucnu spremu. Kada se invalidska penzija
odredjuje od place ostvarene u godini u kojoj je nastala invalidnost, penzija se prethodno
uskladjuje, pocev od dana sticanja prava prema kretanju placa u posljednjem mjesecu iz
perioda iz koga su place uzete za utvrdjivanje penzijskog osnova u odnosu na cijeli period iz
koga su place uzete za utvrdjivanje penzijskog osnova.

Invalidska penzija se utvrdjuje od penzijskog osnova koji se utvrdjuje na nacin predvidjen u
cl. 32. do 49. ovog zakona. Kada se invalidska penzija stice sa stazom osiguranja kracim od 15
godina, penzijski osnov se utvrdjuje na osnovu prosjecne place ostvarene za vrijeme
ukupnog trajanja osiguranja. Kada se invalidska penzija stice sa stazom osiguranja kracim od
15 godina, za utvrdjivanje penzijskog osnova ne uzima se placa ostvarena u godini u kojoj se
ostvaruje pravo na invalidsku penziju. Izuzetno od stava 3. ovog clana, placa
ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju uzima se za utvrdjivanje
penzijskog osnova kada se invalidska penzija stice samo na osnovu staza osiguranja
ostvarenog u toj godini. Kada se invalidska penzija ostvaruje sa stazom osiguranja
ostvarenim u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i u godini ostvarivanja prava, za
utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se placa ostvarena u godini koja prethodi godini u kojoj
se ostvaruje pravo, bez obzira na to da li je osiguranik u toj godini ostvario placu, odnosno
naknadu place za najmanje sest mjeseci staza osiguranja.

Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom
bolescu odredjuje se u visini od 85% od penzijskog osnova. Invalidska penzija u slucaju
invalidnosti prouzrokovane bolescu ili povredom van rada odredjuje se od penzijskog osnova
zavisno od duzine penzijskog staza i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stazom. Visina
invalidske penzije ne moze biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski staz.

Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane bolescu ili povredom van rada
odredjuje se u procentu od penzijskog osnova, zavisno od duzine

penzijskog staza i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stazom i iznosi

Invalidska penzija ne moze biti veca od 85% od penzijskog osnova.

Kod odredjivanja visine invalidske penzije iz clana 56. ovog zakona osiguraniku koji je bio na
redovnom skolovanju i takvim skolovanjem stekao visu ili visoku spremu radni vijek racuna
se od navrsene 22, (visa sprema), odnosno 25. (visoka sprema) godine zivota, pa do nastanka
invalidnosti. Kod odredjivanja visine invalidske penzije osiguraniku koji je poslije navrsene
20. godine zivota bio na odsluzenju odnosno dosluzenju vojnog roka to vrijeme ne racuna se
u radni vijek.

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelomicno povredom na radu ili
profesionalnom bolescu, a djelomicno bolescu ili povredom van rada invalidska penzija
odredjuje se kao jedna penzija, koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske penzije
obracunate za slucaj povrede na radu ili profesionalne bolesti i od srazmjernog dijela
invalidske penzije obracunate za slucaj bolesti ili povrede van rada, tako sto se prethodno
odredi iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom bolescu i iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je
ukupna invalidnost prouzrokovana bolescu ili povredom van rada. Od svakog tako
obracunatog iznosa uzima se dio u procentu koji odgovara uticaju pojedinih uzroka
invalidnosti na ukupnu invalidnost. Zbir tako dobivenih iznosa cini invalidsku penziju, koja ne
moze iznositi vise od 85 % od penzijskog osnova.

Licima iz cl. 14. i 15. ovog zakona pripada invalidska penzija u visini najnize penzije utvrdjene
ovim zakonom. Licima iz stava 1. ovog clana koja su istovremeno osigurana po drugom
osnovu kao osnov za odredjivanje invalidske penzije uzima se placa, odnosno osnovica za

placanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prije dobivanja svojstva osiguranog
lica iz cl. 14. i 15. ovog zakona, ako je to za njih povoljnije. 5. Porodicna penzija

Porodicnu penziju mogu ostvariti clanovi porodice : bracni drug; djeca rodjena u braku, van
braka, usvojena, pastorcad koju je osiguranik izdrzavao, unucad i druga djeca bez roditelja
koju je osiguranik izdrzavao do svoje smrti. Porodicnu penziju moze ostvariti i bracni drug iz
razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrdjeno pravo na izdrzavanje.

Clanovi porodice sticu pravo na porodicnu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan
od uvjeta: ispunio uvjete za starosnu penziju; po osnovu ostvarenog staza stekao uvjete za
invalidsku penziju; bio korisnik starosne ili invalidske penzije. Ako je smrt osiguranika nastala
kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, clanovi porodice sticu pravo na
porodicnu penziju bez obzira na duzinu penzijskog staza osiguranika.

Udovica stice pravo na porodicnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta: 1. ako je do smrti
bracnog druga navrsila 45 godina zivota; 2. ako je do smrti bracnog druga ili u roku od jedne
godine od dana smrti bracnog druga postala potpuno nesposobna za privredjivanje; 3. ako je
poslije smrti bracnog druga ostalo jedno ili vise djece koja imaju pravo na porodicnu penziju
po tom bracnom drugu, a udovica vrsi roditeljske duznosti prema toj djeci. Udovica koja u
toku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposobna za privredjivanje zadrzava
pravo na porodicnu penziju, dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja u toku trajanja
prava na porodicnu penziju stecenog pod uvjetima iz stava 1. tac. 2. i 3. ovog clana navrsi 45
godina zivota zadrzava trajno pravo na porodicnu penziju.

Pravo na porodicnu penziju ima udovica i kad je dijete osiguranika rodjeno 300 dana poslije
njegove smrti, s tim sto ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika.

Udovac stice pravo na porodicnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta: 1. ako je do smrti
bracnog druga navrsio 60 godina zivota; 2. ako je do smrti bracnog druga ili u roku od jedne
godine od dana smrti bracnog druga postao potpuno nesposoban za privredjivanje; 3. ako je
poslije smrti bracnog druga ostalo jedno ili vise djece koja imaju pravo na porodicnu penziju
po tom bracnom drugu, a udovac vrsi roditeljske duznosti prema toj djeci. Udovac koji u toku
trajanja prava na porodicnu penziju po tom osnovu postane potpuno nesposoban za
privredjivanje zadrzava pravo na porodicnu penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovac
koji u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog pod uvjetima iz stava 1. tac. 2. i
3.ovog clana navsi 60 godina zivota zadrzava trajno pravo na porodicnu penziju.

Dijete stice pravo na porodicnu penziju i moze to pravo koristiti do navrsenih 15 godina
zivota. Dijete starije od 15 godina zivota zadrzava, odnosno stice pravo na porodicnu penziju
ako je na redovnom skolovanju. Pravo na porodicnu penziju pripada za vrijeme trajanja
redovnog skolovanja, a najkasnije do navrsenih 25 godina zivota. Ako je redovno skolovanje
prekinuto zbog ucesca u odbrani Bosne i Hercegovine, pravo na porodicnu penziju moze se
steci odnosno koristiti i nakon godina iz stava 2. ovog clana onoliko vremena koliko je dijete
zbog ucesca u odbrani Bosne i Hercegovine izgubilo na redovnom skolovanju. Ne smatra se
redovnim skolovanjem ako dijete nastavi skolovanje u skoli istog ranga koju je vec zavrsilo.

Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan zivot i rad do navrsenih godina
zivota do kojih se djeci osigurava pravo na porodicnu penziju ima pravo na porodicnu penziju
za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje. Dijete kod koga nastane potpuna i trajna
nesposobnost za samostalan zivot i rad poslije navrsenja godina zivota do kojih se djeci
osigurava pravo na porodicnu penziju, a prije smrti osiguranika, stice pravo na porodicnu
penziju ako ga je osiguranik izdrzavao do svoje smrti.

Clanovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije sticu pravo na porodicnu penziju
pod uvjetima kao i clanovi porodice osiguranika
.

Clanovi porodice stranog drzavljanina osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske
penzije koji stalno borave u inozemstvu, mogu steci pravo na porodicnu penziju po ovom
zakonu, ako drzava u kojoj oni stalno borave priznaje to pravo drzavljanima Federacije,
odnosno ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno.

Porodicna penzija se odredjuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala
u momentu smrti, odnosno od penzije koja je korisniku penzije pripadala u momentu smrti.
Visina porodicne penzije odredjuje se od iznosa penzije iz stava 1. ovog clana, zavisno od
broja clanova porodice koji imaju pravo na tu penziju i iznosi: za jednog clana 70%, za dva
clana 80%, za tri clana 90%,za cetiri i vise clanova porodice 100 % od osnova.

Ako pravo na porodicnu penziju imaju razvedeni bracni drug i bracni drug iz novog braka
osiguranika, odnosno korisnika penzije, odredjuje se jedna porodicna penzija u visini koja
pripada jednom clanu porodice. Ta penzija se dijeli na jednake dijelove. Ako nekom od
korisnika porodicne penzije prestane pravo na penziju ili mu bude obustavljena isplata

porodicne penzije, preostalim korisnicima penzije odredjuje se novi iznos porodicne penzije.
Ako neki od korisnika porodicne penzije zivi odvojeno, porodicna penzija dijeli se na jednake
dijelove svim korisnicima porodicne penzije.

Odredbe ovog zakona o uskladjivanju starosne penzije primjenjuju se i na invalidsku i
porodicnu penziju. 6. Zajamcena penzija i najniza penzija

Osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju u visini od 85% od penzijskog osnova i
osiguranicima koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane
povredom na radu ili profesionalnom bolescu osigurava se zajamcena penzija koja ne moze
biti manja od 80% od prosjecne penzije isplacene u decembru prethodne godine, uskladjene
za procenat porasta penzija u godini u kojoj se isplacuje zajamcena penzija. Osiguranicima
koji nisu obuhvaceni stavom 1. ovog clana i korisnicima porodicne penzije ovih osiguranika
osigurava se najnizi iznos penzije koji ne moze biti manji od 60% od prosjecne penzije
isplacene u decembru prethodne godine, uskladjene za procenat porasta penzija u godini u
kojoj se isplacuje najnizi iznos penzije. Odredbe st. 1. i 2. ovog clana ne odnose se na
osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po medjunarodnim ugovorima. 7.
Prava invalida II kategorije invalidnosti

Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporedjen na
drugo odgovarajuce radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuce zaposlenje,
prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuce novcane naknade u vezi
s koristenjem tih prava. Prava iz stava 1. ovog clana osiguranik ostvaruje u preduzecu i u
drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca.

Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo na: 1. rasporedjivanje ili
zaposlenje na drugom odgovarajucem poslu; 2. prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju do
navrsene 55. godine zivota.

Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo na naknadu: 1. place od
dana nastanka invalidnosti do dana rasporedj ivanja ili zaposljavanja na drugom
odgovarajucem poslu, odnosno do upucivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju; 2.
place za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije; 3. place od dana zavrsene
prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije do dana rasporedjivanja, odnosno zaposljavanja na
drugom odgovarajucem poslu; 4. zbog manje place na drugom odgovarajucem poslu.

Osnov za odredjivanje naknade place iz clana 75. tac. 1. do 3. ovog zakona predstavlja placa
odnosno naknada place koju je osiguranik ostvario u posljednjoj godini osiguranja koja
prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost. Naknada place iz stava 1. ovog clana uskladjuje
se u toku godine, u skladu sa ovim zakonom.

Naknada place iz clana 75. tac. 1. do 3. ovog zakona ne moze biti niza od 30% od prosjecne
place svih zaposlenih na teritoriji Fedracije u prethodnom tromjesecju na osnovu podataka
Zavoda.

Naknada place iz clana 75. tacka 4. ovog zakona odredjuje se u visini razlike izmedju
valorizirane prosjecne mjesecne place koju je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja
prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost i prosjecne mjesecne place koju on ostvaruje na
drugom poslu na koji je nakon toga rasporedj en odnosno zaposlen. Ako osiguranik u godini
osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, nije ostvario placu nego
naknadu place prema propisima o zdravstvenom osiguranju, naknada se odredjuje tako da
se uzme iznos prosjecne mjesecne place koji se utvrdjuje na osnovu place ostvarene u
kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena sprijecenost za rad,
preracunata koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim za tu godinu. Ako posljednja godina
osiguranja iz stava 1. ovog clana nije godina koja neposredno prethodi godini u kojoj je
nastala invalidnost, vec neka ranija godina, place iz te godine dovode se valorizacijom na
nivo place u godini koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost.

Visinu naknade place iz clana 75. tac. 1. do 3. ovog zakona utvrdjuje preduzece, drugo
pravno lice, odnosno poslodavac, u skladu sa ovim zakonom. Naknada place iz clana 75. tac.
1., do 4. ovog zakona uskladjuje se sa kretanjem prosjecne place u preduzecu, odnosno
drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca u godini u kojoj se naknada place ostvaruje.

Licima iz cl. 14. i 15. ovog zakona kao osnov za utvrdjivanje naknade iz clana 75. ovog zakona
uzima se prosjecna placa u Federaciji u prethodnoj godini prema podacima Zavoda.

Pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, pravo na rasporedjivanje na drugo
odgovarajuce radno mjesto i pravo na naknade iz clana 75. tac. 1. do 4. ovog zakona,
osiguranik ostvaruje u preduzecu i drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca kod koga
je radio u vrijeme nastanka invalidnosti.
IV PENZIJSKI STAZ

Penzijski staz, u smislu ovog zakona, na osnovu koga se sticu i ostvaruju prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, obuhvaca: 1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na
snagu ovog zakona koje se racuna u staz osiguranja po odredbama cl. 83. do 93. i poseban
staz iz clana 94. ovog zakona; 2. vrijeme navrseno do stupanja na snagu ovog zakona koje se
racuna u penzijski staz po propisima koji su vazili do stupanja na snagu ovog zakona, ako
ovim zakonom nije drugacije odredjeno. Penzijski staz ostvaren u bivsim republikama
Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje
vojnih osiguranika do 6. marta 1992. godine uzet ce se u obzir drzavljanima Bosne i
Hercegovine na teritoriji Federacije za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, a penzija ce se odrediti prema stazu ostvarenom u Federaciji, ako
medjunarodnim ugovorom nije drugacije uredjeno, odnosno na osnovu reciprociteta.
Osiguranik iz stava 2. ovogclana koji samoprema stazu ostvarenom u Federaciji ne ispunjava
uvjete za sticanje prava na penziju prilikom odredjivanja penzije smatrat ce se da ispunjava
minimalne uvjete utvrdjene ovim zakonom i prema tim uvjetima utvrdit ce se visina penzije.
Staz osiguranja kod razlicitih nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i
Republici Srpskoj priznavat ce se u skladu sa ugovorom zakljucenim izmedju navedenih
subjekata. Pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja pripadaju
osiguraniku na osnovu penzijskog staza, u staz osiguranja se uracunava samo vrijeme za koje
je uplacen doprinos. Lica iz cl. 14. i 15. ovog zakona mogu ostvariti prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja pod uvjetom da su uplaceni doprinosi prije nastanka osiguranog
slucaja. 1. Staz osiguranja koji se racuna sa efektivnim trajanjem

U staz osiguranja sa efektivnim trajanjem (u daljem tekstu: staz osiguranja) racuna se vrijeme
koje je osiguranik iz cl. 8. do 12. ovog zakona proveo poslije navrsene 15te godine zivota u
radnom odnosu odnosno na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran na penzijsko i
invalidsko osiguranje i osigurano lice iz clana 13.ovog zakona.

U staz osiguranja racuna se vrijeme provedeno u radnom odnosu s punim radnim
vremenom. Pod punim radnim vremenom iz stava 1. ovog clana podrazumijeva se i vrijeme
koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skracenim radnim vremenom koje se, u smislu
propisa o radu, smatra punim radnim vremenom. U staz osiguranja racuna se i vrijeme
provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slucajeva iz stava 2. ovog
clana, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine
godine, obracunatog na puno radno vrijeme, u skladu sa propisima o radnim odnosima.
Odredbe st. 1. i 2. ovog clana pimjenjuju se i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili vise
radnih odnosa.

U staz osiguranja racuna se vrijeme koje je osiguranik proveo: 1. na bolovanju po prestanku
radnog odnosa ili drugog rada po osnovu koga je bio osiguran, ako je za to vrijeme primao
naknadu place; 2. na profesionalnoj rehabilitaciji, na prekvalifikaciji odnosno dokvalifikaciji.

U staz osiguranja, pod uvjetom iz clana 82. stav 5. ovog zakona, racuna se vrijeme koje je u
toku trajanja radnog odnosa osiguranik proveo: 1. na odsustvu bez naknade place najvise do
30 dana u jednoj kalendarskoj godini; 2. za vrijeme udaljenja sa rada (suspenzija) najvise do
30 dana, ako je zbog izrecene disciplinske mjere prestao radni odnos; 3. u pritvoru najvise do
30 dana, osim ako je krivicni postupak bio pravosnaznom odlukom obustavljen ili ako je
osiguranik bio oslobodjen optuzbe ili optuzba bila odbijena, ali ne zbog nenadleznosti suda;
4. na izdrzavanju kazne zatvora najvise do 30 dana.

Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnoscu u staz osiguranja racuna se vrijeme
cekanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, i vrijeme cekanja na odgovarajuce
zaposlenje, dok prima odgovarajucu naknadu. U staz osiguranja racuna se vrijeme osiguranja
iz clana 13. ovog zakona.

U staz osiguranja racuna se vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno
osiguranje za koje je vrijeme uplacen doprinos. 2. Staz osiguranja sa uvecanim trajanjem

Osiguranicima koji rade na narocito teskim i za zdravlje stetnim radnim mjestima na kojima
poslije navrsenja odredjenih godina zivota ne mogu uspjesno da obavljaju svoju
profesionalnu djelatnost, staz osiguranja racuna se sa uvecanim trajanjem. Stepen uvecanja
staza osiguranja zavisi od tezine i stetnosti rada odnosno od prirode posla, a stepen uvecanja
staza osiguranja moze iznositi najvise 50%.

Kao radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, mogu se
utvrditi radna mjesta na kojima se sticu slijedeci uvjeti: 1. da u vezi s obavljanjem poslova na
radnom mjestu postoje znatniji stetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost
radnika, i pored toga sto su primijenjene sve opce i posebne mjere zastite na radu, u skladu
sa propisima o zastiti na radu, kao i druge mjere koje mogu uticati na otklanjanje i
smanjivanje stetnih uticaja; 2. da se poslovi na radnom mjestu pod teskim i za zdravlje
stetnim uvjetima obavljaju neposredno pored izvora stetnih uticaja neprekidno u toku
procesa rada; 3. da poslove na radnom mjestu pod okolnostima iz tac. 1. i 2. ovog stava
obavlja isti radnik u toku punog radnog vremena, uzimajuci kao puno radno vrijeme i radno
vrijeme krace od 42 sata sedmicno, odredjeno za pojedine poslove zbog posebnih uvjeta
rada, u skladu sa propisima i opcim aktom preduzeca i drugog pravnog lica. Kao radna mjesta
na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, zato sto je vijek vrsenja
profesionalne djelatnosti ogranicen navrsenjem odredjenih godina zivota, mogu se utvrditi
radna mjesta u onim zanimanjima u kojima zbog prirode i tezine posla, fizioloske funkcije
organizma opadaju u toj mjeri da radniku onemogucavaju dalje uspjesno vrsenje iste
profesionalne djelatnosti.

Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom trajanju i stepen uvecanja
staza osiguranja utvrdjuje Vlada Federacije, na prijedlog: 1. Federalnog ministra odbrane za
vojne osiguranike; 2. Federalnog ministra unutrasnjih poslova za zaposlene u Federalnom
ministarstvu unutrasnjih poslova; 3. Federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj
policiji i kaznenopopravnim ustanovama. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u
uvecanom trajanju i stepen uvecanja staza osiguranja za zaposlene u kantonalnom
ministarstvu unutrasnjih poslova, utvrdjuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra
unutras njih poslova.

Radna mjesta iz clana 90. ovog zakona na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim
trajanjem, postupak za njihovo utvrdjivanje, stepen uvecanja staza osiguranja na tim radnim
mjestima, kao i obim odgovarajuceg snizavanja starosne granice utvrdjuje nosilac osiguranja.
Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem utvrdjuju se po
prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih i naucnih organizacija, i uz
saglasnost Ministarstva. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim
trajanjem podlijezu reviziji, na nacin i po postupku po kojima se utvrdjuju radna mjesta na
kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem. Revizija se obavlja najkasnije u roku
od pet godina od dana utvrdjivanja tih radnih mjesta. Blizi propis o utvrdjivanju radnih
mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom trajanju donijet ce nosioci
osiguranja, najkasnije u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Osiguranicima iz clana 84. stav 2. ovog zakona koji rade na radnim mjestima na kojima se
staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem staz osiguranja uvecava se samo za ono
vrijeme koje su efektivno proveli na radu. 3. Poseban staz

Licima koja su uzela ucesce u pripremama za odbranu Bosne i Hercegovine, odnosno koja su
uzela ucesce u odbrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije Republike Bosne i
Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijeca obrane i organa unutrasnjih poslova, saglasno
propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staz, kao
poseban staz u dvostrukom trajanju, racuna se vrijeme koje su proveli u pripremama za
odbranu odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 30. aprila 1991. godine do 22.
decembra 1995. godine. Vlada Federacije ce, na prijedlog federalnog ministra odbrane u
roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o kriterijima,
nacinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se vrijeme iz stava 1.
ovog clana priznaje u penzijski staz kao poseban staz.

Licima iz clana 94. ovog zakona koja su pravosnaznom presudom osudjena zbog kivicnog
djela ratnog zlocina poseban staz iz clana 94. ovog zakona ne racuna se u penzijski staz.
V OSTVARIVANJE, KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA

Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pokrece se na zahtjev
osiguranika. Postupak za ostvarivanje prava na porodicnu penziju pokrece se na zahtjev
clana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava. Postupak za ostvarivanje prava
iz st. 1. i 2. ovog clana pokrece sei na zahtjev lica koje smatra da ispunjava uvjete za
ostvarivanje prava. Postupak za ocjenu radne sposobnosti po osnovu invalidnosti pokrece se
na zahtjev osiguranika.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja se osiguravaju u preduzecu drugom pravnom
licu, odnosno kod poslodavca, ostvaruju se u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima i
opcim aktima preduzeca i drugog pravnog lica.

Kada je za rjesavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi
invalidnost i potpunu nesposobnost za privredjivanje, nosilac osiguranja donosi rjesenje o
pravima po osnovu tih cinjenica utvrdjenih na osnovu nalaza, ocjene i misljenja strucnog
organa za ocjenjivanje radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju (u daljem
tekstu: strucni organ). Nalaz, ocjena i misljenje strucnog organa obavezno podlijezu kontroli,
pri cemu se nalaz, ocjena i misljenja mogu potvrditi, odnosno preinaciti. Nosilac osiguranja
uredjuje postupak za utvrdjivanje cinjenica iz stava 1. ovog clana, odredjuje strucni organ za
davanje odnosno kontrolu nalaza, ocjene i misljenja, kao i nacin rada tog organa.

Protiv rjesenja nosioca osiguranja donesenog u prvostepenom postupku osiguranik i korisnik
penzije, odnosno clan porodice osiguranika , odnosno korisnika penzije, moze podnijeti zalbu
drugostepenom organu nosioca osiguranja. Na osnovu konacnog rjesenja nosilac osiguranja
preduzece i drugo pravno lice, poslodavac, odnosno nosioc osiguranja, osiguraniku osigurava
ostvarivanje odgovarajuceg prava. Preduzece i drugo pravno lice, odnosno poslodavac duzni
su, na osnovu konacnog rjesenja nosioca osiguranja o pravu na raspored na drugo
odgovarajuce radno mjesto osiguranika rasporediti na radno mjesto, u skladu sa clanom 28.
stav 2. ovog zakona.

Pravosnazno rjesenje o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja moze se
izmijeniti novim rjesenjem, ako je pravosnaznim rjesenjem povrijedjen zakon na stetu
korisnika prava. Pravo po novom rjesenju iz stava 1. ovog clana pripada od dana kada su
ispunjeni uvjeti za sticanje prava, ali najduze sest mjeseci unazad od dana donosenja tog
rjesenja. Rjesenje kojim je priznato pravo na penziju, odnosno novcanu naknadu, izvrsno je
danom donosenja.

U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se zastita
prava osiguranika i korisnika prava u okviru nosioca osiguranja, u skladu sa ovim zakonom,
kao i sudska zastita.

U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja osiguranik
ostvaruje u preduzecu i u drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca, u smislu clana 81.
ovog zakona, osiguranicima se osigurava zastita prava, pod uvjetima i na nacin koji su
utvrdjeni u preduzecu i u drugom pravnom licu odnosno kod poslodavca, u skladu sa ovim
zakonom.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sticu se i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta
propisanih ovim zakonom, s tim sto se pravo na penziju moze ostvariti samo poslije
prestanka osiguranja.

Penzija se isplacuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev
podnijet u roku od sest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku
tog roka, od dana podnosenja zahtjeva i za sest mjeseci unazad. Dospjela novcana primanja
proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od
sest mjeseci, od dana dospjelosti.

Pravo na rasporedjivanje na drugo odgovarajuce radno mjesto, odnosno pravo na
odgovarajuce zaposlenje, sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, i pravo na
odgovarajucu naknadu place u vezi sa koristenjem ovih prava pripada od dana nastanka
invalidnosti.

Penzija i naknada place od dana nastanka invalidnosti do dana rasporedjivanja ili
zaposljavanja na drugom odgovarajucem radnom mjestu, odnosno do upucivanja na
prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju i za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije,
odredjuju se u mjesecnom iznosu i dospijevaju za isplatu unazad posljednjeg dana
kalendarskog mjeseca. Naknada place zbog manje place na drugom odgovarajucem radnom
mjestu odredjuje se u mjesecnom iznosu i dospijeva za isplatu zajedno sa placom, a isplacuje
je preduzece i drugo pravno lice odnosno poslodavac. Korisniku prava na naknadu place,
odnosno novcanu naknadu, koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na pregled
radi ponovnog utvrdjivanja stanja invalidnosti obustavlja se isplata naknade place odnosno
novcane naknade za vrijeme od dana odredjenog za pregled do dana odazivanja na poziv za
pregled. Obustavljeni iznos naknade place iz stava 1. ovog clana, isplacuje se naknadno
korisniku prava, ako se na ponovnom pregledu utvrdi da nije doslo do promjene utvrdjenog
stanja. Ako je doslo do promjene utvrdjnog stanja, koja povlaci gubitak prava u skladu sa

ovim zakonom, obustavljeni iznos naknade place isplacuje se samo do dana nastale
promjene.

Penzija se isplacuje stranom drzavljaninu koji se iseli na stalan boravak u inozemstvo, ako sa
odnosnom drzavom postoji medjunarodni ugovor, odnosno sporazum o placanju ovih pri
manja u inozemstvu ili ako ta drzava priznaje takvo pravo drzavljanima Federacije. Penzija se
isplacuje drzavljaninu Federacije u inozemstvo, ako takva obaveza postoji po
medjunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po medjunarodnom ugovoru, nosilac
osiguranja moze odobriti isplatu, ako iz porodicnih i zdravstvenih razloga drzavljanin
Federacije odlazi na stalan boravak u inozemstvo.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrcu korisnika prava, s tim sto se
penzija isplacuje za cijeli mjesec u kome je korisnik penzije umro. Prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja prestaju ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih
prava. Prava iz stava 2. ovog clana prestaju prvog dana narednog mjeseca od dana
donosenja rjesenja o prestanku prava iz st. 1. i 2. ovog clana.

godina zivota, odnosno udovac mladji od 60 godina zivota, stupanjem u novi brak gubi pravo
na porodicnu penziju, osim ako je to pravo steceno ili je postojalo zbog potpune
nesposobnosti za privredjivanje. Udovici odnosno udovcu koji stupanjem u novi brak izgube
pravo na porodicnu penziju, a po bracnom drugu iz novog braka ne steknu pravo na
porodicnu penziju, uspostavlja se pravo na raniju porodicnu penziju, ako: 1. danom
prestanka novog braka ima jos djece iz prvog braka koja imaju pravo na porodicnu penziju; 2.
su ispunjeni uvjeti pod kojim udovica odnosno udovac, s obzirom na godine zivota, imaju
pravo na porodicnu penziju.

Ako se dijete koje ima pravo na porodicnu penziju za vrijeme redovnog skolovanja nalazi na
odsluzenju odnosno dosluzenju vojnog roka, penzija mu se za to vrijeme ne isplacuje. Udovici
odnosno udovcu koji su stekli pravo na porodicnu penziju pod uvjetima iz clana 62. stav 1.
tacka 3. i clana 64. stav 1. tacka 3. ovog zakona penzija se isplacuje i za vrijeme dok se dijete
nalazi na odsluzenju odnosno dosluzenju vojnog roka.

Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnoscu koji je stekao pravo na odgovarajuce
zaposlenje sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije gubi pravo na odgovarajucu
novcanu naknadu ako bez opravdanog razloga: 1. ne stupi na prekvalifikaciju odnosno
dokvalifikaciju ili prekine zapocetu prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju; 2. odbije da radi
na odgovarajucem radnom mjestu koje mu je osigurano.

Prava stecena po osnovu invalidnosti traju dok postoji to stanje. Ako u slucaju iz stava 1.
ovog clana nastupe promjene uslijed kojih se utvrdjeno pravo gubi li mijenja, odnosno stice
neko drugo pravo, pravo se gubi ili mijenja od dana nastale promjene, koju utvrdjuje strucni
organ iz clana 98. ovog zakona. Rjesenje o pravu iz stava 2. ovog clana donosi nosilac
osiguranja.

Ako osiguranik, odnosno korisnik penzije ispuni uvjete za sticanje prava na dvije ili vise
penzija po ovom zakonu, moze koristiti samo jednu penziju, po vlastitom izboru.

Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navrsenja 40 godina penzijskog staza, odnosno
65 godina zivota i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja
djelatnost iz clana 11. tac. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplacuje za to vrijeme, a najduze
do navrsenja 40 godina penzijskog staza, odnosno 65 godina zivota. Korisniku porodicne
penzije koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja djelatnost iz clana 11. tac. 1. i 2. ovog
zakona penzija se ne isplacuje. Osiguraniku iz stava 1. ovogclana, na njegov zahtjev, penzija
ce se ponovo odrediti prema novonavrsenom penzijskom stazu i ponovnim odredjivanjem
penzijskog osnova uzimajuci u obzir i nove place, odnosno osnovice osiguranja, a penzija ce
se odrediti pod uvjetima utvrdjenim ovim zakonom.

U slucaju izdrzavanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivicnog djela protiv ustavnog poretka
Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, covjecnosti i medjunarodnog prava,
clanovima porodice osudjenog lica vrsi se isplata penzije do visine porodicne penzije koja im
pripada u skladu sa ovim zakonom.

Prava stecena po ovom zakonu prestaju kada u toku koristenja prava prestanu da postoje
uvjeti za sticanje i ostvarivanje prava, u slucajevima i pod uvjetima koji su utvrdjeni ovim
zakonom.
VI OSIGURAVANJE SREDSTAVA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

Sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja
osiguravaju se iz doprinosa, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje
svojom djelatnoscu ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda. Najmanji iznos sredstava
potrebnih za rad nosioca osiguranja utvrdit ce Vlada Federacije.

Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su: 1. doprinos iz place i drugih primanja
osiguranika; 2. doprinos na isplacenu placu na teret poslodavca; 3. dodatni doprinos za staz
osiguranja koji se racuna sa uvecanim trajanjem. Stope doprinosa iz stava 1. ovog clana
utvrdjuju se proporcionalno za sve osiguranike za isti obim prava. Stope doprinosa iz stava 1.
ovog clana utvrdjuju nosioci osiguranja u istoj visini. Na stope doprinosa saglasnost daje
Vlada Federacije.

Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. stav 1. tacka 1. su
osiguranici iz cl. 8. do 12., clana 13. stav 1. tacka 1., clana 14. stav 1. tacka 4. i clana 17. ovog
zakona. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. stav 1. tacka 2.
ovog zakona su poslodavci na ciji teret je isplacena placa odnosno naknada place. Obveznici
doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. stav 1. tacka 3. ovog zakona su
poslodavci za zaposlenike koji rade na radnim mjestima na kojima se staz osiguranja racuna
sa uvecanim trajanjem. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118.
stav 1. tac. 1. i 2. ovog zakona za osiguranike koji primaju naknadu place za vrijeme
sprijecenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju je nadlezna organizacija
zdravstvenog osiguranja. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana
118. stav 1. tac. 1. i 2. ovog zakona za osiguranike iz clana 13. stav 1. tacka 2. ovog zakona je
organizacija za zaposljavanje.

Osnovica za obracun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je: 1. za osiguranike iz
clana 8. stav 1. tacka 1. i clana 10. stav 1. tacka 1. ovog zakona, bruto placa zaposlenika,
odnosno osnov od kojeg se odredjuje novcana naknada za vrijeme sprijecenosti za rad po
propisima o zdravstvenom osiguranju; 2. za osiguranike iz clana 8. tac. 5. i 8. ovog zakona,
bruto placa, odnosno naknada za obavljanje te funkcije; 3. za osiguranike iz clana 8. tac. 6. i
7. ovog zakona, bruto placa koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji; 4. za osiguranike
iz cl. 9. i 10. ovog zakona je najmanje prosjecna bruto placa u Federaciji, a najvise tri
prosjecne bruto place u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda; 5. za
osiguranike iz clana 11. tac. 1. i 2. ovog zakona, bruto placa osiguranika, a ne moze biti niza
od prosjecne mjesecne bruto place u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku
Zavoda; 6. za osiguranike iz clana 11. tacka 3. ovog zakona, bruto osnov od koga je odredjena
novcana naknada; 7. za osiguranike iz clana 11. tacka 4. ovog zakona, bruto primanja
osiguranika, a ne mogu biti niza od prosjecne bruto place u Federaciji, prema posljednjem
poznatom podatku Zavoda; 8. za osiguranike iz clana 12. ovog zakona najmanje prosjecna
brutoplaca u Federaciji, a najvise tri prosjecne bruto place u Federaciji, prema posljednjem
poznatom podatku Zavoda; 9. za osiguranike iz cl. 14. i 15. ovog zakona, doprinos u fiksnom
iznosu koji utvrdjuje nosilac osiguranja; 10. za osiguranike iz clana 17. ovog zakona, najmanje
prosjecna bruto placa u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda. Najnizu
osnovicu za obracun doprinosa utvrdjuju nosioci osiguranja, uz saglasnost Vlade Federacije

. Za osiguranike iz clana 8., clana 10. stav 1. tacka 1., clana 11. tac. 3. i 4., clana 13. i clana 14.
stav 1. tac. 1. i 8. ovog zakona obracun, obustavu i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje vrsi isplatilac place, odnosno novcane naknade. Osiguranici iz clana 9., clana 10.
stav 1. tac. 2. i 3., clana 11. tacka 1., clana 12. i clana 17. ovog zakona su obveznici uplate
doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za sebe

. Obveznici obracuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana
u odredjenim okolnostima su: 1. za lica iz clana 14. stav 1. tacka 2. ovog zakona obrazovno
odgojne ustanove; 2. za lica iz clana 14. stav 1. tacka 3. ovog zakona poslodavci kod kojih
rade; 3. za lica iz clana 14. stav 1. tacka 5. ovog zakona omladinske zadruge; 4. za lica iz clana
14. stav 1. tacka 6. ovog zakona investitori radova; 5. za lica iz clana 14. stav 1. tacka 7. ovog
zakona organizatori sportskih takmicenja; 6. za lica iz clana 14. stav 1. tacka 9. ovog zakona
preduzeca i druga pravna lica kod kojih se nalaze na strucnom osposobljavanju; 7. za lica iz
clana 14. stav 1. tacka 10. ovog zakona kazneno popravne ustanove; 8. za lica iz clana 15.
ovog zakona preduzeca i druga pravna lica koja ih pozivaju.

Obveznici uplate doprinosa iz clana 121. stav 1. obracun, obustavu i uplatu doprinosa za
penzijsko i invalidsko osiguranje vrse mjesecno, odnosno prilikom
svake isplate place i drugih primanja. Obveznici uplate doprinosa iz clana 121. stav 2. i clana
122. ovog zakona duzni su uplatiti doprinos do 15tog u mjesecu za protekli mjesec. Na iznose
doprinosa koji nisu placeni u rokovima iz st. 1. i 2. ovog clana placa se kamata prema vazecim
propisima o zateznoj kamati u Federaciji. Ustanova preko koje obveznici uplate doprinosa iz
st. 1. i 2. ovog clana obavljaju platni promet nece dozvoliti isplatu place i drugih primanja
prije nego, uz redovne place i primanja, ne budu uplaceni doprinosi za penzijsko i invalidsko
osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.

Ukoliko u trenutku utvrdjenja zaostale obaveze ne postoji pravno lice koje je bilo obveznik
obracuna i uplate doprinosa u trenutku nastanka obaveze uplate doprinosa, utvrdjenu
zaostalu obavezu izmirit ce pravni sljednik ili osnivac obveznika obracuna i uplate doprinosa,
odnosno pravnog sljednika, ili vlasnik obveznika, odnosno pravnog sljednika. Ukoliko ne
postoje lica iz stava 1. ovog clana, utvrdjene zaostale obaveze moze izmiriti i sam osiguranik.

Nosilac osiguranja izdvaja sredstva u stalnu rezervu dok ne dostigne iznos od 10% planiranih
prihoda za tekucu godinu. Sredstva rezerve iz stava 1. ovog clana koriste se za odrzavanje
likvidnosti nosioca osiguranja

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika vode se na podracunu
nosioca osiguranja i penzije vojnih osiguranika se isplacuju sa tog racuna. Maticnu evidenciju
vojnih osiguranika nosilac osiguranja vodi odvojeno od ostalih osiguranika

Poslove obracuna i naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje osiguranika iz clana
11. tac. 1. i 2. ovog zakona, zemljoradnika i drugih osiguranika koji su sami obveznici uplate
doprinosa vrsi nosilac osiguranja

U cilju kontrole pravilnosti obracuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje,
nosilac osiguranja obavlja poslove finansijskog nadzora i poslove ekonomsko finansijske
revizije uplate doprinosa kod obveznika uplate doprinosa i vrsi uvid u evidencije naplate i
rasporeda uplacenih doprinosa kod Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine.
Nosilac osiguranja i obveznik uplate doprinosa mogu u toku upravnog postupka, kojim se
utvrdjuje visina i iznos uplate doprinosa zakljuciti poravnanje, potpuno ili u pojedinim
spornim tackama, o cemu sacinjavaju zapisnik. Nosilac osiguranja moze smanjiti dug po
osnovu kamata i pristati na obracun i uplatu duga u duzem roku, ali ne duzem od sest
mjeseci. Zapisnik o zakljucenom poravnanju iz stava 2. ovog clana ima snagu rjesenja
donijetog u upravnom postupku

Utvrdjena dugovanja za koja nije sacinjen zapisnik o poravnanju iz clana 128. stav 4. realizuju
se tako sto se obvezniku uplate doprinosa rjesenjem nalaze obaveza da uplati doprinos i rok
u kome se ta obaveza treba izvrsiti. Zalba na rjesenje kojim se nalaze uplata doprinosa ne
odlaze izvrsenje rjesenja i rjesenje je izvrsna isprava u postupku izvrsenja radi naplate
novcanih potrazivanja

. Finansijski plan i godisnji obracun nosioca osiguranja se donose u skladu sa propisima o
budzetima Federacije. Nosilac osiguranja donosi opci akt o postupku i nacinu donosenja
finansijskog plana i godisnjeg obracuna iz stava 1. ovog clana

Finansijski plan i godisnji obracun nosioca osiguranja objavljuju se u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH".
VII KAZNENE ODREDBE

. Novcanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit ce se za prekrsaj preduzece, odnosno
drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako: 1. osiguraniku, protivno odredbama ovog

zakona, uskrati ili ogranici prava koja mu pripadaju; 2. omoguci koristenje prava licu kome ne
pripada pravo po ovom zakonu ili mu ne pripada u tom obimu; 3. uskrati davanje podataka
koje je obavezan da dâ ili da netacne podatke i obavjestenja o osiguraniku; 4. ne podnese
prijavu o osiguranju ili je podnese nakon propisanog roka ili podnese prijavu s netacnim
podacima. Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice u preduzecu,
odnosno u drugom pravnom licu, odnosno poslodavac, novcanom kaznom od 50,00 do
500,00 KM. Ako lice koje je obavezno da samo za sebe podnese prijavu o osiguranju tu
prijavu ne podnese ili je podnese nakon propisanog roka, kaznit ce se novcanom kaznom od
50,00 do 500,00 KM.

. Novcanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit ce se za prekrsaj preduzece, odnosno
drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako: 1. ne uplacuje doprinose za penzijsko i
invalidsko osiguranje u skladu sa ovim zakonom; 2. dozvoli isplatu place bez uplacenih
doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Za prekrsaje iz stava 1. ovog clana kaznit ce se
i odgovorno lice u preduzecu, odnosno u drugom pravnom licu, odnosno poslodavac
novcanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM.

. Do pustanja u opticaj KM novcane kazne utvrdjene ovim zakonom mogu se placati u DEM ili
u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem kursu
koji objavljuje nadlezna finansijaska institucija na dan placanja.
VIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

. Lica koja nemaju svojstvo osiguranika po ovom zakonu, ali su to svojstvo imala po
propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i clanovi
njihovih porodica i clanovi porodica korisnika prava po ranijim propisima, mogu ostvariti
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima utvrdjenim ovim zakonom
.

. Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili pod uvjetima utvrdjenim po propisima iz
penzijskog i invalidskog osiguranja do dana stupanja na snagu ovog zakona penzija se
isplacuje pod tim uvjetima, izuzev u slucajevima utvrdjenim ovim zakonom. Pravo na zastitni
dodatak uz penziju, pravo na porodicnu penziju za vrijeme redovnog skolovanja, pravo rada
sa skracenim radnim vremenom i pravo na naknadu place po tom osnovu, pravo na novcanu
naknadu za tjelesno ostecenje, pravo na novcanu naknadu za pomoc i njegu, pravo na

profesionalnu rehabilitaciju ostvarena po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji
su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona prestaju sest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona
.

. Izuzetno od odredbe clana 30. ovog zakona pravo na starosnu penziju stice osiguranik kada
navrsi: 1. u 1998. godini 60 godina zivota; 2. u 1999. godini 61 godinu zivota; 3. u 2000.
godini 62 godine zivota; 4. u 2001. godini 63 godine zivota; 5. u 2002 . godini 64 godine
zivota. Osiguranik moze steci pravo na starosnu penziju i prije navrsenih godina zivota
propisanih u stavu 1. ovog clana, odnosno u clanu 30. ovog zakona, kad navrsi 55 godina
zivota i 30 godina penzijskog staza (zena), odnosno 60 godina zivota i 35 godina penzijskog
staza (muskarac), ali najduze do 31. decembra 2005. godine. Osiguraniku iz stava 2. ovog
clana iznos penzije odredjen prema duzini penzijskog staza umanjuje se za 0,5% (zena),
odnosno 1% (muskarac) za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije navrsenih 65 godina
zivota. Osiguraniku iz stava 3. ovog clana, kada navrsi godine zivota iz stava 1. ovog clana,
odnosno iz clana 30. ovog zakona, ne prestaje umanjenje penzije u skladu sa stavom 3. ovog
clana
.

. U periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona visinu zajamcene,
najnize i najvise penzije iz clana 72. ovog zakona odredjuje nosilac osiguranja uz saglasnost
Federalnog ministarstva

. Vojnim osiguranicima pripadnicima bivse JNA drzavljanima Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: vojni osiguranici bivse JNA) korisnicima penzije koji imaju prebivaliste na teritoriji
Federacije, penzija se isplacuje u visini 50% iznosa penzije odredjene u skladu sa propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu ovog zakona (u daljem tekstu: propisi vojnih osiguranika)

. Ako penzija vojnog osiguranika pripadnika bivse JNA odredjena u skladu sa propisima vojnih
osiguranika iznosi manje od zajamcene penzije utvrdjene u clanu 72. ovog zakona, penzija ce
se isplatiti u visini odredjenoj u skladu sa propisima vojnih osiguranika. Ako penzija
odredjena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi vise od zajamcene penzije
utvrdjene ovim zakonom, a primjenom stava 1. clana 139. ovog zakona iznosi manje od
zajamcene penzije, penzija se isplacuje u visini zajamcene penzije utvrdjene ovim zakonom

. Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi za utvrdjivanje
penzijskog osnova vojnih osiguranika pripadnika bivse JNA, penzija se odredjuje na osnovu
prosjecne penzije korisnika penzije koji imaju isti cin kao osiguranik cija se penzija odredjuje

. Kada se ne raspolaze podacima o penzijskom stazu registriranom u maticnoj evidenciji,
penzijski staz utvrdit ce se na osnovu slijedece dokumentacije: radne knjizice, pravosnaznog
rjesenja o penzijskom stazu, rjesenja o prijemu u radni odnos, rjesenja o rasporedu na radno
mjesto i prestanku radnog odnosa, obavjestenja o placi i stazu osiguranja, prijepisa licnog
kartona o zdravstvenom osiguranju, drugih odgovarajucih dokumenata.

za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu prije stupanja na snagu ovog zakona, okoncat ce
se po odredbama ovog zakona ako je to za osiguranika povoljnije.

Za utvrdjivanje koeficijenta za valorizaciju placa iz clana 45. stav 2. ovog zakona do 31.
decembra 1991. godine uzima se prosjecna placa u Republici Bosni i Hercegovini, na osnovu
podataka Zavoda.

Nosilac osiguranja je duzan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,
privremena rjesenja o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zamijeniti
trajnim rjesenjima. Rjesenja iz stava 1. ovog clana donose se po sluzbenoj duznosti ili na
zahtjev korisnika prava. Ukoliko se ne raspolaze podacima potrebnim za donosenje trajnih
rjesenja, rok iz stava 1. ovog clana pocinje teci od dana pribavljanja potrebnih podataka.
Prava iz stava 1. ovog clana pripadaju od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Drzavljani Bosne i Hercegovine korisnici prava iz penzijskog invalidskog osiguranja nastavljaju
koristiti stecena prava kod nosioca osiguranja na teritoriji Federacije. Korisnicima penzija koji
su penziju ostvarili u republikama bivse Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije, a
koji su drzavljani Federacije i imaju prebivaliste na teritoriji Federacije, ukoliko im se penzija
ne isplacuje kod nosioca osiguranja kod koga je ostvareno pravo na penziju, do zakljucivanja
ugovora o socijalnom osiguranju sa odnosnim drzavama, isplacivat ce se akontacija penzije.

Korisnicima penzije kojima penzija nije isplacivana prema rjesenju kojim im je priznato pravo
na penziju nosilac osiguranja je duzan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona, zapoceti isplatu stvarnih iznosa penzije prema rjesenju kojim im je priznato
pravo na penziju, ukoliko raspolaze potrebnim podacima za takvu isplatu. U suprotnom,

navedeni rok tece od dana dostupnosti podataka potrebnih za takvu isplatu. Penzija iz stava
1. ovog clana pripada od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Osiguranje sredstava za isplatu razlike izmedju primanja koja su korisnicima prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja isplac ena u periodu od 1. aprila 1992. godine do dana
stupanja na snagu ovog zakona i primanja koja su im pripadala po propisima iz penzijskog i
invalidskog osiguranja koja su se primjenjivala do dana stupanja na snagu ovog zakona uredit
ce se posebnim propisom, koji ce se donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Osiguranje sredstava za izmirenje duga po osnovu neuplac enih doprinosa obveznika iz clana
8. tac. 2., 3. i 4. ovog zakona, uredit ce se posebnim propisom, u roku od sest mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

Place ostvarene u periodu od 1. januara 1992. godine do 31. decembra 1995. godine ne
uzimaju se prilikom utvrdjivanja penzijskog osnova. Ako osiguranik ima samo place
ostvarene u periodu iz stava 1. ovog clana, penzijski osnov se utvrdjuje u skladu sa clanom
42. ovog zakona.

Do donosenja propisa o maticnoj evidenciji osiguranika i korisnika penzija primjenjuju se
propisi o maticnoj evidenciji o osiguranicima i uzivaocima prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlada Federacije
ce, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o koristenju
podataka maticne evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja i visini naknade za koristenje tih podataka.

Obrasce propisane propisima o maticnoj evidenciji o osiguranicima i uzivaocima prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja stampa i distribuira nosilac osiguranja.

Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja cjelovito ce se urediti federalnim zakonom,
saglasno nacinu ostvarivanja nadleznosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti socijalne
politike, utvrdjenih clanom III 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon iz stava 1.
ovog clana donijet ce se najkasnije do 31. maja 1999. godine.

Radi ostvarivanja zajednickih potreba i interesa osiguranika i korisnika prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, Vlada Federacije ce osnovati Agenciju za penzijsko invalidsko
osiguranje. Agencija iz stava 1. ovog clana ima sedam clanova, koje imenuje Vlada
Federacije. Agencija ce poceti sa radom najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Agencija nece razmatrati sljedeca pitanja: uvjete u pogledu godina zivota za sticanje prava na
starosnu penziju, prijevremeno penzioniranje, uskladjivanje penzija, broj godina penzijskog
osiguranja na osnovu koga se utvrdjuje penzijski osnov i odnos izmedju najvecih i najmanjih
penzija. Agencija ce prestati sa radom kada obavi poslove utvrdjene ovim zakonom, a
najkasnije do 31. maja 1999. godine.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati na teritoriji Federacije
propisi o penzijskom i invalidskom osiguranju koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije
do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugacije uredjeno. Do
donosenja propisa iz clana 25. stav 3., clana 92. stav 3. i clana 98. stav 3. primjenjuju se
propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u
suprotnosti sa ovim zakonom.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama
Federacije BiH".

Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, s. r.
Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r.

"Službene novine Federacije BiH", broj 49/00 /27.11.2000./

ODLUKA
O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen u „Službenim novinama Federacije
Bi
H “, broj 29/98 od 23. jula 1998. godine ovim se mijenja na slijedeći način:

1. U članu 32. nakon stava 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dodaje se novi
stav 2. koji glasi:

Penzijski osnov iz stava 1. ovog člana utvrđuje se na osnovu mjesečnog prosjeka plaća koje
je osiguranik ostvario u:
a) 2005. godini za 17 godina osiguranja;
b) 2006. godini za 19 godina osiguranja;
c) 2007. godini za 21 godinu osiguranja;
d) 2008. godini za 23 godine osiguranja;
e) 2009. godini za 25 godine osiguranja;
f) 2010. godini za 27 godine osiguranja;
g) 2011. godini za 29 godine osiguranja;
h) 2012. godini za 31 godinu osiguranja;
i) 2013. godini za 34 godine osiguranja;
j) 2014. godini za 37 godina osiguranja;
k) 2015. godini za 40 godina osiguranja.“

2. Riječi: „od 15 godina“ u stavu 4. mijenjaju se riječima: „od broja godina osiguranja
ut
vrđenih u st. 1. i 2. ovog člana.“
3.
Raniji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.

1.

Starosna penzija se utvrđuje u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža.
Za
dvadeset godina penzijskog staža ona iznosi 45% od penzijskog osnova. Za svaku daljn ju
navršenu godinu, povećava se na sljedeći način:
a)
u 2001. godini za 1,90%;
b) u 2002. godini za 1,80%;
c) u 2003. godini za 1,70%;
d) u 2004. godini za 1,60%;
e) u 2005. godini i u sljedećim godinama za 1,50%.
2. Nakon stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
Od 2005. godine starosna penzija ne može iznositi više od 75% od penzijskog osnova.
3.
Raniji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

1. U članu 51. st. 1., 2. i 3. se mijenjaju i glase:
Usklađivanje penzija utvrđenih u skladu sa odredbama ovog zakona vrši se mjesečno po
po
trebi, na osnovu sredstava dodijeljenih za isplatu penzija.
Ukoliko penzijska sredstva koja posjeduje nosilac osiguranja (u daljem tekstu: raspoloživa
sr
edstva) nisu jednaka troškovima, što podrazumijeva administrativne troškove i penzije u
iz
nosu utvrđenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vrši isplata penzija (u
da
ljem tekstu: troškovi), vrši se ponovni obračun penzija tako što se iznos penzija za taj
mje
sec množi dolje utvrđenim koeficijentom.
U
slučaju da su raspoloživa sredstva manja od troškova, koeficijent iz stava 2. ovog člana
ut
vrđuje se tako što se sredstva potrebna za administrativne troškove i sredstva potrebna za
is
platu svih penzija do minimalnog iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspoloživih sredstava.
Iz
nos potreban za isplatu minimalnog iznosa penzija svim penzionerima utvrđuje se
mno ženjem broja korisnika penzijskog osiguranja sa minima lnom penzijom. Iznos koji se
dobije kada se administrativni troškovi i penzije do minimalnog iznosa oduzmu od

raspoložvitih sredstava za taj mjesec dijeli se iznosom potre bnim da se izvrši isplata svim
penzionerima u tom mjesecu, na osnovu penzije u iznosu utvrđenom u skladu sa ovim
zakonom, nakon oduzimanja administrativnih troškova i iznosa potrebnog za isplatu
mi
nimalnih penzija svim penzionerima.
2. Nakon stava 3. dodaju se novi st. 4., 5. i 6. koji glase:
„Kada su rasploživa sredstva manja od troškova, sve penzije osim minimalne penzije množe
se
koeficijentom iz stava 3. ovog člana. Koeficijent se primjenjuje na razliku između svake
pojedine penzije u iznosu utvrđenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vrši
is
plata penzija i minimalnog iznosa penzije.
U slučaju da su raspoloživa sredstva veća od troškova, koeficijent iz stava 2. ovog člana
ut
vrđuje se oduzimanjem sredstava potrebnih za administrativne troškove od rasploživih
sr
edstava. Iznos koji se dobije oduzimanjem administrativnih troškova od rasploživih
sr
edstava dijeli se sa iznosom potrebnim da se izvrši isplata svim penzionerima u tom
mje
secu, na osnovu penzije u iznosu utvrđenom u skladu sa ovim zakonom, nakon
oduzimanja administrativnih troškova.
Ka
da su raspoloživa sredstva veća od troškova koeficijent se odnosi na sve penzije. Svaka
po
jedina penzija utvrđena u skladu sa ovim zakonom množi se sa koeficijentom iz stava 5.
ov
og člana.“
Čl
an 4.
1. U članu 54. stav 2. riječi: „od 15 godina“ se mijenjaju riječima: „od broja godina sta“a
os
iguranja u skladu sa članom 32. st. 1. i 2. ovog zakona.
2. U stavu 3. riječi: „od 15 godina“ se mijenjaju riječima: „od broja godina sta“a osiguranja u
sk
ladu sa članom 32. st. 1. i 2. ovog zakona.“
Čl
an 5.
1. U članu 55. stav 1. riječi: „određuje se u visini od 85% od penzijskog osnova“ se mijenjaju
ri
ječima: „ne može biti manja od iznosa starosne penzije za 40 godina penzijskog staža.“
Čl
an 6.
1.

„Invalidska penzija u slučaju invalidnosti prouzrokova ne bolešću ili povredom van rada
od
ređuje se u procentu u zavisnosti od broja godina penzijskog staža i pokrivenosti radnog
vi
jeka penzijskim stažom, i iznosi:
Na
vršeni penzijski
st
až (godina)
Po
krivenost radnog vijeka
penzijskim stažom 3/4 i više%
Pokrivenost radnog vijeka
penzijskim stažom manje od 3/4%
do 20 50 47

21 51,67 48,87
22 53,34 50,74
23 55,01 52,61
24 56,68 54,48
25 58,35 56,35
26 60,02 58,22
27 61,69 60,09
28 63,36 61,96
29 65,03 63,83
30 66,70 65,70
31 68,37 67,57
32 70,04 69,44
33 71,71 71,31
34 73,38 73,18
35 i više 75 75
Invalidska penzija ne može biti veća od 75% od penzijskog osnova.“
Čl
an 7.
1. U članu 58. riječi: „od 85%“ se mijenjaju riječima: „od 75%.“
Čl
an 8.
1. U članu 72. stav 1. poslije riječ „ostvarili“ riječ „starosnu“ se brišu, a poslije riječi „osnova“
do
daju se nove riječi koje glase: „ili osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju sa 40
godina penzijskog staža i invalidsku penziju sa 35 godina penzijskog staža.“
Čl
an 9.
1. Poslije člana 72. dodaje se novi podnaslov 6.a. - Novčana naknada za fizičku
onesposobljenost - kao i čl. 72.a, 72.b, 72.c i 72.d, koji glase:
„6.a - Novčana naknada za fizičku onesposobljenost.
Čl
an 72a.
1. Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili
značajanu onesposob- ljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost
or
ganizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj
na
čin prouzrokovana invalidnost ili ne.

2. Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička
onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti
uzrokovane radom.
3. Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu koje se stiče pravo na novčanu naknadu kao i
procenat takve onesposob- ljenosti utvrđuje se zakonom.

1. Osnova za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u
sk
ladu sa članom 72. ovoga zakona.
2. Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke
onesposobljenosti i izrašava se u odgovarajućem procentu od osnove, te iznosi:

Za fizičku onesposobljenost
od Stepen Novčana naknada izražena kao procenat od
os
nove
100% 1 60%
90% 2 54%
80% 3 48%
70% 4 42%
60% 5 36%
50% 6 30%
40% 7 24%
30% 8 18%

1. Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od momenta nastupanja fizičke
onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od šest mjeseci od dana
na
stupanja fizičke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog
perioda, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon
podno šenja zahtjeva kao i retroaktivno za šest mjeseci.
Čl
an 72.d.
1. Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu
i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom
iz
boru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu.“
Čl
an 10.
1. U članu 128. stav 1. riječi: „Zavoda za platni promet Federacije BiH“, se mijenjaju riječima:
„organizacija nadležnih za platni promet“.

1. Ovaj zakon se objavljuje bez odlaganja u „Službenim novinama Federacije BiH“ i stupa na
sn
agu nakon isteka perioda od 21. dan po objavljivanju.

Broj 57/00 12. novembra 2000. godine Sarajevo

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, s. r.

"S
lužbene novine Federacije BiH", broj 32/01 /24.07.2001./
ZAKON
O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen u “Službenim novinama Federacije
Bi
H“, broj 29/98 od 23. jula 1998. godine ovim se mijenja na sljedeci nacin:

1. U clanu 32., nakon stava 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dodaje se novi
stav 2. koji glasi:
“Penzijski osnov iz stava 1. ovoga clana utvrduje se na osnovu mjesecnog prosjeka placa koje
je osiguranik ostvario u:
a) 2005. godini za 17 godina osiguranja;
b) 2006. godini za 19 godina osiguranja;
c) 2007. godini za 21 godinu osiguranja;
d) 2008. godini za 23 godine osiguranja;
e) 2009. godini za 25 godina osiguranja;
f) 2010. godini za 27 godina osiguranja;
g) 2011. godini za 29 godina osiguranja;
h) 2012. godini za 31 godinu osiguranja;
i) 2013. godini za 34 godine osiguranja;
j) 2014. godini za 37 godina osiguranja;
k) 2015. godini za 40 godina osiguranja.“
2. Rijeci: “od 15 godina“ u stavu 4. mijenjaju se rijecima: “od broja godina osiguranja
utvrdenih u st. 1. i 2. ovoga clana.“
3. Raniji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.

1.

“Starosna penzija se utvrduje u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog
st
aža. Za dvadeset godina penzijskog staža ona iznosi 45% od penzijskog osnova. Za svaku
da
ljnju navršenu godinu, povecava se na sljedeci nacin:
a) u 2001. godini za 1,90%;
b) u 2002. godini za 1,80%;
c) u 2003. godini za 1,70%;
d) u 2004. godini za 1,60%;
e) u 2005. godini i u sljedecim godinama za 1,50%.“
2. Nakon stava 1., dodaje se novi stav 2., koji glasi:
“Od 2005. godine starosna penzija ne može iznositi više od 75% penzijskog osnova.“
3.
Raniji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

1. U clanu 51., st. 1., 2. i 3. se mijenjaju i glase:
Uskladivanje penzija utvrdenih u skladu sa odredbama ovoga zakona vrši se mjesecno, po
potrebi, na osnovu sredstava dodjeljenih za isplatu penzija.
Ukoliko penzijska sredstva koja posjeduje nositelj osiguranja (u daljem tekstu: raspoloživa
sr
edstva) nisu jednaka troškovima, što podrazumijeva administrativne troškove i penzije u
iznosu utvrdenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vrši isplata penzija (u
daljem tekstu: troškovi), vrši se ponovni obracun penzija tako što se iznos penzija za taj
mjesec množi sa dolje utvrdenim koeficijentom.

U slucaju da su raspoloživa sredstva manja od troškova, koeficijent iz stava 2. ovoga clana
utvrduje se tako što se sredstva potrebna za administrativne troškove i sredstva potrebna za
isplatu svih penzija do minimalnog iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspoloživih sredstava.
Iz
nos potreban za isplatu minimalnog iznosa penzija svim penzionerima utvrduje se
mno ženjem broja korisnika penzijskog osiguranja sa mini- malnom penzijom. Iznos koji se
dobije kada se administrativni troškovi i penzije do minimalnog iznosa oduzmu od
raspoloživih sredstava za taj mjesec dijeli se iznosom potreb nim da se izvrši isplata svim
penzionerima u tom mjesecu, na osnovu penzije u iznosu utvrdenom u skladu sa ovim
zakonom, nakon oduzimanja administrativnih troškova i iznosa potrebnog za isplatu
minimalnih penzija svim penzionerima.
2. Nakon stava 3., dodaju se novi st. 4., 5. i 6. koji glase:
Kada su raspoloživa sredstva manja od troškova, sve penzije osim mini
malne penzije množe
se
koeficijentom iz stava 3. ovoga clana. Koeficijent se primjenjuje na razliku izmedu svake
pojedine penzije u iznosu utvrdenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koje se vrši
isplata penzija i minimalnog iznosa penzije.
U slucaju da su raspoloživa sredstva veca od troškova, koeficijent iz stava 2 . ovog clana
utvrduje se oduzimanjem sredstava potrebnih za administrativne troškove od raspoloživih
sr
edstava. Iznos koji se dobije oduzimanjem administrativnih troškova od raspoloživih
sr
edstava dijeli se sa iznosom potrebnim da se izvrši isplata svim penzionerima u tom
mjesecu, na osnovu penzije u iznosu utvrdenom u skladu sa ovim zakonom, nakon
oduzimanja administrativnih troškova.
Kada su raspoloživa sredstva veca od troškova, koeficijent se odnosi na sve penzije. Svaka
pojedina penzija utvrdena u skladu sa ovim zakonom mno
i se koeficijentom iz stava 5.
ovoga clana.

1. U clanu 54. stav 2. rijeci: “ od 15 godina“ se mijenjaju rijecima: “ od broja godina sta
ža
os
iguranja u skladu sa clanom 32. st. 1. i 2. ovog zakona“.
2. U stavu 3. rijeci: “od 15 godina“ se mijenjaju rijecima: “od broja godina staža osiguranja u
sk
ladu sa clanom 32 st. 1. i 2. ovog zakona.“

U clanu 55. stav 1. rijeci: “odreduje se u visini od 85% od penzijske osnove“ mijenjaju se
rijecima: “ne može biti manja od iznosa starosne penzije za 40 godina penzijskog staža.“
Cl
an 6.

“Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane bolešcu ili povredom van rada
odreduje se u procentu u ovisnosti o broju godina penzijskog staža i pokrivenosti radnog
vi
jeka penzijskim stažom i iznosi:
Navr{eni penzijski
sta` (godina)
Pokrivenost radnog vijeka
penzijskim sta`om3/4 i vi{e %
Pokrivenost radnog vijeka
penzijskim sta`om manje od 3/4%
do 20 50 47
21 51,67 48,87
22 53,34 50,74
23 55,01 52,61
24 56,68 54,48
25 58,35 56,35
26 60,02 58,22
27 61,69 60,09
28 63,36 61,96
29 65,03 63,83
30 66,70 65,70
31 68,37 67,57
32 70,04 69,44
33 71,71 71,31
34 73,38 73,18
35 i vi{e 75 75

Invalidska penzija ne može biti veca od 75% od penzijskog osnova.“
Cl
an 7.
U clanu 58. rijeci: “od 85%“ se mijenjaju rijecima: “od 75%“.

U clanu 72. stav 1. poslije rijeci “ostvarili“ rijec “starosnu“ se brišu, a poslije rijeci “osnova“
dodaju se nove rijeci koje glase: “ili osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju sa 40
godina penzijskog staža i invalidsku penziju sa 35 godina penzijskog staža“.
Cl
an 9.
Poslije clana 72. dodaje se novi podnaslov 6.a. - Novcana naknada za fizicku
onesposobljenost - kao i cl. 72. a, 72. b, 72. c i 72. d, koji glase:

“6a - Novcana naknada za fizicku onesposobljenost.

1. Fizicka onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili
znacajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost
organizma i zahtijeva veci napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj
na
cin prouzrokovana invalidnost ili ne.
2. Pravo na novcanu naknadu zbog fizicke onesposobljenosti stice osiguranik cija je fizicka
onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti
uzrokovane radom.
3. Vrste fizicke onesposobljenosti na osnovu kojih se stice pravo na novcanu naknadu kao i
procenat takve onesposobljenosti utvrduju se zakonom.

1. Osnov za novcanu naknadu za fizicku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrden u
sk
ladu sa clanom 72. ovoga zakona.
2. Novcana naknada za fizicku onesposobljenost se utvrduje prema procentu fizicke
onesposobljenosti i izražava se u odgovarajucem procentu od osnova te iznosi:
Za fizi~ku
onesposobljenost
od
Stepen Nov~ana naknada izra`ena kao
procenat od osnove
100% 1 60%
90% 2 54%
80% 3 48%
70% 4 42%
60% 5 36%
50% 6 30%
40% 7 24%
30% 8 18%

Osiguranik ima pravo na novcanu naknadu od momenta nastupanja fizicke
onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od 6 mjeseci od dana
nastupanja fizicke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predvidenog
perioda, osiguranik ima pravo na novcanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon
podnošenja zahtjeva kao i retroaktivno za šest mjeseci.

Ako je osiguranik za isti slucaj fizicke onesposobljenosti stekao pravo na novcanu naknadu i
na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slucaju može po sopstvenom
iz
boru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu.“

U clanu 128., stav 1. rijeci: “Zavoda za platni promet Federacije BiH“, se mijenjaju rijecima:“
organizacija nadležnih za platni promet“.
Cl
an 11.
Ovaj zakon se objavljuje bez odlaganja u “Službenim novinama Federacije BiH“ i stupa na
sn
agu nakon isteka perioda od 21. dana po objavljivanju.

Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr.Ivo Komšic, s. r.

Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r.

"S
lužbene novine Federacije BiH", broj 73/05 /28.12.2005./
ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
član 1.
U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Služ bene novine Federacije BiH", broj
29/98, 49/00 i 32/01) u članu 137. stav 2., broj "2005" zamjenjuje se brojem "2008".
član 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objav ljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. 1. 2006. godine.

Predsjedavajući
Do
ma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.

Predsjedavajući
Pr
edstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.

"S
lužbene novine Federacije BiH", broj 59/06 /04.10.2006./
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSK O M OSIGURANJU
član 1.
U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Služ bene novine Federacije BiH", br.
29/98, 49/00, 32/01 i 73/05), (u daljnjem tekstu: Zakon) u članu 8. u stavu 1. tačka 2. mijenja
se i glasi:
"2. lica u službi u Vojsci Federacije Bosne i Hercego vine koja, u skladu sa Zakonom o odbrani
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05 i 94/05), postaju lica u službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u činu i položaju na kojem su se zatekli na dan prije
nastupanja 1. januara 2006. godine, a najranije 31. decembra 2005. godine, kao i lica koja to
svojstvo steknu od 1. januara 2006. godine, prema važećim propisima."
član 2.
U članu 98. stav 1. mijenja se i glasi:
"Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invali dskog osiguranja potrebno utvrditi
invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o
pravima po osnovu tih činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za
medicinsko vještačenje (u daljnjem tekstu: stručni organ)."
Stav 3. mijenja se i glasi:
"Pravilima i drugim općim aktima stručnog organa u sk ladu sa Zakonom i drugim propisima
uređuju se osnovna pitanja u vezi postupka i kriterija medicinskog vještačenja, sastav i
nadležnost stručnih timova i druga pitanja u vezi postupka medicinskog vještačenja koja se
odnose na penzijsko i invalidsko osiguranje, na koje saglasnost daje Ministarstvo."
član 3.
U članu 101. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

"Osiguranik, odnosno lica iz člana 60. Zakona, imaju pravo tužbom pred nadležnim sudom
pokrenuti postupak protiv poslodavca ukoliko poslodavac ne uplati doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje u skladu sa Zakonom.
Lica osigurana u određenim okolnostima iz čl. 14. i 1
5. Zakona imaju pravo iz stava 2. ovog
člana prema obveznicima obračuna i uplate doprinosa."
član 4.
U članu 124. stav 2. mijenja se i glasi:
"Ukoliko ne postoje lica iz stava 1. ovog člana, utvr đene zaostale obaveze može izmiriti i sam
osiguranik ili kupac imovine obveznika uplate doprinosa, kao i općinski organ uprave
određen odgovarajućim aktom općine, odnosno kantonalni organ uprave određen
odgovarajućim aktom kantona."
član 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objav ljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".

Predsjedavajući
Do
ma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.

Predsjedavajući
Pr
edstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.

"S
lužbene novine Federacije BiH", broj 4/09 /26.1.2009./
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKO M OSIGURANJU
član 1.

U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br.
29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), u daljnjem tekstu: Zakon, u članu 1. u stavu 2. iza riječi
"smrti" riječ "i" zamjenjuje se zapetom, a iza riječi "starosti" dodaju se riječi: "i fizičke
onesposobljenosti".
član 2.
U članu 2. u alineji četiri tačka se zamjenjuje zapet om i dodaje nova alineja koja glasi: " -
pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti.".
član 3.
U članu 3. u stavu 2. tačka se zamjenjuje zapetom i d odaju se riječi: "osim dospjelih, a
neisplaćenih penzija i novčanih naknada u slučajevima i pod uslovima utvrđenim Zakonom.".
član 4.
član 4. mijenja se i glasi:
"Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje u skla du s Ovim Zakonom i posebnim propisima
obezbjeđuju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, budžeta i drugih izvora.".
član 5.
član 5. mijenja se i glasi:
"Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaru ju se kod Federalnog zavoda za penzijsko
i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja).".
član 6.
član 6. mijenja se i glasi:
"Organizacija, organi upravljanja, rukovođenja, nadzo ra i druga pitanja značajna za rad
nosioca osiguranja uređuju se zakonom iz oblasti organizacije penzijskog i invalidskog
osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.".
član 7.
U članu 8. tač. 1. i 2. mijenjaju se i glase:
"1. zaposlenici na teritoriji Federacije Bosne i H
ercegovine kao i drugi zaposlenici koji se
osiguravaju po posebnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine i zaposlenici u
institucijama Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Federaciji Bosne i Hercegovine;
2. profesionalna vojna lica u Oružanim snagama Bos
ne i Hercegovine;".
član 8.

U članu 12. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase:
"Obavezno se osiguravaju fizička lica i članovi njih ovog domaćinstva koji se bave
poljoprivednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem ako na dan podnošenja
zahtjeva za prijem na osiguranje imaju navršenih 15 godina života, opštu zdravstvenu
sposobnost i prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Poljoprivrednom djelatnošću u smislu stava 1. ovog Za kona, smatra se djelatnost od koje se
mjesečno ostvaruje prihod najmanje u visini najniže plate ostvarene u decembru prethodne
godine u Federaciji Bosne i Hercegovine.".
član 9.
član 13. se briše.
član 10.
U članu 15. tač. 3. i 4. zamjenjuju se novom tačkom 3
. koja glasi:
"obavljaju poslove po nalogu Ministarstva odbrane Bos ne i Hercegovine, ministarstava
unutrašnjih poslova i uprava civilne zaštite;".
Dosadašnje tač. 5., 6. i 7. postaju tač. 4., 5. i 6.
član 11.
U članu 17. u stavu 1. riječi: "Državljani Federacije " zamjenjuju se riječima: "Državljani Bosne
i Hercegovine sa prebivalištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine,".
Stav 2. mijenja se i glasi:
"Državljanin Bosne i Hercegovine zaposlen u državi sa kojom nije zaključen međunarodni
ugovor može se dobrovoljno osigurati na penzijsko i invalidsko osiguranje, pod uslovom da je
prije odlaska u inostranstvo imao prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.".
član 12.
U članu 18. u stavu 2. riječi: "ili odsluženju vojnog roka" se brišu.
član 13.
U članu 21. u posljednjoj alineji, tačka se zamjenjuje zapetom i dodaje se nova alineja koja
glasi: "-fizičke onesposob- ljenosti".
član 14.
U članu 24. u stavu 1. tač. 4. i 5. se brišu, a u sta vu 2. riječ "zemljoradnika" zamjenjuje sa
riječju "poljoprivrednika".

U stavu 4. riječ "zemljoradnika" zamjenjuje se riječju "poljoprivrednika".
član 15.
U članu 25. u stavu 2. riječi "utvrđuju nosioci osigu ranja" zamjenjuju se riječima: "utvrđuje
nosilac osiguranja", a riječi: "Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljena lica i
izbjeglice" zamjenjuju se riječima: "Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.".
član 16.
U članu 29. u stavu 1. između br. 1. i 2. riječ "i" z amjenjuje se zapetom, a nakon broja "2"
dodaje se: "i 3.".
U stavu 2. riječ "zemljoradnika" zamjenjuje se riječju "poljoprivrednika".
član 17.
U članu 38. u tački 3. riječ "plata" zamjenjuje se ri ječima: "osnovica koja ne može biti niža od
osnovica propisanih zakonom iz oblasti doprinosa", a ostatak rečenice se briše.
U tački 5., riječ "zemljoradnik", zamjenjuje se riječ ju "poljoprivrednik".
član 18.
U članu 41. stav 1. se briše, a dosadašnji st. 2 . i 3. postaju st. 1. i 2.
član 19.
U članu 50. stav 4. mijenja se i glasi:
"Starosna penzija za mjesec za koji se isplaćuje, ne može se isplatiti u iznosu većem od četiri
prosječne penzije isplaćene u decembru 2007. godine i usklađene za isplatni koeficijent za taj
mjesec, utvrđen u skladu sa članom 51. Zakona.".
član 20.
U članu 62. u stavu 1. u tački 3. i u stavu 2. iza ri
ječi "trajanja" dodaju se riječi: "i korišćenja".
član 21.
U članu 64. u stavu 1. u tački 3. i stavu 2. iza rije či "trajanja" dodaju se riječi: "i korišćenja".
član 22.
U članu 66. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Dijete koje u toku trajanja i korišćenja prava na porodičnu penziju, a prije navršenih 25
godina života, postane trajno i potpuno nesposobno za samostalan život i rad, zadržava
pravo na porodičnu penziju.".
član 23.
U članu 72. u stavu 1. riječ "prethodne" zamjenjuje s
e brojem "2007.", a riječi: " za procent
porasta penzija u godini u kojoj se isplaćuje zagarantovana penzija" brišu se i iza riječi
"usklađene" dodaju se riječi: "sa članom 51. Zakona".
U stavu 2. riječ "prethodne" zamjenjuje se brojem "20 07.", a riječi: "za procent porasta
penzija u godini u kojoj se isplaćuje najniži iznos penzije" brišu se i iza riječi "usklađene"
dodaju se riječi: "u skladu sa članom 51. Zakona".
Stav 3. mijenja se i glasi:
"Odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na os
iguranike koji su ostvarili pravo na
srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, ni na korisnike iz stava 2. koji nemaju
prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko međunarodnim ugovorom nije
drugačije uređeno.".
član 24.
član 85. mijenja se i glasi:
"U staž osiguranja uračunava se i vrijeme koje je osi guranik proveo na profesionalnoj
rehabilitaciji, na prekvalifikaciji odnosno dokvalifikaciji, pod uslovom da su uplaćeni
doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.".
član 25.
U članu 90. u stavu 1. u tački 3. riječi: "42 časa se
dmično" zamjenjuju se riječima: "punog
radnog vremena poslodavca".
član 26.
U članu 91. u stavu 1. tačka 1. se briše, a tač. 2. i 3. postaju tač. 1. i 2., a iza stava 2. dodaje se
novi stav 3. koji glasi:
"Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa u u većanom trajanju i stepen uvećanja
staža osiguranja za vojne osiguranike, deminere, zaposlene u sudskoj policiji, kazneno-popravnim ustanovama, zaposlene u vazduhoplovstvu i drugim institucijama Bosne i
Hercegovine, utvrđuju se posebnim propisima.".
član 27.
U članu 94. u stavu 1. datum "od 30. aprila 1991. god ine do 22. decembra 1995. godine."
zamjenjuje se datumom "od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine.".

Iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:
"U Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine obezbjeđuju se sredstva za pokriće dijela visine
penzije po osnovu priznatog posebnog staža iz člana 94. Zakona i to za penzije ostvarene po
Zakonu.".
član 28.
U članu 96. u stavu 4. briše se tačka i dodaju riječi : "ili nadležnog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite".
član 29.
Iza člana 96. dodaje se novi član 96a. koji glasi:
"član 96a.
Osiguranici koji su ostvarili penzijski staž u Bosni i Hercegovini do 30. 04. 1992. godine, prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po Zakonu i primjenom međunarodnih ugovora,
ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukoliko je posljednje
osiguranje bilo na teritoriji koju sada pokriva Federacija Bosne i Hercegovine.
Nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine je nadležan i u slučaju ako je staž
osiguranja nakon 30. 04. 1992. godine ostvaren isključivo na teritoriji koju sada pokriva
Federacija Bosne i Hercegovine odnosno poseban staž koji se priznaje po propisima
Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukoliko je staž osiguranja ostvaren nakon 30. 04. 199 2. godine u oba entiteta, nosilac
osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine prvi pristupa vođenju postupka ukoliko je
posljednji staž osiguranja ostvaren na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega
se primjenjuje sporazum, drugi propis između entiteta ili propis države Bosne i Hercegovine.
Za odlučivanje o pravu na porodičnu penziju, poslije smrti korisnika, nadležan je nosilac
osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ukoliko je na dan smrti korisnika vršio isplatu
penzije.".
član 30.
U članu 97. riječi: "u preduzeću i drugom pravnom lic
u, odnosno" se brišu, a riječi:
"preduzeća i drugog pravnog lica" se zamjenjuju sa riječju "poslodavca".
član 31.
U članu 98. stav 2. se mijenja i glasi:
"Kod utvrđivanja radne sposobnosti nosilac osiguranja zadržava pravo da vrši reviziju nalaza,
ocjene i mišljenja, što će urediti svojim opštim aktom na koji saglasnost daje Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike."

U stavu 3. iza riječi "Zakonom" stavlja se zapeta i dodaju riječi: "zakonom kojim je regulisano
osnivanje ustanove za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja", a iza riječi: "u vezi sa
postupkom medicinskog vještačenja" stavlja se tačka, a ostali tekst se briše.
član 32.
U članu 117. u stavu 1. iza riječi "doprinosa" dodaju
se riječi: "za penzijsko i invalidsko
osiguranje, Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, Budžeta Bosne i Hercegovine", a iza
riječi: "dobrovoljnog osiguranja," dodaju se riječi: "prihoda od imovine kojom raspolaže
nosilac osiguranja, sredstava od gotovinskog dijela privatizacije u skladu sa zakonom koji
reguliše oblast privatizacije preduzeća,".
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Za pokriće penzija koje se ostvaruju pod povoljnijim
uslovima u odnosu na uslove utvrđene
Zakonom, obezbijediće se sredstva u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine.".
član 33.
Iza člana 117. dodaju se novi čl. 117a. i 117b. koji glase:
"član 117a.
Obveznika, osnovicu, stopu doprinosa, način obračuna- vanja i uplate doprinosa za penzijsko
i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi sa plaćanjem ovih doprinosa, uređuju se
propisima o doprinosima.
član 117b.
Osnovicu za obračun doprinosa za penzijsko i invalids
ko osiguranje i stopu doprinosa za lica
osigurana po članu 11. tač. 3. i 4., čl. 14., 15. i 17. Zakona, utvrđuje nosilac osiguranja, uz
prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija.
Osnovica za obračun doprinosa iz člana 17. Zakona ne može biti manja od osnovice utvrđene
zakonom iz oblasti doprinosa.".
član 34.
čl. 118, 119, 120. i 121. brišu se.
član 35.
član 122. se mijenja i glasi:
"Obveznici obračuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje su:
1. za lica iz člana 11. stav 1. tač. 3. i 4. i lic a iz člana 14. stav 1. tač. 1., 4. i 8. ovog Zakona -
isplatilac plate, odnosno novčane naknade;

2. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 2. ovog Zakona - obrazovno-vaspitne ustanove;
3. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 3. ovog Zako na - poslodavci kod kojih rade;
4. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 5. ovog Zako na - omladinske zadruge;
5. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 6. ovog Zako na - investitori radova;
6. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 7. ovog Zako na - organizatori sportskih takmičenja;
7. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 9. ovog Zako na - preduzeća i druga pravna lica kod kojih
se nalaze na stručnom osposobljavanju;
8. za lica iz člana 14. stav 1. tačka 10. ovog Zak ona - kazneno-popravne ustanove;
9. za lica iz člana 15. ovog Zakona - preduzeća i druga pravna lica koja ih pozivaju;
10. osiguranici iz člana 17. ovog Zakona.".
član 36.
član 123. se briše.
član 37.
U članu 127. riječ "zemljoradnika" zamjenjuje se rije čju "poljoprivrednika".
član 38.
član 128. se briše.
član 39.
član 129. mijenja se i glasi:
"U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za o stvarivanje prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka u smislu propisa o
matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja.".
član 40.
Iza člana 131. Zakona dodaje se novo poglavlje VI a.- NADZOR, kao i novi član 131a. koji glasi:
"VI A.-NADZOR
član 131a.

Nadzor nad sprovođenjem Zakona vrši ministarstvo nadležno za rad i socijalnu politiku, a
inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u okviru svoje
nadležnosti u skladu sa propisima koji regulišu ovu materiju.".
član 41.
član 132. mijenja se i glasi:
"Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00
KM kazniće se za prekršaj
poslodavac, odnosno drugo pravno lice ako:
1. osiguraniku, protivno odredbama Zakona, uskrati ili ograniči prava koja mu pripadaju;
2. omogući korišćenje prava licu kojem ne pripada pravo po ovom Zakonu ili drugim
propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju ili mu ne pripada u tom obimu.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgov orno lice kod poslodavca, odnosno kod
drugog pravnog lica, novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.".
član 42.
čl. 133. i 134. se brišu.
član 43.
U članu 136. stav 2. se briše.
član 44.
U članu 137. u stavu 2. broj "2008" zamjenjuje se bro jem "2015".
član 45.
član 138. se briše.
član 46.
U članu 139. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
"
Korisniku penzije iz stava 1. ovog člana penzija se isplaćuje u drugu državu u skladu sa
članom 107. stav 2. Zakona.
Sredstva za isplatu penzija iz stava 1. ovog člana ob ezbjeđuju se u Budžetu Federacije Bosne i
Hercegovine na osnovu podataka koje dostavi nosilac osiguranja.".
član 47.
čl. 146, 147, 148. i 149. se brišu.

član 48.
član 151. mijenja se i glasi:
"Podaci o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijs kog i invalidskog osiguranja uređuju se
propisom iz oblasti evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja."
član 49.
čl. 153, 154. i 155. se brišu.
član 50.
U članu 156. dodaje se stav 3. koji glasi:
"Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju se prim jenjivati:
1. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju vojn ih osiguranika ("Službeni list RBiH", br.
2/92 i 13/94),
2. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vo jnih osiguranika HR-HB ("Narodni list
HR-HB", broj 46/95).".
član 51.
Iza člana 156. dodaje se novi član 156a. koji glasi:
"član 156a.
Izraz neto plata u Zakonu, od 01.01.2009. mijenja se izrazom "plata iz radnog odnosa
umanjena za doprinose iz plate", a izraz "neto osnovica osiguranja" mijenja se u riječ
"osnovica".
Pojmovi iz stava 1. ovog člana određeni su posebnim p
ropisima koji regulišu oblast
doprinosa.".
član 52.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objav ljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a primjenjivaće se od 01. 01. 2009. godine.

Predsjedavajući
Do
ma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić, s. r.

Predsjedavajući
Pr
edstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić, s. r.