Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju

Ovim zakonom uređuje se djelatnost osnovnog vaspitanja i obrazovanja kao dio
jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema Repu blike Srpske (u daljem tekstu: Republika),
osnivanje i prestanak rada ustanova osnovnog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: škola),
prava, obaveze, dužnosti i odgovornosti u čenika, roditelja i zaposlenih u školi, nastavni planovi i
programi, upravljanje i rukovo đenje školom, obezbje đivanje sredstava, vrednovanje kvaliteta
vaspitno-obrazovnog rada, nadzor nad radom škole, priznavanje svjedo čanstava, te evidencija i
javne isprave.

(1) Osnovno vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opšteg društvenog interesa.
(2) Osnovno vaspitanje i obrazov anje traje devet godina, obavezno je i besplatno za svu djecu
uzrasta od šest do 15 godina.
(3) Paralelno sa sticanjem osnovnog vaspitanja i obrazovanja može se sticati i osnovno muzičko
i baletsko vaspitanje i obrazovanje pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.

Osnovno vaspitanje i obrazovanje koje se sti če ostvarivanjem nastavnog plana i programa
propisanog u skladu sa ovim zakonom, obavljaju : osnovne škole, osnovne škole za djecu sa
smetnjama u razvoju, osnovne muzičke i baletske škole.

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) vaspitanje je proces formiranja lič nosti sa svim fizi čkim, intelektualnim, moralnim,
estetskim i radnim kvalitetima,
2) obrazovanje je proces sticanja znanja, vješ tina i navika, formiranja pogleda na svijet i
psihofizičkog razvoja,
3) nastava je složen, planski organizovan i vođen proces u kome u čenici usvajaju znanja,
stiču vještine i navike, psihofizički se razvijaju i vaspitavaju,
4) nastavni plan je osnovni dokument kojim se odre đuje (propisuje) spisak nastavnih
predmeta, njihov redoslijed po razredima, sedmi čni i godišnji broj časova po predmetima,
razredima i ukupno,
5) nastavni program je dokument kojim se određuju i konkretizuju obim, struktura, dubina
i redoslijed sadržaja nastavnih predmeta, odnosno područja zastupljenih u nastavnom planu i daju
sažeta didaktičko-metodička uputstva za njihovu obradu,
6) ishodi u čenja opisuju šta uč enik treba da zna, razumije i može obavljati na osnovu
završenog procesa učenja, definisanog kroz znanje, vještine i kompetencije,
7) kompetencije predstavljaju dinamičnu kombinaciju znanja, vještina, sposobnosti, stavova
i vrijednosti,
8) ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sistemi znanja, vještina, sposobnosti,
stavova i vrijednosti, koji su potrebni svim pojedincima za njihovo li čno ostvarenje i razvoj,
uključivanje u društvo i zapošljavanje (jezi čko-komunikacione kompetencije na maternjem jeziku,
jezičko-komunikacione kompetencije na stranom jeziku, matemati čka pismenost, informati čka
pismenost, kompetencije u nauci i tehnologiji, u čenje kako se u či, samoinicijativnost i
preduzetničke kompetencije, kreativno-produktivne, fizi čko-zdravstvene i interpersonalne
kompetencije, kulturna osviještenost i kulturološko izražavanje),
9) inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na jednake mogućnosti tokom obrazovanja
za sva lica, posebno pravo djece sa smetnjama u ra zvoju i nadarene djece na maksimalni razvoj
njihovog potencijala podrškom koja uključ uje fleksibilan program, adekvatno pripremljene
nastavnike i stručnu podršku kojoj je cilj razvijanje klju čnih kompetencija, tolerancije, prihvatanje
različitosti i socijalna inkluzija,
10) individualni obrazovni progra m je program za konkretnog u čenika, kreiran na osnovu
nastavnog plana i programa po kojem se u čenik školuje, a prilago đen njegovim individualnim
sposobnostima i potrebama,
11) vaspitno-obrazovni karton u čenika sadrži osnovne podatke o u čeniku, podatke o
procesu napredovanja u vaspitanju, obrazovanju i socijalizaciji,
12) formativno ocjenjivanje je redovno provjeravanje postignuća i praćenje vladanja učenika
tokom savladavanja školskog programa, koje sadrži povratnu informaciju i preporuke za dalje
napredovanje i, po pravilu se evidentira u vaspitno-obrazovni karton učenika,
13) sumativno ocjenjivanje jeste vrednovanje postignu ća u čenika na kraju programske
cjeline ili za klasifikacioni period iz pr edmeta i vladanja, koje je po pravilu broj čano i unosi se u
dnevnik, te u vaspitno-obrazovni karton učenika,
14) upisno područje je područje sa kojeg se djeca upisuju u određenu školu na osnovu mjesta
prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta,
15) mreža škola je skup postoje ćih škola koje obavljaju djelatnost osnovnog vaspitanja i
obrazovanja na području Republike sa svim njihovim područnim odjeljenjima,
16) centralna škola je škola koja ima status samostalnog pravnog subjekta i koja u svom
sastavu može imati područna odjeljenja,
17) područ no odjeljenje podrazumijeva školu koja nema status samostalnog pravnog
subjekta, a u sastavu je centralne škole,
18) razredno odjeljenje čine učenici istog razreda približno istog uzrasta,
19) kombinovano odjeljenje je odjeljenje sastavljeno od učenika dva ili više razreda,
20) posebno odjeljenje je odjeljenje u kojem se realizuje rad sa uč enicima sa smetnjama u
razvoju,
21) ekvivalent podrazumijeva zvanja ste čena prema propisima iz oblasti visokog
obrazovanja koja su važila do 2006. godine,
22) nastavnik razredne nastave je nastavni k koji realizuje vaspitno-obrazovni rad sa
učenicima od prvog do petog razreda,
23) predmetni nastavnik je nastavnik koji realizuje nastavu iz odre đenog nastavnog
predmeta,
24) stručni tim škole č ine nastavnici škole, stru čni saradnici, roditelj u čenika i, po potrebi,
stručno lice iz druge ustanove koje može doprinijeti radu stručnog tima,
25) nadaren u čenik je u čenik koji se isti če vrlo visokim stepenom opšteg intelektualnog
razvoja, odnosno koji ima sveukupnu natprosječnu sposobnost koja omogućava brže, lakše i bolje
rješavanje složenih problema, što učenika u odnosu na druge čini naprednijim,
26) talentovan učenik je učenik koji ima natprosječno razvijenu specifičnu sposobnost koja
omogućava brzo i lako sticanje neke vještine, kao i visoko postignuće uspjeha u određenom polju,
27) habilitacija je postupak koji se primjenjuje na ranom uzrastu u čenika i odnosi se na
uspostavljanje sposobnosti i
28) rehabilitacija se sprovodi kod učenika kod kojih su sposobnosti već bile uspostavljene.

Cilj osnovn
og vaspitanja i obrazovanja u Republici je da podsti če cjelovit i harmoni čan
intelektualni, moralni, fizi čki, emocionalni i socijalni razvoj samosvjesnog i nezavisnog,
inicijativnog i odgovornog učenika spremnog da uči, da brani i sa drugima usaglašava svoje stavove,
sposobnog za nastavak školovanja, koji zna da prona lazi i primjenjuje znanja, da kreativno misli i
stvara.

Zadaci osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:
1) sticanje znanja, vještina i sposobnosti, te formiranje stavova, uvjerenja i sistema
vrijednosti neophodnih za aktivnu uključenost u život porodice i društva,
2) sticanje i razvijanje ključnih kompetencija potrebnih za nastavak školovanja i cjeloživotno
učenje,
3) razvijanje stvaralačkog, kreativnog i kritičkog mišljenja, te formiranje svijesti otvorene za
nove ideje i nova znanja,
4) razvijanje i njegovanje osnovnih moralnih vrijednosti, stavova i odnosa, vrijednosti
pravde, istine, slobode, poštenja i lične odgovornosti,
5) razvijanje svijesti o pripadnosti vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu, jeziku i
tradiciji na način primjeren civilizacijskim tekovinama,
6) razumijevanje i njegovanje potreba za kulturom i o čuvanjem nacionalnog kulturnog
nasljeđa i kulturnih dobara,
7) razvijanje samopouzdanja, samopoštovanja, samokontrole, sposobnosti prepoznavanja
svojih emocija i emocija drugih lica,
8) razvijanje svijesti o važnosti i potrebi čuvanja sopstvenog zdravlja, zdravog načina života
i fizičkih sposobnosti,
9) razvijanje ekološke svijesti i svijesti o potrebi očuvanja prirodne i životne sredine,
10) razvijanje komunikacionih sposobnosti, tolerancije, poštovanja razli čitosti i mišljenja
drugih, te njegovanje drugarstva i prijateljstva,
11) osposobljavanje za konstruktivno rješavanje problema i djelovanje u timu, te stvaranje
osjećaja za saradnju i odgovornost i
12) podsticanje i razvijanje kulturne, vjerske, jezi čke i polne ravnopravnosti i tolerancije, te
empatije prema slabim, starim i nemoćnim licima.

Ishodi osnovnog vaspitanja i obrazovanja su:
1) razvijene ključne kompetencije svakog učenika do ličnog maksimuma i
2) osposobljenost za nastavak školovanja i cjeloživotno učenje.

(1) Svako dijete ima jednaka prava i jednake mogu ćnosti u osnovnom vaspitanju i
obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
(2) Jednaka prava i jednake mogućnosti podrazumijevaju obezbjeđivanje jednakih uslova za
svu djecu pri upisu i tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja.

Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo na osnovno vaspitanje i obrazovanje u
Republici u skladu sa konvenc ijama i sporazumima koji su zaključ eni sa drugim zemljama ili
međunarodnim organizacijama.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju ne može se vršiti diskriminacija u čenika,
nastavnika i ostalog osoblja škole na os novu rase, pola, jezika, religije, politi čkog ili drugog
mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu invalidnosti ili na bilo kom drugom
osnovu.
(2) Škola ima odgovornost da u sredini u kojoj djeluje doprinese stvaranju kulture koja
poštuje ljudska prava i osnovne slobode svih gra đana kako je to utvr đeno Ustavom Republike
Srpske i ostalim međunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava.
(3) Republika i jedinice lokalne samouprave zajedno sa školom odgovorne su za
obezbjeđenje školskog prostora, opreme i prate će infrastrukture za nesmetan pristup i u češće
učenika u vaspitno-obrazovnom procesu.
(4) Škola je dužna da obezbijedi efikasne me hanizme zaštite protiv nasilja, zlostavljanja,
zanemarivanja i diskriminacije i bilo koje vrste uznemiravanja u skladu sa Protokolom o postupanju
u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece.
(5) Protokol o postupanju u sluč aju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece potpisuju
ministar prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar), ministar zdravlja i socijalne zaštite, ministar
unutrašnjih poslova i ministar porodice, omladine i sporta.
(6) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju zabr anjene su sve vrste nasilja, zlostavljanja i
zanemarivanja, kao i sve aktivnosti kojima se ugrožavaju, diskriminišu ili izdvajaju učenici, odnosno
grupa u čenika, po bilo kojem osnovu, u skladu sa važe ćim zakonima i me đunarodnim
konvencijama.
(7) Škola je dužna da sprovodi mjere i propiše na čin, postupak i smjernice zaštite i
bezbjednosti djece tokom boravka u školi, kao i svih aktivnosti koje organizuje škola, u saradnji sa
nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, te da propiše periodič nu procjenu rizika od
opasnosti u školskom objektu, u saradnji sa nadležnim organima iz određene oblasti.
(8) U čenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u školskoj zgradi, na prilazu školi i van
školskog objekta i školskog dvorišta za vrijeme ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada ili drugih
aktivnosti koje organizuje škola.
(9) U saradnji sa nadležnom zdravstvenom ustan ovom, a u skladu sa propisima iz oblasti
zdravstvene zaštite, škola organizuje sistematski pregled učenika.

(1) Nastava u osnovnom vaspitanju i obrazov anju izvodi se na službenim jezicima
konstitutivnih naroda, uz korišćenje oba pisma ćirilice i latinice.
(2) U školama se ne smije vršiti diskriminacija zaposlenog pri prijemu, imenovanju, uslovima
zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj odluci u ve zi sa tim licem, na osnovu toga što u školi, u
usmenom i pismenom izražavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(3) U školama se ne smije vršiti diskriminacija učenika pri upisu, učešću u aktivnostima škole
ili u bilo kojoj odluci u vezi sa tim učenikom, na osnovu toga što u školi, u usmenom i pismenom
izražavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
(4) Jezik i kultura nacionalnih manjina u Republici poštovaće se i koristiti u školi u najvećoj
mogućoj mjeri, a u skladu sa Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina i zakonom
kojim se propisuje zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina.
(5) Jezik i kultura nacionalnih manjina izučavaju se u okviru fakultativne nastave.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju štite se vjerske slobode, razvija tolerancija i kultura
dijaloga.
(2) Učenici pohađaju časove vjeronauke prema svom vjerskom opredjeljenju, ako je to u
skladu sa ubjeđenjima njihovih roditelja, staratelja ili usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj).
(3) U čenici koji se, po zahtjevu roditelja na po četku izu čavanja vjeronauke, u skladu sa
nastavnim planom i programom, izjasne da ne žele da izučavaju vjeronauku, ne mogu biti dovedeni
u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.

(1) U nastavnim i drugim aktivnostima u školi se ne mogu koristiti ili izu čavati didaktički i
drugi materijali uvredljivog sadržaja.
(2) Nastavnici i ostali zaposleni ne smiju davati izjave koje bi se mogle smatrati uvredljivim
za jezik, kulturu i religiju učenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etničkoj ili religijskoj grupi.

(1) Rad škole je javan.
(2) U školi nije dozvoljeno politi čko organizovanje i djelovanje, kao ni koriš ćenje školskog
prostora u te svrhe, u vrijeme održavanja redovnih vaspitno-obrazovnih aktivnosti.

Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za ozna čavanje ženskog ili muškog roda
podrazumijevaju oba pola.

GLAVA II

SAVJETODAVNO TIJELO U OBLASTI VASPITANjA I OBRAZOVANjA

(1) Radi unapređivanja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja, Vlada Republike Srpske (u daljem
tekstu: Vlada) osniva Savjet za razvoj predškolsk og, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja
(u daljem tekstu: Savjet) kao posebno savjetodavno tijelo.
(2) Sredstva za rad Savjeta obezbjeđuju se u budžetu Republike.
(3) Administrativno-tehničke poslove za Savjet obavlja Mini starstvo prosvjete i kulture (u
daljem tekstu: Ministarstvo).
(4) Rad i funkcionisanje Savjeta reguliše se poslovnikom o radu Savjeta.
(5) Poslovnik iz stava 4. ovog člana donosi Savjet natpolovi čnom ve ćinom glasova od
ukupnog broja članova.

(1) Savjet ima ukupno 15 članova koji se imenuju iz reda akademika, univerzitetskih
nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, u čitelja, vaspita ča i stru čnih saradnika iz oblasti
predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja.
(2) Struktura članova Savjeta, po pravilu, odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i
ostalih.
(3) Prilikom imenovanja članova Savjeta obezbijediće se ravnopravna zastupljenost polova,
u skladu sa zakonom.
(4) Članove Savjeta bira Vlada iz reda kandidata koje predloži Ministarstvo, a u skladu sa
ovim zakonom i propisima kojima se reguliše predškolsko i srednje vaspitanje i obrazovanje.
(5) Mandat članova Savjeta traje četiri godine.
(6) Isto lice može biti izabrano za člana Savjeta najviše dva puta.
(7) Savjet bira predsjednika iz reda svojih članova.
(8) Najmanje jednom godišnje Savjet, posredstvom Ministarstva, Vladi podnosi izvještaj o
radu i o stanju u oblasti vaspitanja i obrazovanja.

Savjet, u okviru svojih nadležnosti, obavlja sljedeće poslove:
1) razmatra programe vaspitanja i obrazovanja i daje preporuke Vladi i Ministarstvu,
2) učestvuje u izradi pedagoških standarda i normativa za oblast vaspitanja i obrazovanja,
3) prati usaglašenost sistema vaspitanja i obrazovanja sa evropskim standardima za
vaspitanje i obrazovanje,
4) predlaže pravce razvoja i unapređivanja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja,
5) pomaže aktivnosti Ministarstva, Republi čkog pedagoškog zavoda (u daljem tekstu:
Zavod) i drugih institucija od značaja za vaspitanje i obrazovanje,
6) razmatra rezultate primjene vaspitno-obrazovnih programa i daje preporuke ministru,
7) predlaže programe za stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika,
8) razvija tehnike za praćenje i vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada,
9) predlaže inovacije u skladu sa savremenom pedagoškom teorijom i praksom,
10) daje mišljenje Vladi i Ministarstvu o pot rebi izmjena propisa u oblasti vaspitanja i
obrazovanja i
11) razmatra i druga pitanja od značaja za vaspitanje i obrazovanje.

GLAVA III

OSNIVANjE I PRESTANAK RADA ŠKOLE

(1) Škola može biti osnovana kao javna ili kao privatna ustanova.
(2) Vlada, u ime Republike, osniva javnu školu radi ostvarivanja i obezbje đivanja prava
građana na vaspitanje i obrazovanje.
(3) Privatnu školu može osnovati pravno ili fizi čko lice, uz saglasnost Vlade, pod uslovima
utvrđenim ovim zakonom.

(1) Materijalni, kadrovski i drugi uslovi za os tvarivanje djelatnosti i ravnomjeran razvoj
osnovnog vaspitanja i obrazovanja u odre đenom periodu utvr đuju se pedagoškim standardima i
normativima.
(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva prosvjete i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo),
donosi Uredbu o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

Škola kao javna ili privatna ustanova osniva se i počinje da radi ako ima:
1) najmanje 18 odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) školsku zgradu sa odgovarajućim školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim
propisima o gra đenju objekta (gra đevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim
standardima i normativima,
3) potrebnu opremu i nastavna sredstva propisana pedagoškim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvr đen pravilnicima kojima se ure đuje oblast normiranja i
finansiranja, način rada, norme nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne
radne sedmice i
5) odobren nastavni plan i program.

(1) Inicijativu za osnivanje škole čiji je osniva č Republika pokre će jedinica lokalne
samouprave na čijem području se planira otvaranje škole i dostavlja je Ministarstvu na razmatranje
i dalje postupanje najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu školsku godinu.
(2) Inicijativu za osnivanje škole čiji je osnivač Republika može pokrenuti i Ministarstvo.
(3) Uz inicijativu iz stava 1. ovog člana prilaže se elaborat o opravdanosti osnivanja škole.
(4) Elaborat o opravdanosti osnivanja škole sadrži:
1) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju društvene potrebe osnivanja škole
na tom području, imajući u vidu postojeću mrežu škola,
2) detaljan opis, status i strukturu škole,
3) podatke o načinu ispunjavanja propisanih uslova za rad škole,
4) dokaz o obezbijeđenosti sredstava za rad i
5) ostale podatke značajne za osnivanje i rad škole.

(1) Privatnu školu može osnovati pravno ili fizičko lice.
(2) Privatna škola se osniva na osnovu odluke osniva ča, uz prethodnu saglasnost Vlade, u
skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje sistem javnih službi.
(3) Osnivač privatne škole ne može biti fizi čko lice protiv koga se vodi krivi čni postupak,
niti lice koje je pravosnažno osu đeno na kaznu propisanu zakonom kojim se reguliše oblast
krivičnog prava, a koje ga čini nedostojnim za rad u školi.
(4) Osniva č iz stava 1. ovog č lana dostavlja inicijativu za osnivanje privatne škole
Ministarstvu na razmatranje i dalje post upanje najkasnije do kraja decembra teku će godine za
narednu školsku godinu.
(5) Uz inicijativu iz stava 4. ovog člana prilaže se:
1) elaborat o opravdanosti osnivanja škole, koji sadrži:
1. dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju društvene potrebe
osnivanja škole na tom području, imajući u vidu postojeću mrežu škola,
2. detaljan opis, status i strukturu škole,
3. podatke o načinu ispunjavanja propisanih uslova za rad škole,
4. dokaz o obezbijeđenosti sredstava za rad za najmanje tri naredne školske godine,
2) akt o osnivanju,
3) prijedlog statuta i
4) odluku o imenovanju lica ovlašćenog za zastupanje.

(1) Ministar rješenjem imenuje komisiju koja utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne
ili privatne škole.
(2) Ministar donosi pravilnik o sastavu i načinu rada komisije, uslovima u pogledu prostora,
kadra i opreme i postupku za utvrđivanje ispunjenosti uslova za osnivanje i prestanak rada škole.
(3) Komisija je dužna da sačini zapisnik u kojem konstatuje ispunjenost uslova za osnivanje
škole.
(4) Na osnovu zapisnika komisije iz stava 3. ovog člana, ministar rješenjem utvr đuje
ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole.
(5) Rješenje ministra iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba,
ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.

(1) Ukoliko komisija iz člana 24. stav 1. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana
21. ovog zakona i pravilnika iz člana 24. stav 2. ovog zakona, odrediće rok u kojem je osnivač dužan
da otkloni utvrđene nedostatke.
(2) Ministar donosi rješenje kojim se odbija zahtjev osnivača za osnivanje škole ako osnivač
u roku iz stava 1. ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
(3) Rješenje iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može
pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.

(1) Ministarstvo dostavlja Vladi na razmatranj e i usvajanje prijedlog za osnivanje javne ili
privatne škole sa elaboratom i rješenjem iz člana 24. stav 4. ovog zakona.
(2) Na osnovu priložene dokumentacije iz stava 1. ovog člana Vlada donosi odluku o
osnivanju javne škole, odnosno daje saglasnost za osnivanje privatne škole.

(1) Na osnovu odluke o osnivanju javne škol e, odnosno saglasnosti za osnivanje privatne
škole iz člana 26. stav 2. ovog zakona ministar donosi rješenje o odobrenju za po četak rada javne
ili privatne škole.
(2) Škola se upisuje u registar kod nadležnog suda na osnovu rješenja iz stava 1. ovog člana,
čime stiče svojstvo pravnog lica.
(3) Na osnovu rješenja iz stava 1. ovog člana i dokaza o upisu u registar kod nadležnog suda,
škola se upisuje u Registar osnovnih škola, koji vodi Ministarstvo.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra osnovnih škola.
(5) Spisak škola koje su dobile rješenje o odobrenju za poč etak rada objavljuje se na kraju
tekuće godine u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internet stranici Ministarstva.

(1) Škola kao samostalni pravni subjekt u svom sastavu može imati područna odjeljenja.
(2) Inicijativu za osnivanje područnog odjeljenja pokreće:
1) jedinica lokalne samouprave na čijem području se planira osnivanje područnog odjeljenja
ili
2) škola u čijem bi sastavu trebalo da bude područno odjeljenje.
(3) Inicijativa iz stava 2. ovog člana se podnosi Ministarstvu na razmatranje i dalje postupanje
najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu školsku godinu.

(1) Područno devetorazredno odjeljenje može početi da radi ako ima:
1) minimalno 16 učenika po razredu,
2) školsku zgradu sa školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehnič kim propisima o
građenju objekta (gra đevinska i upotrebna dozvola) i pr opisanim pedagoškim standardima i
normativima:
1. minimalno pet učionica,
2. biblioteku,
3. zbornicu,
4. prostoriju za sanitarije i garderobu tehničkog osoblja,
5. sanitarne prostorije za nastavnike i učenike,
3) potreban broj radnika utvr đen pravilnikom kojim se uređuje oblast normiranja i
finansiranja, na čina rada, norme nastavnika, stru čnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice i
4) ostale uslove propisane pravilnikom kojim se propisuju uslovi i postupak za osnivanje i
prestanak rada škole.
(2) Područno petorazredno odjeljenje može početi da radi ako ima:
1) minimalno 25 učenika,
2) adekvatan školski prostor koji se sastoji od:
1. najmanje dvije učionice,
2. prostorije za nastavnike,
3. prostorije za sanitarije i garderobu tehničkog osoblja,
4. sanitarne prostorije za nastavnike i učenike,
3) potreban broj radnika utvr đen pravilnikom kojim se uređuje oblast normiranja i
finansiranja, na čina rada, norme nastavnika, stru čnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice i
4) ostale uslove propisane pravilnikom o uslovima i postupku za osnivanje i prestanak rada
škole.

(1) Ministarstvo, na prijedlog jedinice lokaln e samouprave, predlaže Vladi broj i prostorni
raspored škola u Republici (u daljem tekstu: mreža škola), najmanje svake četiri godine, a najkasnije
do kraja maja u godini u kojoj se predlaže.
(2) Mjerila i kriterijumi za utvrđivanje mreže škola su:
1) potrebe utvr đene sistemskim pra ćenjem i predvi đanjem demografskih kretanja,
ekonomskih i urbanističkih planiranja na određenom području,
2) specifičnost područja (brdsko-planinsko, pogranično, izuzetno nerazvijeno),
3) dostupnost i jednaki uslovi za sticanje osnovnog obrazovanja,
4) obezbijeđenost komunikacija i
5) ekonomičnost i racionalnost u korišćenju kadra, sredstava, prostora i opreme.

(1) Prilikom utvrđivanja mreže škola Vlada, na prijedlog Ministarstva, utvr đuje škole sa
posebnim statusom.
(2) Škole sa posebnim statusom su one koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uslova:
1) rade pod otežanim uslovima u brdsko-planinskim područjima,
2) nalaze se u saobraćajno i komunikacijski loše povezanim područjima i
3) nalaze se u izrazito nerazvijenim pograničnim područjima.
(3) Ministarstvo može odobriti rad ovim školama i u slu čaju kada ne ispunjavaju propisane
uslove u pogledu opreme, kadra, broja učenika i odjeljenja.
(4) Odluku o statusnim i organizacionim promjenama za škole iz stava 1. ovog člana donosi
Vlada na prijedlog Ministarstva.

(1) Sve javne škole imaju upisno područ je koje utvr đuje ministar, na prijedlog jedinice
lokalne samouprave.
(2) Javne škole dužne su da prilikom upisa učenika poštuju upisna područja.
(3) Ministar donosi rješenje o upisnom području.
(4) U slu čaju da postoji opravdana potreba izmjene rješenja o upisnom podru čju, rok za
donošenje rješenja je kraj juna tekuće godine za narednu školsku godinu.
(5) Nadležna služba jedinice lokalne samouprave u saradnji sa školama može, na zahtjev
roditelja, u opravdanim slučajevima, dati saglasnost da dijete bude upisano u školu kojoj ne pripada
po upisnom području.
(6) Upisno područje osnovne škole za djecu sa smetnjama u razvoju je područje Republike.

(1) Škola obavlja djelatnost u svom sjedištu.
(2) Škola ima naziv.
(3) Područno odjeljenje, uz naziv centralne škole, ima i naziv mjesta u kojem se nalazi.
(4) Škola može promijeniti naziv i sjedište.
(5) Odluku o nazivu i sjedištu škole donosi osnivač na prijedlog školskog odbora.
(6) Škola ne može promijeniti naziv i sjedište dok traje nastava u školskoj godini.
(7) Škola može obavljati djelatnost u inostranstvu u skladu sa ovim zakonom.

(1) Škola ima statut koji donosi školski odbor, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(2) Statut je osnovni opšti akt škole kojim se bliže ure đuje organizacija, na čin rada,
upravljanje i rukovođenje školom i druga pitanja u skladu sa zakonom.

(1) Škola, odnosno podru čno odjeljenje, prestaje da radi pod uslovima i po postupku
utvrđenim ovim zakonom i pravilnikom iz člana 24. stav 2. ovog zakona.
(2) Osnivač je dužan da učenicima škole, odnosno područnog odjeljenja koje je prestalo da
radi obezbijedi nastavak školovanja u drugoj odgovarajućoj školi.
(3) Javna osnovna škola prestaje da radi kao samostalni pravni subjekat ako ima manje od
14 odjeljenja, osim u slučajevima iz člana 31. st. 2. i 3. ovog zakona.
(4) Područno devetorazredno odjeljenje koje od šestog do devetog razreda ima manje od 36
učenika, prestaje da radi kao devetorazredno podru čno odjeljenje i nastavlja da radi kao
petorazredno područno odjeljenje.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana područno devetorazredno odjeljenje škole može nastaviti
da radi i sa manjim brojem uč enika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog
zakona, ukoliko se nastava izvodi u kombinovanim odjeljenjima.
(6) Područno petorazredno odjeljenje prestaje da radi ako ima manje od pet učenika.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, područno petorazredno odjeljenje škole može nastaviti
da radi i sa manjim brojem uč enika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog
zakona, ukoliko bi bezbjednost učenika bila ugrožena pri dolasku u školu i odlasku iz škole.
(8) Pored uslova navedenih u st. 3, 4. i 6. ovog člana škola, odnosno podru čno odjeljenje
prestaje da radi i ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja
djelatnost za koju je osnovana.

(1) Ispunjenost uslova za nastavak rada i obavljanje djelatnosti škole utvrđuje se po potrebi,
a obavezno svake četiri godine.
(2) Ako se redovnom kontrolom utvrdi da škola ne obavlja djelatnost na propisan na čin ili
se vanrednim pregledom utvrdi da škola nema potrebne uslove za rad propisane ovim zakonom,
Ministarstvo odre đuje rok za otklanjanje nepravilnosti i ne dostataka, koji ne može biti duži od
godinu dana od dana utvrđenih nepravilnosti.
(3) Ministarstvo zabranjuje rad školi koja ne ispuni propisane uslove u roku iz stava 2. ovog
člana i nalaže brisanje te škole iz Registra osnovnih škola.
(4) Osnivač je obavezan d a donese odluku o prestanku rada škole u roku od tri mjeseca od
dana zabrane rada školi.
(5) Osnivač privatne škole dostavlja Ministarstvu odluku o prestanku rada škole.
(6) Škola koja je prestala da radi briše se iz Registra osnovnih škola.
(7) Škola može prestati da radi samo na kraju školske godine.
(8) Javne isprave izdate nakon prestanka rada škole i njenog brisanja iz Registra osnovnih
škola, pravno su ništavne.
(9) Odluka o prestanku rada škole i brisanju iz Registra osnovnih škola objavljuje se u
„Službenom glasniku Republike Srpske“.

Na osnivanje, rukovođenje, položaj zaposlenih, nadzor nad zakonitošću rada i na prestanak
rada škole primjenjuju se zakoni kojima se regulišu radni odnosi i sistem javnih službi, ako ovim
zakonom nije drugačije utvrđeno.

GLAVA IV

PLANOVI I PROGRAMI RADA

(1) Nastavni plan i program na osnovu kojeg se ostvaruje vaspitno-obrazovni proces donosi
ministar na prijedlog Zavoda.
(2) Nastavni plan i program za nastavni pr edmet vjeronauka donosi ministar na prijedlog
nadležnog organa odgovarajuće crkve ili vjerske zajednice.
(3) Individualne obrazovne programe na os novu kojih se ostvaruje vaspitno-obrazovni
proces za darovite i talentovane uč enike i u čenike sa smetnjama u razvoju, predlaže stru čni tim
škole, a usvaja nastavničko vijeće.

(1) Nastavnim planom i programom utvr đuju se nastavni predmeti ili nastavna podru čja i
njihov raspored po razredima, kao i godišnji i sedmični broj časova nastave i drugi oblici vaspitno-obrazovnog rada.
(2) Nastavnim programom utvrđuje se:
1) sadržaj za svaki obavezni i izborni nastavni predmet,
2) cilj, zadaci i ishodi nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada i
3) uputstvo za ostvarivanje nastavnog programa.

(1) Prvi i drugi strani jezik izučavaju se u skladu sa nastavnim planom i programom.
(2) Odluku o drugom stranom jeziku u školi donosi školski odbor na prijedlog nastavničkog
vijeća, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva najkasnije do kraja juna teku će godine za
narednu školsku godinu.
(3) Škola je dužna da prije upu ćivanja zahtjeva Ministarstvu, sprovede anketu me đu
učenicima koji ć e od septembra poha đati nastavu šestog razreda i njihovim roditeljima, te na
osnovu rezultata sprovedene ankete, ve ćine zahtjeva roditelja, društvenih potreba i kadrovskih
mogućnosti zatraži saglasnost za uvođenje određenog drugog stranog jezika.
(4) Aktivnosti iz st. 2. i 3. ovog člana sprovode se ako škola prvi put uvodi drugi strani jezik.
(5) U čenici koji zapo čnu izu čavanje drugog stranog jezika, taj strani jezik izu čavaju do
završetka osnovnog vaspitanja i obrazovanja.

(1) U školi se koriste udžbenici i nastavna sredstva koje odobri ministar.
(2) Ministar najkasnije do početka oktobra tekuće godine donosi Plan školskih udžbenika za
narednu školsku godinu.
(3) Ministar donosi Katalog udžbenika za narednu školsku godinu, najkasnije do kraja maja
tekuće godine.
(4) Katalog udžbenika iz stava 3. ovog člana sastoji se od spiska obaveznih udžbenika i
nastavnih sredstava.

(1) Udžbenici i nastavna sredstva moraju zadovoljiti naučne, pedagoške, psihološke, etičke,
didaktičko-metodičke, jezi čke, estetske i tehni čke uslove definisane zakonskim i podzakonskim
propisima kojima se reguliše ova oblast.
(2) Pored uslova navedenih u stavu 1. ovog člana, udžbenici i nastavna sredstva moraju da
budu urađeni i usklađeni sa nastavnim programom, te primjereni uzrastu i potrebama učenika.
(3) Mišljenje o ispunjenosti uslova iz stava 2. ovog člana daje Zavod.
(4) Sadržaj udžbenika mora biti u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i međunarodnim
konvencijama.
(5) Udžbenik ne smije da sadrži reklamni sadržaj.
(6) Udžbenik može biti objavljen u štampanom i elektronskom obliku.

(1) Zaposleni u Ministarstvu i Zavodu, zbog sukoba interesa, ne mogu biti autori udžbenika
i nastavnih sredstava.
(2) Ministar ne može odobriti upotrebu udžbenika čiji je autor u sukobu interesa iz stava 1.
ovog člana.

(1) Škola donosi godišnji program rada škole.
(2) Školski odbor usvaja godišnji program rada škole.
(3) Škola dostavlja godišnji program rada škole najkasnije do 30. septembra teku će godine
Ministarstvu, Zavodu, jedinici lokalne samouprave, a privatna škola i osnivaču.
(4) Ministarstvo, na prijedlog Zavoda, utvr đuje obrazac godišnjeg programa rada škole i
dostavlja ga školama.

(1) Škola donosi razvojni plan u skladu sa ovim zakonom.
(2) Razvojnim planom utvrđuju se prioriteti u ostvarivanju vaspitno-obrazovnog rada i ističu
potrebe škole.
(3) Razvojni plan se donosi na osnovu: analize vaspitno-obrazovnog rada u školi, izvještaja
o samovrednovanju i spoljašnjem vrednovanju kvaliteta rada, rezultata male mature, preporuka
Ministarstva ili Zavoda.
(4) Mjerila za pra ćenje i ostvarivanje vrednovanja planiranih aktivnosti sastavni su dio
razvojnog plana.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju vaspitno-obrazovni rad se organizuje po
trijadama, izuzev u školama za djecu sa smetnjama u razvoju, muzičkim i baletskim školama.
(2) Prvu trijadu čini: prvi, drugi i treći razred.
(3) Drugu trijadu čini: četvrti, peti i šesti razred.
(4) Treću trijadu čini: sedmi, osmi i deveti razred.
(5) U školama za djecu sa smetnjama u razvoj u vaspitno-obrazovni ra d se organizuje kao
razredno-predmetna nastava i po nivoima obrazovanja (I, II, III i IV).
(6) Nastava se realizuje u skladu sa važećim nastavnim planom i programom.

(1) Broj časova po razredima za svaki nastavni predmet u prvoj, drugoj i tre ćoj trijadi
utvrđuje se nastavnim planom.
(2) Sedmi čno i dnevno optere ćenje uč enika odre đuje se rasporedom časova u skladu sa
Uredbom o pedagoškim standardima i normativi ma za osnovno vaspitanje i obrazovanje iz člana
20. ovog zakona.
(3) U sedmično i dnevno opterećenje učenika iz stava 2. ovog člana ulaze i časovi dodatne i
dopunske nastave kao i vannastavne aktivnosti.
(4) Škola radi u petodnevnoj radnoj sedmici.
(5) Nastavni čas traje 45 minuta.
(6) Za u čenike prvog razreda organizuju se na stavne aktivnosti u ukupnom dnevnom
trajanju od 180 minuta.
(7) U izuzetnim slučajevima, ukoliko je to u najboljem interesu učenika, direktor škole može
donijeti odluku o obustavi nastave ili skra ćenju nastavnog časa koji ne može trajati kra će od 30
minuta.
(8) Obustava nastave ili skraćenje nastavnog časa u slučaju iz stava 6. ovog člana može trajati
najduže jedan dan i direktor je dužan da o tome obavijesti Ministarstvo.
(9) Ministarstvo može, na zahtjev škole, dati saglasnost za obustavu nastave ili skra ćenj e
nastavnog časa iz st. 5. i 6. ovog člana, ukoliko obustava ili skra ćenje časa traje duže od jednog
dana.

(1) Nastavni proces se realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u
redovnim školama i u odjeljenjima u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim školama redovno odjeljenje sastavljeno je od u čenika istog razreda i ima
maksimalno 30 učenika, a optimalno 24 učenika.
(3) U redovno i kombinovano odjeljenje u redovnim školama mogu biti uklju čena najviše
dva u čenika sa smetnjama u razvoju koji imaju nalaz i mišljenje stru čne komisije za procjenu
potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, a koji rade po individualnim
obrazovnim programima.
(4) Za jednog, odnosno dva u čenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim
obrazovnim programima broj učenika u redovnom odjeljenju se smanjuje za dva, odnosno za četiri
u odnosu na optimalan broj.
(5) Kombinovano odjeljenje od dva razreda ima maksimalno 18 učenika.
(6) Kombinovano odjeljenje od tri razreda ima maksimalno 12 učenika.
(7) Kombinovano odjeljenje od četiri ili pet razreda ima maksimalno deset učenika.
(8) Za jednog, odnosno dva u čenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim
obrazovnim programima broj u čenika u kombinovanom odjeljenju se smanjuje za dva, odnosno
za četiri u odnosu na maksimalan broj.
(9) Škola je dužna da do kraja juna teku će godine zatraži saglasnost Ministarstva, ukoliko
prilikom formiranja odjeljenja za narednu školsku godinu ne postupi u skladu sa st. 2, 3, 4, 5, 6, 7.
ili 8. ovog člana.
(10) Škola je dužna da do kraja jula tekuće godine obavijesti Ministarstvo u elektronskom i
pisanom obliku o formiranim odjeljenjima.

(1) U posebna odjeljenja upisuju se djeca sa smetnjama u razvoju u skladu sa nalazom i
mišljenjem stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u
razvoju.
(2) Maksimalan broj učenika u posebnom odjeljenju je deset, a minimalan tri, što zavisi od
vrste smetnji koju imaju učenici.
(3) Ukoliko škola nema uslove da formira posebno odjeljenje, učenik iz stava 1. ovog člana
može se uputiti u najbližu školu u kojoj ima mogućnost školovanja u posebnom odjeljenju, ukoliko
je to u najboljem interesu djeteta.
(4) U slučaju nepostojanja mogućnosti iz stava 3. ovog člana, učenik se uključuje u redovno
odjeljenje u školi koju pohađa ili u osnovnu školu za djecu sa smetnjama u razvoju.
(5) Ukoliko postoje uslovi, zainteresovanost škola, jedinice loka lne samouprave i roditelja i
ukoliko je to u najboljem interesu u čenika, za u čenike iz stava 1. ovog člana mogu se formirati
posebna odjeljenja u jednoj školi sa teritorije jedinice lokalne samouprave, koju ć e poha đati
navedeni učenici.
(6) Ministar donosi Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju.

(1) Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. avgusta naredne kalendarske godine.
(2) Vaspitno-obrazovni rad u osnovnom vaspitanju i obrazovanju organizuje se u dva
polugodišta.
(3) Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru.
(4) U toku školske godine učenici imaju zimski, proljetni i ljetni raspust.
(5) Nastava u školskoj godini traje 36 nastavnih sedmica ili 180 nastavnih dana, osim u
završnom razredu, gdje nastava traje 34 nastavne sedmice, odnosno 170 nastavnih dana.
(6) Ministar donosi Pravilnik o školskom kalendaru za svaku školsku godinu i objavljuje ga
najkasnije 60 dana prije početka školske godine.
(7) Škola je dužna da realizuje predvi đeni fond nastavnih časova u obimu ne manjem od
95%.
(8) Zavod, uz prethodnu saglasnost ministra, donosi plan i kalendar takmičenja za osnovne
škole najkasnije do 15. avgusta tekuće godine za narednu školsku godinu.

(1) Škola, u skladu sa mogućnostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za:
1) učenike na dužem kućnom ili bolničkom liječenju i
2) u čenike kojima je na osnovu propisa koji se odnose na izvršenje krivi čnih sankcija,
izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.
(2) Vaspitno-obrazovni rad iz stava 1. ovog člana podrazumijeva pripremu u čenika za
polaganje razrednog ispita.
(3) Škola pravilnikom propisuje na čin organizovanja i realizovanja vaspitno-obrazovnog
rada iz stava 1. ovog člana.
(4) Za organizovanje vaspitno-obrazovnog rada za učenike iz stava 1. tačka 2) škola je dužna
da zatraži saglasnost Ministarstva.

(1) Za učenike koji su ovladali očekivanim ishodima u nastavi određenog predmeta s ciljem
obogaćivanja i proširivanja znanja iz odre đenog nastavnog predmeta, organizuje se dodatna
nastava.
(2) Za učenike koji nisu ovladali očekivanim ishodima u nastavi određenog predmeta tokom
školske godine organizuje se dopunska nastava s ciljem ovladavanja očekivanim ishodima.
(3) Nastavnik ne može predložiti, a odjeljensko vije će utvrditi ocjenu nedovoljan u čeniku
kojem nije bilo omogućeno pohađanje dopunske nastave.
(4) Pripremna nastava organizuje se za u čenike upućene na popravni ispit, prije polaganja
ispita, u trajanju od najmanje pet radnih dana po dva časa dnevno za svaki predmet.

(1) Škola u okviru svojih mogu ćnosti za u čenike organizuje prošireni program, koji
podrazumijeva:
1) produženi boravak,
2) jutarnje čuvanje,
3) ekskurziju,
4) izlete,
5) školu u prirodi i
6) predškolski program za djecu pred polazak u školu.
(2) Za organizovanje proširenog progra m a i z s t a v a 1 . t . 1 ) i 2 ) o v o g člana potrebna je
saglasnost Ministarstva.
(3) Za organizovanje proširenog programa iz stava 1. t. 3), 4) i 5) ovog člana potrebna je
saglasnost Zavoda.
(4) Roditelji učestvuju u finansiranju proširenog programa.
(5) Ministar donosi Pravilnik o načinu organizovanja proširenog programa.
(6) Prilikom organizovanja programa iz stava 1. ta čka 6) ovog člana, primjenjuju se propisi
kojima se reguliše oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju obezbjeđuju se uslovi za ostvarivanje društvenih,
tehničkih, humanitarnih, sportskih i kulturnih aktivnosti koje doprinose razvoju li čnosti učenika i
promovisanju jednakih šansi za sve učenike, nastavnike i ostale zaposlene, uvažavajući istovremeno
i pravo na različitost među njima.
(2) Škola utvr đuje i sprovodi programe koji podržavaju i njeguju razli čite kulture, jezike i
vjeroispovijesti učenika i zaposlenih.
(3) U školi se organizuju vannastavne aktivnosti uključivanjem učenika u različite oblike rada
koji se zasnivaju na dobrovoljnom izjašnjavanju učenika, a u skladu sa mogućnostima i potrebama
škole.
(4) Nevladine organizacije, druge ustanove i organizacije mogu, uz saglasnost Ministarstva,
realizovati programe, projekte ili druge aktivnosti u školama ukoliko od toga ne ostvaruju dobit.
(5) Programi, projekti i druge aktivnosti iz stava 4. ovog člana moraju služiti ciljevima i
zadacima vaspitanja i obrazovanja i ne mogu remetiti redovno odvijanje vaspitno-obrazovnog
procesa.
(6) Ministar donosi uputstvo o nač inu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u
školama.
(7) Na prijedlog stru čnih aktiva nastavnika škole, nastavni čko vije će na po četku školske
godine donosi odluku o izboru dječjih časopisa koje će ponuditi učenicima.
(8) Časopis treba da bude primjeren uzrastu učenika, da ima vaspitno-obrazovnu vrijednost,
odnosno da služi ciljevima i zadacima vaspitanja i obrazovanja.
(9) Dje čji časopisi nisu obavezna literatura za u čenike, nastavnici ne mogu zadavati
učenicima zadatke niti ih ocjenjivati na osnovu zadatog rada iz dje čjih časopisa, te se u školi ne
može vršiti pritisak na učenike i njihove roditelje radi kupovine dječjih časopisa.
(10) U školi nije dozvoljeno reklamiranje i promovisanje bilo kakvih proizvoda i usluga.

(1) U školi može da se osnuje učenička zadruga s ciljem razvijanja vannastavnih aktivnosti i
društveno korisnog rada učenika.
(2) Rad učeničke zadruge utvrđuje se opštim aktom škole.
(3) Škola može, u skladu sa aktom o organi zovanju zadruge, pružati usluge i prodavati
proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.
(4) Sredstva ste čena radom u čeničke zadruge upla ćuju se na ra čun posebnih namjena na
organizacioni kod škole i koriste se namjen ski za proširenje materijalne osnove rada u čeničke
zadruge, ekskurzije u čenika, nagra
de najboljim članovima zadruge, najboljim u čenicima,
unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada u školi, pomo ć oboljelim učenicima i drugo, u skladu sa
aktom o organizovanju zadruge.

(1) U osnovnom vaspitanju i obrazovanju može se ostvarivati program ogleda radi provjere
vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika, metoda i organizacije rada, novih nastavnih sredstava
i opreme.
(2) Programom ogleda definiše se:
1) cilj ogleda,
2) sadržaj, zadaci, uslovi, način i vrijeme njegovog ostvarivanja i
3) mjesto, nač in stru čnog pra ćenja i vrijeme za podnošenje izvještaja o postignutom
rezultatu.
(3) Ministarstvo utvrđuje program ogleda u školi koja će ga sprovoditi.
(4) Radi ostvarivanja programa ogleda mogu se osnovati posebne škole.
(5) Ministar donosi Pravilnik o načinu ostvarivanja programa ogleda u osnovnoj školi.

GLAVA V

UČENICI

(1) Upisom u prvi razred dijete stiče svojstvo učenika.
(2) Roditelji su dužni da u propisanom roku upišu dijete u školu, brinu se da redovno pohađa
nastavu i obavlja druge školske obaveze.
(3) Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obavještava školu o djeci koja treba da se
upišu u prvi razred najkasnije do kraja februara tekuće godine za narednu školsku godinu.
(4) Obavještenje školi treba da sadrži spisak djece dorasle za polazak u prvi razred sa upisnog
područja te škole.
(5) Na zahtjev škole, nadležni centar za socijalni rad dostavlja podatke koje posjeduje o djeci
bez adekvatnog roditeljskog staranja koja nisu upisana u mati čnu knjigu ro đenih, kao i o djeci
štićenicima centra koji pripadaju upisnom području škole, do početka upisa u prvi razred.

(1) Upis djece u prvi razred obavlja se u aprilu i maju tekuće godine.
(2) U prvi razred upisuju se djeca koja zaključno sa 31. avgustom tekuće godine navršavaju
šest godina.
(3) Na zahtjev roditelja, u prvi razred mogu biti upisana i djeca koja do kraja tekuće godine
navršavaju šest godina, ukoliko komisija za upis djece u prvi razred procijeni da je dijete spremno
za polazak u školu.
(4) U izuzetnim slučajevima, u prvi razred se mogu upisati djeca mlađa od šest godina ili se
može odgoditi upis, ukoliko komisija za upis djec e u prvi razred procijeni da je to u najboljem
interesu djeteta.
(5) U prvi razred upisuje se i dijete starije od šest godina koje zbog bolesti ili drugih razloga
nije bilo upisano u školu.
(6) Raniji upis, kao i odgoda upisa mogu biti najduže za jednu školsku godinu.
(7) Komisiju za upis djece u prvi razred imenuje direktor škole.
(8) Komisiju iz stava 7. ovog člana čine tri č lana, i to stru čni saradnici škole i nastavnik
razredne nastave.

(1) Pri upisu djece u prvi razred prilaže se izvod iz mati čne knjige rođenih, potvrda o
prebivalištu i ljekarsko uvjerenje izdato od na dležne zdravstvene ustanove kojim se procjenjuje
zdravstvena sposobnost djeteta za polazak u školu.
(2) Ukoliko je dijete poha đalo predškolsku ustanovu, prilikom upisa roditelj daje na uvid
Knjigu za praćenje razvoja i učenja djeteta.
(3) Ukoliko komisija iz člana 58. stav 7. ovog zakona uo či smetnje u razvoju kod djeteta,
škola je dužna da to dijete uklju či u nastavu, te da vrši opservac iju djeteta najmanje tri mjeseca, a
najduže šest mjeseci.
(4) U toku opservacionog perioda roditelj je obavezan da na traženje škole dostavi
medicinsku i drugu odgovarajuću dokumentaciju za učenika.
(5) Nakon opservacije iz stava 3. ovog člana škola će od nadležne ustanove zatražiti mišljenje
stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece sa smetnjama u razvoju.
(6) Stru čnu pomo ć u okviru opservacionog perioda iz stava 3. ovog člana pruža stru čna
služba škole i u najvećoj mogućoj mjeri konsultuje i uključuje stručna lica iz drugih ustanova.
(7) Tokom trajanja osnovnog vaspitanja i obrazovanja može se obaviti ponovno utvrđivanje
vrste i stepena smetnje u razvoju učenika.
(8) Prijedlog za ponovno utvrđivanje vrste i stepena smetnje može podnijeti roditelj, škola,
zdravstvena ustanova i ustanova socijalne zaštite.

(1) Škola je dužna da u pisanoj formi opomene roditelja da dijete nije upisano u školu,
obavijesti ga da dijete ne pohađa redovno nastavu ili neopravdano izostaje sa časova, te da roditelja
pozove na razgovor.
(2) Ukoliko dijete nakon obavj eštenja iz stava 1. ovog člana ne po čne da pohađa nastav
u,
škola će o tome obavijestiti nadležni centar za socijalni rad ili nadležni organ jedinice lokalne
samouprave koji će preduzimati mjere u okviru svojih nadležnosti.

(1) Učenik može biti prepisan u drugu školu na osnovu prevodnice i svjedočanstva, odnosno
đačke knjižice.
(2) Prevodnica se izdaje u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva od škole u koju
se dijete upisuje.
(3) Škola u koju se u čenik upisao dostavlja obavještenje o upisu u čenika u roku od sedam
dana od dana prijema prevodnice.

(1) Učenik ima pravo na:
1) pohađanje nastave i izvršavanje školskih obaveza,
2) stav i uvažavanje njegove ličnosti i mišljenja,
3) savjet i pomoć u rješavanju problema,
4) informisanost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
5) učešće u radu savjeta učenika,
6) zaštitu od svakog oblika diskriminacije,
7) zaštitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i zloupotrebe,
8) izradu i sprovođenje kućnog reda škole i
9) predlaganje poboljšanja vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Učenik ima dužnosti da:
1) redovno pohađa nastavu i izvršava sve svoje školske obaveze,
2) poštuje pravila kućnog reda škole,
3) poštuje ličnost drugih učenika, nastavnika i svih zaposlenih u školi,
4) postupa u skladu sa uputstvima nastavnika, stručnih saradnika, direktora i ostalih radnika
škole koja su u skladu sa ovim zakonom i kućnim redom škole,
5) čuva školsku imovinu, udžbenike i druga vaspitno-obrazovna sredstva,
6) se brine o očuvanju životne sredine.

(1) Učeniku koji je navršio 15 godina prestaje obaveza pohađanja škole istekom te školske
godine.
(2) Škola može, na osnovu odluke direktora, učeniku koji je navršio 15 godina, a nije završio
školu, omogućiti školovanje do navršenih 17 godina.
(3) Učenik iz stava 2. ovog člana koji učini težu povredu obaveza isključuje se iz škole.
(4) Učenik iz stava 2. ovog člana koji redovno ne pohađa školu i lica kojima nije omogućeno
školovanje do navršenih 17 godina, smatraju se odraslim i sti ču osnovno vaspitanje i obrazovanje
u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast obrazovanja odraslih.
(5) Učenik sa smetnjama u razvoju može sticati osnovno vaspitanje i obrazovanje i poslije
navršenih 18 godina u osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju, a najduže do navršene 21
godine.
(6) Učenik ne može biti isključen iz škole, osim u slučaju iz stava 3. ovog člana.

(1) Ocjenjivanje je sastavni dio procesa nastave i učenja kojim se obezbjeđuje stalno praćenje
ostvarivanja propisanih ciljeva, ishoda i postignu ća u čenika, te angažovanje uč enika u toku
vaspitno-obrazovnog procesa.
(2) Praćenje razvoja, napredovanja i postignuća učenika obavlja se formativnim i sumativnim
ocjenjivanjem.
(3) Učenike ocjenjuju nastavnici koji izvode nastavu, a zaključne ocjene na kraju polugodišta
učenicima od drugog do devetog razreda utvr đuju odjeljenska vije ća na prijedlog nastavnika koji
izvode nastavu.
(4) Ocjenu iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodišta utvr đuje odjeljensko vije će na
prijedlog odjeljenskog starješine i odjeljenske zajednice.

(1) Učenik se ocjenjuje iz svih nastavnih predmeta i
vladanja.
(2) Ocjenjivanje učenika je javno.
(3) U toku polugodišta u čenik mora biti ocijenjen iz svak og nastavnog predmeta najmanje
tri puta, a iz vladanja na kraju prvog i drugog polugodišta.
(4) Znanje i postignuće učenika prvog razreda vrednuju se opisnim ocjenama.
(5) Opisne ocjene iz stava 4. ovog člana su:
1) izuzetno uspješan,
2) uspješan i
3) učestvuje.
(6) Opšti uspjeh u čenika prvog razreda na kraju prvog i drugog polugodišta konstatuje se
riječju „završio“.
(7) Znanje i postignuć e u čenika od drugog do devetog razreda vrednuje se broj čanim
ocjenama od 1 do 5, s tim da je ocjena 1 najniža, a ocjena 5 najviša.

(1) Postignuće učenika sa smetnjama u razvoju vrednuje se opisno ili broj čano, u skladu sa
programom po kojem se školuje.
(2) Odluku o načinu vrednovanja donosi nastavničko vijeće.
(3) Postignuće učenika koje se ocjenjuje opisno vrednuje se ocjenom:
1) ističe se,
2) dobar i
3) učestvuje.
(4) Ocjene navedene u stavu 3. ovog člana treba da budu obrazložene.
(5) Opšti uspjeh postignuća učenika iz stava 3. ovog člana konstatuje se riječju „završio“.

(1) Na kraju prvog i drugog polugodišta utvr đuju se zaklju čne ocjene iz svih nastavnih
predmeta i opšti uspjeh učenika.
(2) Zaključna ocjena iz nastavnih predmeta je:
1) odličan (5), ako je prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4) ako je prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3) ako je prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2) ako je prosjek ocjena od 1,5 do 2,49 i
5) nedovoljan (1) ako je prosjek ocjena od 1,00 do 1,49.
(3) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.
(4) Vladanje učenika ocjenjuje se opisnom ocjenom:
1) primjerno,
2) vrlo dobro,
3) dobro,
4) zadovoljava i
5) ne zadovoljava.

(1) Opšti uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu prosjeka zaključenih ocjena iz svih nastavnih
predmeta, uključujući i izborne predmete.
(2) Učenik je postigao opšti uspjeh:
1) odličan (5), ako ima prosjek ocjena od 4,50 do 5,00,
2) vrlodobar (4), ako ima prosjek ocjena od 3,50 do 4,49,
3) dobar (3), ako ima prosjek ocjena od 2,50 do 3,49,
4) dovoljan (2), ako ima prosjek ocjena od 2 do 2,49 i
5) nedovoljan (1), ako ima tri i više zaključenih negativnih ocjena iz nastavnih predmeta.
(3) Ocjena iz vladanja ne utiče na opšti uspjeh učenika.
(4) Ministar donosi Pravilnik o praćenju i vrednovanju rada učenika u osnovnoj školi.

(1) Nastavnik fizičkog vaspitanja, na osnovu prijedloga nadležne zdravstvene ustanove, ima
obavezu da nastavničkom vijeću predloži oslobađanje učenika pojedinih sadržaja nastave fizičkog
vaspitanja zbog tjelesnog nedostatka ili bolesti.
(2) Nastavni čko vije će donosi odluku o oslobađ anju u čenika iz stava 1. ovog člana,
privremeno ili za određenu školsku godinu.
(3) U čenik iz stava 1. ovog člana ne može zbog toga biti neocijenjen, niti dobiti ocjenu
nedovoljan.
(4) Učenik iz stava 1. ovog člana ocjenjuje se iz ostalih sadržaja fizičkog vaspitanja.

(1) Učenik prelazi u naredni razred ako na kraju školske godine ima zaklju čene prolazne
ocjene iz svih nastavnih predmeta.
(2) Učenik se upućuje da ponavlja razred ukoliko na kraju drugog polugodišta:
1) ima zaključenu ocjenu nedovoljan iz tri i više nastavnih predmeta,
2) ne položi popravni ispit i
3) iz neopravdanih razloga ne pristupi polaganju popravnog ispita.

(1) Učenik se upućuje na popravni ispit ukoliko na kraju drugog polugodišta:
1) iz jednog ili dva nastavna predmeta ima zaključenu ocjenu nedovoljan i
2) na razrednom ispitu dobije ocjenu nedovoljan iz jednog ili dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit polaže se u junskom i avgustovskom ispitnom roku.
(3) Učenici devetog razreda polažu popravni ispit u junskom ispitnom roku, a u čenici od
četvrtog do osmog razreda popravni ispit polažu u avgustovskom ispitnom roku.
(4) Razredni ispit polaže učenik:
1) koji iz opravdanih razloga nije poha đao nastavu više od tre ćine godišnjeg broja časova
predviđenih nastavnim planom i programom,
2) koji je neocijenjen iz jednog ili više predmeta,
3) koji polaže ispit iz stranog jezika koji nije izučavao u školi,
4) koji u prethodnim godinama nije poha đao nastavu i nije sa uspjehom završio odre đene
razrede,
5) kojem je odobreno ubrzano napredovanje,
6) za kojeg škola procijeni opravdanost polaganja ispita i
7) kojem je izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.
(5) Razredni ispit polaže se, po pravilu, u junskom ili avgustovskom ispitnom roku.
(6) U izuzetnim slučajevima, ukoliko je to u najboljem interesu učenika, škola može donijeti
odluku o polaganju razrednog ispita u roku drugačijem od roka propisanog u stavu 5. ovog člana.
(7) U slučaju iz stava 4. tačka 4) ovog člana, prije polaganja razrednog ispita, direktor škole
formira komisiju koja ima tri člana.
(8) Komisija iz stava 7. ovog č lana vrši procjenu spremnosti u čenika za polazak u školu i
predlaže razred u koji bi učenik bio upisan.

(1) Učenik može da polaže razredni ispit iz stranog jezika koji nije izučavao u školi.
(2) Ispit iz stava 1. ovog člana polaže se po propisanom nastavnom programu za odre đeni
razred.
(3) Škola izdaje učeniku uvjerenje o položenom ispitu iz stava 1. ovog člana.

Direktor škole imenuje komisije pred kojima se polažu popravni ispiti, razredni ispiti i drugi
ispiti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju koji ne spadaju u redovno ocjenjivanje učenika.

(1) Učenik koji se ističe u učenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrađuje.
(2) Nastavničko vijeće utvrđuje vrste pohvala i nagrada, kao i uslove za njihovo dodjeljivanje.
(3) Učeniku koji je naročito uspješan u vaspitno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima
u školi može se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijumima utvrđenim pravilnikom koji usvaja
školski odbor, pri čemu se kao obavezni moraju definisati:
1) uspjeh u učenju i vladanje učenika,
2) zalaganje u nastavi i vannastavnim aktivnostima i
3) rezultati ostvareni na takmičenjima.
(4) Za ostvarene rezultate učenik može dobiti pohvalu:
1) odjeljenskog starješine,
2) odjeljenskog vijeća i
3) nastavničkog vijeća.
(5) Pohvale se upisuju u đačku knjižicu i odjeljensku knjigu.

(1) U čenik završnog razreda može biti proglašen za u čenika generacije u školi, odnosno
najboljeg učenika u osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U čenik završnog razreda može da dobije diplomu „Vuk Karadži ć“ za izuzetan opšti
uspjeh u u čenju i vladanju i posebnu diplomu za izuzetan uspjeh u savladavanju nastavnog
programa iz pojedinih nastavnih oblasti ili predmeta.
(3) U postupku predlaganja i izbora učenika generacije u školi vrednuju se:
1) opšti uspjeh u učenju tokom školovanja,
2) rezultati na takmičenjima iz nastavnih predmeta,
3) rezultati na takmičenjima u vannastavnim aktivnostima i
4) rezultati na takmičenjima u vanškolskim aktivnostima.
(4) U postupku predlaganja i izbora učenika generacije u školi, osim vrednovanja iz stava 3.
ovog člana, vrednuju se i:
1) rukovođenje odjeljenskom zajednicom,
2) rukovođenje savjetom učenika i
3) glasovi nastavničkog vijeća.
(5) U muzičkoj školi u postupku predlaganja i izbora učenika generacije vrednuju se:
1) opšti uspjeh u učenju tokom školovanja,
2) osvojene nagrade na takmičenjima iz glavnog predmeta,
3) broj javnih nastupa na internim časovima, godišnjim koncertima muzičke škole (u okviru
muzičke škole),
4) broj javnih nastupa van muzičke škole, kao solistički koncert ili dio resitala i
5) angažovanost učenika u horu, orkestru i ansamblima.
(6) U osnovnoj školi za djecu sa smetnjama u razvoju bira se i proglašava najbolji u čenik u
skladu sa kriterijumima specifi čnim za svaku osnovnu školu za djecu sa smetnjama u razvoju
utvrđenim njihovim opštim aktima.
(7) Diploma „Vuk Karadžić“ dodjeljuje se učeniku koji:
1) ima odli čan uspjeh iz svih nastavnih predmeta koji su propisani nastavnim planom i
programom na kraju svake školske godine i
2) ima primjerno vladanje na kraju svake školske godine.
(8) Posebna diploma dodjeljuje se učeniku za određeni nastavni predmet ukoliko:
1) ima najmanje vrlodobar opšti uspjeh i primjerno
vladanje na kraju svake školske godine,
2) ima odličan uspjeh iz tog nastavnog predmeta na kraju svake školske godine i
3) ima osvojeno najmanje prvo mjesto na opštinskom, drugo mjesto na regionalnom ili treće
mjesto na republičkom takmičenju iz tog nastavnog predmeta.
(9) Način i uslovi za dodjeljivanje diploma, ka o i kriterijumi za izbor i proglašenje u čenika
generacije, odnosno najboljeg u čenika, propisuju se Pravilnikom o izboru i proglašenju uč enika
generacije, načinu i uslovima za dodjeljivanje diploma, koji donosi ministar.

(1) Učenik koji se isti če znanjem i sposobnostima može završiti školu u roku kra ćem od
devet, ali ne kraćem od sedam godina.
(2) Učenik može, u toku jedne školske godine, završiti dva razreda (u daljem tekstu: ubrzano
napredovanje) ako se isti če opštom sposobnoš ću, postiže natprosje čne rezultate u savladavanju
nastavnog plana i programa, ima odli čan opšti uspjeh i primjerno vladanje u dosadašnjem
školovanju.
(3) Pod odličnim uspjehom iz stava 2. ovog člana podrazumijeva se da je učenik u najmanje
dvije posljednje godine imao zaključene ocjene odličan iz svih nastavnih predmeta.

(1) Roditelj u čenika ima pravo da direktoru škole podnese prigovor u pisanoj formi na
zaključenu ocjenu u roku od dva dana od dana prijema knjižice ili svjedo čanstva na kraju drugog
polugodišta.
(2) Direktor škole dužan je da odluč i o prigovoru u roku od dv a dana od dana njegovog
prijema, te da o tome donese rješenje.
(3) Ukoliko direktor donese rješenje kojim odbija prigovor iz stava 1. ovog člana, učenik ili
njegov roditelj može izjaviti žalbu školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Odluka školskog odbora je konačna.
(5) Ukoliko direktor donese rješenje kojim uvažava prigovor iz stava 1. ovog člana, dužan je
da formira komisiju pred kojom će učenik polagati ispit, a koja ima najmanje tri člana od kojih su
dva nastavnici predmeta iz kojeg se polaže ispit, a treći član komisije je pedagog škole.
(6) Izuzetno, u školama gdje jedan nastavnik izvodi nastavu određenog pred meta, angažuje
se nastavnik odgovarajućeg predmeta iz druge škole.
(7) Nastavnik na čiji prijedlog je utvrđena sporna ocjena ne može biti član komisije.
(8) Ako je prigovor izjavljen na ocjenu utvrđenu na popravnom ili razrednom ispitu, članovi
komisije ne mogu biti ista lica pred kojima je učenik polagao popravni ili razredni ispit.
(9) Ispit iz stava 5. ovog člana obavlja se u roku od tri dana od dana odobrenja polaganja
ispita pred komisijom.
(10) Ocjena komisije je konačna.

(1) Za povredu dužnosti i nepoštovanje etič kog kodeksa učeniku se može izre ći vaspitno-disciplinska mjera, a materijalnu štetu uč injenu namjerno ili iz krajnje nepažnje nadokna đuju
njegovi roditelji.
(2) Za povredu dužnosti i nepoštovanje eti čkog kodeksa u čeniku se izri če vaspitno-disciplinska mjera:
1) opomena odjeljenskog starješine,
2) ukor odjeljenskog starješine,
3) ukor odjeljenskog vijeća,
4) ukor direktora,
5) ukor nastavničkog vijeća i
6) premještanje iz odjeljenja u odjeljenje.
(3) U izuzetnim sluč ajevima za težu povredu dužnosti u čeniku se može izre ći vaspitno-disciplinska mjera – premještanje iz jedne u drugu najbližu školu.
(4) Škola u koju je učenik premješten mora upisati učenika.
(5) Opomena, ukor odjeljenskog st arješine, ukor odjeljenskog vije ća i premještanje iz
odjeljenja u odjeljenje izri ču se u čenicima za lakše povrede dužnosti uč enika, utvrđene opštim
aktom škole.
(6) Ukor direktora, ukor nastavni čkog vijeća i premještanje iz jedne u drugu najbližu školu
izriču se za teže povrede dužnosti učenika utvrđene ovim zakonom.

(1) Težom povredom dužnosti učenika smatra se:
1) prepravka podataka u svjedočanstvu, đačkoj knjižici ili drugoj javnoj ispravi,
2) prepravka ili dopisivanje podataka u školskoj evidenciji,
3) krađa školske imovine ili imovine učenika,
4) nanošenje štete školskoj imovini, imovini učenika i radnika škole,
5) upotreba ili podsticanje učenika na upotrebu duvana, alkohola ili narkotičkog sredstva,
6) izazivanje tuče ili učešće u tuči,
7) izražavanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
8) neopravdano izostajanj
e iz škole više od 25 časova u toku školske godine,
9) nedoličan odnos ili nasilje prema nastavniku ili drugom radniku škole,
10) nedoličan odnos ili nasilje učenika jednih prema drugima,
11) posjedovanje oružja,
12) zloupotreba mobilnih telefona u vrijeme na stave i snimanje video-klipova za vrijeme
boravka u školi i njihova dalja distribucija i
13) izazivanje opšte opasnosti po sebe i druge.
(2) Učenik može odsustvovati sa nastave samo u opravdanim slučajevima.
(3) Roditelj je dužan da najkasnije u roku od osam dana opravda izostanak učenika.
(4) Izrečena vaspitno-disciplinska mjera može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti,
osim u slučaju iz člana 78. stav 3. ovog zakona.

(1) Učenik može odgovarati samo za povredu dužnosti koja je dokazana i koja je u vrijeme
izvršenja bila utvrđena ovim zakonom ili opštim aktom škole.
(2) Roditelj u čenika može uložiti prigovor školskom odboru na izre čenu vaspitno-disciplinsku mjeru u roku od osam dana od dana prijema odluke o izricanju vaspitno-disciplinske
mjere.
(3) Odluka školskog odbora o prigovoru je konačna.

(1) Direktor imenuje komisiju koja procjenjuje pričinjenu materijalnu štetu u školi, u slučaju
da je učenik odgovoran za štetu.
(2) Na prijedlog komisije direktor donosi odluku o visini štete koju je u čenik dužan da
nadoknadi.
(3) Roditelj u čenika može izjaviti žalbu školskom odboru na odluku direktora iz stava 2.
ovog člana.
(4) Rješenje školskog odbora je konačno.
(5) Direktor škole može u čenika osloboditi obaveze da nadoknadi pri činjenu materijalnu
štetu, ako se dokaže da učenik štetu nije učinio namjerno i da je nije učinio iz krajnje nepažnje.
(6) Direktor je dužan da o učinjenim prekršajnim i krivičnim djelima i djelima koja utiču na
zdravlje i bezbjednost učenika, a koja se dese u školi, obavijesti nadležne institucije.
(7) Ministar, na prijedlog Zavoda donosi Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj
odgovornosti učenika u osnovnoj školi.

(1) Škola vodi vaspitno-obrazovni karton učenika radi kontinuiranog praćenja rada i razvoja
učenika.
(2) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i na činu vo đenja vaspitno-obrazovnog kartona
učenika.
(3) Tokom osnovnog vaspitanja i obrazovanja škola je dužna da prati interesovanje i
sklonosti učenika, odnosno sprovodi profesionalnu orijentaciju učenika.
(4) Škola, u saradnji sa Zavodom i srednjim školama, informiše uč enike i pomaže im u
opredjeljenju za dalje obrazovanje.

GLAVA VI

UČENICI S POSEBNIM VASPITNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

Učenici s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama (u daljem tekstu: učenici s posebnim
potrebama) su:
1) nadareni i talentovani učenici,
2) učenici sa smetnjama u razvoju:
1. učenici sa oštećenjem vida,
2. učenici sa oštećenjem sluha,
3. učenici sa oštećenjem u govorno-glasovnoj komunikaciji,
4. učenici sa tjelesnim oštećenjem i hroničnim oboljenjima,
5. učenici sa intelektualnim oštećenjem,
6. učenici sa psihičkim poremećajima i oboljenjima,
7. učenici sa višestrukim smetnjama,
3) učenici sa smetnjama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima i
4) uč enici sa smetnjama uslovljenim vaspitanje m, socijalnim, ekonomskim i kulturnim
faktorima.

(1) U čenici s posebnim potrebama sti ču osnovno vaspitanje i obrazovanje u redovnim
školama (u daljem tekstu: inkluzija) ili osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim školama, u čenici s posebnim potrebama školuju se u redovnim,
kombinovanim ili posebnim odjeljenjima.
(3) U osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju školuju se u čenici u skladu sa
preporukama navedenim u nalazu i mišljenju stručne komisije.
(4) Vaspitno-obrazovni rad sa u čenicima iz stava 1. ovog člana realizuje se na osnovu
nastavnog plana i programa, te individualnih obrazovnih programa koje predlaže stručni tim škole,
a usvaja nastavničko vijeće.
(5) U slučaju da je nalazom i mišljenjem stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje
djece i omladine sa smetnjama u razvoju predloženo angažovanje lica za podršku u čeniku sa
smetnjama u razvoju (u daljem tekstu: asistent), škola će zatražiti saglasnost Ministarstva za
angažovanje asistenta.
(6) Ministarstvo može dati saglasnost za angažovanje asistenta ukoliko postoje obezbijeđena
sredstva za finansiranje asistenta u skladu sa članom 168. stav 7. ovog zakona.
(7) Asistent iz stava 5. ovog člana može biti lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu.
(8) Asistent pruža tehničku pomoć u:
1) kretanju i obavljanju higijenskih potreba,
2) komunikaciji i socijalnoj uključenosti i
3) drugoj vrsti pomo ći, zavisno od potreba u čenika, a na prijedlog nastavnika ili stru čne
službe škole.
(9) Uslovi za prijem, angažovanje i opis posla asistenta definišu se pravilnikom iz č lana 49.
stav 6. ovog zakona.

(1) Vaspitno-obrazovni rad sa nadarenim i talentovanim u čenicima realizuje se na osnovu
nastavnog plana i programa, te individualnih obrazovnih programa koje predlaže stručni tim škole,
a usvaja nastavničko vijeće.
(2) U radu sa nadarenim i talentovanim učenicima škola treba da obezbijedi:
1) ve ću individualizaciju nastave i primjenu sred stava, oblika i metoda rada u skladu sa
potrebama nadarenih i talentovanih učenika, a posebno za:
1. učenje putem istraživanja, rješavanja problema i otkrića,
2. složenije oblike progra
miranog učenja,
3. oblikovanje procesa učenja u kome se zahtijeva veći stepen stvaralačkog učenja,

4. posebne programe u okviru dodatne nastave,
5. izbor odgovarajućih modela u okviru nastave na više nivoa težine,
6. posebne programe učenja korišćenjem elektronskih medija,
2) vannastavne aktivnosti koje podsticajno djeluju na razvoj, iskazivanje i usavršavanje
nadarenosti i talenta učenika:
1. učešće u slobodnim aktivnostima, sekcijama i klubovima u kojima se mogu birati
programi i aktivnosti u skladu sa njihovim interesovanjima, tempom napredovanja i nivoom
aspiracija i
2. primjena posebnih programa podrške kroz takmi čenja, nagrade, stipendije,
istraživačke kampove, posjete naučnim centrima, izložbe, festivale nauke.

(1) U školi se formira tim za podršku nadarenim i talentovanim učenicima (u daljem tekstu:
tim za podršku).
(2) Direktor škole, na prijedlog nastavni čkog vijeća, donosi rješenje o imenovanju i broju
članova tima za podršku.
(3) Tim za podršku čine: nastavnici škole, stručni saradnici i roditelj učenika.
(4) Direktor škole imenuje koordinatora tima za podršku, po pravilu pedagoga ili psihologa.
(5) Tim za podršku sarađuje sa stručnim timom škole, promoviše značaj rada sa nadarenim
i talentovanim u čenicima, sara đuje sa predstavnicima obrazovnih institucija sistema, nau čnih
institucija, nevladinih organizacija i drugih koji mogu pružiti podršku nadarenim i talentovanim
učenicima.

Škola vrši identifikaciju, obrazovanje, pra ćenje i podsticanje nada renih i talentovanih
učenika, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se reguliše školovanje i stipendiranje mladih
talenata.

(1) Nastava za djecu sa smetnjama u razvoju re alizuje se u skladu sa usvojenim nastavnim
planom i programom.
(2) Nastavni čas za učenike u prvom nivou obrazovanja traje 35 minuta, a u drugom, trećem
i četvrtom ni vou 40 minuta.
(3) Ministar donosi Pravilnik o nač inu organizacije rada, normativima i standardima za
finansiranje osnovnih škola za djecu sa smetnjama u razvoju.

(1) U posebnom odjeljenju i odjeljenju u osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju
iz člana 83. tačka 2) ovog zakona, može da bude od šest do deset učenika.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, odjeljenje u koje su uklju čeni učenici sa višestrukim
smetnjama u razvoju i odjeljenje kombinovano od više razreda može imati od tri do šest učenika.

(1) Za vaspitanje, obrazovanje, habilitaciju i rehabilitaciju učenika sa smetnjama u razvoju iz
člana 83. tačka 2) ovog zakona, može se osnovati osnov na škola za djecu sa smetnjama u razvoju
sa najmanje devet odjeljenja.
(2) Škola iz stava 1. ovog člana može da ima u svom sastavu zaštitnu i proizvodnu radionicu,
kao i dokumentacioni centar s ciljem informisanja, edukacije, vođenja i prikupljanja dokumentacije
o djeci sa smetnjama u razvoju.
(3) Jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji roditelj učenika iz stava 1. ovog člana ima
prebivalište, snosi troškove servisnih usluga:
1) prevoza,
2) ishrane i
3) smještaja učenika.
(4) Smještaj i ishrana mogu biti u vidu dnevnog ili stalnog boravka.

(1) Ustanove socijalne zaštite čiji je osniva č Vlada mogu obavljati djelatnost vaspitanja i
obrazovanja djece sa smetnjama u razvoju, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se propisuje
socijalna zaštita.
(2) Cilj osnivanja ustanova iz stava 1. ovog člana je rani tretman, habilitacija, rehabilitacija,
socijalizacija, vaspitanje i obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju.

GLAVA VII

MUZIČKO I BALETSKO VASPITANjE I OBRAZOVANjE

(1) Muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje sti če se u muzi čkim i baletskim školama,
prema odobrenim nastavnim planovima i programima.
(2) Muzi čke i baletske škole mogu istovremeno obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg
muzičkog ili baletskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Osnovno muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje učenici stiču uz obavezno osnovno
vaspitanje i obrazovanje.

(1) Osnovno muzi čko vaspitanje i obrazovanje traje od dvije do šest godina, što zavisi od
vrste instrumenta, odnosno glavnog predmeta, a realizuje se u dva ciklusa.
(2) Osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje traje četiri godine.

(1) U osnovnu muzičku, odnosno baletsku školu može da se upiše dijete ako položi prijemni
ispit kojim se utvrđuje njegova muzička, odnosno baletska sposobnost.
(2) Sadržaj i način polaganja prijemnog ispita iz stava 1. ovog člana utvrđuje škola statutom
i drugim aktima škole.
(3) U osnovnu muzičku školu može da se upiše dijete uzrasta od navršenih pet do 15 godina,
i to:
1) za odsjeke u trajanju od šest godina – dijete uzrasta do devet godina,
2) za odsjeke u trajanju od četiri godine – dijete uzrasta do 11 godina, a za kontrabas i
udaraljke i dijete uzrasta do 15 godina i
3) za odsjeke u trajanju od dvije godine – dijete uzrasta od 14 do 15 godina.
(4) U osnovnu muzičku školu može da se upiše i dijete starije od uzrasta navedenih u stavu
3. ovog člana ukoliko na prijemnom ispitu pokaže izuzetne muzičke sposobnosti.
(5) Muzička škola organizuje pripremnu nastavu za učenike mlađeg uzrasta.
(6) U osnovnu baletsku školu može da se upiše dijete uzrasta od devet do 15 godina.
(7) U osnovnu baletsku školu može da se upiše i dijete koje je mla đe ili starije od uzrasta
navedenih u stavu 6. ovog člana, ukoliko na prijemnom ispitu pokaže izuzetne sposobnosti za
pohađanje osnovne baletske škole.
(8) Dijete koje prema svom uzrastu ili pokazanim sposobnostima na prijemnom ispitu ne
može upisati prvi razred baletske škole, može poha đati program mlađeg i starijeg pripremnog
razreda, koji je definisan nastavnim planom i programom za osnovno baletsko obrazovanje.
(9) U muzičku, odnosno baletsku školu učenici se upisuju do početka svake školske godine,
a najkasnije do 1. septembra tekuće godine.

Nastavnim planom i programom za osnovno muzi čko, odnosno baletsko vaspitanje i
obrazovanje utvrđuje se:
1) cilj obrazovanja,
2) zadaci obrazovanja,
3) sadržaj obrazovanja,
4) trajanje obrazovanja,
5) uzrast učenika,
6) uslovi za početak sticanja obrazovanja,
7) sadržaj prijemnog ispita,
8) sadržaj godišnjeg ispita,
9) sadržaj kontrolnog ispita,
10) uslovi za upis u narednu godinu,
11) sadržaj, oblici i način izvođenja vaspitno-obrazovnog rada,
12) trajanje č asa, sedmič ni i godišnji broj časova nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada i
13) broj učenika u odjeljenju, odnosno grupi.

(1) Ministar donosi pravilnik o nastavnom planu i programu za:
1) osnovno muzičko obrazovanje i vaspitanje i
2) baletsko obrazovanje i vaspitanje.
(2) Ministar donosi pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovno muzi čko
obrazovanje i vaspitanje učenika sa smetnjama u razvoju.

Osnovno muzičko i baletsko obrazovanje i vaspitanje stiče se redovnim pohađanjem nastave
i polaganjem ispita.

(1) U muzičkoj i baletskoj školi polažu se sljedeći ispiti:
1) prijemni,
2) godišnji,
3) kontrolni,
4) razredni i
5) popravni.
(2) U čenik osnovnog muzi čkog i baletskog vaspitanja i obrazovanja polaže kontrolni i
godišnji ispit.
(3) Kontrolni ispit polaže se na kraju prvog ciklusa osnovnog muzi čkog i baletskog
vaspitanja i obrazovanja.
(4) Ako uč enik muzi čke škole ne položi kontrolni ispit poslije prvog ciklusa ne može
nastaviti sa pohađanjem muzičkog obrazovanja i vaspitanja.
(5) Ako učenik prvog razreda baletske škole ne polož i kontrolni ispit, ne može nastaviti sa
pohađanjem baletskog obrazovanja i vaspitanja.
(6) Učenik muzičke škole koji ne položi godišnji ispit iz glavnog predmeta, ponavlja razred.
(7) Učenik može da polaže popravni ispit samo iz jednog nastavnog predmeta.
(8) U čenik može jednom da ponavlja razred u toku poha đanja osnovnog muzi čkog,
odnosno baletskog vaspitanja i obrazovanja.

Učenik koji se istič e znanjem i sposobnostima može steć i osnovno muzi čko, odnosno
baletsko obrazovanje u roku kraćem od roka utvrđenog u nastavnom planu i programu.

Muzička, odnosno baletska škola može da organizuje smještaj i ishranu za učenike.

(1) Muzička škola dužna je da na organizovan na čin uvodi u čenike u javni i kulturni život
sredine u kojoj se nalazi, i to:
1) organizovanjem koncerata učenika, ansambala, orkestara i hora u školi i van škole,
2) učešćem na takmičenjima, festivalima, smotrama i ostalim manifestacijama,
3) uč ešćem u čenika u programima prigodnih proslava u jedinici lokalne samouprave i
Republici,
4) nastupima u elektronskim medijima i putem sredstava javnog informisanja,
5) razmjenom koncerata sa drugim školama u zemlji i inostranstvu i
6) organizovanjem susreta, tribina, savjetovanja sa tematikom muzičkog obrazovanja.
(2) Ministar donosi Pravilnik o nač inu organizacije rada, normativima i standardima za
finansiranje muzičkih škola.

Potrebni nivoi i vrsta obrazovanja za nastavnike muzičke, odnosno baletske škole propisuju
se Pravilnikom o stručnim profilima i zvanjima nastavnika i stručnih saradnika iz člana 103. stav 2.
ovog zakona.

GLAVA VIII

NASTAVNICI, STRUČNI SARADNICI I OSTALI ZAPOSLENI U ŠKOLI

(1) Vaspitno-obrazovni rad u školi obavljaju nastavnici i stručni saradnici.
(2) Ministar donosi Pravilnik o stručnim profilima i zvanjima nastavnika i stručnih saradnika.

(1) Poslove nastavnika obavljaju lica koja osim uslova utvrđenih zakonom kojim se uređuju
radni odnosi treba da imaju:
1) završen prvi ciklus studijskog programa u odre đenoj oblasti i ostvarenih najmanje 180
ECTS bodova u trajanju od tri godine ili ekvivalent,
2) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima.
(2) Stru čni saradnici su: pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar.
(3) Lica iz stava 2. ovog člana pored uslova utvr đenih zakonom kojim se ure đuju radni
odnosi treba da imaju:
1) završen prvi ciklus studijskog programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje
240 ECTS bodova ili ekvivalent,
2) položen stručni ispit za rad u vaspitno-obrazovnom procesu i
3) ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za rad sa učenicima.
(4) Lica iz st. 1. i 2. ovog člana koja imaju završen drugi ciklus studija, obavezno moraju
imati završen prvi ciklus studija iz određene oblasti iz stava 1. tačka 1) i stava 3. ovog člana.
(5) Za dokazivanje uslova iz stava 1. tačka 3) i stava 3. tačka 3) ovog člana prihvata se samo
ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti radnika koje izda nadležna zdravstvena ustanova.
(6) Izuzetno od uslova iz stava 1. ta čka 2) i stava 3. ta čka 2) ovog člana, škola može na
upražnjeno radno mjesto angažovati lice koje je steklo radni staž van škole u trajanju od najmanje
godinu dana u struci, ukoliko ispunjava ostale uslove propisane ovim zakonom.
(7) Lice iz stava 6. ovog člana ima obavezu da položi stru čni ispit u roku od deset mjeseci
od dana zasnivanja radnog odnosa u školi.
(8) Lice iz stava 6. ovog člana nema status pripravnika, a stru čni ispit polaže pod istim
uslovima predviđenim za pripravnika.
(9) Stručni profili i zvanja nastavnika i stručnih saradnika za rad u školi za djecu sa smetnjama
u razvoju propisuju se pravilnikom iz člana 103. stav 2. ovog zakona.

(1) Rad u školi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična
djela u činjena protiv dostojanstva li čnosti, morala, zloupotrebe opojnih sredstava, službene
dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja dj eteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili
maloljetnim licem.
(2) Nastavnici i stru čni saradnici dužni su da preduzimaju mjere zaštite prava djeteta, te o
svakom kršenju tih prava, posebno o svim oblic ima nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem
odmah obavijeste nadležnu socijalnu ustanovu.
(3) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi etički kodeks za radnike i učenike osnovne škole.

(1) Nastavu u prvoj trijadi izvodi nastavnik razr edne nastave, osim nastave stranog jezika i
vjeronauke koju realizuju predmetni nastavnici.
(2) Nastavu u drugoj trijadi, u četvrtom i petom razredu izvodi nastavnik razredne nastave,
osim nastave stranog jezika i vjeronauke koju re alizuju predmetni nastavnici, a nastavu u šestom
razredu izvode nastavnici predmetne nastave.
(3) Nastavu u trećoj trijadi izvode nastavnici predmetne nastave.
(4) Nastavu u školi za djecu sa smetnjama u razvoju i posebnom odjeljenju u osnovnoj školi
izvodi defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator.
(5) Vaspitni rad u školi za djecu sa smetnjama u razvoju, koja ima organizovan smještaj
učenika obavlja defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator.

Propisom kojim se definišu normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola određuje se
broj stručnih saradnika za rad u školi.

Nastavnik obavlja sljedeće poslove:
1) ostvaruje ciljeve, zadatke i ishode osnovnog vaspitanja i obrazovanja utvr đene ovim
zakonom i na osnovu njega donesenim propisima i drugim aktima,
2) planira, programira i realizuje zahtjeve i sadržaje nastavnog plana i programa,
3) prati, vrednuje i ocjenjuje rezultate rada učenika,
4) učestvuje u radu stručnih organa škole radi unapređivanja rada škole,
5) sarađuje sa stručnom službom škole, roditeljima učenika, te drugim tijelima u školi,
6) sarađuje sa društvenim partnerima čiji je rad zna čajan za kvalitet rada škole i promociju
njene djelatnosti,
7) vodi pedagošku evidenciju i dokumentaciju o vaspitno-obrazovnom radu i o učenicima,
8) koji se odnose na profesionalnu orijentaciju učenika,
9) izvršava i druge obaveze koje proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole i
10) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.

(1) Pedagog obavlja sljedeće poslove:
1) planiranje, pra ćenje, programiranje i vrednovanje rada škole iz djelokruga svoje
nadležnosti,
2) analitičko-istraživački rad u funkciji unapređivanja rada škole,
3) pedagoško-savjetodavni i korektivni rad sa učenicima,
4) pedagoško-savjetodavni rad sa roditeljima,
5) pedagoško-savjetodavni i instruktivni rad sa nastavnicima i drugim radnicima škole,
6) vođenje pedagoške dokumentacije,
7) rad u stručnim organima i timovima,
8) stručno usavršavanje, saradnja sa stručnim aktivima, institucijama i društvenom sredinom,
9) praćenje realizacije vaspitno-obrazovnog procesa,
10) vođenje ostale dokumentacije,
11) profesionalna orijentacija učenika,
12) izvršava i druge obaveze koje proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole,
13) planira, programira i realizuje plan rada u skladu sa opisom poslova i
14) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.
(2) Defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator obavlja sljedeće poslove:
1) planiranje, pra ćenje, programiranje i vrednovanje rada škole iz djelokruga svoje
nadležnosti,
2) analitičko-istraživački rad u funkciji unapređivanja rada škole,
3) defektološko-korektivni rad sa učenicima,
4) savjetodavno-instruktivni rad sa roditeljima i nastavnicima,
5) rad u stručnim organima i timovima,
6) vođenje pedagoške dokumentacije iz djelokruga svoga rada,
7) stručno usavršavanje, saradnja sa stručnim aktivima, institucijama i društvenom sredinom,
8) praćenje realizacije vaspitno-obrazovnog procesa,
9) vodi potrebnu dokumentaciju o svom radu,
10) izvršava i druge obaveze koje proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole i
11) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.
(3) Psiholog obavlja sljedeće poslove:
1) planiranje, pra ćenje, programiranje i vrednovanje rada škole iz djelokruga svoje
nadležnosti,
2) analitičko-istraživački rad u funkciji unapređivanja rada škole,
3) rad sa učenicima i psihološko-savjetodavni rad sa učenicima,
4) rad sa roditeljima i psihološko-savjetodavni rad sa roditeljima,
5) rad sa nastavnicima i drugim radnicim a škole i psihološko-savjetodavni rad sa
nastavnicima i drugim radnicima škole,
6) profesionalna orijentacija učenika,
7) vođenje pedagoške dokumentacije, priprema za rad i stručno usavršavanje,
8) saradnja sa stručnim aktivima, institucijama i društvenom sredinom,
9) praćenje realizacije vaspitno-obrazovnog procesa,
10) rad u stručnim organima i timovima,
11) druge poslove koji proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole i
12) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.
(4) Socijalni radnik obavlja sljedeće poslove:
1) analitičko-istraživački rad u funkciji preventivnog djelovanja i dijagnostikovanju stanja u
oblasti socijalnog položaja učenika i djelovanja u ovoj oblasti,
2) savjetodavni i instruktivni rad sa učenicima, roditeljima i nastavnicima,
3) učestvuje u programiranju rada škole iz djelokruga svoje nadležnosti,
4) saradnja sa organima škole i društvenim partnerima,
5) saradnja sa porodicom učenika,
6) vođenje stručne dokumentacije,
7) izvršava i druge obaveze koje proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole i
8) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.
(5) Bibliotekar obavlja sljedeće poslove:
1) sarađuje sa učenicima, nastavnicima, stručnom službom škole i roditeljima na poslovima
u vezi sa ostvarivanjem ciljeva i zadataka nastavnog programa,
2) savjetuje, pomaže u osamostaljivanju učenika u izboru i korišćenju izvora znanja,
3) priprema, prati i planira nabavke i upotrebe sredstava i izvora znanja i učenja,
4) podstiče kulturnu i javnu djelatnost škole,
5) vođenje dokumentacije i evidencije o svom radu,
6) izvršava i druge obaveze koje proizlaze iz opštih akata i godišnjeg programa rada škole i
7) izvršava i druge obaveze po nalogu direktora.

(1) Direktori, nastavnici, stru čni saradnici i ostali radnici škole moraju obaviti sistematski
pregled svake godine prije početka nastave.
(2) Psihi čka, fizi čka i zdravstvena sposobnost direktora, nastavnika, stru čnih saradnika i
ostalih radnika škole može se provjeravati i u toku školske godine.
(3) Sistematski pregledi direktora, nastavnika, stru čnih saradnika i ostalih radnika škole
obavljaju se kod nadležne zdravstvene ustanove.
(4) Direktori, nastavnici, stru čni saradnici i ostali radnici šk ole koji boluju od zarazne ili
duševne bolesti ili bolesti zavisnosti ne mogu raditi u školi.
(5) Ako postoji osnovana sumnja da je nastavniku ili stručnom saradniku narušeno psihičko
ili fizi čko zdravlje, zbog čega je smanjena njegova sposobnos t obavljanja vaspitno-obrazovnog
rada, školski odbor na prijedlog direktora, nastavni čkog vijeća, savjeta učenika ili savjeta roditelja
donosi odluku o upuć ivanju radnika na komisijski ljekars ki pregled kod nadležne zdravstvene
ustanove.
(6) Ako postoji osnovana sumnja da je i ostalim radnicima škole narušeno psihičko ili fizičko
zdravlje, zbog č ega je smanjena njihova radna sposobnost, školski odbor na prijedlog direktora,
nastavničkog vije ća, savjeta u čenika ili savjeta roditelja donosi odluku o upu ćivanju radnika na
komisijski ljekarski pregled kod nadležne zdravstvene ustanove.
(7) Ako nadležna zdravstvena ustanova utvrdi da je psihi čko ili fizičko zdravlje lica iz stava
5. ovog č lana narušeno i smanjena njegova sposobnos t za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada,
školski odbor donosi odluku o oslobađanju radnika od neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa
učenicima.
(8) Ako škola ne može obezbijediti dr ugo radno mjesto koje odgovara stru čnoj spremi i
preostaloj radnoj sposobnosti licu iz stava 5. ovog člana, kao i ostalim radnicima za koje je utvrđeno
da je njihovo psihi čko ili fizičko zdravlje narušeno, radniku se obezbje đuje materijalna i socijalna
sigurnost u skladu sa zakonom koji reguliše ovu oblast.
(9) Nastavnici, stru čni saradnici i ostali radnici koji odbiju da odu na komisijski ljekarski
pregled čine težu povredu radne dužnosti.
(10) Ministar uz saglasnost ministra nadl ežnog za oblast zdravlja donosi Pravilnik o
sistematskom pregledu radnika zaposlenih u osnovnoj školi.

(1) Škola može na upražnjeno radno mjesto zaposliti pripravnika.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Pripravnik je lice koje se prvi put zapošljava u struci.
(4) Lice koje ima manje od godinu dana radnog iskustva u struci i nije ostvarilo uslove za
polaganje stručnog ispita ima status pripravnika.
(5) Nakon isteka pripravničkog staža pripravnik može pristupiti polaganju stručnog ispita.
(6) Pripravniku koji u roku od deset mjeseci po isteku pripravničkog staža ne položi stručni
ispit, prestaje radni odnos.
(7) Tokom pripravni čkog staža nastavnici, stru čni saradnici, sekretari i ra čunovođe
osposobljavaju se uz pomoć mentora za samostalni rad, savladavaju program pripravničkog staža i
pripremaju se za polaganje stručnog ispita.
(8) Škola može sa nezaposlenim licem zaključ iti ugovor o stru čnom osposobljavanju radi
obavljanja pripravničkog staža u skladu sa zakonom kojim se regulišu radni odnosi.
(9) U slučaju iz stava 8. ovog člana škola je dužna da zatraži saglasnost Ministarstva.
(10) Studenti fakulteta koji se obrazuju za nastavnička zanimanja mogu da obavljaju praksu
u školama sa kojima je fakultet potpisao sporazum o obavljanju prakse.
(11) Ministar rješenjem određuje škole u kojima se polaže praktični dio stručnog ispita.

(1) Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit.
(2) Pripravnik-nastavnik, pripravnik-stru čni saradnik i pripravnik-sekretar polažu stru čni
ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi, koji donosi ministar.
(3) Pripravnik-vjerou čitelj polaže stru čni ispit na osnovu programa o na činu polaganja
stručnog ispita za vjeroučitelje, koji donosi nadležna vjerska zajednica.
(4) Pripravnik-ra čunovođa polaže struč ni ispit u skladu sa propi sima kojima se reguliše
knjigovodstveno-računovodstvena obl
ast.
(5) Pripravnik-bibliotekar polaže struč ni ispit u skladu sa propisima kojima se reguliše
bibliotečko-informaciona djelatnost.
(6) Stručni ispit iz stava 2. ovog člana sastoji se iz praktičnog i usmenog dijela ispita.
(7) Praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi iz člana 111. stav 11. ovog zakona,
a usmeni dio stručnog ispita u Ministarstvu.
(8) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje visina naknade za polaganje stručnog ispita.
(9) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za polaganje stru čnog ispita (u daljem tekstu:
Komisija) i određuje visinu naknade za rad članova Komisije.
(10) Članovi Komisije iz reda zaposlenih u Ministarstvu i Zavodu nemaju pravo na novčanu
naknadu za učešće u radu Komisije.
(11) Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi škola u kojoj je pripravnik zaposlen na
neodređeno vrijeme.
(12) Lice iz člana 111. stav 8. ovog zakona, samo plaća troškove polaganja stručnog ispita.
(13) Polaganje stručnog ispita obavlja se u više ispitnih rokova.
(14) Ministar, u skladu sa brojem prijavljenih kandidata, unutar ispitnih rokova donosi
rješenje kojim određuje datum za polaganje praktičnog, usmenog i pismenog dijela stručnog ispita.

(1) Direktor raspisuje javni konkurs za upražnjeno radno mjesto nastavnika, struč nog
saradnika, sekretara i ra čunovođe obavezno posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike
Srpske.
(2) Konkurs za upražnjeno radno mjesto raspisuje se na određeno ili neodređeno vrijeme.
(3) Prilikom raspisivanja konkursa, potrebno je navesti da li se prima pripravnik ili lice sa
radnim iskustvom.
(4) U slu čaju da se raspisuje konkurs za lica sa radnim iskustvom, potrebno je navesti da
pravo učešća na konkursu imaju i lica iz člana 104. stav 6. ovog zakona.
(5) Prilikom raspisivanja konkursa potrebno je navesti da pravo uč ešća imaju i lica koja su
po propisima važe ćim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i
vrste stručne spreme.
(6) Konkurs za upražnj
eno radno mjesto na neodređeno vrijeme raspisuje se u slučaju kada
postoji potreba za angažovanjem radnika na najmanje pola radnog vremena.
(7) Konkurs za prijem radnika na odre đeno vrijeme može se raspisati i za manje od 1/4
radnog vremena.
(8) Radniku zaposlenom na odre đeno vrijeme i neverifikovanom nastavniku, radni odnos
na određeno vrijeme ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.

(1) Prije raspisivanja konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta za radnike iz člana
113. stav 1. ovog zakona, sa punim ili nepunim radnim vremenom, direktor je dužan rasporediti:
1) nastavnika koji je ostao bez norme ili ima nepunu normu časova za odre đeni nastavni
predmet,
2) nastavnika škole sa podru čja aktiva direktora za čijim radom je djelimi čno ili potpuno
prestala potreba u drugoj školi, ukoliko ne iziskuje dodatne troškove prevoza i
3) stručnog saradnika, sekretara i računovođu sa područja aktiva direktora za čijim radom je
djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi, s tim da se dopuna ne može vršiti na manje
od pola radnog vremena.
(2) Raspore đivanje radnika iz stava 1. ovog člana vrši se za radnike koji imaju zaključ en
ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa školom.
(3) Raspore đivanje radnika iz stava 1. t. 2) i 3) ovog č lana vrši se za radnike kojima je
umanjena norma na koju su zaklju čili ugovor o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa, a koji su
sa tim saglasni.
(4) Ukoliko i nakon raspore đivanja radnika iz stava 1. ovog člana radno mjesto ne bude
popunjeno, predsjednici aktiva direktora osnovni h škola razmjenjuju informacije o raspoloživom
potrebnom kadru radi njihovog raspoređivanja.
(5) Ukoliko i nakon raspore đivanja radnika iz stava 4. ovog člana radno mjesto ne bude
popunjeno, predsjednici aktiva direkt ora osnovnih i srednjih škola sa podru čja na kojem se škole
nalaze razmjenjuju informacije o raspoloživom potrebnom kadru radi njihovog raspoređivanja.
(6) Ukoliko ne postoji mogu ćnost trajnog raspoređivanja, radnik iz stava 1. t. 2) i 3) i st. 3,
4. i 5. ovog člana raspoređuje se za jednu školsku godinu, o čemu škole zaklju čuju sporazum o
upućivanju radnika na rad u drugu školu, u skladu sa zakonom kojim se definišu radni odnosi.
(7) Radnik iz stava 6. po isteku vremen
a na koje je raspoređen zadržava status lica bez norme
ili sa umanjenom normom i raspoređuje se u skladu sa procedurama propisanim ovim članom.

(1) Komisiju za prijem radnika (u daljem tekstu: komisija za prijem) imenuje direktor.
(2) Komisija za prijem iz stava 1. ovog člana dužna je da u roku od osam dana od dana
zatvaranja konkursa sačini i predloži direktoru listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.
(3) Direktor je dužan da primi u radni odnos prvog kandidata sa liste za izbor kandidata.
(4) Ukoliko kandidat koji je prvi na listi ne prihvati ponuđeno radno mjesto, prima se u radni
odnos sljedeći kandidat sa liste.
(5) Ministar donosi Pravilnik o proceduri prije ma, kriterijumima za prijem u radni odnos i
načinu bodovanja kandidata, pri čemu se kao obavezni moraju definisati sljedeći kriterijumi:
1) vrijeme provedeno na evidenciji nezaposleni h lica, koju vodi Zavod za zapošljavanje,
nakon sticanja odgovarajuće stručne spreme,
2) prosjek ocjena tokom studiranja,
3) rezultati ostvareni na intervjuu i
4) radni staž kandidata.
(6) U slu čaju da prijavljeni kandidat nije zadovoljan odlukom direktora, može podnijeti
prigovor školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavještenja.
(7) Školski odbor provjerava navode iz prigovora i zakonitost sprovođenja postupka izbora
i prijema kandidata i odlučuje o prigovoru kandidata iz stava 6. ovog člana.
(8) Odluka školskog odbora je konač na i protiv nje nije dozvoljena žalba, ali se može
pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.
(9) Ako se na konkurs ne prijavi nastavnik koji ispunjava uslove iz člana 104. stav 1. ta čka
1) ovog zakona i ukoliko ne postoji mogu ćnost angažovanja nastavnika zaposlenog u školi ili na
području aktiva direktora sa nepunom normom, direktor može, na odre đeno vrijeme, primiti lice
bez potrebnih uslova u pogledu nivoa i vrste obrazovanja, odnosno neverifikovanog nastavnika, a
najduže za jedno polugodište.
(10) Vjerou čitelji se primaju u radni odnos na osnovu ovog zakona i uz prethodno
pribavljenu saglasnost nadležne crkve ili vjerske zajednice.
(11) Ministar donosi uputstvo o angažovanju neverifikovanih lica na mjesto nastavnika.

(1) U slu čajevima iznenadnog odsustva nastavnika, stru čnog saradnika, sekretara i
računovođe zbog bolesti i drugog opravdanog odsustva, kada obavljanje poslova ne trpi odgađanje,
direktor škole može, bez raspis ivanja javnog konkursa, zaklju čiti ugovor o radu na odre đeno
vrijeme sa licem koje ima radno iskustvo i ko je ispunjava uslove propisane ovim zakonom i
podzakonskim propisima, a najduže do 60 dana.
(2) U slu čaju iz stava 1. ovog č lana, ukoliko dođe do iznenadnog odsustva nastavnika,
direktor raspoređuje nastavnika sa nepunom normom časova iz te škole, ukoliko je to mogu će, a
najduže do 60 dana.
(3) Izuzetno, u slu čaju iz stava 1. ovog člana, ukoliko nije mogu će ang
ažovati lice sa
iskustvom, škola može angažovati lice bez iskustva.

(1) Na zahtjev radnika škole, a s ciljem omogu ćavanja radnicima lakšeg obavljanja radnih
obaveza i racionalizacije troškova prevoza, škol e se mogu sporazumjeti o trajnom premještaju
radnika koji imaju zaklju čene ugovore o radu na neodre đeno vrijeme sa školom, a rade na istim
radnim mjestima.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, trajni premještaj se može izvršiti uz saglasnost u pisanoj
formi oba radnika, oba direktora škola i saglasnost Ministarstva.

(1) Norma neposrednog vaspitno-obrazovnog rada nastavnika sa u čenicima u okviru 40-časovne radne sedmice iznosi 24 časa.
(2) Norma stručnih saradnika i ostalih radnika u školi iznosi 40 sati sedmično.
(3) Škola je dužna do kraja jula teku će godine zatražiti saglasnost Ministarstva ukoliko ima
potrebu za izmjenom broja stručnih saradnika i ostalih radnika škole.
(4) Škola je dužna do kraja avgusta tekuće godine u elektronskom i pisanom obliku obavijesti
Ministarstvo o broju stručnih saradnika i ostalih radnika škole.
(5) Ministar donosi Pravilnik o normi nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika škole
u okviru 40-časovne radne sedmice.

(1) Povredu radne obaveze radnik čini neizvršavanjem ili nemarnim, neblagovremenim i
nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze ili kršenjem etičkog kodeksa.
(2) Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrđivanje odgovornosti.
(3) Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključ uje krivičnu, prekršajnu i materijalnu
odgovornost.
(4) Disciplinski postupak protiv radnika koji je u činio povredu radne obaveze pokre će
neposredni rukovodilac ili lice koje on ovlasti.
(5) Za povredu radnih obaveza i radne discipline radniku se može izre ći jedna od sljedećih
mjera:
1) pismeno upozorenje,
2) novčana kazna i
3) prestanak radnog odnosa.
(6) Mjera iz stava 5. tačka 3) ovog člana ne može se izreći za lakše povrede radne obaveze.
(7) Na odluku direktora o izre čenoj mjeri iz stava 5. ovog člana, nezadovoljni radnik može
izjaviti prigovor školskom odboru.
(8) Odluka školskog odbora je konač na, a radnik nezadovoljan odlukom može pokrenuti
postupak u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
(9) Postupak utvrđivanja odgovornosti za teže povrede radnih obaveza i dužnosti sprovodi
disciplinska komisija.
(10) Posebnim kolektivnim ugovorom za za poslene u oblasti obrazovanja i kulture
Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 70/16) uređuje se pokretanje, vođenje
i zastarijevanje disciplinskog postupka za utvr đivanje disciplinske odgovornosti zbog povrede
radnih obaveza i druga pitanja od zna čaja za zaštitu radne discipline, kao i pitanje materijalne
odgovornosti radnika.
(11) Škola je dužna da donese pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom
postupku u skladu sa ovim zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti
obrazovanja i kulture Republike Srpske.

(1) Teže povrede radnih obaveza su:
1) odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu i rješenjem
o 40-časovnoj radnoj sedmici,
2) odbijanje radnika da ode na komisijski ljekarski pregled,
3) krađa, namjerno uništenje, ošte ćenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima škole, kao i
nanošenje štete trećim licima, koju je škola dužna da nadoknadi,
4) zloupotreba položaja sa materijalnim ili drugim posljedicama za školu,
5) nasilno ponašanje prema učenicima, radnicima i trećim licima,
6) dolazak na posao u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih sredstava, te korišćenje
alkoholnih pića ili opojnih sredstava tokom radnog vremena,
7) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,
8) organizovanje instruktivne nastave i kurseva za učenike škole u kojoj radi,
9) ispitivanje i ocjenjivanje učenika suprotno ovom zakonu i podzakonskim propisima,
10) organizovanje učenika u političke svrhe,
11) izazivanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,
12) neprimjereno ponašanje prema učenicima, omalovažavanje i vrijeđanje učenika, roditelja
učenika ili radnih kolega,
13) organizovanje ili učestvovanje u prodaji knjiga ili druge robe učenicima,
14) naplaćivanje testova učenicima,
15) onemogu ćavanje kontrole i stru čno-pedagoškog nadzora prosvjetnim savjetnicima i
inspekcijskim organima,
16) unošenje oružja u školu,
17) uznemiravanje ili zlostavljanje učenika i
18) odavanje poslovne ili službene tajne.
(2) Lakše povrede radnih obaveza utvrđuju se Posebnim kolektivnim ugovorom za
zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske i pravilnikom iz člana 119. stav 11. ovog
zakona.

(1) Ukoliko radnik škole dođe u alkoholisanom stanju ili postoji sumnja da je u školu došao
pod uticajem opojnih sredstva, direktor škole dužan je da odmah o tome obavijesti nadležnu
organizacionu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova i uputi radnika na ljekarski pregled.
(2) Ako je radnik zate čen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju
krivično djelo, težu povredu radne obaveze iz stava 3. ovog člana ili radnji koja ugrožava imovinu
veće vrijednosti, direktor škole ga može udaljiti sa rada i prije otkazivanja ugovora o radu.
(3) Direktor škole udaljava sa rada radnika u slučaju da učini neku od sljedećih težih radnih
obaveza:
1) ako je zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo
ili da ugrožavaju imovinu veće vrijednosti,
2) ako utvrdi da je došao na radno mjesto pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava,
3) ako se nasilnički ponaša prema učenicima, radnicima škole i ostalim licima i
4) ako je protiv radnika pokrenut krivi čni postupak za djela u činjena protiv dostojanstva
ličnosti, morala, službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja
nad djetetom ili maloljetnim licem.
(4) U slučajevima iz stava 2. ovog člana udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri
mjeseca, a u tom roku direktor je dužan da odluči o odgovornosti radnika.
(5) Ako direktor ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana, nastavnika, stručnog saradnika
ili drugog radnika udaljava ministar, u roku od osam dana od dana dostavljanja obavještenja, pri
čemu se razmatra i kažnjava i postupak direktora.
(6) Za povredu radnih obaveza iz člana 120. stav 1. ovog zakona direktor može izreći mjeru:
1) novčanu kaznu u visini do 20% osnovne pl ate radnika, za mjesec u kome je nov čana
kazna izrečena, u trajanju od jednog do tri mjeseca,
2) pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu pod uslovom da radnik u
narednom roku od šest mjeseci ne učini povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline i
3) prestanak radnog odnosa.
(7) Za povredu radnih obaveza iz člana 120. stav 2. ovog zakona radniku se može izreć i
mjera:
1) pismeno upozorenje i
2) novčana kazna u visini 10% osnovne plate radnika, za mjesec u kome je nov čana kazna
izrečena.

(1) Radniku za čijim radom je djelimično ili potpuno, odnosno privremeno ili trajno prestala
potreba zbog promjene u nastavnom planu i programu, smanjenog broja u čenika ili statusne
promjene škole, obezbje đuje se materijalna i socijalna sigurnost u skladu sa ovim zakonom,
Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u obl asti obrazovanja i kulture Republike Srpske i
opštim aktima škole.
(2) Na pitanja iz radnog odnosa koja nisu regulisana zakonskim i podzakonskim propisima
iz stava 1. ovog člana, primjenjivaće se zakon kojim se propisuju radni odnosi.
(3) Nastavniku prestaje radni odnos u školi na kraju polugodišta u toku kojeg ispunjava
uslove za odlazak u penziju.

(1) Nastavnici, stru čni saradnici i drugi radnici škole koji su zasnovali radni odnos u školi
imaju pravo da protiv akata donesenih o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima podnesu
prigovor školskom odboru u roku od 15 dana od dana dostavljanja akta.
(2) Odluka školskog odbora po prigovoru je konačna.

(1) Nastavnici, stru čni saradnici, sekretari, ra čunovođe i direktori škola dužni su da se
stručno usavršavaju kroz obavezne programe obuka i usavršavanja koje odobri ministar.
(2) U skladu sa potrebama vaspitanja i obrazovanja ministar odre đuje oblasti stru čnog
usavršavanja za period od četiri godine.

(1) Nosioci organizacije i realizacije stru čnog usavršavanja nastavnika, stru čnih saradnika i
direktora su Zavod i škola.
(2) Stručno usavršavanje ostvaruje se kroz: programe obuke, stručne skupove, savjetovanja,
ljetne i zimske škole, stru čna i studijska putovanja, me đunarodne i regionalne skupove i kroz
programe u okviru cjeloživotnog učenja.
(3) Stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika, škola planira godišnjim programom
rada škole, razvojnim planom, a u skladu sa definisanim oblastima iz člana 124. stav 2. ovog zakona.

(1) Rad nastavnika i stručnih saradnika ocjenjuje direktor jedan put godišnje.
(2) Nastavnici i stručni saradnici ocjenjuju se iz sljedećih oblasti:
1) planiranje, programiranje i pripremanje,
2) učenje i poučavanje, praćenje i vrednovanje,
3) kreiranje okruženja za učenike, saradnja sa porodicom i zajednicom,
4) profesionalni razvoj i
5) učešće u radu i razvoju škole i obrazovnog sistema.
(3) Rad direktora ocjenjuje se iz sljedećih oblasti:
1) rukovođenje vaspitno-obrazovnim procesom,
2) planiranje i organizovanje rada škole,
3) saradnja sa organima jedinice lokalne samouprave i roditeljima i
4) finansijsko i administrativno upravljanje radom škole.
(4) Rad direktora kontinuirano prati i ocjenjuje ministar.
(5) Na prijedlog Zavoda ministar ocjenjuje direktora, jednom u dvije godine.

(1) Za postignute rezultate u radu nastavnici i stru čni saradnici mogu biti pohvaljeni i
nagrađeni u skladu sa kriterijumima propisanim opštim aktom škole.
(2) Nastavnici i stručni saradnici mogu napredovati i steći stručna zvanja:
1) mentor – ako dva puta uzastopno bude ocijenjen integrisanom ocjenom „ističe se“,
2) savjetnik – ako dva puta uzastopno bu de ocijenjen integrisanom ocjenom „naroč ito se
ističe“ i
3) viši savjetnik – ako tri puta uzastopno bude ocijenjen integrisanom ocjenom „naročito se
ističe“.
(3) Ministar donosi rješenje o stručnom napredovanju u zvanja iz stava 2. ovog člana.
(4) Ministar donosi Pravilnik o stru čnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju
direktora, nastavnika i stručnih saradnika.
(5) Pored nastavnika i stručnih saradnika, direktor prati i rad ostalih radnika, te ih na osnovu
postignutih rezultata pohvaljuje i nagrađuje u skladu sa opštim aktima škole.

(1) Zaposleni u školama ostvaruju pravo na si ndikalno organizovanje i štrajk, u skladu sa
zakonskim propisima kojima se regulišu radni odnosi i pravo na organizovanje štrajka.
(2) U ime radnika u školama sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor sa
osnivačem škole i poslodavcem.

(1) Administrativne, pravne i ra čunovodstvene poslove u školi obavljaju sekretar i
računovođa.
(2) Poslove sekretara škole može obavljati lice sa završenim prvim ciklusom studijskog
programa u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent, sa
završenim pravnim fakultetom.
(3) Poslove ra čunovođe škole može obavljati lice sa za vršenim prvim ciklusom studijskog
programa ekonomije, finansija ili ra čunovodstva u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje
240 ECTS bodova ili ekvivalent, koje ima odgovaraju ću licencu u skladu sa zakonom kojim se
uređuje oblast računovodstva.
(4) Administrativno-finansijske poslove za potrebe sekretara škole i računovođe škole može
obavljati administrativno-finansijski radnik, ako škola ima sistematizovano radno mjesto
administrativno-finansijskog radnika.
(5) Poslove administrativno-finansijskog radnika može obavljati lice sa završenom najmanje
srednjom stručnom spremom, društvenog smjera.
(6) Broj izvršilaca iz st. 1. i 4. ovog člana odre đuje se pravilnikom kojim se propisuju
normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola.

Sekretar obavlja sljedeće poslove:
1) obavlja godišnje programiranje i planiranje rada iz svoje nadležnosti,
2) upravne, normativno-pravne i druge pravne poslove u školi,
3) izrađuje nacrte opštih akata,
4) prati i primjenjuje zakone i odgovarajuće propise u vezi sa djelatnošću škole,
5) prisustvuje sjednicama školskog odbora, vodi zapisnike sa sjednica i priprema materijale
za rad tog organa,
6) priprema prijedloge odluka i rješenja,
7) priprema statističke izvještaje u vezi sa učenicima i radnicima škole,
8) vodi odgovaraju ću dokumentaciju, izra đuje duplikate diploma i svjedo čanstava,
kompletira dokumentaciju za sve vrste ispita, odgovara za korišćenje pečata i štambilja škole,
9) priprema ugovore,
10) sarađuje sa stručnim organima,
11) organizuje i prati rad pomoćnog osoblja,
12) radi sa strankama,
13) vodi kadrovsku i personalnu evidenciju,
14) sarađuje sa direktorom i ostalim radnicima škole,
15) daje obavještenja roditeljima koja se odnose na primjenu propisa,
16) vodi postupak javne nabavke i
17) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.

Računovođa obavlja sljedeće poslove:
1) rukuje finansijskim sredstvima u okviru svojih ovlašćenja,
2) sačinjava statističke izvještaje, periodične obračune i godišnji obračun,
3) organizuje rad u računovodstvu i rukovodi poslovima računovodstva,
4) vodi kompletno knjigovodstvo škole u skladu sa propisima,
5) obavlja poslove sa poreskom upravom, trezorom i drugim finansijskim institucijama,
6) priprema materijane izvještaje za organe upravljanja koji se odnose na finansijsko-materijalno poslovanje,
7) vodi računa o likvidaciji akontacija po svim osnovama,
8) vrši obračun zarada i ostalih primanja radnika,
9) sarađuje sa inspektorima i revizorima budžetskog korisnika,
10) pruža stručna objašnjenja iz oblasti računovodstva organima škole,
11) priprema neophodnu dokumentaciju za plaćanje preuzetih obaveza po računima,
12) izvršava pla ćanje finansijskih obaveza, prati i prim jenjuje zakonske i druge propise u
računovodstvu škole,
13) učestvuje u aktivnostima koje se tiču procedura javnih nabavki,
14) sarađuje sa direktorom i ostalim radnicima škole i
15) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.

Administrativno-finansijski radnik obavlja sljedeće poslove:
1) obavlja poslove u vezi sa materijalnim poslovanjem, obradom dokumentacije i dostavlja
ih računovođi, sekretaru i direktoru škole,
2) vrši izradu statističkih izvještaja,
3) radi na administrativnim i arhivskim poslovima,
4) pruža pomoć popisnoj komisiji,
5) vodi administrativno-tehničke poslove iz radnog odnosa i
6) obavlja i druge poslove po nalogu direktora.

(1) Zaposleni u školama godišnji odmor, po pravilu, koriste u toku raspusta.
(2) Opštim aktom škole detaljno se određuje broj dana, vrijeme i uslovi korišćenja godišnjeg
odmora, u skladu sa zakonom kojim se reguli šu radni odnosi i posebnim kolektivnim ugovorom
za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture.

GLAVA IX

UPRAVLjANjE I RUKOVOĐENjE ŠKOLOM I PROCEDURA IZBORA ORGANA
UPRAVLjANjA I RUKOVOĐENjA

(1) Školski odbor je organ upravljanja u školi.
(2) Školski odbor ima sedam članova koje za javne škole u ime osniva ča imenuje
Ministarstvo, i to:
1) dva člana na prijedlog radnika škole iz reda zaposlenih,
2) dva člana u ime osnivača,
3) dva člana iz reda roditelja na prijedlog savjeta roditelja škole i
4) jedan član na prijedlog jedinice lokalne samouprave.
(3) Sastav školskog odbora, po pravilu, tr eba da odražava nacionalnu strukturu u čenika,
njihovih roditelja, radnika škole i jedinice lokalne samouprave.
(4) Mandat školskog odbora traje četiri godine.
(5) Svim članovima školskog odbora prestaje mandat istekom roka od četiri godine od dana
konstituisanja školskog odbora.
(6) Član školskog odbora u mandatu školskog odbora u jednoj školi ne može biti biran za
člana školskog odbora u drugoj školi.
(7) Po isteku mandata, član školskog odbora može biti ponovo biran za člana školskog
odbora.
(8) Član školskog odbora može biti lice sa najmanje srednjom stručnom spremom.
(9) Odluke školskog odbora su pravno valjane ako se za njih izjasni većina od ukupnog broja
članova školskog odbora.
(10) Članovi školskog odbora ne mogu biti lica koja u školama obavljaju poslove:
1) direktora,
2) pomoćnika direktora,
3) sekretara i
4) računovođe.
(11) Predsjednika i zamjenika predsjednika šk olskog odbora imenuje školski odbor iz reda
svojih članova.
(12) Članove školskog odbora razrješava Ministarstvo u ime osnivač a na osnovu inicijative
ovlašćenih predlaga ča iz stava 2. ovog člana, inicijative drugih organa u školi ili na osnovu
inspekcijskog nalaza, ako se utvrdi da ne ispunjavaju obaveze iz ovog zakona.
(13) Ministar će razriješiti dužnosti pojedine članove školskog odbora, predsjednika ili sve
članove školskog odbora, ako:
1) donosi nezakonite odluke,
2) ne donosi odluke u zakonskom roku,
3) neopravdano izostaje sa sjednica školskog odbora i
4) nesavjesnim radom onemogućava rad školskog odbora.
(14) U školi u kojoj se školski odbor ne sast aje ili zbog nepostojanja kvoruma ne može da
donese odluke, ministar imenuje školski odbor za privremeno upravljanje do konstituisanja novog
školskog odbora, a najduže na šest mjeseci.
(15) Svojstvo člana školskog odbora prestaje istekom mandata, ostavkom ili razrješenjem.
(16) Ukoliko član školskog odbora bude razriješen dužnosti ili mu mandat prestane po
nekom drugom osnovu, imenuje se novi član školskog odbora.
(17) Školski odbor donosi poslovnik o radu kojim se reguliše konstituisanje školskog
odbora, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika školskog odbora.
(18) Rad člana školskog odbora je dobrovoljan i ne plaća se.
(19) Ministar donosi Pravilnik o radu i postupku izbora i razrješenja članova školskog
odbora.

Školski odbor privatne škole imenuje osnivač.

(1) Školski odbor:
1) usvaja godišnji program rada škole i finansijski plan i prati njegovo izvršenje,
2) daje direktoru mišljenja i prijedloge o pitanjima od interesa za rad škole,
3) odlučuje o korišćenju finansijskih sredstava škole u skladu sa zakonom,
4) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju škole i godišnji obračun,
5) odlučuje o korišćenju sredstava za investicije i investiciono održavanje,
6) donosi odluku i raspisuje konkurs za izbor direktora posredstvom Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske,
7) razmatra prijave kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora,
8) ministru dostavlja dokumentaciju i spisak kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za
imenovanje direktora, u roku od osam dana od dana razmatranja prijava,
9) redovno razmatra i prati uspjeh učenika i preduzima mjere za unapređivanje rada škole,
10) usvaja statut i druga akta škole,
11) rješava prigovore na odluke direktora,
12) pokreće inicijativu za smjenu direktora,
13) izvršava rješenja, odluke i zahtjeve Ministarstva,
14) prati i kontroliše sve druge aktivnosti propisane ovim zakonom, statutom i osnivačkim
aktom škole,
15) pokreće postupak kod nadležnih zdravstvenih ust anova za komisijsku ocjenu radne i
zdravstvene sposobnosti direktora, vršioca dužnosti direktora, pomoć nika direktora i lica
ovlašćenog za zamjenu direktora škole,
16) odlučuje o prigovorima radnika na rješenja direktora i odluke komisija škole i
17) razmatra i druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
(2) Školski odbor ne može poništiti odluku Nastavnič kog vijeća o ocjenjivanju i vaspitno-disciplinskoj mjeri, već može samo zatražiti od Nastavničkog vijeća ponovno razmatranje. Odluka
Nastavničkog vijeća, nakon ponovnog razmatranja na zahtjev Školskog odbora, je konačna.

(1) Direktor rukovodi radom škole.
(2) Za direktora škole može da bude izabran nastavnik ili stručni saradnik koji:
1) ima završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS
bodova ili ekvivalent,
2) ima najmanje pet godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima
koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1) ovog stava i
3) nije osu đivan pravosnažnom presudom na bezuslov nu kaznu zatvora, protiv kojeg nije
pokrenut krivi čni postupak za djela u činjena protiv dostojanstva li čnosti, morala, službene
dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja dj eteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili
maloljetnim licem.
(3) Školski odbor raspisuje k onkurs za izbor direktora tri mjeseca prije isteka mandata
direktora.
(4) Na prijedlog ministra Vlada imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska iz člana
136. tačka 8) ovog zakona.
(5) Ukoliko ministar ne predloži za direktor a nijednog kandidata sa dostavljenog spiska, o
tome obavještava školski odbor koji donosi odluku o raspisivanju novog konkursa.
(6) U slučaju iz stava 5. ovog člana, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora, do završetka
konkursne procedure za izbor direktora, a najduže na 90 dana.
(7) Mandat direktora traje četiri godine i počinje od dana stupanja na dužnost.

Školski odbor privatne škole imenuje direktora privatne škole, s tim da imenovano lice mora
ispunjavati uslove iz člana 137. stav 2. ovog zakona i mora biti imenovano u skladu sa procedurom
propisanom ovim zakonom.

(1) Direktor je odgovoran za zakonitost rada i za uspješno obavljanje djelatnosti škole.
(2) Direktor za svoj rad odgovara Vladi, školskom odboru i ministru.
(3) Osim poslova utvrđenih zakonom kojim se uređuje sistem javih službi, direktor:
1) planira, organizuje i odgovara za ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) organizuje i brine se o osiguranju kvaliteta i unapređivanju vaspitno-obrazovnog rada,
3) organizuje pedagoško-instruktivni uvid i nadzor i preduzima mjere za unapređivanje rada
nastavnika, odnosno stručnih saradnika i za spre čavanje njihovog negativnog uticaja na u čenike i
druge nastavnike, odnosno saradnike,
4) planira stručno usavršavanje zaposlenih,
5) preduzima mjere radi izvršavanja naloga prosvjetnog inspektora i prosvjetnog savjetnika,
kao i u slučaju nedoličnog ponašanja zaposlenih radnika i njihovog negativnog uticaja na učenike,
6) blagovremeno obavještava zaposlene, stru čne organe i organe upravljanja o svim
pitanjima od interesa za rad škole,
7) podnosi izvještaj školskom odboru o usp jehu i postignutim rezultatima vaspitno-obrazovnog rada,
8) sarađuje sa Ministarstvom, jedinicom lokalne samouprave, roditeljima u čenika i ostalim
društvenim partnerima,
9) saziva i rukovodi sjednicama nastavni čkog vije ća, usmjerava i uskla đuje rad stru čnih
organa u školi,
10) odgovara za sprovođenje odluka školskog odbora i drugih tijela škole,
11) obezbjeđuje zaštitu prava učenika, zaštitu zdravlja učenika i njihove sigurnosti u školi,
12) obezbje đuje blagovremeno i ta čno dostavljanje podataka Ministarstvu, odnosno
osnivaču, o broju učenika i odjeljenja, nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika, broju časova,
te drugih podataka,
13) organizuje sprovođenje ispita, upisa i ocjenjivanja u čenika u školi u skladu sa ovim
zakonom i podzakonskim propisima,
14) obezbjeđuje namjensko trošenje sredstava u školi,
15) donosi odluke o slobodnim radnim mjestima i
raspisuje konkurs za popunu upražnjenih
radnih mjesta u školi,
16) prije raspisivanja konkursa za upražnjeno radno mjesto, informiše aktiv o slobodnim
radnim mjestima i traži saglasnost od aktiva direktora za raspisivanje konkursa,
17) prima u radni odnos nastavnike, stručne saradnike i ostale radnike, na prijedlog komisije
za izbor radnika,
18) organizuje čuvanje i brigu o školskom objektu, inventaru i opremi,
19) odgovoran je za izdavanje svjedo čanstava, diploma i drugih javnih isprava, kao i za
uredno vođenje i čuvanje odjeljenskih knjiga, matičnih knjiga, ljetopisa škole i drugih dokumenata,
20) sprovodi odluke, zaključke i rješenja Ministarstva i
21) preduzima mjere zaštite prava učenika, te o svakom kršenju tih prava i posebno o svim
oblicima nasilja nad učenikom, odmah obavještava nadležnu socijalnu ustanovu.

(1) Dužnost direktora prestaje:
1) istekom mandata,
2) na lični zahtjev – ostavkom,
3) sticanjem uslova za prestanak radnog odnosa u skladu sa zakonom kojim se propisuju
radni odnosi,
4) razrješenjem i
5) ako je ocijenjen ocjenom ne zado voljava u skladu sa pravilnikom iz člana 127. stav 4.
ovog zakona.
(2) Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi Vlada, na prijedlog ministra.
(3) Po isteku mandata ili prestanku ob avljanja dužnosti, direktor se vrać a na radno mjesto
sa kojeg je imenovan za direktora.
(4) Inicijativu za razrješenje direktora škole mogu pokrenuti:
1) ministar,
2) školski odbor,
3) nastavničko vijeće,
4) sindikat,
5) savjet roditelja,
6) inspekcija i
7) Zavod.
(5) Inicijativa za razrješenje direktora dostavlja se ministru.
(6) Ministar u roku od 15 dana od dana dostavljanja inicijative iz stava 5. ovog člana,
razmatra inicijativu i utvrđuje da li postoje uslovi predviđeni ovim zakonom za razrješenje direktora,
te donosi odluku i o tome obavještava predlagača inicijative.
(7) Ako utvrdi da su ispunjeni uslovi predvi đeni ovim zakonom za razrješenje direktora,
ministar će smijeniti direktora sa dužnosti.
(8) U slučaju iz stava 7. ovog člana ministar imenuje vršioca dužnosti do okončanja postupka
izbora direktora, a najduže do 90 dana.
(9) Za vršioca dužnosti direktora može da bude imenovano lice koje ispunjava uslove za
imenovanje direktora škole.
(10) Prava, obaveze i odgovornosti direktora škole odnose se i na vršioca dužnosti direktora.

(1) Vlada će razriješiti dužnosti direktora prije isteka mandata, ako:
1) utvrdi da ne izvršava obaveze predviđene ovim zakonom,
2) je škola, odnosno direktor odgovoran za prekršaj iz ovog zakona ili je po činio krivično
djelo,
3) je nadležni organ utvrdio da škola ne ostvaruje godišnji program rada škole,
4) je nadležni organ utvrdio da direktor ne preduzima mjere za ostvarivanje ciljeva
obrazovanja,
5) direktor ne postupi po nalogu, odnosno mjeri nadležnog organa za otklanjanje utvrđenih
nedostataka i nepravilnosti,
6) nadležni organ utvrdi da direktor raspolaže sredstvima škole, školskim prostorom,
opremom i imovinom škole na nezakonit način,
7) direktor predlaganjem nezakonitih od luka, nepotpunim, neblagovremenim i neta čnim
obavještavanjem ili sazivanjem sjednica suprotno poslovniku, ometa rad organa upravljanja i
zaposlenih,
8) direktor ne preduzima odgovaraju će mjere prema nastavniku, stru čnom saradniku ili
drugom zaposlenom radniku koji ne izvršava svoje radne obaveze,
9) se u školi vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom zakonu,
10) škola ne obezbijedi čuvanje propisane evidencije i dokumentacije,
11) škola ne sprovodi mjere bezbjednosti i zaštite učenika,
12) škola naplati od učenika nadoknadu štete suprotno ovom zakonu,
13) ne raspiše konkurs na upražnjeno radno mjesto ili primi radnika suprotno ovom zakonu,
14) ne omogu ći obavljanje upravnog, stru čno-pedagoškog i inspekcijskog nadzora ili ne
otkloni nedostatke utvrđene tim nadzorom,
15) škola dostavi Ministarstvu neta čne podatke u vezi sa radom škole, kao i o broju
odjeljenja, učenika, časova i radnika,
16) se u školi obračun plate vrši suprotno važećim propisima i kolektivnom ugovoru,
17) škola ne izda svim radnicima rješenje o 40- časovnoj radnoj sedmici i ako se radnicima
svakog mjeseca ne dostavlja obračunski list za platu,
18) učini težu povredu radnih obaveza,
19) dobije negativan revizorski izvještaj,
20) upiše dijete sa upisnog područ ja druge škole bez saglasnosti nadležne službe jedinice
lokalne samouprave,
21) utvrdi da dolazi u školu u alkoholisanom stanju ili pod uticajem opojnih droga i
22) utvrdi i druge nepravilnosti utvrđene ovim zakonom.
(2) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i pos tupku izbora i razrješenja direktora osnovne
škole.

(1) Škola koja ima više od 24 odjeljenja može imati pomoćnika direktora.
(2) Broj izvršilaca i procenat radnog vremena pomoć nika direktora ure đuje se
podzakonskim aktom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola.
(3) Pomo ćnika direktora škole imenuje direktor škole iz reda zaposlenih nastavnika i
stručnih saradnika, koji ispunjava uslove propisane članom 137. stav 2. t. 1) i 3) ovog zakona, i ima
najmanje tri godine rada u nastavi ili na poslovima stručnog saradnika.
(4) Izbor pomoćnika direktora reguliše se opštim aktom škole.
(5) Pomoćnik direktora obavlja sljedeće poslove:
1) organizuje, rukovodi i odgovara za vaspitno-obrazovni rad škole,
2) koordinira rad stručnih organa škole,
3) zamjenjuje direktora u odsustvu i
4) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i opštim aktom škole.
(6) Pomoćnik direktora u okviru 40-časovne radne sedmice može da izvodi i časove redovne
nastave.
(7) U školi u kojoj je direktor opravdano odsutan duže od mjesec dana, poslove direktora
obavlja pomoćnik direktora, do povratka direktora na dužnost, a najduže do šest mjeseci.
(8) U slučaju iz stava 6. ovog člana, ukoliko škola nema pomo ćnika direktora, direktor, uz
saglasnost ministra, ovlašćuje lice iz reda zaposlenih koje ispunjava uslove, do povratka direktora
na dužnost, a najduže do šest mjeseci.

(1) U školi se formira savjet roditelja kao savjetodavno tijelo.
(2) Savjet roditelja čine predstavnici roditelja svakog razreda u školi.
(3) Statutom škole definiše se broj članova, nač in i procedura osnivanja i rada savjeta
roditelja.
(4) Savjet roditelja:
1) razmatra uspjeh učenika u učenju i vladanju,
2) razmatra namjenu korišćenja sredstava ostvarenih:
1. učeničkim radom,
2. proširenom djelatnošću škole,
3. od donacija i sredstava roditelja,
3) razmatra školski kalendar,
4) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, škole u prirodi, jutarnjeg čuvanja i produženog
boravka, o čemu daje mišljenje,
5) u saradnji sa školom vrši izbor dobavljača hrane za produženi boravak,
6) u saradnji sa školom vrši izbor ponu đača za realizovanje plana i programa ekskurzije,
izleta i škole u prirodi,
7) predstavlja stavove roditelja učenika školskom odboru škole,
8) podstiče angažovanje roditelja u radu škole,
9) inicira sprovođenje programa i edukacija roditelja o razvojnim potrebama djece i drugim
temama,
10) učestvuje u izradi i realizaciji odgovaraju ćih projekata kojima se podsti če i unapre đuje
vaspitno-obrazovni rad u školi i
11) promoviše interese škole u lokalnoj zajednici na čijem području se škola nalazi.
(5) Savjet roditelja ima pravo da svoje prijedloge, pitanja i stavove upućuje školskom odboru,
direktoru, odnosno stručnim organima škole.

(1) U školi se formira savjet učenika kao savjetodavno tijelo.
(2) Savjet učenika, po pravilu, čine predstavnici učenika svakog razreda u školi.
(3) Statutom škole definiše se broj članova, nač in i procedura osnivanja i rada savjeta
učenika.
(4) Savjet učenika:
1) promoviše interese škole u lokalnoj zajednici na čijem području se nalazi škola,
2) podstiče angažovanje učenika u radu škole,
3) informiše direktora škole i školski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to
potrebno ili po zahtjevu školskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje
školom,
4) promoviše prava učenika i podstiče društveno koristan rad u zajednici,
5) razmatra uspjeh učenika u učenju i vladanju,
6) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, škole u prirodi, o čemu daje mišljenje,
7) razmatra školski kalendar,
8) razmatra uslove rada škole i druga pitanja utvrđena aktima škole,
9) učestvuje u izradi i realizaciji odgovaraju ćih projekata kojima se podsti če i unapre đuje
vaspitno-obrazovni rad u školi i
10) inicira sprovođenje programa i edukacija učenika o aktuelnim temama.

(1) U školi se formiraju stručni organi:
1) odjeljensko vijeće,
2) stručni aktivi nastavnika i
3) nastavničko vijeće.
(2) Statutom škole uređuju se ovlašćenja i način rada stručnih organa.

Odjeljensko vijeće obavlja sljedeće poslove:
1) prati razvoj učenika,
2) predlaže mjere za unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada,
3) vrši planiranje pismenih provjera učenika,
4) utvrđuje zaključne ocjene,
5) predlaže organizovanje dopunske i dodatne nastave,
6) analizira rad nastavnika i stručnih saradnika,
7) predlaže pohvale i nagrade za učenike i
8) izriče vaspitno-disciplinske mjere.

Stručni aktiv nastavnika obavlja sljedeće poslove:
1) planira nastavne sadržaje,
2) predlaže programe rada dodatne i dopunske nastave,
3) predlaže mjere za unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada,
4) vrši ujednačavanje kriterijuma za ocjenjivanje učenika,
5) predlaže nove oblike rada u nastavi,
6) analizira rezultate rada nastavnika i učenika,
7) predlaže mjere za unapređivanje rada u okviru aktiva i
8) razmatra i daje stru čno mišljenje o kvalitetu ponu đenih dje čjih časopisa, te predlaže
nastavničkom vijeću izbor časopisa koji će biti ponuđen učenicima.

Nastavničko vijeće obavlja sljedeće poslove:
1) prati ostvarivanje nastavnog plana i programa,
2) analizira ostvarivanje:
1. ciljeva,
2. zadataka,
3. ishoda vaspitno-obrazovnog rada,
3) razmatra rezultate rada nastavnika i stručnih saradnika,
4) inicira, razmatra i realizuje razne oblike stru čnog usavršavanja nastavnika i stru čnih
saradnika,
5) razmatra i usvaja programe rada vannastavnih i slobodnih aktivnosti,
6) razmatra plan i program ekskurzije, izleta, škole u prirodi, jutarnjeg čuvanja i produženog
boravka, o čemu daje mišljenja,
7) razmatra školski kalendar,
8) razmatra i utvrđuje godišnji program rada škole,
9) učestvuje u izradi akata škole,
10) razmatra i utvrđuje rezultate rada učenika, uspjeh učenika u učenju i vladanju i preduzima
mjere za jedinstven i usklađen rad svih učenika u procesu vaspitanja i obrazovanja,
11) promoviše interes škole u lokalnoj zajednici na čijem području se nalazi škola,
12) donosi odluku o izboru časopisa koji će biti ponuđeni učenicima i
13) rješava i druga pitanja utvrđena ovim zakonom i aktima škole.

(1) Za podru čje jedne ili više jedinica lokalne sa mouprave formira se aktiv direktora
osnovnih škola (u daljem tekstu: aktiv direktora).
(2) Aktiv direktora iz stava 1. ovog člana čine direktori svih osnovnih škola sa teritorije jedne
ili više jedinica lokalne samouprave.
(3) Rad aktiva direktora uređuje se poslovnikom o radu.
(4) Aktiv direktora ima predsjednika koji rukovodi aktivom i zastupa aktiv.
(5) Predsjednik aktiva direktora za svoj rad odgovara ministru.
(6) Aktiv direktora obavlja sljedeće poslove:
1) donosi poslovnik o radu,
2) razmjenjuje i razmatra info rmacije o potrebnim radnicima iz člana 114. stav 1. t. 2) i 3)
ovog zakona, te vrše raspore đivanje radnika da bi se omogu ćilo angažovanje do punog radnog
vremena,
3) donosi akt kojim se odre đuju kriterijumi za raspored radnika iz ta čke 2) ovog stava, pri
čemu se kao obavezni kriterijum propisuje dužina radnog staža ostvarena u obrazovanju,
4) preduzima mjere za unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada u školama,
5) sara đuje sa Ministarstvom i jedinicama lo kalne samouprave, te drugim društvenim
partnerima i
6) razmatra i druga pitanja od značaja za rad škola u svom području.
(7) Škole, č lanice aktiva direktora, dužne su da prije raspisivanja konkursa za upražnjeno
radno mjesto zatraže od aktiva informacije o radnicima iz člana 114. stav 1. t. 2) i 3) ovog zakona,
za čijim je radom djelimi čno ili potpuno prestala potreba, te zatr aže saglasnost za raspisivanje

konkursa.
(8) Škole, članice aktiva direktora, dužn e su da blagovremeno dostave ta čne informacije
aktivu.
(9) Ministar donosi uputstvo kojim se propisuje način organizovanja i rada aktiva direktora
osnovnih škola.

(1) Za podru čje jedne ili više jedinica lokalne samo uprave mogu da se formiraju i aktivi
nastavnika, stru čnih saradnika, sekretara i ra čunovođa škola, a zavisno od zainteresovanosti
radnika.
(2) Rad aktiva iz stava 1. ovog člana uređuje se poslovnikom o radu.

GLAVA X

PRIZNAVANjE SVJEDOČANSTVA

(1) Državljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji je u inostranstvu stekao
osnovno vaspitanje i obrazovanje ili završio pojedine razrede osnovne škole ima pravo da zahtijeva
priznavanje ili izjedna čavanje javne isprave o ste čenom osnovnom vaspitanju i obrazovanju ili
završenom razredu osnovne škole.
(2) Strani državljanin i lice bez državljans tva ima pravo da zahtijeva priznavanje ili
izjednačavanje javne isprave stečene u inostranstvu ako za to ima pravni interes.

(1) Predmet postupka priznavanja, odnosno izjedna čavanja strane školske isprave je
diploma, svjedočanstvo ili druga školska isprava stečena u inostranstvu.
(2) Priznavanje, odnosno izjedna čavanje javne isprave o ste čenom osnovnom vaspitanju i
obrazovanju, odnosno završenom pojedinom razredu osnovne škole vrši Ministarstvo.
(3) Uz zahtjev za priznavanje, odnosno izjednač avanje javne isprave iz stava 1. ovog člana,
zainteresovano lice podnosi javnu ispravu u originalu ili ovjerenoj kopiji i prevod od ovlašć enog
prevodioca na jedan od službenih jezika koji su upotrebi u Republici.
(4) Strana školska isprava se priznaje ili izjedna čava sa odgovarajućom školskom ispravom
stečenom u Republici i to u pogledu prava na nast avljanje obrazovanja i vaspitanja i prava na
zapošljavanje.
(5) Postupak priznavanja ili izjedna čavanja ne sprovodi se za javne isprave i dokumenta iz
člana 1. Sporazuma o uzajamnom priznavanju doku menata u obrazovanju i regulisanju statusnih

pitanja učenika i studenata („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 79/05) stečene u osnovnim
školama u Republici Srbiji.
(6) Javna isprava iz stava 6. ovog člana ima pravno dejstvo kao javna isprava izdata na
teritoriji Republike.

(1) Postupak priznavanja ili izjedna čavanja strane školske isprave sprovodi se na osnovu
Zakona o opštem upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
(2) U postupku priznavanja ili izjednačavanja strane školske isprave uzima se u obzir:
1) sistem školovanja zemlje u kojoj je stečena školska isprava,
2) nastavni plan i program,
3) trajanje školovanja,
4) prava koja daje strana školska isprava imaocu i
5) druge okolnosti od značaja za odlučivanje.
(3) Ministar donosi rješenje kojim se priznavanje uslovljava polaganjem ispita ili provjerom
znanja, ukoliko se u postupku priznavanja utvrdi da nastavni plan i program inostrane škole znatno
odstupa od plana sa kojim se upoređuje.
(4) Ministarstvo može sprovođenje ispita i provjeru znanja povjeriti posebnoj stru čnoj
komisiji koju imenuje ministar ili školi u kojoj lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje nastavlja
školovanje.

Lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje ili izjedna čavanje strane školske isprave može
uslovno da se upiše u naredni razred do okončanja postupka iz člana 153. stav 1. ovog zakona.

Rješenje o priznavanju strane školske isprave i rješenje o izjedna čavanju strane školske
isprave konačno je u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti
sudski spor pred nadležnim sudom.

(1) Ministarstvo čuva dokumentaciju priloženu uz zahtjeve za priznavanje ili izjednačavanje
strane školske isprave i o tome vodi evidenciju.
(2) Ministarstvo vodi registar o priznavanju ili izjednačavanju stranih školskih isprava.
(3) Registar iz stava 2. ovog člana sadrži:
1) redni broj,
2) datum prijema zahtjeva,
3) ime, prezime i adresu podnosioca zahtjeva,
4) naziv ustanove i zemlje u kojoj je izdata školska isprava,
5) kratak sadržaj rješenja o priznavanju, odnosno izjedna čavanju sa brojem protokola i
datumom izdavanja i
6) primjedbe.

GLAVA XI

DOKUMENTACIJA, EVIDENCIJA, JAVNE ISPRAVE I PEČAT

(1) Škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju.
(2) Pedagoška dokumentacija i evidencija u šk oli vode se u obliku zapisa na papiru, a
istovremeno se mogu voditi i u elektronskom obliku.
(3) Škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju tako da obezbje đuje čuvanje li čnih
podataka učenika u skladu sa propisima kojima se reguliše zaštita ličnih podataka.
(4) U slučaju pogrešnog upisa podataka u dokumentaciju ili evidenciju, ispravka se vrši tako
što se pogrešno upisana rije č ili dio teksta precrta tako da se može pro čitati, a iznad precrtanog
teksta upisuje se ispravan tekst, odnosno podatak.
(5) Ispravka se vrši trajnim mastilom crvene boje i ovjerava se potpisom direktora i pečatom
škole.

U školi se vodi sljedeća dokumentacija:
1) matična knjiga učenika osnovne škole,
2) registar uz matičnu knjigu,
3) godišnji program rada škole,
4) dnevnik vaspitno-obrazovnog rada (u daljem tekstu: odjeljenska knjiga),
5) ljetopis škole,
6) sveska zapisnika,
7) dnevnik rada za produženi boravak,
8) dnevnik rada za jutarnje čuvanje učenika,
9) evidencija o brojnom stanju učenika po razredima i odjeljenjima,
10) dnevnik rada:
1. slobodnih (vannastavnih) aktivnosti učenika,
2. dopunske nastave,
3. dodatne nastave,
4. fakultativne nastave,
5. pripremne nastave,
11) knjiga dežurstva,
12) raspored časova,
13) plan stažiranja pripravnika i evidencija o realizaciji plana stažiranja pripravnika,
14) evidencija djece za upis u prvi razred osnovne škole,
15) prijava i zapisnik o polaganju ispita u osnovnoj školi,
16) prijava za upis u osnovnu muzičku i baletsku školu,
17) evidencija o izdatim svjedočanstvima,
18) evidencija o izdatim diplomama,
19) evidencija o opštem uspjehu i vladanju učenika,
20) vaspitno-obrazovni karton učenika,
21) evidencija o ispitima,
22) evidencija o stručnom usavršavanju direktora, nastavnika i stručnih saradnika,
23) evidencija o izdatim uvjerenjima o pohađanju nastave,
24) evidencija o izdatim prevodnicama i
25) evidencija o upisanim i ispisanim učenicima u toku školske godine.

(1) Javne isprave koje izdaje škola su:
1) đačka knjižica,
2) svjedočanstvo,
3) diploma „Vuk Karadžić“,
4) diploma za izuzetan uspjeh iz pojedinog nastavnog predmeta,
5) priznanje učeniku generacije,
6) priznanje najboljem učeniku,
7) uvjerenje o položenom ispitu iz stranog jezika u osnovnoj školi,
8) prevodnica o prelasku učenika u drugu školu,
9) obavještenje o upisu učenika koji je došao iz druge škole,
10) uvjerenje o pohađanju nastave,
11) uvjerenje o završenim nivoima i
12) uvjerenje o ostvarenom postignuću na maloj maturi.
(2) Obrasci javnih isprava koje izdaje škola štampani su na ćiriličkom ili latiničkom pismu.
(3) Podaci u javnim ispravama upisuju se ručno ili elektronski.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i na činu vo đenja dokumentacije, evidencije i
obrascima javnih isprava u osnovnoj školi.

(1) Matična knjiga, registar uz matičnu knjigu, ljetopis i evidencija o izdatim svjedočanstvima
su dokumenti trajne vrijednosti koje škola trajno čuva.
(2) Odjeljenska knjiga i sveske zapisnika čuvaju se deset godina po završetku školske godine.
(3) Prijava i zapisnik o polaganju ispita čuvaju se pet godina po završetku školske godine.

(1) Đačke knjižice se izdaju na kraju prvog i drugog polugodišta za u čenike od prvog do
petog razreda, a na kraju prvog polugodišta za učenike od šestog do devetog razreda.
(2) Škola izdaje u čeniku svjedočanstvo o završenom šestom, sedmom, osmom i devetom
razredu.
(3) U čeniku koji nije stekao osnovno vaspitanje i obrazovanje, a prestala mu je obaveza
pohađanja nastave i uč eniku koji odlazi u inostranstvo, izdaje se svjedo čanstvo o posljednjem
završenom razredu.

(1) Vjerodostojnost javne isprave škole ovjerava se pečatom.
(2) Sadržaj pečata utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se regulišu pečati.
(3) Direktor škole određuje službeno lice odgovorno za upotrebu i čuvanje pečata.

(1) Škola izdaje duplikat javne isprave na propisanom obrascu poslije proglašavanja javne
isprave nevažećom u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
(2) Škola izdaje uvjerenje o podacima o kojima vodi evidenciju, u nedostatku propisanog
obrasca.

(1) Lice koje nema javnu ispravu o završenom školovanju, a evidencija o tome, odnosno
arhivska građa je uništena, nestala ili nedostupna, može da podnese zahtjev nadležnom sudu zbog
utvrđivanja završenog školovanja.
(2) Rješenje suda kojim se dokazuje da je lice steklo osnovno vaspitanje i obrazovanje
zamjenjuje javnu ispravu o završenom razredu osnovne škole.

GLAVA XII

VREDNOVANjE KVALITETA VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA

(1) U školi se radi unapre đivanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada sprovodi
samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada škole.
(2) Samovrednovanje rada vrši škola prema metodologiji koju propisuje Zavod.
(3) Spoljašnje vrednovanje rada škole vrši Zavod prema svom godišnjem programu rada.
(4) Spoljašnje vrednovanje rada škole uklju čuje i provjeru postignu ća učenika iz razli čitih
nastavnih predmeta.
(5) Zavod pravi plan godišnje provjere postignuća učenika, kojim definiše razred i nastavni
predmet iz kojeg će se vršiti provjera postignuća učenika.
(6) Zavod obavještava škole o planu provjere postignuć a učenika, vremenu sprovo đenja i
uzorku škola koje će biti obuhva ćene provjerom postignu ća u čenika, najkasnije do kraja prvog
polugodišta tekuće školske godine.

(1) Nakon završenog devetog razreda vrši se pismena provjera u čeničkih postignuć a (u
daljem tekstu: mala matura).
(2) Programom male mature određuju se nastavni predmeti iz kojih učenici rješavaju testove.
(3) Malu maturu sprovodi Zavod.
(4) Maloj maturi pristupaju učenici koji su školu završili prema redovnom nastavnom planu
i programu, nakon čega dobijaju uvjerenje o ostvarenom postignuću.
(5) Postignuće učenika na maloj maturi boduje se prilikom upisa u srednju školu u skladu sa
zakonom kojim se propisuje srednje obrazovanje i vaspitanje.
(6) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi rješenje kojim imenuje Komisiju za sprovo đenje
male mature.

(1) Pravilnikom o vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi
propisuju se: aktivnosti u vezi sa samovrednovanjem i spoljašnjim vrednovanjem vaspitno-obrazovnog rada škole, organizacija aktivnosti koje se ti ču male mature, odnosno provjere
učeničkih postignuća, programa provjere, sastava i procedure rada komisija i drugih pitanja koja se
odnose na provjeru učeničkih postignuća.
(2) Na osnovu rezultata samovrednovanja, s poljašnjeg vrednovanja i provjere postignu ća
učenika, škola utvrđuje prioritete razvo
ja i pravi plan unapređivanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog
rada.
(3) Plan iz stava 2. ovog člana sastavni je dio razvojnog plana škole.
(4) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi pravilnik iz stava 1. ovog člana.

GLAVA XIII

OBEZBJEĐIVANjE SREDSTAVA

(1) Sredstva za rad škole koju osniva Republika obezbjeđuju se iz:
1) budžeta Republike,
2) budžeta jedinice lokalne samouprave na čijem području se škola nalazi i
3) drugih izvora.
(2) Vlada obezbjeđuje:
1) sredstva školama za plate i naknade zaposlenih u skladu sa važećim propisima,
2) izgradnju, opremanje i investiciono održavanje,
3) troškove materijalnog poslovanja,
4) stručno usavršavanje zaposlenih,
5) primanja zaposlenih po osnovu prevoza na posao, ukoliko je udaljenost do škole više od
četiri kilometra, i druga lična primanja,
6) finansiranje troškova prevoza u čenika koji do škole putuju sa udaljenosti ve će od četiri
kilometra, izuzev učenika iz člana 32. stav 5. i člana 90. stav 3. ovog zakona i
7) republič ko takmi čenje i takmi čenje u čenika višeg ranga na osnovu saglasnosti
Ministarstva.
(3) Sredstva ostvarena uštedom usljed organizacionih i statusnih promjena škole usmjeravaju
se za unapređivanje uslova rada i materijalnog poslovanja škole.
(4) Sredstva za osnovno muzi čko i baletsko vaspitanje i obrazovanje obezbje đuju se iz
budžeta Republike i sredstava roditelja.
(5) Jedinica lokalne samouprave na čijem se podru čju nalazi sjedište škole obezbje đuje
sredstva za takmičenje učenika na opštinskom nivou i troškove učešća učenika sa područja opštine
na regionalnom nivou.
(6) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi sjedište škole može obezbijediti
dio sredstava za:
1) izgradnju, opremanje i investiciono održavanje i
2) troškove materijalnog poslovanja.
(7) Sredstva za finansiranje asistenta iz člana 84. stav 5. ovog zakona mogu da se obezbijede
iz:
1) budžeta Republike,
2) budžeta jedinica lokalne samouprave,
3) sredstava roditelja i
4) drugih izvora.
(8) Sredstva za finansiranje privatne škole obezbjeđuje osnivač.
(9) Ministar donosi Pravilnik o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola.

(1) Škola može obezbjeđivati sredstva iz vlastitih prihoda – izdavanjem školskog prostora i
na druge načine, o čemu odluku donosi školski odbor.
(2) Izdavanje školskog prostora ne smije ometati redovan vaspitno-obrazovni rad škole.
(3) Sredstva ostvarena izdavanjem školskog prostora uplaćuju se na račun javnih prihoda –
organizacioni kod škole i koriste se isklju čivo za investiciona ulaganja, opremanje, poboljšanje
materijalnog položaja škola i obilježavanje značajnih datuma za školu.
(4) Ministar donosi uputstvo o izdavanju i načinu plaćanja školskog prostora.
(5) Škola može obezbje đivati sredstva i posredstvom donacija koje se upla ćuju na ra čun
javnih prihoda i mogu se koristiti za rekonstrukciju i opremanja škole.

GLAVA XIV

NADZOR NAD RADOM USTANOVA OSNOVNOG VASPITANjA I OBRAZOVANjA

(1) Ministarstvo vrši upravni nadzor nad zakonitošću rada škole.
(2) Stručno-pedagoški nadzor vrši Zavod posredstvom prosvjetnih savjetnika za predmet ili
grupu predmeta.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa iz oblasti osnovnog
vaspitanja i obrazovanja vrši Republi čka prosvjetna inspekcija u sastavu Republi čke uprave za
inspekcijske poslove.

(1) U vršenju stru čno-pedagoškog nadzora, prosvjetni savjetnik za predmet ili grupu
predmeta ostvaruje:
1) neposredan uvid u primjenu i realizaciju nastavnog plana i programa,
2) uvid u rad i organizaciju rada škole, rad nastavnika, stručnih saradnika i direktora,
3) neposredan uvid u na čin izvođenja nastave, ispita i drugih oblika vaspitno-obrazovnog
rada,
4) savjetodavno-instruktivnu pomoć nastavnicima, stručnim saradnicima i direktoru,
5) uvid u održavanje školskih prostora i
6) predlaže ministru i nadležnim organima pr eduzimanje neposrednih mjera za otklanjanje
nepravilnosti i nedostataka, kao i mjera za unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada.
(2) O izvršenom stru čno-pedagoškom nadzoru obavezno se sa činjava zapisnik o
činjeničnom stanju, koji se dostavlja nadležnim organima škole.
(3) Prosvjetni savjetnik, prema svojim ovlašć enjima, rješenjem nalaže školi otklanjanje
utvrđenih nepravilnosti.

(1) U vršenju inspekcijskog nadzora prosvjetni inspektor ovlašćen je da:
1) naloži otklanjanje nedostataka nastalih neizvršavanjem ili nepravilnom primjenom
Zakona i podzakonskih propisa i akata,
2) naloži školi da poništi vaspitno-disciplinsku mjeru prema u čeniku koja nije donesena u
skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima,
3) naloži školi da poništi pojedinačne akte koji su u suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim
propisima i aktima donesenim na osnovu Zakona,
4) naloži školi da poništi konkurs o prijemu nastavnika, stru čnog saradnika, sekretara i
računovođe ukoliko je direktor škole raspisao konkurs, a prethodno nije postupio u skladu sa ovim
zakonom i podzakonskim propisima,
5) naloži školi da pokrene postupak pred nadležnim organom da se proglase ništavnim javne
isprave i uvjerenja izdata na osnovu podataka iz evidencije koju vodi škola, ukoliko su izdata

suprotno odredbama zakona, podzakonskim propisima i opštim aktima donesenim na osnovu
Zakona,
6) naloži otklanjanje nedostataka u postupku vođenja evidencije i dokumentacije,
7) zabrani, do donošenja kona čne odluke Ministarstva, obavljanje proširenog programa
škole, ukoliko se obavlja bez saglasnosti Ministarstva iz člana 53. stav 2. ovog zakona, ili suprotno
datoj saglasnosti,
8) naloži školi usaglašavanje pojedina čnih akata škole, ukoliko utvrdi da su doneseni
suprotno odredbama Zakona, podzakonskim propisima i opštim aktima škole,
9) naloži školi da nastavnici, stručni saradnici i ostali radnici škole obave sistematski pregled,
10) naloži školskom odboru, direktoru i nastavnič kom vijeću da poništi odluku koja je u
suprotnosti sa Zakonom, podzakonskim propisima i drugim aktima donesenim na osnovu Zakona
i
11) preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlaš ćen Zakonom ili drugim propisom
donesenim na osnovu Zakona.
(2) Lice koje smatra da je došlo do povrede Zakona može se obratiti nadležnoj inspekciji u
roku od tri mjeseca od dana saznanja za u činjenu povredu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od
dana učinjene povrede.
(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa u dijelu koji se
odnosi na prijem radnika škole iz člana 113. stav 1. ovog zakona vrši prosvjetna inspekcija.
(4) Inspekcijski nadzor nad prijemom radnika škole koji nisu obuhva ćeni članom 113. stav
1. i članom 116. stav 1. ovog zakona vrši nadležna inspekcija rada.

GLAVA XV

KAZNENE ODREDBE

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj škola, ako:
1) se u školi vrši diskriminacija iz člana 8. stav 1. i člana 10. st. 1. i 2. ovog zakona,
2) dozvoli politi čko organizovanje i djelovanje u školi ili dozvoli koriš ćenje školskog
prostora u te svrhe, u vrijeme održavanja nastave (član 14. stav 2),
3) ne ostvaruje nastavni plan i program donesen na osnovu ovog zakona (član 38. stav 1),
4) ne pribavi saglasnost za uvođenje drugog stranog jezika (član 40. stav 2),
5) utvrdi više časova obavezne nastave u dnevnom i sedmičnom rasporedu časova (član 47.
stav 1),
6) prilikom formiranja odjeljenja ne postupi u skladu sa članom 48. st. 2, 3, 4, 5, 6, 7. ili 8, a
ne zatraži saglasnost Ministarstva (član 48. stav 9),
7) odstupi od školskog kalendara bez saglasnosti ministra (član 50. stav 6),
8) ne obavještava roditelje i centar za soc ijalni rad ili nadležni organ jedinice lokalne
samouprave o učenicima koji ne pohađaju školu (član 60),
9) ne dostavi u roku od sedam dana prevodnicu i druge podatke o učeniku, odnosno u roku
od sedam dana ne dostavi obavještenje o prijemu učenika (član 61. stav 2),
10) zaključi ugovor o radu na neodre đeno vrijeme sa nastavnikom ili stru čnim saradnikom
koji ne ispunjava propisane uslove (čl. 104. i 105),
11) ne raspiše konkurs za nastavnika, stru čnog saradnika, sekretara, ra čunovođu ili raspiše
konkurs suprotno ovom zakonu (čl. 113. i 114),
12) ne vodi ili neuredno vodi propisanu evid enciju o vaspitno-obrazovnom radu škole (č l.
157. i 158) i
13) izda đačku knjižicu ili svjedo čanstvo čija sadržina ne odgovara podacima u mati čnoj
knjizi (čl. 161. i 162).
(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazni će se i odgovorno lice u školi za
prekršaj iz stava 1. ovog člana.

Ako škola prestane da radi zbog krivice osnivač a, osnivač se kažnjava nov čanom kaznom
od 15.000 KM, a odgovorno lice novčanom kaznom od 3.000 KM.

Novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM kazni će se za prekršaj roditelj ako ne upiše
dijete u osnovnu školu ili ako dijete neopravdano izostaje iz škole više od 25 časova.

Novčanom kaznom od
100 KM do 300 KM kazni će se za prekršaj direktor škole ako
postupi suprotno članu 139. stav 3. t. 12), 16) i 17).

GLAVA XVI

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(1) Nastavnici, stručni saradnici i ostali radnici koji su po propisima važećim do stupanja na
snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i vrste stru čne spreme, mogu i dalje
obavljati rad u školi i ravnopravno konkurisati na radna mjesta u školi.
(2) Ukoliko se na raspisani konkurs za popunu radnog mjesta sekretara škole prijavi lice
koje ima položen pravosudni ispit, smatraće se da ispunjava uslove i nije obavezno da polaže stručni
ispit.
(3) Lica zate čena na radnom mjestu sekretara koja imaju radni staž duži od pet godina
ostvaren u školi, ili radni staž duži od deset godi na ostvaren u drugim institucijama na poslovima
istog nivoa obrazovanja, oslobađaju se od obaveze polaganja stručnog ispita.

Vlada će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Uredbu o
pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje (član 20. stav 2).

Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti
pravilnike o:
1) sastavu i načinu rada komisije, uslovima u pogledu prostora, kadra i opreme i postupaku
za utvrđivanje ispunjenosti uslova za osnivanje i prestanak rada škole (član 24. stav 2),
2) sadržaju i načinu vođenja Registra osnovnih škola (član 27. stav 4),
3) vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju (član 49. stav 6),
4) školskom kalendaru (član 50. stav 6),
5) načinu organizovanja proširenog programa (član 53. stav 5),
6) načinu ostvarivanja programa ogleda u osnovnoj školi (član 56. stav 5),
7) praćenju i vrednovanju rada učenika u osnovnoj školi (član 68. stav 4),
8) izboru i proglašenju učenika generacije, načinu i uslovima za dodjeljivanje diploma ( član
75. stav 9),
9) disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti učenika u osnovnoj školi (član 81. stav 7),
10) sadržaju i načinu vođenja vaspitno-obrazovnog kartona učen
ika (član 82. stav 2),
11) načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola za
djecu sa smetnjama u razvoju (član 88. stav 3),
12) načinu organizacije rada, normativima i standardima za finansiranje muzičkih škola (član
101. stav 2),
13) stručnim profilima i zvanjima nastavnika i stručnih saradnika (član 103. stav 2),
14) sistematskom pregledu radnika zaposlenih u osnovnoj školi (član 110. stav 10),
15) polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi (član 112. stav 2),
16) proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata
(član 115. stav 5),
17) normi nastavnika, stru čnih sradnika i ostalih radnika škole u okviru 40- časovne radne
sedmice (član 118. stav 4),
18) stru čnom usavršavanju, ocjenjivanju i napred ovanju direktora, nastavnika i stru čnih
saradnika (član 127. stav 4),
19) radu i postupku izbora i razrješenja članova školskog odbora (član 134. stav 19),
20) uslovima i postupku izbora i razrješenja direktora osnovne škole (član 141. stav 2),
21) sadržaju i na činu vođenja dokumentacije, evidencije i obrascima javnih isprava u
osnovnoj školi (član 159. stav 4),
22) vrednovanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj školi (član 167. stav 4) i
23) normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola (član 168. stav 9).

Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uputstva
o:
1) načinu realizacije programa, projekata i drugih aktivnosti u školama (član 54. stav 6),
2) angažovanju neverifikovanih lica na mjestu nastavnika (član 115. stav 11),
3) načinu organizovanja i rada aktiva direktora osnovnih škola (član 149. stav 9) i
4) izdavanju i načinu plaćanja školskog prostora (član 169. stav 4).

Do donošenja propisa iz
čl. 178, 179. i 180. ovog zakona, primjenjiva će se podzakonski
propisi doneseni na osnovu Zakona o osnovno m obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik

Republike Srpske“, br. 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14), koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog
zakona.

Primjena člana 166. stav 1. ovog zakona vrši će se eksperimentalno od školske 2017/2018.
godine.

Škole će svoju organizaciju i opšte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od devet
mjeseci od stupanja na snagu podzakonskih akata iz čl. 178, 179. i 180. ovog zakona.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovnom obrazovanju i
vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku
Republike Srpske“.

Broj: 02/1-021-127/17 PREDSJEDNIK
Datum: 9. februar 2017. godine NARODNE SKUPŠTINE

Nedeljko Čubrilović