Zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini

(Predmet Zakona)
(1) Ovim zakonom utvrđuju se principi organizacije tržišta vina u Bosni i Hercegovini (u daljnjem
tekstu: BiH), odnosno odredbe o: proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina;
oznakama porijekla, oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima u sektoru vinarstva;
označavanju, prezentaciji i reklamiranju proizvoda sektora vinarstva; stavljanju proizvoda sektora
vinarstva na tržište; nadzoru i kontrolama proizvodnih potencijala i tržišta proizvoda sektora
vinarstva te tržišno relevantne odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima
i voćnim vinima.
(2) Ovim zakonom preuzimaju se odredbe: Uredbe (EU) br. 1308/2013 Evropskog parlamenta i
Vijeća od 17. decembra 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišt a poljoprivrednih
proizvoda i stavljanju van snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br.
1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 sa svim izmjenama i dopunama zaključno s Uredbom (EU)
2021/2117 Evropskog parlamenta i Vijeća od 2. decembra 2021.

Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/273 оd 11. decembra 2017. o dopuni Uredbe (EU) br.
1308/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća u pogledu programa odobravanja sadnje vinove loze,
registra vinograda, pratećih dokumenata i certificiranja, ulaznog i izlazno g registra, obaveznih
izjava, obavještenja i objave informacija o kojima se obavještava te o dopuni Uredbe (EU) br.
1306/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća u pogledu odgovarajućih kontrola i kazni, o izmjeni
uredbi Komisije (EZ) br. 555/2008, (EZ) br. 606/2009 i (EZ) br. 607/2009 i o stavljanju van snage
Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/560.
(3) Navođenje odredbi uredbi iz stava (2) ovog člana vrši se isključivo u svrhu praćenja i
informiranja o preuzimanju pravne tečevine EU u zakonodavstvo BiH.

(Definicije)
(1) Za potrebe ovog zakona određeni izrazi imaju sljedeća značenja:
a) vinogradarski proizvodni potencijal u BiH ukupna je površina postojećih vinograda za
proizvodnju vinskog grožđa u BiH;
b) vinograd je kontinuirana zemljišna površina, zasađena vinovom lozom koja je namijenjena ili
komercijalnoj proizvodnji proizvoda sektora vinarstva ili se, pod propisanim uslovima, koristi za
eksperimentalnu ili rasadničku proizvodnju;
c) vinogradar je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni status

grupe ili njenih članova, čije se imanje s jednim ili više vinograda nalazi na teritoriji BiH;
d) proizvođač grožđa je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na
legalni status grupe ili njenih članova, koji ubire grožđe s ciljem njegove prodaje drugim licima za
proizvodnju proizvoda sektora vinarstva ili koji prerađuje ubrano grožđe u proizvode sektora
vinarstva na svom posjedu ili koji ih u svoje ime daje na preradu drugim licima, sve s
komercijalnom svrhom;
e) ampelotehničke operacije su operacije koje se tokom vegetacijske godine izvode na vinovoj
lozi s ciljem održavanja njene vitalnosti, poboljšanja rodnosti ili poboljšanja kvaliteta grožđa;
f) sadnja je trajno zasađivanje vinove loze ili dijelova biljaka vinove loze, bilo kalemljenih ili ne,
radi proizvodnje grožđa ili uspostavljanja loznog rasadnika;
g) prekalemljivanje je kalemljenje na vinovoj lozi koja je već kalemljena;
h) krčenje je potpuno uklanjanje svih čokota vinove loze s površine zasađene vinovom lozom;
i) svježe grožđe su zreli ili blago prezreli plodovi vinove loze koji se koriste za proizvodnju vina,
a koji se mogu muljati ili cijediti upotrebom uobičajene vinarijske opreme i u kojima se može
odvijati spontana alkoholna fermentacija;
j) grožđani mošt označava sljedeće kategorije proizvoda: grožđani mošt, djelimično fermentirani
grožđani mošt, djelimično fermentirani grožđani mošt ekstrahiran iz prosušenog grožđa,
koncentrirani grožđani mošt i prečišćeni koncentrirani grožđani mošt koji po svom značenju
odgovaraju zahtjevima za ove proizvode utvrđenim u ovom zakonu ili u podzakonskim
propisima koji se donose na osnovu ovog zakona;
k) svježi grožđani mošt s fermentacijom zaustavljenom dodavanjem alkohola je proizvod
koji ima stvarnu alkoholnu jačinu ne manju od 12% vol. i ne veću od 15% vol. i koji je dobiven
tako što je u nefermentirani mošt prirodne alkoholne jačine najmanje 8,5% vol. iz grožđa sorti
vinove loze priznatih u skladu s ovim zakonom dodat bilo neutralni bilo alkohol vinskog
porijekla, uključujući alkohol dobiven destilacijom prosušenog grožđa, čija stvarna alkoholna
jačina nije manja od 96% vol. ili dodavanjem neprečišćenog destilata vina alkoholne jačine ne
manje od 52% vol. i ne više od 80% vol.;
l) grožđani sok je nefermentirani ali fermentabilan tečni proizvod dobiven odgovarajućim
tretmanima koji ga čine pogodnim za konzumiranje u stanju u kakvom je; može biti dobiven od
svježeg grožđa ili od grožđanog mošta ili rekonstituiranjem; ako je dobiven rekonstituiranjem, za
rekonstituciju se koristi koncentrirani grožđani mošt ili koncentrirani grožđani sok; dozvoljena
stvarna alkoholna jačina grožđanog soka je do 1% vol.;
m) koncentrirani grožđani sok je nekaramelizirani grožđani sok dobiven djelimičnom
dehidratacijom grožđanog soka bilo kojim dozvoljenim postupcima, osim direktnog zagrijavanja,
tako da refraktometrijski očitan sadržaj suhe materije pri temperaturi od 20(C nije manji od
50,9%; dozvoljena stvarna alkoholna jačina koncentriranog grožđanog soka je do 1% vol.;
n) vinski proizvodi su proizvodi navedeni u članu 3. stav (1) tač. a) do p) ovog zakona;
o) kuve (cuvée) je grožđani mošt, vino ili smjesa mošta i/ili vina različitih karakteristika
namijenjena za proizvodnju posebnih tipova pjenušavih vina;
p) vino pojačano za destilaciju je proizvod koji: ima stvarnu alkoholnu jačinu ne manju od 18%
vol. i ne veću od 24% vol. koji je dobiven isključivo dodavanjem neprečišćenog vinskog destilata
stvarne alkoholne jačine ne veće od 86% vol. u vino bez neprevrelog šećera i u kojem sadržaj
isparljivih kiselina nije veći od 1,5 g/l, izraženo kao sirćetna kiselina;
r) vinski talog su ostaci koji se nakupljaju u vinskim sudovima s vinom nakon fermentacije,
tokom čuvanja vina ili nakon dozvoljenih enoloških tretmana; ostaci dobiveni nakon filtriranja ili
centrifugiranja vina; ostaci koji se nakupljaju u sudovima s čuvanim grožđanim moštom ili nakon
dozvoljenih enoloških tretmana grožđanog mošta ili ostaci nakon filtriranja ili centrifugiranja
grožđanog mošta;
s) grožđana komina su nefermentirani ili fermentirani ostaci nakon cijeđenja svježeg grožđa ili
izmuljanog svježeg grožđa;
t) piket (piquette) je proizvod dobiven fermentacijom netretirane komine macerirane u vodi ili
ispiranjem fermentirane komine vodom;
u) nusproizvod je fermentirano izmuljano grožđe, grožđana komina ili vinski talog nastao kao
zaostatak u proizvodnji vina ili bilo kojoj drugoj preradi grožđa;
v) proizvođač vina je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni
status grupe ili njenih članova, koji sam prerađuje svježe grožđe, grožđani mošt ili mlado vino u
fermentaciji u vino ili mošt s komercijalnom svrhom ili daje da se ova prerada izvrši u njegovo
ime;
z) prerađivač vina je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni
status grupe ili njenih članova, koji ili u čije ime se vrši prerada vina čiji rezultati mogu biti: vino,
likersko vino, pjenušavo i polupjenušavo (biser) vino, gazirano pjenušavo i polupjenušavo (biser)
vino, kvalitetno pjenušavo vino ili kvalitetno aromatično pjenušavo vino;

aa) destiler je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni status
grupe ili njenih članova, koji proizvodi više od 20 litara apsolutnog alkohola godišnje iz vinskih
nusproizvoda ili vina, s njihovim značenjem u smislu odredbi ovog zakona;

bb) punjenje je stavljanje vina kao finalnog proizvoda s komercijalnom svrhom u pakovanja
zapremine manje od 60 litara;
cc) punilac je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni status
grupe ili njenih članova, koji puni vino ili daje da se punjenje izvrši u njegovo ime;

dd) stavljanje na tržište je držanje ili izlaganje na prodaju, oglašavanje i nuđenje na prodaju,
isporuka ili bilo koji drugi način prodaje, kao i direktna prodaja krajnjim potrošačima;

ee) trgovac je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na legalni status

grupe ili njenih članova, osim trgovca u maloprodaji, koji drži vinske proizvode u komercijalne
svrhe ili je uključen u trgovinu ovim proizvodima, a koji ih pri ovom može i puniti, ali ne i
destilirati;

ff) trgovac u maloprodaji je fizičko ili pravno lice ili grupa fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na
legalni status grupe ili njenih članova, čija poslovna aktivnost uključuje prodaju vina i mošta
direktno potrošačima u malim količinama utvrđenim odredbama ovog zakona i podzakonskim
propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, prema pravilima trgovine i distribucije,
isključujući lica koja koriste skladišne vinske podrume ili objekte za punjenje vina u velikim
količinama i lica koja u trgovinskom prometu transportuju vina u rinfuzi;

gg) vinska godina je period od 1. augusta tekuće do 31. jula naredne godine;

hh) voćno vino je piće dobiveno potpunom ili djelimičnom alkoholnom fermentacijom soka ili
pulpe od svježeg i za preradu u voćno vino pogodnog koštičavog, jezgrastog, jagodičastog,
bobičastog ili ostalog voća, osim grožđa, i koje ima minimalnu prirodnu volumnu alkoholnu
jačinu od 1,2 vol.;
ii) aromatizirani vinski proizvodi podrazumijevaju: aromatizirana vina, aromatizirana pića na
bazi vina i aromatizirane koktele od vina dobivene od proizvoda grožđa (isključujući: grožđani
mošt u fermentaciji dobiven od prosušenog grožđa, koncentrirani grožđani mošt, prečišćeni
koncentrirani grožđani mošt, vino od prosušenog grožđa, vino od prezrelog grožđa i vinsko sirće)
koji ispunjavaju odredbe za ove proizvode utvrđene ovim zakonom i podzakonskim propisima
koji se donose na osnovu ovog zakona;

jj) stvarna zapreminska alkoholna jačina je broj zapreminskih jedinica čistog alkohola koje se
pri temperaturi od 20(C nalaze u 100 zapreminskih jedinica proizvoda;

kk) potencijalna zapreminska alkoholna jačina je broj zapreminskih jedinica čistog alkohola
pri 20(C koja bi mogla nastati potpunom fermentacijom šećera koji se nalazi u 100 zapreminskih
jedinica proizvoda pri istoj temperaturi;
ll) ukupna zapreminska alkoholna jačina je zbir stvarne i potencijalne volumne alkoholne
jačine;

mm) prirodna zapreminska alkoholna jačina je ukupna zapreminska alkoholna jačina
proizvoda prije bilo kakvog pojačavanja; i

nn) superanaliza je laboratorijska analiza koja se provodi na poseban zahtjev, uz stručno
tumačenje i komentar rezultata analize.
(2) Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu bez
diskriminacije se odnose i na muški i na ženski rod.

(Kategorije i definicije proizvoda sektora vinarstva)
(1) Sektor vinarstva obuhvata sljedeće kategorije proizvoda s nazivima ovdje navedenim:
a) vino;
b) mlado vino u fermentaciji;
c) likersko vino;
d) pjenušavo vino;
e) kvalitetno pjenušavo vino;
f) kvalitetno aromatično pjenušavo vino;
g) gazirano pjenušavo vino;
h) polupjenušavo (biser) vino;
i) gazirano polupjenušavo (biser) vino;
j) grožđani mošt;
k) grožđani mošt u fermentaciji;
l) grožđani mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa;
m) koncentrirani grožđani mošt;
n) prečišćeni koncentrirani grožđani mošt;
o) vino od prosušenog grožđa;
p) vino od prezrelog grožđa; i
r) vinsko sirće.
(2) Kategorije proizvoda iz stava (1) tač. a), d), e), f), g), h) i i) ovog člana mogu biti podvrgnute
potpunoj ili djelimičnoj dealkoholizaciji nakon što u potpunosti postignu svoja svojstva utvrđena
podzakonskim propisom iz stava (3) ovog člana.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom definira kategorije proizvoda sektora vinarstva
navedene u stavu (1) ovog člana.

(Korištenje izraza "vino")
Za potrebe odredbi ovog zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona,
izraz "vino", ako drugačije nije posebno naglašeno, uključuje sljedeće kategorije proizvoda sektora

vinarstva: vino, mlado vino u fermentaciji, likersko vino, pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo
vino, kvalitetno aromatično pjenušavo vino, gazirano pjenušavo vino, polupjenušavo (biser) vino,
gazirano polupjenušavo (biser) vino, vino od prosušenog grožđa i vino od prezrelog grožđa, pod
uslovom da ovi izrazi u svojoj primjeni i značenju ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članu 3. ovog
zakona.

(Proizvodi sektora vinarstva)

Sektor vinarstva obuhvata sljedeće proizvode:
a) grožđani sok (uključujući grožđani mošt), tarifna oznaka (u daljnjem tekstu: TO): 2009 61, 2009
69;
b) ostali grožđani mošt, osim grožđanog mošta u fermentaciji ili s fermentacijom zaustavljenom
bez doda vanja alkohola (TO brojevi: 2204 30 92, 2204 30 94, 2204 30 96 i 2204 30 98);
c) vino od svježeg grožđa, uključujući vina pojačana alkoholom; grožđani mošt, osim mošta iz
tarifnog broja 2009, isključujući drugi grožđani mošt iz TO podbrojeva 2204 30 92, 2204 30 94,
2204 30 96 i 2204 30 98 (TO broj: ex 2204);
d) svježe grožđe, osim stonog grožđa (TO broj: 0806 10 90);
e) vinsko sirće (TO brojevi: 2209 00 11, 2209 00 19);
f) piket (TO broj: 2206 00 10);
g) vinski talog (TO broj: 2307 00 11 i 2307 00 19);
h) grožđanu kominu (TO broj: 2308 00 11 i 2308 00 19); i
i) drugo dealkoholizirano vino čija alkoholna jačina ne prelazi 0,5% vol. (TO broj: ex 2202 99 19).

(Nadležne institucije)
(1) Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo), usvaja podzakonske akte u vezi s ovim zakonom i obavlja druge
funkcije na način propisan važećim zakonskim odredbama.
(2) Vijeće ministara BiH sve podzakonske akte iz stava (1) ovog člana donosi u saradnji i uz
mišljenje nadležnih institucija entiteta i Brčko Distrikta BiH, te u skladu sa Zakonom o upravi
("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), uz prethodno pribavljena mišljenja
nadležnih organa uprave, stalnih tijela Vijeća ministara BiH i stručnih institucija i nakon
provođenja postupka javnih konsultacija, ako je to značajno za definiranje određenih pitanja.
(3) Ministarstvo je nadležno za donošenje akata u skladu s odredbama ovog zakona i

podzakonskih akata iz st. (1) i (2) ovog člana. Ministarstvo obavlja poslove u vezi sa zastupanjem
BiH u pitanjima sektora vinarstva prema međunarodnim tijelima, sve u skladu sa svojim
nadležnostima i u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
(4) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i
vodoprivredu Brčko Distrikta BiH, nadležna kantonalna ministarstva i jedinice lokalne
samouprave (u daljnjem tekstu: nadležne institucije) ovlašteni su za provođenje odredbi ovog
zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona u okvirima svojih
nadležnosti.
(5) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i podzakonskih propisa koji se
donose na osnovu ovog zakona provode inspekcijska tijela, u skladu s njihovim nadležnostima
utvrđenim posebnim propisima o inspekcijama i u skladu s relevantnim odredbama ovog zakona i
podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona.
(6) Analitičke, stručne i administrativne poslove za vinogradarstvo i vinarstvo, utvrđene ovim
zakonom i na osnovu podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona, obavljaju
ovlaštene organizacije.
(7) Ministarstvo propisuje analitičke, stručne i administrativne poslove i uslove u pogledu
stručnih, prostornih i tehničkih kvalifikacija i druge uslove za obavljanje zadataka ovlaštenih
organizacija.

DIO DRUGI ODREDBE O PROIZVODNJI I TRŽIŠTU

POGLAVLJE I. PROIZVODNJA

Odjeljak A Proizvodnja grožđa

(Proizvodnja grožđa)
Proizvodnja grožđa uključuje sve agrotehničke i ampelotehničke operacije u vinogradu,
uključujući berbu grožđa.

(Područja za proizvodnju grožđa)
(1) Prema prirodnim uslovima, područja za uzgoj vinove loze geografski se dijele na
vinogradarske klimatske zone i vinogradarsko geografske jedinice.
(2) Vinogradarska klimatska zona je područje s vinogradarskom proizvodnjom u kojem vladaju
slični klimatski uslovi i za koje se ovim zakonom i podzakonskim propisima koji se donose na
osnovu ovog zakona propisuju posebne enološke prakse. Vinogradarske klimatske zone su: A, B,
C I., C II. i C III.
(3) Vinogradarsko geografske jedinice u BiH su:
a) vinogradarske regije;
b) vinogradarske podregije;
c) vinogorja; i
d) vinogradarski lokaliteti.
(4) Vinogradarska regija je najveća vinogradarsko geografska jedinica koja predstavlja geografsko
područje sa sličnim klimatskim i pedološkim uslovima koji, zajedno s agrobiološkim faktorima,
utiču na osnovna kvalitativna svojstva grožđa, grožđanog mošta i vina proizvedenih na tom
području.
(5) Vinogradarska podregija je manja vinogradarsko geografska jedinica u okvirima vinogradarske
regije sa sličnim klimatskim i pedološkim uslovima, sličnim sortimentom vinove loze i drugim
agrobiološkim faktorima koji omogućavaju proizvodnju grožđa, grožđanog mošta i vina s
obilježjima specifičnim za podregiju.
(6) Vinogorje je osnovna vinogradarsko geografska jedinica u okviru podregije ili regije koja
predstavlja uže područje s vrlo ujednačenim klimatskim i pedološkim uslovima, ujednačenim
sortimentom vinove loze i drugim agrobiološkim faktorima koji omogućavaju proizvodnju
grožđa, grožđanog mošta i vina sa svojstvima karakterističnim za vinogorje.
(7) Vinogradarski lokalitet je geografski ograničen dio vinogorja sa izrazito povoljnim klimatskim
i pedološkim uslovima, uključujući i uslove nadmorske visine, ekspozicije terena i specifičnog
sortimenta vinove loze, koji omogućavaju proizvodnju grožđa, mošta i vina koja se po svom
kvalitetu razlikuju od vina proizvedenih u drugim dijelovima istog vinogorja.
(8) Vinogradarska oaza je površinom malo geografski ograničeno vinogardarsko područje s
povoljnim i ujednačenim klimatskim i pedološkim uslovima, uključujući i uslove nadmorske
visine, ekspozicije terena i specifičnog sortimenta vinove loze, koji omogućavaju proizvodnju
grožđa, mošta i vina koji po svojim karakteristikama odgovaraju grožđu, moštu i vinu
proizvedenim u najbližem vinogorju, ali koje se direktno ne graniči s ovim vinogorjem.
(9) Vijeće ministara BiH donosi poseban podzakonski propis o demarkaciji vinogradarsko
geografskih jedinica u BiH navedenih u st. (4), (5) i (6) ovog člana, s njihovim jedinstvenim
nazivima, uslovima za imenovanje i demarkaciju vinogradarsko geografskih jedinica manjih od
vinogorja ili izvan vinogradarsko geografskih jedinica navedenih u st. (4), (5) i (6) ovog člana i
drugim okvirnim elementima za uređenje proizvodnje vinskog grožđa u njima.
(10) Utvrđivanje granica vinogradarsko geografskih jedinica navedenih u st. (4), (5) i (6) ovog
člana i posljedično donošenje pravilnika navedenog u stavu (9) ovog člana mora biti izvršeno u
skladu s jedinstvenom metodologijom primijenjenom u stručnoj studiji o rejonizaciji
vinogradarstva u BiH, izrađenoj u skladu s međunarodnoprihvaćenim standardima i ekspertizom.
(11) Vinogradarski lokalitet unutar vinogorja naveden u stavu (7) ovog člana i vinogradarsku oazu
navedenu u stavu (8) ovog člana mogu predložiti i definirati podnosioci zahtjeva za zaštitu oznake
porijekla, u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu
ovog zakona. Na bazi podnesene dokumentacije, Ministarstvo razmatra, odobrava ili odbacuje
prijedlog za uspostavljanje vinogradarskog lokaliteta ili vinogradarske oaze. Ako su odobreni,
vinogradarski lokalitet ili oaza moraju biti jedinstveno imenovani, demarkirani i okarakterizirani
kroz dopune pravilnika navedenog u stavu (9) ovog člana.

(Historijski vinogradarski položaj)
(1) Historijski vinogradarski položaj je vinograd s posebnim historijskim i pejzažnim
vrijednostima i koji se kao takav upisuje u vinogradarsko vinarski registar.
(2) Na osnovu zahtjeva za zaštitu historijskog vinogradarskog položaja, koji sadrži i mišljenje
Ministarstva nadležnog za kulturno historijsku baštinu, nadležna institucija entiteta ili Brčko
Distrikta BiH ili od nje ovlaštena uprava ili tijelo nadležno za vođenje vinogradarsko vinarskog
registra navedenog u članu 51. ovog zakona u registru posebno razgraničava i vodi vinograd
naveden u stavu (1) ovog člana.
(3) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona, svaka za svoju teritoriju, donosi poseban
propis s detaljnim odredbama o promociji i zaštiti historijskih vinogradarskih položaja.

(Sorte vinove loze)
(1) U BiH se proizvodi navedeni u članu 3. stav (1) ovog zakona mogu proizvoditi samo od
grožđa sorti vinove loze koje se kao priznate vode u skladu s odredbama stava (2) ovog člana.
(2) Vijeće ministara BiH donosi i, po potrebi, ažurira poseban propis s Listom priznatih vinskih
sorti vinove loze u BiH.
(3) Do donošenja propisa navedenog u stavu (2) ovog člana, u BiH se mogu gajiti vinske sorte
vinove loze koje se nalaze na Sortnoj listi BiH.
(4) Kao priznate u BiH mogu se voditi samo sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uslove:
a) sorta pripada vrsti Vitis vinifera L. ili je nastala ukrštanjem između vrste Vitis vinifera L. i
drugih vrsta roda Vitis; i
b) sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.
(5) Kada se sorta vinove loze izbriše s liste navedene u stavu (2) ovog člana, ona se mora iskrčiti u
roku od 15 godina od godine njenog brisanja s Liste priznatih sorti.
(6) Izuzetno, sadnja, presađivanje ili kalemljenje sorti koje nisu na Listi priznatih sorti navedenoj
u stavu (2) ovog člana može se odobriti za naučne, istraživačke i eksperimentalne svrhe. Ovo
svojim propisima uređuju nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona.
(7) Površine zasađene vinskim sortama vinove loze s namjenom proizvodnje vina u suprotnosti s
odredbama st. (2), (3) i (4) ovog člana moraju se iskrčiti. Međutim, obavezi krčenja ne podliježu
površine vinograda iz kojih se proizvedeno grožđe koristi isključivo za proizvodnju vina koje se
konzumira samo u domaćinstvu proizvođača. Obavezi krčenja ne podliježu ni površine zasađene
sortama vinove loze u suprotnosti s odredbama st. (2), (3) i (4) ovog člana s kojih se grožđe ne
koristi za proizvodnju vina, nego u druge svrhe.
(8) Proizvodi dobiveni od grožđa sorti vinove loze s Liste priznatih sorti navedeni u ovom članu,
ali koji ne ispunjavaju uslove za svrstavanje u jednu od kategorija proizvoda navedenih u članu 3.
stav (1) ovog zakona, mogu se koristiti samo za potrošnju u domaćinstvu proizvođača, za
proizvodnju vinskog sirćeta ili za destilaciju.
Odjeljak B Proizvodnja mošta i vina

(Proizvodnja mošta i vina)
Proizvodnja mošta i vina uključuje transport i preuzimanje grožđa, preradu grožđa, tehnološke
procese u proizvodnji mošta i vina, zaključno sa skladištenjem.

(Nazivi, definicije i prodajni opisi proizvoda sektora vinarstva)
(1) Na proizvode sektora vinarstva primjenjuju se nazivi, definicije i prodajni opisi u skladu s
odredbama člana 3. ovog zakona.
(2) Nazivi, definicije i prodajni opisi proizvoda sektora vinarstva mogu se u BiH koristiti samo
prilikom stavljanja na tržište proizvoda koji odgovaraju zahtjevima za svakog od njih utvrđenim u
članu 3. ovog zakona.
(3) Svaka zabuna s proizvodima koji odgovaraju odredbama člana 3. ovog zakona mora se
izbjegavati.
(4) Vijeće ministara BiH, po potrebi, donosi podzakonske propise u vezi s daljnjim klasifikacijama
i modifikacijama, izuzecima ili odstupanjima od definicija i naziva i prodajnih opisa iz člana 3.
ovog zakona. Ove klasifikacije i moguće modifikacije, izuzeci ili odstupanja moraju biti striktno
ograničeni na potvrđene potrebe proizašle iz potrošačkih zahtjeva, tehničkog napretka ili
proizvođačkih inovacija.

(Enološke prakse)
(1) U proizvodnji i čuvanju proizvoda navedenih u članu 3. stav (1) ovog zakona mogu biti
korištene samo enološke prakse dozvoljene odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa koji
se donose na osnovu ovog zakona.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na:
a) grožđani sok i koncentrirani grožđani sok; i
b) grožđani mošt i koncentrirani grožđani mošt namijenjen za proizvodnju grožđanog soka.
(3) Dozvoljeni enološki postupci mogu se koristiti samo za osiguranje potrebnih uslova za
vinifikaciju, adekvatno čuvanje i potrebnu finalizaciju proizvoda.
(4) Proizvodi navedeni u članu 3. stav (1) ovog zakona ne mogu se staviti na tržište u BiH ako:
a) su podvrgnuti enološkim praksama koje nisu odobrene ovim zakonom i podzakonskim
propisima koji se donose na osnovu ovog zakona;
b) ne odgovaraju zahtjevima odredbi u pogledu pojačavanja, te povećanja ili smanjenja kiselosti;
ili
c) su proizvedeni u suprotnosti s odredbama člana 14. ovog zakona.
(5) Proizvodi sektora vinarstva koji su proizvedeni u suprotnosti s odredbama stava (4) ovog
člana ne mogu se staviti na tržište i moraju biti uništeni. Izuzetno, nadležne institucije iz člana 6.
stav (4) ovog zakona, na zahtjev vlasnika proizvoda, mogu odobriti upotrebu nekih od ovih
proizvoda za destiliranje, proizvodnju vinskog sirćeta ili u industrijske svrhe, u skladu s
odredbama propisa iz stava (6) ovog člana.
(6) S ciljem osiguranja pravilnog postupanja s proizvodima sektora vinarstva koji se ne mogu
staviti na tržište, nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona donose podzakonski propis s
odredbama o pravilima i procedurama navedenim u stavu (5) ovog člana, u vezi s povlačenjem s
tržišta ili uništavanja proizvoda sektora vinarstva koji ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu
dozvoljenih enoloških praksi, uključujući i karakterizaciju proizvoda koji se mogu uputiti na
destiliranje, proizvodnju sirćeta ili za industrijske potrebe.
(7) Vijeće ministara BiH donosi podzakonski propis o enološkim praksama i sredstvima kojima se
reguliraju:
a) supstance ili njihovi sastojci čija je upotreba dozvoljena u proizvodnji, uključujući količinska
ograničenja, čistoću i identifikaciju supstanci;
b) dozvoljene enološke prakse;
c) kupaži grožđanog mošta i vina, uključujući potrebne definicije i ograničenja kod miješanja;
d) ograničenja u pogledu upotrebe određenih supstanci i enoloških praksi;
e) opći uslovi procedura za službeno odobravanje pojačavanja i povećanja i smanjenja kiselosti;
f) opći uslovi o čuvanju, prometu, odlaganju i upotrebi proizvoda koji nisu u skladu s odredbama
ovog zakona o enološkim praksama i njegovim odredbama o nazivima, definicijama i prodajnim
opisima; i
g) ostale opće odredbe u vezi s primjenom enoloških praksi i sredstava.
(8) Prilikom odobravanja enoloških praksi propisom iz stava (7) ovog člana, Vijeće ministara BiH
će:
a) imati u vidu enološke prakse koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za
vinogradarstvo i vinarstvo (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin), (u daljnjem tekstu:
OIV), kao i rezultate eksperimenata s još neodobrenim enološkim praksama;
b) imati u vidu potrebu zaštite zdravlja ljudi;
c) imati u vidu moguće rizike od dovođenja potrošača u zabludu u pogledu njihove uobičajene
percepcije o sektorskim proizvodima, uzimajući u obzir dostupnost i pouzdanost informacija u
sredstvima informiranja kojima bi se ovakvi rizici isključili;
d) odobriti postupke i sredstva koja omogućavaju očuvanje prirodnih suštinskih karakteristika
vinskih proizvoda i koja ne dovode do znatnih promjena njihovog sastava;
e) osigurati minimalno prihvatljivi nivo zaštite okoliša; i
f) postupati u skladu s općim pravilima i ograničenjima o pojačavanju, povećanju kiselosti i
smanjenju kiselosti utvrđenim ovim zakonom.

(Opće zabrane)
(1) Nije dozvoljeno dodavanje vode u proizvod, osim u situacijama kada je to zbog prirode
konkretne enološke prakse neizbježno.
(2) Nije dozvoljeno dodavanje alkohola u proizvod, osim u postupcima dobivanja svježeg
grožđanog mošta u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, u proizvodnji
likerskih vina, pjenušavih vina, polupjenušavih (biser) vina i vina alkoholno pojačanih za
destilaciju.
(3) Vino alkoholno pojačano za destilaciju može se upotrijebiti samo za destilaciju.
(4) Svježi grožđani mošt u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola ne može se
koristiti u proizvodnji proizvoda pod TO brojevima 2204 10, 2204 21 i 2204 29. Ovo ne dovodi
u pitanje moguće strožije odredbe koje nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona mogu
utvrditi na svojim područjima kod spravljanja proizvoda koji ne spadaju u okvire TO brojeva
2204 10, 2204 21 i 2204 29.
(5) Grožđani sok i koncentrirani grožđani sok ne smiju se prerađivati u vino niti dodavati u vino.
Ovi proizvodi se na teritoriji BiH ne smiju podvrgavati alkoholnoj fermentaciji.
(6) Grožđani mošt u fermentaciji izdvojen iz prosušenog grožđa može se staviti na tržište samo
za proizvodnju likerskih vina i to samo u vinogradarskim područjima u kojima je njegova takva

upotreba bila u primjeni najranije 1. januara 1985. i za proizvodnju vina od prezrelog grožđa.
(7) Uvezeno svježe grožđe, grožđani mošt, grožđani mošt u fermentaciji, koncentrirani grožđani
mošt, prečišćeni koncentrirani grožđani mošt, grožđani mošt čija je fermentacija zaustavljena
dodavanjem alkohola, grožđani sok, koncentrirani grožđani sok i vino ili smjese ovih proizvoda
ne smiju se prerađivati i dodavati u proizvode navedene u članu 3. stav (1) ovog zakona na
teritoriji BiH.
(8) Zabranjena je kupaža uvezenog vina s vinom proizvedenim u BiH i kupaža između uvezenih
vina.
(9) Zabranjena je prekomjerna upotreba pritiska kod cijeđenja grožđa. Nadležne institucije iz
člana 6. stav (4) ovog zakona utvrđuju minimalne koncentracije alkohola koje se moraju naći u
komini i vinskom talogu, imajući u vidu lokalne i tehničke uslove.
(10) Ukupna zapreminska alkoholna jačina nusproizvoda navedenih u stavu (9) ovog člana koju
utvrđuju nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona ne može biti manja od 5% u odnosu
na ukupnu volumnu alkoholnu jačinu vina.
(11) Od komine i vinskog taloga mogu se proizvoditi samo alkohol, jaka alkoholna pića i piket
(piquette).
(12) Cijeđenje vinskog taloga i ponovna fermentacija komine zabranjeni su u bilo koje svrhe,
osim destilacije ili proizvodnje piketa. Filtriranje i centrifugiranje vinskog taloga ne smatraju se
cijeđenjem ako su proizvodi nastali cijeđenjem ispravni i ispunjavaju uslove za stavljanje na
tržište.
(13) Piket (piquette) može se koristiti samo za destilaciju ili konzumiranje u domaćinstvu
proizvođača.
(14) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona svojim propisima utvrđuju način
odlaganja nusproizvoda, pri čemu ovi propisi mogu zahtijevati odlaganje nusproizvoda samo u
destilerije.
(15) Vještačke supstance, osim onih koje su posebno odobrene kao enološka sredstva, ne mogu
se koristiti u proizvodnji mošta i vina niti im se mogu dodavati. Ovako proizvedeni mošt i vina
smatraju se falsificiranim i moraju se uništiti.

(Posebna pravila za određene enološke prakse)
(1) S ciljem očuvanja bitnih karakteristika vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom
oznakom geografskog porijekla te pjenušavih i likerskih vina, nadležne institucije iz člana 6. stav
(4) ovog zakona mogu za proizvodnju vina utvrditi pravila strožija od onih utvrđenih ovim
zakonom i podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, uključujući
ograničenja ili zabrane određenih enoloških praksi.
(2) Dozvoljena je eksperimentalna primjena neodobrenih enoloških praksi.
(3) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona svojim propisima reguliraju
eksperimentalnu primjenu neodobrenih enoloških praksi, kao i uslove za čuvanje, promet i
upotrebu proizvoda dobivenih eksperimentalnom primjenom neodobrenih enoloških praksi.

(Pokvarena i vina s manom)
(1) Na tržište se ne smije staviti vino koje je značajno promijenjeno usljed:
a) mikrobioloških uticaja (pokvareno vino); i/ili
b) hemijskih ili fizičko hemijskih procesa ili usvajanja stranih supstanci kojima su bitno ugrožena
organoleptička svojstva vina (vino s manom).
(2) Izuzetno, prije stavljanja na tržište, vino navedeno u stavu (1) ovog člana može se miješati s
drugim vinom s ciljem njegove popravke. Vino dobiveno ovakvim miješanjem može se staviti na
tržište samo ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom i podzakonskim propisima.

(Destilacija)
(1) Destiler koji prerađuje nusproizvode sektora vinarstva i vino mora biti upisan u
vinogradarsko vinarski registar naveden u članu 52. ovog zakona i voditi evidencije o proizvodnji
i kvalitetu destilata, plasmanu destilata na tržište i ulazima nusproizvoda i vina kao sirovina za
destilaciju.
(2) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona posebnim podzakonskim propisom
utvrđuju pravila o prijemu nusproizvoda i vina za destilaciju i otpremi destilata te informacije koje
u svojim registrima vodi destilerija.

POGLAVLJE II. OZNAKE PORIJEKLA, OZNAKE GEOGRAFSKOG PORIJEKLA I

TRADICIONALNI IZRAZI

Odjeljak A Opće odredbe ovog poglavlja

(Obuhvat i izuzeci)
(1) Odredbe o oznakama porijekla, oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima u
ovom poglavlju odnose se na proizvode navedene u članu 3. stav (1) tač. a), c), d), e), f), h), i), k),
o) i p) ovog zakona.
(2) Pravila utvrđena u ovom poglavlju ne primjenjuju se na proizvode navedene u članu 3. stav (1)
tač. a), d), e), f), h) i i) ovog zakona ako su ti proizvodi bili podvrgnuti potpunoj dealkoholizaciji.

(Ciljevi)
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se s ciljem:
a) zaštite legitimnih interesa potrošača i proizvođača;
b) osiguranja nesmetanog funkcioniranja tržišta proizvoda navedenih u članu 18. stav (1) ovog
zakona; i
c) promoviranja kvaliteta proizvoda navedenih u članu 18. stav (1) ovog zakona.
Odjeljak B Oznaka porijekla i oznaka geografskog porijekla

(Definicije ovog odjeljka)
(1) Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:
a) "oznaka porijekla" je naziv, uključujući tradicionalno korišteni naziv, kojim se označava
proizvod iz člana 3. stav (1) tač. a), c), d), e), f), h), i), k), o) i p) ovog zakona koji ispunjava
sljedeće uslove:
1) kvalitet i svojstva proizvoda u osnovi ili isključivo nastaju pod uticajem posebnih prirodnih i
ljudskih faktora određenog geografskog područja;
2) porijeklom je iz određenog mjesta, određene regije ili, u izuzetnim slučajevima, određene
zemlje;
3) grožđe od kojeg se proizvod dobiva uzgojeno je isključivo na imenovanom geografskom
području;
4) proizvodnja se odvija na imenovanom geografskom području; i
5) proizvod je dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera L. ili su nastale
ukrštanjem vrste Vitis vinifera L. s drugim vrstama roda Vitis;
b) "oznaka geografskog porijekla" je naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se
označava proizvod iz člana 3. stav (1) tač. a), c), d), e), f), h), i), k), o) i p) ovog zakona koji
ispunjavaju sljedeće uslove:
1) proizvod ima specifičan kvalitet, ugled ili druga obilježja koja se mogu pripisati njegovom
geografskom porijeklu;
2) proizvod potiče iz određenog mjesta, određene regije ili, u izuzetnim slučajevima, određene

zemlje;
3) najmanje 85% grožđa korištenog za njegovu proizvodnju potiče isključivo s tog geografskog
područja;
4) proizvodnja se odvija na imenovanom geografskom području; i
5) proizvod se dobiva od grožđa sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera L. ili su
nastale ukrštanjem vrste Vitis vinifera L. i drugih vrsta iz roda Vitis.
(2) Izuzetno od odredbi u stavu (1) tačka a) alineja 4) i tačka b) alineja 4) ovog člana i pod
uslovom da to predviđa specifikacija proizvoda, proizvod sa zaštićenom oznakom porijekla ili
oznakom geografskog porijekla može se proizvoditi i na bilo kojoj od sljedećih lokacija:
a) na području koje je u neposrednoj blizini razgraničenog imenovanog područja;
b) na području koje se nalazi unutar iste ili susjedne administrativne jedinice, u skladu s propisima
kojima se reguliraju administrativne jedinice; i
c) u slučaju prekogranične oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla ili gdje postoji
sporazum o kontrolnim mjerama između BiH i susjedne zemlje, na području koje se nalazi u
neposrednoj blizini imenovanog geografskog područja.
(3) Određeni tradicionalno korišteni izrazi čine oznaku porijekla ili oznaku geografskog porijekla
ako:
a) označavaju vino;
b) odnose se na geografski naziv;
c) ispunjavaju uslove navedene u stavu (1) tačka a), al. 1), 2), 3), 4) ovog člana; i
d) bile su podvrgnute postupku utvrđenom odredbama ovog odjeljka kojim oznake porijekla ili
oznake geografskog porijekla postaju zaštićene.
(4) Proizvodnja kako je navedena u stavu (1) tačka a) alineja 4) i tački b) alineja 4) ovog člana
podrazumijeva sve operacije, od berbe grožđa do završetka procesa proizvodnje vina, izuzimajući
berbu grožđa koje ne potiče iz imenovanog geografskog područja iz stava (1), tačka b) alineja 3),
uz izuzeće bilo kojeg postproizvodnog procesa.
(5) U svrhu primjene odredbe navedene u stavu (1) tačka b) alineja 3) ovog člana, maksimalni
udio grožđa od 15% koji može poticati izvan imenovanog područja mora poticati iz BiH.

(Zahtjev za zaštitu)
(1) Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka porijekla ili oznaka geografskog porijekla uključuju:
a) naziv čija se zaštita traži;
b) ime i adresu podnosioca zahtjeva;
c) specifikaciju proizvoda, kako je navedeno u stavu (3) ovog člana; i
d) jedinstveni dokument kao sažetak specifikacije proizvoda iz stava (3) ovog člana.
(2) Specifikacija proizvoda navedena u stavu (3) treba zainteresiranim stranama omogućiti uvid i
provjere uslova proizvodnje koji se odnose na oznaku porijekla ili oznaku geografskog porijekla.
(3) Specifikacija proizvoda mora sadržavati najmanje:
a) naziv čija se zaštita traži;
b) opis jednog ili više vina, koji sadrži:
1) kod zahtjeva za zaštitu oznake porijekla, osnovne analitičke pokazatelje i organoleptička
svojstva vina;
2) kod zahtjeva za zaštitu oznake geografskog porijekla, glavne analitičke pokazatelje i procjenu ili
naznake organoleptičkih svojstava vina;
c) gdje je primjenjivo, specifične enološke prakse koje se koriste u proizvodnji jednog ili više vina,
kao i relevantna ograničenja;
d) razgraničenje konkretnog imenovanog geografskog područja;
e) maksimalne prinose grožđa po hektaru;
f) naziv sorte ili nazive sorti vinove loze od čijeg se grožđa dobiva jedno ili više vina;
g) detalje i obrazloženja u vezi sa zahtjevima iz člana 20. stav (1) tačka a) alineja 1) ili tačka b)
alineja 1) ovog zakona:
1) u pogledu zaštićene oznake porijekla, povezanost između kvaliteta ili obilježja proizvoda i
geografskog okruženja iz člana 20. stav (1) tačka a) alineja 1); pojedinosti koje se odnose na
ljudske faktore tog geografskog okruženja mogu se, ako je to relevantno, ograničiti na opis
upravljanja zemljištem, biljnim materijalom i pejzažima, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog
relevantnog ljudskog dopirnosa održavanju prirodnih faktora geografskog okruženja iz ove tačke;
2) u pogledu zaštićene oznake geografskog porijekla, povezanost određenog kvaliteta, ugleda ili
drugog obilježja proizvoda i geografskog porijekla iz člana 20. stav (1) tačka b) alineja 1) ovog
zakona;
h) primjenjive zahtjeve utvrđene ovim zakonom i podzakonskim propisima koji se donose na
osnovu ovog zakona; i
i) naziv i adresu uprave ili tijela koje verificira usklađenost proizvodnje s odredbama specifikacije
proizvoda i njegove specifične zadatke.
(4) Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake porijekla ili oznake
geografskog porijekla održivom razvoju.
(5) Ako se vino može djelimično dealkoholizirati, specifikacija proizvoda sadrži i opis djelimično
dealkoholiziranog vina u skladu sa stavom (3), tačkom b) ovog člana mutatis mutandis i, prema
potrebi, posebne enološke postupke koji se upotrebljavaju za proizvodnju djelimično
dealkoholiziranog vina, kao i relevantna ograničenja u njegovoj proizvodnji.

(Podnosioci zahtjeva i procedure po podnesenim zahtjevima)
(1) Procedure po osnovama zahtjeva za zaštitu oznaka porijekla ili oznaka geografskog porijekla
za vina proizvedena u BiH provodi Ministarstvo.
(2) Svaka zainteresirana grupa proizvođača ili, u izuzetnim i opravdanim slučajevima jedan
proizvođač, može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla.
Podnošenju zahtjeva mogu se pridružiti i druge zainteresirane strane.
(3) Proizvođači mogu podnijeti zahtjev za zaštitu samo za vina koja oni proizvode.
(4) U slučaju naziva kojim se označava prekogranični geografski prostor u susjedstvu BiH može
se podnijeti i zajednički zahtjev za zaštitu u obje države.
(5) Vijeće ministara BiH propisuje procedure zaštite oznaka porijekla ili oznaka geografskog
porijekla za vina proizvedena u BiH.

(Homonimi)
(1) Naziv za koji je podnesen zahtjev i koji je u potpunosti ili djelimično homoniman s nazivom
koji je već registriran u skladu s ovim zakonom, registrira se uzimajući u obzir lokalno i
tradicionalno korištenje i bilo kakvu opasnost od dovođenja potrošača u zabludu.
(2) Homonimni naziv koji pogrešno upućuje potrošača da proizvod dolazi iz nekog drugog
područja, čak i ako je takav naziv tačan u odnosu na stvarno područje ili mjesto porijekla dotičnih
proizvoda, ne može biti zaštićen.
(3) Registrirani homonimni naziv može se upotrebljavati samo ako u praksi postoji dovoljna
razlika između homonima koji se štiti kasnije i naziva koji je već upisan u Registar zaštićenih
oznaka iz člana 27. ovog zakona, uvažavajući potrebu da se prema proizvođačima postupa na
nepristran i pravedan način i da se izbjegne dovođenje potrošača u zabludu.
(4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovog člana primjenjuju se mutatis mutandis ako je naziv za koji se
podnosi zahtjev u potpunosti ili djelimično homoniman sa oznakom zaštićenom u okviru
nacionalnog prava drugih država.
(5) Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku porijekla ili zaštićenu oznaku geografskog
porijekla ili se sastoji od njih, taj naziv se ne može koristiti za označavanja poljoprivrednih
proizvoda. Kako bi se uzeli u obzir postojeći načini označavanja, Vijeće ministara BiH ovlašteno
je da donese podzakonske akte kojima se utvrđuju izuzeci od ovog pravila.
(6) Zaštitom oznaka porijekla i oznaka geografskog porijekla proizvoda navedenih u članu 18.
stav (1) ovog zakona ne dovode se u pitanje zaštićene oznake geografskog porijekla koje se
primjenjuju na jaka alkoholna pića.

(Dodatni razlozi za odbijanje zaštite)
(1) Naziv koji je postao generički ne može se zaštititi kao oznaka porijekla ili oznaka geografskog
porijekla. Za potrebe ovog odjeljka "naziv koji je postao generički" označava naziv vina koji je,
iako se odnosi na mjesto ili područje gdje je proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište,
postao uobičajeni naziv vina u BiH. Prilikom utvrđivanja da li je neki naziv postao generički ili
nije, uzimaju se u obzir odgovarajući faktori, a posebno:
a) postojeća situacija u BiH, posebno u područjima potrošnje; i
b) relevantno pravo u BiH.
(2) Naziv se ne može zaštititi kao oznaka porijekla ili oznaka geografskog porijekla ako bi, s
obzirom na ugled i poznatost žiga, zaštita mogla dovesti potrošača u zabludu u vezi sa stvarnim
identitetom vina.

(Odnosi sa žigovima)
(1) Ako je oznaka porijekla ili oznaka geografskog porijekla registrirana prema odredbama ovog
zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona, registracija žiga čija bi
upotreba bila u suprotnosti s članom 26. stav (2) ovog zakona i koji se odnosi na proizvod iz
jedne od kategorija navedenih u članu 3. stav (1) ovog zakona odbija se ako je zahtjev za
registraciju žiga bio podnesen nakon datuma podnošenja Ministarstvu zahtjeva za registraciju, u
vezi sa oznakom porijekla ili oznakom geografskog porijekla.
(2) Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s odredbama stava (1) ovog člana se poništavaju.
(3) Žig čija je upotreba u suprotnosti s odredbama člana 26. stav (2) ovog zakona, za koji je
podnesen zahtjev, ili je registriran prije datuma na koji je zahtjev za zaštitu oznake porijekla ili
oznake geografskog porijekla bio podnesen Ministarstvu, može se i dalje upotrebljavati i
obnavljati bez obzira na zaštitu oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla, pod uslovom da
ne postoje osnove za poništavanje ili opoziv tog žiga prema odredbama propisa o žigovima u
BiH. U takvim slučajevima dopušta se upotreba oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla,
kao i upotreba relevantnih žigova.

(Upotreba zaštićenih oznaka porijekla i zaštićenih oznaka geografskog porijekla)
(1) Zaštićenu oznaku porijekla i zaštićenu oznaku geografskog porijekla može koristiti bilo koji
subjekat koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom
proizvoda.
(2) Zaštićena oznaka porijekla i zaštićena oznaka geografskog porijekla, kao i vino koje nosi
zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićeni su od:
a) bilo koje direktne ili indirektne komercijalne upotrebe tog zaštićenog naziva, uključujući
upotrebu za proizvode koji se koriste kao sastojci:
1) za uporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva; ili
2) ako se takvom upotrebom iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake porijekla ili oznake
geografskog porijekla;
b) svake zloupotrebe, imitacije ili aludiranja, čak i ako je označeno pravo porijeklo proizvoda ili
usluge ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako su mu dodati izrazi
kao što su: "stil", "tip", "metoda", "kako se proizvodi u", "imitacija", "aroma", "kao" i slično,
uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;
c) bilo koje druge lažne oznake ili oznake koje dovode u zabludu u pogledu izvora, porijekla,
prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutrašnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promotivnim
materijalima ili dokumentima koji se odnose na određeni vinski proizvod, kao i pakovanje
proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predstavu o njegovom porijeklu; i
d) bilo koju drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu u pogledu pravog porijekla
proizvoda.
(3) Zaštićene oznake porijekla i zaštićene oznake geografskog porijekla u BiH ne mogu postati
generički izrazi u smislu odredbi člana 24. stav (1) ovog zakona.
(4) Zaštita iz stava (2) ovog člana primjenjuje se i u vezi s:
a) robom koja ulazi na carinsko područje BiH, a nije puštena u slobodan promet unutar njenog
carinskog područja; i
b) robom koja se prodaje na daljinu, npr. u okviru elektronske trgovine.
(5) Za robu koja ulazi na carinsko područje BiH, a nije puštena u slobodan promet unutar njenog
carinskog područja, grupa proizvođača ili bilo koji privredni subjekt koji ima pravo upotrebljavati
zaštićenu oznaku porijekla ili zaštićenu oznaku geografskog porijekla ima pravo spriječiti sve treće
strane da, u okviru trgovine, u BiH unesu robu koja na tom području nije puštena u slobodan
promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz drugih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu
oznaku porijekla ili zaštićenu oznaku geografskog porijekla.

(Registar zaštićenih oznaka porijekla i zaštićenih oznaka geografskog porijekla)
Ministarstvo uspostavlja i vodi elektronski Registar zaštićenih oznaka porijekla i zaštićenih oznaka
geografskog porijekla koji treba biti dostupan javnosti.

(Izmjene specifikacije proizvoda)
(1) Podnosilac zahtjeva koji ispunjava uslove utvrđene u članu 22. ovog zakona može podnijeti
zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla ili
zaštićenom oznakom geografskog porijekla. Izmjene se posebno mogu odnositi na primjenu
novih naučnih ili tehničkih saznanja ili kako bi se ponovo razgraničilo geografsko područje iz
člana 21. stav (3) tačke d) ovog zakona. Zahtjevi za izmjene specifikacije proizvoda moraju
sadržavati opis izmjena i navedene razloge za tražene izmjene.
(2) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom iz člana 31. stav (3) ovog zakona utvrđuje
uslove, postupak i proceduru izmjene specifikacije proizvoda iz stava (1) ovog člana.

(Poništenje)
(1) Ministarstvo može, na vlastitu inicijativu ili na obrazložen zahtjev nadležne institucije iz člana
6. stav (4) ovog zakona, druge zemlje ili fizičkog ili pravnog lica koje ima legitiman interes,
donijeti akt kojim se poništava zaštita oznake porijekla ili zaštita oznake geografskog porijekla,
ako nastupi jedna od sljedećih okolnosti ili više njih:
a) više nije garantirana usklađenost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda;
b) najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom
porijekla ili oznakom geografskog porijekla;
c) podnosilac zahtjeva koji ispunjava uslove utvrđene u članu 22. ovog zakona izjavio je da više
ne želi održavati zaštitu oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla.
(2) Poništavanje zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla navedeno u
stavu (1) ovog člana stupa na snagu nakon provođenja odgovarajućih procedura utvrđenih u
podzakonskom aktu iz člana 31. stav (6) ovog zakona.

(Naknade)
(1) Ministarstvo naplaćuje naknade za pokriće svojih troškova u vezi sa zaštitom oznake porijekla
ili oznakom gaografskog porijekla, uključujući troškove u vezi s razmatranjem: zahtjeva za zaštitu,
prigovora, zahtjeva za specifikacije proizvoda i zahtjeva za poništenje.
(2) Vijeće ministara BiH propisuje visinu naknade iz stava (1) ovog člana posebnim propisima.

(Provedbena ovlaštenja)
(1) Kako bi se uzela u obzir posebna obilježja proizvodnje u razgraničenom geografskom
području, Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje:
a) dodatne kriterije za razgraničenja geografskih područja; i
b) ograničenja i odstupanja koja se odnose na proizvodnju u razgraničenom geografskom
području.
(2) S ciljem osiguranja kvaliteta i sljedivosti, Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom
utvrđuje uslove pod kojima specifikacija proizvoda može uključivati dodatne zahtjeve.
(3) S ciljem zaštite legitimnih prava i interesa proizvođača i drugih subjekata u sektoru vinarstva,
Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje:
a) vrste podnosilaca zahtjeva za zaštitu oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla;
b) uslove koji se moraju ispuniti u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake porijekla ili oznake
geografskog porijekla, kontrolu od strane Ministarstva, postupak za podnošenje prigovora i
postupke za izmjenu, poništenje i konverziju zaštićenih oznaka porijekla ili zaštićenih oznaka
geografskog porijekla;
c) uslove za podnošenje zahtjeva za prekograničnu zaštitu;
d) datum od kojeg je na snazi zaštita ili izmjena zaštite; i
e) uslove koji se odnose na izmjenu specifikacije proizvoda.
(4) S ciljem osiguranja adekvatnog nivoa zaštite, Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom
detaljnije uređuje ograničenja koja se odnose na zaštićenu oznaku.
(5) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
a) informacije koje u specifikaciji proizvoda treba navesti o povezanosti karakteristika
geografskog područja i karakteristika finalnog proizvoda;
b) objavljivanje odluke o zaštiti ili odbijanju zaštite;
c) uspostavljanju Registra navedenog u članu 27. ovog zakona;
d) konverziju zaštićene oznake porijekla u zaštićenu oznaku geografskog porijekla; i
e) podnošenje zahtjeva za prekograničnu zaštitu.
(6) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje procedure razmatranja zahtjeva za

zaštitu i procedure za odobravanje izmjena, kao i procedure za podnošenje i rješavanje prigovora
te zahtjeva za konverzije i poništavanje zaštite.
Odjeljak C Tradicionalni izraz

(Definicija tradicionalnog izraza)
Tradicionalni izraz je izraz koji je u BiH tradicionalno korišten za proizvode navedene u članu
3. stav (1) tač. a), c), d), e), f), h), i), k), o) i p) ovog zakona da bi se označilo:
a) da proizvod ima zaštićenu oznaku porijekla ili zaštićenu oznaku geografskog porijekla u smislu
odredbi ovog zakona; ili
b) način proizvodnje ili metoda starenja ili kvalitet, boja, vrsta ili mjesto ili poseban događaj
povezan s historijom proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom
geografskog porijekla.

(Zaštita)
(1) Tradicionalni izrazi štite se od nezakonitog korištenja.
(2) Zaštićeni tradicionalni izraz može se koristiti samo za proizvod koji je proizveden u skladu s
definicijom navedenom u članu 32. ovog zakona.
(3) Tradicionalni izrazi zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od grožđa, kako je
navedeno u zahtjevu, protiv:
a) svake zloupotrebe zaštićenog izraza, uključujući situacije kada se oni koriste sa izrazima kao što
su: "stil", "tip", "metoda", "kako se proizvodi u", "imitacija", "aroma", "poput" ili slično;
b) bilo koje druge lažne ili obmanjujuće oznake koja se odnosi na prirodu, svojstva ili ključna
kvalitativna svojstva proizvoda, na unutrašnjoj ili vanjskoj ambalaži, promotivnim materijalima ili
dokumentima koji se odnose na konkretan proizvod; i
c) svakog drugog postupanja koje bi moglo obmanuti potrošača, a posebno ostavljanja utiska da
vino ispunjava uslove za označavanje zaštićenim tradicionalnim izrazom.
(4) Tradicionalni izrazi ne mogu postati generički u BiH.

(Registar zaštićenih tradicionalnih izraza)
(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi Registar zaštićenih tradicionalnih izraza za vina koja se
proizvode u BiH.
(2) Elektronski izvodi iz ovog registra su javni.

(Provedbena ovlaštenja)
(1) S ciljem osiguranja adekvatnog nivoa zaštite, Ministarstvo za svaki pojedinačni slučaj donosi
akt o jeziku, ispisu i izgovoru tradicionalnog izraza koji se štiti.
(2) S ciljem zaštite legitimnih prava i interesa proizvođača i drugih operatera u sektoru vinarstva,
Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje:
a) subjekte koji mogu podnijeti zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza;
b) uslove validnosti zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza;
c) klasifikaciju tradicionalnog izraza u skladu s odredbama člana 32. ovog zakona;
d) osnove za podnošenje prigovora na predloženo priznavanje tradicionalnog izraza;
e) područje primjene zaštite;
f) veze sa žigovima, sa zaštićenim tradicionalnim izrazima, sa zaštićenim oznakama porijekla ili
oznakama geografskog porijekla, s homonimima ili s određenim nazivima vinove loze;
g) osnove za poništenje tradicionalnog izraza;
h) objavljivanje datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza, rokove za
podnošenja prigovora i objavljivanje datuma podnošenja zahtjeva za poništenje;
i) postupke u vezi sa zahtjevom za zaštitu tradicionalnog izraza, uključujući razmatranje od strane
Ministarstva, postupke za podnošenje prigovora i postupke za izmjenu i poništenje.
(3) Imajući u vidu posebna obilježja trgovine između BiH i određenih zemalja, Vijeće ministara
BiH može podzakonskim propisom utvrditi uslove pod kojim se tradicionalni izrazi mogu
upotrebljavati za proizvode iz ovih zemalja, odnosno odrediti odstupanja od odredbi člana 32. i
člana 33. stav (3) ovog zakona.
(4) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje procedure razmatranja
zahtjeva za zaštitu ili modifikaciju tradicionalnog izraza, kao i procedure za podnošenje i
razmatranje prigovora i procedure za otkazivanje, a posebno:
a) obrasce dokumenata;
b) rokove;
c) pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje je potrebno podnijeti uz
zahtjeve; i
d) pravila o objavljivanju zaštite tradicionalnih izraza.

Odjeljak D Posebne odredbe o zaštićenim oznakama porijekla, zaštićenim oznakama
geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima

(Klasifikacija vina sa i bez zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog
porijekla)
(1) Vina iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog zakona proizvedena u BiH klasificiraju se u grupe, kako
slijedi:
a) vina bez zaštićenog geografskog izraza; i
b) vina sa zaštićenim geografskim izrazom, i to:
1) vina sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla; i
2) vina sa zaštićenom oznakom porijekla.
(2) Vina bez zaštićenog geografskog izraza iz stava (1) tačka a) ovog člana su vina bez zaštićene
oznake geografskog porijekla ili zaštićene oznake porijekla koja mogu nositi naziv jedne ili više
sorti vinove loze (u daljnjem tekstu: sortna vina) i godinu berbe grožđa, pod uslovima utvrđenim
ovim zakonom i podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona.
(3) Vina sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla iz stava (1) tačka b) alineja 1) ovog člana
su vina koja ispunjavaju uslove odredbi iz člana 20. stav (1) tačka b) ovog zakona i koja mogu
nositi naziv jedne ili više sorti vinove loze i godinu berbe. Vina iz ove grupe proizvedena u BiH
svrstavaju se samo u jednu kategoriju: "regionalno vino sa oznakom teritorije (regionalno vino
OT)".
(4) Vina sa zaštićenom oznakom porijekla iz stava (1) tačka b) alineja 2) ovog člana su vina koja
ispunjavaju uslove odredbi iz člana 20. stav (1) tačka a) ovog zakona i koja mogu nositi naziv
jedne ili više sorti vinove loze i godinu berbe. Vina iz ove grupe proizvedena u BiH svrstavaju se
u sljedeće kategorije:
a) "kvalitetno vino s kontroliranom oznakom teritorije" ili "kvalitetno vino KOT" i
b) "vrhunsko vino s kontroliranom oznakom teritorije i autentičnosti" ili "vrhunsko vino
KOTA".

(Odnosi zaštićenih oznaka porijekla i oznaka geografskog porijekla s određenim
tradicionalnim izrazima)
(1) Vino iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog zakona, proizvedeno u BiH koje, u skladu s odredbama
ovog zakona i podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, ispunjava uslove
za isticanje zaštićene oznake geografskog porijekla ili zaštićene oznake porijekla u prometu se
označava tradicionalnim izrazima za kategorije vina iz st. (2) i (3) tač. a) i b) ovog člana.
(2) Umjesto izraza "zaštićena oznaka geografskog porijekla" vino može nositi tradicionalni izraz
za kategoriju vina "regionalno vino s oznakom teritorije" ili "regionalno vino OT" ili
"регионално вино сa ознаком територије" ili "регионално вино ОТ" iza kojeg je naziv
vinogradarske regije iz člana 8. stav (4) ovog zakona koji mora biti zaštićena oznaka geografskog
porijekla.
(3) Umjesto izraza "zaštićena oznaka porijekla" vino može nositi tradicionalni izraz za kategoriju
vina, kako slijedi:
a) "kvalitetno vino s kontroliranom oznakom teritorije" ili "kvalitetno vino KOT" ili "квалитетно
вино сa контролисаном ознаком територије" ili "квалитетно вино КОТ" iza kojeg je naziv
vinogradarske podregije ili vinogorja, iz člana 8. st. (5) i (6) ovog zakona, koji mora biti zaštićena
oznaka porijekla, uz mogućnost dodavanja imena vinogradarskog lokaliteta; i
b) "vrhunsko vino s kontroliranom oznakom teritorije i autentičnosti" ili "vrhunsko vino KOTA"
ili "врхунско вино сa контролисаном ознаком територије и аутентичности" ili "врхунско
вино КОТА" iza kojeg je i naziv vinogorja, kako je navedeno u članu 8. stav (6) ovog zakona,
koji mora biti zaštićena oznaka porijekla i kojem se može dodati naziv vinogradarskog lokaliteta
ili manje vinogradarsko geografske jedinice.
(4) Vino označeno jednim od tradicionalnih izraza za kategorije vina navedenih u st. (2) i (3) tač.
a) i b) ovog člana na sebi ne može istovremeno nositi i ispis "zaštićena oznaka geografskog
porijekla" ili "zaštićena oznaka porijekla" istaknut neposredno uz naziv zaštićene oznake
geografskog porijekla ili zaštićene oznake porijekla.
(5) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom kao tradicionalne izraze u skladu s odredbama
člana 32. tačka a) ovog zakona štiti tradicionalne izraze za kategorije vina navedene u st. (2) i (3)
tač. a) i b) ovog člana i detaljnije utvrđuje uslove za korištenje tradicionalnih izraza za kategorije
vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla.

(Komisija za zaštićene oznake porijekla, zaštićene oznake geografskog porijekla i
tradicionalne izraze vina i aromatiziranih vinskih proizvoda)
(1) Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva, imenuje Komisiju za zaštićene oznake
porijekla, zaštićene oznake geografskog porijekla i tradicionalne izraze vina i aromatiziranih
vinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: Komisija).
(2) Komisija iz stava (1) ovog člana ima sljedeće zadatke:
a) administrativno i stručno razmatranje zahtjeva za zaštitu oznaka porijekla, oznaka geografskog
porijekla i tradicionalnih izraza, kao i podnesenih prigovora u postupcima zaštite ili otkazivanja
zaštite;
b) izrada prijedloga o zaštiti ili odbijanju zaštite, kao i prijedloga o prihvatanju ili odbijanju
prigovora koji se upućuje na odlučivanje Ministarstvu; i
c) izvršavanje drugih poslova u vezi sa zaštićenim oznakama porijekla, zaštićenim oznakama
geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima po nalogu Ministarstva.

POGLAVLJE III. TRŽIŠNE ODREDBE

Odjeljak A Označavanje, prezentacija i reklamiranje

(Definicije ovog poglavlja)
Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:
a) "označavanje" podrazumijeva sve riječi, podatke, žigove, nazive marki, slike ili simbole koji se
nalaze na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavještenju, oznaci, prstenu ili omotu koji ide uz
proizvod ili se na njega odnosi;
b) "prezentacija" podrazumijeva sve informacije koje se potrošačima prenose putem ambalaže
dotičnog proizvoda, uključujući sve oblike i vrste boca; i
c) "reklamiranje" je oblik tržišne i društvene komunikacije, gdje se putem komunikacijskog
procesa poruke, obično putem medija, šalju ciljanoj publici i javnosti kako bi se uticalo na stavove
i ponašanje primaoca.

(Primjena ostalih propisa)
(1) Ako odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog
zakona nije drugačije utvrđeno, na označavanje vina u tržišnom prometu primjenjuju se odredbe
posebnih propisa o označavanju i prezentaciji prehrambenih proizvoda koji su na snazi u BiH.
(2) Proizvodi navedeni u članu 3. stav (1) tač. a), b), c), d), e), f), g), h), i), j), k), m), o) i p) ovog
zakona ne mogu nositi druge oznake osim onih utvrđenih ovim zakonom i podzakonskim
propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, osim ako ove odredbe ne ispunjavaju odredbe
posebnih propisa o označavanju i prezentaciji prehrambenih proizvoda koji su na snazi u BiH.

(Obavezni podaci)
(1) Obavezni elementi označavanja proizvoda navedenih u članu 3. stav (1) tač. a), b), c), d), e), f),
g), h), i), j), k), m), o) i p) ovog zakona, stavljenih na tržište u BiH ili namijenjenih izvozu su:
a) oznaka kategorije proizvoda od grožđa u skladu s članom 3. stav (1) ovog zakona, pri čemu se
za proizvode pod tač. a) i od d) do i), ako su podvrgnuti dealkoholizaciji, navodi i sljedeće:
1) izraz "dealkoholizirano" ako stvarna alkoholna jačina proizvoda iznosi najviše 0,5% vol.; ili
2) izraz "djelimično dealkoholizirano" ako stvarna alkoholna jačina proizvoda iznosi više od 0,5%

vol., a manje od najmanje stvarne alkoholne jačine te kategorije prije dealkoholizacije;
b) za vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla:
1) izraz "zaštićena oznaka porijekla" ili "zaštićena oznaka geografskog porijekla"; i
2) naziv zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla;
c) stvarna volumna alkoholna jačina;
d) oznaka porijekla;
e) oznaka punionice ili, kod pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog
vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavača;
f) oznaka uvoznika, za uvezena vina;
g) za pjenušavo vino, gazirano pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino ili kvalitetno
aromatično pjenušavo vino, oznaka za sadržaj šećera u vinu;
h) nutritivna deklaracija, u skladu s odredbama posebnog propisa o pružanju informacija
potrošačima o hrani;
i) popis sastojaka, u skladu s odredbama posebnog propisa o pružanju informacija potrošačima o
hrani; i
j) u slučaju vina koja su podvrgnuta dealkoholizaciji i čija je stvarna alkoholna jačina manja od
10% vol., najkraći rok trajanja, u skladu s odredbama posebnog propisa o pružanju informacija
potrošačima o hrani.
(2) Izuzetno od odredbi iz stava (1) tačka a) ovog člana, za vina koja nisu bila podvrgnuta
dealkoholizaciji i čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake
geografskog porijekla odrednica o kategoriji proizvoda može se izostaviti.
(3) Izuzetno od odredbi iz stava (1) tačka b) ovog člana, izrazi "zaštićena oznaka porijekla" ili
"zaštićena oznaka geografskog porijekla" mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:
a) kada je tradicionalni izraz u skladu s odredbama člana 32. i člana 37. st. (2) i (3), tač. a) i b)
ovog zakona prikazan u skladu sa specifikacijom proizvoda iz člana 21. stava (3) ovog zakona;
b) u izuzetnim i opravdanim slučajevima koje podzakonskim propisom utvrđuje Vijeće ministara
BiH kako bi se osigurala usklađenost s postojećim praksama označavanja.
(4) Odstupajući od odredbi iz stava (1) tačka h) ovog člana, nutritivna deklaracija na ambalaži ili
na oznaci koja je na nju pričvršćena može se ograničiti na energetsku vrijednost koja se može
izraziti simobolom (E) za energiju. U tim slučajevima potpuna nutritivna deklaracija pruža se
elektronskim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je pričvršćena na ambalaži. Ta se
nutritivna deklaracija ne prikazuje zajedno s drugim informacijama namijenjenim za prodaju ili

stavljanje na tržište te se korisnički podaci ne prikupljaju niti prate.
(5) Odstupajući od odredbi iz stava (1) tačka i) ovog člana, popis sastojaka može se pružiti
elektronskim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. U tim
slučajevima primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
a) korisnički podaci ne prikupljaju se niti se prate;
b) popis sastojaka ne prikazuje se s drugim informacijama namijenjenim za prodaju ili stavljanje
na tržište;
c) naznaka za pojedinosti u skladu s odredbama posebnog propisa o pružanju informacija
potrošačima o hrani u vezi sa sastojcima ili pomoćnim materijama u procesu proizvodnje koji
uzrokuju alergije ili intolerancije; i
d) naznaka iz tačke c) sastoji se od riječi "sadrži" iza koje slijedi naziv materije ili proizvoda kako
je naveden u posebnom propisu o pružanju informacija potrošačima o hrani.

(Neobavezni podaci)
(1) Prilikom označavanja i prezentiranja proizvoda navedenih u članu 3. stav (1) tač. a), b), c), d),
e), f), g), h), i), j), k), m), o) i p) ovog zakona, mogu se navoditi sljedeći neobavezni podaci:
a) godina berbe;
b) naziv jedne ili više sorti vinove loze;
c) kod vina koja ne spadaju u vina navedena u članu 41. stav (1) tačka g) ovog zakona oznaka za
sadržaj šećera u vinu;
d) kod vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla
tradicionalni izrazi u skladu s odredbama člana 32. ovog zakona;
e) izrazi koji se odnose na određene metode proizvodnje; i
f) za vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla naziv
manje ili veće vinogradarsko geografske jedinice u odnosu na jedinicu čiji je naziv zaštićen.
(2) Ne dovodeći u pitanje odredbe iz člana 23. stav (5) ovog zakona, u pogledu upotrebe
podataka iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana, za vina bez zaštićene oznake porijekla ili zaštićene
oznake geografskog porijekla:
a) nadležne institucije entiteta i Brčko Distrikta BiH svojim propisima osiguravaju certificiranje,
odobravanje i verifikaciju procedura kojim se garantira istinitost navedenih podataka; i
b) Vijeće ministara BiH, na osnovu nediskriminatornih i objektivnih kriterija, uzimajući u obzir
poštenu konkurenciju, donosi listu sorti vinove loze čije se grožđe ne može koristiti za

proizvodnju vina na teritoriji BiH, posebno ako:
1) postoji rizik od dovođenja potrošača u zabludu u pogledu pravog porijekla vina zbog toga što
naziv sorte vinove loze po sebi čini cijeli ili dio naziva zaštićene oznake porijekla ili zaštićene
oznake geografskog porijekla; i
2) kontrole u ovom pogledu ne bi bile opravdane imajući u vidu činjenicu da određena sorta
vinove loze čini vrlo mali dio vinogradarske površine u BiH.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje uslove korištenja
neobaveznih podataka iz stava (1) ovog člana.

(Jezici)
(1) Obavezni i neobavezni podaci navedeni u čl. 41. i 42. ovog zakona, kada su izraženi riječima,
navode se na jednom ili više jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.
(2) Naziv zaštićene oznake porijekla, zaštićene oznake geografskog porijekla ili tradicionalnog
izraza, kako je navedeno u članu 32. ovog zakona, na vinima uvezenim u BiH mora biti naveden
na jeziku na kojem je izvršena zaštita. U slučajevima da je oznaka porijekla, oznaka geografskog
porijekla ili nacionalno specifična oznaka na uvezenom vinu navedena pismom koje nije u
službenoj upotrebi u BiH, ova oznaka se može istaći i na jednom od jezika koji su u službenoj
upotrebi u BiH.

(Provedbena ovlaštenja)
(1) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje:
a) predstavljanje i korištenje elemenata označavanja koji nisu navedeni u ovom zakonu;
b) obavezne elemente označavanja u pogledu:
1) izraza koji se koriste za formuliranje obaveznih elemenata označavanja i uslove za njihovo
korištenje;
2) odredbi koje nadležnim institucijama entiteta i Brčko Distrikta BiH dopuštaju utvrđivanje
dodatnih pravila u vezi s obaveznim elementima označavanja;
3) odredbi o daljnjim izuzecima od obaveze navođenja naziva kategorija proizvoda od grožđa,
pored onih navedenih u članu 41. stav (2) ovog zakona;
4) odredbi o jezicima; i
5) pravila za navođenje i označavanje sastojaka radi primjene odredbi člana 41. stav (1) tačke i)
ovog zakona;
c) neobavezne elemente označavanja u pogledu:
1) izraza koji se koriste za formuliranje neobaveznih elemenata označavanja i uslova za njihovo
korištenje;
2) posebnih zahtjeva u pogledu navođenja godine berbe i naziva sorte ili sorti vinove loze;
3) izraza koji se odnose na gazdinstvo i uslove za njihovo korištenje; i
4) omogućavanja nadležnim institucijama entiteta i Brčko Distrikta BiH da svojim propisima
utvrde dodatna pravila za neobavezne elemente označavanja; i
d) prezentiranje u pogledu:
1) uslova za upotrebu boca određenih oblika i zatvarača te popis određenih posebnih oblika boca;
2) uslova za korištenje boce tipa "boca za pjenušava vina" i njenih zatvarača;
3) omogućavanja nadležnim institucijama entiteta i Brčko Distrikta BiH da svojim propisima
utvrde dodatna pravila za prezentiranje proizvoda sektora vinarstva; i
4) odredbi o jezicima.
(2) S ciljem osiguranja zakonitih interesa privrednih subjekata, Vijeće ministara BiH
podzakonskim propisom utvrđuje prijelazna pravila o označavanju i prezentaciji vina koja su
stavljena na tržište, a označena su u skladu s propisima koji su bili u primjeni prije stupanja na
snagu ovog zakona i podzakonskog propisa koji se donosi na osnovu ovog zakona o označavanju
i prezentaciji vina.
(3) S ciljem uvažavanja posebnosti trgovine između BiH i određenih zemalja, proizvodi koji se
izvoze označavaju se prema zahtjevima zemlje uvoznice.
(4) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje mjere u vezi s procedurama i
tehničkim kriterijima primjenjivim na odredbe ovog odjeljka, uključujući potrebne mjere oko
certificiranja, odobravanja i verifikacije procedura koje se odnose na označavanje vina bez
zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla.

(Zabrane kod reklamiranja vina)
Reklamiranjem vina zabranjeno je:
a) kao ciljnu grupu imati maloljetnike i mlade osobe, posebno prikazivanjem maloljetnika i mladih
koji konzumiraju vina;
b) povezivati konzumiranje vina s poboljšanim fizičkim stanjem ili sposobnošću za vožnju;
c) stvaranje utiska da konzumiranje vina utiče na poboljšanje socijalnog statusa;
d) podsticati pretjerano konzumiranje vina ili predstavljati apstinenciju ili umjerenost u
konzumiranju vina na negativan način; i
e) naglašavati visok sadržaj alkohola kao pozitivno svojstvo vina.
Odjeljak B Stavljanje na tržište i prodaja

(Stavljanje proizvoda sektora vinarstva na tržište)
(1) Na tržište u BiH mogu se staviti samo grožđe i proizvodi od grožđa čija su proizvodnja, sastav
i karakteristike u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa koji se donose na
osnovu ovog zakona.
(2) Proizvod od grožđa može se staviti na tržište po završetku tehnološkog procesa, u skladu s
tehnologijom proizvoda i nakon pribavljanja službenog rješenja o njegovom stavljanju na tržište.
(3) Da bi se omogućilo stavljanje na tržište grožđa i proizvoda od grožđa proizvedenih u BiH,
nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona osiguravaju provođenje odredbi ovog zakona
i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona, posebno kroz efektivan uvid u
postojanje i ispravnost:
a) obaveznih izjava, izvoda iz podrumskih registara i druge dokumentacije u vezi s proizvodnjom
grožđa i proizvoda od grožđa;
b) izvještaja o laboratorijskim fizičko hemijskim analizama;
c) izvještaja o organoleptičkom ocjenjivanju vina, kada se to traži odredbama ovog zakona i
podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona;
d) gdje je potrebno, godišnju verifikaciju usklađenosti sa specifikacijom proizvoda za vina sa
zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla; i
e) gdje je potrebno, verifikaciju o usklađenosti s odredbama koje reguliraju proizvodnju sortnih
vina i vina s oznakom godine berbe.
(4) Posebno je zabranjeno na tržište stavljati bilo koji proizvod od grožđa namijenjen direktnom
konzumiranju koji je zbog svog sastava ili karakteristika štetan za ljudsko zdravlje.

(Rješenje o puštanju vina u promet)
(1) Prije stavljanja vina na tržište, fizičko ili pravno lice, vlasnik proizvoda mora nadležnim
institucijama iz člana 6. stav (4) ovog zakona podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o stavljanju vina
na tržište. Izdavanje rješenja o stavljanju na tržište mora se zahtijevati i kod izvoza grožđa na tržište
izvan BiH.
(2) Na osnovu zahtjeva i podnesene tražene prateće dokumentacije, uključujući potvrde o
kontrolama iz člana 48. stav (3) ovog zakona, nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona
izdaju službeno rješenje o stavljanju proizvoda na tržište.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje opće uslove za podnošenje zahtjeva iz
stava (2) ovog člana, dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev, potrebne provjere i osnovne
elemente rješenja o stavljanju proizvoda na tržište.
(4) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona, za svoja područja, donose propise o načinu
na koji proizvod može biti stavljen na tržište, posebno u pogledu detaljnog sadržaja zahtjeva za
izdavanje rješenja o stavljanju na tržište i popratne dokumentacije, detaljnog sadr žaja rješenja,
uprava ili tijela u čijoj je nadležnosti po ovlaštenju izdavanje rješenja za stavljanje proizvoda na
tržište i postupaka podnošenja prigovora i žalbi.

(Posebne odredbe za uvezena vina)
(1) Osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, odredbe o oznakama porijekla i
oznakama geografskog porijekla, odredbe o označavanju vina, kao i nazivi, definicije i prodajni
opisi iz ovog zakona primjenjuju se na proizvode uvezene u BiH i koji spadaju u okvire TO
brojeva 2009 61, 2009 69 i 2204 i, ako je to primjenjivo, ex 2202 99 19 (drugo dealkoholizirano
vino s alkoholnom jačinom koja ne prelazi 0,5% vol.).
(2) Osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, proizvodi navedeni u stavu (1)
ovog člana moraju biti proizvedeni primjenom enoloških praksi odobrenih ovim zakonom ili,
prije donošenja podzakonskih propisa navedenih u članu 13. ovog zakona, u skladu s enološkim
praksama koje je preporučio i objavio OIV.
(3) Prilikom uvoza proizvoda navedenih u stavu (1) ovog člana moraju se predočiti:
a) certifikat ili certifikati koji potvrđuju usklađenost s odredbama navedenim u st. (1) i (2) ovog
člana, izdati od nadležnog tijela u zemlji porijekla proizvoda;
b) laboratorijski analitički izvještaj izdat od tijela za to ovlaštenog u zemlji porijekla proizvoda ako
se radi o proizvodu namijenjenom direktnom konzumiranju.
(4) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje detaljnija pravila za stavljanje uvoznih
vina na tržište. Ova pravila posebno se odnose na: garancije o prirodi, izvoru i porijeklu
proizvoda; priznavanje dokumenata o garancijama prirode, izvora i porijekla proizvoda i prateći
dokument za uvezene proizvode.

(Maloprodaja grožđa i vina)
(1) Grožđe, osim direktne prodaje u vinogradu, može se stavljati na tržište samo s uredno
popunjenim pratećim dokumentom u skladu s odredbama člana 54. ovog zakona i samo na
odobrenim prodajnim mjestima, koja u tu svrhu odobravaju jedinice lokalne samouprave, a o
kojima su obaviještene nadležne institucije u entitetima ili Brčko Distriktu BiH i nadležni

inspektor.
(2) Vino se prodaje krajnjem kupcu u maloprodaji samo u originalno zatvorenim bocama ili
drugim pakovanjima koja čuvaju kvalitet proizvoda.
(3) Izuzetno od odredbi stava (2) ovog člana, fizička ili pravna lica koja proizvode vino i upisana
su u vinogradarsko vinarski registar iz člana 52. ovog zakona, mogu vino prodavati kao otvorenu
robu u prostorijama u kojima proizvode, prerađuju i njeguju vina ili u svojim specijaliziranim
prodavnicama, u skladu s odredbama trgovinskih propisa.
(4) Uslove prostora za prodaju i način prodaje vina kao otvorene robe iz stava (3) ovog člana
svojim propisima utvrđuju nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona za svoja područja.

(Prodaja vina u ugostiteljstvu)
(1) U ugostiteljskim objektima vino se može držati samo u originalno zatvorenim bocama ili
drugim pakovanjima zapremine do 60 litara.
(2) U ugostiteljskim objektima vino se može prodavati samo u originalno zatvorenim bocama ili
drugim pakovanjima ili na čaše iz originalno zatvorenih boca ili drugih pakovanja.
(3) Izuzetno od odredbi stava (2) ovog člana, ugostiteljski objekat može držati i prodavati vino
kao otvorenu robu iz posuda do 60 litara, pod uslovom da tačno i potpuno vodi evidenciju o
nabavci i prodaji vina kao otvorene robe.
(4) Bez obzira na odredbe stava (3) ovog člana, vina sa zaštićenom oznakom porijekla,
zaštićenom oznakom geografskog porijekla, sortna vina i vina sa oznakom godine berbe ne smiju
se u ugostiteljskim objektima prodavati kao otvorena roba.
(5) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona svojim propisima za svoja područja
utvrđuju načine držanja i postupanja s vinskim sudovima u ugostiteljstvu i način vođenja
evidencije iz stava (3) ovog člana.

DIO TREĆI NADZOR NAD PROIZVODNIM POTENCIJALIMA I TRŽIŠTEM

VINA

(Vinogradarski proizvodni potencijal)
(1) S ciljem evidentiranja vinogradarskog proizvodnog potencijala BiH, sva fizička i pravna lica
koja posjeduju ili iznajmljuju vinograde površine veće od 0,1 ha dužna su o tome obavijestiti tijelo
nadležno za vođenje vinogradarsko vinarskog registra iz člana 52. ovog zakona s podacima o
postojećim vinogradarskim površinama kao i o njihovom krčenju, novoj sadnji ili
prekalemljivanju.
(2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se i na fizička i pravna lica koja posjeduju ili

iznajmljuju vinograd manji od 0,1 ha, ako se grožđe ili proizvodi od grožđa dobiveni iz tog
vinograda stavljaju na tržište.

(Vinogradarsko vinarski registar)
(1) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona vode vinogradarsko vinarski registar,
svaka za svoje područje.
(2) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona imenovanjem ovlašćuju posebne,
kompetentne uprave ili tijela za vođenje vinogradarsko vinarskog registra na njihovim
područjima. Ako za ove poslove ovlaste posebne uprave ili tijela, nadležne institucije iz člana 6.
stav (4) ovog zakona obavezne su prikupiti i objediniti podatke iz svih vinogradarsko vinarskih
registara na svom području i dostaviti ih Ministarstvu u skladu s odredbama iz stava (7) ovog
člana.
(3) Vinogradarsko vinarski registar sadrži podatke o:
a) vinogradarskom proizvodnom potencijalu kako je navedeno u članu 51. ovog zakona;
b) obaveznim izjavama kako je navedeno u članu 53. stav (1) ovog zakona;
c) fizičkim i pravnim licima koja su obavezna voditi podrumske registre kako je navedeno u članu
55. stav (1) ovog zakona;
d) geografskim područjima uzgoja vinove loze kako je navedeno u članu 8. ovog zakona;
e) historijskim vinogradarskim položajima kako je navedeno u članu 9. ovog zakona;
f) vinogradarima;
g) proizvođačima grožđa;
h) proizvođačima vina;
i) prerađivačima;
j) puniocima vina;
k) trgovcima vinom;
l) mjestima maloprodaje vina kao otvorene robe, kako je navedeno u članu 49. stav (3) ovog
zakona; i
m) destilerijama.
(4) Obavezi upisa u vinogradarsko vinarski registar podliježu subjekti navedeni u stavu (3) tač. f),
g), h), i), j), k) i m) ovog člana.
(5) Subjekti iz stava (4) ovog člana koji podliježu obavezi upisa u vinogradarsko vinarski registar
mogu obavljati poslove regulirane ovim zakonom tek nakon upisa u vinogradarsko vinarski
registar.
(6) Kontrolu tačnosti podataka u vinogradarsko vinarskom registru, pored nadležnih
inspekcijskih tijela, provode nadležna tijela putem administrativnih kontrola i kontrola na licu
mjesta, kako je navedeno u članu 57. ovog zakona.
(7) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona redovno dostavljaju Ministarstvu podatke
i informacije iz vinogradarsko vinarskih registara na svojim područjima, a Ministarstvo ove
podatke i informacije objedinjuje za nivo BiH. Detaljne odredbe o dostavljanju ovih podataka i
informacija Ministarstvu utvrđuje Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom.
(8) S ciljem utvrđivanja jedinstvene metodologije, Vijeće ministara BiH donosi podzakonski
propis o načinu upisa u registar, sadržaju i organizaciji registra, podacima koji se podnose
prilikom registracije, podacima koji se redovno dostavljaju u registar s načinom za njihovo
podnošenje, načinu vođenja vinogradarstva i registra vina, uslovima za podnošenje podataka o
promjenama u registar i brisanju iz registra.

(Obavezne izjave)
(1) Fizička i pravna lica koja posluju u vinskom sektoru dužna su nadležnim institucijama iz člana
6. stav (4) ovog zakona, ili tijelima od njih imenovanim za vođenje vinogradarsko vinarskog
registra, redovno dostavljati obavezne izjave s tačnim i cjelovitim podacima, kako slijedi:
a) izjavu o berbi, koju podnosi proizvođač grožđa;
b) izjavu o proizvodnji, koju podnosi proizvođač vina; i
c) izjavu o zalihama, koju podnose proizvođači vina, prerađivači, punioci i trgovci.
(2) Obavezne izjave iz stava (1) ovog člana dostavljaju se tijelu koje vodi vinogradarsko vinarski
registar u koji je upisan subjekat obveznik podnošenja obavezne izjave, kako je navedeno u članu
52. st. (1) i (2) ovog zakona.
(3) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona redovno dostavljaju podatke dobivene iz
obaveznih izjava iz stava (1) ovog člana Ministarstvu kroz prijenos podataka i informacija iz
vinogradarsko vinarskih registara iz člana 52. stav (7) ovog zakona.
(4) S ciljem olakšanja praćenja i provjera proizvodnje i zaliha od strane nadležnih institucija iz
člana 6. stava (4) ovog zakona, Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje način i
uslove podnošenja obaveznih izjava, period obaveznog čuvanja izjava, period čuvanja i druge
potrebne odredbe, uključujući i njihova izuzeća.

(Prateći dokument)
(1) Svaki transport grožđa i proizvoda od grožđa proizvedenih u BiH ili uvezenih, koji se
obavljaju između proizvođača grožđa, proizvođača vina, prerađivača, punilaca i trgovaca, ili od
njih do maloprodajnih objekata, vrši se uz posjedovanje propisanog pratećeg dokumenta koji
mora biti dostupan na uvid nadležnim tijelima tokom transporta.
(2) Prateći dokument može se koristiti samo za jednu pošiljku proizvoda.
(3) Prateći dokument izdaje se na zahtjev pošiljaoca podnesenom tijelu koje vodi vinogradarsko
vinarski registar iz člana 52. st. (1) i (2) ovog zakona, u koji je pošiljalac upisan.
(4) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje pravila o izdavanju pratećeg
dokumenta, dodjeli jedinstvenog referentnog broja, sadržaju, upotrebi, periodu obaveznog
čuvanja pratećeg dokumenta i druge odredbe o pratećem dokumentu, uključujući i izuzeća od
njih.

(Podrumski registri)
(1) Fizička ili pravna lica koja drže proizvode vinskog sektora u poslovne ili komercijalne svrhe,
posebno proizvođači grožđa, proizvođači vina, prerađivači, punioci i trgovci, vode ulazne i
izlazne registre (podrumske registre) za te proizvode, evidenciju o enološkim praksama, preradi i
postupcima provedenim nad proizvodima.
(2) Podrumski registri vode se u prostorima u kojima se proizvodi nalaze, uz izuzetna odstupanja
u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog
zakona.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje pravila o sadržaju i izgledu
podrumskih registara, proizvodima koji se upisuju u registar, podacima o proizvodima koji se
uvrštavaju u registar, podacima o radnjama koje treba uvrstiti u registre, podacima o određenim
proizvodima koji se upisuju u registre, gubicima, slučajnim promjenama količina proizvoda i
ličnoj ili porodičnoj potrošnji, rokovima za unos podataka u registre, periodu obaveznog čuvanja
registara, zatvaranju registara i druge potrebne odredbe, uključujući i izuzeća od njih.

DIO ČETVRTI KONTROLE

POGLAVLJE I. ADMINISTRATIVNE I INSPEKCIJSKE KONTROLE

(Kontrole i kontrolne uprave i tijela u sektoru vinarstva)
(1) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona osiguravaju da svaki operater, koji ima
obaveze prema odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog
zakona, bude obuhvaćen sistemom kontrola i provjera.
(2) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona na osnovu analize rizika provjeravaju da li
proizvodi iz člana 3. stav (1) ovog zakona odgovaraju pravilima utvrđenim odredbama ovog

zakona i podzakonskih propisa koji se donose na osnovu ovog zakona te, po tom osnovu, izriču
primjerene administrativne kazne.
(3) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona ovlašćuju jedno ili više nadležnih
kompetentnih tijela koja su odgovorna za osiguranje usklađenosti s pravilima u sektoru vinarstva
utvrđenim ovim zakonom, podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, kao
i zakonskim i podzakonskim propisima koji se za sektor vinarstva donesu na nivou entiteta i
Brčko Distrikta BiH.
(4) Ako nadležna institucija iz člana 6. stav (4) ovog zakona imenuje više nadležnih kompetentnih
tijela iz stava (3) ovog člana, ona pri tome precizno navodi njihove posebne odgovornosti i
koordinira njihov rad.
(5) Bez obzira na broj imenovanih nadležnih kompetentnih tijela iz stava (3) ovog člana, nadležne
institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona, svaka za svoje područje, određuju jedno tijelo za vezu
koje je odgovorno za kontakte s Ministarstvom i s drugim takvim tijelima za vezu u BiH.
(6) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona ovlašćuju jednu ili više laboratorija za
obavljanje službenih fizičko hemijskih analiza proizvoda sektora vinarstva.
(7) Kontrole nadležnih kompetentnih tijela navedenih u stavu (3) ili stavu (4) ovog člana posebno
se odnose na vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog
porijekla, sortna vina bez zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla,
vina bez zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla koja su označena
godinom berbe, aromatizirane vinske proizvode sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla i
godišnje provjere usklađenosti sa specifikacijom proizvoda tokom proizvodnje i za vrijeme ili
nakon finalizacije vina.
(8) Na osnovu prijedloga zainteresiranih proizvođača i službenog prihvatanja od strane nadležnog
tijela iz stava (3) ovog člana, operativne poslove na godišnjoj provjeri usklađenosti sa
specifikacijom proizvoda iz stava (7) ovog člana vrše certifikacijska tijela koja moraju biti
akreditirana i djelovati u skladu sa standardom BAS EN ISO 17065.
(9) Nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona dužne su obavijestiti Ministarstvo o
nazivima i adresama nadležnih kompetentnih tijela i laboratorija iz st. (3) i (6) ovog člana i
njihovim specifičnim zadacima. Ministarstvo ove informacije čini javnim i redovno ih ažurira.
(10) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom donosi odredbe o:
a) općim zahtjevima za nadležno kompetentno kontrolno tijelo iz stava (3) ovog člana;
b) posebnim pravilima za tijela koja vrše godišnju provjeru usklađenosti sa specifikacijom
proizvoda, kako je navedeno u stavu (8) ovog člana;
c) aktivnostima koje nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona provode s ciljem
sprečavanja nezakonitog korištenja zaštićenih oznaka porijekla i zaštićenih oznaka geografskog
porijekla i zaštićenih tradicionalnih izraza;
d) izvještavanju od nadležnih institucija iz člana 6. stav (4) ovog zakona prema Ministarstvu u vezi
sa izvršenim kontrolama u sektoru vinarstva; i
e) drugim pravilima za osiguranje efikasnih kontrola u sektoru vinarstva.

(Administrativne kontrole)
(1) Administrativne kontrole i provjere u sektoru vinarstva provode nadležne institucije iz člana 6.
stav (4) ovog zakona ili druga nadležna kompetentna tijela imenovana za obavljanje
administrativnih kontrola u sektoru.
(2) Administrativne kontrole iz stava (1) ovog člana podrazumijevaju administrativno upravne
provjere i, prema potrebi, kontrole na licu mjesta koje provode kontrolori ovlašteni od nadležnih
institucija iz člana 6. stav (4) ovog zakona ili drugih, imenovanih, nadležnih kompetentnih tijela.
(3) Provjere iz stava (1) ovog člana vrše se sistematski ili kao slučajne provjere zasnovane na
analizi rizika na teritoriji na kojoj se odvijaju proizvodnja i stavljanje na tržište proizvoda sektora
vinarstva.
(4) U slučaju kada kontrola uključuje uzimanje uzoraka, priroda i učestalost provjera moraju biti
takvi da su provjere reprezentativne za cijelo područje entiteta ili Brčko Distrikta BiH i da
odgovaraju količini proizvoda sektora vinarstva proizvedenih, plasiranih na tržište ili uskladištenih
s ciljem njihovog stavljanja u promet.
(5) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje pravila o administrativnim kontrolama
i provjerama, uključujući planiranje, izvršioce administrativnih kontrola i provjera, obim kontrola
i provjera, obaveze fizičkih i pravnih lica koja se kontroliraju na licu mjesta i druge odredbe
potrebne za efikasnu administrativnu kontrolu sektora vinarstva.

(Inspekcijske kontrole)
(1) Inspekcijske kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda vinskog sektora
aromatiziranih vinskih proizvoda i voćnih vina, prema ovom zakonu i podzakonskim propisima
koji se donose na osnovu ovog zakona, provode inspekcijska tijela iz člana 6. stav (5) ovog
zakona, u skladu s ovlaštenjima i nadležnostima utvrđenim posebnim propisima o inspekcijskom
nadzoru.
(2) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisima utvrđuje opće odredbe o zadacima nadležnog
inspektora u sektoru vinarstva, mjerama koje nadležni inspektor može preduzeti u sektoru
vinarstva, službenom uzorkovanju za potrebe inspekcijskog nadzora, analizama službeno uzetih
uzoraka za potrebe inspekcije, troškovima analize službeno uzetih uzoraka, obavezama
inspekcijski nadziranih subjekata, privremenim zabranama koje inspektor može izreći,
postupcima s proizvodima koji nisu u skladu s odredbama ovog zakona ili podzakonskim
propisima koji se donose na osnovu ovog zakona i druge odredbe potrebne za inspekcijski
nadzor sektora vinarstva.

POGLAVLJE II. FIZIČKO HEMIJSKE I ORGANOLEPTIČKE ANALIZE

(Fizičko hemijske analize)
(1) Svi proizvodi iz člana 3. stav (1) ovog zakona, aromatizirani vinski proizvodi i voćna vina
proizvedena u BiH podliježu fizičko hemijskoj laboratorijskoj analizi prije stavljanja u promet,
kao i nakon stavljanja na tržište na zahtjev administrativnog kontrolora ili nadležnog inspektora.
(2) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisima utvrđuje obavezne i dodate parametre sastava i
karakteristika vina koji se provjeravaju fizičko hemijskom analizom, metode uzorkovanja, količine
uzorka, način isporuke uzoraka, uslove i posljedice superanalize, pokrivanje troškova analize i
druga pravila u vezi s fizičko hemijskim analizama proizvoda sektora vinarstva.

(Ovlaštene laboratorije)
(1) Fizičko hemijske analize i superanalize proizvoda sektora vinarstva vrše laboratorije koje su za
to ovlaštene od nadležnih institucija iz člana 6. stav (4) ovog zakona, na zahtjev laboratorije i uz
dokaze da laboratorija ispunjava uslove za obavljanje fizičko hemijskih analiza proizvoda iz člana
59. stav (1) ovog zakona.
(2) Laboratorije ovlaštene za fizičko hemijske analize i superanalize, kako je navedeno u stavu (1)
ovog člana, moraju ispunjavati opće kriterije za rad ispitnih laboratorija utvrđenih u važećem
izdanju standarda BAS EN ISO/IEC 17025.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje opće i posebne uslove za laboratorije
ovlaštene za vršenje fizičko hemijskih analiza i superanaliza proizvoda sektora vinarstva.

(Metode fizičko hemijskih analiza)
(1) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje analitičke metode za obavljanje
fizičko hemijskih analiza proizvoda iz člana 59. stav (1) ovog zakona.
(2) Metode iz stava (1) ovog člana moraju se, kad god je to moguće, zasnivati na relevantnim
metodama koje preporučuje i objavljuje OIV.
(3) Do donošenja podzakonskog propisa iz stava (1) ovog člana, fizičko hemijske analize
proizvoda sektora vinarstva vrše se metodama koje preporučuje i objavljuje OIV ili metodama
koje odobre nadležne institucije entiteta i Brčko Distrikta BiH.

(Organoleptičko ocjenjivanje vina)
(1) Vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog porijekla, sortna
vina i vina sa oznakom godine berbe bez zaštićene oznake porijekla ili oznake geografskog
porijekla, te aromatizirani vinski proizvodi sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla

proizvedeni u BiH podliježu službenom organoleptičkom ocjenjivanju prije njihovog stavljanja na
tržište.
(2) Službeno organoleptičko ocjenjivanje proizvoda iz stava (1) ovog člana obavlja Komisija za
organoleptičko ocjenjivanje imenovana sa službene liste certificiranih degustatora vina u BiH.
(3) Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje zahtjeve i uslove za organizaciju
obuke za certificirane degustatore vina, uslove za imenovanje certificiranih degustatora vina,
uslove za izvođenje organoleptičkog ocjenjivanja, sastav i način rada Komisije za organoleptičko
ocjenjivanje, metode organoleptičkog ocjenjivanja i druga pravila potrebna za vršenje službenog
organoleptičkog ocjenjivanja.
(4) Do donošenja podzakonskog propisa iz stava (3) ovog člana i popisa degustatora iz stava (2)
ovog člana službeno organolpetičko ocjenjivanje vina obavljaju laboratorije ranije ovlaštene za
fizičko hemijske analize vina.

(Posebni stručni, analitički i administrativni poslovi u sektoru vinarstva)
(1) Posebne stručne, analitičke i administrativne poslove u sektoru vinarstva utvrđene ovim
zakonom, podzakonskim propisima koji se donose na osnovu ovog zakona i propisima nadležnih
institucija iz člana 6. stav (4) ovog zakona obavljaju za to ovlaštene organizacije iz člana 6. stav (6)
ovog zakona.
(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana posebno se odnose na:
a) izradu mišljenja o nepovoljnim uslovima za sazrijevanje grožđa;
b) izradu mišljenja za obogaćivanje te povećanje ili smanjenje kiselosti mošta;
c) analize i izdavanje mišljenja o primjenjivosti enoloških sredstava;
d) izradu mišljenja o kvalitetu sektorskog proizvoda na poseban inspekcijski zahtjev ili zahtjev
vlasnika proizvoda;
e) izradu osnovnih i analitičkih dijelova dokumentacije za izvoz sektorskih proizvoda na zahtjev
vlasnika proizvoda;
f) izradu mišljenja o opravdanosti planirane eksperimentalne primjene neodobrenih enoloških
praksi ili sredstava; i
g) izradu mišljenja o mogućnostima i uslovima za stavljanje na tržište eksperimentalno dobivenih
proizvoda.
(3) Pored poslova iz stava (2) ovog člana, nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog zakona
svojim propisima mogu utvrditi i druge stručne, analitičke i administrativne poslove koje u
sektoru vinarstva obavljaju ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana.
(4) Ministarstvo na zahtjev ili prema propisima zemlje koja uvozi vina iz BiH dostavlja podatke o
svim organizacijama iz stava (1) ovog člana ovlaštenim i imenovanim za izradu osnovnih i
analitičkih dijelova dokumentacije za izvoz sektorskih proizvoda.

DIO PETI ORGANSKA VINA, AROMATIZIRANI VINSKI PROIZVODI I VOĆNA

VINA

(Organsko vino)
(1) Organsko vino je vino proizvedeno iz organsko uzgojenog grožđa priznatih sorti vinove loze
prema posebnim tehnološkim uslovima propisanim za proizvodnju organskih vina i koje u
tržišnom prometu može biti označeno izrazom "organsko vino".
(2) Proizvođač organski uzgojenog grožđa iz stava (1) ovog člana mora posjedovati certifikat
izdat u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje certificiranje organske
poljoprivredne proizvodnje.
(3) Proizvođač organskog vina iz stava (1) ovog člana mora posjedovati certifikat izdat u skladu s
odredbama podzakonskog propisa iz člana 65. ovog zakona kojima se uređuju proizvodnja i
promet organskog vina.
(4) Vino proizvedeno od certificiranog organski uzgojenog grožđa, bez certifikata o proizvodnji
organskog vina na tržištu može se prezentirati i označiti izrazom "vino proizvedeno od organski
uzgojenog grožđa", ali ne i izrazom "organsko vino".

(Podzakonski propis o organskim vinima)
Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom o organskim vinima utvrđuje tehnološke uslove i
zahtjeve u vezi s dozvoljenim enološkim praksama, potrebne certifikate i uslove certificiranja,
uslove za registraciju proizvođača organskih vina, pravila označavanja organskih vina i pravila za
njihovo stavljanje na tržište.

(Kategorije aromatiziranih vinskih proizvoda)
Aromatizirani vinski proizvodi su proizvodi dobiveni od proizvoda od grožđa iz člana 3. stav (1)
ovog zakona koji su aromatizirani. Ovi proizvodi razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
a) aromatizirana vina;
b) aromatizirana pića na bazi vina; i
c) aromatizirani kokteli na bazi vina.

(Podzakonski propis o aromatiziranim vinskim proizvodima)

Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom utvrđuje: definicije, označavanje, opis,
prezentaciju, proizvodne postupke, metode analiza, označavanje i zaštitu geografskih oznaka,
potvrđivanje saglasnosti sa specifikacijom proizvoda, kontrolne mjere, registar proizvođača
aromatiziranih vinskih proizvoda, uslove podnošenja podataka relevantnih za registar
proizvođača aromatiziranih vinskih proizvoda, obavezne izjave o proizvodnji i zalihama, uslove
za podnošenje obaveznih izjava o proizvodnji i zalihama, podrumske registre i ostale potrebne
odredbe za proizvodnju i promet aromatiziranih vinskih proizvoda.

(Registar proizvođača voćnog vina)
Fizičko ili pravno lice koje proizvodi i/ili prodaje voćna vina u BiH upisuje se u registar
proizvođača voćnih vina koji uspostavljaju i vode nadležne institucije iz člana 6. stav (4) ovog
zakona ili od njih imenovana druga nadležna tijela.

(Podzakonski propis o voćnim vinima)
Vijeće ministara BiH podzakonskim propisom detaljnije utvrđuje pravila o registrima proizvođača
voćnog vina, uslove za podnošenje podataka relevantnih za registar proizvođača voćnih vina,
kategorije voćnih vina, pravila proizvodnje koja se odnose na grupe i kategorije voćnih vina,
odredbe o tehnološkim postupcima i tretmanima, supstance dopuštene u proizvodnji, pravila za
miješanje voćnih vina, pravila o označavanju i prezentaciji, rješenje o stavljanju voćnog vina na
tržište, pravila za podrumske registre, obavezne izjave o proizvodnji i zalihama sa uslovima
podnošenja izjava i druge odredbe potrebne za proizvodnju i organiziranje tržišta voćnih vina u
BiH.

DIO ŠESTI PREKRŠAJNE ODREDBE

(Novčane kazne nižeg iznosa)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se pravno lice zbog
sljedećih prekršaja:
a) dostavljanje podataka o promjenama u vinogradarsko vinarskom registru mimo rokova
utvrđenih u članu 52. stav (8);
b) dostavljanje traženih obaveznih izjava o proizvodnji mimo utvrđenog u članu 53. stav (4);
c) dostavljanje podataka o promjenama u registru proizvođača aromatiziranih vinskih proizvoda
mimo rokova utvrđenih u članu 67;
d) dostavljanje traženih obaveznih izjava o aromatiziranim vinskim proizvodima mimo rokova
utvrđenih u članu 67;
e) dostavljanje podataka o promjenama u registru proizvođača voćnih vina mimo rokova
utvrđenih u članu 69;
f) dostavljanje traženih obaveznih izjava o proizvodnji voćnih vina mimo rokova utvrđenih u
članu 69.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba pravnog lica novčanom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice ili poduzetnik novčanom kaznom u
iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM.

(Novčane kazne srednjeg iznosa)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se pravno lice zbog
sljedećih prekršaja:
a) proizvodnja proizvoda navedenih u članu 3. stav (1) od grožđa sorti vinove loze koje nisu na
Listi priznatih sorti u skladu s članom 10. stav (1);
b) nekrčenje sorti izbrisanih s popisa priznatih sorti vinove loze u periodu utvrđenom u članu 10.
stav (5);
c) stavljanje na tržište proizvoda koji nije u skladu s definicijom, nazivom i prodajnim opisom
proizvoda navedenim u članu 3. stav (3), kršenje odredbi člana 12. stav (2);
d) proizvodnju i konzerviranje proizvoda navedenih u članu 3. stav (1) neodobrenim enološkim
postupcima, kršenje odredbi člana 13. stav (1);
e) upotreba enoloških postupaka u svrhe različite od osiguranja ispravne vinifikacije, pravilnog
čuvanja ili potrebne finalizacije proizvoda, kršenje odredbi člana 13. stav (3);
f) provođenje pojačavanja, povećanja kiselosti ili smanjenja kiselosti bez službenog odobrenja,
kršenje odredbi člana 13. stav (7) tačka e);
g) dodavanje vode u proizvode navedene u članu 3. stav (1), kršenje odredbi člana 14. stav (1);
h) dodavanje alkohola u proizvode navedene u članu 3. stav (1), kršenje odredbi člana 14. stav (2);
i) upotreba vina pojačanog za destilaciju u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (3);
j) upotreba grožđanog mošta u kojem je alkoholna fermentacija zaustavljena dodavanjem
alkohola u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (4);
k) upotreba grožđanog soka ili koncentriranog grožđanog soka u suprotnosti s odredbama člana
14. stav (5);
l) upotreba grožđanog mošta dobivenog iz prosušenog grožđa u suprotnosti s odredbama člana
14. stav (6);
m) upotreba uvezenog grožđa, grožđanog mošta, grožđanog mošta u fermentaciji,
koncentriranog grožđanog mošta, prečišćenog koncentriranog grožđanog mošta, grožđanog
mošta u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, grožđanog soka,
koncentriranog grožđanog soka i vina ili njihovih smjesa u suprotnosti s odredbama člana 14. stav
(7);
n) cijeđenje u suprotnosti s odredbama člana 14. st. (9) i (10);
o) upotreba vinskog taloga ili komine u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (11);
p) cijeđenje vinskog taloga i refermentacija grožđane komine za svrhe različite od onih propisanih
u članu 14. stav (12);
r) upotreba piketa u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (13);
s) neodlaganje ili odlaganje nusproizvoda u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (14);
t) eksperimentalna primjena enoloških praksi u suprotnosti s odredbama člana 15. st. (2) i (3);
u) čuvanje, puštanje u promet i upotreba proizvoda dobivenih eksperimentalno primijenjenim
enološkim praksama u suprotnosti s odredbama člana 15. stav (3);
v) provođenje destilacije bez upisa u vinogradarsko vinarski registar, kršenje odredbi člana 17.
stav (1);
z) provođenje destilacije bez vođenja destilerijskih registara, kršenje odredbi člana 17. stav (1);

aa) proizvodnja vina sa zaštićenom oznakom porijekla ili zaštićenom oznakom geografskog
porijekla u područjima izvan područja navedenih u članu 20. stav (1) tačka a) alineja 3), tačka b)
alineja 3) i članu 20. stav (2);

bb) upotreba zaštićenog tradicionalnog izraza u suprotnosti s odredbama člana 33. st. (1), (2) i (3);
cc) označavanje i prezentacija proizvoda u suprotnosti s odredbama člana 40. stava (2) člana 41,
člana 42. stav (2) i člana 43;

dd) reklamiranje vina u suprotnosti s odredbama člana 45;

ee) stavljanje na tržište proizvoda od grožđa i grožđa čiji su proizvodnja, sastav i karakteristike u
suprotnosti s odredbama člana 46. stava (1);

ff) stavljanje proizvoda na tržište u suprotnosti s odredbama člana 46. stav (2) o obaveznom
rješenju za stavljanje proizvoda na tržište;

gg) stavljanje na tržište uvoznih proizvoda sektora vinarstva u suprotnosti s odredbama člana 48;

hh) upotreba proizvoda koji ne ispunjavaju uslove kategorizacije iz člana 3, kršenje odredbi člana

48;
ii) prodaja grožđa u suprotnosti s odredbama člana 49. stav (1);

jj) maloprodaja vina u suprotnosti s odredbama člana 49. st. (2), (3) i (4);

kk) prodaja i držanje vina u ugostiteljstvu u suprotnosti s odredbama člana 50;
ll) proizvodnja bez obaveznog upisa u vinogradarsko vinarski registar u skladu s odredbama člana
52. st. (4), (5) i (6);

mm) nepodnošenje ili dostavljanje netačnih podataka u vinogradarsko vinarski registar prema
odredbama člana 52. st. (4) i (8);

nn) nepodnošenje obaveznih izjava ili podnošenje netačnih obaveznih izjava, kršenje odredbi
člana 53. st. (1) i (4);

oo) nečuvanje obaveznih izjava u periodu utvrđenom članom 53. stav (4);

pp) stavljanje u promet i transport proizvoda sektora vinarstva bez pratećeg dokumenta iz člana
54;

rr) stavljanje u promet i transport proizvoda sektora vinarstva s pratećim dokumentom
popunjenim i ovjerenim u suprotnosti s odredbama člana 54. stav (4);

ss) nečuvanje pratećeg dokumenta u periodu utvrđenom u članu 54. stav (4);

tt) nevođenje podrumskih registara iz člana 55. stav (1);

uu) nečuvanje podrumskih registara u periodu navedenom u članu 55. stav (3);
vv) proizvodnja organskih vina u suprotnosti s odredbama čl. 64. i 65.

zz) označavanje, prezentacija i stavljanje na tržište aromatiziranih vinskih proizvoda u suprotnosti
s odredbama člana 67;

aaa) imenovanje aromatiziranih vinskih proizvoda u suprotnosti s odredbama člana 66;

bbb) proizvodnja aromatiziranih vinskih proizvoda bez upisa u registar proizvođača
aromatiziranih vinskih proizvoda, kršenje odredbi člana 67;
ccc) nepodnošenje obaveznih izjava ili podnošenje netačnih izjava o proizvodnji i zalihama
aromatiziranih vinskih proizvoda, kršenje odredbi člana 67;

ddd) stavljanje na tržište aromatiziranih vinskih proizvoda sa zaštićenom geografskom oznakom
bez osiguranog certificiranja o usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, kršenje odredbi člana 67;

eee) proizvodnja aromatiziranih vinskih proizvoda čije je ime već zaštićeno u BiH ili drugoj

zemlji, kršenje odredbi člana 67;

fff) proizvodnja voćnih vina bez upisa u registar proizvođača voćnih vina, kršenje odredbi člana
68;

ggg) nepodnošenje obaveznih izjava ili podnošenje netačnih izjava o proizvodnji i zalihama
voćnih vina, kršenje odredbi člana 69; i

hhh) proizvodnja voćnih vina u suprotnosti s odredbama člana 69.
(2) Za prekršaj iz stava (1) kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u
iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM.
(3) Za prekršaj iz stava (1) kaznit će se fizičko lice ili poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od
500,00 KM do 2.500,00 KM.

(Novčane kazne višeg iznosa)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 150.000,00 KM kaznit će se pravno lice
zbog sljedećih prekršaja:
a) stavljanje na tržište proizvoda koji nose naziv proizvoda sektora vinarstva dobijenih od
plodova koji nisu vinsko grožđe u skladu s odredbama člana 10. stav (1);
b) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih primjenom neodobrenih enoloških praksi, prekršaj
odredbi člana 13. st. (1) i (4) tačka a);
c) stavljanje na tržište proizvoda dobijenih pojačavanjem, povećanjem kiselosti ili smanjenjem
kiselosti u suprotnosti s odredbama člana 13. stav (4) tačka b);
d) stavljanje na tržište proizvoda iz člana 3. stav (1) dobivenih dodavanjem vode, kršenje odredbi
člana 14. stav (1);
e) stavljanje na tržište proizvoda iz člana 3. stav (1) dobivenih dodavanjem alkohola, kršenje
odredbi člana 14. stav (2);
f) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih upotrebom vina alkoholno pojačanog za destilaciju,
kršenje odredbi člana 14. stav (3);
g) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih upotrebom grožđanog mošta u kojem je fermentacija
zaustavljena dodavanjem alkohola u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (4);
h) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih upotrebom grožđanog soka ili koncentriranog
grožđanog soka u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (5);
i) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih upotrebom grožđanog mošta izdvojenog iz
prosušenog grožđa u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (6);
j) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih upotrebom uvoznog grožđa, grožđanog mošta,
grožđanog mošta u fermentaciji, koncentriranog grožđanog mošta, prečišćenog koncentriranog
grožđanog mošta, grožđanog mošta u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola,
grožđanog soka, koncentriranog grožđanog soka i vina ili njihovih smjesa, kršenje odredbi člana
14. stav (7);
k) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih kupažiranjem u suprotnosti s odredbama člana 14.
stav (8);
l) stavljanje na tržište proizvoda iz vinskog taloga i komine u suprotnosti s odredbama člana 14.
stava (11);
m) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih cijeđenjem vinskog taloga ili refermentacijom
grožđane komine u suprotnosti s odredbama člana 14. stav (12);
n) stavljanje na tržište proizvoda dobivenih od piketa u suprotnosti s odredbama člana 14. stav
(13);
o) proizvodnja ili stavljanje na tržište mošta i vina dobijenih primjenom vještačkih sredstava,
kršenje odredbi člana 14. stav (15);
p) stavljanje na tržište pokvarenih ili vina s manom, kršenje odredbi člana 16. stav (1);
r) svaka upotreba zaštićene oznake porijekla ili zaštićene oznake geografskog porijekla u
suprotnosti s odredbama člana 26. st. (1) i (2);
s) stavljanje vina na tržište u suprotnosti s odredbama o zaštićenim oznakama porijekla i
zaštićenim oznakama geografskog porijekla, kršenje odredbi člana 26. st. (1) i (2);
t) stavljanje na tržište bilo kojeg proizvoda sektora vinarstva namijenjenog za direktno
konzumiranje koji je štetan za ljudsko zdravlje, kršenje odredbi člana 46. stav (4);
u) stavljanje proizvoda na tržište bez obaveznog upisa u vinogradarsko vinarski registar, kršenje
odredbi člana 52. st. (4) i (5);
v) nesaradnja kod administrativnih kontrola i provjera, kako je navedeno u članu 57. stav (5);
z) nesaradnja kod inspekcijskog nadzora, kako je navedeno u članu 58. stav (2);

aa) nepostupanje po nalogu inspektora, kršenje odredbi člana 58. stav (2);

bb) stavljanje na tržište aromatiziranih vinskih proizvoda bez upisa u registar proizvođača
aromatiziranih vinskih proizvoda, kršenje odredbi člana 67;
cc) stavljanje na tržište aromatiziranih vinskih proizvoda čiji je naziv već zaštićen u BiH ili drugoj
zemlji, kršenje odredbi člana 67;

dd) stavljanje voćnih vina na tržište bez upisa u registar proizvođača voćnih vina, kršenje odredbi
člana 68;

ee) stavljanje voćnih vina na tržište u suprotnosti s odredbama člana 69. i

ff) stavljanje organskih vina na tržište u suprotnosti s odredbama čl. 64. i 65;
(2) Za prekršaj iz stava (1) kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu kaznom u iznosu od
2.000,00 KM do 10.000,00 KM.
(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice ili poduzetnik novčanom kaznom u
iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM.

DIO SEDMI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Podzakonski propisi)
(1) Podzakonske propise iz člana 3. stav (3); člana 10. stav (2); člana 13. stav (7); člana 31. stav (1);
člana 31. stav (2); člana 31. stav (3); člana 31. stav (4); člana 31. stav (5); člana 31. stav (6); člana
35. stav (2); člana 35. stav (4); člana 37. stav (5); člana 41. stav (3) tačke b); člana 42. stav (3); člana
44; člana 47. stav (3); člana 48. stav (4); člana 52. stav (7); člana 52. stav (8); člana 53. stav (4);
člana 54. stav (4); člana 55. stav (3); člana 56. stav (10); člana 57. stav (5); člana 58. stav (2); člana
59. stav (2); člana 60. stav (3); člana 61. stav (1); člana 62. stav (3); člana 65; čl. 67. i 69. ovog
zakona Vijeće ministara BiH donosi najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja ovog
zakona na snagu.
(2) Podzakonski propis iz člana 8. stav (9) ovog zakona Vijeće ministara BiH donosi u roku ne
dužem od 30 mjeseci od dana stupanja ovog zakona na snagu.
(3) Gdje god je to praktično, Vijeće ministara BiH može integrirati podzakonske propise iz stava
(1) u manji broj konzistentnih i funkcionalnih podzakonskih propisa.
(4) Ministarstvo uspostavlja Komisiju iz člana 38. stav (1) ovog zakona najkasnije dva mjeseca
nakon donošenja podzakonskog propisa iz člana 31. stav (3) ovog zakona.
(5) Do usvajanja pravilnika navedenog u članu 8. stav (9) ovog zakona, Pravilnik o utvrđivanju i
podjeli vinogradarskih rejona ("Službeni list SR BiH", 24/84) ostaje na snazi.

(Harmonizacija propisa za sektor vinarstva u BiH)
Entitetski zakoni i zakon Brčko Distrikta BiH za sektor vinarstva usklađeni s odredbama ovog
zakona donose se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Prijelazna klasifikacija vinogradarsko geografskih jedinica prema vinogradarskim
klimatskim zonama)
(1) Do usvajanja provedbenog propisa iz člana 8. stav (9) ovog zakona postojeće vinogradarsko
geografske jedinice u BiH pripadaju vinogradarskim klimatskim zonama kako slijedi:
a) Vinogradarska klimatska zona B obuhvata:
1) Majevičko vinogorje;
2) Ukrinsko vinogorje; i
3) Kozaračko vinogorje.
b) Vinogradarska klimatska zona C I. obuhvata:
1) Jablaničko vinogorje;
c) Vinogradarska klimatska zona C II. obuhvata:
1) Lištičko vinogorje; i
d) Vinogradarska klimatska zona C III. obuhvata:
1) Mostarsko vinogorje.
(2) Razvrstavanje vinogradarsko geografskih jedinica u određene vinogradarske klimatske zone iz
stava (1) ovog člana revidira se donošenjem podzakonskog propisa o uspostavljanju nove
vinogradarske rejonizacije BiH iz člana 8. stav (9) ovog zakona i člana 73. stav (2) ovog zakona.

(Prijelazno korištenje tradicionalnih izraza za deklarirani kvalitet vina)
(1) Izuzetno od odredbi čl. 36. i 37. ovog zakona, do uspostavljanja sistema zaštite oznaka
porijekla i oznaka geografskog porijekla iz Drugog dijela, Poglavlja II. odjeljaka A i B i sistema za
zaštitu tradicionalnih izraza u sektoru vinarstva prema odredbama Drugog dijela, Poglavlja II.
Odjeljka C., izrazima: "regionalno vino" ili "регионално вино" (alt. "stono vino", "stolno vino",
"стоно вино"); "kvalitetno vino" ili "квалитетно вино" i "vrhunsko vino" ili "врхунско вино" iz
člana 37. st. (2) i (3) tač. a) i b) ovog zakona se kao uobičajenim izrazima za deklarirani kvalitet
vina mogu označavati vina proizvedena u BiH koja se stavljaju na tržište u BiH ili se izvoze.
(2) Izrazi iz stava (1) ovog člana tokom prijelaznog perioda iz istog stava mogu biti praćeni
izrazima kao što su "s geografskom oznakom", "sa zaštićenom geografskom oznakom", "s
geografskim porijeklom", "sa zaštićenim geografskim porijeklom" ili sličnim izrazima.
(3) Tokom prijelaznog perioda iz stava (1) ovog člana, vina uvezena u BiH označena izrazima iz
st. (1) i (2) ovog člana mogu se staviti na tržište u BiH, pod uslovom da njihova prateća
dokumentacija i provedene provjere pokazuju da ona ispunjavaju zahtjeve za proizvodnju i
stavljanje na tržište vina s tim izrazima u BiH.

(Laboratorije za fizičko hemijske analize)
Do ovlaštenja laboratorija u skladu s odredbama člana 60. ovog zakona, fizičko hemijske analize
prema odredbama ovog zakona nastavljaju obavljati laboratorije do sada ovlaštene od nadležnih
institucija entiteta i Brčko Distrikta BiH.

(Prestanak važenja)
Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima
od grožđa i vina ("Službeni glasnik BiH", broj 25/08).

(Stupanje na snagu i početak primjene)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se nakon isteka roka od godinu dana od njegovog stupanja na snagu.
Broj 01,02 02 1 1862/23
30. augusta 2023. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Marinko Čavara, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.