Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH

(Sadržaj Zakona)

Ovim zakonom uređuju se uslovi, obavljanje obrtničke djelatnosti (u daljem tekstu:
obrt) i srodnih djelatnosti, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanj e i prestanak
obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i
srodnih djelatnosti, organizovanje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor.

(Osnovne definicije)
(1) Obrt, u smislu ovog zakona, jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i
registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju ,
od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
(2) Srodne djelatnosti, u smislu ovog zakona, jesu sve registrovane privredne i druge
djelatnosti koje obavljaju fizička lica po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne
smatraju obrtom.
(3) U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu člana 3. Zakona o
poljoprivredi ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/07).
(4) Dopuštena je svaka privredna i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena i koja
nije regulisana posebnim zakonom.
(5) Obrtnik i lice koje obavlja srodnu djelatnost, u smi slu ovog zakona, jeste fizičko lice
koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom
drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu, u skladu sa Zakonom o radu
i kolektivnim ugovorom.
(6) Gramatička terminolo gija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva
uključivanje oba roda u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

(Ravnopravnost spolova)

Zabranjuje se svaki vid diskriminacije, nasilja na osnovu spola, uznemiravanja i
seksualnog uznemiravanja na osnovu spola prilikom obavljanja, registracije, poslovanja,
zajedničkog poslovanja i prestanka obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanja i
osposobljavanja za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organizovanja obrtnika i lica koja
obavljaju srodne djelatnosti i nadzora na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu ovog zakona.

(Domaća radinost)
(1) Domaćom radinosti smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti.
(2) Domaća radinost, u smislu ovog zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod
kojih preovlađuje ručni rad i usluge u domaćinstvu.
(3) Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog
domaćinstva.
(4) Obavljanje domaće radinosti upisuje se u Obrtni registar.
(5) Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uslove za njihovo
obavljanje propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog
kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

(Sezonsko obavljanje djelatnosti)
(1) Obrti i s rodne djelatnosti se mogu obavljati i sezonski, najduže 9 (devet) mjeseci
unutar jedne kalendarske godine.
(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodnu djelatnost iz stava (1) ovoga člana, u vrijeme
trajanja sezonskog obavljanja djelatnosti , uspostavljaju svojstvo osiguranika , ako
nemaju već zasnovan radni odnos.
(3) Sezonsko obavljanje obrta i srodne djelatnosti upisuje se u Obrtni registar.
(4) Popis obrta i srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uslove za njihovo
obavljanje propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog
kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

(Vezani i posebni obrti)
(1) Obrti, u smislu ovog zakona, jesu: vezani i posebni.
(2) Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema.
(3) Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uslove za
vezane obrte iz stava (2) ovog člana i ima saglasnost za obavljanje posebnih obrta.
(4) Vezani obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uslovima i za djelatnosti
koje će propisati federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na prijedlog
kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.
(5) Vezane obrte koji se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uslove
za njihovo obavljanje propisat će federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta na
prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.
(6) Popis vezanih obrta po vrstama, stepen i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo
obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uslove i način izdavanja saglasnosti
za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog
ministra razvoja, poduzetništva i obrta.

(Srodne djelatnosti)
(1) Srodne djelatnosti, u smislu ovog zakona, je su djelatnosti za čije se obavljanje traži
odgovarajuća stručna spr ema, ovisno o vrsti djelatnosti, propisana posebnim
zakonom.
(2) Iznimno, odredb a iz stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na obavljanje srodnih
djelatnosti iz stava (3) član 2. ovog zakona.
(3) Srodne djelatnosti za čije obavljanje je dovoljno izučavanje u roku ne dužem od 3 (tri)
mjeseca i koje ne proizilaze iz nekog vezanog ili posebnog obrta mogu obavljati lica sa
najmanje završenom osnovnom školom.

(Tradicionalni i stari zanati)
(1) Tradicionalni i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje
zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim
udjelom ručnog rada.
(2) U cilju očuvanja tradicije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog
federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, uz prethodno pribavljeno mišljenje
jedinica lokalne samouprave, utvrdit će popis tradicionalnih i starih obrta koji se mogu
obavljati pod uslovima određenim u stavu (2) člana 6. ovog Zakona.
(3) Za obavljanje djelatnosti tradicionalnih i starih obrta Vlada Federacije, Vlade kantona i
jedinice lokalne samouprave propisat će odgovarajuće olakšice , svako iz svoje
nadležnosti, koje će stimulisati očuvanje tradicionalnih i starih obrta i pojačati interes
za njihovo obavljanje.

POGLAVLJE II. – OBAVLJANJE OBRTA

1. Uslovi za obavljanje obrta

(Opšti uslovi)
(1) Fizičko lice može obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava sljedeće opšte
uslove:
− da je državljanin Bosne i Hercegovine,
− da je poslovno sposobno,
− da udovoljava opštim i posebnim zdravstvenim uslovima, ako je to propisano
posebnim zakonom,
− da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim
aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.
(2) Fizičko lice može obavljati obrt kao dopuns ko ili dodatno zanimanje ako ispunjava
uslove iz stava (1) ovog člana i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu

ili je korisnik penzije u skladu sa članom 11. st. (2) i (3) ovog zakona, ukoliko
posebnim zakonom nije drugačije propisano.

(Posebni uslovi)
(1) Fizičko lice može obavljati vezani obrt ako uz opšt e uslove iz člana 9. ovog zakona
ispunjava i poseban uslov stručne spreme.
(2) Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove iz člana 9. ovog zakona, a ne ispunjava
poseban uslov stručne spreme može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli
uposlenika koji udovoljava tom uslovu, što se utvrđuje rješenjem kojim se odobrava
obavljanje obrta.
(3) Vezane obrte mogu obavljati i lica sa odgovarajućim viši m ili visokim obrazovanjem u
skladu sa odredbama člana 6. stav (2) ovog zakona.
(4) Kantonalni ministar nadležan za oblast obrazovanja po prethodno pribavljenom
mišljenju kantonalne obrtničke komore i nadležnog kantonalnog ministarstva u
spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz
stava (3) ovog člana.
(5) Vezani obrt može obavljati i fizičko lice - izumitelj na osnovu ostvarenog patentnog
prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uslove iz člana 9. ovog zakona.

(Dopunsko zanimanje)
(1) Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom
i to najduže 20 sati sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje organ nadležan
za poreze.
(2) Korisnik starosne penzije, koji je penziju ostvario sa 65 godina života ili sa 40 godina
penzijskog staža, može istovremeno k oristiti penziju i obavljati obrt kao dopunsko
zanimanje. U tom slučaju vremensko ograničenje iz stava (1) ovog člana se ne
primjenjuje.
(3) Odredbe iz stava (2) ovog člana odgovarajuće se primjenjuju i na korisnike penzije koji
su svoja prava ostvarili u skladu sa propisima iz oblasti boračko – invalidske zaštite.

(Dodatno zanimanje)

Fizičko lice može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem uposlenika
koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uslove iz čl. 9. i 10 . ovog
zakona.

(Strani državljani)
(1) Strani državljanin može obavljati obrt ako ispunjava uslove iz člana 9. stav (1) alineja
druga do četvrte i člana 10. st. (1) i (2) ovog zakona.
(2) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta stranom državljaninu postaje pravno
valjano izdavanjem radne dozvole u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca, i
vrijedi za vremenski period za koji je ta dozvola izdata.

(Minimalni uslovi)
(1) Obrt se obavlja pod određenim uslovima u pogledu uređenja i opreme poslovnog
prostora kao i pod drugim uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim
na osnovu ovog zakona ( u daljem tekstu: minimalni uslovi ).
(2) Prostor i oprema z a obavljanj e obr ta, osim uslova iz stava (1) ovog člana, moraju
udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju
čovjekove okoline, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uslovima, te drugim
propisima koji se odnose na obavljanje određene privredne djelatnosti.
(3) Ispunjenost uslova iz st. (1) i (2) ovog člana se pretpostavlja podnošenjem ovjerene
pisane izjave od strane obrtnika o ispunjavanju uslova (pretpostavka ispunjavanja
uslova).
(4) Ispunjenost uslova iz st. (1) i (2) ovog člana, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast
inspekcijskih poslova, utvrđuju nadležne inspekcije u redovnom inspekcijskom
pregledu najkasnije 15 dana od dana upisa u Obrtni registar.
(5) Za štetu prouzrokovanu trećim licima koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz
stava (3) ovog člana, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
(6) Za štetu prouzrokovanu trećim licima koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz
stava (3) ovog člana, dvoje ili više fizičkih lica koja, u skladu sa čl. 42. i 43. ovog
zakona, zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.
(7) Za štetu nastalu davanjem odobrenja u slučaju neispunjenosti uslova iz st. (1) i (2)
ovog člana ili neispunjavanjem roka propisanog stavom (4) ovog člana odgovornost
snose nadležne inspekcije.
(8) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta donijet će propis o minimalnim
uslovima koje moraju ispunjavati poslovni prostori iz stava (1) ovog člana koji će
sadržavati izgled i sadržaj obrasca izjave iz stava (3) ovog člana.
(9) Izjava obavezno sadrži: podatke o davaocu izjave, podatke o poslovnom prostoru i
opremi, pobrojane minimalne tehničke uslove, tekst izjave o ispunjavanju minimalnih
tehničkih uslova i posljedicama koje mogu nastupiti usljed davanja neistinite izjave.

2. Otvaranje obrta

(Nadležnost za provođenje Zakona)

Procedure utvrđene ovim zakonom vezane za: izdavanje obrtnice, tradicionalne i
stare o brte, domaću radinost i sezonsko obavljanje djelatnosti , početak, privremeno
obustavljanje, obavljanje obrta u vidu dopunskog ili dodatnog zanimanja , prestanak
obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru provodi opštinski, odnosno
gradski organ nadležan za oblast obrtništva (u daljem tekstu: nadležni organ).

(Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica i saglasnost)
(1) Za obavljanje vezanih i posebnih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu, koja je, u smislu
ovog zakona, odobrenje za rad.
(2) Za obavljanje posebnih obrta obrtnik mora i mati i saglasnost za obavljanje posebnih
obrta.
(3) Nadležni organ, na teritoriju na kojem će biti sjedište obrta donosi rješenje kojim se
odobrava obavljanje obrta, ili rješenje kojim se zahtjev odbija, u skladu sa Zakonom o
upravnom postupku, u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva.
(4) Rješenje kojim se odobrava obavljanje posebnog obrta postaje pravno valjano
izdavanjem saglasnosti za obavljanje posebnog obrta.
(5) O izdavanju saglasnosti iz stava (2) ovog člana stranka je dužna obavijestiti nadležni
organ, koji to upisuje u Obrtni registar.
(6) Po konačnosti rješenja iz st. (3) i (4) ovog člana, kojima se odobrava obavljanje obrta,
odnosno posebnog obrta, nadležni organ vrši upis u O brtni registar i obrtniku izdaje
obrtnicu.
(7) Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu
obrta, na vidnom mjestu.
(8) Saglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti
obrta u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva.
(9) Sadržaj i oblik obrtnice, kao i sadržaj i oblik saglasnosti za obavljanje posebnog obrta
propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

(Obavljanje djelatnosti bez rješenja)
(1) Ako u roku iz člana 16 . stav (3) ovog zakona nadležni organ ne donese rješenje kojim
se odobrava obavljanje obrt a ili rješenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik može, ako je
podnio ovjerenu pisanu izjavu iz stava (3) člana 14. ovog zakona, započeti sa
obavljanjem obrta, o čemu je dužan prethodno pisanim putem izvjestiti nadležni organ.
(2) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana, dužan je donijeti rješenje iz člana 16. stav (3)
ovog zakona u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti iz stava (1) ovog člana.
(3) Ako nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da su navodi izjave iz stava (3) člana
14. ovog zakona neistiniti, a obrtnik je započeo sa radom na os novu stava (1) ovog
člana, smatrat će se da se obrt obavlja protivno odredbama ovog zakona.

(Obrtni registar i Registar saglasnosti)
(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar koji vodi nadležni organ.
(2) Poljoprivredne djelatnosti iz stava (3) člana 2. ovog zakona upisuju se u Obrtni registar
i u odgovarajuće registre propisane Zakonom o poljoprivredi.
(3) Registar sa
glasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi ministarstvo nadležno za
izdavanje saglasnosti za obavljanje posebnog obrta, ovisno o vrsti obrta.
(4) Oblik i način vođenja Obrtnog registra i R egistra saglasnosti za obavljanje posebnih
obrta, te mogućnosti njihova korištenja propisuje federalni ministar razvoja,
poduzetništva i obrta.

(Rok za početak rada)
(1) Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 (trideset)
dana od dana konačnosti rješenja o odobravanju obavljanja obrta.
(2) Od dana konačnosti rješenja iz stava (3) člana 16. ovog zakona obrtniku počinju teći
prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

(Dostavljanje rješenja)

Nadležni organ dužan je nakon upisa u O brtni registar sva rješenja u vezi s
obavljanjem obrta dostaviti: obrtniku, organu nadležnom za poreze, nadležnim
inspekcijama, obrtničkoj komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog i penzijskog
osiguranja, nadležnoj službi za zapošljavanje i Federalnom zavodu za statistiku.

(Firma obrta)
(1) Firma je ime pod kojim posluje obrt.
(2) Firma sadrži naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može
sadržavati i posebne oznake.
(3) Firma ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti sa važećim propisima
ili međunarodnim konvencijama.
(4) Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima, koje se odnose
na firmu, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(5) Promjenu naziva i oznake obrta, obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu koji o
tome donosi rješenje.
(6) Obrtnik, odnosno uposlenik ili privremeni uposlenik dužan je istaknuti firmu na ulazu u
sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt.

(Sjedište obrta)
(1) Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici.
(2) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste opštine ili na teritoriju druge opštine
u istom kantonu dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu na čij oj teritoriji će se
nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
(3) Ako o
brtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste opštine, po konačnosti rješenja o
promjeni sjedišta, nadležni organ dužan je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.
(4) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona dužan je podnijeti
prijavu nadležnom organu tog kantona, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
(5) Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je, po konačnosti
tog rješenja, izdati obrtniku novu obrtnicu sa novim brojem i novim sjedištem obrta i o
tome obavijestiti nadležne organe iz člana 20. ovog zakona, kao i nadležni organ koji
je prethodno izdao obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge opštine
ili drugog kantona.

3. Poslovanje obrta

(Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i saglasnošću)
(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju
posebnih obrta samo one za koje je dobio saglasnost za obavljanje posebnih obrta.
(2) Osim obrta iz stava (1) ovog člana obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe
obavljanju djelatnosti koje su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz
djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.
(3) Za obavljanje djelatnosti iz stava (2) o vog člana ne mora se ispunjavati uslov stručne
spreme.

(Prodaja proizvoda)

Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu registrovane djelatnosti i
u izdvojenom poslovnom postoru.

(Izdvojeni prostori)
(1) Obrt, kao osnovno ili dodatno zanimanje, se može obavljati u više izdvojenih prostora
koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati uslovima iz
člana 14. ovog zakona.
(2) Pod izdvojenim prostorom u smislu ovoga zakona podrazumijeva se jedan ili vi še
međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje
obrta, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.

(Uposlenik u izdvojenom prostoru)

Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte dužni su u svakom i zdvojenom
prostoru uposliti uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati
uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.

(Rješenje o izdvojenom prostoru)
(1) Nadležni organ izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja
obrta u izdvojenom prostoru koje će, po konačnosti, upisati u evidenciju izdvojenih
poslovnih prostora i izvijestiti nadležni organ u sjedištu obrta radi upisa u Obrtni
registar.
(2) Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, nadležni organ iz stava (1) ovog člana
primjerak rješenja dostavit će ministarstvu koje je izdalo saglasnost za obavljanje
posebnog obrta.

(Vođenje obrta putem uposlenika)
(1) Obrtnik može vezani obrt voditi sam ili putem uposlenika koji mora biti u radnom
odnosu kod obrtnika i ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.
(2) Obrtnik koji obavlja obrt u dodatnom zanimanju obrt vodi putem uposlenika koji mora
biti u radnom odnosu kod obrtnik a i ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1)
ovog zakona.
(3) Uposlenik vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
(4) Vođenje obrta putem uposlenika obrtnik je dužan prijaviti nadležnom organu na
teritoriju na kojem se nalazi sjedište obrta, koji rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem
uposlenika i upisuje to u Obrtni registar.
(5) Ako uposlenik postupi protivno odredbama ovog zakona, za štetu nastalu takvim
djelovanjem, odgovara u skladu odredbama o naknadi štete ugovora iz stava (5) člana
2. ovog zakona.

(Članovi zajedničkog domaćinstva)
(1) Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.
(2) Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovoga zakona smatraju se: bračni drug,
djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i lica koja je obrtnik dužan izdržavati.

(Odgovornost obrtnika)
(1) Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom
imovinom.
(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje
zapošljava.

(Prenos obrtnice)
(1) Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim zakonom nije drugačije
propisano.
(2) Posebni obrt se ne može prenijeti na drugo lice.

(Prenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)
(1) Nakon smrti obrtnika , obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u
slučaju iz člana 31. stav (2) ovog zakona.
(2) Lica iz stava (1) ovog člana mogu nastaviti voditi obrt putem uposlenika koji mora
ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana nasljednici preuzimaju sve obaveze i odgovornosti iz
člana 30. ovog zakona.

(Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prenosa obrtnice)
(1) Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do
prijenosa obrtnice u smislu člana 32. stav (1) ovog zakona, putem privremenog
uposlenika, koji mora ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.
(2) Zahtjev za odobrenje za nastavak vođenja obrta putem privremenog uposlenika
podnosi se nadležnom organu u roku od 30 (trideset) dana od dana smrti obrtnika.
(3) Privremeni uposlenik se upisuje u Obrtni registar.
(4) Privremeni uposlenik je dužan voditi obrt pažnjom dobrog privrednika za račun
nasljednika umrlog obrtnika.
(5) Ako privremeni uposlenik postupi protivno odredbama ovog zakona, za štetu nastalu
takvim djelovanjem, odgovara u skladu odredbama o naknadi štete ugovora iz stava
(5) člana 2. ovog zakona.

(Uslovi za prenos obrtnice nakon smrti obrtnika)
(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi
obrt putem uposlenika , dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 (trideset)
dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:
− izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika,
− pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju,
− ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uslov e iz člana 9. i člana 10.
stav (1) ovog zakona,
− i zjavu nasljednika o saglasnosti vođenja obrta putem uposlenika.
(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i
nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

(Prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)
(1) U slučaju djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se
može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu , osim u slučaju iz člana 31. stav (2)
ovog zakona.
(2) Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na
njegove roditelje, odnosno braću ili sestre.
(3) Lica iz st. (1) i (2) ovog člana mogu nastaviti vođenje obrta putem uposlenika koji mora
ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.

(Uslovi za prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)
(1) Lica iz člana 35 . st. (1) i (2) ovog zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon
djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt
putem uposlenika, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 (trideset) dana
od dana pravosnažnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti.
(2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:
− pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika,
− ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uslov e i z člana 9 . i člana 10.
stav (1) ovog zakona.
(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prenos obrtnice i
nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

(Prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)
(1) Obrtnica se može prenijeti na drugo lice u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz
člana 31. stav (2) ovog zakona.
(2) Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uslove iz čl ana 9. i
člana 10. stav (1) ovog zakona ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu
kod kupca obrta i ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.

(Uslovi za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)
(1) Kupac obrta iz člana 37. stav (2) ovog zakona dužan je podnijeti nadležnom organu
zahtjev za prenos obrtnice u roku od 30 (trideset ) dana od dana zaključivanja
kupoprodajnog ugovora.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana mora se priložiti:
− ovjeren kupoprodajni ugovor;

− dokazi o ispunjavanju uslova iz čl ana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona, odnosno
dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 9. stav (1), alineja druga do četvrte i člana 10.
stav (1) ovog zakona ako se radi o stranom državljaninu;
− ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uslove iz člana 9. i člana 10.
stav (1) ovog zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem uposlenika;
− od strane kupca ovjerenu potpisanu izjavu iz člana 14. stav (3) ovog zakona;
− ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obaveze nastale u toku obavljanja obrta do
trenutka kupovine istog.
(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prenos obrtnice i
nastavak vođenja obrta putem uposlenika u Obrtni registar.

(Rokovi za prenos obrtnice)

Ako lica iz člana 32. stav (1), člana 35. st. (1) i (2) i člana 37. stav (1) ovog zakona
propuste rok iz člana 33. stav (2), člana 34. stav (1), člana 36. stav (1) i člana 38. stav (1)
ovog zakona gube pravo na prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po
sili zakona.

(Raspored radnog vremena)
(1) Raspored minimalnog dnevnog i sedmičnog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno
radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradnih dana za pojedine obrte
utvrđuje se propisom općinskog, odnosno gradskog vijeća.
(2) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, za pojedine obrte, može propisati raspored
početka i završetka dnevnog i sedmičnog radnog vremena.

(Dužnosti obrtnika, uposlenika i privremenog uposlenika)

Obrtnik, uposlenik ili privremeni uposlenik dužan je da:
a) odobrenu djelatnost obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim
poslovnim običajima i poslovnim moralom,
b) na vidnom mjestu istakne cjenovnik svojih proizvoda odnosno usluga na način
dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridržava,
c) na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i da ga se pridržava,
d) kupcu odnosno korisniku uslug a izda račun o prodatoj robi, odnosno izvršenim
uslugama,
e) garantuje kvalitet proizvoda odnosno usluga i otkloni nedostatke ili nadoknadi
pričinjenu štetu kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga u skladu sa važećim
propisima i standardima,
f) vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa posebnim zakonom i
drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo finansija,
g) provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine koje s e odnose na
obavljanje registrovane djelatnosti.

4. Zajedničko obavljanje obrta

(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)
(1) Dvoje ili više fizičkih lica mogu zajednički obavljati obrt.
(2) Međusobni odnosi i odgovornosti lica iz stava (1) ovog člana uređuju se pisanim
ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom organu prilikom upisa u O brtni
registar.
(3) Na ugovor iz stava (2) ovog člana primjenjuju se propisi koji su utvrđeni Zakonom o
obligacionim odnosima.
(4) Obrt iz stava (1) ovog člana posluje pod zajedničkom firmom.

(Uslovi za zajedničko obavljanje obrta)
(1) Fizička lica mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju uslove iz člana 9. ovog
zakona, te da najmanje jedno lice ispunjava i uslov iz člana 10. stav (1) ovog zakona.
(2) Strani državljanin može obavljati zajedničk i obrt ukoliko ispunjava uslove iz člana 13.
ovog zakona.
(3) Odredbe ovoga zakona, kada obrt obavlja fizičko lice, odgovarajuće se primjenjuju i na
obrt koji zajednički obavlja više fizičkih lica.
(4) Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača sv ede na jednog i u tom
slučaju može se izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.

5.Prestanak obavljanja obrta

(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)
(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godin e, o
čemu pisanim putem izvještava nadležni organ u roku od 7 (sedam) dana od dana
obustave.
(2) Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta duže od jedne godine, a najduže do
tri godine, u slučaju bolesti ili nastupa više sile.
(3) Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine
kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine djetetova života.
(4) Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ.
(5) Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati
obrt i dužan je predati obrtnicu, veliku i malu, organu iz člana 16. stav (3) ovog zakona,
uz pisanu obavijest iz stava (1) ovog člana.
(6) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisanim putem izvijest iti
nadležni organ najkasnije u roku od 7 (sedam) dana po isteku vremena privremene
obustave obrta.
(7) Nadležni organ o privremenoj obustavi odnosno o ponovnom početku obavljanja obrta
izvještava nadležne organe iz člana 20. ovog zakona.

(Prestanak obavljanja obrta odjavom)
(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.
(2) Obrtnik je dužan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadležnom organu prije
prestanka rada.
(3) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni organ i po konačnosti rješenja briše obrt
iz Obrtnog registra.
(4) Prestanak obavljanja obrta odjavom utvrđuje se sa danom navedenim u odjavi, s tim
da se obrt ne može odjaviti unatrag.
(5) Ako u odjavi nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje
danom podnošenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.

(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona:
a) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku djelatnost u skladu sa članom 11 . ovog
zakona,
b) ako obrtnik ne obavlja obrt kao dodatnu djelatnost u skladu sa čla nom 12. ovog
zakona,
c) smrću odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje
obrta od nasljednika, u skladu sa ovim zakonom,
d) kupoprodajom obrta, ako se ne nastavi vođenje obrta od strane kupca u skladu sa
ovim zakonom,
e) ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 30 (trideset) dana od dana upisa u
Obrtni registar,
f) ako je pravomoćnim aktom obrtniku izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja
obrta za vrijeme dok ta mjera traje,
g) ako o brtnik protivno odredbi člana 44 . stav (1) ovog zakona obustavi obavljanje
obrta duže od 7 (sedam) dana,
h) ako obrtnik ne započne sa obavljanjem obrta u roku od 30 (trideset) dana nakon
isteka roka privremene obustave obavljanja obrta,
i) danom stupanja na izdržavanje kazne ako bude osuđen pravomoćnom pres udom
na kaznu zatvora dužu od 6 (šest) mjeseci, ukoliko nije uposlio uposlenika u skladu
sa članom 10. stav (2) i članom 28. ovog zakona,
j) ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uslov e, iz čl. 6 ., 9., 10., 11., 12. i 13. ovog
zakona,
k) ako obrtnik izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane važiti
radna dozvola,
l) ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz člana 116. stav (1) ovog zakona,
m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava,
n) promjenom prebivališta u slučaju da je kao sjedište obrta utvrđeno prebivalište
obrtnika.

POGLAVLJE III. – OBAVLJANJE SRODNIH DJELATNOSTI

1. Uslovi za obavljanje srodnih djelatnosti

(Opšti i posebni uslovi za obavljanje srodnih djelatnosti)
(1) Na uslove za obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 9.,
11., 12., 13. i 14. ovog zakona.
(2) Fizičko lice može obavljati srodne djelatnosti ako uz opšt e uslove iz člana 9. ovog
zakona ispunjava i uslov stručne spreme u skladu sa st. (1) i (3) člana 7. ovog zakona.
(3) Fizičko lice može obavljati srodne djelatnosti iz stava (3) člana 2. ovog zakona ako
ispunjava opšte uslove iz člana 9. ovog zakona.
(4) Srodne djelatnosti se mogu obavljati u stambenim prostorijama pod uslovima i za
djelatnosti koje će propisati federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta u okviru
propisa iz stava (4) člana 6. ovog zakona.
(5) Vrste srodnih djelatnosti, koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija,
te uslove za njihovo obavljanje propisat će federalni ministar razvoja, poduzetništva i
obrta u okviru propisa iz stava (5) člana 6. ovog zakona.

2. Otvaranje srodnih djelatnosti

(Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti)
(1) Na otvaranje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl . 15., 16., 17.,
18., 19., 20., 21. i 22. ovog zakona.
(2) Za obavljanje srodnih djelatnosti lice koje obavlja srodnu djelatnost mora imati
odobrenje.
(3) Odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti fizičko lice koje obavlja tu djelatnost dužno
je izložiti u sjedištu srodne djelatnosti, na vidnom mjestu.
(4) Sadržaj i oblik odobrenja utvrđuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta u
okviru propisa iz člana 16. stav (9) ovog zakona.

(Sjedište srodne djelatnosti)

Ako za obavljanje srodne djelatnosti nije potreban poslovni ili stambeni prostor,
sjedište srodne djelatnosti je mjesto u kojem lice koje obavlja srodnu djelatnost ima
prebivalište.

3. Poslovanje srodnih djelatnosti

(Primjena odgovarajućih odredbi)
(1) Na poslovanje srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 23., 24., 25.,
27., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35. 36., 37., 38., 39., 40. i 41. ovog zakona.
(2) Na poslovanje srodne djelatnosti iz stava (3) član 2. o vog zakona odgovarajuće se
primjenjuju odredbe čl. 23 ., 25., 29 ., 30., 31, 32., 33., 34., 35. 36., 37. , 38., 39. i 41.
ovog zakona.

(Obavljanje srodne djelatnosti u izdvojenom prostoru)

Lice koje obavlja srodnu djelatnost dužno je u svakom izdvojenom prostoru
imenovati uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i
ispunjavati uslove iz čl. 7. i 9. ovog zakona.

(Obavljanje srodne djelatnosti putem uposlenika)
(1) Lice koje obavlja srodnu djelatnost može tu djelatnost voditi samo ili putem uposlenika,
koje mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i ispunjavati uslov e iz
čl. 7. i 9. ovog zakona.
(2) Lice koje obavlja srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju tu djelatnost vodi isk ljučivo
putem uposlenika , koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika srodne djelatnosti i
ispunjavati uslove iz čl. 7. i 9. ovog zakona.
(3) Uposlenik vodi srodnu djelatnost u ime i za račun vlasnika srodne djelatnosti.
(4) Ako u poslenik postupi protivno odredbama ovog zakona, za štetu nastalu takvim
djelovanjem, odgovara u skladu sa odredbama o naknadi štete ugovora iz stava 5 .
člana 2. ovog zakona.

4. Zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na zajedničko obavljanje srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe
čl. 42. i 43. ovog zakona.

5. Prestanak obavljanja srodnih djelatnosti

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na prestanak obavljanja srodnih djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl.
44., 45. i 46. ovog zakona.

POGLAVLJE IV. – OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA

OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH DJELATNOSTI

(Škole za obrazovanje)

Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se traži odgovarajuća
školska sprema vrši se u osnovnim i odgovarajućim srednjim školama i visokoškolskim
ustanovama.

(Majstorski ispit)
(1) Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje je majstorski ispit predviđen kao
daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu kojeg donosi kantonalni ministar
nadležan za obrazovanje na prijedlog srednje str učne škole i Obrtničke komore
Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U izradi prijedloga programa Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine
sudeluje samo u formulisanju praktičnog dijela majstorskog ispita.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti lica, koja su završila odgovarajuću srednju stručnu
školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati
majstorski ispit, kao i lica sa neodgovarajućom srednjom školom i najmanje pet godina
radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit.

(Komisija za polaganje majstorskog ispita)
(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom koju osniva srednja stručna škola koja je
verificirana za te poslove u skladu sa važećim propisima iz oblasti odgoja i
obrazovanja, u saradnji s a obrtničkom komorom kantona. Komisija se sastoji od
najmanje pet članova, a moraju biti zastupljena najmanje dva majstora obrta za koji se
polaže majstorski ispit.
(2) Majstore u komisijama za polaganje majstorskog ispita imenuje obrtnička komora
kantona.
(3) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o
majstorskom zvanju.
(4) Srednja stručna škola koja je osnovala komisiju za polaganje majstorskog ispita vodi
evidenciju o položenim majstorskim ispitima i dužna je dostaviti o brtničkoj komor i
kantona izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima, u roku od 15 dana od
dana polaganja majstorskog ispita.
(5) Sadržaj i oblik diplome iz stava (3) ovog člana propisuje federalni ministar razvoja,
poduzetništva i obrta.

(Troškovi ispita i nadzor provođenja ispita)
(1) Troškove majstorskog ispita snosi polaznik.
(2) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, na prijedlog Obrtni čke komore
Federacije Bosne i Hercegovine, rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskih
ispita.
(3) Nadzor nad zakonitošću organizovanja i provođenja majstorskih ispita provodit će
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i kantonalno ministarstvo
nadležno za obrazovanje.

(Pravilnik o polaganju majstorskog ispita)

Pravilnik o polaganju majstorskog ispita donosi federalni ministar razvoja,
poduzetništva i obrta.

POGLAVLJE V. – ORGANIZOVANJE OBRTNIKA I LICA KOJA

OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI

(Sadržaj poglavlja)

Ovim poglavljem zakona uređuju se uslovi i način formiranja, cilj evi i poslovanje,
registracija i nadzor svih oblika udruživanja obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti.

(Oblici udruživanja)

Oblici udruživanja obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti jesu: udruženje
obrtnika, udruženje lica koja obavljaju srodne djelatnosti, opšte udruženje, obrtnička
komora kantona i Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine.

(Članstvo)
(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u O brtni registar postaju
članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi njihovo sjedište.
(2) Fizička lica iz stava (1) ovog člana obavezna su plaćati članarinu. Kontrolu naplate
članarine vršit će nadležni poreski ured po ugovoru koji sklopi sa obrtničkom komorom
kantona, uz ugovorenu proviziju.
(3) Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta po prethodno pribavljenom mišljenju
Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine u spornim slučajevima određuje
koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim zakonom.

(Pravilnik o visini i raspodjeli članarine)

Pravilnik o visini članarine, njenoj raspodjeli između udruženja obrtnika i udruženja
lica koja obavljaju srodne djelatnosti, obrtničkih komora kantona i Obrtničke komore
Federacije Bosne i Hercegovine i načinu uplate, donosi federalni ministar razvoja,
poduzetništva i obrta na prijedlog Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

1. U druženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djalatnosti

(Udruženje obrtnika)
(1) Obrtnici koji obavljaju iste vezane obrte ili iste posebne obrte, propisane stavom (4)
člana 6. ovog zakona, zbog unaprijeđivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih
interesa, na određenom području osnivaju udruženje obrtnika.
(2) Za svaki obrt na određenom području može biti osnovano samo jedno udruženje
obrtnika i ono je ovlašteno da nosi oznaku u vezi sa obrtom za koji je osnovano.
(3) Područje koje obuhvata udruženje obrtnika pokriva područje jedne općine ili grada.
(4) Ukoliko na području jedne općine ili grada nema dovoljan broj obrtnika iz stava (1) ovog
člana za formiranje udruženja, takvi obrtnici su članovi obrtničke komore kantona na
čijem teritoriju se na lazi sjedište njihovog obrta i njihova članarina se uplaćuje toj
komori.
(5) Udruženje obrtnika je pravno lice. Ono postaje pravno nadležno usvajanjem Statut a
udruženja i r egistracijom u nadležnom kantonalnom organu, u skladu sa Zakonom o
udruženjima i fondacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02).

(Ciljevi udruženja obrtnika)
(1) Cilj udruženja obrtnika je da unapređuje, usklađuje i ostvaruje zajedničke stručne
interese svojih članova. Posebno treba da:
1. njeguje duh zajednice i poslovnu čast;
2. uspostavi dobar odnos među majstorima i učenicima srednje stručne škole;
3. podupire razvoj stručnih znanja majstora i za ovu svrhu može podržavati
posebne stručne škole i održavati seminare;
4. sarađuje, u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima, sa upr avom srednje
stručne škole;
5. unapređuje udruživanje u obrtništvu;
6. daje mišljenja i obavještenja o okolnostima koje vladaju u obrtima koje
predstavljaju;
7. podržava obrtničke organizacije i ustanove u ispunjavnju njihovih zadataka;
8. provodi propise i upute u okviru ovlasti prenesenih od obrtničke komore kantona;
(2) Udruženje obrtnika treba da:

1. daje upute svojim članovima za poboljšavanje načina rada i vođenja obrtničke
radnje u cilju povećavanja rentabilnosti i poboljšanja uslova rada u obrtničkoj
radnji;
2. podržava obrtničku štampu.
(3) Udruženje obrtnika može:
1. osnovati fond uzajamne pomoći za svoje članove i pripadnike njihovih porodica u
slučajevima bolesti, smrti, nesposobnosti za rad ili drugih potreba,
2. provoditi i druge mjere za unapređivanje zajedničkih interesa članova udruženja.

(Statut uduženja obrtnika)
(1) Ciljevi udruženja obrtnika, njegovo zastupanje i pravni odnosi njegovih članova
regulisani su Statutom udruženja.
(2) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu i sjedištu udruženja obrtnika, te području koj e obuhvata, kao i obrte za
koje je udruženje osnovano;
2. zadacima udruženja obrtnika;
3. prijemu, otpustu i isključivanju članova;
4. pravima i obavezama članova;
5. sazivanju Skupštine udruženja, pravu glasa i načinu odlučivanja;
6. formiranju upravnih tijela;
7. potvrđivanju rješenjem zaključaka Skupštine udruženja i upravnih tijela;
8. donošenju plana budžeta, kao i izradi i podnošenju završnog godišnjeg računa;
9. načinu izmjene Statuta i raspuštanja udruženja obrtnika, kao i načinu donošenja
izmjena i ostalih akata;
10. raspodjeli preostale imovine pri raspuštanju udruženja obrtnika;
11. drugim odnosima i institutima neophodnim za rad udruženja.

(Saglasnost na Statut udruženja obrtnika)
(1) Na Statut udruženja obrtnika saglasnost daje obrtnička komora kantona, na čijem
području udruženje obrtnika ima sjedište.
(2) Odobrenje se može uskratiti kada:
1. Statut ne odgovara zakonskim propisima;
2. u Statutu predviđene granice područja udruženja obrtnik a nisu u skladu sa
odredbama člana 64. st. (2) i (3) ovog zakona.

(Fond uzajamne pomoći)
(1) Ako udruženje obrtnika formira fond predviđen članom 65. stav (3) tačka 1. ovog
zakona, rad tog fonda definiše se posebnim opšt im aktom. Saglasnost na t aj opšti akt
daje obrtnička komora kantona, na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.
(2) Prihodi i rashodi ovog fonda moraju se voditi na odvojenom računu i koristiti se u
propisane svrhe, odvojeno od ostalih sredstava udruženja obrtnika. Sredstva odvojena
u ovu svrhu ne smiju se upotrijebiti u druge svrhe.

(Članstvo udruženja obrtnika)
(1) Članom udruženja obrtnika može postati i pravno lice sa područja udruženja, koje
obavlja djelatnost, stručno i privredno blisku obrtu za koji je udruženje obrtnika
osnovano.
(2) Ako samostalni obrtnik obavlja više obrta, on se može učlaniti u sva udruženja obrt nika,
osnovana za te obrte.
(3) Obrtniku ne može biti uskraćeno pravo učlanjenja u udruženje obrtnika, ako ispunjava
uslove propisane ovim zakonom i Statutom.
(4) Udruženje obrtnika može primati gostujuće članove koji su obrtu, za koji je udruženje
obrtnika osnovano, poslovno ili privredno bliski. Njihova prava i obaveze propisuju se
Statutom.

(Organi upravljanja udruženja obrtnika)

Organi upravljanja u udruženju obrtnika su:
1. Skupština udruženja obrtnika;
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljem tekstu: upravna tijela)

(Skupština udruženja obrtnika)
(1) Skupština udruženja obrtnika odlučuje o svim poslovima udruženja obrtnika ukoliko te
poslove ne obavljaju upravna tijela ili komisije. Skupština udruženja obrtnika se sastoji
od članova udruženja obrtnika. Statutom se može propisati da Skupštinu udruženja
obrtnika sačinajavaju predstavnici, izabrani od članova udruženja obrtnika iz njihove
sredine, ako udruženje ima veliki broj članova.
(2) Posebne obaveze Skupštine su:
1. donošenje Statuta;
2. utvrđivanje budžeta i odobravanje izdataka koji nisu predviđeni budžetom;
3. utvrđivanje taksi koje se mogu naplatiti i od nečlanova udruženja obrtnika koji
potražuju poslove ili usluge od udruženja obrtnika;
4. provjeravanje i prihvatanje završnog godišnjeg računa;
5. izbor predsjednika i pojedinih članova komisija, u broju koji se bira od članova
udruženja;
6. osnivanje posebnih komisija za pripremu pojedinačnih zadataka;
7. donošenje rješenja o:
− sti canju, otuđivanju ili stvarnom zaduživanju osnovne imovine;
− otuđivanju predmeta koji imaju istorijsku, naučnu ili umjetničku vrijednost;

− odobravanju podizanja kredita;
− zaključivanju ugovora, kojima se obavljaju predviđene obaveze udruženja
obrtnika, osim tekućih administrativnih poslova;
− investiranju imovine udruženja obrtnika.
8. donošenje odluke o izmjenama Statuta;
9. donošenje odluke o gašenju udruženja obrtnika;
(3) Odluke navedene u stav u (2) tač. 7. i 8 . zahtijevaju saglasnost obrtničke komore
kantona.

(Pravilnik o izbornoj proceduri u udruženju)
(1) Pravilnik o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika donosi Obrtnička komora
Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Poslovnik o radu Skupštine udruženja donosi Skupština.
(3) Skupština udruženja obrtnika saziva se prema odredbama Statut a, ako to zahtijevaju
interesi udruženja obrtnika. Skupština se nadalje saziva i ako sazivanje pismeno
zatraži najmanje desetina članova uz navođenje razloga i svrhe sazivanja.
(4) Ako se ne udovolji zahtjevu ili interesi udruženja obrtnika to zahtjevaju, obrtnička
komora kantona može sazvati i voditi Skupštinu udruženja obrtnika.

(Pravo glasa)
(1) Pravo glasa u S kupštini udruženja obrtnika imaju članovi udruženja obrtnika u smislu
člana 10. stav (1) ovog zakona. Pravnom licu može biti dat samo jedan glas i kada je
prisutno više njegovih ovlaštenih predstavnika.
(2) Član udruženja obrtnika nema pravo glasa, ako je prije donošenja odluka pokrenut ili
se vodi pravni spor između njega i udruženja obrtnika.

(Prenos prava glasa)
(1) U skladu sa članom 73., član sa pravom glasa, koji je, u smislu člana 2. ovog zakona,
vlasnik obrtničke radnje, može prenijeti svoje pravo glasa na uposlenika obrtničke
radnje, ukoliko on tu obavezu preuzme, kada je davalac punomoći u nadležnosti
udruženja obrtnika.
(2) Statutom se može propisati mogućnost pr enošenja prava iz stava (1) i u drugim
izuzetnim slučajevima pod propisanim uslovima.
(3) Prenošenje i preuzimanje prava zahtijeva pismenu izjavu vlasnika obrta.

(Upravna tijela udruženja, Upravni i nadzorni odbor)
(1) Upravni odbor udruženja:

1. provodi odluke i zaključke Skupštine,
2. utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština,
3. predlaže odluke i stavove, te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja
Skupština,
4. odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.
(2) Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta i drugih općih akata udruženja,
materijalno – financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i druge
poslove predviđene Statutom.
(3) Upravna tijela udruženja obrtnika, na period propisan Statut om, tajnim glasanjem
bira Skupština udruženja obrtnika putem glasačkih listića. Izbor aklamacijom
dopušten je ako niko nije uložio prigovor na takav način izbora. O postupku glasanja
se vodi zapisnik. Rezultati izbora za upravna tijela udruženja obrtnika moraju se
objaviti u toku trajanja Skupštine.
(4) Statutom se može propisati da se imenovanje upravnih tijela u svakom trenutku
može opozvati. Statut , također, može propisati da je opoziv dopušten samo ako
postoji važan razlog. Takav razlog je naročito gruba povreda preuzetih obaveza ili
nesposobnost.
(5) Upravna tijela zastupaju udruženje obrtnika sudski i vansudski. Statut om zastupanje
može biti preneseno na jednog ili više članova upravnih tijela ili na sekretara. Kao
dokaz, kod svih pravnih poslova, dovoljna je pot vrda obrtničke komore kanton a na
kojoj je naznačeno da je to lice član upravnih tijela udruženja obrtnika.
(6) Članovi upravnih tijela obavljaju službu besplatno, kao počasno zvanje. Statutom se
može detaljnije propisati nadoknada nastalih troškova i obeštećenje za izgubljeno
vrijeme.

(Komisije)

Udruženje obrtnika može formirati komisije za rješavanje pojedinačnih poslova.

(Obeštećenje trećih lica)

Udruženje obrtnika je odgovorno, propisanim postupkom, obeštetiti treća lic a, za
štetu koju počine upravna tijela, članovi upravnih tijela ili neki drugi, u skladu sa Statut om,
imenovani zastupnici, u obavljanju povjerenih im funkcija.

(Koordinacija rada udruženja)

Koordinaciju rada udruženja obrtnika vrši obrtnička komora kantona n a čijem
području udruženja obrtnika imaju sjedište. Koordinacija se odnosi na ispunjavnje odredbi
zakona i Statuta, a naročito na potpuno obavljanje povjerenih im zadataka.

(Gašenje udruženja)

Obrtnička komora kantona kod nadležnog kantonal nog organa pokreće postupak
gašenja udruženje obrtnika:
1. ako je ugrožen zajednički interes zbog nezakonitih odluka članova ili nezakonitog
ponašanja upravnih tijela;
2. ako teži ciljevima koji su u suprotnosti sa zakonom ili Statutom;
3. ako je ugroženo ispunjavanje zakonom i Statut om propisanih zadataka zbog velikog
smanjenja broja članova.

(Imovina udruženja)
(1) U skladu sa zakonom, gašenje udruženja obrtnika inicira pokretanje stečajnog
postupka nad imovinom udruženja obrtnika.
(2) Upravna tijela, u slučaju nesolventnosti ili prezaduženosti, pokreću zahtjev za otvaranje
stečajnog postupka ili postupka sudskog poravnanja. Ako se kasni sa zahtjevom,
članovi upravnih tijela, na čiji teret dug pada, odgovorni su povjeriocu za nastalu štetu i
oni se vode kao ukupni dužnici.
(3) Ako se, odlukom Skupštine ili obrtničke komore kantona, udruženje obrtnika gasi,
imovina udruženja obrtnika likvidira se uz odgovarajuću primjenu važećih zakonskih
propisa.

(Ravnopravnost spolova)

Prilikom formiranja Skupštine udruženja obrtnika, Upravnog i Nadzorog odbora i
drugih organa i tijela odlučivanja i komisija, članstvo u organima, tijelima i komisijama
odražavaće ravnopravnu zastupljenost spolova.

(Udruženje lica koja obavljaju srodne djelatnosti)

Na udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju
odredbe čl. 64. do 81. ovog zakona.

2. Opšta udruženja

(Opšte udruženje)
(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti sa područja jedne op štine ili grada, zbog
unaprijeđivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa, mogu osnovati opšte
udruženje.
(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti sa područja jedne opštine ili grada mogu
osnovati opšte udruženje i u slučaju kada na području jedne opštine ili gr ada nema
dovoljan broj obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti za formiranje pojedinačnih
udruženja.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana svi obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti su
članovi opšteg udruženja na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta ili srodne
djelatnosti.
(4) Ako opšte udruženje formiraju udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne
djelatnosti, ono se finansira sredstvima udruženja koja ga formiraju, u omjeru koji usvoji
Skupština opšteg udruženja.
(5) Na opšte udruženje odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 64. do 81. ovog zakona.

3. Obrtničke komore kantona

(Obrtnička komora kantona)
(1) Obrtničke komore kantona osnivaju se u cilju zastupanja interesa svih obrtnika i lica
koja obavljaju srodne djelatnosti na području jednog kantona.
(2) Obrtnička komora kantona je pravno lice. Ona post aje pravno nadležna usvajanjem
Statuta obrtničke komore kantona i registracijom kod nadležnog suda.
(3) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti na područ ju kantona danom upisa u
Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore kantona.
(4) Članom obrtničke komore kantona mogu postati trgovačka i privredna društva i druga
pravna lica, osnovana po drugim zakonima.

(Ciljevi obrtničke komore kantona)

Cilj obrtničke komore kantona je da:
1. unapređuje obrt i srodne djelatnosti;
2. podupire interese članova obrtničke komore kantona i brine se o pravednom
izjednačavanju njihovih interesa i interesa njihovih udruženja;
3. zastupa interese svojih članova pred tijelim a kantonalne vlasti i tijelima
kantonalne državne uprave;
4. daje primjedbe i prijedloge tijelima kantonalne vlasti i tijelima kantonalne
državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;
5. obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe
obrtništva propisane ovim zakonom;
6. osniva Sud časti;
7. osniva Arbiražno vijeće;
8. vodi evidenciju članstva obrtničke komore kantona;
9. vodi evidenciju udruženja na svom području;
10. podstiče udruživanje u smislu čl. 64., 82. i 83. ovog zakona i koordinira,
pomaže i prati provođenje osnovnih programskih zadataka u udruženjima;

11. podstiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu
potrošača;
12. pruža pomoć svojim članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti;
13. izdaje potvrde o p orijeklu proizvoda izrađenih u pogonima svojih članova i
druge potvrde koje služe privrednom prometu, ako za te poslova nisu
zadužene neke druge, zakonom propisane, ustanove.
14. obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom.

(Statut obrtničke komore kantona)
(1) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu, sjedištu i području obrtničke komore kantona;
2. pečatu i žigu obrtničke komore kantona;
3. broju članova obrtničke komore kantona i broju predstavnika;
4. raspodjeli broja članova i predstavnika na zastupljene djelatnosti na području
obrtničke komore kantona;
5. izboru upravnih tijela i njihovim ovlaštenjima;
6. sazivanju Skupštine obrtničke komore kantona i njenih tijela;
7. formi rješenja i dokumentovanja odluka obrtničke komore kantona i upravnih tijela;
8. izradi srednjoročnog finansijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini;
9. predlaganju i odobravanju budžeta;
10. izradi, kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa, i prenošenju ovlasti za
kontrolu tog računa na nezavisnu instituciju, izvan obrtničke komore kantona;
11. pretpostavkama i formi izmjene Statuta;
12. službenim novinama u kojima se objavljuju saopštenja obrtničke komore kantona.
(2) Statut ne smije sadržavati odredbe, koje nisu u skladu sa zadacima obrtničke komore
kantona propisanim ovim zakonom ili su u protivriječnosti sa zakonskim propisima.
(3) Statut urađen u skladu sa stavom 1. objavljuje se u službenim novinama nadležnim za
sjedište obrtničke komore kantona.

(Saglasnost na Statut obrtničke komore kantona)

Saglasnost na Statut obrtničke komor e kantona daje Vlada kantona. O izmjenama
Statuta odlučuje Skupština obrtničke komore. Odluka o izmjenama Statuta zahtijeva
saglasnost Vlade kantona.

(Organi upravljanja obrtničke komore kantona)

Organi upravljanja u obrtničkoj komori kantona su:
1. Skupština,
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljem tekstu: upravna tijela)

(Skupština obrtničke komore kantona)
(1) Skupština zadržava za sebe pravo donošenja odluka o:
1. donošenju Statuta;
2. izboru upravnih tijela i komisija
3. utvrđivanju budžeta uključujući plan raspodjele, odobravanju izdataka koji nisu
predviđeni budžetom, ovlaštenjima za podizanje kredita i stvarnim opterećenjima
nepokretne imovine;
4. prijedlogu iznosa članarine čiju visinu utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH;
5. donošenju propisa o raspolaganju budžetom, kasom i računom;
6. kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa i odluci o tome koja nezavisna
institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa;
7. sticanju i prodaji nepokretne imovine;
8. donošenju propisa o stručnom obrazovanju, stručnom usavršavanju u obrazovanju i
prekvalifikaciji ( član 85. stav (1) tačka 5. );
9. izmjenama Statuta.
(2) Odluke donesene u skladu sa stavom (1) tač. 3., 5., 6., 7. i 9., objavljuju se u službenim
novinama nadležnim za obrtničku komoru kantona ( član 86. stav (1) tačka 12.).

(Sastav Skupštine obrtničke komore kantona)
(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje broj članova Skupštine i njihova raspodjela na udruženja koja se
nalaze na teritoriji obrtničke komore kant ona. Pri raspodjeli se mora voditi računa o
privrednim specifičnostima i privrednom značaju pojedinih djelatnosti.

(Izborni postupak u Skupštini obrtničke komore kantona)
(1) Članovi Skupštine i njihovi zamjenici biraju se tajnim glasanjem, putem gl asačkih
listića, na zajedničkim, neposrednim i istim izborima.
(2) Pravo izbora za člana Skupštine imaju fizička lica koja su upisana u Obrtni registar .
Pravna lica, u smislu člana 84. stav (4), imaju pravo na samo jedan glas.
(3) Izborni postupak provodi se prem a Pravilniku o izbornoj proceduri u obrtničkim
komorama kantona i Obrtničkoj komori Federacjie BiH koji će donijeti federalni ministar
razvoja, poduzetništva i obrta.

(Predsjednik i potpredsjednici)
(1) Obrtnička komora kantona ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i
predsjednika i dva potpredsjednika obrtničke komore kantona.
(2) Predsjednici i potpredsjednici iz stava (1) ovog člana biraju se po mogućnosti iz reda
različitih konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše 2 (dva) mandata.
(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji.
(4) Predsjednik obrtničke komore kantona predstavlja i zastupa obrtničku komoru kantona.

(Sud časti)
(1) U okviru obrtničke komore kantona djeluje Sud časti.
(2) Sud časti vodi postupke i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih
pravila i drugih propisa.
(3) O žalbama protiv odluka Suda časti obrtničke komore kantona rješava Sud časti
Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Statutom i drugim opštim aktima obrtničkih komora kantona utvrđuje se organizacija,
sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja rada Sudova
časti.

(Koordiniranje rada obrtničkih komora kantona)

Obrtnička komora Federacije Bosne i Herce govine koordinira rad obrtničkih komora
kantona. Koordinacija se odnosi na zakonitost rada, donošenje akata i njihovu primjenu.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na obrtničke komore kantona odredbe čl. 68., 69., 73., 74., 75., 76., 77. i 81. ovog
zakona odgovarajuće se primjenjuju.

4. Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine

(Obrtnička komora Federacije BiH)
(1) Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora) je
samostalna, stručno – poslovna organizacija obrtnika i lica koja obavljaju srodne
djelatnosti koja se osniva radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa članova
Komore.
(2) Komora predstavlja i zastupa obrtnike i lica koja obavljaju srodne djelatnosti pred
federalnim i drugim tijelima u zemlji i inostranstvu.
(3) Komora je pravno lice. Ona postaje pravno nadležna usvajanjem Statut a Komore i
registracijom kod nadležnog suda .

(Članstvo Komore)
(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine, u skladu sa ovim zakonom, su članovi Komore putem obrtničkih komora
kantona.
(2) Članom Komore mogu postati trgovačka i privredna društva i druga pravna lica,
osnovana po drugim zakonima.
(3) Članstvo u Komori prestaje za članove iz stava (1) ovog člana danom brisanja iz
Obrtnog regis tra, a za članove iz stava (2) ovog člana na osnovu odluke nadležnog
tijela Komore.
(4) Evidencija članova Komore je javna knjiga, na osnovu koje se izdaju odgovarajuća
uvjerenja kao javne isprave.

(Ciljevi Komore)

Komora u skladu sa ovim zakonom:
1. unapređuje obrt i srodne djelatnosti;
2. razvija obrtničke komore kantona u okviru poslova i zadatak a utv rđenih ovim
zakonom i Statutom Komore;
3. zastupa interese svojih članova pred tijelima federalne vlasti i tijelima federal ne
državne uprave;
4. daje primjedbe i prijedloge tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne
uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove;
5. obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva
propisane ovim zakonom;
6. podstiče i sudjeluje u izdavačkoj djelatnosti za potrebe svojih članova;
7. osniva Sud časti;
8. osniva Arbitražno vijeće;
9. vodi evidenciju članstva Komore;
10. vodi evidenciju obrtničkih komora kantona;
11. podstiče, koordinira, pomaže i prati provođenje osnovnih programskih zadataka u
udruženjima i obrtničkim komorama kantona;
12. donosi propis o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika i udruženjima lica koja
obavljaju srodne djelatnosti;
13. procjenjuje mogućnosti i uslove privrednog razvoja, te podstiče istraži vanja u
privredi od interesa za svoje članove;
14. uspostavlja i razvija sve vrste poslovnih odnosa na domaćem i inostranom tržištu;
15. podstiče inovacije postupaka, proizvoda i usluga, kao i razvoj tehnološke
infrastrukture;
16. podstiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;
17. pruža pomoć svojim članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti;
18. razvija informaconi sistem i poslovno informisanje, te informiše članstvo o stručnim,
poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore putem
komorskog časopisa i drugih sredstava javnog informisanja;

19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom.

(Statut Komore)
(1) Statut mora sadržavati odredbe o:
1. imenu i sjedištu Komore;
2. pečatu i žigu Komore;
3. javnim ovlastima Komore;
4. broju predstavnika obrtničkih komora kantona u skupštini Komore;
5. zadacima i poslovima Komore;
6. pravima, obavezama i odgovornostima članova Komore;
7. saradnji sa tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave;
8. saradnji sa komorama u zemlji i inostranstvu i sa međunarodnim organizacijama;
9. izboru upravnih tijela Komore i njihovim ovlaštenjima;
10. strukovnim savjetima Komore;
11. sazivanju Skupštine Komore i njenih tijela;
12. formi rješenja i dokumentovanja odluka Komore i upravnih tijela;
13. izradi srednjoročnog finansijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini;
14. predlaganju i odobravanju budžeta;
15. izradi, kontroli i prihvatanju završnog godišnjeg računa, i prenošenju ovlasti za
kontrolu tog računa na nezavisnu instituciju, izvan Komore;
16. pretpostavkama i formi izmjene Statuta;
17. službenim novinama u kojima se objavljuju saopštenja Komore.
(2) Statut ne smije sadržavati odredbe, koje nisu u skladu sa zadacima Komore
propisanim ovim zakonom ili su u protivriječnosti sa zakonskim propisima.
(3) Statut urađen u skladu sa stavom (1) objavljuje se u Službenim novinama Federacije
BiH.

(Saglasnost na Statut Komore)

Saglasnost na Statut Komore daje Vlada Federacije BiH. Odluka o izmjenama i
dopunama Statuta zahtijeva saglasnost Vlade Federacije BiH.

(Organi upravljanja Komore)

Organi upravljanja u Komori su:
1. Skupština,
2. Upravni i Nadzorni odbor (u daljem tekstu: upravna tijela)

(Skupština Komore)
(1) Skupština Komore:

1. donosi:
− Statut i izmjene i dopune Statuta,
− Poslovnik o radu Skupštine,
− program rada i finansijski budžet , uključujući plan raspodjele, odobravanje
izdataka koji nisu predviđeni budžetom, ovlaštenja za podizanje kredita i
stvarna opterećenja nepokretne imovine,
− odluku o visini i raspodjeli članarine,
− propise o raspolaganju budžetom, kasom i računom,
− propis o sticanju i prodaji nepokretne imovine,
− odluku o raspisivanju i provođenju izbora predstavnika Komore,
− pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o
postupku i mjerama koje on može izreći,
− pravila o dobrim poslovnim običajima za određena zanimanja,
− ostale akte koji nisu u nadležnosti upravnih tijela Komore.
2. utvrđuje:
− jedinstvenu politiku finansiranja ukupnog komorskog sistema,
− koja nezavisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa.
3. prihvaća:
− završni godišnji račun i izvještaj o radu.
4. usklađuje:
− rad i razvoj obrtničkih komora kantona.
5. imenuje i razriješava:
− predsjednika i potpredsjednike Komore,
− Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skupštine.
(2) Odluke donesene u skladu sa stavom (1) tačka 1. alineje 1., 3., 5. i 6., objavljuju se u
Službenim novinama Federacije BiH.

(Sastav Skupštine Komore)
(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje broj članova Skupštine i njihova raspodjela na ob rtničke komore
kantona. Pri raspodjeli se mora voditi računa o privrednim specifičnostima i privrednom
značaju pojedinih djelatnosti, kao i o ravnopravnoj zastupljenosti kantona u odnosu na
broj članova obrtničke komore kantona.
(3)

ovog zakona odgovarajuće se primjenjuje.

(Predsjednik i potpredsjednici Komore)
(1) Komora ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i predsjednika i dva
potpredsjednika Komore.
(2) Predsjednici i potpredsjednici iz stava (1) ovog člana biraju se iz reda različitih
konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše 2 (dva) mandata.
(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji.
(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.

(Primjena odgovarajućih odredbi)

Na Obrtničku komoru Federacije BiH odredbe čl. 73. do 77. i člana 81. ovog zakona
odgovarajuće se primjenjuju.

POGLAVLJE VI. – NADZOR

(Upravni nadzor)

Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrši Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

(Inspekcijski nadzor)
(1) Inspekcijske poslove u provedbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrše nadležne inspekcije.
(2) Sva akta koja donesu, nadležne inspekcije dostavljaju i nadležnom organu, radi
kontrole i utvrđivanja prestanka rada po sili zakona.

(Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, saglasnosti ili odobrenja)
(1) Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se
srodna djelatnost obavlja bez odobrenja, odnosno ako se obrt o bavlja suprotno
obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja
suprotno odobrenju, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta
ili srodne djelatnosti i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili
srodna djelatnost.
(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje
rješenja.

(Kontrola obavljanja posebnog obrta)

Pored ovlaštenja utvrđenih Zakonom o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine
federalni inspektor je nadležan da vrši kontrolu obav ljanja posebnih obrta iz člana 6. stav
(3) ovog zakona.

(Neispunjavanje minimalnih uslova)
(1) Ako prostor i oprema obrtnika ili lica koje obavlja srodnu djelatnost ne udovoljava
propisanim uslovima, navedenim u izjavi iz stava (3) člana 14. ovog zakona, nadležna
inspekcija donijet će rješenje kojim će odrediti rok , ne duži od 15 (petnaest) dana, do
kojeg se nedostaci moraju otkloniti.
(2) Ako se nedostaci iz stava (1) ovog člana ne otklone u određenom roku, nadležna
inspekcija kaznit će prekršioca minimalnom kaznom iz član a 112. stav (1) ovog
zakona i donijet će rješenje kojim će odrediti novi rok do kojeg se nedost aci moraju
otkloniti.
(3) Ako obrtnik ne ispoštuje rok iz stava (2) ovog člana, nadležna inspekcija donijet će
rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o
zabrani upotrebe uređaja i opreme.
(4) U slučaju povrede sanitarno – zdravstvenih i tehničkih uslov a zbog kojih mogu nastati
teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donijet će rješenje kojim će
odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.
(5) U slučaju iz st. (2) i (3) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

POGLAVLJE VII. – KAZNENE ODREDBE

(Kršenje ravnopravnosti spolova)
(1) Ko na osnovu spola vrši nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje opisano u
članu 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ( "Službeni glasnik
Bosne i Hecegovine", broj 16/03) kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u
trajanju 6 mjeseci do 5 godina.
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno
lice koje učini prekršaj kako je to predviđeno članom 28. Zakona o ravnopravnosti
spolova u Bosni i Hercegovini.

(1) Novčanom kaznom od 5 00,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prek ršaj imalac
radnje – obrtnik ili lice koje obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obrt ili srodnu djelatnost obavlja sezonski u vremenu u kojem nije registrovan
za sezonsko obavljanje djelatnosti (član 5. stav (2) ovog zakona),
b) ako ne obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo svojim
radom (član 11. ovog zakona),
c) ako obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (član 16. stav
(7) ovog zakona),
d) ako ne istakne firmu pod kojom će obrt ili srodna djelatnost poslovati (član 21. stav
(6) ovog zakona),
e) ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima,
dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom, (član 41. stav (1) tačka a) ovog
zakona),
f) ako na vidnom mjestu ne istakne cjenovnik svojih proizvoda, odnosno usluga na
način dostupan kupcima odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridržava (čl an
41. stav (1) tačka b) ovog zakona),
g) ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridržava (član 41.
stav (1) tačka c) ovog zakona),
h) ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda račun o prodatoj robi odn osno
izvršenim uslugama (član 41. stav (1) tačka d) ovog zakona),
i) ako ne garantuje kvalitet proizvoda odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne
nadoknadi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu sa
važećim propisima i standardima (član 41. stav (1) tačka e) ovog zakona),
j) ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i
drugim propisima koje donosi Federalno ministarstvo finansija, (član 41. stav (1 )
tačka f) ovog zakona),
k) ako ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne sredine, koje s e
odnose na obavljanje registrovane djelatno sti (član 41. stav (1) tačka g) ovog
zakona),
l) ako u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene od nadležne inspekcije koji
se odnose na navode iz izjave iz stava (3) člana 14. ovog zakona (član 110. stav
(2) ovog zakona).
(2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1 .000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac
radnje – lice koje obavlja srodnu djelatnost:
a) ako ne izloži odobrenje za rad u sjedištu srodne djelatnosti na vidnom mjestu (član
48. stav (3) ovog zakona).
(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se uposlenik ili privremeni uposlenik
novčanom kaznom od 50,00 KM do 200,00 KM (čl. 26. i 28. ovog zakona)
(4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se uposlenik novčanom kaznom od
50,00 KM do 200,00 KM (čl. 51. i 52. ovog zakona).

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.5 00,00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac
radnje – obrtnik ili lice koje obavlja srodnu djelatnost:
a) ako koristi rad drugi h lica sa kojima nije zaključio ugovor o radu (član 2. stav (5)
ovog zakona),
b) ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta ili srodne djelatnosti (član 21. stav
(5) ovog zakona),
c) ako ne prijavi promj enu sjedišta obrta ili srodne djelatnosti (član 22. st. (2) i (3 )
ovog zakona),
d) ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio
saglasnost za obavljanje posebnog obrta (član 23. stav (1) ovog zakona),
e) ako obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležnog
organa (član 27. stav (1) ovog zakona),
f) ako vodi obrt ili srodnu djelatnost u dodatnom zanimanju bez uposlenika (član 28.
stav (2) ovog zakona),
g) ako vodi vezani obrt ili srodnu djelatnost putem uposlenika bez rješenja nadležnog
organa (član 28. stav (4) ovog zakona),
h) ako obavlja obrt ili srodnu djelatnost za vrijeme privremene obustave obavljanja
obrta (član 44. stav (5) ovog zakona),
i) ako u predviđenom roku ne izvjesti nadležni organ o ponovnom početku obavljanja
obrta ili srodne djelatnosti (član 44. stav (6) ovog zakona),
(2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.5 00,00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac
radnje – lice koje obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obavlja srodnu djelatnost koja nije obuhvaćena odobrenjem (član 23. stav (1)
ovog zakona),
(3) Za ponovljene prekršaje iz stava (1) ovog člana obrtniku će izreći se zaštitna mjera
zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri do šest mjeseci.
(4) Za ponovljene prekršaje iz st. (1) i (2) ovog člana licu koje obavlja srodnu djelatnost će
izreći se zaštitna mjera zabrane obavljanja srodne djelatnosti u trajanju od tri do šest
mjeseci.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.5 00,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac
radnje – obrtnik:
a) ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno saglasnosti za obavljanje posebnog obrta
(član 16. st. (1) i (2) ovog zakona).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.5 00,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac
radnje – lice koje obavlja srodnu djelatnost:
a) ako obavlja srodnu djelatnost bez odobrenja, (član 48. stav (2) ovog zakona).
(3) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja,
proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.

POGLAVLJE VIII. – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Ovlaštenja za donošenje podzakonskih propisa)

Vlada Federacije BiH, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, kantonalni
ministar nadležan za oblast obrazovanja, jedinice lokalne samouprave i Obrtnička komora
Federacije BiH donijet će propise na osnovu ovlaštenja iz ovo g zakona u roku od 6 (šest)
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Usklađivanje poslovanja)
(1) Obrtnici, odnosno lica čija djelatnost spada u srodne djelatnosti, kojima je obavljanje
djelatnosti odobreno po ranijim propisima, uskladit će poslovanje sa odredbama ovoga

zakona u roku od 12 ( dvanaest) mjeseci od donošenja propisa iz člana 115 . ovog
zakona.
(2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se na obrtnike, odnosno lica čija djelatnost
spada u srodne djelatnosti, kojima je obavljanje ovih djelatnosti odobreno prije
stupanja na snagu ovog zakona, odnosno po ovom zakonu, a prije donošenja propisa
iz člana 115. ovog zakona.
(3) Udruženja obrtnika, udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, opšta udruženja,
obrtničke komore kantona i Obrtnička komora Federacije BiH uskladit će poslovanje
sa odredbama ovoga zakona u roku od 12 (dvanaest) mjeseci od d donošenja propisa
iz člana 115. ovog zakona.

(Dozvola za nastavak poslovanja)
(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti koji su po prijašnjim propisima osnovali
radnju, mogu nastaviti s poslovanjem i ako vlasnik obrta ili srodne djelatnosti ne
ispunjava uslove iz stava (1) člana 10. ovog zakona.
(2) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti koji su po prijašnjim propisima osnovali
radnju putem uposlenika mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju uposlenika u
skladu s odredbama ovog zakona.

(Priznavanje stručne spreme)
(1) Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti, koji su po prijašnjim propisima stekli
odgovarajuću stručnu spremu mogu obavljati vezane obrte ili srodne djelatnosti
utvrđene ovim zakonom , ako s a danom početka primjene ovoga z akona imaju
osnovanu radnju.
(2) Obrtnicima koji su majstorski ispit položili po propisima koji su važili do dana početka
primjene ovog zakona isti se priznaje u cijelosti.

(Prestanak obavljanja djelatnosti)

Postupci za odjavu obavljanja obrta i srodnih djelatnosti pokrenuti do dana početka
primjene ovog zakona, rješavat će se prema odredbama ovog zakona.

(Prelazne odredbe)
(1) Do donošenja propisa na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona primjenjivat će se propisi
kojima su ta pitanja uređena, a koji su na snazi do donošenja novih propisa.
(2) Postupci pokrenuti na osnovu zahtjeva iz oblasti obrta koji su podneseni prije stupanja
na snagu ovog zakona, rješavat će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme
podnošenja zahtjeva samo ako su povoljniji za podnosioca zahtjeva.

(Prestanak važećeg Zakona)

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o obrtu ("Službene
novine Federacije BiH", 52/02, 29/03 i 11/05).

(Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim
novinama Federacije BiH".