Zakon o Notarima Republike Srpske - prečišćen tekst 2019

Cilj zakona
Ovim zakonom uređuju se organizacija, ovlašćenja, način rada, notarski ispit, kao i druga pitanja
od značaja za rad notara na teritoriji Republike Srpske.

Javna služba
(1) Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, koji su samostalni i nezavisni nosioci te
službe.
(2) Zadatak notara je da vrši obradu, ovjeravanje i potvrđivanje javnih isprava, te vrši druge poslove
u skladu sa ovim zakonom.
(3) Notar je dužan odgovarajućim mjerama osigurati nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske
službe, pridržavajući se zabrane učestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa ovim zakonom.
(4) Notar je dužan svojim ponašanjem, u službi i va n nje, pokazivati da je dostojan poštovanja i
povjerenja koje uživa služba notara i izbjegavat i svako ponašanje koje proizvodi utisak kršenja
obaveza koje su mu zakonom propisane, naročito utisak o zavisnosti i pristrasnosti.
(5) Notaru nije dopuštena reklama koja je u suprotnosti sa njegovom javnom službom.

Obavljanje službe
(1) Notar obavlja službu notara profesionalno i isključivo kao zanimanje tokom vremena za koje je
imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) Notar može svoju službu vršiti do navršenih 65 godina života, ukoliko ne nastupe razlozi za
prijevremeni prestanak službe prema članu 25. stav 1. t. 1. i 3. do 6. ili za razrješenje prema članu
26. ovog zakona.

Dokazna snaga notarskih isprava
(1) Notarske isprave su sve isprave notara, koje on sačini na osnovu ovog zakona u okviru svoje
nadležnosti.
(2) Notarske isprave su: notarski obrađene isprave, notarske ovjere i notarske potvrde.
(3) Notarske isprave vrijede kao javne isprave i va že na teritoriji cijele Republike Srpske, kod svih
organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija, ne zavisno od toga od kojeg su notara na teritoriji
Bosne i Hercegovine izdate.
(4) Notarski obra đene isprave koje je notar sa činio u granicama svojih službenih ovlašć enja u
propisanoj formi imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
(5) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima
svjedoči.
(6) Dopušteno je dokazivati da je izjava neta čno notarski obrađena, odnosno da su posvjedo čene
činjenice netačne.

II - NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA

1. Notarski ispit

Forma notarskog ispita
(1) Notarski ispit se organizuje, sprovodi i polaže u skladu sa odredbama ovog zakona, Pravilnika
o polaganju notarskog ispita i Programa za polaganje notarskog ispita koje donosi ministar pravde
Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar).
(2) Notarski ispit se sastoji od pismenog i usmenog ispita.
(3) Pismeni ispit se sastoji od tri ispitna zadatka kojima se provjerava i utvrđuje sposobnost
kandidata za sačinjavanje notarskih isprava iz oblasti obligacionog i stvarnog prava, porodi čnog i
nasljednog prava, privrednog prava i izvršnog postupka.
(4) Usmeni ispit se sastoji iz provjere znanja iz propisa obuhva ćenih programom iz stava 1. ovog
člana.

Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita
(1) Zahtjev za polaganje notarskog ispita podnosi se Ministarstvu.
(2) Notarski ispit može polagati lice koje ispunjava uslove iz člana 20. t. 3. i 4. ovog zakona i koje,
nakon položenog pravosudnog ispita, ima radno iskustvo u struci od najmanje tri godine.
(3) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje ministar rješenjem, koje je konačno i protiv kojeg se
može pokrenuti upravni spor.
(4) Kandidat je obavezan prije pristupanja polaganju notarskog ispita Ministarstvu dostaviti dokaz da je uplatio naknadu za polaganje notarskog ispita u visini određenoj pravilnikom iz člana 5. stav
1. ovog zakona.

Pohađanje pripremnog seminara
(1) Notarska komora može da organizuje edukaciju za polaganje notarskog ispita ukoliko ima
prijavljeno najmanje deset zainteresovanih lica.
(2) Pravilnik o edukaciji i program edukacije iz stava 1. ovog člana donosi Notarska komora, uz
prethodno pribavljenu saglasnost ministra.

Komisija za polaganje notarskog ispita
(1) Notarski ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje ministar rješenjem, a koju čine
predsjednik i četiri člana:
1. državni službenik Ministarstva koji ima položen pravosudni ispit i iskustvo u struci od
najmanje pet godina,
2. dva notara, na prijedlog Notarske komore Republike Srpske,
3. dva stručnjaka iz oblasti pravne struke, iz pravnih oblasti navedenih u članu 5. stav 3. ovog
zakona.
(2) Komisija postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i pravilnika iz člana 5. stav 1. ovog
zakona.
(3) Članovi Komisije imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Komisiji, u skladu sa važećim
zakonskim propisima, u visini određenoj pravilnikom iz člana 5. stav 1. ovog zakona.
Čl. 9 - 17
(brisano)

Uvjerenje
O položenom notarskom ispitu Ministarstvo izdaje uvjerenje u roku od 30 dana od dana
položenog ispita uz navođenje zaključne ocjene. Sadržaj uvjerenja utvrđuje Ministarstvo.

Evidencija o ispitima
(1) U Ministarstvu se vodi evidencija lica koja su položila ispit i koja nisu položila notarski ispit.
(2) Oblik i sadržaj kao i način vođenja knjige evidencije propisuje ministar pravde. Knjiga
evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti označene rednim brojevima. Ovjeru knjige
vrši ministar.
(3) Knjige evidencije čuvaju se trajno.
2. Uslovi za obavljanje službe notara, postupak izbora notara, prestanak službe i udaljavanje
notara iz službe

Uslovi za obavljanje službe notara
Za notara može biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljedeće uslove:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima poslovnu sposobnost i opštu zdravstvenu sposobnost,
3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu:
- u Bosni i Hercegovini,
- u bivšoj Jugoslaviji ako je diplomiralo prije 6. aprila 1992. godine,
- u nekoj drugoj državi, nakon nostrifikacije diplome od strane nadležnog organa,
4. da je položilo pravosudni ispit:
- u Bosni i Hercegovini,
- u bivšoj Jugoslaviji ako je taj ispit položilo prije 6. aprila 1992. godine,
- u nekoj drugoj državi, nakon priznavanja tog ispita od strane Ministarstva,
5. da ima položen notarski ispit,
6. da nije osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim
pravom ili osuđeno za drugo krivično djelo na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za
krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od pet godina ili teža kazna, koje u
vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadležni organ i protiv koga
nije potvrđena optužnica za ta krivična djela,
7. da nije smijenjeno sa dužnosti od strane nadležnih organa zbog zloupotrebe službenog
položaja i ovlašćenja ili nesavjesnog rada u službi,
8. da nije odlukom nadležnog organa razriješeno službe notara, advokata, sudije, tužioca,
državnog službenika ili namještenika, zbog teže povrede službene dužnosti,
9. iz čijeg se ponašanja očigledno može zaključiti da će obavljati službu notara u skladu sa
Kodeksom notarske etike.

Službeno sjedište notara i broj notara
(1) Na prijedlog ministra, Vlada Republike Srpske određuje broj potrebnih notara za područje
Republike Srpske, kao i njihovo službeno sjedište.
(2) Službeno sjedište notara je opština ili grad koje odredi Vlada Republike Srpske.
(3) Nakon formiranja Notarske komore Republike Srpske (u daljem tekstu: Notarska komora),
prilikom određivanja broja notarskih mjesta kao i prilikom utvrđivanja službenih sjedišta pribavlja
se mišljenje i Notarske komore.
(4) Broj notara određuje se prema broju stanovnika koji žive na području Republike Srpske,
uzimajući u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade, pri čemu se po pravilu na 20.000
stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto.
(5) Dvije ili više opština, koje imaju manji broj stanovnika od broja koji je utvrđen u stavu 4. ovog
člana, mogu imati jednog notara.

Konkurs za izbor notara
(1) Izbor notara vrši se putem javnog konkursa, koji objavljuje i sprovodi Ministarstvo.
(2) Konkurs mora da sadrži uslove za obavljanje službe notara, službeno sjedište za koje se vrši
izbor notara, kao i rok za podnošenje prijava.
(3) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu, ’Službenom glasniku Republike
Srpske’ i na internet stranici Ministarstva.
(4) Konkurs ostaje otvoren 30 dana od dana posljednjeg objavljivanja iz stava 3. ovog člana.
(5) Neblagovremene, nerazumljive ili nepotpune prijave, na prijedlog Komisije za izbor notara (u
daljem tekstu: Komisija), odbacuje Ministarstvo zaključkom protiv koga je dopuštena posebna
žalba.
(6) Žalba se podnosi ministru u roku od tri dana od dana prijema zaključka i ona odgađa izvršenje
zaključka.

Izbor notara
(1) Za sprovođenje postupka za izbor notara ministar rješenjem imenuje Komisiju, koju čini pet
članova, od kojih dva člana predlaže predsjednik Vlade, jednog člana predsjednik Vrhovnog suda
Republike Srpske i dva člana predlaže Ministarstvo, pri čemu u Komisiji moraju biti zastupljeni
predstavnici konstitutivnih naroda i Ostalih.
(2) Komisija bira predsjedavajućeg između svojih članova i donosi poslovnik o radu većinom
glasova.
(3) U slučaju postojanja sukoba interesa (srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do
četvrtog stepena zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pa i
onda kada je brak prestao, prijateljski odnosi, pristrasnost po bilo kojoj osnovi), a koji može
dovesti u pitanje objektivnost i nepristrasnost rada, član Komisije ne može učestvovati u radu
Komisije.
(4) Ukoliko se utvrdi postojanje sukoba interesa iz stava 3. ovog člana, zamjena člana Komisije
vrši se po istom postupku po kojem se član i imenuje.
(5) Sastav Komisije i spisak prijavljenih kandidata za izbor notara Ministarstvo objavljuje na
svojoj internet stranici, najkasnije tri dana prije zakazanog intervjua.
(6) Postupak za izbor notara podrazumijeva, na isti način za sve kandidate, provjeru ispunjavanja
uslova javnog konkursa i ulazni intervju sa kandidatom, pri čemu se uzima u obzir uspjeh na
notarskom ispitu i vrsta pravnih poslova na kojima je kandidat radio.
(7) Ukoliko kandidati nakon bodovanja kriterijuma iz stava 6. ovog člana imaju jednak broj
bodova, prilikom izbora notara vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih
naroda i Ostalih u službenom sjedištu notara.
(8) Rješenje o izboru notara, na prijedlog Komisije, donosi ministar.
(9) Obavještenje sa rješenjem o izboru notara dostavlja se svim kandidatima koji su pristupili
ulaznom intervjuu i protiv rješenja se može izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana
prijema rješenja.
(10) Žalba iz stava 9. ovog člana odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje ministar rješenjem u
roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
(11) Rješenje kojim je odlučeno o žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor
pred nadležnim sudom.
(12) Postupak za sprovođenje konkursa za izbor notara detaljnije se propisuje pravilnikom koji
donosi ministar.

Polaganje svečane izjave i povelja o imenovanju
(1) Nakon što je rješenje o izboru notara prema članu 23. ovog zakona postalo konačno,
imenovanje notara vrši ministar.
(2) Ministar uručuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadržaj povelje utvrđuje ministar.
Rješenje o imenovanju se objavljuje u "Službenom glasniku R
epublike Srpske".
(3) Prije uručenja povelje o imenovanju, notar daje svečanu izjavu pred ministrom. Svečana izjava
glasi:

"Zaklinjem se da ću službu notara obavljati tako što ću štititi Ustav i zakon i da ću službu
obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvajući poslovnu tajnu.".
(4) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja vrši provjere i sačinjava mišljenje da li
kancelarija imenovanog notara ispunjava uslove propisane Uputstvom o prostoru i opremi
notarske kancelarije, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja notara.
(5) Ministar rješenjem određuje dan početka rada imenovanog notara najkasnije u roku od 30
dana nakon što primi mišljenje komisije iz stava 4. ovog člana i nakon što imenovani notar
dostavi dokaze da je pribavio službeni pečat i da je zaključio osiguranje od odgovornosti u skladu
sa članom 54. ovog zakona.
(6) Ministarstvo objavljuje datum početka rada notara u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Prestanak službe notara
(1) Služba notara prestaje:
1. smrću,
2. navršenjem 65 godina života,
3. pismenim otkazom notara - danom donošenja konačnog rješenja o prestanku službe,
4. ako bude osuđen za krivično djelo iz člana 20. stav 1. tačka 6. ovog zakona ili ako mu bude
izrečena zabrana daljeg obavljanja službe notara, danom pravosnažnosti sudske odluke,
5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom u roku utvrđenom u stavu 4. člana 24. ovog
zakona,
6. kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje službe notara - danom
donošenja konačne odluke disciplinskog organa,
7. razrješenjem - danom donošenja konačnog rješenja o razrješenju.
(2) Rješenje o prestanku službe notara, iz razloga utvrđenih u stavu 1. ovog člana, donosi ministar
pravde, kada nastane razlog za prestanak službe.

Razrješenje notara
(1) Notar će biti razriješen:
1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje notarske službe iz člana 23. stav 1.
ovog zakona ili se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostavke nisu postojale,
2. ako zasnuje radni odnos ili ako počne koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili počne obavljati
neku drugu službu, odnosno ako nastanu razlozi navedeni u članu 51. ovog zakona,

3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duševne slabosti ili zbog bolesti postane trajno
nesposoban za uredno obavljanje službe,
5. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja poslova notara, odnosno njegove materijalne
prilike ugrožavaju interese stranaka,
6. ako se nije osigurao od odgovornosti zaključivanjem ugovora o osiguranju ili ne plaća naknadu
za osiguranje Notarskoj komori u skladu sa članom 54. ovog zakona,
7. ako godišnje nije pohađao najmanje dva kursa za usavršavanje notara priznata od strane
Ministarstva.
(2) Rješenje o razrješenju donosi ministar nakon konsultacija sa Notarskom komorom, s tim da se
prije donošenja rješenja notar mora saslušati i izjasniti o okolnostima za razrješenje.
(3) Protiv rješenja o razrješenju može se koristiti pravni lijek predviđen u st. 7. do 9. člana 23.
ovog zakona.

Gubljenje prava na upotrebu službenog naziva
Prestankom službe ili udaljenjem iz službe notar gubi ovlašćenje da nosi naziv "notar".

Privremeno udaljavanje iz službe
(1) Notar može biti privremeno udaljen iz službe:
1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,
2. ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz člana 26. ovog zakona ili ako je pokrenut postupak
za razrješenje,
3. ako je protiv notara potvrđena optužnica za krivično djelo ili,
4. ako je u krivičnom postupku protiv notara izrečena mjera bezbjednosti zabrana obavljanja
službe notara, a odluka o tome još nije postala pravosnažna.
(2) Ako je u krivičnom postupku protiv notara određen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora
nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rješenja.
(3) Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz službe donosi ministar po službenoj dužnosti.

Posljedice privremenog udaljavanja iz službe

Za vrijeme privremenog udaljavanja iz službe, notar ne smije preduzimati nikakve službene radnje iz nadležnosti notara. 3. Vršilac dužnosti notara

Vršilac dužnosti notara
(1) Ako je služba notara prestala, Ministarstvo može bez javnog konkursa odrediti vršioca
dužnosti notara. Za vršioca dužnosti notara može biti postavljen samo drugi notar ili lice koje
ispunjava uslove iz člana 20. ovog zakona.
(2) Mandat vršioca dužnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najduže šest mjeseci, s
tim što u opravdanim slučajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci.
(3) Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto
je postavljen.
(4) Vršilac dužnosti notara ima sva prava i obaveze kao i notar, u skladu sa ovim zakonom.
st. (5) - (9) (brisano)
4. Notarski pomoćnik

Notarski pomoćnik
(1) U notarskoj kancelariji može biti zaposlen notarski pomoćnik.
(2) Notarski pomoćnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vršenje poslova
notara, kao i za polaganje notarskog ispita.

Uslovi za službu notarskog pomoćnika
(1) Za notarskog pomoćnika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i ljudskim
kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
(2) Izbor između više kandidata vrši se primjenom kriterijuma koji se odnose na lične i stručne
kvalitete svakog kandidata, pri čemu se naročito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme
studija na pravnom fakultetu.

Potreba za notarskim pomoćnicima i uslovi za njihovo imenovanje
(1) Kriterijume za utvrđivanje potrebnog broja notarskih pomoćnika određuje Notarska komora.
(2) Za notarskog pomoćnika može biti imenovano samo lice koje ispunjava uslove iz člana 20.
ovog zakona, osim uslova propisanih članom 20. tačka 5. ovog zakona.

Konkurs za popunu mjesta notarskog pomoćnika
(1) Izbor notarskog pomoćnika vrši se konkursom.
(2) Konkurs organizuje i sprovodi Ministarstvo, po prethodno dostavljenom zahtjevu Notarske
komore i saglasnosti notara kod kojeg se izbor vrši.
(3) Konkurs mora sadržavati sljedeće podatke: opšte uslove za imenovanje notarskog pomoćnika
i rok podnošenja prijava.
(4) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenom glasniku
Republike Srpske".
(5) Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u
smislu stava 4. ovog člana.

Postupak izbora notarskog pomoćnika
(1) Za sprovođenje postupka za izbor notarskog pomoćnika, ministar rješenjem imenuje komisiju
za izbor notarskog pomoćnika, koju čini pet članova, od kojih jednog člana predlaže Notarska
komora, jednog člana notar kod kojeg se izbor vrši i tri člana predlaže Ministarstvo.
(2) Komisija iz stava 1. ovog člana bira predsjedavajućeg između svojih članova i donosi
poslovnik o radu većinom glasova.
(3) U slučaju postojanja sukoba interesa (srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do
četvrtog stepena zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pa i
onda kada je brak prestao, prijateljski odnosi, pristrasnost po bilo kojoj osnovi), a koji može
dovesti u pitanje objektivnost i nepristrasnost rada, član komisije ne može učestvovati u radu
komisije.
(4) Ukoliko se utvrdi postojanje sukoba interesa iz stava 3. ovog člana, zamjena člana komisije
vrši se po istom postupku po kojem se član i imenuje.
(5) Sastav komisije iz stava 1. ovog čla
na i spisak prijavljenih kandidata za izbor notarskog
pomoćnika Ministarstvo će objaviti na svojoj internet stranici, najkasnije tri dana prije zakazanog
intervjua.
(6) Neblagovremene, nerazumljive ili nepotpune prijave, na prijedlog komisije, odbacuje
Ministarstvo zaključkom protiv koga je dopuštena posebna žalba.
(7) Žalba se podnosi ministru u roku od tri dana od dana prijema zaključka i ona odgađa izvršenje
zaključka.
(8) Postupak za izbor notarskog pomoćnika podrazumijeva, na isti način za sve kandidate,
provjeru ispunjavanja uslova javnog konkursa i ulazni intervju sa kandidatom, pri čemu se
uzimaju u obzir uslovi propisani u članu 32. ovog zakona i vrsta pravnih poslova na kojima je
kandidat radio.
(9) Ukoliko kandidati nakon bodovanja kriterijuma iz stava 8. ovog člana imaju jednak broj
bodova, prilikom izbora notarskog pomoćnika vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti
konstitutivnih naroda i Ostalih u službenom sjedištu notara.
(10) Komisija iz stava 1. ovog člana dostavlja Ministarstvu rang-listu kandidata koji ispunjavaju
uslove, koju Ministarstvo zajedno sa prijedlogom kandidata za notarskog pomoćnika dostavlja
Notarskoj komori i notaru kod kojeg se vrši izbor.
(11) Rješenje o izboru notarskog pomoćnika, na prijedlog Ministarstva iz stava 10. ovog člana,
donosi notar kod kojeg se izbor vrši, o čemu notar obavještava Ministarstvo u roku od 15 dana
od dana prijema prijedloga.
(12) Obavještenje sa rješenjem o izboru notarskog pomoćnika dostavlja se svim kandidatima koji
su pristupili ulaznom intervjuu i protiv rješenja se može izjaviti žalba ministru u roku od osam
dana od dana prijema rješenja.
(13) Žalba iz stava 12. ovog člana odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje ministar rješenjem
u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
(14) Rješenje kojim je odlučeno o žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor
pred nadležnim sudom.
(15) Postupak za sprovođenje konkursa za izbor notarskog pomoćnika detaljnije se propisuje
pravilnikom koji donosi ministar.

Položaj notarskog pomoćnika
(1) Status notarskog pomoćnika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom ugovora o radu.
Ugovor o radu može se raskuniti na lični zahtjev notarskog pomoćnika.
(2 Odredbe člana 52. ovog zakona, shodno važe i za notarskog pomoćnika. Danom stupanja na
posao notarski pomoćnik mora okončati eventualno postojeći drugi radni odnos.

Poslovi notarskog pomoćnika
(1) Notarski pomoćnik može u notarskoj kancelariji obavljati, pod neposrednim nadzorom
notara, sve poslove za koje je po zakonu ovlašćen notar.
(2) Notarski pomoćnik ne smije lično potpisivati notarske isprave ili zabilježbe o ovjeri.
(3) Notarski pomoćnik je dužan za vrijeme svoje službe u notar
skoj kancelariji da se pridržava
istih službenih i ostalih obaveza koje važe za notara.

Plata notarskog pomoćnika
(1) Notarski pomoćnik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja službe ostvaruje
primjerenu platu, kao i ostala prava u vezi sa radom kod notara.
st. (2) i (3) (brisano)
5. Zamjenik notara

Zamjenik notara
(1) Ako je notar spriječen duže od dvije sedmice u vršenju službe, obavezan je to odsustvovanje
bez odlaganja prijaviti Ministarstvu. Ako ova spriječenost traje duže od jednog mjeseca, notaru je
potrebno odobrenje Ministarstva. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne ometa primjena i
zaštita prava stranaka.
(2) Ako spriječenost notara traje duže od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljenje
zamjenika notara, a ako notar ne podnese zahtjev za postavljenje zamjenika notara, ministar može
i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara.
(3) Na zahtjev notara, ministar može notaru postaviti zamjenika i za njegovo odsustvo ili
spriječenost za rad koje će trajati i kraće od dvije sedmice. Postavljenje zamjenika notara može se
izvršiti i unaprijed za sve slučajeve spriječenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne
kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara).
(4) U slučaju privremenog udaljenja notara iz službe, zamjenik notara može biti postavljen i bez
zahtjeva notara.
(5) Za zamjenika notara može biti postavljen samo notarski pomoćnik ili drugi notar.
(6) U odnosu na pitanja koja nisu regulisana u odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, primjenjuju se
odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredbi člana 54. ovog zakona.

Postavljenje zamjenika notara
(1) Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rješenjem ministar.
(2) Zamjenik notara mora, ukoliko nije već ranije kao notar dao svečanu izjavu, prije početka rada
dati svečanu izjavu. Ukoliko je već jednom kao zamjenik nekog notara dao svečanu izjavu,
dovoljno je da se u rješenju izvrši uputa na ranije datu svečanu izjavu.
(3) Postavljeni zamjenik notara može se u svako doba opozvati.

Prava i dužnosti zamjenika notara (1) Zamjenik notara obavlja službu kao notar i obavezan je na ispravama koje izdaje uz svoj potpis dopisati dodatak koji ga označava kao zamjenika i upotrebljavati pečat i štambilj notara
koga zamjenjuje.
(2) Zamjenik notara mora se uzdržavati od preduzimanja onih službenih radnji koje su zabranjene
i notaru koga zamjenjuje.
(3) Zamjenik notara vrši službu na trošak notara koga zamjenjuje i notar je obavezan zamjeniku
notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.
(4) Službena ovlašćenja zamjenika notara počinju sa preuzimanjem službe i prestaju, ako se
postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom službe notaru. Za vrijeme tog perioda notar se
mora uzdržavati od obavljanja svoje službe.
(5) Oštećenoj stranci zbog povrede službene dužnosti zamjenika notara, pored zamjenika,
odgovara i notar kao solidarni dužnik. U odnosima između notara i zamjenika notara obavezan je
samo zamjenik notara.
6. Stručni saradnik u kancelariji notara

Stručni saradnik
(1) Notar može zaposliti stručnog saradnika, koji ima položen pravosudni ispit u skladu sa
članom 20. tačka 4. ovog zakona.
(2) Stručni saradnik za vrijeme trajanja službe ostvaruje platu i ostala prava iz radnog odnosa kod
notara, a u skladu sa shodnom primjenom zakona i drugih propisa Republike Srpske koji se
odnose na radne odnose i plate službenika organa uprave.
7. Prava i dužnosti notara

Mjesto obavljanja službe notara
(1) Notar obavlja službu isključivo u svom službenom sjedištu.
(2) Notar obavlja službu isključivo u notarskoj kancelariji.
(3) Notarska kancelarija u pogledu prostorija i opreme obavezno ispunjava uslove propisane
Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije, koje donosi ministar.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, notar može obaviti pojedine poslove van notarske kancelarije
u slučajevima:
1. ako je to propisano posebnim zakonom ili

2. ako za to postoje opravdani razlozi, o čemu notar obavještava Notarsku komoru.
(5) Notar može imati samo jednu kancelariju.

Radno vrijeme
Redovno radno vrijeme notara određuje rješenjem Notarska komora. Notar može, prema
potrebi, službene radnje preduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena.

Obaveza preduzimanja službenih radnji
Notar je obavezan preduzimati sve službene radnje iz oblasti zakonom utvrđene nadležnosti i ne
smije bez valjanog razloga odbiti preduzimanje službenih radnji.

Izuzeće notara
(1) Notar ne smije djelovati ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuzeća
notara od preduzimanja službene radnje primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom
postupku, koje se odnose na izuzeće nekog službenog lica.
(2) U slučaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuzeće, notar je obavezan odbiti
preduzimanje službene radnje.
(3) O izuzeću notara, vršioca dužnosti notara, zamjenika notara ili notarskog pomoćnika odlučuje
ministar na prijedlog stranke ili notara.
(4) Službene radnje koje su protivno stavu 1. ovog člana preduzeli notar, notarski pomoćnik,
vršilac dužnosti notara ili zamjenik notara ništavne su.

Zabrana učestvovanja
Notar ne smije učestvovati u aktivnostima pravnih lica ili ortaklucima koji su nespojivi sa
njegovom službom.

Odbijanje službene radnje
(1) Notar je obavezan odbiti obavljanje službene radnje:
1. ako se radnja odnosi na pitanje koje ne spada u nadležnost notara,

2. ako je radnja nespojiva sa njegovom službom, naročito ako se njegovo učešće zahtijeva radi
postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja,
3. ako utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je stranka preduzima
prividno ili da bi izbjegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno oštetila treće lice,
4. ako utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog razloga ne može
punovažno zaključivati pravne poslove, ili ako zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke nema
poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za preduzimanje konkretnog pravnog posla,
5. ako raspolaže činjenicama da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da zaključi određeni
posao i
6. ako iz okolnosti slučaja i činjenica kojima raspolaže utvrdi da konkretan pravni posao:
- neće proizvesti pravno dejstvo,
- da nije dopušten ili
- da je u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim običajima.
(2) Notar ne smije kod zaključivanja pravnih poslova posredovati između stranaka niti u vezi sa
nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeđenje za stranku.
(3) Notar je obavezan voditi računa da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave takvim
poslovima. Ministar će utvrditi formular na kome će saradnici notara dati izjavu u vezi sa
zabranom učestvovanja.

Obaveza čuvanja službene tajne
(1) Notar je obavezan čuvati kao službenu tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe,
osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizilazi što drugo.
(2) Na čuvanje službene tajne iz stava 1. ovog člana obavezna su i lica zaposlena u kancelariji
notara. Ministar će utvrditi formular za odgovarajuću izjavu saradnika notara.
(3) Stranke mogu notara osloboditi obaveze čuvanja službene tajne.
(4) Obaveza čuvanja službene tajne postoji i nakon prestanka službe notara.
(5) Izuzetak od stava 1. ovog člana predstavlja postupanje notara po zahtjevu Poreske uprave,
tužilaštva ili drugog nadležnog organa za dostavu podataka ili dokumentacije u skladu sa
zakonom.

Zajedničko obavljanje službe
(1) Notari koji su postavljeni u istom službenom sjedištu, radi zajedničkog obavljanja službe,
mogu se povezivati i imati zajedničke prostorije (kancelarije) za rad, ako time nije ugroženo lično
obavljanje službe sa ličnom odgovornošću, kao i nezavisnost i nepristrasnost notara.
(2) Povezivanje radi zajedničkog vršenja službe ili radi zajedničkog korišćenja istih prostorija za
smještaj kancelarija dopušteno je samo ako time nije ugroženo lično obavljanje službe s ličnom
odgovornošću, nezavisnost i nepristrasnost notara.

Profesionalno obavljanje službe
(2) Notar ne smije istovremeno biti u nekoj drugoj profesionalnoj službi ili imati neko drugo
profesionalno zaposlenje.
(3) Zabrana iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na obavljanje službe izvršioca testamenta, staraoca
ili neke druge slične službe zasnovane na odluci nadležnog organa.
(4) Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje naučne, umjetničke ili predavačke djelatnosti, te na
obavljanje dužnosti u Notarskoj komori i u međunarodnim udruženjima notara.

Dopunska djelatnost
(1) Notar ne može za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu,
privrednom društvu i drugim pravnim licima koja ostvaruju dobit (u daljem tekstu: pravno lice)
niti može biti član uprave ili nekog drugog organa u pravnom licu.
(2) Notar može obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom
službom i ako mu to odobri ministar.
8. Nadoknada štete

Nadoknada štete
(1) Notar je dužan nadoknaditi štetu koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene
dužnosti.
(2) Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po opštim pravilima za nadoknadu štete.
(3) Notar odgovara i za štetu koju je prouzrokovao notarski pomoćnik ili drugo zaposleno lice u
njegovoj kancelariji. Notar odgovara za štetu koju učini zamjenik notara u skladu sa odredbama
člana 41. stav 5. ovog zakona.

Osiguranje od odgovornosti (1) Notar je dužan prije početka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao
počiniti trećim licima obavljanjem svoje službene dužnosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje
od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomoćnika i drugih lica zaposlenih u
notarskoj kancelariji.
(2) U uslovima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa nadoknađuje notar
direktno.
(3) Osiguranje od odgovornosti vrši se tako što svaki notar treba da zaključi ugovor o osiguranju
s odgovarajućim društvom za osiguranje (osiguravajuće društvo) i da to osiguranje uredno i
blagovremeno produžava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slučaj.
(4) Uslove osiguranja zajednički utvrđuju osiguravajuća društva u Republici Srpskoj i Notarska
komora.
(5) Smatraće se da je notar zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je podnio zahtjev
za osiguranje osiguravajućem društvu.
(6) Notarska komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u Republici Srpskoj,
s tim što su u tom slučaju notari dužni Notarskoj komori plaćati naknadu za utvrđenu visinu
osiguranja od odgovornosti.
(7) Ako se u postupku utvrdi da je notar štetu trećim licima počinio namjerno ili iz krajnje
nepažnje, osiguravajuće društvo koje je nadoknadilo tu štetu ima pravo regresa prema notaru.
9. Pečat i štambilj notara

Pečat i štambilj
(1) Notar ima pečat i štambilj.
(2) Oblik, sadržaj, način izdavanja, korišćenje i čuvanje pečata i štambilja notara uređuje svojim
propisom ministar.

Službeni potpis notara
Notar je obavezan dostaviti predsjedniku osnovnog suda koji je nadležan za njegovo službeno
sjedište, službeni potpis koji on upotrebljava prilikom preduzimanja službenih radnji. Notar mora
uz potpis navesti i svoje službeno svojstvo.

III - NOTARSKA KOMORA

Notarska komora
(1) Svi notari sa teritorije Republike Srpske obavezno se organizuju u Notarsku komoru. (2) Notarska komora ima svojstvo pravnog lica. (3) Sjedište Notarske komore je u Banjoj Luci. (4) Notarska komora se upisuje u nadležni registar Ministarstva.

Zadaci i organizacija Komore
(1) Notarska komora predstavlja notare kod nadležnih organa vlasti, čuva ugled, čast i prava
notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom obavljaju službu notara.
(2) Notarska komora izvršava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima stavljeni u
nadležnost, a može izvršavati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog osnivanja.
(3) Ako drugačije nije određeno ovim zakonom, organizacija, nadležnost, broj, sastav, način
izbora i prava i dužnosti organa Notarska komore i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad
Notarske komore uređuju se statutom Notarske komore.
(4) Statut Notarske komore donosi Skupština Komore, uz saglasnost ministra.

Izvještaj o radu
Notarska komora je obavezna svake godine podnijeti Ministarstvu izvještaj o svom radu, te svoje
stavove o stanju u notarskim kancelarijama, kao i o mjerama koje bi trebalo preduzeti radi
unapređenja tog stanja.

Doprinosi za Notarsku komoru
Notarska komora se finansira od doprinosa koje uplaćuju notari u iznosu koji utvrdi Skupština
Notarske komore.

Ovlašćenja Notarske komore
Notarska komora ima pravo da u skladu sa ovim zakonom i statutom Notarske komore, donosi
opšte akte koji su za notare obavezujući.

Pravni lijek protiv odluka Notarske komore

Protiv konačnih odluka organa Notarske komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima
notara, zamjenika notara, notarskih pomoćnika i drugih lica na radu kod notara, može se voditi
spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

Organizacija i registracija
Organizacija i registracija Notarske komore vrši se u skladu sa Zakonom o udruženjima i
fondacijama.

IV - NADLEŽNOSTI NOTARA

Poslovi notara
(1) Notar je nadležan da preduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i da ovjerava
potpise, rukoznake i prepise.
(2) Notar može obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.

Notarska obrada isprave
(1) Notarska obrada isprave znači da je isprava u cijelosti sačinjena od strane notara u skladu sa
odredbama čl. 70. do 84. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave koje su stranke
dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.
(2) Stav 1. ovog člana ne isključuje mogućnost da nacrt teksta isprave mogu sačiniti stranke ili
njihovi zakonski zastupnici.

Ovjera i potvrda
Ovjera i potvrda znači da je isprava sačinjena u skladu sa odredbama čl. 87. do 96. ovog zakona.

Nalog suda ili organa vlasti
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje i drugih poslova,
koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Tu spadaju naročito:
1. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase,
2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku,
naročito dobrovoljne prodaje,

3. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. V - OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava
(1) Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se
na:
1. pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica
koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici,
2. raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,
3. pravne poslove kojima se obećava neko činjenje kao poklon, s tim što se nedostatak notarske
forme u ovom slučaju nadomješta izvršenjem obećanog činjenja,
4. pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na
nekretninama,
5. osnivačka akta privrednih društava.
(2) Izuzetno od stava 1. t. 4. i 5. ovog člana, notarskoj obradi ne podliježu pravni poslovi koje
međusobno zaključuju Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, kao i ugovori između
jedinica lokalne samo uprave, čiji je predmet sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i
osnivački akti privrednih društava, ako je osnivač Republika Srpska ili jedinica lokalne samo
uprave.
(3) Pravni poslovi za koje protivno stavu 1. ovog člana nisu sačinjene notarski obrađene isprave
ništavni su.
(4) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti
predviđene i u drugim zakonima.
(5) Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove koji nisu
navedeni u stavu 1. t. 1. do 5. ovog člana.
(6) Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom
o obavezi notarske obrade isprava, koja ih izričito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.
(7) Pripremu akata za notarsku obradu i ovjeru isprava, kao i za zastupanja stranaka pred

Ovlašćenje notara
Ukoliko su stranke ugovorom ili po drugoj notarskoj ispravi ovlastile notara da može u ime njih
izvršiti određene radnje, kao što je zahtjev za upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava i slično,

takve radnje će notar izvršiti u granicama ovlašćenja iz notarske isprave, bez izdavanja posebne
punomoći.

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska potvrda
(1) Potvrđivanje statuta kao i sve izmjene statuta privrednih društava zahtijevaju notarsku
potvrdu.
(2) Utvrđivanje statuta kao i izmjena statuta, koji nisu notarski potvrđeni, ništavni su.
(3) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarskih potvrda mogu biti predviđene i
u drugim zakonima.
(4) Odredbe ovog člana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom
o obavezi notarskih potvrda koja ih izričito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.

VI - PRAVILA POSTUPKA O NAČINU POSLOVANjA NOTARA

1. Notarski obrađene isprave

Sadržaj originala notarske isprave
Original notarski obrađene isprave (u daljem tekstu: original) mora sadržavati:
1. podatke o notaru koji učestvuje u sastavljanju originala (prezime, ime i sjedište notara),
2. podatke (kod fizičkih lica - prezime, ime, JMBG, zanimanje i adresa, odnosno kod pravnih lica
- firma, sjedište i zastupanje) o strankama, te podatke o eventualnim svjedocima i
tumačima/prevodiocima,
3. način na koji je utvrđen identitet lica pod tačkom 2. ovog člana,
4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,
5. napomenu da je original strankama pročitan ili da je postupljeno po odredbama člana 82. stav
2., člana 83. stav 1. i člana 84. ovog zakona,
6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i čas kada je original
sastavljen,
7. potpis lica pod t. 1. i 2. ovog člana i pečat notara koji je sastavio original.

Način pisanja originala
(1) Originali se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim sredstvom pisanja, jasno i čitko. Izuzetno, originali se mogu pisati rukopisom, i to samo trajnom tintom.
(2) Kratice u originalu smiju se upotrebljavati samo ako su uobičajene ili opštepoznate, s tim da se
prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.

Potpis i pečat
(1) Notar je obavezan original svojeručno na njegovom kraju potpisati svojim imenom i
dodatkom "notar". Pored potpisa staviće svoj službeni pečat. Na kraj originala, ali iznad potpisa
notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni učestvovali u sastavljanju originala.
(2) Ako stranka ne zna pisati, to će se u originalu naznačiti. Ako stranka ne može pisati, u
originalu će se naznačiti i razlog zbog čega ne može pisati.

Izmjene i dopune i ispravka greške
(1) Ako se u originalu moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju originala, s tim
što se mora navesti na koji se dio teksta originala izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune
potpisaće stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u original nakon što je on potpisan.
(2) Notar vrši ispravku očigledne greške nastale prilikom sastavljanja notarski obrađene isprave,
po ovlašćenju ili na zahtjev stranke, bez prava na nagradu i naknadu za svoj rad.

Precrtavanje riječi
(1) U originalu se ne smije ništa brisati.
(2) Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih riječi
napisaće se na kraju originala s oznakom strane i reda originala i broja precrtanih riječi. Takvu
napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u
originalu.

Postupak notarske obrade isprave
(1) U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i
ovlašćene za preduzimanje i zaključivanje pravnog posla.
(2) Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke poučiti o pravnim
posljedicama posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog
originala. Pri tome notar mora paziti da se isključe zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevješte
stranke ne budu oštećene.
(3) Original se mora strankama pročitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se
uvjerava da sadržaj originala odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i
svojeručno potpisati taj original. U originalu se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se
tako postupilo.
(4) Prilozi se takođe moraju uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da
su upoznate sa sadržajem priloga. Ovo mora biti zabilježeno u originalu. Sastavljanje originala
može se vršiti samo onda kada prilikom čitanja originala prilozi stoje na raspolaganju strankama.

Obaveza upozoravanja i pouke
(1) Ako stranke hoće da se u original unesu nejasne, nerazgovijetne ili dvosmislene izjave, koje bi
mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili ne bi mogle proizvesti
željeno pravno dejstvo, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se neka od stranaka
ošteti, notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke.
(2) Ako stranke ostanu kod izjava iz stava 1. ovog člana, notar je obavezan da odbije sačinjavanje
isprave i o tome sačinjava službenu zabilješku koju zadržava u svojoj arhivi.
(3) Primjerak službene zabilješke iz stava 2. ovog člana notar predaje strankama i dostavlja
Notarskoj komori.

Utvrđivanje identiteta
(1) Ako notar ne poznaje stranke lično i po imenu, njihov identitet utvrdiće ličnom kartom ili
pasošem, ili drugim ličnim dokumentom. Ako ni to nije moguće, njihov identitet mora
posvjedočiti drugi notar ili dva svjedoka.
(2) U originalu notar će navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je način utvrdio njihov
identitet, uz tačno navođenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka, datuma i broja isprave
upotrijebljene za utvrđivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.

Pozivanje svjedoka
(1) Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog originala, ako je neka od stranaka
nepismena.
(2) U ostalim slučajevima zavisiće od notara i stranaka da li će pri sastavljanju notarskog originala
biti pozvani svjedoci.
(3) Umjesto dva svjedoka, može se pozvati bilo koji drugi notar.

Uslovi u ličnosti svjedoka
(1) Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od službenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.
(2) Identitet svjedoka utvrđuje se na način predviđen u odredbama člana 77. ovog zakona.

Lica koja ne mogu biti svjedoci
Svjedoci ne mogu biti:
1. lica koja ne mogu valjano svjedočiti usljed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
2. lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja službenu radnju,
3. lica koja mogu imati neku korist od posla čije zaključivanje posvjedočuju,
4. lica koja sa strankom ili s onim koji bi nakon notarske radnje trebalo da dobije neku korist, ili
sa samim notarom stoje u odnosu zbog kojeg se može tražiti izuzeće notara.

Prisustvo svjedoka
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, svjedoci ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije
kada notar čita strankama original i kad ga oni potpisuju.
(2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako šta drugo nije za pojedine slučajeve
određeno, isključeni za vrijeme čitanja originala, ali u tom slučaju stranke moraju potpisati original
u prisustvu svjedoka i izjaviti da su original pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara
njihovoj volji. Sve će se to naznačiti u notarskom originalu.

Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena
(1) Gluha stranka koja zna čitati mora sama pročitati original i izričito izjaviti da ga je pročitala i
da odgovara njenoj volji.
(2) Nijema ili gluhonijema stranka koja zna čitati i pisati mora na originalu svojeručno napisati da
ga je pročitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u original ispred potpisa.
(3) U originalu mora biti naznačeno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovoga člana.

Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena
(1) Ako gluha stranka ne zna čitati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna čitati i pisati, mora
se osim svjedoka pozvati
i jedno lice njenog povjerenja koje se s njome može znacima
sporazumjeti. To lice mora imati svojstvo svjedoka i ne mora znati čitati i pisati. To lice može biti

u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom, ako nije lično zainteresovano u
pravnom poslu koji je predmet originala.
(2) Ako je neka od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju
izjavu o raspolaganjima koja će se unijeti u original, zatim prilikom čitanja cijelog originala
strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju
original. To će se naznačiti u originalu.
(3) Notar se mora uvjeriti da li se lice povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s gluhom,
nijemom ili gluhonijemom strankom i u originalu navesti da se u to uvjerio.

Tumač
(1) Ako neka od stranaka ne zna ni jedan od službenih jezika, mora se, pored svjedoka iz člana
78. stav 1. ovog zakona, pozvati i sudski tumač (prevodilac). U originalu će se naznačiti da se tako
postupilo.
(2) Tumač može biti i lice zaposleno kod notara, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka.
(3) Tumač nije potreban ako notar i oba svjedoka, odnosno drugi notar vladaju jezikom stranke iz
stava 1. ovog člana.
(4) U slučaju iz stava 3. ovoga člana, svjedoci se ne mogu isključiti za vrijeme čitanja originala. U
originalu će se naznačiti zašto nije pozvan tumač.
(5) Kad je tumač potreban, notar će nastojati da preko njega sazna pravu volju stranaka, i prema
toj volji na jednom od službenih jezika sastaviti original, koji će tumač prevesti strankama. Ako to
stranka traži, napisaće se prevod originala na jezik stranke i priložiti uz original.
(6) Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje uz original. U
originalu treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.

Izvršna isprava
(1) Notarski obrađene isprave su izvršne isprave ukoliko su sačinjene u propisanoj formi i ako su
sastavljene o nekom pravu potraživanja, koje ima za predmet plaćanje neke određene sume novca
ili davanje određene količine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u ispravi
pristao na izvršenje bez odlaganja.
(2) Na osnov
u notarski obrađene isprave kojom je u javnom registru nepokretnosti upisana
hipoteka na određenoj nepokretnosti može se, u svrhu plaćanja obezbijeđenog potraživanja,
neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nepokretnosti, ako je dužnik na ovo
izričito pristao.
(3) Za izvršnost isprava iz st. 1. i 2. ovog člana nije potrebna nikakva dalja aktivnost izvršnog
suda.

Pobijanje izvršenja
Izvršenje isprave notara može se pobijati po odredbama zakona kojim je regulisan izvršni
postupak.
2. Notarske potvrde i ovjere

Potvrde i ovjere
(1) O stvarima koje su regulisane u čl. 88. do 96. ovog zakona notar izdaje potvrde ili ovjere.
(2) Ako odredbama čl. 88. do 96. ovog zakona nije propisano nešta drugo, kod potvrda i ovjera
je, umjesto originala u smislu člana 70. ovog zakona, dovoljna isprava koja mora sadržavati
svjedočenje notara, njegov potpis, pečat, kao i mjesto i datum izdavanja.

Ovjera prepisa
(1) Notar će ovjeriti samo prepis koji je sastavljen u notarskoj kancelariji, odnosno sačinjen uz
pomoć aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji. S prepisom je izjednačena fotokopija
isprave.
(2) Prepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u
ispravi neka mjesta prepravljena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri
navesti. U ovjeri će se navesti i da li je isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku
očigledno sumnjiva, osim ako to već nije vidljivo iz samog prepisa ili fotokopije.
(3) Notar mora tačno uporediti prepis s ispravom i ako utvrdi da se slaže, potvrdiće to na samom
prepisu, a uz to će navesti da je to prepis isprave koju je stranka označila kao original, ili da je to
prepis ovjerenog prepisa isprave, da li su i u kojoj su formi plaćene takse, da li je pisan rukom ili
mašinom ili nekim drugim mehaničkim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po
njegovom znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime i
prebivalište te stranke.
(4) Ako se na ispravi nalazi neka primjedba ili klauzula, i ona će se unijeti u prepis.
(5) Kad se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili izvod iz neke isprave, iz prepisa se mora jasno
naznačiti koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

Ovjera izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga
Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga notar će uporediti izvod s odnosnim stavkama
izvorne knjige i napisaće na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slaže s

odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke,
odnosno poslovne knjige.

Ovjera potpisa
(1) Notar može potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti svojeručno potpisala pismeno, ili
svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis koji je već na pismenu pred njim priznala kao svoj.
(2) Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama člana 77. ovog zakona.
(3) Ovjera će se staviti na originalnom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđen identitet i
dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i službeni pečat notara.
(4) Notar je dužan provjeriti pismeno samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi za odbijanje
vršenja službene radnje.
(5) Ukoliko su ispunjeni uslovi stava 4. ovog člana, notar može ovjeriti i potpis na pismenu koje
nije sastavljeno na službenom jeziku.
(6) Ako je stranka slijepa ili ako ne zna da čita, notar će joj pročitati pismeno prije nego što ovjeri
potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati sudski tumač,
što će se navesti u ovjeri.
(7) Ako se ovjerava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili organa, notar može u ovjeri
potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organ samo ako je notar prethodno utvrdio da je
to lice ovlašćeno da to učini.

Potvrda o vremenu predočavanja pismena
(1) Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovoj prisutnosti kome drugom licu predočeno
potvrdiće se na samom pismenu uz tačnu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka
zahtijeva, i časa.
(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet lica koje je pismeno predočilo i lica kome
je pismeno predočeno. U potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđen identitet tih lica.

Potvrda o životu nekog lica
(1) Notar može potvrditi da je neko lice živo, nakon što utvrdi identitet tog lica.
(2) U ispravi koja će se str
anci izdati potvrdiće se da je to lice bilo pred notarom, uz naznaku
dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i časa, kad se to dogodilo i kako je utvrđen njegov
identitet.

Potvrda o ovlašćenju za zastupanje
(1) Notar je ovlašćen da izda potvrdu o ovlašćenju za zastupanje ako to ovlašćenje proizilazi iz
sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog
suda.
(2) Notar će potvrdu iz stava 1. ovoga člana izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar
ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja
izvoda iz registra.

Potvrde o drugim činjenicama iz registra
(1) Notar može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu nekog pravnog lica, o statusnim
promjenama ili drugim pravno važnim činjenicama, ako one proizilaze iz javnog registra.
(2) U slučaju iz stava 1. ovoga člana notar je dužan postupati na način koji je propisan u članu 93.
stav 2. ovog zakona.

Potvrđivanje zaključaka organa pravnog lica
(1) Ako je notar pozvan da potvrdi zaključke skupštine ili sjednice nekog drugog organa pravnog
lica, u zapisnik će unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim će opisati sve što se u njegovom prisustvu
događalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to važno za prosuđivanje pravilnosti postupka, a
posebno zaključke donijete na sjednici. On će potvrditi i sve drugo što je zakonom propisano.
(2) Zapisnik iz stava 1. ovoga člana potpisaće i lice koje je predsjedavalo sjednici.
(3) Na zahtjev se može utvrditi i identitet predsjednika i drugih lica koja su bila prisutna sastanku,
a u zapisniku će se navesti kako je njihov identitet utvrđen.

Potvrda drugih činjenica
(1) Na zahtjev zainteresovanih lica notar može potvrditi i činjenice koje su se dogodile u
njegovom prisustvu, poput rasprava o ponudama, licitacije, žrijebanja ili izjave lica o činjenicama i
stanjima za koje je notar sam ili uz učešće stručnih lica saznao.
(2) O potvrđivanju činjenica iz stava 1.
ovoga člana notar će sastaviti zapisnik, u kome će se
navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih učesnika te tačan opis onoga što se u
njegovom prisustvu dogodilo ili što je inače utvrdio. Zapisnik će potpisati svi učesnici. Ako neki
od učesnika odbije da potpiše zapisnik, notar će to naznačiti u zapisniku.
(3) U zapisniku iz stava 2. ovoga člana posebno će se naznačiti kako je utvrđen identitet stranaka
na koje se potvrda odnosi.

Propisi o sudskom postupku Odredbama čl. 88. do 96. ovog zakona ne dira se u propise kojima se uređuje nadležnost i
postupak sudova za preduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
3. Sprovedbeni propisi

Sprovedbeni propisi
Ministar će donijeti propise koji će bliže odrediti način pisanja, označavanja, korigovanja grešaka,
uvezivanje i obilježavanje isprava od više stranica, postupak izdavanja isprava kao i druga pitanja
koja su od značaja za važenje notarskih isprava.
4. Čuvanje i izdavanje otpravaka i prepisa originala

Čuvanje originala isprava
(1) Isprava koju je, u skladu s ovim zakonom, sačinio notar predstavlja original isprave koji čuva
notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar čuva i sve druge isprave koje, u skladu sa zakonom, sačini
u vršenju službe notara.
(2) Izuzetak od stava 1. ovog člana je testament sačinjen kod notara, koji notar predaje
zavještaocu u originalu na njegov zahtjev ili za potrebe ostavinskog postupka nakon smrti
zavještaoca.

Otpravak originala
(1) Kad notar sačini original, obavezan je strankama izdati otpravak originala.
(2) Ukoliko su u pitanju pravni poslovi iz člana 68. stav 1. tačka 4) ovog zakona, notar je u
obavezi da primjerak otpravka originala dostavi Poreskoj upravi Republike Srpske radi
utvrđivanja i naplate poreza.
(3) Otpravak mora po obliku, formi, sadržaju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati originalu,
mora biti označen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje original.
(4) Ako je otpravak originala izdat jednom, ne može se više izdavati, ali se može izdati prepis
originala.

Izdavanje otpravaka originala
(1) Ako u originalu nije nešto drugo određeno, otpravak originala se može izdati samo:

1. licima koja su pravni posao sadržan u ispravi zaključila u svoje ime,
2. licima u ime kojih je taj pravni posao zaključen,
3. licima u korist kojih je taj pravni posao zaključen,
4. pravnim nasljednicima lica pod t. 1. do 3. stava 1. ovog člana.
(2) Ako su zbog prestanka rada notara notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija predati na
čuvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava iz stava 1. ovog člana
vrše ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na čuvanju ti spisi, a za vrijeme rada zamjenika
notara, isprave izdaje taj zamjenik.

Otpravak originala u svrhu izvršenja
(1) Otpravak originala u svrhu izvršenja izdaje se licima koja su u originalu označena kao
povjerioci, odnosno njihovim pravnim sljednicima, pod uslovom da je dokazano ispunjenje
uslova za izvršnost originala.
(2) O izvršnom originalu može se, osim u slučajevima predviđenim u stavu 3. ovog člana, izdati
samo jedan otpravak originala u svrhu izvršenja.
(3) Ponovni otpravak originala u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka originala iz stava 1.
ovog člana, može se izdati samo:
1. ako sva lica iz člana 101. stav 1. t. 1. i 2. ovoga zakona ili njihovi pravni nasljednici na to
pristanu. Taj pristanak mora biti notarski obrađen bilješkom na samom originalu potpisanom od
stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja će se priložiti originalu,
2. ako je ranije izdati otpravak originala zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili ako je uništen,
oštećen ili na drugi način postao neupotrebljiv,
3. ako sud na čijem području notar ima svoje sjedište, na prijedlog stranke naredi da mu se izda
ponovni otpravak originala. Takvu će naredbu sud izdati, ako stranka učini vjerovatnim da joj je
potreban ponovni otpravak originala.

Prepisi originala
Ako u samom originalu nije nešta drugo određeno, ovjereni i obični prepisi originala o pravnim
poslovima među živima mogu se izdavati i svjedocima, licima koja iz tog pravnog posla ostvaruju
određenu korist, zakonskim zastupnicima, te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim
nasljednicima lica koja iz tog pravnog posla ostvaruju određenu pravnu korist, kad to oni zatraže.
Tim će se licima dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

(brisano)

Strane notarske isprave
(1) Notarske isprave izdate u inostranstvu imaju, uz uslov uzajamnosti, ista pravna dejstva kao i
notarske isprave izdate po ovom zakonu.
(2) Strane notarske isprave ne mogu u Republici Srpskoj imati pravna dejstva koja nemaju po
zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inostranstvu.
5. Pravna zaštita

Postupak pravne zaštite
(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritužbe Ministarstvu zbog toga što notar nije preduzeo
traženu službenu radnju, ili zbog toga što traženu radnju u sadržajnom ili formalnom pogledu nije
preduzeo u skladu sa zakonom, ili zbog toga što odugovlači s njenim preduzimanjem.
(2) Ministarstvo je dužno rješenjem narediti notaru da preduzme traženu službenu radnju i
odrediti mu rok za izvršenje te radnje. Notar je dužan postupiti po tom rješenju.
6. Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja i predaje

Čuvanje i predaja isprava
(1) Notar je dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta, s tim što je ovlašćen da odbije preuzeti
na čuvanje onu ispravu za koju ocijeni da postoje opravdani razlozi za takvu odluku.
(2) O preuzimanju isprava sastaviće se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme
preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa onoga ko je ispravu predao, oznaka položene
isprave, razlog zbog koga je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati lice koje je
ispravu predalo i notar. Na zapisnik će notar staviti svoj službeni pečat.
(3) Ako se isprava pošalje notaru pismom, o tome će se sastaviti zapisnik u skladu sa stavom 2.
ovoga člana. Pismo zamjenjuje potpis lica koje je ispravu predalo.
(4) Notar će o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda će se
poštom poslati pošiljaocu.
(5) Notar je dužan utvrditi identitet lica kome predaje ispravu u skladu sa odredbama člana 77.
ovoga zakona. Primalac je dužan potvrditi primitak isprave svojim potpisom na zapisniku.

Čuvanje gotovog novca i vrijednosnih papira
(1) Notar može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge
vrijednosne papire, a dužan ih je preuzeti samo onda kad su mu, povodom sastavljanja notarskog
originala, predati zato da bi ih uručio određenom licu ili da bi ih položio kod određenog organa
vlasti.
(2) Ako preuzimanje nije potvrđeno prilikom sastavljanja notarskog originala, o preuzimanju će se
sastaviti zapisnik u kome će se tačno naznačiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i
vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira, te ime lica koje
ih je predalo i njegovu izjavu o tome šta s njima treba učiniti. Notar će o preuzimanju izdati
stranci potvrdu u kojoj će specifikovati novac i vrijednosne papire koji su mu predati.
(3) Sve preuzete isprave, vrijednosni papiri i novčani iznosi se upisuju u kartoteku depozita.
Propise o vođenju kartoteke depozita donosi ministar.
(4) Ako se novac i vrijednosni papiri notaru pošalju pismom, o tome će notar sastaviti zapisnik, u
skladu sa stavom 2. ovog člana. Pismo će se pričvrstiti uz zapisnik.

Odvojeno čuvanje i predaja novca i vrijednosnih papira
(1) Vrijednosne papire, plemenite metale i druge dragocjenosti koje mu stranka povjeri na
čuvanje, notar odlaže na čuvanje u depo, odnosno sef kod poslovne banke.
(2) Novac koji mu stranka povjeri na čuvanje, notar čuva na posebnom povjereničkom računu za
druga lica, na način da se za svaki pravni posao otvara poseban povjerenički podračun na koji će
se vršiti polog novca.
(3) Vrijednosni papiri, plemeniti metali i druge dragocjenosti, kao i novac koji stranka povjeri
notaru na čuvanje ne mogu biti predmet prinudnog izvršenja protiv notara.
(4) Poseban račun iz stava 2. ovog člana notar može koristiti i za transakciju novca sa računa
jedne stranke na račun druge stranke iz ugovora kod teretnih pravnih poslova.
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana, u ugovoru mora tačno biti naznačen račun druge stranke na
koji je notar u obavezi da izvrši uplatu nakon isteka roka ili ispun
jenja uslova koji je označen u
ugovoru.
(6) Vrijednosne papire, plemenite metale i druge dragocjenosti iz stava 1. ovog člana notar
predaje bez odlaganja nadležnom organu ili licu kome treba da se predaju, nakon što se utvrdi
njegov identitet, a primalac će prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.
(7) Novac iz stava 2. ovog člana notar će bez odlaganja položiti na žiro račun ili tekući račun
nadležnog organa ili lica kome treba da se preda nakon što utvrdi njegov identitet.

Obaveza vraćanja
(1) Ako notar ne može izvršiti predaju u određenom roku, može po proteku tog roka, a ako rok
nije određen, najkasnije u roku od petnaest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti

stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije moguće, može ih predati nadležnom sudu na čuvanje i
o tome obavijestiti predavaoca preporučenim pismom ili na drugi vjerodostojan način.
(2) Depozit učinjen kod notara ima djelovanje sudskog depozita.
(3) Odredbe čl. 107. do 109. ovog zakona primijeniće se na odgovarajući način i u slučaju u kome
notar kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili
dragocijenosti.

VII - POSLOVNE KNjIGE NOTARA

Poslovne knjige i notarski spisi
(1) Notar vodi sljedeće poslovne knjige:
1. opšti poslovni upisnik, u koji se upisuju sve notarske isprave,
2. imenik lica koja su pred notarom predala neko raspolaganje za slučaj smrti s oznakom broja
odnosnog spisa,
3. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tuđem novcu, vrijednosnim papirima i
dragocijenostima, u koju se, pored tačne oznake preuzetog depozita, treba unijeti ime i adresa
deponenta te onoga kome se predmet treba predati,
4. upisnik poslova koje je sud ili neki drugi organ vlasti povjerio notaru, s abecednim imenikom,
5. zajednički abecedni imenik stranaka za njegove upisnike, te za depozitnu knjigu.
(2) Ministar će propisati sadržaj, obrasce i način vođenja poslovnih knjiga iz stava 1. ovog člana.
(3) Nakon upisa posla u odgovarajuću poslovnu knjigu, notar formira notarski spis u skladu sa
propisima koje donosi ministar pravde.

VIII - ČUVANjE ISPRAVA I SPISA

Obaveza čuvanja
Notar je dužan sve notarske isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je preuzeo na čuvanje
čuvati pod ključem, odvojeno od drugih spisa.

Predaja i čuvanje arhive u slučaju prestanka vršenja poslova notara
(1) Ako notar prestaje sa vršenjem poslova, notarski spisi, poslovne knjige i sva druga
dokumentacija predaje se u depozit Arhivu Republike Srpske, a pečate, štambilje, novac i
vrijednosne papire preuzima na čuvanje Notarska komora.
(2) Dokumentaciju i predmete iz stava 1. ovog člana zapisnički preuzima komisija, koju čini pet
članova: jedan predstavnik Ministarstva, dva predstavnika Arhiva Republike Srpske, koje imenuje
direktor, i dva predstavnika Notarske komore, koje imenuje ministar na prijedlog predsjednika
Notarske komore.
(3) Po preuzimanju dokumentacije od komisije iz stava 2. ovog člana, Notarska komora određuje
mjesto čuvanja pečata, štambilja, novca i vrijednosnih papira, kao i lice koje će biti ovlašćeno da
izdaje otpravke, odnosno prepise originala i druge izvode iz notarskih akata, do izbora novog
notara.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se i u slučaju privremenog udaljavanja notara iz
službe, kao i izvršenja disciplinske kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe
notara.
(5) Postupak i način preuzimanja i čuvanja notarskih spisa, poslovnih knjiga i druge
dokumentacije iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.
(6) Postupak i način daljeg postupanja sa pečatima, štambiljima, novcem i vrijednosnim papirima
iz stava 1. ovog člana, kao i postupak izdavanja otpravaka, odnosno prepisa originala i drugih
izvoda iz notarskih akata, uređuje se pravilnikom koji donosi Notarska komora, uz prethodnu
saglasnost ministra.
(7) Troškove u vezi sa predajom građe u depozit i vraćanjem deponovane građe deponentu
snosiće Notarska komora, koja će sa Arhivom Republike Srpske, uz prethodnu saglasnost
ministra, zaključiti ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza.

Predaja i čuvanje arhive u slučaju smrti notara
(1) U slučaju smrti notara, njegovi zakonski, odnosno testamentarni nasljednici imaju obavezu da
izvrše predaju arhive notara.
(2) Predaja arhive u slučaju smrti notara vrši se na način i po postupku utvrđenom članom 113.
ovog zakona.
(3) Ukoliko među licima iz stava 1. ovog člana nema saglasnosti ko će od njih predati arhivu
notara ili lice koje je dužno da to učini, odbije to učiniti, nadležni sud koji sprovodi ostavinski
postupak će, bez odgađanj
a, odrediti lice koje je dužno izvršiti predaju arhive notara.

IX - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

Disciplinska odgovornost
(1) Notar disciplinski odgovara za povrede službene dužnosti koje učini svojom krivicom.
(2) Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrđene ovim zakonom.
(3) Odgovornost za krivično djelo i prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost notara, ako
vrsta povrede predstavlja i povredu službene dužnosti notara.

Povrede službene dužnosti
(1) Povrede službenih dužnosti notara mogu biti lakše i teže.
(2) Notar čini lakšu povredu službene dužnosti:
1. ako uzastopno dva puta, bez opravdanog razloga, izostane sa sjednica organa Notarske
komore, čiji je član,
2. ako postupi suprotno opštem ili pojedinačnom aktu Notarske komore,
3. ako godišnje nije pohađao najmanje dva seminara za usavršavanje notara priznata od strane
Ministarstva,
4. ako reklamira obavljanje službe.
(3) Notar čini teže povrede službene dužnosti:
1. ako se pri obradi, sastavljanju notarskih isprava i preduzimanja drugih službenih radnji ne
pridržava odredaba Ustava, ovog zakona i pravila struke,
2. ako u ispravi potvrdi da je nastupila činjenica za koju zna ili mora znati da se nije dogodila,
3. ako, protivno tarifi, obračuna ili traži veću nagradu, ili obračuna manju nagradu ili naknadu
troškova od one koja je propisana tarifom,
4. ako traži stranke, uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan
način,
5. ako u slučajevima u kojima mu je to zabranjeno zastupa stranku ili u tim slučajevima sastavlja
isprave,
6. ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova ili po odlukama Ministarstva kao
nadzornog tijela,
7. ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa vodi poslovne
knjige i evidencije,
8. ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa čuva spise,
poslovne knjige i evidencije,
9. ako se ponaša nedostojno prema strankama i organima koji vrše nadzor nad njegovim
poslovanjem ili na drugi način ne postupa u skladu sa odredbama Kodeksa ponašanja notara,
10. ako ne izda potvrdu, odnosno račun o primljenom iznosu nagrade ili naknade,

11. ako na zahtjev nadležnog organa odbije dati dokumentaciju ili podatke ili da netačne podatke,
a obaveza davanja podataka je propisana zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu
zakona,
12. ako na javnoj licitaciji ili tokom nekog drugog postupka koji vodi kao notar, ili kao povjerenik
suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje, nasljedna
ili druga prava,
13. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o zabrani učestvovanja, profesionalnom
obavljanju i dopunskoj djelatnosti,
14. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o dužnosti savjesnog i zakonitog postupanja i
obavezi odbijanja službene radnje,
15. ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je
stranka u poslovima u kojima preduzima službene radnje kao notar ili sudski povjerenik,
16. ako novac koji mu je povjeren na čuvanje ili druge stvari uloži, prenese ili preda u korist
trećeg lica ili u svoju korist, suprotno odredbama ovoga zakona,
17. ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaključuju uz njegovo
učešće u svojstvu notara,
18. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o zabrani obavljanja službe u slučaju
privremenog udaljenja iz službe,
19. ako ne osigurava rad notarskog pomoćnika u skladu sa ovim zakonom,
20. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o izuzeću notara,
21. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o dužnosti čuvanja službene tajne,
22. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o zajedničkom obavljanju službe,
23. ako postupa suprotno odredbama ovog zakona o mjestu obavljanja službe notara,
24. ako kao sudski povjerenik prekoračuje granice povjerenih ovlašćenja ili ne preduzima radnje u
rokovima koji su propisani pravilima postupka čije je sprovođenje povjereno notaru ili ne preda
spis predmeta sudu kada je to po zakonu obavezan,
25. ako zloupotrijebi povjerenički račun plaćanjem trećim licima, koja nisu ugovorne strane, niti
stranke u pravnom poslu, u ime ili za račun privrednog društva čiji je račun blokiran ili na drugi
način nedozvoljeno ili nenamjenski koristi povjerenički račun,
26. ako se na drugi način, u službi ili van nje, nedolično ponaša, krši odredbe zakona ili narušava
ugled službe notara.
(4) Ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvrđuje uslove pod kojim se seminari za dalju
edukaciju notara smatraju kao seminari iz stava 2. tačka 3. ovog člana.

Disciplinske kazne (1) Za lakšu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske kazne:
1. pismeni ukor i
2. novčana kazna od 2.500 KM do 5.000 KM.
(2) Za težu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske kazne:
1. novčana kazna od 5.000 KM do 20.000 KM i
2. oduzimanje prava na obavljanje službe notara.

Disciplinski postupak
(1) Za pokretanje disciplinskog postupka protiv notara svako lice može dati inicijativu.
(2) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.
(3) Disciplinski tužilac je državni službenik koga za obavljanje te funkcije imenuje ministar.
(4) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka sadrži:
1. ime i prezime notara,
2. područje za koje je imenovan i sjedište njegove kancelarije,
3. činjenični opis i pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti,
4. prijedlog dokaza koje bi trebalo da se izvedu na usmenoj raspravi i
5. prijedlog disciplinske kazne.
(5) O zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka odlučuje prvostepena disciplinska komisija
koju rješenjem imenuje Notarska komora u sastavu od tri notara.
(6) Protiv odluke komisije iz stava 5. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana
dostavljanja te odluke.
(7) Žalba se predaje Notarskoj komori koja je zajedno sa spisom predmeta dostavlja ministru.
(8) Po prijemu žalbe, ministar imenuje drugostepenu disciplinsku komisiju u sastavu dva državna
službenika Ministarstva i jednog notara, koja donosi odluku po žalbi.
(9) Članovi komisije iz st. 5. i 8. ovog člana imenuju se posebno za svaki postupak.
(10) Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, evidentiranje, izvršenje i brisanje
disciplinskih kazni detaljnije se propisuje Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti notara, koji
donosi ministar.

Izvršenje disciplinskih kazni
(1) Konačna odluka o izricanju novčane kazne notaru predstavlja izvršnu ispravu.
(2) Naplaćena novčana kazna je sredstvo budžeta Republike Srpske.

Privremeno udaljavanje notara iz službe
(1) Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak, može se donijeti rješenje o njegovom
privremenom udaljavanju iz službe, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi
osiguranja interesa stranaka.
(2) Notar će biti privremeno udaljen iz službe ako je protiv njega podignuta optužnica ili određen
pritvor zbog krivičnog djela počinjenog s predumišljajem, ili ako izdržava kaznu zatvora do šest
mjeseci.
(3) Rješenje o privremenom udaljavanju u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana donosi
prvostepeni disciplinski organ.
(4) Protiv rješenja o udaljenju iz službe notar može izjaviti žalbu drugostepenom disciplinskom
organu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o udaljenju iz službe.
(5) Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(6) Drugostepeni disciplinski organ obavezan je da odluči po žalbi najkasnije u roku od 15 dana
od dana prijema žalbe.
(7) Rješenje drugostepenog disciplinskog organa doneseno po žalbi je konačno.

Disciplinska odgovornost lica zaposlenih kod notara
Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na
disciplinsku odgovornost notarskog pomoćnika, zamjenika notara, vršioca dužnosti notara i
stručnog saradnika.

Opšta mogućnost vođenja postupka pred sudom
Protiv konačnih odluka disciplinskih organa može se voditi postupak pred nadležnim sudom u
roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

X - NAGRADA ZA RAD I NADOKNADA TROŠKOVA

Nagrada za rad i nadoknada troškova
(1) Notari imaju pravo na nagradu i naknadu za svoj rad u visini i na način uređen Uredbom o
određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj, koju, na prijedlog ministra, donosi
Vlada Republike Srpske uz pribavljeno mišljenje Notarske komore.
(2) Vlada Republike Srpske donijeće uredbu iz stava 1. ovog člana u roku od 6 (šest) mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

Dospjelost nagrade i nadoknade troškova
(1) Plaćanje nagrade za rad i nadoknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a
notar može tražiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla.
(2) Notar je obavezan stranci izdati potvrdu o plaćenoj nagradi i troškovima.

Solidarna odgovornost
Ako je više stranaka učestvovalo u zaključivanju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio
jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i troškove notaru, ako se
stranke drugačije ne dogovore.

XI - NADZOR

Nadzor nad radom Notarske komore
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom Notarske komore vrši Ministarstvo.
(2) Notarska komora je obavezna Ministarstvu dostaviti tražene informacije, mišljenja, omogućiti
vršenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, originale, dokumentaciju i prostor, te postupiti
po rješenju organa koji vrši nadzor.
(3) Notarska komora je obavezna da u januaru svake godine podnese izvještaj Ministarstvu o radu
Notarske komore za prethodnu godinu, koji sadrži opštu ocjenu o radu notara, podatke o
organizovanim seminarima, edukacijama za polaganje notarskog ispita, sprovedenim ili početim
disciplinskim postupcima protiv notara, službenim zabilješkama iz člana 76. stav 3. ovog zakona,
a može sadržavati i druge podatke koji su od značaja za rad Notarske komore ili koji se odnose na
izvršavanje zakonom propisanih prava i obaveza Notarske komore, te prijedloge za poboljšanje
uslova obavljanja službe notara.

Nadzor nad radom notara (1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom notara u vršenju službe notara vrši
Ministarstvo.
(2) Redovan nadzor nad radom notara vrši se najmanje jednom u dvije godine.
(3) Ministarstvo može izvršiti vanredan nadzor po pritužbi stranke, državnog organa ili na
obrazloženu inicijativu bilo kojeg lica.
(4) O izvršenom nadzoru sačinjava se zapisnik.
(5) Na osnovu činjenica utvrđenih prilikom vršenja nadzora ministar može donijeti rješenje u
kojem nalaže notaru otklanjanje nadzorom utvrđenih nedostataka i odrediti rok za to otklanjanje.
(6) Nepostupanje po rješenju iz stava 5. ovog člana predstavlja povredu službene dužnosti iz
člana 116. stav 3. tačka 6. ovog zakona.

Sadržaj i način vršenja nadzora nad radom notara
(1) Sadržaj nadzora je provjera da li notar obavlja službu u skladu sa odredbama sljedećih
podzakonskih akata:
1. Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije,
2. Uredbom o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj,
3. Uputstvom o vođenju poslovnih knjiga i načinu formiranja i arhiviranja spisa,
4. Pravilnikom o radu notara u postupku sastavljanja i izdavanja notarskih isprava.
(2) Nadzor se vrši bez prethodne najave, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Na pitanja sprovođenja nadzora koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe
Zakona o republičkoj upravi.

Nadzor nad radom notara u obavljanju povjerenih poslova
(1) Nadzor nad radom notara kao povjerenika suda vrši sud koji je povjerio notaru vršenje
poslova iz nadležnosti suda.
(2) O uočenim nepravilnostima i preduzetim mjerama sud obavještava Ministarstvo i Notarsku
komoru.

XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sprovedbeni propisi Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama ranije važećih
propisa.

Obaveze u prelaznom periodu
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o
polaganju notarskog ispita i Program za polaganje notarskog ispita iz člana 5. stav 1. ovog zakona.
(2) Notarska komora će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti
Pravilnik o edukaciji i Program za edukaciju iz člana 7. stav 2. ovog zakona.
(3) Ministar, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi pravilnik kojim
će propisati postupak za sprovođenje konkursa za izbor notara iz člana 23. stav 12. ovog zakona.
(4) Notarska komora, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
kriterijume za utvrđivanje potrebnog broja notarskih pomoćnika iz člana 33. stav 1. ovog zakona.
(5) Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi pravilnik
kojim će propisati postupak za sprovođenje konkursa za izbor notarskih pomoćnika iz člana 35.
stav 15. ovog zakona.

(brisano)

Konstituisanje Notarske komore
U roku od tri mjeseca od dana završenog imenovanja notara na teritoriji Republike Srpske mora
se organizovati i konstituisati Notarska komora.

Osiguranje prije konstituisanja Notarske komore
Do konstituisanja Notarske komore poslove iz člana 54. stav 4. ovog zakona obavljaće
Ministarstvo.

(prestalo da važi)

Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a primjenjivaće se od 1. novembra 2006. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o notarima
("Sl. glasnik RS", br. 2/2005)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".

Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o notarima
("Sl. glasnik RS", br. 68/2017)

Ovlašćuje se Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske da izradi Prečišćeni tekst
Zakona o notarima u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".