Zakon o Notarima Brčko Distrikta

Cilj zakona
Ovim zakonom uređuju se organizacija, ovlaštenje, način rada, kao i druga pitanja od značaja za
rad notara na teritoriji Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt).

Javna služba
Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, koji su samostalni i nezavisni nosioci te
službe.

Obavljanje službe
(1) Notar obavlja službu notara profesionalno i isključivo kao zanimanje tokom vremena za koje
je imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) Notar može svoju službu vršiti do navršenih 70 godina života, ukoliko ne nastupe razlozi za
prijevremeni prestanak službe prema članu 10 tačke 1 i od 3 do 6 ili za razrješenje prema članu 11
ovog zakona.

Dokazna snaga notarskih isprava
(1) Notarske isprave su sve isprave notara koje on sačini na osnovu ovog zakona u okviru svoje
nadležnosti.
(2) Notarske isprave su: isprave nastale notarskom obradom, notarske ovjere i notarske potvrde.
(3) Notarske isprave imaju snagu javne isprave i važe na teritoriji cijelog Distrikta, kod svih
organa vlasti, pravnih osoba i drugih institucija nezavisno od toga od kojeg su notara izdate.
(4) Notarske isprave koje su izdali notari imenovani u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacija) ili u Republici Srpskoj tretirat će se kao da su izdate od notara Distrikta.
(5) Notarski obrađene isprave, koje je notar sačinio u granicama svojih službenih ovlaštenja u
propisanoj formi, imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
(6) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u
njima svjedoči.
(6) Dopušteno je dokazivati da je izjava nepravilno notarski obrađena, odnosno da su
posvjedočene činjenice netačne.

II. ORGANIZACIJA NOTARA

1. Uslovi i postupak izbora notara, prestanak službe i udaljenje notara iz službe

Uslovi za obavljanje službe notara
Za notara može biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava slijedeće uslove:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima punu poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uslove za službenike organa
uprave,
3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, ili prije 06. 1992. godine, na
pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma stečena na pravnom fakultetu u nekoj
drugoj državi, ovaj uslov se smatra ispunjenim nakon nostrifikacije diplome od nadležnog organa,
4. da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini, ili prije 06. 04.1992. godine, u bivšoj
Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit položen u nekoj drugoj državi, ovaj uslov se smatra
ispunjenim nakon priznavanja tog ispita od Pravosudne komisije,
5. da je položilo notarski ispit u Federaciji ili Republici Srpskoj,
6. da nije osuđivano za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, službene ili druge
dužnosti, ili za drugo krivično djelo izvršeno s umišljajem, koje u vrijeme imenovanja još nije
brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadležni organ, i
7. da nije član političke partije.

Službeno sjedište notara i broj notara
(1) Pravosudna komisija određuje broj notara potrebnih za područje Distrikta.
(2) Službeno sjedište notara je Brčko Distrikt.
(3) Nakon formiranja notarskih komora u entitetima, prilikom određivanja broja notarskih
mjesta, mora se pribaviti mišljenje notarskih komora.
(4) Broj notara određuje se prema broju stanovnika koji žive na području Distrikta, pri čemu je
uobičajeno da bi na 20.000 stanovnika trebalo otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimajući u obzir i
godišnji broj isprava koje se notarski obrade.

Konkurs za izbor notara
(1) Izbor notara vrši se putem konkursa.
(2) Konkurs provodi Pravosudna komisija.
(3) Konkurs mora da sadrži, pored općih uslova za izbor notara predviđenih ovim zakonom, i
slijedeće podatke: rok za podnošenje prijava, rok obavještavanja kandidata o rezultatima
konkursa, kao i službeno sjedište za koje se vrši izbor notara.
(4) Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa
prema stavu 5 ovog člana.
(5) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu u Federaciji i Republici
Srpskoj i u "Službenom glasniku Brčko Distrikta".

Izbor notara
(1) Za notara se mogu izabrati samo takvi kandidati koji su po svojim radnim i ljudskim
kvalitetima dostojni ugleda notarske službe.
(2) Kod izbora između više kandidata koji ispunjavaju uslove iz člana 5 ovog zakona, odlučujući
kriterij je uspjeh postignut na notarskom ispitu. Kao drugi kriterij, Pravosudna komisija može
propisima obavezati sve kandidate da polažu test o pravnim specifičnostima Distrikta. Identitet
kandidata neće biti vidljiv iz testa. Za takav test neće se davati ocjena, kandidati će "položiti" test
ili " pasti" na testu.
(2) Izbor kandidata prijavljenih na konkurs mora se izvršiti najkasnije u roku od 30 dana od dana
isteka roka za podnošenje prijava na konkurs.
(4) Pravosudna komisija formira komisiju za sprovođenje konkursa, koja utvrđuje listu kandidata
koji ispunjavaju uslove predviđene konkursom.
(5) Rješenje o izboru kandidata donosi predsjednik Pravosudne komisije.
(6) Kandidati koji ne budu izabrani za notara dobijaju pismeno obavještenje koje sadrži razloge
zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notara.
(7) Protiv rješenja o izboru notara može se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno
obavještenja uložiti prigovor Pravosudnoj komisiji. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za
notara zadržava izvršenje rješenja.
(8) Pravosudna komisija dužna je odlučiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema
prigovora. Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru je konačno.
(9) Protiv rješenja iz stava 8 ovog člana, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava kod nadležnog
suda, odnosno drugih zakonom određenih organa u roku od 30 dana od dana prijema rješenja
donesenog po prigovoru.

Polaganje službene zakletve i povelja o imenovanju
(1) Nakon što je rješenje o izboru notara prema članu 8 ovog zakona postalo konačno,
imenovanje notara vrši predsjednik Pravosudne komisije.
(2) Po imenovanju za notara, predsjednik Pravosudne komisije uručuje notaru povelju o
imenovanju. Sadržaj i formu povelje utvrđuje Pravosudna komisija. Rješenje o imenovanju se
objavljuje u "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH".
(3) Prije uručenja povelje o imenovanju, notar polaže službenu zakletvu pred predsjednikom
Pravosudne komisije. Službena zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću službu notara obavljati štiteći Ustav Bosne i Hercegovine, Statut Brčko
Distrikta BiH i zakone koji se primjenjuju na teritoriji Brčko Distrikta i da ću službu obavljati
nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvajući poslovnu tajnu’.
(4) Notar je obavezan, u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju, Pravosudnoj
komisiji podnijeti dokaze da je član jedne od entitetskih notarskih komora, da ima opremljenu
notarsku kancelariju u svome službenom sjedištu, da je pribavio službeni pečat i da je zaključio
osiguranje od odgovornosti u smislu člana 38 ovog zakona. Standarde za opremu i prostor, koje
mora ispunjavati notarska kancelarija, propisuje Pravosudna komisija.
(5) Notar počinje sa radom kada ispuni uslove iz stava 4 ovog člana, a najkasnije u roku od 60
dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim slučajevima predsjednik Pravosudne
komisije može produžiti ovaj rok.

Prestanak službe notara
(1) Služba notara prestaje:
1. smrću,
2. navršenjem 70 godina života,
3. pismenim otkazom notara - danom donošenja konačnog rješenja o prestanku službe,

4. ako bude osuđen za krivično djelo iz člana 5 tačka 6 ovog zakona počinjeno s predumišljajem,
ili ako mu bude izrečena zabrana daljeg obavljanja službe notara - danom pravosnažnosti sudske
odluke,
5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom u roku utvrđenom u stavu 5 člana 9 ovog zakona,
6. kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje službe notara - danom
pravosnažnosti odluke disciplinskog organa,
7. razrješenjem - danom donošenja konačnog rješenja o razrješenju.
(2) Rješenje o prestanku službe notara, iz razloga utvrđenih u stavu 1 ovog člana, donosi
predsjednik Pravosudne komisije kada nastane razlog za prestanak službe.

Razrješenje notara
(1) Notar će biti razriješen:
1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje službe notara iz člana 5 ovog
zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostavke nisu ispunjene,
2. ako zasnuje radni odnos, ili ako počne koristiti starosnu ili invalidsku penziju, ili počne
obavljati neku drugu službu, odnosno ako nastanu razlozi navedeni u članu 35 ovog zakona,
3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duševne slabosti, ili zbog bolesti, postane trajno
nesposoban za uredno obavljanje službe,
5. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja poslova notara, odnosno njegove materijalne
prilike ugrožavaju interese stranaka,
6. ako se nije osigurao od odgovornosti zaključivanjem ugovora o osiguranju, ili ne plaća naknadu
za osiguranje notarskoj komori čiji je član (u daljem tekstu: nadležna notarska komora), u skladu s
članom 38 ovog zakona,
7. ako godišnje nije pohađao najmanje dva kursa za profesionalno usavršavanje notara
priznata od Pravosudne komisije.
(2) Rješenje o razrješenju donosi predsjednik Pravosudne komisije nakon konsultacija s
nadležnom notarskom komorom, s tim da se prije donošenja rješenja notar mora saslušati u vezi
s okolnostima za razrješenje i da se izjasni o tim razlozima.
(3) Protiv rješenja o razrješenju može se uložiti pravni lijek predviđen u stavovima od 7 do 9
člana 8 ovog zakona.

Gubljenje prava na upotrebu službenog naziva

Prestankom službe ili udaljenjem iz službe notar gubi ovlaštenje da nosi naziv "notar.

Privremeno udaljavanje iz službe
(1) Notar može biti privremeno udaljen iz službe:
1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,
2. ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz člana 11 ovog zakona ili ako je pokrenut postupak
za razrješenje.
(2) Ako je u krivičnom postupku protiv notara naložen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora
nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja posebnog rješenja.
(3) Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz službe donosi Pravosudna komisija po
službenoj dužnosti.

Posljedice privremenog udaljavanja iz službe
(1) Rješenjem o udaljenju iz službe po osnovu člana 13 ovog zakona, mora se odlučiti o čuvanju
spisa, poslovnih knjiga, pečata i štambilja za vrijeme dok traje udaljenje.
(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe notar ne smije poduzimati nikakve službene radnje
iz nadležnosti notara.
3. Vršilac dužnosti notara

Vršilac dužnosti notara
(1) Ako je služba notara prestala, Pravosudna komisija može bez javnog konkursa odrediti vršioca
dužnosti notara. Za vršioca dužnosti notara može biti postavljen samo drugi notar ili lice koje
ispunjava uslove iz člana 5 ovog zakona.
(2) Mandat vršioca dužnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najduže šest mjeseci, s
tim što u opravdanim slučajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci.
(3) Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto
je postavljen.
(4) Zadatak vršioca dužnosti notara je da nastavi službene radnje koje je započeo notar i nije
ovlašten poduzimati nove notarske poslove.
(5) Vršilac dužnosti notara ima pravo da potražuje troškove ukoliko oni dospiju nakon
preuzimanja poslova. Međutim, ukoliko je stranka platila notaru predujam za poduzimanje

određene službene radnje, notar je obavezan da uračuna taj predujam prilikom obračuna
troškova.
(6) Vršenje dužnosti se obavlja na trošak i za račun nadležne notarske komore, kojoj vršilac
dužnosti notara podnosi obračun o svojim aktivnostima i od nje dobija primjerenu naknadu za
obavljene poslove notara.
(7) Vršilac dužnosti notara koristi, ukoliko je neophodno, pečat notara, čija je služba prestala, uz
dodatak "vršilac dužnosti notara.
(8) Odredbe člana 25 stavovi 1 i 2 i člana 26 stav 2 ovog zakona primjenjuju se i na vršioca
dužnosti notara.
4. Notarski pomoćnik

Notarski pomoćnik
(1) U notarskoj kancelariji može biti zaposlen pomoćnik.
(2) Notarski pomoćnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vršenje poslova
notara, kao i za polaganje notarskog ispita.

Uslovi za službu notarskog pomoćnika
(1) Za notarskog pomoćnika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i ljudskim
kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
(2) Izbor između više kandidata vrši se primjenom kriterija koji se odnose na lične i stručne
kvalitete svakog kandidata, pri čemu se naročito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme
studija na pravnom fakultetu.

Potreba za notarskim pomoćnicima i uslovi za njihovo imenovanje
(1) Potrebu za prijemom notarskog pomoćnika u notarske kancelarije utvrđuje nadležna notarska
komora, po pribavljenom mišljenju notara. Konačnu odluku o broju i o konkursu za mjesta
notarskih pomoćnika donosi Pravosudna komisija na prijedlog nadležne notarske komore.
(2) Za notarskog pomoćnika može biti imenovano samo lice koje ispunjava slijedeće uslove:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini, ili prije 6. aprila 1992. godine u bivšoj
Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit položen u nekoj drugoj državi, ovaj uslov se smatra
ispunjenim nakon priznavanja tog ispita od Pravosudne komisije.

Konkurs za popunu mjesta notarskog pomoćnika
(1) Izbor notarskog pomoćnika vrši se putem konkursa.
(2) Konkurs organizuje i provodi Pravosudna komisija na prijedlog nadležne notarske komore.
(3) Konkurs mora sadržavati slijedeće podatke: opće uslove za imenovanje notarskog pomoćnika,
rok podnošenja prijava i rok za obavještavanje kandidata o rezultatima konkursa.
(4) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenom glasniku
Brčko Distrikta BiH".
(5) Rok za podnošenje prijava na konkurs je 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u
skladu sa stavom 4 ovog člana.

Postupak izbora notarskog pomoćnika
(1) Pravosudna komisija dužna je da, u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava
na konkurs, dostavi nadležnoj notarskoj komori listu kandidata koji ispunjavaju uslove navedene
u konkursu.
(2) Nadležna notarska komora u roku od 30 dana nakon predočavanja liste kandidata donosi
rješenje o izboru kandidata za notarskog pomoćnika.
(3) Kandidati koji ne budu izabrani za notarskog pomoćnika dobijaju pismeno obavještenje koje
sadrži razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notarskog
pomoćnika.
(4) Protiv rješenja o izboru notarskog pomoćnika može se u roku od osam dana nakon prijema
rješenja, odnosno obavještenja uložiti prigovor Pravosudnoj komisiji. Prigovor protiv rješenja o
izboru kandidata za notarskog pomoćnika odlaže izvršenje rješenja o izboru notarskog
pomoćnika.
(5) Pravosudna komisija dužna je odlučiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema
prigovora. Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru je konačno.
(6) Protiv rješenja iz stava 5 ovog člana, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava pred
nadležnim sudom odnosno pred drugim nadležnim organima, u skladu sa zakonom, u roku od 30
dana od dana prijema konačnog rješenja.

Radno mjesto notarskog pomoćnika
(1) Osposobljavanje notarskog pomoćnika kod notara traje najmanje tri godine.
(2) Posao notarskog pomoćnika prestaje imenovanjem za notara ili prekidom ugovora o radu od
strane nadležne notarske komore. Ugovor o radu može se raskiniti i na lični zahtjev notarskog
pomoćnika. On može biti otpušten ukoliko ne položi notarski ispit.
(3) Odredbe člana 36 ovog zakona na odgovarajući način važe i za notarskog pomoćnika. Danom
stupanja na posao, notarski pomoćnik mora okončati eventualno postojeći drugi radni odnos.

Poslovi notarskog pomoćnika
(1) Notarski pomoćnik može, pod neposrednim nadzorom notara, obavljati sve poslove za koje
je po zakonu ovlašten notar.
(2) Notarski pomoćnik ne smije lično potpisivati notarske isprave ili zabilježbe o ovjeri.
(3) Notarski pomoćnik je dužan da se za vrijeme svoje službe u notarskoj kancelariji pridržava
istih službenih i ostalih obaveza koje važe za notara.

Plata notarskog pomoćnika
(1) Od dana stupanja na posao i za vrijeme službe, notarski pomoćnik prima odgovarajuću platu i
kod nadležne notarske komore ostvaruje ostala prava po osnovu rada.
(2) Notarska komora svojim aktom utvrđuje mjerila za plaću notarskog pomoćnika.
(3) Aktom iz stava 2 ovog člana utvrđuje se i visina naknade koju je notar, kojem je upućen
notarski pomoćnik na rad, dužan plaćati notarskoj komori.
5. Zamjenik notara

Zamjenik notara
(1) Ako je notar spriječen duže od dvije sedmice u vršenju službe obavezan je to odsustvovanje
bez odlaganja prijaviti Pravosudnoj komisiji. Ako ova spriječenost traje duže od jednog mjeseca
notaru je potrebno odobrenje Pravosudne komisije. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne
ometa ostvarivanje i zaštita prava stranaka.
(2) Ako spriječenost notara traje duže od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljanje
zamjenika notara, a ako notar ne podnese taj zahtjev za postavljenje zamjenika notara,
Pravosudna komisija može i bez ovakvog zahtjeva postaviti zamjenika notara.
(3) Na zahtjev notara, predsjednik Pravosudne komisije može postaviti zamjenika notara koji će
vršiti dužnost notara za vrijeme njegovog odsustva ili spriječenosti za rad koja traje manje od
dvije sedmice. Postavljenje zamjenika notara može se izvršiti unaprijed za sve slučajeve
spriječenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni
zamjenik notara).
(4) U slačaju privremenog udaljenja notara iz službe, zamjenik notara može biti postavljen i bez
zahtjeva notara.
(5) Za zamjenika notara može biti postavljen samo notarski pomoćnik ili drugi notar.
(6) U odnosu na pitanja koja nisu regulisana odredbama članova 25 i 26 ovog zakona, na
zamjenika notara ovog zakona primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim
odredbi člana 38.

Postavljenje zamjenika notara
(1) Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rješenjem Pravosudna komisija.
(2) Zamjenik notara mora, ukoliko nije već ranije kao notar položio zakletvu, prije početka rada
položiti zakletvu. Ukoliko je već jednom kao zamjenik nekog notara položio zakletvu, dovoljno je
da se u rješenju navede da je zakletva položena ranije.
(3) Postavljeni zamjenik notara može se u svako doba opozvati.

Prava i dužnosti zamjenika notara
(1) Zamjenik notara obavlja službu kao notar i obavezan je na ispravama koje izdaje, uz svoj
potpis dopisati dodatak koji ga označava kao zamjenika i upotrebljavati pečat i štambilj notara
koga zamjenjuje.
(2) Zamjenik notara mora se uzdržavati od poduzimanja onih službenih radnji koje su zabranjene
notaru koga zamjenjuje.
(3) Zamjenik notara vrši službu na trošak notara koga zamjenjuje i notar je obavezan zamjeniku
notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.
(4) Službena ovlaštenja zamjenika notara počinju sa preuzimanjem službe i prestaju, ako se
postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom službe notaru. Za vrijeme tog perioda notar se
mora uzdržavati od obavljanja svoje službe.
(5) Oštećenoj stranci zbog povrede službene dužnosti zamjenika notara, pored zamjenika,
odgovara i notar, kao solidarni dužnik. U odnosima između notara i zamjenika notara, odgovoran
je samo zamjenik notara.
6. Stručni saradnik u kancelariji notara

Stručni saradnik
(1) Notar može zaposliti stručnog saradnika, koji ima položen pravosudni ispit u skladu sa
članom 5 tačka 4 ovog zakona.
(2) Stručni saradnik za vrijeme trajanja službe ostvaruje plaću i ostala prava iz radnog odnosa kod
notara, a u skladu sa zakonima i propisima Distrikta koji se odnose na radne odnose i plaće
službenika organa uprave Distrikta.
7. Prava i dužnosti notara

Službeno područje notara
(1) Notar može imati samo jednu kancelariju za rad.
(2) Službeno područje notara je područje Distrikta. Notar može svoju djelatnost u vezi sa
izdavanjem isprava obavljati samo unutar svog službenog područja, ukoliko u izuzetnim
slučajevima opravdani interesi stranaka ne nalažu djelovanje izvan službenog područja.

Radno vrijeme
Uobičajeno radno vrijeme notara određuje se odlukom Pravosudne komisije. Notar može, prema
potrebi, službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena.

Obaveza poduzimanja službenih radnji
Notar je obavezan poduzimati sve službene radnje iz oblasti svoje zakonom utvrđene nadležnosti
i ne smije bez valjanog razloga odbiti poduzimanje službenih radnji.

Izuzeće notara
(1) Notar ne smije djelovati ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuzeća
notara od poduzimanja službene radnje shodno se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom
postupku, koje se odnose na izuzeće nekog službenog lica.
(2) U slučaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuzeće, notar je obavezan odbiti
poduzimanje službene radnje.
(3) O izuzeću notara, zamjenika notara, vršioca dužnosti notara, ili notarskog pomoćnika,
odlučuje predsjednik Pravosudne komisije na prijedlog stranke ili notara.
(4) Službene radnje, koje su protivno stavu 1 ovog člana, poduzeli notar, zamjenik notara, vršilac
dužnosti notara ili notarski pomoćnik, smatraju se ništavim.

Odbijanje preduzimanja službene radnje
(1) Notar je obavezan odbiti poduzimanje službene radnje ukoliko se ova radnja odnosi na pitanje
koje po zakonu ne spada u nadležnost notara, a naročito ukoliko se sudjelovanje notara zahtijeva
radi postizanja očigledno nezakonitog ili nečasnog cilja.
(2) Notar ne smije kod zaključivanja pravnih poslova posredovati između stranaka niti u vezi sa
nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo osiguranje za stranku. Notar je obavezan
osigurati da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave takvim poslovima.

Obaveza čuvanja službene tajne
(1) Notar je obavezan čuvati kao službenu tajnu ono za što je saznao prilikom obavljanja svoje
službe, osim ako zakon, volja stranaka ili sadržaj pravnog posla ne zahtijevaju nešto drugo.
(2) Lica zaposlena u kancelariji notara također su obavezna čuvati službenu tajnu u skladu sa
stavom 1 ovog člana.
(3) Stranke mogu notara osloboditi obaveze čuvanja službene tajne.
(4) Obaveza čuvanja službene tajne postoji i nakon prestanka službe notara.

Zajedničko obavljanje službe
(1) Notari koji su postavljeni u istom sjedištu, a radi zajedničkog obavljanja službe, mogu se
povezivati i imati zajednički kancelarijski prostor.
(2) Povezivanje radi zajedničkog vršenja službe ili radi zajedničkog korištenja kancelarijskog
prostora dopušteno je samo ako time nije ugroženo lično obavljanje službe, nezavisnost i
nepristrasnost notara.

Profesionalno obavljanje službe
(1) Notar ne može istovremeno biti advokat.
(2) Notar ne može istovremeno biti u nekoj drugoj profesionalnoj službi ili imati drugo
profesionalno zaposlenje.
(3) Zabrana iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na obavljanje službe izvršitelja oporuke, skrbnika
ili bilo koje druge slične službe zasnovane na odluci nadležnog organa.
(4) Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje naučne, umjetničke ili predavačke djelatnosti, niti na
obavljanje dužnosti u nadležnoj notarskoj komori ili u međunarodnim udruženjima notara.

Dopunska djelatnost
(1) Notar ne može za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu,
privrednom društvu i drugim pravnim licima (u daljnjem tekstu: pravno lice), niti može biti član
uprave ili nekog drugog organa u pravnom licu.
(2) Notar može obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom
službom i ako mu to odobri predsjednik Pravosudne komisije.
8. Naknada štete

Naknada štete
(1) Notar je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene
dužnosti.
(2) Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po općim pravilima za naknadu štete.
(3) Notar odgovara i za štetu koju je prouzrokovao notarski pomoćnik ili drugo uposleno lice u
njegovoj kancelariji. Notar odgovara za štetu koju učini zamjenik notara u skladu sa odredbama
članom 26 stav 5 ovog zakona.

Osiguranje od odgovornosti
(1) Notar je dužan prije početka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao
počiniti trećim licima obavljanjem svoje službene dužnosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje
od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomoćnika i drugih lica uposlenih u
notarskoj kancelariji.
(2) U uslovima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa naknađuje notar
direktno.
(3) Osiguranje od odgovornosti vrši svaki notar zaključivanjem ugovora o osiguranju s
odgovarajućim osiguravajućim društvom i dužan je da to osiguranje uredno i blagovremeno
produžava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000,00 KM za svaki slučaj štete.
(4) Uslove osiguranja zajednički utvrđuju osiguravajuća društva i nadležna notarska komora.
(5) Smatrat će se da je notar zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je podnio
zahtjev za osiguranje osiguravajućem društvu.
(6) Osiguravajuća društva su dužna zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s notarom
koji im se za to obrati.
(7) Nadležna notarska komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih svojih članova u
Distriktu, s tim što su u tom slučaju notari dužni nadležnoj notarskoj komori plaćati naknadu za
utvrđenu visinu osiguranja od odgovornosti.
(8) Ako se u postupku utvrdi da je notar počinio štetu trećim licima namjerno ili iz krajnje
nepažnje, osiguravajuće društvo, koje je naknadilo tu štetu strankama, ima pravo da zahtijeva
povrat sredstava od notara.
9. Pečat i štambilj notara

Pečat i štambilj
(1) Notar ima pečat i štambilj.
(2) Oblik, sadržaj, način izdavanja, korištenje i čuvanje pečata i štambilja notara uređuje svojim
propisom Pravosudna komisija.

Službeni potpis notara
Notar je obavezan dostaviti predsjedniku suda potpis koji namjerava upotrebljavati prilikom
poduzimanja službenih radnji. Notar uz potpis navodi i svoje službeno svojstvo.

III. NOTARSKA KOMORA

Članstvo u notarskoj komori
(1) Svi notari sa teritorije Distrikta moraju biti članovi ili Notarske komore Federacije BiH ili
Notarske komore Republike Srpske.
(2) Notari sa teritorije Distrikta mogu birati notarsku komoru u koju će se učlaniti.
(3) Prava i obaveze notara prema nadležnoj notarskoj komori utvrđuju se ovim zakonom i
statutom i propisima nadležne notarske komore.

Pravni lijek protiv odluka notarske komore
Protiv konačnih i obavezujućih odluka tijela nadležne notarske komore kojima se odlučuje o
pravima i dužnostima notara, zamjenika notara, notarskih pomoćnika i drugih lica uposlenih kod
notara, može se uložiti žalba kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema konačne
odluke.

IV. NADLEŽNOSTI NOTARA

Poslovi notara
(1) Notar je nadležan za notarsku obradu isprava, izdavanje potvrda, kao i ovjeru potpisa,
rukoznaka i prijepisa.
(2) Notar može obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.

Notarska obrada isprave
(1) Notarska obrada isprave znači da je isprava u cijelosti sačinjena od notara, u skladu sa
odredbama članova od 48 do 63 ovog zakona, te da dokazuje izjave sadržane u ispravi, koje su
stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.
(2) Stav 1 ovog člana ne isključuje mogućnost da nacrt teksta isprave mogu sačiniti stranke ili
njihovi zakonski zastupnici.

Ovjera i potvrda
Ovjera i potvrda znači da je isprava sačinjena u skladu sa odredbama članova od 66 do 75 ovog
zakona.

Nalog suda ili organa vlasti
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje drugih poslova,
koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Tu spadaju naročito:
1. potpisivanje i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase,
2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku,
osobito dobrovoljne prodaje,
3. dioba prodajne cijene u izvršnom postupku.

V. OBAVEZA NOTARSKE OBRADE ISPRAVA

Pravni poslovi čiju obradu mogu obaviti notari
(1) Pravni poslovi za čiju je pravnu valjanost neophodna notarska obrada isprava odnose se na:
1. pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica
koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici;
2. raspolaganje značajnim dijelovima imovine maloljetnih i poslovno nesposobnih lica;

3. pravne poslove kojima se obećava neka radnja kao poklon, s tim što se nedostatak notarske
forme u ovom slučaju nadomiješta izvršenjem obećane radnje;
4. pravne poslove, čiji je predmet prijenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na
nekretninama;
5. osnivačke akte privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta, kao i svaku promjenu statuta.
(2) Pravni poslovi koji, protivno stavu 1 ovog člana, nisu obrađeni kao notarske isprave, su
ništavi.
(3) Nezavisno od odredbe stava 1 ovog člana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti
predviđene i drugim zakonima.
(4) Stranke imaju pravo da zahtijevaju notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove, koji
nisu navedeni u stavu 1 ili 3 ovog člana.
(5) Odredbe ovog člana vrijede samo dok ne budu zamijenjene posebnim propisima o obavezi
notarske obrade isprava, koji ih izričito, u cjelini ili u dijelovima, stavljaju van snage.
(6) Pripremu akata za notarsku obradu i ovjeru isprava, kao i zastupanja stranaka pred notarima,
mogu vršiti advokati.

VI. PRAVILA POSTUPKA O NAČINU POSLOVANJA NOTARA

1. Opće odredbe o notarskoj obradi isprava

Sadržaj izvornika notarske isprave
Izvornik notarske isprave (u daljem tekstu: izvornik) mora sadržavati:
1. podatke o notaru koji sudjeluje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i sjedište notara),
2. podatke o strankama (prezime, ime, zanimanje i adresu), te podatke o eventualnim svjedocima i
tumačima/prevodiocima,
3. način na koji je utvrđen identitet lica pod tačkom 2 ovog člana,
4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći ili priloga,
5. napomenu da je izvornik strankama pročitan ili da je postupljeno po odredbama člana 61 stav
2, člana 62 stav 1 i člana 63 ovog zakona,
6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat kada je izvornik
sastavljen,
7. potpis lica pod tačkama 1 i 2 ovog člana i pečat notara koji je sastavio izvornik.

Provedbeni postupak
Pravosudna komisija će svojim propisom bliže regulisati način pisanja, obilježavanja, ispravljanja
grešaka, povezivanja i obilježavanja isprava s više stranica, čuvanje i izdavanje isprava i druga
pitanja od značaja za valjanost notarskih isprava.

Način pisanja izvornika
(1) Izvornici se moraju otkucati pisaćim ili drugim strojem, jasno i čitko. Izuzetno, izvornici se
mogu pisati rukom, i to samo trajnom tintom.
(2) Kratice u izvorniku smiju se upotrebljavati samo ako su uobičajene i opće poznate, s tim da se
prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.

Potpis i pečat
(1) Notar je obavezan izvornik vlastoručno potpisati, navodeći svoje ime i dodatak "notar’. Pored
potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj izvornika, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i
potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni sudjelovali u sastavljanju izvornika.
(2) Ako je stranka nepismena, to će se u izvorniku naznačiti. Ako stranka ne može pisati, u
izvorniku će se naznačiti i razlog zbog čega ne može pisati.

Izmjene i dopune
Ako se u izvorniku moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju izvornika s tim što
se mora navesti na koji se dio teksta izvornika izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune
potpisuju stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u izvornik nakon što je on
potpisan.

Precrtavanje riječi
(1) U izvorniku se ne smije ništa brisati.
(2) Ako neka riječ treba da bude precrtana, to se čini na način da ona ostane čitka. Broj precrtanih
riječi navodi se na kraju izvornika s oznakom strane i reda izvornika i broja precrtanih riječi.
Takvu napomenu stranke potpisuju po pravilima koja se primjenjuju za potpisivanje izmjena i
dopuna u izvorniku (član 52).

Postupak notarske obrade isprave
(1) U okviru postupka notarske obrade isprave, notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i
ovlaštene za poduzimanje i zaključivanje pravnog posla.
(2) Notar mora ispitati stvarnu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke poučiti o pravnim
efektima posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog
izvornika. Pri tome, notar mora paziti da se isključe sve zabune i sumnje tako da neiskusne i
nevješte stranke ne budu oštećene.
(3) Izvornik se mora strankama pročitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se
uvjerava da sadržaj izvornika odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i
svojeručno potpisati taj izvornik. Prije potpisa stranaka, mora se konstatovati da se ovako
postupilo.
(4) Prilozi se također moraju pročitati, osim kad se stranke odreknu tog prava ili izjave da su
upoznate sa sadržajem priloga. Ovo mora biti zabilježeno u izvorniku. Sastavljanje izvornika
može se vršiti samo onda, kada prilikom čitanja izvornika prilozi stoje na raspolaganju strankama.

Obaveza upozoravanja i pouke
(1) Ako stranke žele da se u izvornik unesu nejasne, neprecizne ili dvosmislene izjave, koje bi
mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale željeni učinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da
im je svrha da se neka od stranaka ošteti, notar na to upozorava stranke i daje im odgovarajuća
uputstva.
(2) Ako stranke ipak žele da se takve izjave unesu, notar može odbiti da sačini izvornik, ili ih kao
takve unijeti u izvornik, u kom slučaju notar u tom izvorniku posebno napominje da je stranke
upozorio na posljedice takvih izjava.

Utvrđivanje identiteta
(1) Ako notar ne poznaje stranke lično i po imenu, njihov identitet utvrdit će uvidom u ličnu
kartu ili pasoš, ili drugi lični dokument. Ako to nije moguće, njihov identitet mora potvrditi drugi
notar ili dva svjedoka.
(2) U izvorniku notar navodi da li poznaje stranke, odnosno na koji je način utvrdio njihov
identitet, tačno navodeći imena, zanimanja i adrese svjedoka, datum izdavanja i broj isprave
upotrijebljene za utvrđivanje identiteta i organ vlasti koji je ispravu izdao.

Pozivanje svjedoka
(1) Ako je neka od stranaka nepismena, potrebna su dva svjedoka pri sastavljanju notarskog
izvornika.
(2) U ostalim slučajevima, od notara i stranaka zavisi da li će pri sastavljanju notarskog izvornika
biti pozvani svjedoci.
(3) Umjesto dva svjedoka može se pozvati drugi notar.

Uslovi koje moraju ispunjavati svjedoci
(1) Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od službenih jezika, a jedan od svjedoka mora
znati čitati i pisati.
(2) Identitet svjedoka utvrđuje se na način predviđen u odredbama člana 56 ovog zakona.

Lica koja ne mogu biti svjedoci
Svjedoci ne mogu biti:
1. lica koja ne mogu valjano svjedočiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
2. lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja službenu radnju,
3. lica koja mogu imati korist od posla čije zaključivanje svjedoče,
4. lica koja su povezana sa strankom ili sa licem koje od notarske radnje ima bilo kakvu korist, ili
sa samim notarom na način koji može predstavljati osnov za izuzeće notara.

Prisustvo svjedoka
(1) Osim ako zakonom nije drugačije određeno, svjedoci ili drugi notar moraju biti prisutni
najkasnije kad notar čita strankama izvornik i kad ga oni potpisuju.
(2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, osim ako za pojedine slučajeve nije drugačije
određeno, isključeni za vrijeme čitanja izvornika, ali u tom slučaju stranke moraju potpisati
izvornik u prisustvu svjedoka i izjaviti da su izvornik pročitale ili da im je bio pročitan i da
odgovara njihovoj volji. Sve ovo će se naznačiti u notarskom izvorniku.

Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena
(1) Gluha stranka koja je pismena mora lično pročitati izvornik i izričito izjaviti da ga je pročitala i
da odgovara njenoj volji.
(2) Nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena mora na izvorniku svojeručno napisati da ga je
pročitala i da ga odobrava. Takve izjave moraju se unijeti u izvornik ispred potpisa.
(3) U izvorniku mora biti naznačeno da li se postupilo prema odredbama stavova 1 i 2 ovoga
člana.

Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena
(1) Ako je gluha stranka nepismena ili ako je nijema ili gluhonijema stranka nepismena, pored
svjedoka, mora se pozvati i jedno lice koje se s njom može sporazumjeti znakovima. To lice mora
imati svojstvo svjedoka i ne mora biti pismeno. To lice može biti u srodstvu s gluhom, nijemom
ili gluhonijemom strankom, ako nema lični u pravnom poslu koji je predmet izvornika.
(2) Ako je neka od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju
izjavu o raspolaganju koja se unosi u izvornik, ili prilikom čitanja cijelog izvornika strankama, ili
kad ga oni sami čitaju ili onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju izvornik. Ovo
se navodi u izvorniku.
(3) Notar se mora uvjeriti da li se lice od povjerenja zna sporazumjeti putem znakova s gluhom,
nijemom ili gluhonijemom strankom i u izvorniku navesti da se u to uvjerio.

Tumač
(1) Ako neka od stranaka ne zna ni jedan od službenih jezika, pored svjedoka iz stava 1 člana 57
ovog zakona, mora se pozvati i sudski tumač. U izvorniku će se naznačiti da se ovako postupilo.
(2) Tumač može biti i lice zaposleno kod notara, ali također mora imati sva druga svojstva
svjedoka.
(3) Tuma č nije potreban ako notar i oba svjedoka, odnosno drugi notar vladaju jezikom stranke
iz stava 1 ovog člana.
(4) U slučaju iz stava 3 ovoga člana, svjedoci se ne mogu isključiti za vrijeme čitanja izvornika. U
izvorniku će se naznačiti zašto nije pozvan tumač.
(5) Kad je tumač potreban, notar će nastojati da preko njega sazna stvarnu volju stranaka, i prema
toj volji na jednom od službenih jezika sastaviti izvornik, koji će tumač prevesti strankama. Ako
to stranka traži, napisat će se prijevod izvornika na jezik stranke i priložiti uz izvornik.
(6) Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prijevod i prilaganje istog uz
izvornik. U izvorniku treba biti navedeno da li se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog
prava.
2. Izvršne isprave notara

Izvršna isprava
(1) Isprave notara su izvršne isprave ukoliko su sačinjene u propisanoj formi i ako se njima
odobrava potraživanje određenog novčanog iznosa ili davanje određene količine drugih
zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u ispravi pristao na izvršenje bez odlaganja.
(2) Na osnovu isprave notara, na osnovu koje je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka nad
određenom nekretninom, može se u svrhu plaćanja osiguranog potraživanja, neposredno nakon
dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nekretnini, ako je dužnik u izvorniku na ovo izričito
pristao.
(3) Za izvršnost isprava iz stavova 1 i 2 ovog člana nije potrebna nikakva daljnja aktivnost
izvršnog suda.

Pobijanje izvršenja
Izvršenje isprave notara može se pobijati po odredbama zakona kojim je regulisan izvršni
postupak.
3. Notarske potvrde i ovjere

Potvrde i ovjere
(1) O stvarima, koje su regulisane u članovima od 67 do 75 ovog zakona, notar izdaje potvrde ili
ovjere.
(2) Ako odredbama članova od 67 do 75 ovog zakona nije drugačije propisano, kod potvrda i
ovjera je, umjesto izvornika, u smislu člana 48 ovog zakona, dovoljna isprava koja mora
sadržavati svjedočenje notara, njegov potpis, pečat, kao i mjesto i datum izdavanja.

Ovjera prijepisa
(1) Notar ovjerava samo prijepis koji je sastavljen u notarskoj kancelariji, odnosno sačinjen uz
pomoć aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji. Fotokopija isprave se tretira jednako kao i
prijepis.
(2) Prijepis se mora slagati s ispravom u pisanju, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u
izvorniku neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, to se mora navesti u
ovjeri. U ovjeri će se navesti je li isprava poderana, oštećena, ili na drugi način sumnjiva po formi,
osim ako to već nije vidljivo iz samog prijepisa ili fotokopije.
(3) Notar mora tačno uporediti prijepis s izvornikom i utvrditi da li se slažu, i ako se slažu,
potvrdit će to na samom prijepisu, navodeći, pored toga, da je to prijepis isprave koju je stranka
označila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili običnog prijepisa isprave, i da li je kao takav
taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili nekim drugim mehaničkim ili hemijskim sredstvom,
olovkom ili perom, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga
je stranka donijela, ime i adresu te stranke.
(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.
(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz isprave, iz prijepisa se mora jasno
razabrati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

Ovjera izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga
Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga, notar upoređuje izvod s odnosnim stavkama
izvorne knjige i na izvodu piše klauzulu ovjere, s primjedbom da se izvod potpuno slaže s
odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti i datum pregleda trgovačke,
odnosno poslovne knjige.

Ovjera potpisa
(1) Notar može potvrditi da je stranka lično, svojeručno potpisala ispravu, ili stavila svoj potpis na
ispravu, ili da je potpis, koji je već na ispravi, stranka pred njim potvrdila kao svoj.
(2) Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama člana 56 ovog zakona.
(3) Ovjera se stavlja na izvornu ispravu uz naznaku na koji je način utvrđen identitet, i dodatak da
je potpis vjeredostojan, nakon čega se stavlja datum, potpis i službeni pečat notara.
(4) Notar je dužan provjeriti ispravu samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi za odbijanje
vršenja službene radnje.
(5) Ukoliko su ispunjeni uslovi stava 4 ovog člana, notar može ovjeriti i potpis na ispravi, koja nije
sastavljena na službenom jeziku.
(6) Ako je stranka slijepa ili nepismena, notar će joj pročitati ispravu prije nego što ovjeri potpis, a
ako notar ne zna jezik na kome je isprava napisana, ispravu će pročitati sudski tumač, što će se
navesti u ovjeri.
(7) Ako se ovjerava potpis lica koje zastupa pravno lice ili organizaciju, notar može u ovjeri
potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organizaciju samo ako je notar prethodno
utvrdio da je to lice ovlašteno to učiniti.

Potvrda o vremenu predočavanja isprava
(1) Vrijeme kad je isprava predočena notaru, ili nekom drugom licu u prisustvu notara, potvrđuje
se na samoj ispravi uz tačnu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka zahtijeva, i sata.
(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet lica koje je ispravu predočilo i lica kojem
je isprava predočena. U potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđen identitet tih lica.

Potvrda da je neko lice živo
(1) Notar može potvrditi da je neko lice živo ako ga poznaje lično ili po imenu, ili ako je njegov
identitet utvrdio na način predviđen članom 56 ovoga zakona.
(2) U izvorniku isprave, koji se izdaje stranci, potvrdit će se da je to lice bilo pred notarom, uz
naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata kad se to dogodilo i kako je utvrđen
njegov identitet.

Potvrda o ovlaštenju za zastupanje
(1) Notar je ovlašten izdati potvrdu o ovlaštenju za zastupanje ako to ovlaštenje proizilazi iz
sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog
suda.
(2) Notar će potvrdu iz stava 1 ovoga člana izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar i
ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja
izvoda iz registra.

Potvrde o drugim činjenicama iz registra
(1) Notar može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu nekog pravnog lica, o statusnim
promjenama ili drugim pravno važnim činjenicama, ako one proizilaze iz javnog registra.
(2) U slučaju iz stava 1 ovoga člana, notar je dužan postupati na način koji je propisan u članu 72
stav 2 ovog zakona.

Potvrđivanje zaključaka organa pravnog lica
(1) Ako je notar pozvan da potvrdi zaključak skupštine ili sjednice nekog drugog tijela pravnog
lica, u zapisnik će unijeti dan i vrijeme sjednice. Dužan je opisati sve što se u njegovom prisustvu
događalo, predlagalo i izjavilo, a posebno zaključke donesene na sjednici, u mjeri u kojoj je to
važno za prosuđivanje pravilnosti postupka. On će potvrditi i sve drugo što je zakonom
propisano.
(2) Zapisnik iz stava 1 ovoga člana potpisat će i lice koje je predsjedavalo sjednici.
(3) Na zahtjev se može utvrditi i identitet predsjednika i drugih lica koja su bila prisutna sastanku,
a u zapisniku će se navesti kako je njihov identitet utvrđen.

Potvrda činjenica
(1) Na zahtjev zainteresovanih lica, notar može potvrditi činjenice koje su se dogodile u
njegovom prisustvu, poput pregovora o ponudama, licitacijama, žrijebanjima ili izjavama lica o
činjenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz sudjelovanje stručnih lica saznao.
(2) O potvrđivanju činjenica iz stava 1 ovoga člana notar će sastaviti izvornik, u kojem će se
navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih sudionika te tačan opis onoga što se u
njegovom prisustvu dogodilo ili što je utvrdio. Izvornik će potpisati svi sudionici. Ako koji od
sudionika odbije potpisati izvornik, notar će to naznačiti u izvorniku.
(3) U izvorniku iz stava 2 ovoga člana posebno će se naznačiti kako je utvrđen identitet stranaka
na koje se potvrda odnosi.

Propisi o sudskom postupku
Odredbama članova od 67 do 75 ovog zakona, ne utiču na propise kojima se određuje nadležnost
i sudski postupak za poduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
4. Čuvanje i izdavanje otpravaka i prijepisa izvornika

Čuvanje izvornika isprava
Isprava koju je u skladu s ovim zakonom sačinio notar predstavlja izvornik isprave koji čuva
notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar čuva sve isprave koje, u skladu sa zakonom, sačini u
vršenju službe notara.

Otpravak izvornika
(1) Kad notar sačini izvornik, obavezan je strankama izdati otpravak izvornika.
(2) Otpravak izvornika mora po formi, sadržaju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati izvorniku,
mora biti označen kao otpravak i u pravnom smislu može zamijeniti izvornik.
(3) Ako je izvornik izdat, ne može se više o njemu izdati otpravak nego samo prijepis izvornika.

Izdavanje otpravaka izvornika
(1) Osim ako izvornikom nije drugačije određeno, otpravak izvornika može se izdati samo:
1. licima koja su pravni posao sadržan u ispravi zaključila u svoje ime,
2. licima u čije ime je taj pravni posao zaključen,
3. licima u čiju korist je taj pravni posao zaključen,
4. pravnim nasljednicima lica pod tačkom od 1 do 3 stava 1 ovog člana.
(2) Ako su zbog prestanka rada notara, notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija predati na
čuvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava iz stava 1 ovog člana,
vrše ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na čuvanju ti spisi, odnosno zamjenik notara
koji ga mijenja kad on ne radi.

Otpravak izvornika u svrhu izvršenja
(1) Otpravak izvornika u svrhu izvršenja izdaje se licima koja su u izvorniku označena kao
povjerioci, odnosno njihovi nasljednici, pod uslovom da je dokazano da su ispunjeni uslovi za
izvršnost izvornika u skladu sa članom 64 ovog zakona.
(2) O izvršnom izvorniku može se, osim u slučajevima predviđenim u stavu 3 ovog člana, izdati
samo jedan otpravak izvornika u svrhu izvršenja.
(3) Ponovni otpravak izvornika u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka izvornika iz stava 1
ovog člana, može se izdati samo:
1. ako sva lica iz člana 79 stavovi 1 i 2 ovoga zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu.
Taj pristanak mora biti notarski obrađen bilješkom na samom izvorniku, potpisanom od stranke,
ili posebnom ovjerenom ispravom, koja će se priložiti uz izvornik,
2. ako je ranije izdati otpravak izvornika zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili ako je uništen,
oštećen ili na drugi način postao neupotrebljiv,
3. ako sud, na čijem području notar ima svoje sjedište, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda
novi otpravak izvornika. Takvu će naredbu sud izdati ako stranka dokaže da je neophodno da joj
se izda novi otpravak izvornika.

Prijepisi izvornika
Ako samim izvornikom nije drugačije određeno, ovjereni i obični prijepisi izvornika o pravnim
poslovima među živima, mogu se izdavati i svjedocima, licima koja iz tog pravnog posla ostvaruju
određenu korist, zakonskim zastupnicima, ili nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim
nasljednicima lica koja iz tog pravnog posla ostvaruju određenu korist, kad god to oni zatraže.
Tim licima je dozvoljeno da u svako doba imaju uvid u te isprave.

Otpravak ili prijepis izvornika izjava posljednje volje
Otpravci ili prijepisi izvornika koji se odnosi na izjavu posljednje volje ili odredbe u slučaju smrti
koje je sastavio notar ili koje su njemu predate u pismenoj formi, osim ako izvornikom nije
drugačije određeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok živi ili licu koje on na to izričito ovlasti
ovjerenom punomoći. Poslije smrti ostavitelja, takvi otpravci ili prijepisi izvornika mogu se izdati
samo poslije proglašenja posljednje volje. Dan proglašenja posljednje volje zabilježit će se na
otpravku ili na prijepisu izvornika.

Strane notarske isprave
(1) Notarske isprave izdate u drugoj zemlji imaju recipročno ista pravna dejstva kao i notarske
isprave izdate po ovom zakonu.
(2) Strane notarske isprave ne mogu u Distriktu imati pravno dejstvo koje nemaju po zakonu koji
se u datoj zemlji primjenjivao u vrijeme njihovog izdavanja.
5. Pravna zaštita

Postupak pravne zaštite
(1) Nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu Pravosudnoj komisiji ukoliko notar nije
poduzeo traženu službenu radnju, ili zbog toga što sadržaj i forma tražene radnje nisu u skladu sa
zakonom, ili zbog toga što odgađa njeno poduzimanje.
(2) Pravosudna komisija dužna je rješenjem narediti notaru da poduzme traženu službenu radnju i
odrediti mu rok za izvršenje te radnje. Notar je dužan postupiti po tom rješenju.
6. Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja ili predaje

Čuvanje i predaja isprava
(1) Notar je dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta, s tim što ima pravo odbiti da preuzme
na čuvanje ispravu za koju ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.
(2) O preuzimanju isprava sastavit će se izvornik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme
preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa lica koje je ispravu predalo, razlog zbog koga je
položena i kome je treba izdati. Izvornik će potpisati lice koje je ispravu predalo i notar. Na
izvornik će notar staviti svoj službeni pečat.
(3) Ako se isprava pošalje notaru pismom, o tome će se sastaviti izvornik u skladu sa stavom 2
ovoga člana. Pismo zamjenjuje potpis lica koje je ispravu predalo.
(4) Notar će o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda će se
poštom poslati pošiljaocu.
(5) Notar je dužan utvrditi identitet lica kome predaje ispravu, u skladu sa odredbama člana 56
ovoga zakona. Primalac je dužan potvrditi primitak isprave svojim potpisom na izvorniku.

Čuvanje gotovog novca i vrijednosnih papira
(1) Notar može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge
vrijednosne papire, a dužan ih je preuzeti samo onda kad su mu, u povodu sastavljanja notarskog
izvornika, predati zato da bi ih uručio određenom licu ili da bi ih položio kod određenog organa
vlasti.
(2) Ako preuzimanje nije potvrđeno prilikom sastavljanja notarskog izvornika, o preuzimanju će
se sastaviti drugi izvornik u kome će se tačno naznačiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto
i vrijeme preuzimanja, naznaka iznosa novca, vrijednosti preuzetih papira te ime lica koje ih je
predalo i njegovu izjavu o tome šta s njima treba učiniti. Notar će o preuzimanju izdati stranci
potvrdu u kojoj će specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predati.
(3) Ako se novac i vrijednosni papiri notaru pošalju pismom, o tome će notar sastaviti izvornik, u
skladu sa stavom 2 ovog člana. Pismo se prilaže uz izvornik.

Odvojeno čuvanje i predaja novca i vrijednosnih papira
(1) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar je dužan čuvati odvojeno od svog novca i
vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kome će navesti sadržaj koverte i ime stranke. Novac
koji mu je povjeren notar mora čuvati na posebnom računu kod banke ili druge finansijske
organizacije, koji ne može biti dostupan u okviru prinudnog izvršenja protiv notara.
(2) Preuzeti novac i vrijednosne papire notar će bez odgađanja predati organu vlasti ili licu kome
se imaju predati, nakon što utvrdi njegov identitet. Primalac će prijem potvrditi na spisu ili u
depozitnoj knjizi.

Obaveza vraćanja
(1) Ako notar ne može izvršiti naloženu mu predaju u određenom roku, može po proteku tog
roka, a ako rok nije određen, najkasnije u roku od petanest dana od dana preuzimanja, bez
odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije moguće, može ih predati nadležnom
sudiji na čuvanje i o tome obavijestiti predavatelja preporučenim pismom ili na drugi pouzdan
način.
(2) Depozit kod notara ima isti efekat kao i sudski depozit.
(3) Odredbe članova od 85 do 87 ovog zakona primijenit će se na odgovarajući način i u slučaju u
kome notar kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili
dragocjenosti.

VII. POSLOVNE KNJIGE NOTARA

Poslovne knjige
(1) Notar vodi slijedeće poslovne knjige:

1. opći poslovni upisnik, u koji se upisuju svi notarski izvornici i ovjere potpisa,
2. imenik lica koja su pred notarom predala kakvo raspolaganje za slučaj smrti, s oznakom broja
odnosnog spisa,
3. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tuđem novcu, vrijednosnim papirima i
dragocjenostima, u koju se, pored tačne oznake preuzetog depozita, treba unijeti ime i adresa
deponenta te onoga kome se predmet treba predati,
4. upisnik poslova koje je sud ili koji drugi organ vlasti povjerio notaru, s abecednim imenikom,
5. zajednički abecedni imenik stranaka za njegove upisnike, te za depozitnu knjigu.
(2) Pravosudna komisija propisuje sadržaj, obrasce i način vođenja poslovnih knjiga iz stava 1
ovog člana.

VIII. ČUVANJE ISPRAVA I SPISA

Obaveza čuvanja
Notar je dužan sve notarske isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je preuzeo na čuvanje,
čuvati pod ključem, odvojeno od drugih spisa.

Čuvanje u slučaju prestanka notarske djelatnosti
(1) Ako notar prestaje sa radom dužan je o tome odmah obavijestiti Pravosudnu komisiju, a
istovremeno je dužan poduzeti sve potrebne radnje radi čuvanja notarskih spisa, predmeta,
poslovnih knjiga, pečata i štambilja i druge dokumentacije odnosno novca i drugih vrijednosnih
papira koji se kod njega nalaze na čuvanju.
(2) Pravosudna komisija će rješenjem odrediti lica za preuzimanje spisa i druge dokumentacije iz
stava 1 ovog člana i odrediti mjesto čuvanja tih spisa i dokumentacije. Pri obavljanju poslova iz
stava 1 ovog člana, ova lica postupaju u skladu sa odredbama ovog zakona i propisu iz člana 92
ovog zakona.

Propisi o postupku
Pravosudna komisija propisuje postupak preuzimanja, čuvanja i korištenja spisa, dokumentacije,
novca, vrijednosnih papira i drugih pismena iz člana 91 ovog zakona.

IX. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

Disciplinska odgovornost
(1) Notar disciplinski odgovara za povrede službene dužnosti koje učini svojom krivicom.
(2) Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrđene ovim zakonom.
(3) Odgovornost za krivično djelo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost notara, ako
vrsta povrede predstavlja i povredu službene dužnosti notara.

Povrede službene dužnosti
Notar čini povrede službene dužnosti:
1. ako se pri sastavljanju notarskih isprava ne pridržava odredaba ovog zakona,
2. ako potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodilo nešto što se ustvari nije dogodilo,
3. ako protivno tarifi zaračunava ili traži veću naknadu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak
na stranke da ga postave za svog zastupnika,
4. ako uz obećanje da će sniziti naknadu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži
stranke,
5. ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,
6. ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova i nadzornih tijela,
7. ako neuredno vodi poslovne knjige,
8. ako na javnoj licitaciji, ili tokom kojeg drugog postupka koji vodi kao notar, ili kao povjerenik
suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje, ili kupi
stvari, nasljedna ili druga prava,
9. ako obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu, ako se bavi
trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu sa ugledom, čašću ili
nezavisnošću notara,
10. ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je
stranka u poslovima u kojima poduzima službene radnje kao notar ili sudski povjerenik,
11. ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga
zakona,
12. ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaključuju uz njegovo
sudjelovanje u svojstvu notara,
13. ako za vrijeme suspenzije iz službe obavlja poslove notara,
14. ako ne osigurava rad notarskog pomoćnika, u skladu sa ovim zakonom.

Disciplinske kazne
Za povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći slijedeće disciplinske kazne:
1. pismeni ukor,
2. novčana kazna u visini od 2.500,00 KM do 25.000,00 KM,
3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe notara u trajanju do godinu dana.

Disciplinski postupak
(1) Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara pokreće Pravosudna komisija.
(2) Za provođenje disciplinskog postupka nadležna je nadležna notarska komora.
(3) U svrhu sprovođenja disciplinskog postupka formiraju se disciplinska vijeća prvog i drugog
stepena. Sastav i način izbora prvostepenog i drugostepenog disciplinskog vijeća, kao i njihov
metod rada propisuje nadležna notarska komora.
(4) Postupak disciplinske odgovornosti vodi se po pravilima koja utvrdi nadležna notarska
komora.

Žalba protiv rješenja o disciplinskoj kazni
(1) Disciplinske kazne izriče rješenjem prvostepeno disciplinsko vijeće nadležne notarske komore.
(2) Na rješenje iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba drugostepenom disciplinskom vijeću
nadležne notarske komore.
(3) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
(4) Rješenje doneseno po žalbi je konačno.

Privremeno udaljavanje notara iz službe
(1) Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak, može se donijeti rješenje o njegovom
privremenom udaljenju iz službe, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi
osiguranja interesa stranaka.
(2) Notar će biti privremeno udaljen iz službe ako je protiv njega podignuta optužnica ili određen
pritvor zbog krivičnog djela počinjenog s predumišljajem, ili ako izdržava kaznu zatvora do šest
mjeseci.
(3) Rješenje o privremenom udaljenju, u skladu sa odredbama stavova 1 i 2 ovog člana, donosi
prvostepeno disciplinsko vijeće.
(4) Protiv rješenja o udaljenju iz službe, notar može izjaviti žalbu drugostepenom disciplinskom
vijeću u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o udaljenju iz službe.
(5) Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(6) Drugostepeno disciplinsko vijeće obavezno je odlučiti po žalbi najkasnije u roku od 15 dana
od dana prijema žalbe.
(7) Rješenje drugostepenog disciplinskog vijeća doneseno po žalbi je konačno.

Disciplinska odgovornost lica zaposlenih kod notara
Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na
disciplinsku odgovornost notarskog pomoćnika, zamjenika notara, vršioca dužnosti notara i
stručnog saradnika.

Opća mogućnost pokretanja postupka pred sudom
Protiv konačnih odluka disciplinskih organa nadležne notarske komore može se pokrenuti
postupak pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

X. NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

Nagrada za rad i naknada troškova
(1) Notari imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova u vezi sa obavljenim radom, u
skladu sa tarifom o naknadama i nagradama.
(2) Tarifu o nagradama i naknadama notara utvrđuje Pravosudna komisija, na prijedlog nedležne
notarske komore.

Dospjelost nagrade i naknade troškova
(1) Plaćanje nagrade za rad i naknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a
notar može tražiti i da stranka plati odgovarajući iznos predujma u momentu preuzimanja posla.
(2) Notar je obavezan stranci izdati potvrdu o plaćenoj nagradi i troškovima.

Solidarna odgovornost
Ako je više stranaka učestvovalo u zaključivanju pravnog posla pred notarom, ili je notar izvršio
jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i troškove notaru, ako se
stranke drugačije ne dogovore.

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom notara u vršenju službe vrši Pravosudna
komisija.
(2) Notar je dužan omogućiti vršenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, izvornike,
dokumentaciju i prostor koji se odnosi na poslove notara u vršenju službe notara predviđene
ovim zakonom i postupiti po rješenju organa koji vrši nadzor.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Provedbeni propisi
Predsjednik Pravosudne komisije donosi propise za koje je ovlašten ovim zakonom u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Brčko
Distrikta BiH", a počet će se primjenjivati 28. marta 2004. godine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o notarima Brčko distrikta BiH
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 17/2006)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
Brčko distrikta BiH".