Zakon o matičnim knjigama Federacije BiH

(Predmet Zakona)
Ovim zakonom uređuju se: nadležnost za vođenje matičnih knjiga, vrste i sadržaj matičnih knjiga,
matični registar, upis podataka u matične knjige, upis činjenica u matične knjige na osnovu isprava
inozemnih organa, vođenje i čuvanje mati čnih knjiga, izdavanje izvoda i uvjerenja iz mati čnih
knjiga, uvid u matične knjige i korištenje podataka iz matičnih knjiga, obnavljanje matičnih knjiga,
upravni nadzor, rješavanje žalbi i prekršajna odgovornost i druga pitanja koja se odnose na matične
knjige u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

(Vrste matičnih knjiga)
O li čnim stanjima gra đana vode se: matič na knjiga ro đenih, mati čna knjiga državljana, mati čna
knjiga vjen čanih i mati čna knjiga umrlih (u daljnjem tekstu: matič ne knjige) koje predstavljaju
osnovne službene evidencije o ličnim stanjima građana.
U matične knjige upisuju se zakonom određene činjenice o rođenju, državljanstvu, sklapanju braka,
smrti i druge zakonom predviđene činjenice, kao i promjene u vezi sa tim činjenicama.
Činjenice i podaci upisani u matične knjige prema stavu 2. ovog člana mogu se mijenjati ili ispravljati
ili upisivati novi podaci samo na osnovu odgovaraju ćih rješenja ili drugih akata organa iz člana 7.
ovog zakona i drugih nadležnih organa predviđenih ovim zakonom koja se donose u skladu s ovim
zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Ta rješenja donose se na pismeni zahtjev
stranaka, a izuzetno i po sl
užbenoj dužnosti u slučajevima utvrđenim ovim zakonom i po propisima
donesenim na osnovu tog zakona.
Matična knjiga rođenih je osnovna matična knjiga za lične podatke svakog lica koje je upisano u tu
knjigu i služi za ustrojavanje ostalih mati čnih knjiga i podataka za identifikacijske isprave tako da
podaci u ostalim matičnim knjigama i identifikacijskim isprav ama moraju biti istovjetni podacima
iz matične knjige rođenih.

(Matične knjige, izvodi i uvjerenja su javne isprave)
Matične knjige, matični registar, izvodi iz matičnih knjiga
1 uvjerenja koja se izdaju na osnovu matičnih knjiga i matičnog registra su javne isprave.

Podaci upisani u matične knjige i matični registar i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se
istinitim dok se na zakonom propisan način ne dokaže suprotno.

(Zabrana diskriminacije)
Zabranjuje se svaki oblik diskriminacije na osnovu spola, vjeroispovijesti, rasne i etni čke
pripadnosti, boje kože, jezika, nacionalnog ili socijalnog porijekla, obrazovanja i socijalnog statusa
kod upisa i izdavanja izvoda i uvjerenja o činjenicama i podacima iz mati čnih knjiga, vođenja
upravnog postupka u vezi sa č injenicama koje se upisuju u mati čne knjige i o drugim pitanjima
uređenim ovim zakonom.

(Gramatička terminologija)
Gramatička terminologija u vezi sa korištenjem muškog ili ženskog roda za pojmove u ovom
zakonu uključuje oba roda.

(Primjena Zakona o upravnom postupku)
Postupci koji se vode prema ovom zakonu radi utvr đivanja činjenica ili drugih podataka koji se
upisuju u mati čne knjige i u kojima se donose rješenja i izdaju izvodi i uvjerenja i drugi slu čajevi
predviđeni ovim zakonom provode se prema odredbama Zakona o upravnom postupku
("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), osim u slu čajevima u kojima je ovim
zakonom drukčije određeno.
Kada organ uprave općine i grada nadležan za matične knjige ili organi unutrašnjih poslova kantona
i Federacije rješavaju po zahtjevu gra đana radi utvr đivanja činjenica i podataka koji se vode u
matičnim knjigama (redovan ili naknadni upis), dužni su dokaz o tim činjenicama ili podacima
pribaviti po službenoj dužnosti od organa uprave op ćine i grada koji vodi mati čne knjige o tim
podacima o čemu službeno lice sastavlja službenu zabilješku.
Kada organi uprave i drugi organi il i pravna lica rješavaju po zahtjevu gra đana ili po službenoj
dužnosti o odre đenim pravima i dužnostima gra đana, a za rj ešavanje tih zahtjeva potrebne su
činjenice ili podaci iz mati čnih knjiga, dužni su dokaz o tim činjenicama i podacima pribaviti po
službenoj dužnosti od organa uprave općine i grada nadležnog za matične knjige, a ti organi dužni
su dati tražene podatke na osnovu podataka iz mati čnih knjiga ili mati čnog registra, što se vrši u
skladu s odredbom člana 68. ovog zakona.

II. NADLEŽNOST ZA VOĐENJE MATIČNIH KNJIGA

(Organ nadležan za vođenje matičnih knjiga)

Poslove vo đenja mati čnih knjiga organizuju i vrše jedinice lokalne samouprave (grad i op ćina)
putem nadležne službe za upravu opć ine i grada određene za obavljanje tih poslova (u daljnjem
tekstu: organ uprave općine i grada nadležan za matične knjige).
Organ uprave iz stava 1. ovog člana obavlja poslove koji se odnose na vo đenje matičnih knjiga,
matičnog registra, izdavanje izvoda iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama upisanim u matične
knjige i druge poslove vezane uz matične knjige u skladu s ovim zakonom, čija se mjesna nadležnost
određuje prema prebivalištu gra đana, osim u slu čajevima za koje je ovim zakonom druk čije
određeno.

(Mjesta - područja za vođenje matičnih knjiga)
Matične knjige rođenih i mati čne knjige umrlih vode se za svako naseljeno mjesto (naselje - grad,
selo) u sjedištu matičnog područja.
Matična područja kao i njihova sjedišta određuju se odlukom gradskog, odnosno općinskog vijeća.
Matična knjiga državljana vodi se kao jedinstvena knjiga za područje cijele općine, odnosno grada.
Matična knjiga vjen čanih vodi se kao jedinstvena knjiga za naseljena mjesta u kojima se vrši
sklapanje braka.
Gradsko, odnosno općinsko vijeće može odrediti da se vode jedinstvene mati čne knjige rođenih i
matična knji
ga umrlih za više naseljenih mjesta, ako su ta mjesta prostorno povezana i olakšavaju
efikasnije obavljanje tih poslova.

(Lica koja vode matične knjige)
Poslove neposrednog vođenja matičnih knjiga u organu uprave općine i grada nadležnog za matične
knjige obavljaju službena lica sa posebnim ovlaštenjem - mati čar za vođenje mati čnih knjiga (u
daljnjem tekstu: matičar).
Posebno ovlaštenje iz stava 1. ovog člana utvrđuje se rješenjem koje donosi opć inski na čelnik,
odnosno
gradonačelnik nakon što matičar položi poseban stručni ispit za matičara iz člana 10. stav 1. tačka
2) ovog zakona i u tom rješenju navode se ovlaštenja koja matičar ima u obavljanju poslova vođenja
matičnih knjiga.
Posebno ovlaštenje odnosi se na upisivanje podataka u mati čne knjige i potpisivanje akata za koje
je matičar ovlašten ovim zakonom.

(Uvjeti za matičara)

Matičar, u smislu ovog zakona, može biti lice koje pored uvjeta predvi đenih za namještenike,
odnosno državne službenike u organima uprave ispunjava sljedeće posebne uvjete i to:
1) ima najmanje srednju stručnu spremu - IV stepen,
2) ima položen posebni stru čni ispit za mati čara kao uvjet za dobijanje ovlaštenja za obavljanje
poslova mati čara iz člana 9. stav 2. ovog zakona, s tim št o taj ispit polažu i državni službenici
matičari koji obavljaju poslove sklapanja braka.
Poseban stručni ispit iz stava 1. ta čka 2) ovog č lana matičar polaže pred komisijom za polaganje
posebnog stručnog ispita koju imenuje federalni ministar unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu:
federalni ministar).
Kandidatu koji položi poseban stručni ispit Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (u daljnjem
tekstu: Federalno ministarstvo) izdaje uvjerenje o položenom ispitu na propisanom obrascu.
Federalni ministar propisat će postupak polaganja i utvrditi sadržaj posebnog stručnog ispita za
matičare i obrazac uvjerenja o položenom ispitu.

(Stručno usavršavanje i osposobljavanje matičara)
Matičar ima pravo i dužnost stručno se usavršavati i osposobljavati za obavljanje poslova vođenja
matičnih knjiga i učestvovati u svim oblicima stručnog usavršavanja koje organizira nadležni
organ općine i grada, kantona i Federacije.
Gradonačelnik, odnosno općinski načelnik dužan je matičaru omogućiti nesmetano učestvovanje
na seminarima, kursevima i drugim oblicima stručnog usavršavanja koji se organiziraju za
matičare i osigurati uvjete za njihovo učešće na tim oblicima stručnog usavršavanja i donijeti plan
stručnog usavršavanja i osposobljavanja.
Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na državne službenike i namještenik
e koji obavljaju
poslove iz oblasti matičnih knjiga u općinskim i gradskim službama za matične knjige i
ministarstvima unutrašnjih poslova kantona i Federacije.
Federalni ministar propisat će sadržaj stručne obuke i osposobljavanja iz stava 1. ovog člana.

III. VRSTE I SADRŽAJ MATIČNIH KNJIGA

1. Matična knjiga rođenih

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu rođenih)
U matičnu knjigu rođenih upisuju se:
1) podaci o rođenju djeteta i to: rođeno ime i prezime, spol djeteta, dan, mjesec, godina, vrijeme i
mjesto, općina ili grad rođenja djeteta, jedinstven matični broj (u daljnjem tekstu: JMB),
nacionalnost i državljanstvo;
2) podaci o roditeljima djeteta i to: rođeno ime i prezime (i djevojačko (rođeno) prezime majke
ako je upisano u matične knjige), JMB, datum i mjesto rođenja, državljanstvo i mjesto prebivališta
i adresa;
3) priznavanje i osporavanje materinstva i očinstva;
oduzimanje i vraćanje roditeljskog staranja;
ostvarivanje i prestanak roditeljskog staranja; zasnivanje usvojenja i raskid usvojenja; starateljstvo
i prestanak ili produženje starateljstva; sklapanje braka; prestanak braka (poništenje ili razvod
braka, smrt bračnog partnera ili proglašenje nestalog bračnog partnera umrlim); oduzimanje i
vraćanje poslovne sposobnosti; promjena imena i prezimena djeteta i promjena imena i
prezimena roditelja, odnosno usvojioca i staratelja; promjene i prestanak državljanstva; smrt i
proglašenje nestalog lica umrlim, promjena spola, kao i drugi podaci utvrđeni zakonom.
Činjenica nacionalnost u matične knjige rođenih upisat će se ili se neće upisati na zahtjev
ovlaštenog podnosioca prijave i to: roditelj ili staratelj za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih, s
tim da dijete kada postane punoljetno ima pravo izjasniti se o svojoj nacionalnosti kod nadležnog
matičara.

(Upis rođenja djeteta u matičnu knjigu rođenih)
Upis rođenja djeteta u matičnu knjigu rođenih obavlja matičar službe za matične knjige općine i
grada u kojoj majka djeteta ima prijavljeno prebivalište, a ako nema prijavljeno prebivalište, upis
se obavlja u matičnoj službi općine i grada u kojima je dijete rođeno, što se provodi na osnovu
prijave rođenja djeteta iz člana 15. ovog Zakona.
Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na dijete rođeno van zdravstvene ustanove, kao i dijete
rođeno u saobraćajnom sredstvu.
Djeca strani
h državljana čiji je status uređen Zakonom o kretanju i boravku stranaca ("Službeni
glasnik BiH", br. 36/08 i 87/12) i izbjeglice rođene u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini,
kao i djeca drugih stranaca koji borave u Bosni i Hercegovini upisuju se u matičnu knjigu rođenih
prema prijavljenom mjestu prebivališta, a ako nemaju prijavljeno prebivalište, onda prema
prijavljenom mjestu boravišta, a ako nemaju prijavljeno ni boravište niti prebivalište, dijete se
upisuje u matičnu knjigu rođenih prema mjestu rođenja djeteta.
U matičnim knjigama rođenih iz stava 1. ovog člana kao mjesto rođenja djeteta upisuje se općina,
odnosno grad u kojima je dijete rođeno, osim u slučajevima u kojima je ovim Zakonom drukčije
određeno.

(Rok za prijavu rođenja djeteta)
Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi mora se prijaviti u roku od 15 dana, a u ostalim
slučajevima u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta.

Ako je dijete mrtvo rođeno van zdravstvene ustanove, rođenje se mora odmah prijaviti najbližem
kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), a
najkasnije u roku od 24 sata od rođenja djeteta radi izvršenja posla iz nadležnosti tog ministarstva.

(Pravna i fizička lica koja su obavezna prijaviti rođenje djeteta)
Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi (živo ili mrtvo) dužna je prijaviti zdravstvena ustanova
na obrascu prijave čiji je sadržaj utvrđen u propisu iz člana 79. stav 2. ovog zakona, s tim što se i
prijava djeteta prema stavu 2. ovog člana vrši na propisanom obrascu.
Rođenje djeteta van zdravstvene ustanove dužan je prijaviti djetetov otac, a ako on nije u
mogućnosti to učiniti ili ako je nepoznat, rođenje djeteta dužan je prijaviti drugi Član
domaćinstva, odnosno lice u čijem stanu je dijete rođeno ili majka kada za to bude sposobna ili
babica ili ljekar ako su učestvovali pri porođaju, a ako ovih lica nema ili nisu u mogućnosti da
prijave rođenje djeteta, rođenje je dužno prijaviti lice koje je saznalo za rođenje djeteta.

(Upis ličnog imena djeteta u matičnu knjigu)
Lica koja su prema federalnom Zakonu o ličnom imenu ovlaštena da određuju lično ime djeteta
dužna su radi upisa u matičnu knjigu rođenih prijaviti nadležnom matičaru lično ime djeteta
najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta.
Upis ličnog imena djeteta u matičnu knjigu rođenih vrši matičar koji je nadležan prema članu 13.
ovog zakona.
Ako roditelji, odnosno lica iz člana 15. stav 2. ovog zakona nisu prijavila ime djeteta u rok
u iz
stava 1. ovog člana, po isteku tog roka lično ime djetetu određuje organ starateljstva u roku 30
dana od dana prijema akta matičara, što se obavlja na način predviđen Zakonom o ličnom imenu.
Postupak određivanja i upisa ličnog imena djeteta u matičnu knjigu rođenih vrši se u skladu sa
Zakonom iz stava 1. ovog člana.

(Lično ime od više riječi)
U slučaju da se lično ime ili samo ime ili samo prezime koje se odredi djetetu sastoji od više riječi,
sve upisane riječi u odgovarajućim rubrikama matične knjige u kojima se upisuje ime i prezime
smatraju se ličnim imenom i tim imenom će se dijete služiti u pravnom saobraćaju.

(Upis djeteta nepoznatih roditelja)
Dijete čiji su roditelji nepoznati upisuje se u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za mjesto gdje je
dijete nađeno.

Upis djeteta iz stava 1. ovog člana u matičnu knjigu rođenih obavlja se na osnovu pravomoćnog
rješenja nadležnog organa starateljstva koje taj organ dostavlja nadležnom matičaru. Rješenje
sadrži: ime, prezime i spol djeteta, dan, mjesec, godinu i sat rođenja, a kao mjesto rođenja upisuje
se mjesto u kojem je dijete nađeno, dok državljanstvo za to dijete utvrđuje nadležna matična
služba općine i grada u skladu sa propisima o državljanstvu Federacije.
Organ starateljstva donosi rješenje iz stava 2. ovog člana na osnovu zapisnika o nalasku djeteta
koji sastavlja i dostavlja tom organu starateljstva nadležno kantonalno ministarstvo. Ovaj zapisnik
organ starateljstva dostavlja nadležnom matičaru zajedno sa svojim rješenjem.

(Upis usvojenja u matičnu knjigu rođenih)
Činjenica usvojenja djeteta upisuje se u matičnu knjigu rođenih na osnovu pravomoćnog rješenja
nadležnog organa starateljstva o potpunom ili nepotpunom usvojenju djeteta.
Kada se radi o potpunom usvojenju u matičnu knjigu rođenih za dijete se vrši novi upis, a podaci
o usvojiocima upisuju se kao podaci o roditeljima usvojenika.
Upis usvojenja iz stava 1. ovog člana, kao i raskida usvojenja vrši se u matičnu knjigu rođenih
koja se vodi za mjesto gdje je dijete rođeno.
Prilikom upisa usvojenja iz stava 2. ovog člana u matičnu knjigu rođenih, istovremeno se
poništava raniji upis činjenice rođenja djeteta - usvojenika koje matičar vrši zabilješkom na
osnovu rješenja iz stava 1. ovog člana.
Upis raskida usvojenja u matičnu knjigu rođenih vrši se na osnovu pravomoćnog rješenja organa
starateljstva o raskidu usvojenja.

(Upis u matičnu knjigu rođenih lica koja su stekla državljanstvo Federacije naturalizacijom i po
drugom osnovu)
Činjenica rođenja za lice koje je državljanstvo Federacije steklo prirođenjem (naturalizacijom) ili
putem međunarodnog sporazuma, u skladu sa propisima o državljanstvu, upisuje se u matičnu
knjigu rođenih prema mjestu prebivališta, a ako nema prebivališta onda prema boravištu tog lica,
a u slučaju da to lice nema ni prebivalište ni boravište u Federaciji upis se vrš
i u matičnu knjigu
rođenih koja se vodi u Općini Centar Sarajevo.
Upis lica iz stava 1. ovog člana u matičnu knjigu rođenih vrši se na osnovu rješenja o sticanju
državljanstva Federacije koje po zahtjevu stranke donosi Federalno ministarstvo, ili odluke
nadležnog organa Bosne i Hercegovine.
Ukoliko je lice upisano u posebne evidencione knjige državljana koje su se vodile prema ranije
važećim propisima, a nije rođeno u Bosni i Hercegovini, i nije upisano u matičnu knjigu rođenih
u Bosni i Hercegovini, naknadni upis tog lica u matičnu knjigu rođenih vrši se u općini, odnosno
gradu u Federaciji u kojem je lice upisano u knjigu državljana.
2. Matična knjiga državljana

(Matične knjige državljana)
Matičnim knjigama državljana smatraju se knjige državljana vođene prema ranijim propisima i
posebne knjige državljana za lica iz člana 22. ovog zakona.

(Podaci koji se upisuju u posebnu matičnu knjigu državljana)
U posebnu matičnu knjigu državljana iz člana 21. ovog zakona upisuju se podaci samo za lica iz
stava 2. ovog člana i to:
1) za lica iz tač. 1) i 2) upisuju se podaci: prezime, ime jednog roditelja i ime, spol, datum i godina
rođenja, mjesto, općina i država rođenja, državljanstvo Bosne i Hercegovine i entitetsko
državljanstvo, promjena i prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine i entitetskog
državljanstva, JMB, prebivalište, broj i datum rješenja na osnovu kojeg je izvršen upis,
2) za lica iz tačke 3) upisuju se podaci: prezime, ime (djevojačko prezime), prezime i ime oca,
prezime i ime (i djevojačko prezime) majke, spol, datum i godina rođenja, mjesto, općina i država
rođenja, državljanstvo ranije države, broj i datum rješenja na osnovu kojeg je izvršen upis, bračno
stanje, prezime i ime bračnog druga, datum i godina zaključenja braka, mjesto, općina i država
zaključenja braka, prezime nakon sklapanjanja braka.
U knjigu državljana iz stava 1. ovog člana upisuju se sljedeća lica:
1) državljani Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji na osnovu prebivališta u Federaciji, u
skladu sa Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/97.,
13/99., 41/02., 6/03., 14/03., 82/05., 43/09. i 76/09) i Zakonom o državljanstvu Federacije,
stiču pravo na
državljanstvo Federacije, odnosno pravo na promjenu entitetskog državljanstva;
2) državljani Bosne i Hercegovine koji nemaju izjavljeno entitetsko državljanstvo, odnosno
državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo Republike Srpske a imaju prebivalište u
Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), ako to žele;
3) lica koja su rođena i upisana u matične knjige rođenih na teritoriji Republike Srpske a stiču
državljanstvo Federacije u skladu sa Zakonom o džavljanstvu Federacije.
Upis činjenice državljanstva Federacije za lica iz stava 2. ovog člana u matičnu knjigu drža
vljana,
vrši se na sljedeći način:
1) za lica iz tačke 1) upis se vrši u mjestu prebivališta tih lica;
2) za lica iz tačke 2) upis se vrši u matične knjige državljana Federacije koje se vode prema
prebivalištu lica u Brčko Distriku;
3) za lica iz tačke 3) upis se vrši u mjestu prebivališta, odnosno boravišta tih lica.

Matičar koji je izvršio upis činjenice državljanstva Federacije u matičnu knjigu državljana iz stava
2. ovog člana dužan je u roku od osam dana od dana upisa o tom upisu pisano obavijestiti
nadležni organ Republike Srpske.
3. Matična knjiga vjenčanih

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu vjenčanih)
U matičnu knjigu vjenčanih upisuju se:
1) podaci o sklapanju braka i to: ime i prezime, datum i mjesto rođenja; državljanstvo, JMB
bračnih partnera, prebivalište bračnih partnera, datum i mjesto sklapanja braka, izjave bračnih
partnera o njihovom prezimenu, ime i prezime i prebivalište punomoćnika, ako je pri sklapanju
braka jednog bračnog partnera zastupao punomoćnik;
2) ime i prezime roditelja bračnih partnera i njihovo prezime prije sklapanja braka, ako je upisana
ta činjenica, ime i prezime i prebivalište svjedoka pri sklapanju braka, ime i prezime matičara i ime
i prezime tumača, ako je tumač prisustvovao pri sklapanju braka;
3) prestanak braka (poništenje i razvod braka, smrt bračnog partnera ili proglašenje nestalog
bračnog partnera umrlim) i promjene imena i prezimena bračnih partnera.

(Način upisa vjenčanja u matičnu knjigu vjenčanih)
Upis činjenice vjenčanja u matičnu knjigu vjenčanih vrši se u knjigu vjenčanih koja se vodi za
mjesto u kojem se vrši sklapanje braka, a provodi se u skladu sa odredbama Porodičnog zakona
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05 i 41/05 - u
daljnjem tekstu: Porodični zakon).

(Upis činjenice prestanka braka u matične knjige)
Upis činjenice prestanka braka (razvod ili poništavanje braka, smrt bračnog partnera ili
proglašenje nestalog bračnog partnera umrlim) u matičnu knjigu vjenčanih vrši se na osnovu
pravomoćne presude suda kojom se brak razvodi ili poništava, ili kojom je izvršeno progla
šenje
nestalog bračnog partnera umrlim, a za prestanak braka smrću bračnog partnera upis se vrši na
osnovu potvrde o smrti.
Sud je dužan u roku od 15 dana od dana kada je presuda iz stava 1. ovog člana postala
pravomoćna dostaviti presudu nadležnom matičaru koji vodi matičnu knjigu vjenčanih radi upisa
prestanka braka u matičnu knjigu vjenčanih. Potvrdu o smrti bračnog partnera matičaru donosi
bračni partner ili Član uže porodice u roku od 15 dana od dana smrti bračnog partnera.
Matičar koji vodi matičnu knjigu vjenčanih dužan je u roku od 15 dana od dana upisa činjenice
prestanka braka u matičnu knjigu vjenčanih pisano dostaviti podatke o upisanim promjenama
prestanka braka matičaru kod kojeg su bračni partneri upisani u matičnu knjigu rođenih.

Bračni partner koji je sklapanjem braka promijenio svoje prezime nakon prestanka braka može
uzeti prezime koje je imao prije sklapanja braka, što se obavlja na način uređen u Zakonu o
ličnom imenu.
4. Matična knjiga umrlih

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu umrlih)
U matičnu knjigu umrlih upisuju se:
1) podaci o smrti lica i to: ime i prezime umrlog, njegovo prezime prije sklapanja braka ako je
upisano u matičnu knjigu, spol, datum, vrijeme i mjesto smrti, datum i mjesto rođenja, JMB,
bračno stanje, državljanstvo, prebivalište i adresa stana i mjesto sahrane;
2) ime i prezime bračnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka ako je upisana ta
činjenica i ako je umrli bio u braku, ime i prezime roditelja umrlog, ime i prezime i adresa
prebivališta lica koje je prijavilo smrt, odnosno naziv zdravstvene ustanove ako je smrt prijavila ta
ustanova;
3) proglašenje nestalog lica umrlim i podatak o smrti koji je dokazan u sudskom postupku,
utvrđivanje identiteta nepoznatog umrlog lica, ukidanje odluke o proglašavanju lica umrlim ili
ukidanje ili izmjena sudskog rješenja o utvrđivanju smrti.

(Rok za prijavu smrti radi upisa u matičnu knjigu)
Činjenica smrti prijavljuje se odmah a najkasnije u roku od 24 sata od momenta smrti
zdravstvenoj ustanovi radi izdavanja potvrde o smrti.
Činjenica smrti prijavljuje se pisano na propisanom obrascu radi upisa u matičnu knjigu umrlih
matičaru matičnog područja u kojem je bilo posljednje prijavljeno prebivalište, a ako nema
prijavljeno prebivalište, onda posljednje poznato boravište umrlog lica, a ako nema prijavljeno ni
prebivalište niti se zna boravište, u tom slučaju upis smrti lica obavlja se u matičnu knjigu umrlih
u mjestu sahrane tog lica u Federaciji u roku od 30 dana od dana kad je smrt nastupila, odnosno
od dana nalaska tijela umrlog lica.
Ako se ne zna gdje je smrt nastupila činjenica smrti upisat će se u matičnu knjigu umrlih koja se
vodi za mjesto gdje je nađeno tijelo umrlog lica.
Činjenica smrti koja je nastupila u saobraćajnom sredstvu u toku prijevoza kao i smrt koja je
nastupila zbog saobraćajne nezgode, upisuje se u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za mjesto
gdje se umrli sahranjuje.
Ako se lice koje je umrlo na teritoriji Federacije sahranjuje u inozemstvu ili u drugom entitetu ili
Brčko Distriku činjenica smrti prijavljuje se matičaru mat
ičnog područja u kojem je smrt nastupila
i upisuje se u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za to mjesto.

(Lica ovlaštena za prijavljivanje smrti)
Činjenicu smrti dužni su prijaviti članovi porodice, odnosno članovi domaćinstva sa kojima je
umrli živio. Ako njih nema ili su u nemogućnosti da to učine, činjenicu smrti dužna su prijaviti
druga lica sa kojima je umrli živio ili drugi članovi porodice koji su saznali za smrt, odnosno lica u
čijem je stanu smrt nastupila. Ako nema ni ovih lica činjenicu smrti dužno je prijaviti lice koje je
prvo saznalo za smrt.
Matičar je dužan, ako na bilo koji način sazna za činjenicu smrti koja nije prijavljena, pokrenuti
postupak za upis činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih.
Činjenicu smrti lica koje je umrlo u zdravstvenoj ustanovi, kasarni, kazneno-popravnoj ustanovi,
hotelu, internatu ili drugoj ustanovi ili pravnom licu ili organizaciji - dužni su prijaviti pravni
subjekti u kojima je lice umrlo.
U slučaju nalaska leša lica čiji identitet nije utvrđen, činjenicu smrti dužno je prijaviti kantonalno
ministarstvo koje je sačinilo zapisnik o nalasku tijela umrlog lica.

(Potvrda o smrti)
Činjenica smrti upisuje se na osnovu potvrde o smrti koju izdaje doktor medicine, odnosno drugi
zdravstveni radnik ovlašten za utvrđivanje smrti (mrtvozornik) što se vrši na obrascu potvrde
utvrđene u propisu koji se donosi na osnovu člana 79. stav 2. ovog zakona.
Sahrana umrlog lica, odnosno ukop nađenog leša može se izvršiti samo uz izdatu potvrdu iz stava
1. ovog člana.
Bez potvrde o smrti ili dokaza iz stava 4. ovog člana matičar ne smije upisati činjenicu smrti u
matičnu knjigu umrlih.
Činjenicu smrti nepoznatog lica matičar će upisati u matičnu knjigu umrlih na osnovu zapisnika o
nalasku leša koji matičaru dostavlja kantonalno ministarstvo koje je sastavilo zapisnik i potvrde iz
stava 1. ovog člana.

(Upis proglašenog nestalog lica umrlim)
Proglašenje nestalog lica umrlim dokazano u sudskom postupku upisuje se u matičnu knjigu
umrlih na osnovu pravomoćne sudske odluke koju je sud obavezan dostav
iti u roku od 15 dana
od dana njene pravomoćnosti matičaru matičnog područja na kojem je bilo posljednje
prebivalište umrlog.
Ako je posljednje prebivalište umrlog bilo nepoznato ili je u inozemstvu, sud će odluku iz stava 1.
ovog člana dostaviti matičaru matičnog područja na kojem je mjesto rođenja tog lica, a ako je
mjesto njegovog rođenja u inozemstvu - odluka se dostavlja matičaru matičnog područja na
kojem je sjedište suda koji je donio odluku.

Matičar koji je izvršio upis smrti lica iz stava 1. ovog člana u matičnu knjigu umrlih dužan je
istovremeno tu činjenicu upisati i u matičnu knjigu rođenih tog lica, a ako se ta knjiga nalazi kod
drugog matičara dužan je podatke o smrti dostaviti tom matičaru u roku od 15 dana od dana
upisa smrti u knjigu umrlih.

(Upis nestalih lica u matičnu knjigu umrlih)
Upis u matičnu knjigu umrlih lica koja su od nadležnog organa Bosne i Hercegovine ili Federacije
evidentirana kao nestala u periodu od 30.4.1991. do 14.2.1996. godine vrši se u skladu sa
odgovarajućim odredbama Zakona o nestalim licima ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) koje se
odnose na to pitanje.

(Obavještavanje kantonalnog ministarstva o smrti lica)
Matičar je dužan u roku od 15 dana od dana upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih o toj
činjenici pisano obavijestiti nadležno kantonalno ministarstvo koje vodi evidenciju o prebivalištu i
boravištu i koje je izdalo ličnu kartu tom licu, ako je umrlo lice posjedovalo ličnu kartu, radi
obavljanja poslova iz nadležnosti tog ministarstva koji se odnose na te činjenice.

IV. MATIČNI REGISTAR

(Definicija matičnog registra)
Matični registar (u daljnjem tekstu: Registar) predstavlja posebnu elektronsku bazu podataka o
licima upisanim u matične knjige koji se vodi u općini, odnosno gradu u koji su uvezani svi
matični uredi sa područja općine i grada.
Svi registri iz stava 1. ovog člana elektonski su povezani sa Jedinstvenim centralnim registrom
koji se nalazi u Federalnom ministarstvu a sadrži sve podatke sa teritorije Federacije.
Registar podrazumijeva vođenje, održavanje, čuvanje, korištenje, razmjenu i zaštitu podataka u
matičnoj knjizi rođenih, matičnoj knjizi državljana, matičnoj knjizi vjenčanih i matičnoj knjizi
umrlih.
U Registar se upisuju sve činjenice o ličnim i porodičnim stanjima građana upisanih u matične
knjige hrono
loškim redom.
Jedinstvena struktura elektronske baze podataka za registre iz st. 1. i 2. ovog člana uspostavlja se
na način utvrđen u propisu koji se donosi na osnovu člana 79. stav 1. tačka 3) ovog zakona.

(Obaveza dostavljanja podataka)

Organ uprave općine, odnosno grada nadležan za matične knjige dužan je činjenice upisane u
matičnu knjigu odmah a najkasnije u roku od pet dana dostaviti u Registar općine, odnosno grada
u kojem se vodi matična knjiga rođenih za lice na koje se odnose podaci.
Dostava podataka o činjenicama iz stava 1. ovog člana može se vršiti i elektronskom poštom.

(Lična identifikaciona oznaka - osnov za vođenje Registra)
Jedinstveni matični broj (JMB), određen u skladu sa Zakonom o jedinstvenom matičnom broju
("Službeni glasnik
BiH", br. 32/01 i 63/08) i koji je upisan u matičnu knjigu rođenih, predstavlja osnov za
evidentiranje svih podataka u Registru, kao i povezivanje sa podacima iz drugih službenih
evidencija koje vode organi uprave u Federaciji u okviru svoje nadležnosti.
Ako licu nije upisan JMB u matičnu knjigu rođenih mora se izvršiti naknadno određivanje i upis
JMB u skladu sa Zakonom iz stava 1. ovog člana radi vođenja podataka u Registru.
Svaki izdati izvod ili uvjerenje iz matičnih knjiga sadrži JMB ukoliko Zakonom iz stava 1. ovog
člana nije drukčije određeno.

(Izvor podataka za Registar)
Registar se uspostavlja na osnovu podataka iz matičnih knjiga (u daljnjem tekstu: izvor podataka
za Registar).
Podaci o licima u Registru formiraju se na osnovu upisa i promjena izvršenih u izvoru podataka
za Registar.
Organ uprave općine, odnosno grada nadležan za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih po
okončanju postupka za određivanje JMB dužan je dostaviti podatke o rođenju djeteta općini,
odnosno gradu u kojem se vodi matični registar roditelja djeteta najkasnije u roku od 15 dana od
dana određivanja JMB radi upisa tih podataka u Registar roditelja.

(Sadržaj Registra)
Registar sadrži podatke o licima upisanim u matične knjige i sast
oji se od četiri posebna dijela i to:
1) prvi dio obuhvata podatke iz matičnih knjiga rođenih;
2) drugi dio obuhvata podatke o državljanstvu iz matičnih knjiga državljana Federacije iz čl. 21. i
22. ovog zakona;
3) treći dio obuhvata podatke iz matičnih knjiga vjenčanih;
4) četvrti dio ubuhvata podatke iz matičnih knjiga umrlih.

V. UPIS PODATAKA U MATIČNE KNJIGE

(Jezik i pismo za upis podataka u matične knjige)
Upis podataka u matične knjige vrši se na jednom od službenih jezika i pisama Federacije.
Upis ličnog imena u matične knjige za lica koja pripadaju nacionalnim manjinama može se izvršiti
na jeziku i pismom nacionalne manjine kojoj pripada, ako to lice zahtijeva, odnosno na jeziku ili
pismu države čije je državljanstvo imalo prije sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine,
odnosno državljanstva Federacije.

(Upis prijavljenih podataka u matičnu knjigu)
Matičar upisuje u odgovarajuću matičnu knjigu samo one činjenice i podatke koji su mu
prijavljeni od ovlaštenih lica, odnosno koje sadrži rješenje ili drugi akt nadležnog organa na
osnovu kojeg se vrši upis, kao i podatke koji su zakonom i podzakonskim propisom predviđeni
da se upisuju u matične knjige.
Stranke su dužne u prijavi za upis u matičnu knjigu navesti tačne podatke.
Prijava se podnosi pisano na propisanom obrascu.

(Osnovni i naknadni upis)
Upis podataka u matične knjige obavlja se u okviru osnovnog i naknadnog upisa.
Upis podataka u matične knjige u okviru osnovnog upisa obavlja se bez donošenja posebnog
rješenja nakon pribavljanja potrebnih dokaza, a upis podataka u okviru naknadnog upisa obavlja
se na osnovu posebnog rješenja koje donosi nadležni organ.
Upis podataka prema stavu 2. ovog člana obavlja se u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu njega.

(Rok za upis podataka)
Matičar je dužan upis podataka i činjenica u matičnu knjigu izvršiti u roku od osam dana od dana
prijema prijave i
akata iz člana 39. ovog zakona na osnovu kojih se vrši upis u odgovarajuću matičnu knjigu.

Ako postoji osnovana sumnja da su pojedini podaci koji se upisuju u matičnu knjigu netačni,
matičar je dužan prije upisa tih podataka u matičnu knjigu provjeriti njihovu tačnost što se vrši
putem dokaza predviđenih Zakonom o upravnom postupku.

(Obavezno upoznavanje lica sa upisanim podacima)
Matičar je dužan izvršeni upis činjenica i podataka u matičnu knjigu pročitati licu koje prijavljuje
te činjenice ili podatke, odnosno svjedocima i to potvrditi u matičnoj knjizi.
Upis u matičnu knjigu potpisuje lice koje je prijavilo činjenicu, odnosno podatak, svjedoci i
matičar.
Ako lice koje je prijavilo činjenicu, odnosno svjedok odbije potpisati upis koji je izvršen u
matičnu knjigu, matičar će to potvrditi u matičnoj knjizi i o tome sačiniti zabilješku.

(Naknadni upis u matične knjige)
Naknadni upis u matične knjige obavlja se poslije zaključenja osnovnog upisa u matičnu knjigu, a
odnosi se na upis svih lica, činjenica i podataka koji se iz bilo kojih razloga nisu mogli upisati u
matičnu knjigu u propisanom roku u okviru osnovnog upisa, kao i upis svih drugih činjenica i
podataka koji nastaju poslije zaključenja osnovnog upisa, a prema zakonu se moraju upisati u
odgovarajuću matičnu knjigu, te upis promjena za podatke i činjenice upisane u matične knjige
koje se na zahtjev stranke promijene, što se provodi na osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana.
Upis lica, činjenica i podataka i promjene činjenica iz stava 1. ovog člana u matične knjige obavlja
se samo na osnovu rješenja o naknadnom upisu, koje donosi općinska i gradska služba za matične
knjige za pitanja iz svoje nadležnosti, a za pitanja koja prema ovom zakonu spadaju u nadležnost
kantonalnog ministarstva ili organa starateljstva ili Federalnog ministarstva upisuju se na osnovu
rješenja tih organa.
Činjenice i podaci iz stav
a 1. ovog člana utvrđuju se na osnovu javnih isprava i drugih dokaza
utvrđenih propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i dokaza predviđenih Zakonom o
upravnom postupku.
Naknadni upis u matičnu knjigu rođenih mora se izvršiti za sva lica koja nisu upisana u zakonom
propisanom roku, bez obzira na godine života.
Naknadni upis u matičnu knjigu rođenih vrši se i za umrlo lice koje do momenta smrti nije
upisano u matičnu knjigu rođenih radi upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih. Upis se vrši
na osnovu rješenja koje se donosi na način predviđen u stavu 2. ovog člana.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako matičar utvrdi ili sazna da je došlo do promjena određenih
podataka u ličnom stanju građana, a nisu provedeni u matičnoj knjizi, dužan je po službenoj
dužnosti pribaviti akt (presuda, rješenje ili druga javna isprava) u kojem se nalaze ti podaci i taj
podatak upisati u odgovarajuću matičnu knjigu bez donošenja rješenja, s tim što se prije upisa
mora upoznati stranka na koju se ti podaci odnose.

(Dostavljanje podataka o rođenju ili određivanje imena određenom licu i postupak upisa tih lica u
knjigu rođenih)
Svaki državni organ ili pravno lice koje u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti dođe do
saznanja o činjenici da određeno lice nije upisano u matičnu knjigu rođenih ili da mu nije
određeno ni upisano lično ime, dužni su o tome pisano obavijestiti matičara u mjestu sjedišta
organa, odnosno pravnog lica u roku od 15 dana od dana saznanja za te činjenice.
Po prijemu obavještenja iz stava 1. ovog člana matičar je dužan u roku od 15 dana pisano
obavijestiti organ starateljstva da roditelji nisu odredili ime djetetu u propisanom roku. Kada
organ starateljstva primi to obavještenje dužan je postupiti na sljedeći način i to:
1) ako se radi o maloljetnom licu organ starateljstva je dužan u roku od 15 dana od dana prijema
obavještenja, odnosno saznanja pokrenuti postupak za naknadni upis ili dopune podataka u
matičnu knjigu rođenih kod nadležnog matičara,
2) ako se radi o punoljetnom licu organ starateljstva je dužan u roku od 15 dana od dana prijema
obavještenja tom licu imenovati posebnog staratelja u skladu sa odgovarajućim odredbama
Porodičnog zakona koje se odnose na to pitanje i koji će osigurati provođenje postupka
naknadnog upisa tog lica u matičnu knjigu rođenih ili dopunu podataka u toj knjizi.

(Upis promjene spola u matičnu knjigu rođenih)
Upis promjene spola u matičnu knjigu rođenih vrši se samo na osnovu pravomoćnog rješenja
kantonalnog ministarstva nadležnog za mjesto u kojem se nalazi prebivalište lica koje je
promijenilo spol.

(Dostavljanje izvoda iz matičnih knjiga inozemnom organu)
Ako se za stranog državljanina matična knjiga u koju treba izvršiti upis određene činjenice vodi u
inozemstvu, matičar koji je izvršio upis tih činjenica dužan je izv
od iz matične knjige dostaviti
nadležnom inozemnom organu u skladu sa bilateralnim ugovorom o pravnoj pomoći u
građanskim stvarima koji je zaključila Bosna i Hercegovina.
Dostava izvoda iz matične knjige inozemnom organu vrši se putem nadležnog organa Bosne i
Hercegovine za diplomatske odnose, osim za lica pod međunarodnom zaštitom i podnosioca
zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu sa propisima i standardima u oblasti međunarodne
zaštite.

(Ispravljanje grešaka prije zaključenja upisa)

Greške koje je matičar primijetio prije zaključenja upisa u matičnu knjigu, koje se odnose na
podatke iz rješenja ili javnih isprava na osnovu kojih je izvršen upis, matičar sam ispravlja o čemu
se sastavlja zabilješka.
Postupak ispravke greške iz stava 1. ovog člana matičar vrši po službenoj dužnosti ili prema
zahtjevu stranke koja je podnijela zahtjev za upis podataka ili činjenica u matične knjige.

(Ispravljanje podataka nakon zaključenja osnovnog upisa)
Ispravka podataka u matičnim knjigama nakon zaključenja osnovnog upisa u matičnoj knjizi
obavlja se u sljedećim slučajevima:
1) kada je isti podatak ili činjenica za isto lice različito upisan u matičnim knjigama ili u matičnim
knjigama i identifikacijskim ili drugim ispravama;
2) kada je podatak pogrešno prepisan u matičnu knjigu iz akta nadležnog organa (sudska odluka
ili rješenje organa uprave ili drugog organa);
3) kada je podatak pogrešno prepisan u matičnu knjigu iz druge matične knjige ili vjerske knjige,
na osnovu kojih je obavljen upis tog podatka u matičnu knjigu.
Ispravke podataka iz stava 1. ovog člana mogu se obavljati samo na osnovu sljedećih akata:
1) za podatke iz tač. 1) i 3) stava 1. ovog člana ispravka se obavlja na osnovu rješenja koje donosi
nadležna općinska, odnosno gradska služba za matične knjige;
2) za podatke iz tačke 2) stava 1. ovog člana ispravka se obavlja na osnovu rješenja ili sudske
odluke na osnovu koje je obavljen pogrešan prijepis u matičnu knjigu, bez donošenja posebnog
rješenja.
Utvrđivanje podataka i činjenica koje se odnose na ispravku podataka iz stava 1. ovog člana
obavlja se na osnovu javnih isprava koje sadrže te podatke ili drugih dokaza koji se koriste u
upravnom postupku.
Lično ime koje je upisano u matičnu knjigu rođenih ne može se mijenjati putem ispravke prema
stavu 1. ovog člana, već samo na osnovu rješenja kantonalnog ministarstva o utvrđivanju ličnog
imena koje se donosi prema članu 50.a. ovog zakona, osim u slučajevima kada se radi o
pogrešnom prepisu ličnog imena iz akta nadležnog
organa (sudska odluka ili rješenje organa
uprave ili drugog organa) ili vjerske knjige ili druge matične knjige rođenih na osnovu kojih je
lično ime upisano (prepisano) u matičnu knjigu rođenih, o čemu odlučuje općinska i gradska
služba za matične knjige prema stavu 2. ovog člana.
Ispravke podataka iz st. 1. i 4. ovog člana obavljaju se na osnovu pismenog zahtjeva stranke.

(Dostavljanje akata za naknadni upis)

Nadležni organ uprave ili drugi državni organ dužan je dostaviti odgovarajući akt (rješenje ili
drugi akt) o činjenicama i promjenama u vezi sa činjenicama koje se upisuju u matične knjige kao
naknadni upis ili zabilješka ili ispravka nadležnom matičaru u roku od 15 dana od dana kada je
rješenje postalo pravomoćno, odnosno od dana kada je odgovarajući akt sačinjen radi upisa tih
činjenica u odgovarajuću matičnu knjigu.

(Upis činjenice rođenja ili smrti poslije isteka zakonskog roka)
Ako je činjenica rođenja ili smrti određenog lica radi upisa u matičnu knjigu rođenih, odnosno
umrlih prijavljena po isteku roka iz člana 14., odnosno člana 27. stav 2. ovog zakona, matičar će
izvršiti upis ovih činjenica u matične knjige samo na osnovu rješenja koje donosi organ uprave
općine i grada nadležan za matične knjige. Te činjenice se utvrđuju na osnovu odgovarajuće
prijave iz člana 15., odnosno potvrde iz člana 29. ovog zakona i drugih potrebnih dokaza prema
Zakonu o upravnom postupku.

(Postupak utvrđivanja identiteta putem evidencije matičnih knjiga)
Ukoliko je u matičnim knjigama koje su vodile vjerske zajednice i koje su prepisane u skladu sa
ranije važećim propisima upisano lično ime koje se sastoji od više riječi u ovom slučaju u
pravnom saobraćaju koristit će se lično ime koje je upisano u identifikacionim ispravama tog lica
(lična karta, pasoš i dr.), a što se vrši zabilješkom u matičnoj knjizi rođenih.
Utvrđivanje identiteta lica za koja su lična imena različito upisana u matičnim knjigama i
identifikacionim dokumentima vrši kantonalno mi
nistarstvo u skladu sa propisima o ličnom
imenu o čemu se donosi rješenje koje se dostavlja matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih za to
lice radi upisa te činjenice u matičnu knjigu.
Utvrđivanje identiteta iz stava 2. ovog člana sastoji se u tome da se na osnovu različito upisanih
ličnih imena putem dokaza utvrdi da li se radi o istom licu, a nakon toga se u skladu sa zahtjevom
stranke od upisanih ličnih imena utvrđuje jedno lično ime koje će biti upisano u matičnu knjigu
rođenih tog lica i kojim će se služiti u pravnom saobraćaju, a ostala lična imena se poništavaju.
Odredbe st. 2. i 3. ovog člana primjenjuju se i na umrlo lice.

(Utvrđivanje identiteta lica i ličnog imena tog lica)
Utvrđivanje identiteta lica i ličnog imena tog lica postoji onda kada je za isto lice lično ime
različito upisano u matičnu knjigu rođenih i ostale matične knjige ili u matičnu knjigu rođenih i
identifikacijske ili druge dokumente tog lica, a vrši se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi
nadležno kantonalno ministarstvo prema stavu 4. ovog člana.
Postupak iz stava 1. ovog člana za utvrđivanje identiteta lica s
astoji se u tome da se na osnovu
različito upisanih ličnih imena putem dokaza utvrdi radi li se o istom licu, što se vrši na osnovu
podataka iz matičnih knjiga, identifikacijskih i drugih isprava i podataka iz službenih evidencija
koje o građanima vode kantonalna ministarstva i drugih dokaza, a nakon toga se prema zahtjevu

tog lica utvrđuje jedno lično ime koje će se upisati u matičnu knjigu rođenih i kojim će se to lice
služiti u pravnom saobraćaju, a ostala imena će se poništiti.
Utvrđivanje ličnog imena prema uvjetima iz stava 1. ovog člana može se vršiti i za umrlo lice, što
se čini samo u slučaju ako su određeni nasljednopravni ili drugi na zakonu zasnovani pravni
interesi srodnika vezani uz lično ime umrlog lica, s tim da u tom postupku ne smiju biti
povrijeđena prava trećih lica stečena pravnim poslovima za života umrlog, što se vrši prema stavu
2. ovog člana.
Zahtjeve stranke za pitanja iz stava 1. ovog člana rješava nadležno kantonalno ministarstvo prema
prebivalištu podnosioca zahtjeva, a ako nema prijavljeno prebivalište na području Federacije, u
tom slučaju nadležno je kantonalno ministarstvo prema općini i gradu koji vode matičnu knjigu
rođenih tog lica, a zahtjeve za umrlo lice iz stava 3. ovog člana rješava kantonalno ministarstvo
prema općini i gradu u kojem je umrlo lice imalo posljednje prebivalište u Federaciji, a ako se ne
može utvrditi to prebivalište, onda se nadležnost određuje prema općini i gradu koji vodi matičnu
knjigu rođenih za umrlo lice.
Postupak i način rješavanja zahtjeva iz st. od 1. do 4. ovog člana i upis utvrđenog ličnog imena u
matične knjige bliže se uređuje propisom iz člana 79. stav 1. tačka 1) ovog Zakona.

(Višestruki upis u matičnim knjigama)
Ako se utvrdi da je određeno lice u istoj općini ili gradu upisano u matičnu k njigu dva ili više puta
u tom slučaju organ uprave općine i grada nadležan za matične knjige po službenoj dužnosti
donosi rješenje kojim će poništiti sve posljednje upise, a ostaviti važeći samo prvi upis koji se
može ažurirati podacima iz poništenih upisa.
Ako se utvrdi da je određeno lice upisano u matične knjige u dvije ili više općina ili grada u tom
slučaju organi uprave općine i grada nadležni za matične knjige kod kojih je to lice upisano poslije
prvog upisa, dužni su po službenoj dužnosti donijeti rješenje o poništenju tog upisa i primjerak
rješenja dostaviti općini, odnosno gradu koji vodi prvi upis tog lica koji jedini ostaje važeći.
Primjerak rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se i licu na koje se upis odnosi.

(Oslobađanje određenih lica troškova postupka)
Općina, odnosno grad dužni su organizirati pružanje besplatne stručne pomoći za upis lica u
matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih koja imaju status socijalno ugroženog lica ili nacionalne
manjine i stvoriti uvjete da se sva ta lica upišu u matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih.
Upis lica iz stava 1. ovog člana u matične knjige općina, odnosno grad, kanton i Federacija dužni
su osloboditi obaveze plaćanja troškova i taksi predviđenih za upis u matičnu knjigu rođenih i
knjigu umrlih.
Organ starateljstva treba odrediti posebnog staratelja za naknadni upis lica iz stava 1. ovog člana u
matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih.

(Zabrana precrtavanja, brisanja i prepravljanja u matičnim knjigama)
Podaci upisani u matične knjige ne smiju se precrtavati, brisati i prepravljati, već se mogu
mijenjati samo na način utvrđen ovim zakonom.

VI. UPIS ČINJENICA U MATIČNE KNJIGE NA OSNOVU ISPRAVA INOZEMNIH

ORGANA

(Upis činjenica u matične knjige nastale u inozemstvu)
Činjenice rođenja, sklapanja braka ili smrti državljanina Bosne i Hercegovine koji su iz Federacije
ili dolaze u Federaciju, a nastale su u inozemstvu upisuju se u matične knjige u Federaciji i to:
1) rođenje djeteta u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za naseljeno mjesto u kojem je posljednje
zajedničko prebivalište roditelja djeteta u Federaciji, a ako nisu imali zajedničko prebivalište upis
se vrši u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za naseljeno mjesto koje je bilo posljednje
prebivalište jednog od roditelja;
2) sklapanje braka u matičnu knjigu vjenčanih koja se vodi u općini, odnosno gradu u kojoj su
bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište u Federaciji, a ako nisu imali zajedničko
prebivalište u matičnu knjigu vjenčanih u općini ili gradu u kojoj je jedan od bračnih partnera
imao prebivalište;
3) smrt lica u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za naseljeno mjesto koje je bilo posljednje
prebivalište umrlog u Federaciji.
Ako se u slučaju iz stava 1. tačka 1) ovog člana posljednje prebivalište tog lica nije moglo utvrditi
ili ako posljednje prebivalište nije bilo u Federaciji upis će se izvršiti u matičnu knjigu rođenih
prema mjestu rođenja jednog od roditelja djeteta koji je rođen u Federaciji, a u slučajevima iz
stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana upis u matične knjige vjenčanih i u matične k
njige umrlih izvršit će
se prema mjestu rođenja tog lica ukoliko je rođeno na teritoriji Federacije, a ako nije rođeno na
teritoriji Federacije upis će se izvršiti prema mjestu rođenja jednog od roditelja lica za koje se vrši
upis.
Za djecu rođenu u inozemstvu čiji su roditelji rođeni na teritoriji Republike Srpske a imaju
državljanstvo Bosne i Hercegovine i Federacije i nemaju prebivalište na teritoriji Federacije, upis
će se izvršiti u odgovarajuću matičnu knjigu prema mjestu upisa roditelja u knjigu državljana
Federacije.
Za lica rođena na teritoriji Republike Srpske a koja imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i
Federacije i nemaju prebivalište na teritoriji Federacije, upis činjenice sklapanja braka ili smrti
nastale u inozemstvu izvršit će se u odgovarajuću matičnu knjigu prema mjestu upisa tog lica u
knjigu državljana Federacije.
Ako se lica iz stava 1. ovog člana ne mogu upisat u matičnu knjigu prema st. od 1. do 4. ovog
člana upis tog lica izvršit će se u odgovarajuću matičnu knjigu u Općini Centar Sarajevo.

(Upis činjenica u matične knjige na osnovu izvoda iz matičnih knjiga inozemnog organa)
Upis činjenica u matične knjige prema odredbama člana 54. ovog zakona obavlja se na pismeni
zahtjev stranke i izvoda iz matične knjige inozemnog organa koji je stranka dužna priložiti uz
zahtjev.
Ako u izvodu matične knjige rođenih, matične knjige vjenčanih i matične knjige umrlih
inozemnog organa nema podataka o roditeljima ili bračnom partneru ili o bračnom stanju ili
drugih podataka, u tom slučaju se potrebni podaci utvrđuju na osnovu javnih isprava i drugih
dokaza koje pribavlja stranka, nakon čega nadležna matična služba općine i grada donosi rješenje.
Način upisa podataka iz stava 1., kao i utvrđivanje činjenica iz stava 2. ovog člana i druga pitanja
koja se odnose na rješavanje zahtjeva stranke uređuju se propisom iz člana 79. stav 1. tačka 1)
ovog zakona.

(Upis ličnog imena koje u stranoj ispravi ne sadrži slova koja postoje u službenim jezicima i
pismima Federacije)
Ako u izvodu matične knjige rođenih inozemnog organa u imenu i prezimenu državljanina
Federacije nisu upisana slova koja postoje u službenim jezicima i pismima Federacije (ć, č, dž, š, ž.
i dr.), upis imena i prezimena tog lica u matičnu knjigu rođenih vrši se dosljedno kako je napisano
u ispravi inozemnog organa.
Ako stranka želi upisati ime i prezime iz stava 1. ovog člana prema pravilima našeg jezika i pisma,
taj zahtjev rješava nadležno kantonalno ministarstvo prema Zakonu o ličnom imenu.

VII. VOĐENJE I ČUVANJE MATIČNIH KNJIGA

(Duplikati matičnih knjiga)
Matične knjige vode se u dva primjerka - kao izvornik matične knjige i kao duplikat (drugi
primjerak).
Izvornik matične knjige vodi se pisano i u elektronskom obliku.
Drugi primje
rak matičnih knjiga predstavlja kopiju elektronskog oblika izvornika matične knjige
(u daljnjem tekstu: drugi primjerak).

(Čuvanje matičnih knjiga)
Izvornik matičnih knjiga čuva organ uprave općine, odnosno grada nadležan za matične knjige, a
drugi primjerak čuva kantonalno ministarstvo.

Pisani oblik izvornika i elektronski oblik izornika matičnih knjiga ne smiju se čuvati u istoj
prostoriji i moraju biti osigurani od oštećenja ili uništenja usljed požara i drugih elementarnih
nepogoda i drugih nesreća, kao i od dostupnosti neovlaštenim licima.
Podaci na magnetnom ili drugom mediju ne smiju se čuvati u zgradi u kojoj se vrši obrada
podataka koji su predmet upisa u matične knjige.
Općina, odnosno grad dužni su osigurati posebne prostorije za smještaj i čuvanje matičnih knjiga
i rad matičara i drugih službenih lica na vođenju matičnih knjiga i rješavanju zahtjeva stranaka za
upis podataka i činjenica u matične knjige, što se provodi prema uvjetima utvrđenim propisom
donesenim na osnovu ovog zakona.

(Ažuriranje drugog primjerka matične knjige)
Sve promjene u izvorniku matične knjige (naknadni upisi ili zabilješke ili ispravke) koje se izvrše u
toku radnog dana automatski se predviđenim tehničkim sredstvima unose i u drugi primjerak
matične knjige odmah, a najkasnije u roku od 24 sata svakog radnog dana.

(Obrazac matičnih knjiga)
Matične knjige se vode na propisanim obrascima čiji sadržaj je utvrđen propisom iz člana 79. stav
1. tačka 2) ovog zakona.
Pisani izvornik matične knjige se zaključuje i ovjerava sa posljednjim rednim brojem upisa na
kraju svake kalendarske godine. Zaključivanje i ovjeru matičnih knjiga vrši matičar koji vodi
matične knjige i rukovodilac organa uprave općine i grada nadležan za matične knjige.

(Razmjena podataka u elektronskom obliku)
Razmjena podataka koji se nalaze u matičnim knjigama u elektronskom obliku između nadležnih
organa, korisnika podataka iz tih knjiga vrši se u skladu sa propisom koji regulira elektronski
pravni i poslovni saobraćaj u Bosni i Hercegovini.

(Rok čuvanja matičnih knjiga)
Matične knjige, rješenja i drugi akti na osnovu kojih
se vrši upis podataka u matične knjige
spadaju u kategoriju registraturskog materijala, odnosno arhivske građe koji ima trajni rok čuvanja
i moraju se čuvati od oštećenja, uništenja i zloupotrebe, a vrši se u skladu sa propisom o
arhivskom poslovanju.

VIII. IZDAVANJE IZVODA I UVJERENJA IZ MATIČNIH KNJIGA

(Izdavanje izvoda i uvjerenja iz matičnih knjiga)
Na osnovu matičnih knjiga izdaju se izvodi i uvjerenja.
Iz matičnih knjiga izdaju se sljedeći izvodi: izvod iz matične knjige rođenih, izvod iz matične
knjige vjenčanih i izvod iz matične knjige umrlih a izdaju se na propisanom obrascu.
Uvjerenja se izdaju za pojedine podatke upisane u matične knjige ili pojedine činjenice o ličnom
stanju građana koje su upisane u matične knjige.
Izvod, odnosno uvjerenje sadrži podatke upisane u matične knjige do datuma izdavanja izvoda,
odnosno uvjerenja.
Izvodi iz matičnih knjiga imaju neograničen rok važenja što se u izvodu treba navesti, a za
upotrebu izdatog izvoda iz matične knjige koji ne sadrži posljednje podatke upisane u matičnu
knjigu odgovorno je lice koje je taj izvod stavilo u pravni saobraćaj.
Nadležni matičar izdaje uvjerenje o državljanstvu Federacije na osnovu podataka upisanih u
matičnu knjigu rođenih, odnosno u matičnu knjigu državljana iz člana 21. ovog zakona u
zavisnosti od toga gdje je činjenica državljanstva upisana prema propisima o državljanstvu koji su
bili na snazi u trenutku upisa tih činjenica u matičnu knjigu rođenih, odnosno u matičnu knjigu
državljana, a uvjerenje o državljanstvu Federacije za lica o kojima evidencije, prema Zakonu o
državljanstvu Federacije, vodi Federalno ministarstvo izdaje to ministarstvo.

(Lica ovlaštena za traženje izvoda i uvjerenja iz matične knjige)
Izvodi iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama iz matičnih knjiga izdaju se na usmeni ili pisani
zahtjev lica na koje se odnose podaci, njegovog punomoćnika ili člana njegove uže i šire porodice,
usvojitelja ili staratelja.
Izdavanje izvoda i uvjerenja o podacima iz matičnih knjiga na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog
člana vrši matičar ili ovlaštena lica službe za upravu općine i grada zadužena za te poslove.
Ako se utvrdi da ne postoje zakonski uvjeti da se izda izvod ili uvjerenje o podacima iz matičnih
knjiga - u to
m slučaju organ uprave općine i grada nadležan za matične knjige donosi rješenje
kojim se odbija zahtjev stranke.

(Način izdavanja izvoda i uvjerenja)
Izvodi iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga izdaju se na
osnovu podataka sadržanih u pisanom izvorniku odgovarajuće matične knjige.
Izvodi iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga mogu se izdavati
i na osnovu podataka iz registra. U tim slučajevima matičar jednog matičnog područja određene
općine, odnosno grada može izdavati izvode, odnosno uvjerenja o činjenicama i podacima iz
matične knjige koja se vodi za druga matična područja iz čije evidencije se traži izdavanje izvoda
ili uvjerenja svih općina, odnosno gradova sa područja Federacije.

Ako se izvod ili uvjerenje o činjenicama i podacima iz matične knjige izdaje prema stavu 2. ovog
člana, matičar kome je podnesen zahtjev, kao i matičar drugog matičnog područja iz čije se
evidencije traži izdavanje izvoda, odnosno uvjerenja, dužan je postupiti po zahtjevu, a izvod,
odnosno uvjerenje štampa i izdaje matičar u mjestu u kojem je stranka podnijela zahtjev.

(Izvodi ili uvjerenja za pripadnike nacionalnih manjina)
Lično ime u izvodima i uvjerenjima o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga za pripadnike
nacionalnih manjina izdaje se napisano na jeziku i pismu na kojem je upisano u matičnim
knjigama.

IX. UVID U MATIČNE KNJIGE I KORIŠTENJE PODATAKA IZ MATIČNIH KNJIGA

(Uvid u matične knjige)
Pravo uvida u matične knjige, kao i spise i rješenja na osnovu kojih je izvršen upis u matične
knjige dozvolit će se licima iz člana 64. stav 1. ovog zakona o čemu se ne donosi posebno
rješenje.
Dozvola uvida u matične knjige i spise licima iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom
o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06).
Ukoliko se odbije zahtjev za uvid u matične knjige, spise i rješenja na osnovu kojih je izvršen upis
u matične knjige, organ uprave općine ili grada nadležan za matične knjige donosi rješenje u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

(Korištenje podataka iz matičnih knjiga i Registra)
Podaci iz matičnih knjiga koriste se za izdavanje izvoda iz matičnih knjiga i uvjerenja o
činjenicama iz matičnih knjiga i druge potrebe državnih organa kada su za rješevanje određenog
pitanja potrebni podaci iz matičnih knjiga.
Podatke iz Registra mogu koristi organi uprave i drugi organi kada rješavaju o pravima i
dužnostima građana, a za čije rješavanje su potrebni podaci o činjenicama iz matičnih knjiga, kao i
za izdavanje izvoda ili uvjerenja o činjenicama iz matičnih knjiga koji se nalaze u Registru.
Izvodi i uvje
renja izdati na osnovu Registra imaju istu pravnu snagu kao i izvodi i uvjerenja izdata
na osnovu podataka iz izvornika matične knjige.
Državni organi i drugi korisnici podataka iz Registra dužni su osigurati zaštitu podataka koje
koriste prema st. 1. i 2. ovog člana, što se vrši po Zakonu o zaštiti ličnih podataka.
Podaci iz matičnih knjiga, odnosno Registra mogu se koristiti za statističke, naučne, istraživačke i
druge namjene u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

(Primjena zakona o zaštiti ličnih podataka)
Primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka odnosi se samo na slučajeve izdavanja, korištenja i
čuvanja ličnih podataka iz matičnih knjiga, a upis, ispravka i promjena podataka u matičnim
knjigama po zahtjevu stranaka ili po službenoj dužnosti obavljaju se isključivo na način utvrđen u
članu 2. stav 3. ovog zakona u okviru provedenog upravnog postupka.

X. OBNAVLJANJE MATIČNIH KNJIGA

(Uvjeti i postupak za obnavljanje matičnih knjiga)
Ako su matične knjige uništene ili nestale ili su oštećene u znatnom stepenu da se ne mogu
pravilno koristiti, njihovom obnavljanju mora se pristupiti bez odlaganja o čemu odlučuje
općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, samostalno ili na pisani prijedlog organa uprave
općine i grada nadležnog za matične knjige.
Akt kojim se odlučuje o obnavljanju matičnih knjiga sadrži podatke o matičnim knjigama koje su
uništene ili nestale ili oštećene, za koje kalendarske godine i za koja matična područja, naziv
općinskog, odnosno gradskog organa uprave koji će obnoviti matične knjige i rok za obnavljanje
tih knjiga.
Radi obnavljanja matičnih knjiga građani, organi državne uprave i drugi organi i pravna lica dužni
su dati podatke o podacima i činjenicama koje treba upisati u matične knjige koje se obnavljaju,
koji su im poznati ili njima raspolažu ili ako o tome posjeduju ispravu. Podaci se daju općinskom,
odnosno gradskom organu uprave koji provodi aktivnosti na obnavljanju matičnih knjiga.
XI ŽALBA

(Nadležnost za rješavanje žalbi)
Protiv prvostepenih rješenja koja donose organi uprave općine i grada nadležni za matične knjige,
kantonalna ministarstva i drugi organi (organ starateljstva) u primjeni ovog zakona može se
izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Žalbe izjavljene na rješenja iz stava 1. ovog člana rješava Federalno ministarstvo.
Stranka se može odreći pr
ava na žalbu iz stava 1. ovog člana od trenutka prijema rješenja ili
zaključka koji se donosi po ovom zakonu. Odricanje se daje na zapisnik kod organa koji je donio
taj akt ili posebnim podneskom.
Do donošenja odluke drugostepenog organa stranka može odustati od već podnesene žalbe, o
čemu podnosi pismeni zahtjev za odustanak.
Odricanje ili odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

XII. UPRAVNI NADZOR

(Nadležnost za upravni nadzor)
Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Federalno ministarstvo, koje je ovlašteno
osigurati da svi organi iz člana 7. i drugi organi određeni ovim Zakonom pravilno primjenjuju
zakon i podzakonske propise na području Federacije u odnosu na pitanja koja su ovim zakonom i
podzakonskim propisima stavljena u njihovu nadležnost.
U okviru upravnog nadzora Federalno ministarstvo ovlašteno je od općinskih i gradskih službi za
matične knjige, organa starateljstva i kantonalnih ministarstava tražiti podatke, spise,
dokumentaciju i objašnjenja koja se odnose na primjenu ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega u pitanjima koja su ovim Zakonom stavljena u njihovu nadležnost i potrebni su za
praćenje stanja i poduzimanje zakonom predviđenih mjera radi pravilne primjene ovog zakona i
propisa donesenih na osnovu njega, a ti organi su dužni postupati po tom zahtjevu.
Organi iz stava 2. ovog člana dužni su postupati prema rješenjima i drugim aktima Federalnog
ministarstva koja se donose na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa.
Inspekcijski nadzor nad radom općinskih, odnosno gradskih organa uprave nadležnih za vođenje
matičnih knjiga i organa starateljstva vrši kantonalno ministarstvo u skladu sa propisom iz stava 6.
ovog člana.
Inspekcijski nadzor nad radom kantonalnih ministarstva, a po potrebi i nad radom općinskih,
odnosno gradskih organa uprave nadležnih za matične knjige i organa starateljstva ili pritužbi
građana vrši Federalno ministarstvo.
Federalni ministar donijet će propis kojim će bliže urediti sadržaj, način i postupak vršenja
inspekcijskog nadzora iz st. 4. i 5. ovog člana.
Pri vršenju inspekcijskog nadzora iz st. 4. i 5. ovog člana inspektori imaju ovlaštenja inspektora
utvrđena Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene
novine Federacije BiH", broj 35/05).

(Posebni uvjeti rada i odgovornost kao osnov za vrednovanje poslova)
Poslovi vođenja, ažuriranja, čuvanja i rješavanja svih pitanja u oblasti matičnih knjiga i matičnog
registra predstavljaju izuzetno važan i poseban javni interes, kao i lični interes građana, budući da
se radi o osnovnim i najvažnijim evidencijama o ličnim stanjima građana u Federaciji pa se
moraju obavljati uz stalni pojačani stepen psihičkog i fizičkog na
pora i odgovornosti matičara i
drugih službenih lica u obavljanju tih poslova, koji moraju biti tačni i ažurni, te se stoga sredstva
za plaće stiču pod istim uvjetima koji važe za državne službenike i namještenike u općinskim i
gradskim službama za upravu, odnosno za nivo kantona i Federacije prema kantonalnim i
federalnim organima uprave, uvećana od 10% do 20% osnovne plaće.
Za provođenje odredbe stava 1. ovog člana nadležni su rukovodioci organa iz stava 1. ovog člana,
koji su dužni to pitanje urediti općim aktom o plaćama tih organa.

XIII. KAZNENE ODREDBE

(Prekršaji za pravna lica)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj
pravno lice ako:
1) ne pribavi dokaze o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga po službenoj dužnosti (Član 6.
stav 3.);
2) ne prijavi rođenje djeteta u predviđenom roku (Član 15. stav 1.);
3) ne prijavi činjenicu smrti nadležnom matičaru u propisanom roku (Član 28. stav 3. u vezi sa
članom
27. stav 2.);
4) ne obavijesti nadležnog matičara o saznanju da određeno lice nije upisano u matičnu knjigu
rođenih ili da mu nije određeno niti upisano ime (Član 43. stav 1.);
5) ne da podatke potrebne za obnavljanje matičnih knjiga koji su mu poznati ili njima raspolaže ili
posjeduje ispravu o tim činjenicama (Član 70. stav 3.);
6) matičaru ne dozvoli uvid u matične knjige (Član 78. stav 3.).
7) ne izdaje podatke o rođenju djeteta na obrascu prijave rođenja djeteta utvrđene propisom iz
člana 79. stav 2. ovog zakona (Član 79. stav 5.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.000,00 KM.

(Prekršaji za odgovorna lica u organu uprave)
Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj
odgovorno lice u organu uprave ako:
1) ne primjenjuje propise na način utvrđen u članu 2. stav 3. ovog zakona;
2) u svom radu primjenjuje elemente diskriminacije (Član 4.);
3) za matičar
a postavi lice koje ne ispunjava uvjete iz člana 10. stav 1. ovog zakona;
4) ne omogućava matičarima ili drugim službenim licima koja obavljaju poslove u oblasti
matičnih knjiga učestvovanje na stručnom usavršavanju i osposobljavanju ili ne donese plan
stručne obuke i ne provodi stručnu obuku matičara i drugih službenih lica (Član 11.);
5) ne prijavi smrt lica čiji identitet nije utvrđen u predviđenom roku (Član 28. stav 4., a u vezi sa
članom 27. stav 2.);
6) ne dostavi podatke radi upisa u matični registar općini, odnosno gradu u kojem se vodi
matična knjiga rođenih (Član 34.);
7) ne dostavi podatke o rođenju djeteta općini ili gradu koji vodi matični registar roditelja djeteta
u propisanom roku (Član 36. stav 3.);
8) upis činjenica i podataka u matične knjige obavlja bez rješenja o naknadnom upisu (Član 42.
stav 2.);
9) ne obavijesti nadležnog matičara o saznanju da određeno lice nije upisano u matičnu knjigu
rođenih ili da mu nije određeno i upisano lično ime (Član 43. stav 1.);
10) ispravku podataka u matičnoj knjizi obavlja bez rješenja (Član 47. st. 2. i 4.);
11) nadležnom matičaru ne dostavi odgovarajući akt o činjenicama i promjenama u vezi sa
činjenicama koje se upisuju u matične knjige kao naknadni upis ili zabilješka ili ispravka (Član
48.);
12) ne osigura prostoriju za smještaj i čuvanje matičnih knjiga i rad matične službe prema članu
58. stav 4. ovog zakona;
13) zaštitu podataka iz matičnog registra ne osigura na propisan način (Član 68. stav 4.);
14) ne da podatke potrebne za obnavljanje matičnih knjiga koji su im poznati ili njima raspolaže
ili posjeduje ispravu o tim činjenicama (Član 70. stav 3.);
15) ne dostavi tražene podatke, spise, dokumentaciju i obavještenja ili ne postupi prema rješenju
ili drugom aktu Federalnog ministarstava (Član 72. st. 2. i 3.).
Odgovorno lice iz stava 1.
ovog člana je općinski načelnik ili gradonačelnik, odnosno lice koje
neposredno rukovodi organom uprave općine i grada nadležnim za matične knjige ili matičar, ako
on nije izvršio obaveze iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom.

(Prekršaji pojedinaca - građana i službenih lica)
Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM bit će kažnjen za prekršaj građanin ili
službeno lice organa uprave ako:
1) bez opravdanog razloga odbije da učestvuje na stručnom usavršavanju i osposobljavanju na
koje se upućuje (Član 11. stav 1.);
2) ne prijavi rođenje djeteta u propisanom roku (Član 15. stav 2.);
3) ne odredi lično ime djeteta u propisanom roku radi upisa u knjigu rođenih (Član 16. stav 1.);
4) pisano ne obavijesti nadležni organ Republike Srpske o upisu državljanstva Federacije (Član
22. stav 4.);
5) ne dostavi matičaru potvrdu o smrti bračnog partnera u propisanom roku (Član 25. stav 2.);
6) ne prijavi smrt lica u propisanom roku (Član 28. stav 1. u vezi sa članom 27. stav 2.);
7) izvrši upis smrti lica u matičnu knjigu umrlih bez potvrde o smrti (Član 29. stav 3.);
8) o upisu smrti u matičnu knjigu ne obavijesti nadležno kantonalno ministarstvo u propisanom
roku (Član 32.);
9) u prijavi za upis navede netačne podatke (Član 39. stav 2.);
10) ne upozna lice sa upisanim podacima u matičnu knjigu (Član 41. stav 1.);
11) ne da podatke potrebne za obnavljanje matičnih knjiga koji su mu poznati ili njima raspolaže
ili posjeduje ispravu o tim činjenicama (Član 70. stav 3.).

(Nadležnost za podnošenje zahtjeva za prekršaje)
Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz čl. od 73. do 75. ovog zakona mogu
podnijeti lica ili organi predviđeni Zakonom o prekršajima u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 31/06).

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Važnost izvoda iz ranijih matičnih knjiga)
Matične knjige vođene do 9.5.1946. godine, kao i izvodi iz tih matičnih knjiga i uvjerenja koja se
izdaju na osnovu tih matičnih knjiga imaju dokaznu snagu javne isprave.
Izvodi iz matičnih knjiga diplomatsko-konzularnih predstavništva i nadležnih tijela republika
bivše SFRJ izdati o činjenicama koje se odnose na dokazivanje činjenice rođenja, sklapanja braka
ili smrti državljanja Bosne i Hercegovine upisanih u matične knjige do 6.4.1992. godine smatraju
se javnom ispravom.
Na osnovu isprava iz stava 2. ovog člana, na zahtjev stranke, organ uprave općine i grada
nadležan za matične knjige u kojem se nalazi posljednje prebivalište podnosioca zahtjeva
rješenjem odobrava prijenos upisa u matične knjige.

(Vođenje m
ati čnih knjiga rođenih i umrlih)
Matične knjige rođenih i matične knjige umrlih koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona
vodile općinske i gradske službe za matične knjige prema mjestu rođenja djeteta, odnosno mjestu

u kojem je nastupila smrt lica ostaju i dalje u tim matičnim službama i one su nadležne za ispravke
podataka i naknadne upise u tim knjigama, izdavanje izvoda i uvjerenja i obavljanje svih drugih
poslova koji se odnose na te matične knjige, što se vrši u skladu sa ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona.
Ako se zbog promjene mjesne nadležnosti za vođenje matičnih knjiga rođenih (Član 13.) i
vođenje matičnih knjiga umrlih (Član 27. stav 2.) pojavi višak matičara u službama za matične
knjige iz stava 1. ovog člana, u tom slučaju te matičare treba bez objavljivanja javnog konkursa ili
oglasa rasporediti u matične službe općine i grada koje preuzimaju poslove vođenja matičnih
knjiga rođenih i matičnih knjiga umrlih, što realiziraju rukovodioci matičnih službi tih općina i
grada zaključivanjem sporazuma u skladu sa zakonom.

(Matične knjige vjerskih zajednica)
Matične knjige koje pripadaju vjerskim zajednicama a koje su prema Zakonu o matičnim
knjigama ("Službeni list SRBiH", br. 12/74, 38/86, 37/88 i 33/90) čuvali matičari, vratit će se
nakon prepisivanja vjerskim zajednicama a najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Finansijska sredstva za prepisivanje matičnih knjiga iz stava 1. ovog člana osigurat će se u budžetu
Federacije.
Vjerska zajednica dužna je omogućiti matičaru uvid u matične knjige koje čuva ta vjerska
zajednica, ako su potrebni određeni podaci koji se upisuju u matične knjige o čemu matičar
sastavlja službenu zabilješku.

(Ovlaštenja za donošenje podzakonskih propisa)
Ovlašćuje se federalni ministar da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona
donese:
1) propis o načinu vođenja matičnih k
njiga;
2) propis o obrascima matičnih knjiga, indeksa matičnih knjiga i izvoda i uvjerenja iz matičnih
knjiga i drugim obrascima predviđenim ovim zakonom;
3) propis o jedinstvenoj strukturi elektronske baze podataka za Registar iz člana 33. ovog zakona i
načinu vođenja i korištenja Registra;
4) propis o zaštiti objekata i prostora za smještaj i čuvanje matičnih knjiga, spisa i Registra;
5) propis iz člana 10. stav 4. i propis iz člana 11. stav 3. ovog zakona.
6) propis o organiziranju godišnjeg okupljanja matičara kao dana matične službe radi promocije
matične djelatnosti i razmjene iskustva na usavršavanju te djelatnosti.

Federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisat će postupak i obrazac
prijave rođenja djeteta u zdravstvenoj ustanovi i van zdravstvene ustanove i postupak izdavanja
potvrde i obrazac potvrde o smrti.
Federalni ministar u saradnji sa direktorom Federalnog zavoda za statistiku propisat će sadržaj
obrasca za dostavljanje statističkoj službi podataka iz matičnih knjiga koji predstavljaju statističke
podatke.
Propisi iz st. 2. i 3. ovog člana bit će doneseni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Zdravstvene ustanove dužne su izdavati podatke o rođenju djeteta na obrascu prijave rođenja
djeteta, utvrđenom propisom koji se donosi na osnovu stava 2. ovog člana.

(Rok za polaganje ispita za matičara za lica koja obavljaju te poslove do dana stupanja na snagu
ovog zakona)
Matičari i druga službena lica (državni službenici i namještenici) koji se na dan stupanja na snagu
ovog zakona zateknu na poslovima vođenja matičnih knjiga nastavljaju obavljati te poslove u
skladu sa ovim zakonom, s tim što su dužni položiti poseban stručni ispit za matičara iz člana 10.
stav 1. tačka 2) ovog zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Rok za osiguranje uvjeta za elektronsko vođenje matičnog registra)
Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik osigurat će uvjete potrebne za vođenje izvornika
matičnih knjiga u elektronskom obliku i matičnog registra na osnovu matičnih knjiga koje se vode
do dana stupanja na snagu ovog zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Kantonalna ministarstva dužna su pružiti stručnu i drugu pomoć općini ili gradu u rješavanju
pitanja iz stava 1. ovog člana.
Finansijska sredstva za p
otrebe iz stava 1. ovog člana osiguravaju se u budžetu Federacije.
Federalno ministarstvo osigurat će uvjete i uspostaviti sistem Jedinstvenog centralog registra u
roku iz stava 1. ovog člana.

(Primjena ranijih propisa)
Do donošenja propisa iz člana 79. ovog zakona primjenivat će se Uputstvo o vođenju matičnih
knjiga ("Službeni list RBiH", br. 21/93), Pravilnik o obrascima, registrima, izvodima i uvjerenjima
o činjenicama iz matičnih knjiga ("Službeni list RBiH", br. 21/93) i Pravilnik o izdavanju izvoda
iz matičnih knjiga namijenjenih inostranstvu ("Službeni list RBiH", broj 21/93).

(Rješavanje postupaka pokrenutih do dana stupanja na snagu ovog zakona)
Postupci upisa činjenica u matične knjige, ispravke činjenica i druga pitanja koja se odnose na
podatke iz matičnih knjiga koji su pokrenuti a nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog
zakona, okončat će se prema odredbama ovog zakona.

(Rješavanje zahtjeva koji su podneseni do donošenja ovog zakona a nisu okončani)
Zahtjevi stranaka podneseni radi rješavanja pitanja u matičnim knjigama koji su pokrenuti a nisu
okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona okončat će se prema odredbama ovog zakona.

(Primjena odredbe člana 72.a ovog zakona)
Odredba člana 72.a ovog zakona počet će se primjenjivati od sljedeće budžetske godine
računajući od godine u kojoj je ovaj zakon stupio na snagu.

(Prečišćeni tekst Zakona)
Ovlašćuju se Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma i Zakonodavno-pravna
komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst
ovog Zakona.

(Prestanak primjene ranijeg Zakona)
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o matičnim knjigama
("Službeni list RBiH", br. 20/92, 13/94).

(Stupanje na snagu Zakona)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o matičnim knjigama
("Sl. novine FBiH", br. 80/2014)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".