Zakon o izvršnom postupku Brčko Distrikta BiH

Sadržaj Zakona
(1) Zakonom o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se postupak po kojem
sudovi i notari Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt) provode prinudno
ostvarenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava ( u daljnjem tekstu: izvršni
postupak), te obezbjeđenje potraživanja (u daljnjem tekstu: postupak obezbjeđenja), ako posebnim
zakonom nije drugačije određeno.
(2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvršenja propisane posebnim zakonom.

Značenje pojedinih izraza
(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:
1) "potraživanje" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,
2) "tražilac izvršenja" označava lice koje je pokrenulo postupak radi izvršenja nekog potraživanja
te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
3) "predlagač obezbjeđenja" označava lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeđenja nekog
potraživanja te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
4) "izvršenik" označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje,
5) "protivnik obezbjeđenja" označava lice protiv kojeg se potraživanje obezbjeđuje,
6) "stranka" označava tražioca izvršenja i izvršenika te predlagača obezbjeđenja i protivnika
obezbjeđenja,
7) "učesnik" označava lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja nije stranka, a u postupku
učestvuje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njegovom pravu ili zbog toga što za to ima
pravni interes,
8) "rješenje o izvršenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen prijedlog za
izvršenje ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti,
9) "rješenje o obezbjeđenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično usvojen prijedlog
za obezbjeđenje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje obezbjeđenje,
10) "zaključak" označava sudski nalog ili drugu odluku suda kojom se upravlja izvršnim
postupkom i odlučuje o drugim pitanjima kad je to izričito predviđeno ovim zakonom,
11) "obavještenje" označava pismeno obavještenje kojim sudski izvršilac obavještava stranke,
učesnike, o vremenu poduzimanja određene izvršne radnje (i drugim bitnim činjenicama u vezi s
tim) odnosno označava pismenu obavijest strankama, učesniku, o provedenim izvršnim radnjama
kojima nisu bile prisutne,
12) "sudski izvršilac" označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno preduzima
pojedine radnje u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja,
13)"zemljoradnik" označava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda,
14) "banka" označava banku ili finansijsku organizaciju koje obavlja poslove pravnog prometa,
15) "zemljišna knjiga" označava sve javne knjige u koje se upisuju prava na nepokretnostima,
16) "vrijednosni papir" označava materijalizovani oblik vrijednosnih papira (isprave),
17) "dionica" označava vrijednosni papir koji se izdaje u obliku elektroničkog zapisa i koji se
upisuje u registar vrijednosnih papira,
18) "članski udio" označava skup svih prava koja pripadaju članu privrednog društva.
19) "javno ovjerena isprava" označava ispravu na kojoj je potpis nekog lica ovjerio notar ili drugo
lice ili organ s javnim ovlaštenjima,
20)„izvršilac po ugovoru“ označava fizičko lice angažovano po ugovoru za izvršenja iz člana 34
ovog zakona.

Pokretanja postupka
(1) Izvršni postupak pokreće se prijedlogom tražioca izvršenje, a postupak obezbjeđenja
prijedlogom predlagača obezbjeđenja.
(2) Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja pokreću se i po službenoj dužnosti, posredstvom
zakonskog zastupnika, kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito određeno.
(3) Lica i organi iz stava 2 ovog člana u izvršnom postupku imaju položaj tražioca izvršenja.
(4) Ako lica i organi iz stava 2 ovog člana odluče povući prijedlog kojim je postupak pokrenut,
odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, lice radi čijeg
potraživanja je postupak pokrenut, može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju

postupka to lice mora dati u roku od petnaest (15) dana od dana kada mu je dostavljeno
obavještenje o povlačenju prijedloga, odnosno o namjeri da se obustavi postupak.
(5) Kada su po zakonu, neko lice ili organ dužni sudu dostaviti određenu izvršnu ispravu ili ga na
neki drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje po službenoj dužnosti izvršnog
postupka ili postupka obezbjeđenja, u tim postupcima oni nemaju položaj stranke.

Stvarna nadležnost
(1) Izvršenje i obezbjeđenje određuje i provodi Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Osnovni sud).
(2) Ukoliko Osnovni sud u postupku izvršenja angažuje izvršioca po ugovoru, u takvim
slučajevima je isključeno postupanje sudskog izvršioca.

Mjesna nadležnost
(1) Osnovni sud je mjesno nadležan:
1) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na nepokretnim i pokretnim stvarima i za sprovođenje
tog izvršenja, ako se na području Distrikta te stvari nalaze,
2) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na novčanom potraživanju i za sprovođenje tog
izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi prebivalište, odnosno boravište izvršenika, a ako
izvršenik nema prebivalište ili boravište na području Distrikta onda ako se na području Distrikta
nalazi prebivalište ili boravište izvršenikovog dužnika. Ove odredbe na odgovarajući se način
primjenjuju i na sjedište pravnog lica,
3) za odlučivanje o izvršnom prijedlogu na izvršenikovom potraživanju da mu se preda određena
pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporuči određena količina pokretnih stvari i za
sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta te stvari nalaze,
4) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na dionici za koju nije izdata isprava o dionici te
osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu i za sprovođenje tog izvršenja, ako se na području
Distrikta nalazi sjedište dioničkog društva, odnosno drugog pravnog lica,
5) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na drugim imovinskim pravima (patentu, tehničkom
unapređenju, plodouživanju ili nekom sličnom izvršenikovom pravu) i za sprovođenje tog
izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi prebivalište ili boravište izvršenika,
6) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja na novčanim sredstvima
koja se vode na računu izvršenika kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa, ako se
na području Distrikta nalazi sjedište pravnog lica ili njegova jedinica kod koje se vodi račun
izvršenika,
7) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari ili radi
isporuke određene količine zamjenljivih stvari te za sprovođenje izvršenja, ako se na području
Distrikta nalaze stvari,
8) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretne stvari i za
sprovođenje tog izvršenja, ako se na području Distrikta nepokretnost nalazi,
9) za izvršenje radi ostvarivanja potraživanja na radnju, trpljenje ili nečinjenje ako na području
Distrikta dužnik treba ispuniti obavezu po izvršnoj ispravi,
10) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje odluke suda kojom se naređuje predaja djeteta
roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje,
ako se na području Distrikta zatekne dijete,
11) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi vraćanja zaposlenog na rad, odnosno službu i za
sprovodenje izvršenja, ako se na području Distrikta nalazi sjedište poslodavca,
12) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi zasnivanja prava na nekretnini uknjižbom u
zemljišnu knjigu, a i radi prijenosa, ograničenja ili ukidanja prava upisanog u zemljišnu knjigu, ako
se na području Distrikta vodi zemljišna knjiga u koju treba obaviti upis,
13) za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje diobom zajedničke stvari i za sprovodenje tog
izvršenja, ako se na području Distrikta stvar nalazi,
14) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja prinudnim zasnivanjem
založnog prava na nepokretnosti, ako se na području Distrikta vodi zemljišna knjiga u kojoj treba
provesti upis,
15) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja
zasnivanjem založnog prava na osnovu sporazuma stranaka na stvarima i pravima protivnika
obezbjeđenja te za sprovođenje obezbjeđenja, određuje se odgovarajućom primjenom odredaba
tačaka od 1 do 6 ovog člana o mjesnoj nadležnosti suda u izvršnim postupcima radi naplate
novčanog potraživanja na pojedinim vrstama predmeta izvršenja,
16) za odlučivanje o prijedlogu za prethodno izvršenje i za sprovođenje tog izvršenja, ako bi bio
nadležan za izvršenje na osnovu izvršne isprave,
17) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje prethodnom mjerom i za sprovođenje takve
mjere, ako bi bio nadležan za izvršenje na osnovu izvršne isprave na osnovu koje je obezbjeđenje
predloženo,
18) za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje privremenom mjerom, ako bi bio nadležan za
odlučivanje o prijedlogu za izvršenje, a za sprovođenje privremene mjere, ako bi bio mjesno
nadležan za sprovođenje izvršenja.

Hitnost i redoslijed postupanja
(1) U postupku izvršenja i obezbjeđenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Osnovni sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda
potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije.

Sredstva i predmet izvršenja i obezbjeđenja
(1) Sredstva izvršenja i obezbjeđenja su izvršne radnje, odnosno radnje obezbjeđenja ili sistem
takvih radnji kojim se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje ili obezbjeđuje.
(2 ) Predmet izvršenja i obezbjeđenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti
izvršenje radi ostvarenja potraživanja ili njegovog obezbjeđenja.
(3) Kao sredstvo izvršenja radi ostvarenja novčanog potraživanja mogu se odrediti samo:
izvršenje na nepokretnosti, izvršenje na pokretnim stvarima, izvršenje na novčanom potraživanju
izvršenika i izvršenje na novčanim sredstvima na računu izvršenika kod pravnog lica koje obavlja
poslove platnog prometa.
(4) Izvršne radnje ili radnje obezbjeđenja mogu se neposredno sprovesti protiv izvršenika,
protivnika obezbjeđenja i drugih lica u skladu sa ovim zakonom.

Izuzimanje od izvršenja
(1) Predmet izvršenja i obezbjeđenja ne mogu biti stvari van prometa kao ni rudno blago i druga
prirodna bogatstva.
(2) Predmet izvršenja i obezbjeđenja ne mogu biti: potraživanja po osnovu poreza i drugih taksi,
objekti, naoružanje i oprema za potrebe policije, kao ni novčana sredstva osigurana za te
namjene, te sredstva, oprema i objekata namijenjeni radu tijela državne, entitetske uprave, jedinica
lokalne samouprave i pravosudnih tijela.
(3) Može li neka stvar ili neko pravo biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, odnosno da li je
izvršenje na nekoj stvari ili pravu ograničeno, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su
postojale u vrijeme podnošenja izvršnog prijedloga, ako ovim zakonom nije drukčije izričito
određeno.

Ograničenje sredstava i predmeta izvršenja i obezbjeđenja
(1) Sud Rješenjem određuje izvršenje odnosno obezbjeđenje onim sredstvom i na onim
predmetima koji su navedeni u izvršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za obezbjeđenje.
(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta izvršenja, odnosno obezbjeđenja, sud će, na
prijedlog izvršenika, odnosno protivnika obezbjeđenja, ograničiti izvršenje, odnosno obezbjeđenje
samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostv arenje ili obezbjeđenje
potraživanja.
(3) Ako se izvršno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili određenim sredstvom ne može
provesti, tražilac izvršenja može radi namirenja istog potraživanja predložiti novi predmet ili
sredstvo izvršenja, u roku o d petnaest (15) dana od prijema obavještenja suda da se izvršenje nije
moglo provesti na predloženom predmetu ili predloženim sredstvom izvršenja, o čemu će sud
odlučiti rješenjem. U tom slučaju, sud će donijeti novo rješenje o izvršenju, nastaviti sa izvršenjem
na osnovu tog rješenja o izvršenju, a obustavit će izvršenje određeno prethodnim rješenjem o
izvršenju.
(4) Ukoliko tražilac izvršenja, u roku od petnaest (15) dana, od dana prijema obavještenja suda o
nemogućnosti provođenja izvršenja ne podnese pr ijedlog iz stava 3 ovog člana, izvršenje će se
obustaviti.
(5) Ako je naknadno saznao informacije na osnovu kojih se može doći do efikasnijeg izvršenja,
tražilac izvršenja može, radi namirenja istog potraživanja predložiti novo sredstvo ili predmet
izvršenja. Osnovni sud će o tome odlučiti rješenjem, te ukoliko smatra da je takav prijedlog
opravdan, postupit će u skladu sa stavom 3 ovog člana.

Zaštita dostojanstva izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja
(1) Pri izvršnom postupku i obezbjeđenju pazit će se na dostojanstvo izvršenika odnosno
protivnika obezbjedenja, te na to da izvršenje odnosno obezbjeđenje za njega budu što manje
nepovoljni.
(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, može sprovoditi izvršenje u izvršenikovom
stanu samo uz izričito odobrenje Osnovnog suda.

Podnesci, ročišta i spisi
(1) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja sud postupa na osnovu podnesaka i drugih
pismena.
(2) Sud održava ročište kad je to ovim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje
cjelishodno.
(3) O ročištu, umjesto zapisnika, sudija može sastaviti službenu zabilješku.
(4) Sud će izvan ročišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predviđeno ovim
zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjavanja o
nekom prijedlogu stranke.
(5) Izostanak jedne ili obje stranke, kao i učesnika, sa ročišta, ili njihovo neodazivanje pozivu suda
radi saslušanja, ne sprečava sud da dalje postupa.
(6) Podnesci u izvršnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu
stranku i druge učesnike u postupku.
(7) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja nema mirovanja postupka.

Dostavljanje
(1) Po pravilima o dostavljanju tužbe iz Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH,
dostavljaju se: rješenje po prijedlogu za izvršenje, rješenje po prigovoru na rješenje o izvršenju i
rješenje o izricanju novčane kazne, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Kod izvršenja na osnovu izvršne isprave, ukoliko se stranka, kojoj pismeno treba dostaviti, ne
nalazi na adresi naznačenoj u prijedlogu, niti na adresi, odnosno sjedištu, prijavljenoj kod
nadležnog organa, dostava odluka navedenih u stavu 1 ovog člana vrši se posredstvom oglasne
ploče Osnovnog suda.
(3) Pravnom licu koji je upisan u sudski ili drugi upisnik i odgovornom fizičkom licu u tom
pravnom licu, dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu
navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta upisanog u upisniku. Ako
se pravno lice ne nalazi ni na jednoj od tih adresa, dostava pismena vrši se posredstvom oglasne
ploče Osnovnog suda.
(4) Odredbe stava 3 ovog člana primjenjuju se i na odgovorna lica u pravnom licu kada se u vezi
sa njihovim svojstvom odgovornog lica, izvršenje odobrava i prema njima.
(5) Odredbe stava 3 ovog člana primjenjuju se i na fizička lica koja obavljaju određenu upisanu
djelatnost (samostalni preduzetnici, advokati, notari itd.) kada se tim licima dostava obavlja u vezi
s tom djelatnošću.
(6) Ako se određenim licima, na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika Osnovnog
suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upućuje sud polažu se za njih u potrebne pretince i
za to određena područja u Osnovnom sudu. Dostave obavlja službeno lice Osnovnog suda.
Pismeno, koje se dostavlja posredstvom pretinca, ne smije biti dostupno licima kojima se
dostavlja prije nego što potpišu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama u
kojima se dostavljaju preko pošte. Kod preuzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena
priložena u pretinac.
(7) Na svakom pismenu koje se dostavlja na način predviđen u stavu 6 ovog člana, naznačit će se
dan kada je uložen u pretinac lica kojem se dostava tako obavlja. Ako pismeno ne bude
podignuto u roku od osam (8) dana, dostava će se obaviti poštom ili na drugi način propisan
zakonom.
(8) Predsjednik Osnovnog suda će povući odobrenje iz stava 6 ovog člana, ako utvrdi da lice,
kojem se dostava izvršava posredstvom pretinca, neredovno preuzima pismena ili pokušava
zloupotrijebiti takav način dostave.
(9) Kada je ovim zakonom predviđeno da se dostava ili neka druga radnja obavlja posredstvom
notara, dostava, odnosno druga radnja, obavlja se tako da notar, na zahtjev ovlaštenog lica ili
organa posredstvom pošte ili neposredno, dostavlja pismeno ili obavi drugu radnju i o tome
sastavlja zapisnik i njegov ovjereni prepis dostavlja Osnovnom sudu.
(10) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, pismena dostavlja strankama i ovlaštenim
licima posredstvom pošte ili neposredno.
(11) Troškovi dostavljanja iz stava 10 ovog člana ulaze u troškove izvršenja.
(12) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, prilikom dostavljanja iz ovog zakona, ima
prava i dužnosti sudskog dostavljača.

Sastav suda i odluke
(1) Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija
pojedinac Osnovnog suda, a o žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Apelacioni sud).
(2) Ukoliko se o prinudnom ispunjenju ili obezbjeđenju nekih potraživanja odlučuje u parničnom,
krivičnom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojem vodi
taj sudski postupak.
(3) Stručnom saradniku su, po ovlaštenju sudije, može povjeriti preduzimanje radnji i donošenje
odluka u izvršnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(4) Odluke u izvršnom postupku i u postupku obezbjeđenja sud donosi u obliku rješenja ili
zaključka.
(5) Zaključkom se izdaje nalog sudskom izvršiocu za provođenje svih ili pojedinih radnji u
izvršnom postupku, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izričito
predviđenom ovim zakonom.

Rokovi za postupanje
(1) Osnovni sud je dužan o prijedlogu za dozvolu izvršenja odlučiti u roku od osam (8) dana,
računajući od dana podnošenja prijedloga, a o prigovoru na rješenje o dozvoli izvršenja, u roku
od petnaest (15) dana, računajući od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana prijema
žalbe.

Pravni lijekovi
(1) Redovni pravni lijekovi u izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja su prigovor i žalba,
izuzev ako ovim zakonom nisu isključeni.
(2) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti prigovor, a žalba kada je to ovim
zakonom određeno.
(3) Prigovor se izjavljuje u rok od osam (8) dana, računajući od dana dostavljanja rješenja, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno. O prigovoru odlučuje sudija Osnovnog suda koji je
donio rješenje u prvom stepenu.
(4) Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba u roku od osam (8) dana,
računajući od dana dostavljanja. O žalbi odlučuje Apelacioni sud.
(5) Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka, ali se namirenje tražioca izvršenja
odlaže do donošenja odluke Osnovnog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvršnom ispravom
određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje provodi naplatom s transakcijskog računa
pravnog lica ili samostalnog preduzetnika, ili fizičkog lica koje samostalno obavlja djelatnost, u
korist tražioca izvršenja, kao imaoca istog takvog računa, kao i u drugim slučajevima određenim
ovim zakonom, do namirenja će doći prije donošenja odluke po prigovoru.
(6) Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek.

Izvršnost i pravosnažnost
(1) Rješenje protiv kojeg nije, u zakonom određenom roku, izjavljen prigovor, postaje izvršno i
pravosnažno.
(2) Rješenje protiv kojeg je prigovor odbijen, postaje izvršno, a ukoliko protiv takvog rješenja nije
dopuštena žalba i pravosnažno.
(3) Rješenje kojim je prigovor odbijen postaje pravosnažno ako žalba ne bude izjavljena u roku ili
ako žalba bude odbijena.
(4) Ukoliko je ovim zakonom određeno da se protiv rješenja donesenog u prvom stepenu,
umjesto prigovora, može izjaviti žalba, to rješenje postaje izvršno, a pravosnažno postaje
propuštanjem roka za izjavljivanje žalbe ili ako žalba bude odbijena.

Vanredni pravni lijekovi i povraćaj u prijašnje stanje
(1) Protiv pravosnažnog rješenja donesenog u postupku izvršenja i obezbjeđenja nije dozvoljena
revizija niti ponavljanje postupka.
(2) Povraćaj u prijašnje stanje dozvoljen je samo zbog propuštanja roka za prigovor i žalbu na
izvršno rješenje o izvršenju.

Troškovi postupka
(1) Troškove postupka u vezi s određivanjem i provođenjem izvršenja i obezbjeđenja prethodno
snosi tražilac izvršenja, odnosno predlagač obezbjeđenja.
(2) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja, dužan je troškove postupka predujmiti u
roku koji sud odredi. Sud će obustaviti izvršenje, odnosno postupak obezbjeđenja ako troškovi ne
budu predujmljeni u tom roku. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima zavisi
preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja neće provesti.
(3) Troškove postupka koji je pokrenut po službenoj dužnosti prethodno podmiruje sud iz svojih
sredstava.
(4) Izvršenik odnosno protivnik obezbjeđenja dužan je tražiocu izvršenja odnosno predlagaču
obezbjeđenja nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za izvršenje ili obezbjeđenje.
(5) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja dužan je izvršeniku odnosno protivniku
obezbjeđenja nadoknaditi neosnovano prouzrokovane troškove.
(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana
završetka postupka.
(7) O troškovima postupka odlučuje sud u izvršnom postupku i u tom postupku određuje, na
prijedlog stranke, izvršenje radi njihova ostvarenja.
(8) Tražilac izvršenja odnosno predlagač obezbjeđenja, može, već u izvršnom prijedlogu za
izvršenje ili prijedlogu za obezbjeđenje, zatražiti da se radi naplate predvidivih troškova postupka,
odredi izvršenje protiv izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja. Na osnovu takvog rješenja o
izvršenju, sud će provesti mjere kojima se u korist tražioca izvršenja, odnosno predlagača
obezbjeđenja na dijelovima imovine izvršenika odnosno protivnika obezbjeđenja, zasnivaju prava
kojim se obezbjeđuje buduće namirenje troškova postupka.

Novčana kazna
(1) Kada je ovim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo izvršenja, može se izreći
fizičkom licu u iznosu od 100,00 KM do 5.000,00 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000,00 KM
do 100.000,00 KM.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, novčana kazna, u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM,
može se izreći i odgovornom licu u pravnom licu.
(3) Novčana kazna iz stava 1 i stava 2 može se ponovo izricati, ako izvršenik ne postupi po
ponovljenom nalogu suda ili nastavi da postupa protivno zabrani.
(4) Prije izricanja novčane kazne, sud će izvršeniku omogućiti da se izjasni, a po potrebi, održat će
i ročište radi izvođenja dokaza.
(5) Novčanu kaznu, rješenjem izriče sudija Osnovnog suda, vodeći, pri odmjeravanju visine
kazne, računa o ekonomskoj snazi izvršenika, značenju njegove radnje koju je morao obaviti, te o
drugim okolnostima slučaja. Rješenjem se određuje i rok plaćanja.
(6) Lice kojem je novčana kazna izrečena može, u roku od osam (8) dana, računajući od dana
prijema rješenja, izjaviti prigovor protiv rješenja kojim mu je izrečena novčana kazna.
(7) Lice kojem je novčana kazna izrečena u skladu s odredbama ovog člana, snosi sve troškove
nastale izricanjem i izvršenjem novčane kazne.
(8) Nakon izvršnosti rješenja, novčanu kaznu naplaćuje, po službenoj dužnosti, Osnovni sud u
korist budžeta Distrikta. Troškovi izvršenja terete predračunska sredstva Osnovnog suda, a

naknada ovih troškova, koje sud određuje zaključkom, izvršava se u postupku prinudne naplate
novčane kazne.
(9) Novčana kazna prema odredbama ovog člana može se izreći i izvršiti prema izvršeniku i
drugim fizičkim i pravnim licima, kao i odgovornim licima u pravnom licu i u slučaju da odbiju
dati podatke o imovini izvršenika, kao i kada svojim radnjama i postupcima, protivno sudskom
nalogu ili zabrani, skrivaju, oštećuju ili uništavaju imovinu izvršenika ili ometaju sud u provođenju
izvršnih radnji.
(10) Novčana kazna, izrečena prema odredbama stavova od 1 do 10 ovog člana, ne može se
pretvarati u kaznu zatvora.
(11) Odredbe ovog člana ne mogu se primjenjivati ako je izvršenik Bosna i Hercegovina i njeni
entiteti, Distrikt, kantoni, grad, općina i upravne organizacije, te organi ovih pravnih lica, ali se
shodno primjenjuju odredbe o kažnjavanju odgovornih lica, ako zakonom nije drugačije
određeno.

Jemstvo
(1) Kad ovaj zakon propisuje davanje jemstva, jemstvo se daje u gotovini. Sud može odobriti
davanje jemstva u obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira, te dragocjenosti čiju je
vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.
(2) Bosna i Hercegovina i njeni entiteti, Distrikt, kantoni, gradovi i opštine i njihovi organi i
službe nisu dužni dati jemstvo kad u postupku učestvuju kao stranke.
(3) Na datom jemstvu protivna stranka stiče zakonsko založno pravo.
(4) Ako sud u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja odluči o pravu protivne stranke na
naknadu štete ili troškova postupka u vezi s radnjom zbog čijeg preduzimanja je jemstvo dato, na
njezin će prijedlog, istim rješenjem, odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog jemstva.

Izvršenje odluke stranog suda
(1) Izvršenje odluke stranog suda može se odrediti i provesti samo na osnovu pravosnažno
priznate odluke stranog suda.
(2) Sudovi Bosne i Hercegovine i entiteta Bosne i Hercegovine u smislu stava 1 ovog člana ne
smatraju se stranim sudovima.

Izvršenje na imovini strane države
Na imovini strane države i međunarodne organizacije u Distriktu ne može se odrediti izvršenje ili
osiguranje bez prethodne pismene saglasnosti Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine,

osim ako je strana država ili međunarodna organizacija pristala na izvršenje odnosno
obezbjeđenje.

Primjena odredaba drugih zakona
(1) U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe
Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o parničnom
postupku), ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Izuzeće sudije može se zahtijevati najkasnije do odluke po prigovoru na rješenje o dozvoli
izvršenja, a izuzeće službenog lica najkasnije do preduzimanja prve radnje u izvršnom postupku.
(3) Na materijalno pravne pretpostavke i posljedice provođenja izvršnog postupka na
odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno
obligacioni odnosi i odredbe drugih zakona.
(4) O izuzeću sudskog izvršioca, odnosno izvršioca po ugovoru, odlučuje sudija.
Dio drugi IZVRŠNI POSTUPAK

Poddio prvi ZAJEDNIČKE ODREDBE

II IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Osnove za određivanje izvršenja
Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim zakonom nije
drukčije određeno.

Izvršna isprava
(1) Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba,
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku, ako glasi
na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno,
3) izvršna notarski obrađena isprava,
4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.
(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1 ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni
i Hercegovini.

Odluka, poravnanje i notarska isprava
(1) Sudskom odlukom, prema ovom zakonu, smatra se presuda, rješenje, te druga odluka
donesena u postupku pred sudom i arbitražom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba
zaključena u postupku pred sudom i arbitražama.
(2) Odlukom u upravnom postupku, prema ovom zakonu, smatra se rješenje i zaključak koji su u
upravnom postupku donijeli upravni organi i službe ili pravno lice s javnim ovlaštenjima, a
nagodbom u upravnom postupku smatra se nagodba zaključena u smislu Zakona o upravnom
postupku.
(3) Notarska isprava je izvršna isprava ukoliko je sačinjena u formi notarski obrađene isprave,
ukoliko je dužnik u njoj pristao na neposredno izvršenje obaveze o kojoj stranke mogu zaključiti
poravnanje (nagodbu) i ukoliko ima svojstvo izvršnosti prema propisima koji uređuju izvršnost
takve isprave.

Izvršnost odluke
(1) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje izvršna
je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za
dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke izvršeniku, a završava se istekom posljednjeg
dana određenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko trpljenje ili nečinjenje
(propuštanje) izvršna je ako je postala pravosnažna, osim ako je u izvršnoj ispravi određen
poseban rok za usklađivanje ponašanja izvršenika s njegovom obavezom.
(3) Odluka donesena u upravnom postupku izvršna je ako je postala izvršna po pravilima koja
uređuju taj postupak.
(4) Na osnovu izvršne odluke koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti
samo u odnosu na taj dio.
(5) Izvršenje će se odrediti na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnažna i odluke
donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili
neki drugi pravni lijek ne zadržava izvršenje odluke.

Izvršnost sudske odluke koja nije postala pravosnažna
(1) Prvostepena sudska odluka, kojom se fizičkom licu, koje ne obavlja registrovanu djelatnost,
nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 1.000,00 KM, odnosno kojom se
fizičkom licu koje obavlja registrovanu djelatnost, ili pravnim licima u pravnoj stvari u vezi s tom

djelatnošću nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 5.000,00 KM, postaje
izvršna u roku od tri (3) dana računajući od dana dostavljanja te odluke licu kojem je naložena
isplata. Žalba protiv takve odluke ne odgađa izvršenje.
(2) Ako se u sudskoj odluci nekom od lica iz stava 1 ovog člana nalaže samo da nadoknadi
troškove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u stavu 1 ovog člana, žalba protiv
takve odluke o nadoknadi troškova postupka ne odgađa izvršenje.

Izvršnost nagodbe
(1) Sudska odnosno upravna nagodba izvršna je ako je potraživanje koje se prema njoj treba
ispuniti dospjelo.
(2) Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o nagodbi, javnom ispravom ili prema
zakonu ovjerenom ispravom.
(3) Dospjelost koja se ne može dokazati na način iz stava 2 ovog člana dokazuje se
pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.
(4) Na osnovu nagodbe koje je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u
odnosu na taj dio.

Izvršnost notarske isprave
(1) Na osnovu notarske isprave, koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može
odrediti samo u odnosu na taj dio.
(2) Na izvršnost notarske isprave na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona koje
važe za izvršnost poravnanja.

Podobnost izvršne isprave za izvršenje
(1) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te
predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
(2) Ako je izvršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili
činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje.
(3) Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok određuje se
rješenjem o izvršenju.
(4) U slučaju iz stava 3 ovog člana sud će predloženo izvršenje odrediti uz uslov da izvršenik u
roku koji mu je određen ne ispuni svoju obavezu.
(5) Ako je, prema izvršnoj ispravi, tražilac izvršenja ovlašten odrediti obim ili vrijeme ispunjenja
potraživanja, tražilac izvršenja će obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja odrediti u prijedlogu za
izvršenje.
(6) Ako je prema izvršnoj ispravi treće lice ovlašteno odrediti obim ili vrijeme ispunjenja
potraživanja, smatrat će se da je to lice odredilo obim ili vrijeme ispunjenja potraživanja ako je to
učinio u javnoj ispravi ili u notarski ovjerenoj ispravi.
(7) Odredbe stavova 3 i 4 ovog člana ne primjenjuju se u postupku izvršenja na osnovu izvršne
notarske isprave.

Naplata zateznih kamata
(1) Ako se nakon donošenja odluke ili zaključenja nagodbe izmijenila ili zatezna kamata, ili stopa
zatezne kamate sud će, na prijedlog bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate
po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donošenje takvog
rješenja može se podnijeti do završetka izvršnog postupka.
(2) Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u izvršnoj ispravi, sud
će, na prijedlog tražioca izvršenja, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj
stopi od dana donošenja odluke odnosno zaključenja nagodbe do naplate.
(3) Na prijedlog tražioca izvršenja sud će odrediti naplatu zateznih kamata na troškove izvršnog
postupka i postupka obezbjeđenja po propisanoj stopi od dana od dana kada su ti troškovi
prouzrokovani odnosno plaćeni, do dana naplate.

Vjerodostojna isprava
(1) Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne
isprave.
(2) Vjerodostojna isprava je, prema ovom zakonu, mjenica i ček s protestom i povratnim
računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja, i računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za
cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije, odvoz smeća i radio televizijske takse
radio televizijskih servisa za posjedovanje radio ili televizijskog prijemnika, usluga telefonskih
operatera, naplate javnog parkinga i naknade za održavanje zajedničkih prostorija.
(3) Vjerodostojna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i
izvršenik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

Angažovanje izvršioca po ugovoru
(1) Za izvršenje novčanih potraživanja po osnovu računa ili izvoda iz poslovnih knjiga za cijenu
komunalnih usluga, isporuku vode, toplotne energije, odvoza smeća, za cijenu usluge korištenja
javnih parkirališta i radio televizijske takse radio televizijskih servisa za posjedovanje radio ili

televizijskog prijemnika, na prijedlog tražioca izvršenja, Osnovni sud će angažovati izvršioca po
ugovoru, pod uslovom da tražilac izvršenja na depozit Osnovnog suda izvrši uplatu troškova
izvršnog postupka, određenih od strane Osnovnog suda.
(2) Ukoliko tražilac izvršenja ne izvrši uplatu iz stava 1 ovog člana u roku od petnaest (15) dana
od dana dostavljanja zaključka i u iznosu određenom od strane Osnovnog suda, Osnovni sud će
obustaviti izvršni postupak.
(3) Izvršilac po ugovoru izvršenje može sprovesti na pokretnim stvarima izvršenika.

Opći i posebni uslovi za izvršioca po ugovoru
(1) Za izvršioca po ugovoru Osnovni sud će angažovati fizičko lice koje ispunjava najmanje opće
i posebne uslove propisane za sudskog izvršioca.
(2) Predsjednik Osnovnog suda će izvršiocu po ugovoru izdati valjanu ispravu i kojom dokazuje
svoj identitet i ovlaštenja.
(3) Na izvršioca po ugovoru primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na sudskog
izvršioca.
(4) Pravosudna komisija će u roku od šezdeset (60) dana, računajući od dana stupanja na snagu
ovog zakona, donijeti pravilnik kojim se propisuje način i postupak angažovanja izvršioca po
ugovoru, kao i oblik i sadržaj isprave iz stava 2 ovog člana.

Nagrada i naknada za izvršioca po ugovoru
(1) Visinu nagrade i naknade izvršiocu po ugovoru utvrdit će Pravosudna komisija posebnom
odlukom, koju će donijeti u roku od šezdeset (60) dana, računajući od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
(2) Za eventualnu štetu, pričinjenu trećim licima u postupku izvršenja, izvršilac po ugovoru
odgovara po općim pravilima o odgovornosti za naknadu štete.

Prelaz potraživanja ili obaveze
(1) Izvršenje se određuje i na prijedlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao
tražilac izvršenja ako ono javnom ili ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je potraživanje na
njega preneseno ili da je na njega na drugi način prešlo. Ako se prenos ne može dokazati na taj
način, prijenos potraživanja dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom
postupku.
(2) Izvršenje se određuje i protiv trećeg lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao izvršenik
ako tražilac izvršenja javnom, ili, po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, dokaže da je to lice
na zakonit način preuzelo dug iz izvršne isprave, ili je taj dug prema zakonu obavezno da izmiri.

Ako se obaveza trećeg lica na ispunjenje duga ospori, stranke prije izvršenja to pitanje moraju
razriješiti u parničnom postupku.

Uslovna i uzajamna obaveza
(1) Izvršenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze tražioca izvršenja ili od
nastupanja nekog uslova, određuje se ako tražilac izvršenja javnom ili po zakonu ovjerenom
privatnom ispravom dokaže da je obavezu ispunio odnosno da je uslov nastupio.
(2) Ispunjenje obaveze odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravosnažnom odlukom
donesenom u parničnom postupku, ako tražilac izvršenja nije u mogućnosti da to dokaže na
način određen u stavu 1 ovog člana.
(3) Ako izvršenik u pravnom lijeku protiv rješenja o izvršenju istakne da tražilac izvršenja nije
ispunio svoju obavezu, ili da nije obezbijedio njeno ispunjenje, ili da uslov nije nastupio, sud će o
ispunjenju obaveze tražioca izvršenja, odnosno o nastupanju uslova, odlučiti u izvršnom
postupku, izuzev ako odluka o tome zavisi o utvrđenju spornih činjenica.
(4) Ako odluka iz stava 3 ovog člana zavisi o utvrđenju spornih činjenica, sud će o pravnom lijeku
iz stava 3 ovog člana odlučiti u izvršnom postupku, ako su te činjenice općepoznate, ako se
njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim pretpostavkama ili ako tražilac
izvršenja dokaže ispunjenje ili obezbjeđenje svoje obaveze, odnosno nastupanje uslova, javnom
ispravom ili javno ovjerenom privatnom ispravom. U ostalim slučajevima sud će obustaviti
izvršni postupak.
(5) Ako je izvršenik po izvršnoj ispravi dužan da ispuni obavezu, uz uslov da se istovremeno
ispuni obaveza prema njemu, sud će odrediti izvršenje ako tražilac izvršenja podnese dokaz da je
obezbijedio ispunjenje svoje obaveze.
(6) Smatra se da je tražilac izvršenja ispunio svoju obavezu, odnosno obezbijedio ispunjenje svoje
obaveze, ako je predmet obaveze položio kod suda ili notara u depozit, ili u istom cilju postupio
na drugi pogodan način, ako to nije u suprotnosti sa sadržajem obaveze utvrđene izvršnom
ispravom.
(7) Tražilac izvršenja koji u izvršnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama
prethodnih stavova ovog člana, da je ispunio svoju obavezu, da je obezbijedio njeno ispunjenje,
odnosno da je nastupio uslov, može pokrenuti parnicu radi utvrđenja da je, na osnovu izvršne
isprave, ovlašten tražiti bezuslovno izvršenje radi ostvarenja svog potraživanja.

Alternativna obaveza po izboru izvršenika
(1) Ako izvršenik ima pravo na osnovu izvršne isprave birati između više predmeta svoje obaveze
i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu
obavezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena određuje tražilac izvršenja u prijedlogu za
izvršenje.
(2) Izvršenik ima pravo izbora i nakon podnošenja prijedloga za izvršenje, ali ono prestaje čim se
tražilac izvršenja namiri u skladu sa svojim prijedlogom.
(3) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato
što je izvršenik, u skladu s odredbama stava 2 ovog člana, nakon pokretanja postupka, ispunio
svoju obavezu drugim predmetom.

Fakultativno ovlaštenje izvršenika
(1) Izvršenik kojem je izvršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obaveze uz pravo da se
od ispunjenja te obaveze može osloboditi ispunjenjem nekog drugog činjenja određenog u
izvršnoj ispravi može to činjenje ispuniti sve dok tražilac izvršenja nije makar i djelimično primio
ispunjenje obaveze.
(2) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato
što je izvršenik nakon njegovog pokretanja umjesto dužne obaveze ispunio drugo činjenje
određeno u izvršnoj ispravi.

Prekid postupka
(1) Sud ne može prekinuti izvršni postupak da bi sačekao odluku nadležnog suda ili drugog
organa o prethodnom pitanju.
(2) U drugim slučajevima nastupa prekid postupka, predviđen odredbama Zakona o parničnom
postupku, ali sud može, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, na prijedlog stranke ili po službenoj
dužnosti, odlučiti da postupak nastavi, imenovanjem privremenog zastupnika stranci u odnosu na
koju je nastao razlog zbog kojeg dolazi do prekida postupka, na način da:
1) U slučaju smrti tražioca izvršenja koji nema opunomoćenika ili zakonskog zastupnika, svaki od
nasljednika ili zainteresovanih lica može predložiti da dok traje nasljednička zajednica, sud, na
trošak predlagača, postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi. Sud će
imenovati privremenog zastupnika u roku od osam (8) dana od podnošenja zahtjeva. Ako ovakav
prijedlog nasljednika ili zainteresovanih lica ne uslijedi u roku od trideset (30) dana od dana
pravosnažnosti rješenja o prekidu postupka zbog smrti tražioca izvršenja, sud će obustaviti
postupak.
2) U slučaju smrti izvršenika koji nema opunomoćenika ili zakonskog zastupnika sud će
nasljednicima, ako to predloži tražilac izvršenja, u roku od petnaest (15) dana od dana kada je
primio obavijest suda o smrti izvršenika, postaviti privremenog zastupnika na trošak tražioca
izvršenja, po pravilu, iz reda lica koja su u posjedu imovine koja je predmet izvršenja i nastaviti
postupak. Sud imenuje privremenog zastupnika u roku od osam (8) dana od podnošenja zahtjeva.
Ako ovlašteno lice ne predloži nastavak postupka u ostavljenom roku, sud će obustaviti
postupak.
(3) Konačni troškovi tražioca izvršenja iz stava 2 ovog člana namiruju se iz imovine izvršenika.
(4) Nakon prestanka nasljedničke zajednice svako od nasljednika može preuzeti postupak
prijavom izvršnom sudu. O preuzimanju postupka i razrješavanju privremenog zastupnika sud
odlučuje zaključkom.

Potvrda o izvršnosti
(1) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi Osnovnom sudu, a on o potraživanju nije odlučivao u
prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvršna isprava, u originalu ili ovjerenom prepisu, na koji
je stavljena potvrda o izvršnosti.
(2) Potvrdu o izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom
stepenu.
(3) Izuzetno od odredbi stavova 1 i 2 ovog člana, izvršna isprava notara na osnovu koje je
podnesen prijedlog za dozvolu izvršenja, ne mora biti snabdjevena potvrdom o izvršnosti, već se
njena izvršnost određuje prema odredbama Zakona o notarima.
(4) Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukinut će rješenjem isti sud, odnosno organ, na prijedlog
izvršenika koji mora biti podnesen u roku od osam (8) dana od dana prijema rješenja o izvršenju.
(5) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi na osnovu vjerodostojne isprave, prilaže se ta isprava u
originalu ili ovjerenom prepisu.
III PREDLAGANJE I ODREĐIVANJE IZVRŠENJA

Prijedlog za izvršenje
(1) Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačena izvršna ili
vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje
čije se ostvarenje traži sredstvo kojim izvršenje treba provesti, jedinstveni matični broj građana za
fizička lica, odnosno jedinstveni identifikacioni broj za pravna lica, predmet izvršenja, ako je
poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provođenje izvršenja.
(2) Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora sadržavati:
1) izvršni zahtjev iz stava 1 ovog člana i
2) zahtjev da sud obaveže izvršenika da u roku od osam (8) dana, a u mjeničnim i čekovnim
sporovima u roku od tri (3) dana po dostavi rješenja, namiri potraživanja, zajedno s odmjerenim
troškovima.
(3) Ako se traži izvršenje na pokretnim stvarima, u prijedlogu za izvršenje ne moraju biti bliže
naznačene te stvari.
(4) U prijedlogu za izvršenje na novčanim potraživanjima izvršenika može se naznačiti predmet
izvršenja koji sud može pribaviti putem automatizovane pretrage u bazama podataka na kojima
ima pristup, te provesti izvršenje radi namirenja potraživanja.
(5) U slučaju iz stava 4 ovog člana, prijedlog za izvršenje mora sadržavati i alternativno sredstvo i
predmet izvršenja radi nesmetanog provođenja izvršnog postupka u situacijama kada ne postoji
mogućnost automatizovane pretrage, ili u slučaju nepostojanja pozitivnog rezultata pretrage.

Dužnost davanja podataka o izvršeniku
(1) Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezna uprava Distrikta dužni su, u roku od
osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili
vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak ili postupak obezbjeđenja, ili za
postupak koji je u toku, dati podatke o tome da li je neko fizičko lice osiguranik u tom Zavodu za
penzijsko i invalidsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna
djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li penziju,
invalidninu ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vode evidenciju.
(2) Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i nadležno odjeljenje Vlade Brčko distrikta Bosne
i Hercegovine dužni su u roku od osam (8) dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje
raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava pokrenuti izvršni postupak ili
postupak obezbjeđenja, ili za postupak koji je u toku, iz evidencije o motornim vozilima dati
podatke o tome je li neko lice upisano kao vlasnik motornog vozila, te o vrsti, marki, tipu,
modelu, godini proizvodnje, registarskom broju motornog vozila i postojanju tereta na tom
vozilu.
(3) Banka, druga finansijska institucija ili druga organizacija ovlaštena za vođenje glavnih računa
poslovnih subjekata ili druga agencija dužna je, u roku od osam (8) dana od dana uredno
podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i namjerava
pokrenuti izvršni postupak ili postupak obezbjeđenja, ili za postupak koji je u toku, dati podatke:
o računu fizičkog lica, o računu za redovno poslovanje nekog poslovnog subjekta, a ako ih ima
više o računu za redovno poslovanje kojeg je taj subjekt odredio kao račun na kojem će se
izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih
papira i instrumenata obezbjeđenja plaćanja, te nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih
izvršnih isprava (glavni račun).
(4) Zemljišnoknjižni ured te Ured za katastar nekretnina je dužan, u roku od osam (8) dana od
dana uredno podnesenog zahtjeva, licu koje raspolaže izvršnom ili vjerodostojnom ispravom i
namjerava pokrenuti izvršni postupak, ili za postupak koji je u toku, izdati zemljišnoknjižni
izvadak, odnosno kopiju posjedovnih listova, koje vodi za fizičko ili pravno lice.
(5) Lica i organi iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovoga člana nisu dužni postupiti po zahtjevu lica koje traži
podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.
(6) Na zahtjev suda, lice za koje tražilac izvršenja koji učini vjerovatnim da je izvršenikov dužnik
ili da se neki dijelovi izvršenikove imovine nalaze kod njega, dužno je u roku od osam (8) dana od
dana uredno podnesenog zahtjeva, izjasniti se o tome ima li izvršenik i kakvo potraživanje protiv
njega, odnosno nalaze li se i koji dijelovi izvršenikove imovine kod njega.
(7) Podnosilac zahtjeva iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovoga člana dužan je, u zahtjevu za davanje podataka,
navesti potraživanje radi čijeg će ostvarenja ili obezbjeđenje pokrenuti izvršni postupak, odnosno
postupak obezbjeđenja, te priložiti ispravu na kojoj se ona zasniva.
(8) Lica i organi iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovog člana ne smiju obavijestiti izvršenika o tome da su
traženi podaci o njegovoj imovini.
(9) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz
stavova 1, 2, 3, 4 i stava 6 ovog člana, ukoliko je ispunio uslove iz stava 5 i stava 7 ovog člana.
(10) Lice koje je pribavilo podatke iz stavova 1, 2, 3 i 4 ovog člana može ih koristiti isključivo za
potrebe izvršnog postupka, uz obavezu čuvanja tih podataka kao službene tajne.

Izjava izvršenika s popisom imovine
(1) Ako se stvari radi čije se predaje ili isporuke izvršenje vodi nisu uspjele pronaći kod izvršenika,
izvršenik mora, na prijedlog tražioca izvršenja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze,
odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava).
(2) Ako je izvršenje radi naplate novčanog potraživanja ostalo bez uspjeha zato što se nisu našli
predmeti izvršenja na kojima bi se izvršenje moglo provesti, ili zato što su nađeni samo takvi
predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje tražiočevog potraživanja s obzirom na njihovu
neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su već opterećeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje
druga lica traže za sebe, izvršenik mora, na prijedlog tražioca izvršenja, podnijeti sudu popis svoje
imovine (lični popis imovine izvršenika). Taj je popis izvršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u
roku koji mu sud odredi rješenjem iz stava 7 ovoga člana, u dva primjerka s odgovarajućim
prilozima.
(3) Tražilac izvršenja je dužan uz prijedlog iz stava 2 ovoga člana dostaviti dokaze o postupanju
po odredbi člana 44 ovoga zakona, dok će u protivnom njegov prijedlog biti odbačen.
(4) U popisu iz stava 2 ovoga člana izvršenik mora naznačiti:
a) gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
b) gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
c) prema kome ima kakvo novčano ili koje drugo potraživanje,
d) koja druga prava čine njegovu imovinu,
e) ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
f) prima li i od koga platu ili penziju, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
g) ima li kakvu drugu imovinu.
(5) U popisu iz stava 2 ovoga člana izvršenik mora navesti podatke o pravnoj i činjeničnoj osnovi
svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stava 3 ovoga člana te o dokazima, posebno
ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud može zatražiti od
izvršenika da da i druge podatke na osnovu kojih bi se imovina mogla pronaći.
(6) U izjavama iz stavova 1 i 2 ovoga člana, koju će potpisati pred sudom, izvršenik će potvrditi
da su podaci koje je dao tačni i potpuni i da ništa od svoje imovine nije zatajio.
(7) Pravosudna komisija Distrikta propisat će obrazac izjava iz stavova 1 i 2 ovoga člana.
(8) O prijedlogu za davanje izjave izvršenika s popisom imovine sud odlučuje rješenjem kojim će
izvršeniku zaprijetiti novčanom kaznom ako ne postupi u skladu s nalogom suda (član 19).
(9) Izvršenik izjavu daje javno na ročištu pred sudom.
(10) Ročište pred sudom održat će se i radi rasprave i potvrđivanja datog popisa imovine
izvršenika.
(11) Na javno ročište iz stavova 9 i 10 ovoga člana pozivaju se izvršenik i tražilac izvršenja, a
oglas o ročištu objavit će se i na oglasnoj ploči Osnovnog suda. O tim će se ročištima sastaviti
zapisnik.
(12) Ako izvršenik ne dođe na ročišta iz stavova 9 i 10 ovoga člana bez naročito opravdanoga
razloga ili ako odbije dati izjavu o svojoj imovini ili sačiniti popis imovine, sud će mu izreći
novčanu kaznu i zaprijetiti mu novim novčanim kaznama koje će izricati sve dok izvršenik ne
postupi po nalogu suda.
(13) Odredbe stavova od 1 do 12 ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuju i prema
odgovornim licima u izvršeniku pravnom licu.
(14) Radi prikupljanja podataka o imovini sud može, na prijedlog tražioca izvršenja, saslušati i
druga lica kao svjedoke, odnosno zatražiti izjašnjenje od drugih lica ili organa.
(15) Ako tražilac izvršenja učini vjerovatnim da se, u međuvremenu, stanje stvari bitno izmijenilo,
sud može ponovo naložiti izvršeniku davanje izjave izvršenika odnosno popisa imovine
izvršenika po pravilima prethodnih stavova ovoga člana.
(16) Za davanje neistinitih ili nepotpunih izjava i popisa imovine izvršenik i odgovorna lica u
izvršeniku pravnom licu odgovaraju kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.
(17) Lica ili organi iz stava 14 ovoga člana odgovaraju za davanje netačnih ili nepotpunih
obavještenja kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.

Povlačenje i ograničenje prijedloga
(1) Tražilac izvršenja može, tokom postupka, bez pristanka izvršenika, povući, u cijelosti ili
djelimično, prijedlog za izvršenje.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično.
(3) Povlačenje prijedloga ne sprečava tražioca izvršenja da podnese novi prijedlog za izvršenje.

Rješenje o izvršenju
(1) U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni izvršna, odnosno vjerodostojna isprava na
osnovu koje se izvršenje određuje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje koje se ostvaruje,
sredstvo i predmet izvršenja, te drugi podaci potrebni za provođenje izvršenja.
(2) Ukoliko je rješenjem o izvršenju određena i naplata kamata, obračun kamate o trošku tražioca
izvršenja obavit će izvršni sud, osim kada se naplata vrši na sredstvima na računima kod banaka ili
drugih pravnih subjekata koji vrše zapljenu sredstava po nalogu suda. U tom slučaju obračun
kamate bit će izvršen na teret izvršenika.
(3) Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave sud će:
1. odrediti izvršenje radi ostvarenja tih potraživanja i
2. obavezati izvršenika da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od
tri dana po prijemu rješenja, namiri potraživanja, zajedno s odmjerenim troškovima.
(4) Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati stavljanjem pečata na prijedlog
za izvršenje.
(5) Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputu o pravnom lijeku, koji strankama stoji na
raspolaganju.
(6) Sud neće po službenoj dužnosti odbiti izvršni zahtjev zasnovan na pravosnažnoj sudskoj
odluci, sudskoj nagodbi ili notarskoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde
izvršnosti u vrijeme odlučivanja odnosno neće odbiti izvršni zahtjev samo zato što potraživanje
nije steklo svojstvo izvršnosti i zato što te isprave, u vrijeme odlučivanja o izvršnom prijedlogu,
nisu stekle svojstvo izvršnosti, ako su to svojstvo stekle naknadno.
(7) Rješenje kojim se prijedlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija mora biti
obrazloženo.

Dostavljanje rješenja o izvršenju
(1) Rješenje o izvršenju dostavlja se tražiocu izvršenja i izvršeniku. O donošenju rješenja o
izvršenju sud će istovremeno obavijestiti i poznatog založnog povjerioca.
(2) Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvršenje doneseno prije nego što je
izvršeniku bilo omogućeno da se o njemu izjasni, dostavlja se samo tražiocu izvršenja, a sud nije
obavezan dostaviti ga izvršeniku.
(3) Ukoliko za namirenje svog potraživanja tražilac izvršenja predloži izvršenje na imovini u kojoj
izvršenik ima pravo suvlasništva ili zajedničkog vlasništva, sud će o donošenju rješenja o izvršenju
obavijestiti sve suvlasnike odnosno nosioce prava zajedničkog vlasništva.
(4) Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se i izvršenikovom dužniku, a
rješenje o izvršenju na sredstvima na računu izvršenika dostavlja se i banci, odmah po donošenju
radi pljenidbe sredstava izvršenika, a namirenje se odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda

po prigovoru, osim kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje
sprovodi naplatom sa transkcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa kao
tražioca izvršenja u skladu s članom 15 stavom 5 ovog zakona.
(5) Rješenje o izvršenju, doneseno na osnovu vjerodostojne isprave, dostavlja se banci tek pošto
postane pravosnažno, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice i čeka s protestom i
povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva.
(6) Rješenje o izvršenju doneseno na osnovu mjenice i čeka dostavlja se odmah po donošenju
radi pljenidbe sredstava na računu izvršenika.
(7) Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se izvršeniku prilikom preduzimanja
prve izvršne radnje. Ukoliko se pokretna stvar ne nalazi u posjedu izvršenika, rješenje o izvršenju
se dostavlja i licu kod kojeg se stvar nalazi.
(8) Ako Osnovni sud nije nadležan za sprovođenje izvršenja, svoje rješenje o dozvoli izvršenja
dostavit će nadležnom sudu radi sprovođenja izvršenja.

Dostavljanje obavještenja
(1) Dostavljanje rješenja i obavještenja iz člana 48 ovog zakona vrši se po pravilima o dostavi,
propisanih članom 12 ovog zakona.
(2) Obavještenje o visini troškova izvršnog postupka dostavlja se istovremeno prilikom uručenja
rješenja o izvršenju izvršeniku, a po pravilima o dostavi, propisanih članom 12 ovog zakona.

Izvršenje na osnovu nepravosnažnog rješenja o izvršenju
(1) Izvršenje se provodi i prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju ako za pojedine izvršne radnje
ovim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se provesti prije pravosnažnosti
rješenja o izvršenju.
(3) Prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju potraživanje ne može biti prinudno ispunjeno.

Granice izvršenja
(1) Izvršenje se sprovodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.

Vrijeme sprovođenja izvršenja
(1) Izvršenje se sprovodi radnim danom, u vremenu od 7 do 19 sati.
(2) Sud može, zaključkom, odrediti da se izvršenje sprovede i neradnim danom ili noću ako za to
postoji opravdan razlog.
(3) Vrijeme provođenja izvršne radnje određuje sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru i
provodi je u rokovima određenim ovim zakonom, u zavisnosti od predmeta izvršenja.

IV – PROVOĐENJE IZVRŠENJA

Sprovođenje izvršnih radnji od strane sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru
(1) Po nalogu sudije, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, provodi sve ili pojedine
izvršne radnje na način i u roku određenom u zaključku suda, u skladu sa ovim zakonom. i
pravilnikom o statusu, radu, odgovornosti i troškovima izlaska na teren sudskih izvršilaca.
(2) Sudski izvršilac odnosno izvršilac po ugovoru mora imati završeno stručno obrazovanje i
položen stručni ispit, što će se regulisati pravilnikom o obrazovanju i stručnom ispitu za sudskog
izvršioca i rukovodioca službe sudskih izvršilaca.
(3) Pravilnike iz stavova 1 i 2 ovog člana donijet će Pravosudna komisija Distrikta u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izvršnom postupku.

Obavještenje i nalozi sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru
(1) Sudski izvršilac odnosno izvršilac po ugovoru u skladu sa ovim zakonom i pravilnikom o
statusu, radu i odgovornosti i troškovima izlaska na teren sudskih izvršilaca, sačinjava i dostavlja
obavještenje:
1) o pljenidbi,
2) o bezuspješnom postupku pljenidbe,
3) o vremenu sprovođenja izvršne radnje, kao i ostale obavijesti propisane pravilnikom.
(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, ako ocijeni da je to potrebno za provođenje
izvršenja i po potrebi, dužan je uputiti nalog tražiocu izvršenja da obezbijedi radnu snagu, bravu,
bravara, prevozno sredstvo za prevoz stvari, prostoriju za čuvanje stvari i drugo. Nalog tražioca
izvršenja mora biti saopšten najkasnije osam dana prije sprovođenja izvršenja.
(3) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, dužan je uputiti poziv Sudskoj policiji, Policiji
Distrikta, Centru za socijalni rad Brčko, kao organu starateljstva, Vatrogasnoj službi, Hitnoj
pomoći, ako ocijeni da je njihovo prisustvo i učešće neposredno na terenu neophodno radi
bezbjednog i sigurnog provođenja izvršne radnje, ili kada ocijeni da postoji rizik da će biti
ugrožena druga lica ili sam sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru.

Rad sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru
(1) Pretraživanje i ulazak u posjed izvršenikove imovine, u skladu sa ovim zakonom može se
vršiti samo ako je to neophodno za postupak izvršenja.
(2) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, je dužan prilikom pretresa izvršenikovog stana
ili odjeće koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvršnih radnji, postupati s dužnim obzirom
prema ličnosti izvršenika i članova njegovog domaćinstva.
(3) Izvršnim radnjama u izvršenikovom stanu kojima ne prisustvuje izvršenik, njegov zakonski
zastupnik, opunomoćenik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju prisustvovati dva
punoljetna svjedoka.
(4) Izvršenje u prostoriji pravnog lica sprovodi se tako da sudski izvršilac, odnosno izvršilac po
ugovoru, prije obavljanja izvršne radnje zatraži od zastupnika pravnog lica da on sam ili lice koje
on odredi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik pravnog lica odbije postupiti u skladu
sa zahtjevom sudskog izvršioca, odnosno izvršilac po ugovoru, ili ako ga sudski izvršilac,
odnosno izvršilac po ugovoru, ne zatekne u prostoriji pravnog lica prilikom preduzimanja izvršne
radnje, radnju će sprovesti u prisustvu dva punoljetna svjedoka.
(5) Ako izvršnu radnju treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršenik ili njegov
zastupnik nije prisutan ili neće prostoriju otvoriti, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru,
će uz upotrebu primjerenih sredstava, otvoriti prostoriju u prisustvu jednog punoljetnog svjedoka
i policije.
(6) O obavljanju izvršnih radnji prema odredbama stavova od 3 do 5 ovog člana sudski izvršilac,
odnosno izvršilac po ugovoru, sastavit će poseban zapisnik koji će potpisati pozvani svjedoci, a
primjerak zapisnika ili obavijest o izvršenoj sudskoj radnji zakačit će na vrata stana, odnosno
prostorije.

Ometanje sudskog izvršioca, odnosno izvršilac po ugovoru u radu
(1) Sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, je ovlašten udaljiti lice koje ometa provođenje
izvršenja, a prema okolnostima slučaja i zatražiti pomoć Sudske policije ili Policije Distrikta.
(2) Prilikom provođenja prisilnih radnji, predviđenih ovim zakonom, te radnje moraju biti nužne
u postupku izvršenja, a upotrijebljena sila ili prinuda i proporcionalna okolnostima slučaja.
(3) U toku postupka izvršenja, predviđenog ovim zakonom, policija je dužna pružiti sudskom
izvršiocu, odnosno izvršilac po ugovoru, svu pomoć neophodnu za provođenje izvršenja. Sudski
izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile prema licu koje
ometa izvršenje.
(4) Pri postupanju policije po nalogu sudskog izvršioca, odnosno izvršilac po ugovoru, na
odgovarajući se način primjenjuju propisi o Policiji Distrikta, odnosno Sudskoj policiji.
(5) U slučaju nepostupanja policije po zahtjevu sudskog izvršioca, odnosno izvršilac po ugovoru,
za pružanje pomoći u provođenju izvršenja, sud je dužan o tome obavijestiti šefa Policije
Distrikta, gradonačelnika Distrikta ili nadležno tijelo Skupštine Distrikta.

Nepravilnosti pri provođenju izvršenja
(1) Stranka ili učesnik mogu, podneskom, tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski
izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, pričinio u provođenju izvršenja.
(2) U slučaju da su stranke ili učesnik podneskom tražili od Osnovnog suda da otkloni
nepravilnosti iz stava 1 ovog člana, sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, dužan je bez
odlaganja, o tome obavijestiti Osnovni sud.
(3) Ako Osnovnu sud utvrdi da je zahtjev iz stava 1 ovog člana osnovan, sam će otkloniti
nepravilnosti ili će naložiti otklanjanje nepravilnosti koje su nastale radnjama sudskog izvršioca,
odnosno izvršioca po ugovoru.
(4)Odluku iz stava 3 ovog člana Osnovni sud će donijeti u roku od osam (8) dana.

V – PRIGOVOR

Prigovor
(1) Rješenje o izvršenju može se pobijati prigovorom.
(2) Rješenje kojim je prijedlog za izvršenje odbačen ili odbijen tražilac izvršenja može pobijati
samo žalbom.
(3) U pogledu sadržaja prigovora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o
parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o žalbi.

Razlozi za prigovor
Prigovor protiv rješenja o izvršenju može se podnijeti iz razloga koji sprečavaju izvršenje, a
naročito:
1) ako isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije izvršna isprava,
2) ako izvršna isprava nije stekla svojstvo izvršnosti,
3) ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta, poništena,
preinačena ili na drugi način stavljena van snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju
djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
4) ako su se stranke, javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom sastavljenom nakon nastanka
izvršne isprave, sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme,
tražiti izvršenje,
5) ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje,
6) ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kom je
mogućnost izvršenja ograničena,
7) ako tražilac izvršenja nije ovlašten tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave odnosno ako nije
ovlašten tražiti izvršenje protiv izvršenika,
8) ako nije ispunjen uslov koji je određen izvršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije
propisano,
9) ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je izvršenik nije
više mogao uspješno istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je potraživanje
prestalo na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja,
10) ako je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaci u
postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon
zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za određeno vrijeme, odgođeno,
zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno ispunjenje potraživanja,
11) ako je nastupila zastarjelost potraživanja o čemu je odlučeno izvršnom ispravom.

Odgovor na prigovor
(1) Prigovor protiv rješenja o izvršenju dostavlja se tražiocu izvršenja.
(2) Tražilac izvršenja može u roku od tri (3) dana, od dana dostavljanja prigovora, podnijeti
odgovor na prigovor.
(3) Po prijemu odgovora na prigovor ili po isteku roka za odgovora, sud će, prema okolnostima
slučaja, ili donijeti rješenje bez određivanja ročišta, ili zakazati ročište za raspravljanje o prigovoru.

Rješenje o prigovoru
(1) Rješenjem donesenim po prigovoru, prigovor se usvaja, ili odbija, ili se odbacuje kao
neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen.
(2) Ako usvoji prigovor, sud će, prema okolnostima slučaja, obustaviti izvršenje u cijelosti ili
djelimično i ukinuti sprovedene radnje.

Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave
(1) Izvršenik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u
kom dijelu pobija to rješenje. Prigovor mora biti obrazložen.
(2) Ako u prigovoru nije određeno u kom dijelu se pobija, obim pobijanja će se cijeniti na osnovu
obrazloženja.
(3) Neobrazložen prigovor sud će odbaciti.
(4) Ako se rješenje o izvršenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvrđeno postojanje
potraživanja, prijedlog za izvršenje smatrat će se tužbom i u tom slučaju sud će postupati po
odredbama parničnog postupka.
(5) Kada je podnesen prigovor iz stava 4 ovog člana, sud će odgoditi izvršenje i nastavit će ga, na
prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda, ako tražilac izvršenja
uspije sa tužbom.
(6) Prijedlog za nastavak postupka podnosi se u roku od trideset (30) dana od dana izvršnosti
odluke parničnog suda, shodno odredbi člana 27 stava 1, stava 2, stava 4 i stava 5 ovog zakona.
Ako tražilac izvršenja, u ovom roku ne stavi prijedlog za nastavak izvršenja, Osnovni sud će
obustaviti izvršni postupak.
(7) Ako prvostepeni parnični sud odbije tužbeni zahtjev i ukine rješenje o izvršenju u pobijanom
dijelu, naložit će obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda
izvršni sud će rješenjem konstatovati da je izvršni postupak obustavljen i ukinut će provedene
radnje u izvršnom postupku.
(8) Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, daljnji postupak
nastavit će se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu
izvršne isprave.
(9) Ako se prigovor iz stava 8 ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršeniku
naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo
tražiti izvršenje.

VI – PRIGOVOR TREĆEG LICA

Pretpostavke za prigovor
(1) Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje može
podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi
nedopuštenim u obimu u kojem su prava tog trećeg lica zahvaćena izvršenjem.
(2) Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. Podnošenje prigovora ne
sprečava provedbu izvršenja i ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
(3) Sud će prigovor dostaviti tražiocu izvršenja i izvršeniku i pozvati ih da se, u roku od osam (8)
dana, izjasne o prigovoru.

Odluke suda po prigovoru trećeg lica
(1) Sud će o prigovoru trećeg lica odlučiti u izvršnom postupku ili će podnosioca prigovora,
zaključkom, uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici.
(2) Sud će o prigovoru odlučiti u izvršnom postupku kada to okolnosti slučaja dopuštaju, a
naročito ako podnosilac prigovora opravdanost svog prigovora dokazuje pravosnažnom
presudom, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom.

Upućivanje na parnicu
(1) Upućivanje na parnicu, propisano članom 64 stavom 1 ovog zakona, ne sprečava provedbu
izvršenja, niti ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja.
(2) U parnici iz člana 64 stava 1 ovog zakona, podnosilac prigovora iz člana 63 ovog zakona može
tražiti odlaganje izvršenja, pri čemu parnični sud, na odgovarajući način, primjenjuje odredbe
parničnog postupka o određivanju sudskih mjera osiguranja.
(3) Ukoliko donese rješenje o odlaganju izvršenja, parnični sud će odrediti i vrijeme na koje se
ono odlaže, te ga, po službenoj dužnosti, dostaviti izvršnom sudu na provođenje.
(4) Izvršni sud će, nakon prijema rješenja iz stava 3 ovog člana, zaključkom odgoditi daljnje
izvršenje i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke kojom
parnični sud stavlja van snage rješenje o odgodi izvršenja ili odbacuje tužbu podnosioca
prigovora, odnosno odbija njegov tužbeni zahtjev. Izvršne radnje, preduzete do nastavka
izvršnog postupka, ostaju na snazi.
(5) Ako prvostepeni parnični sud usvoji tužbeni zahtjev trećeg lica da se izvršenje proglasi
nedopuštenim i ukine rješenje o izvršenju, naložit će i obustavu izvršnog postupka. Nakon
pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će, rješenjem, utvrditi da je izvršni
postupak obustavljen i ukinuti sve provedene radnje.
(6) Odlukom o prigovoru trećeg lica, koju izvršni sud donese na osnovu člana 64 stava 2 ovog
zakona, ne dira se u prava tog lica da i nakon te odluke ostvaruje svoja prava protiv tražioca
izvršenja, odnosno izvršenika u posebnoj parnici.
(7) Treće lice može se koristiti pravima predviđenim stavom 2 ovog člana samo ako je parnica
radi ostvarenja njegovih prava protiv tražioca izvršenja, odnosno izvršenika, pokrenuta na osnovu
zaključka u upućivanju na parnicu iz člana 64 stava 1 ovog zakona.

VII – PROTIVIZVRŠENJE

Razlozi za protivizvršenje
(1) Nakon što je izvršenje već provedeno, izvršenik može u istom izvršnom postupku zatražiti od
suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio, ako je:
1) izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi
način utvrđeno da je bez dejstva,
2) rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno,
3) tokom izvršnog postupka namirio tražiocu izvršenja potraživanje mimo suda tako da je tražilac
izvršenja dvostruko namiren.
(2) Ako je tražilac izvršenja izvršenjem naplatio određeni novčani iznos, izvršenik u prijedlogu za
protivizvršenje može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa.
(3) Prijedlog za protivizvršenje iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od trideset (30)
dana od dana kad je izvršenik saznao za razlog za protivizvršenje, a najkasnije u roku od jedne
godine od dana okončanja izvršnog postupka.
(4) Izvršenik ne može prije isteka roka iz stava 3 ovog člana ostvarivati svoje potraživanje u
parničnom postupku.

Postupak po prijedlogu za protivizvršenje
(1) Prijedlog iz člana 66 ovog zakona sud će dostaviti tražiocu izvršenja i pozvati ga da se u roku
od tri (3) dana izjasni o tom prijedlogu.
(2) Ako se tražilac izvršenja u roku iz stava 1 ovog člana usprotivi prijedlogu, sud će o njemu
odlučiti nakon održanog ročišta. Ako se tražilac izvršenja u tom roku ne izjasni o prijedlogu, sud
će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti bez održavanja ročišta.
(3) Rješenjem kojim prihvati prijedlog, sud će naložiti tražiocu izvršenja da u roku od osam (8)
dana vrati izvršeniku ono što je izvršenjem dobio.
(4) Protiv rješenja kojim se prihvata ili odbija prijedlog za protivizvršenje nije dozvoljen prigovor,
ali se može izjaviti žalba.

Rješenje o protivizvršenju
(1) Na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja kojim je tražiocu izvršenja naloženo da
izvršeniku vrati ono što je izvršenjem dobio, sud će, na prijedlog izvršenika, donijeti rješenje o
protivizvršenju.
(2) Protivizvršenje se provodi po odredbama ovog zakona o izvršenju.

Nemogućnost protivizvršenja
Prijedlog za protivizvršenje neće se prihvatiti ako su u pogledu onoga što je tražilac izvršenja
dobio izvršenjem nastupile takve stvarne i pravne promjene da vraćanje više nije moguće.

Protivizvršenje po prijedlogu trećeg lica
(1) Lice na čiji teret je namireno potraživanje tražioca izvršenja, a ono nije bilo označeno kao
izvršenik u rješenju o izvršenju može, u rokovima iz glave VII ovog zakona, zahtijevati od suda
da tražiocu izvršenja naloži da mu vrati ono što je dobio izvršenjem.
(2) Na osnovu prijedloga iz stava 1 ovog člana provodi se postupak protivizvršenja po
odredbama glave VII ovog zakona.
(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protivnik predlagača
izvršenikom.

Protivizvršenje prema prijedlogu učesnika u postupku
(1) Učesnik u izvršnom postupku može, u rokovima iz glave VII ovog zakona, nakon što
pravosnažno bude izmijenjeno rješenje o namirenju, zahtijevati da sud naloži isplatu novčanog
iznosa koji njemu pripada, licima kojima je bila isplata izvršena.
(2) Na osnovu iz prijedloga iz stava 1 ovog člana provodi se postupak protivizvršenja po
odredbama glave VII ovog zakona.
(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protivnik predlagača
izvršenikom.
VIII ODLAGANJE, OBUSTAVA I OKONČANJE IZVRŠENJA

Odlaganje izvršenja na prijedlog tražioca izvršenja
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, izvršenje se može odložiti potpuno ili djelimično na
prijedlog tražioca izvršenja ako provođenje rješenja nije otpočelo. Ako više tražilaca izvršenja
učestvuje u izvršnom postupku, pa samo neki od njih traže odlaganje, sud će samo u odnosu na
tog tražioca izvršenja odložiti izvršenje. Tražilac izvršenja može samo jednom, u okviru
razumnog roka, predložiti odlaganje izvršenja u toku postupka, što će cijeniti sud u svakom
konkretnom slučaju.
(2) Ako je provođenje izvršenja otpočelo, a izvršenik se u roku koji mu je sud odredio izjasnio
protiv odlaganja, sud će odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje.
(3) Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje mora tražiti u određenom roku, tražilac izvršenja
može podnijeti prijedlog za odlaganje u tom roku.

Odbijanje prijedloga za odlaganje izvršenja
Sud će odbiti prijedlog za odlaganje ako tražilac izvršenja u roku koji mu sud odredi, nije dao
jemstvo za štetu koju bi izvršenik ili treće lice moglo trpjeti zbog provođenja izvršenja.

Odlaganje izvršenja na osnovu saglasnosti stranaka
Ako se tražilac izvršenja i izvršenik saglasnim prijedlogom o odlaganju izvršenja obrate sudu, sud
će odrediti odlaganje, ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

Odlaganje izvršenja na osnovu prijedloga trećeg lica
(1) Na zahtjev lica koje je tražilo da se izvršenje na određenom predmetu proglasi nedopuštenim
sud će odložiti izvršenje u pogledu toga predmeta, ako to lice učini vjerojatnim postojanje svog
prava, te da bi provedbom izvršenja pretrpjelo nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz
uslov da u roku pokrene parnicu na koju je upućen.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, sud može, na prijedlog tražioca izvršenja, odlaganje izvršenja
usloviti davanjem jemstva.

(Vrijeme za koje se izvršenje odlaže)
(1) Sud će odložiti izvršenje za vrijeme koje je tražilac izvršenja odredio, ili na vrijeme koje, prema
okolnostima slučaja, smatra opravdanim, ali ne na duže od šest (6) mjeseci.
(2) Izuzetno, sud može na prijedlog tražioca izvršenja odložiti izvršenje i na duži vremenski
period ukoliko su tražilac izvršenja i izvršenik zaključili pismeni sporazum, ali ne duže od godinu
dana.
(3) Ako je tražilac izvršenja podnio prijedlog za odlaganje izvršenja u slučaju u kome je zakonom
predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršenje se ne može odložiti za vrijeme
duže od tog roka.

(Nastavljanje odloženog postupka)
(1) Odloženo izvršenje nastavlja se na prijedlog tražioca izvršenja prije isteka ili po isteku roka na
koje je odloženo.
(2) Ako tražilac ne predloži nastavak izvršnog postupka ni po isteku roka od trideset (30) dana od
dana isteka vremena na koje je izvršenje odloženo, sud će obustaviti izvršenje.

Obustava izvršenja
(1) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti,
ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na
drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno
ukinuta.
(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju
obligacione odnose, treće lice umjesto izvršenika, ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja
umjesto izvršeniku.
(3) Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak izvršenja, ukoliko tražilac izvršenja u roku
od petnaest (15) dana od prijema obavještenja o nemogućnosti provođenja izvršenja na
predloženom predmetu i predloženim sredstvom izvršenja, ne predloži novi predmet ili sredstvo
izvršenja, u skladu s članom 9 stavom 3 ovog zakona.
(4) Rješenje o obustavi izvršenja iz stava 3 ovog člana, sud će donijeti ako prijedlog ne bude u
roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.
(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se, na prijedlog izvršenika, obustaviti ako sud utvrdi da
su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u
rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
(6) Rok za prijedlog izvršenika zbog razloga iz stava 5 ovog člana iznosi petnaest (15) dana i
počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od
izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od trideset
(30) dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5 ovog člana, prijedlog se
više ne može podnijeti.
(7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u
stečena prava trećih lica.

Dovršenje izvršenja
Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju
izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom
izvršenja.
Ako je izvršenje završeno provođenjem izvršne radnje kojom je dovršeno, sud će to utvrditi
posebnim rješenjem na koji se može uložiti žalba u roku od osam (8) dana.
Poddio drugi B. IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA

IX OPĆE ODREDBE

Obim izvršenja novčanih potraživanja
Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban
za namirenje tog potraživanja.

Zaštita izvršenika fizičkog lica
(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima i pravima
fizičkog lica koje ne obavlja registrovanu djelatnost ili slobodno zanimanje, koja su nužna za
zadovoljenje osnovnih životnih potreba izvršenika i lica koje je po zakonu dužan izdržavati.
(2) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja protiv fizičkog lica koje obavlja registrovanu
djelatnost ili slobodno zanimanje može se provesti na njegovoj cjelokupnoj imovini, osim na
onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljalo
registrovanu djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove
registrovane djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstva za život.
(3) U izvršenju radi ostvarenja novčanog potraživanja protiv fizičkog lica koje obavlja
registrovanu djelatnost na odgovarajući se način primjenjuje odredbe člana 82 ovog zakona.
(4) Odredbe stava 1 ovog člana neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su, ovim zakonom,
za izvršenje na određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o izuzimanju izvršenja ili
o ograničenju izvršenja.
(5) Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su
nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba izvršenika i lica koja je, po zakonu, dužan
izdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život,
osim ako zakonom nije drukčije određeno.

Zaštita djelatnosti pravnih lica
(1) Izvršenje se ne može provesti na stvarima i pravima pravnih lica radi ostvarenja novčanog
potraživanja ako su te stvari ili prava nužna za obavljanje njihove djelatnosti.
(2) Odredba stava 1 ovog člana neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su, ovim zakonom,
za izvršenje određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o određivanju redoslijeda
izvršenja, o izuzimanju od izvršenja ili o ograničenju izvršenja.

Zaštita tražioca izvršenja
(1) Ako je tražilac izvršenja na osnovu pravnog posla s izvršenikom stekao na nekoj stvari ili
pravu založno ili slično pravo radi obezbjeđenja potraživanja, čije prinudno ostvarenje na tom
predmetu traži, izvršenik se ne može protiviti takvom izvršenju pozivajući se na razloge iz člana
81 stava 1 i člana 82 stava 1 ovog zakona, te na druge odredbe ovog zakona o izuzimanju od
izvršenja ili o ograničenju izvršenja, osim na odredbe člana 8 ovog zakona.
(2) Izvršenik se ne može protiviti izvršenju na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajući se na
odredbe člana 81 stava 1 i člana 82 stava 1 ovog zakona, te na druge odredbe ovog zakona o
izuzimanju od izvršenja i o ograničenju izvršenja, osim na odredbe člana 8 ovog zakona, ako je tu
stvar ili to pravo stekao od tražioca izvršenja koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svog
potraživanja nastalog u vezi s tim sticanjem.

Redoslijed namirenja više tražilaca izvršenja
Više tražilaca izvršenja koji ostvaruju svoja potraživanja prema istom izvršeniku na istom
predmetu izvršenja, namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire,
ako zakonom nije drugačije određeno.

X – IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTI

1. Opće odredbe

Izvršne radnje
Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem
vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa
dobijenog prodajom.

(Nepokretnost kao predmet izvršenja)
(1) Ukoliko nije drugačije određeno, predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina
određena propisima koji uređuju svojinu i druga stvarna prava.
(2) Suvlasnički dio nepokretnosti može biti samostalan predmet izvršenja u pogledu kojeg se na
odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.
(3) U slučaju postupka izvršenja na suvlasničkom dijelu, a prema zahtjevu tražioca izvršenja,
izvršenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponudi
kako cjelokupna nepokretnost tako i suvlasnički dio, koji je predmet izvršenja, samo ako na to
izričito pristane suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik. Prije donošenja rješenja o izvršenju,
sud mora da pribavi izričit pristanak suvlasnika nepokretnosti koji nije izvršenik i u rješenju o
izvršenju odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njen suvlasnički dio.
U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja iz člana 91 ovog zakona odnosi na
cjelokupnu nepokretnost ili na njen suvlasnički dio. Izjava suvlasnika, koji nije izvršenik, mora biti
notarski obrađena, a ukoliko suvlasnik, koji nije izvršenik, ne dostavi notarski obrađenu ispravu u
roku od petnaest (15) dana, smatra se da nije dao pristanak za prodaju njegovog suvlasničkog
dijela.
(4) U slučaju da nema izričitog pristanka suvlasnika nepokretnosti iz stava 3 ovog člana, koji nije
izvršenik, sud će nastaviti postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu izvršenika.
(5) U slučaju da suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik nije dao izričit pristanak za prodaju
cjelokupne nepokretnosti, a prodajna cijena suvlasničkog dijela nepokretnosti bi mogla biti
znatno viša u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti, sud će odrediti prodaju cjelokupne
nepokretnosti postupajući kao da se radi o zahtjevu suvlasnika za diobu fizički nedjeljive stvari,
kako je to predviđeno propisima koji uređuju suvlasničke odnose.
(6) U slučaju iz stava 5 ovog člana, suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo na namirenje u visini
suvlasničkih dijelova iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja tražioca izvršenja i
drugih lica koja se namiruju u izvršnom postupku, te prije naknade troškova izvršnog postupka.
(7) Suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo zahtijevati da im se stvar koja je predmet izvršenja
ustupi ako polože iznos koji odgovara vrijednosti izvršenikovog udjela u toj stvari.
(8) Suvlasnika koji nije izvršenik, a kojem je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, sud
će uputiti na parnicu protiv tražioca izvršenja, a i protiv izvršenika ako i on osporava njegovo
pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u izvršnom postupku može dokazati svoje pravo
pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Na
pokrenutu parnicu kao i na prava suvlasnika da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno
se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.
(9) Ako suvlasnik iz stava 8 ovog člana može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom,
javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, sud će postupati kao da njegovo
pravo nije osporeno.
(10) Okolnost da je sud u izvršnom postupku uzeo da pravo lica iz stava 8 ovog člana nije
osporeno u smislu odredaba tog stava ili stava 9 ovog člana, ne utiče na pravo tražioca izvršenja
ili izvršenika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici.
(11) Odredbe stavova od 2 do 10 ovog člana, na odgovarajući način se primjenjuju i na vlasnike
zajedničke imovine. Ako između izvršenika i ostalih vlasnika zajedničke imovine ne postoji
saglasnost o njihovim pravima u zajedničkoj stvari, sud će vlasnika zajedničke imovine koji
osporava izvršenikova prava na zajedničku stvar zaključkom uputiti da svoja prava dokazuje u
parnici. Na pokrenutu parnicu kao i na prava vlasnika zajedničke imovine da u njoj traže
odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje
postupanje suda po prigovoru trećih lica.
(12) Ako je u vezi neke nepokretnosti ili njenog idealnog dijela osnovano pravo plodouživanja,
ono može biti samostalni predmet izvršenja s tim da izvršenik može namiriti svoje potraživanje iz
plodova koje to pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina), u pogledu
čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na pravima.

Dokaz o vlasništvu izvršenika
(1) Uz prijedlog za izvršenje tražilac izvršenja je dužan podnijeti izvod iz zemljišne knjige, u
originalu ili ovjerenoj kopiji, i ne stariji od šest mjeseci, kao dokaz o tome da je nepokretnost
upisana kao vlasništvo izvršenika.
(2) Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1 ovog člana upisano u zemljišnoj knjizi na drugo lice,
a ne na izvršenika prijedlogu se može udovoljiti samo ako su ispunjeni uslovi za promjenu
zemljišnoknjižnog stanja, odnosno tražilac izvršenja podnese ispravu koja je podobna za upis
izvršenikovih prava.
(3) Nakon što je rješenje o izvršenju doneseno postupak izvršenja na nepokretnost iz stava 2
ovog člana nastavit će se nakon što se nepokretnost koja je predmet izvršenja upiše u zemljišne
knjige u skladu s odredbama Zakona o registru zemljišta.
(4) Tražilac izvršenja obavezan je zahtijevati upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 3 ovog
člana u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja rješenja o izvršenju te o tome, u roku koji
mu bude određen, obavijestiti sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne
knjige u predviđenom roku ili u datom roku o tome ne obavijesti sud, postupak izvršenja će se
obustaviti.

Postupak u slučaju kada nepokretnost nije upisana u zemljišne knjige
(1) U slučaju kada nepokretnost, koja je predmet izvršenja nije upisana u zemljišne knjige, tražilac
izvršenja je dužan, uz prijedlog za izvršenje, podnijeti dokaze da je izvršenik njen vlasnik. Tražilac
izvršenja je dužan označiti nepokretnost prema podacima iz katastra, te naznačiti mjesto na
kojem se nepokretnost nalazi, njezin naziv, granice i površinu.
(2) Nakon donošenja rješenja o izvršenju sud će zastati sa izvršenjem do okončanja postupaka
predviđenih u stavu 3 odnosno stavu 7 ovog člana.
(3) Postupak izvršenja nastavit će se nakon što se nepokretnost, koja je predmet izvršenja, upiše u
zemljišne knjige u skladu s odredbama Zakona o registru zemljišta, ukoliko je takav upis moguć.
(4) Tražilac izvršenja obavezan je zahtijevati upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 3 ovog
člana u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja rješenja o izvršenju, te o tome, u roku koji
mu bude određen, obavijestiti sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne
knjige u predviđenom roku ili u datom roku o tome ne obavijesti sud, postupak izvršenja će se
obustaviti.
(5) Ako bi upis u zemljišne knjige bio nemoguć, sud će obaviti pljenidbeni popis nepokretnosti za
koju je predloženo izvršenje i na ročište za pljenidbeni popis pozvati tražioca izvršenja, izvršenika
i lica s čijim nepokretnostima graniči ta nepokretnost. Tražilac izvršenja u cijelosti snosi rizik koji
može nastati usljed izvršenja na nepokretnosti za koju u trenutku izvršenja nije postojao uslov za
njen upis u zemljišnu knjigu.
(6) Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda.
(7) O obavljenom pljenidbenom popisu sud će u Službenom glasniku Distrikta i najmanje u dva
dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Distrikta objaviti oglas u kojem će navesti sud koji
objavljuje oglas, broj predmeta, ime i adrese stranaka, podatke o nepokretnosti na kojoj se
izvršenje provodi, te obavještenje o tome gdje je i kada održano ročište na kojemu je
nepokretnost popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na oglasnoj ploči
Osnovnog suda. Tim će oglasom sud pozvati sva zainteresovana lica da u roku od trideset (30)
dana pismeno ili usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se izvršenje ne može provesti na
toj nepokretnosti.

Promjena predmeta izvršenja
(1) Izvršenik može u roku od osam (8) dana od dana dostavljanja rješenja o izvršenju predložiti
da se izvršenje odredi na drugom predmetu izvršenja. Uz prijedlog izvršenik je dužan podnijeti,

dokaz o svom pravu na drugom predmetu izvršenja na osnovu kojeg je na tom predmetu moguće
odrediti izvršenje protiv izvršenika.
(2) Sud će prijedlog dostaviti tražiocu izvršenja koji se o njemu može izjasniti u roku od osam (8)
dana od dana dostave. U tom roku tražilac izvršenja može postaviti zahtjev za naknadu troškova
započetog postupka izvršenja na nepokretnosti, te zatražiti davanje obezbjeđenja za naknadu štete
koju bi mogao trpjeti zbog promjene predmeta izvršenja.
(3) Sud odlučuje o prijedlogu u roku od osam (8) dana od dana prijema odgovora tražioca
izvršenja iz stava 2 ovog člana ili isteka roka za njegovo podnošenje.
(4) Sud može prihvatiti prijedlog ako izvršenik učini vjerovatnim:
1) da bi izvršenje na nepokretnosti na kojoj je ono predloženo za njega bilo naročito nepovoljno,
2) da iz opravdanih razloga nije sam mogao unovčiti predmet koji predlaže kao novi predmet
izvršenja i dobijenim sredstvima namiriti tražioca izvršenja, te
3) da bi se potraživanje tražioca izvršenja moglo u potpunosti namiriti iz drugog predloženog
predmeta izvršenja.
(5) Sud će rješenjem odbiti prijedlog za promjenu predmeta izvršenja ako ocijeni da bi se zbog
toga izvršenje znatnije odužilo ili otežalo, odnosno ako bi tražilac izvršenja zbog toga mogao
trpiti znatniju štetu.
(6) Ako je tražilac izvršenja na nepokretnosti na kojoj je zatražio izvršenje prije pokretanja
izvršnog postupka stekao založno pravo radi obezbjeđenja svog potraživanja, bez njegovog
pristanka izvršenje se ne može odrediti na drugom predmetu izvršenja.
(7) Ako je izvršenik kao drugo sredstvo izvršenja predložio izvršenje na plati, penziji, invalidnini
ili drugom stalnom novčanom primanju, sud može prihvatiti prijedlog uz uslov da izvršenik učini
vjerovatnim da će potraživanje biti namireno u roku od jedne godine od donošenja rješenja o
njegovom prijedlogu. I u slučaju iz ovog stava moraju biti ispunjeni uslovi iz stava 4, tačke 1 i
stava 6 ovog člana.
(8) Ako je tražilac izvršenja to zatražio, sud će prihvatanje prijedloga izvršenika usloviti davanjem
obezbjeđenja da će troškovi tražioca izvršenja u pokrenutom postupku izvršenja na nepokretnosti
koji su nastali do donošenja rješenja o promjeni predmeta izvršenja biti u potpunosti namireni
odmah po donošenju tog rješenja, te davanjem obezbjeđenja na naknadu štete koju bi tražilac
izvršenja mogao pretrpjeti zbog promjene predmeta izvršenja. O visini obezbjeđenja, te roku u
kom ono mora biti dato, odlučuje sud u rješenju o promjeni predmeta izvršenja. Ako izvršenik ne
da obezbjeđenje u roku koji sud odredi, smatrat će se da je odustao od prijedloga za promjenu
predmeta izvršenja.
(9) U rješenju o promjeni predmeta izvršenja sud će odrediti izvršenje na drugom predloženom
predmetu izvršenja.
(10) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog izvršenika za promjenu predmeta izvršenja pravni
lijek nije dozvoljen.
(11) Ako je određeno drugo sredstvo, odnosno predmet izvršenja, zabilježba izvršenja na
nepokretnosti, kao prvobitnom prometu izvršenja, ostaje na snazi sve do namirenja potraživanja
tražioca izvršenja. Nakon namirenja potraživanja tražioca izvršenja sud će, po službenoj dužnosti,
odrediti brisanje zabilježbe.

Promjena lica upisanog u zemljišnim knjigama
Ako se promijeni lice koje je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nepokretnosti nakon što je
tražilac izvršenja na nepokretnosti, upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo
pravo koje ga ovlašćuje da namiri određeno potraživanje njezinom prodajom, tražilac izvršenja
ima pravo, na osnovu izvršne isprave protiv lica koje je bilo vlasnik nepokretnosti u vrijeme kad
je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige, kojim se dokazuje prenos vlasništva s ranijeg
vlasnika na novog vlasnika, zatražiti izvršenje neposredno protiv novog vlasnika radi naplate
obezbijeđenog potraživanja.

Zabilježba izvršenja
(1) Odmah po donešenju rješenja o izvršenju sud će, po službenoj dužnosti, odrediti da se u
zemljišnoj knjizi upiše zabilježba izvršenja.
(2) Tom zabilježbom tražilac izvršenja stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti
(pravo na namirenje), u slučaju da treće lice kasnije stekne vlasništvo te nepokretnine, a lice koje
nakon upisane zabilježbe izvršenja stekne određena prava nad tom nepokretnosti dužno je trpjeti
prvenstveno ostvarenje prava na namirenje tražioca izvršenja stečenog tom zabilježbom.
(3) Promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprečava da se taj postupak
nastavi protiv novog vlasnika kao izvršenika do visine vrijednosti nepokretnosti. Sve radnje
preduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku preduzimati one radnje
koje ne bi mogao preduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.
(4) Na prijedlog tražioca izvršenja, sud, će donijeti zaključak o nastavljanju izvršnog postupka
protiv novog vlasnika kao izvršenika u tom postupku.
(5) U slučaju predviđenom članom 88 stavom 3 ovog zakona sud će na trošak tražioca izvršenja,
objaviti rješenje o izvršenju u Službenom glasniku Distrikta i u najmanje dva dnevna lista koja se
distribuiraju na teritoriji Distrikta.
(6) U slučaju objave rješenja o izvršenju u skladu sa stavom 5 ovog člana, zabilježba izvršenja,
prema njenom upisu u zemljišne knjige, ima učinak od trenutka kada je rješenje o izvršenju prvi
put objavljeno u novinama.

Pristupanje izvršenju
(1) Nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može se za namirenje drugog
potraživanja istog ili drugog tražioca izvršenja na toj nepokretnosti provesti poseban izvršni
postupak.
(2) Tražilac izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti
stupa u već pokrenuti izvršni postupak.
(3) Pokrenutom izvršnom postupku može se pristupiti do donošenja zaključka iz člana 111 stava
6 ovog zakona o prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuđaču.
(4) O pristupanju postupku sud će obavijestiti tražioca izvršenja u čiju je korist prije obavljena
zabilježba.
(5) Razlozi zbog kojih izvršenje nije dopušteno u korist pojedinih od više tražilaca izvršenja u čiju
se korist izvršenje provodi na istoj nepokretnosti, odnosno razlozi za obustavu izvršenja u
odnosu na pojedine od tražilaca izvršenja, bez uticaja su na sprovođenje postupka u korist drugih
tražilaca izvršenja.
(6) Ako se razlog za odlaganje izvršenja tiče samo jednog od više tražilaca izvršenja, izvršenje se
neće odgoditi, već će sud, prilikom donošenja rješenja o namirenju, odrediti odlaganje namirenja
tog tražioca izvršenja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena
namirenju tog tražioca izvršenja sud će pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude
nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih tražilaca izvršenja odnosno predat će
se izvršeniku.

Založna prava
(1) U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se i založni povjerioci koji nisu predložili
izvršenje, u skladu s pravilima koja određuju red prvenstva u namirenju njihovih potraživanja.
(2) Založna prava uknjižena na nepokretnosti prestaju provođenjem rješenja o dosudi
nepokretnosti kupcu i ako založni povjerioci nisu potpuno namireni, osim u slučaju sporazuma iz
stava 3 ovog člana.
(3) Kupac nepokretnosti i založni povjerilac mogu se sporazumjeti, najkasnije na ročištu za
prodaju, da založno pravo ostane na nepokretnosti i nakon provođenja rješenja o dosudi
nepokretnosti, a da kupac preuzme izvršenikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu
pripadao u izvršnom postupku. U tom se slučaju kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog
duga.
(4) Kupac i založni povjerilac sklapaju sporazum iz stava 3 ovog člana u obliku sudske nagodbe u
izvršnom postupku ili notarski obrađene isprave.

Služnosti, stvarni tereti i prava građenja
(1) Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja na nepokretnosti ne prestaju prodajom
nepokretnosti.
(2) Prodajom nepokretnosti ne prestaju ni lične služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije
prava radi čijeg se namirenja izvršenje provodi.
(3) Ostale lične služnosti prestaju provedbom rješenja o dosudi.
(4) Na lične služnosti iz stava 3 ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 93
stava 3 i stava 4 ovog zakona.

Ugovori o zakupu i najmu
(1) Ugovori o zakupu ili najmu na nepokretnosti koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu
prije sticanja založnog prava ili prava na namirenje radi čijeg se ostvarenja izvršenja traži, ne
prestaju prodajom nepokretnosti. Kupac stupa na mjesto zakupodavca odnosno najmodavca od
trenutka sticanja vlasništva nad nepokretnosti.
(2) Ugovori o zakupu ili najmu koji nisu upisani u zemljišnu knjigu prije sticanja založnog prava
ili prava namirenja radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, prestaju pravosnažnošću rješenja o
dosudi ukoliko između kupca i zakupca nije drugačije dogovoreno.
(3) Raniji zakupac, odnosno najmodavac odgovara za svu štetu koju je zakupac ili najmoprimac
pretrpio prestankom ugovora iz stava 2 ovog člana. Zakupac ili najmoprimac nema pravo tražiti
naknadu štete u izvršnom postupku.
(4) Pravosnažno rješenje o dosudi predstavlja izvršnu ispravu za iseljenje.
(5) Nemogućnost da iseli zakupca ili najmoprimca na osnovu izvršne isprave iz stava 4 ovog
člana, ne sprečava kupca da svoja prava protiv njega ostvaruje u posebnoj parnici.

Razgledanje nepokretnosti
(1) U zaključku o prodaji sud će odrediti vrijeme kada lica zainteresovana za kupovinu
nepokretnosti mogu razgledati nepokretnost i obezbijediti, putem sudskog izvršioca, nesmetano
razgledanje nepokretnosti.
(2) Ako izvršenik ili druga lica sprječavaju ili ometaju razgledanje nepokretnosti, sud će odrediti
da se izvršenik i ta lica udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Rješenje o udaljavanju
sprovodi sudski izvršilac, po potrebi, uz pomoć Sudske policije.
(3) Iz opravdanih razloga, sud će licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti, na njegov
zahtjev, odobriti da nepokretnosti razgleda i van vremena navedenog u zaključku o prodaji, s tim
da troškove snosi to lice.

Osiguranje nepokretnosti
(1) Na prijedlog tražioca izvršenja, u čiju korist je određeno izvršenje ili po službenoj dužnosti,
kada provodi izvršenje, sud može, zaključkom radi sprečavanja oštećenja nepokretnosti,
omogućavanja njezine procjene, razgledavanja, zaštite i slično:
1) odrediti da se izvršenik i druga lica privremeno ili trajno udalje s nepokretnosti,
2) povjeriti nepokretnost na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu,
3) odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite odnosno omogućavanja nesmetanog
provodenja izvršenja.
(2) Sredstva potrebna radi sprovođenja mjera iz stava 1 ovog člana dužan je unaprijed obezbijediti
tražilac izvršenja.
2. Izuzimanje od izvršenja

Poljoprivredno zemljište
(1) Ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište i privredni objekti zemljoradnika u
obimu potrebnom za njegovo izdržavanje i izdržavanje članova njegove uže porodice, te drugih
lica koje je, po zakonu, dužan izdržavati.
(2) Odredba stava 1 ovog člana ne odnosi se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja
obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).

Nepokretnosti koje ne mogu biti predmet izvršenja
(1) Ne može biti predmet izvršenja nepokretnost Bosne i Hercegovine, entiteta Bosne i
Hercegovine, Distrikta, kantona, gradova, općina i javnog fonda.
(2) Predmet izvršenja ne može biti ni nepokretnost ustanove koja se u cijelosti ili djelimično
finansira iz budžeta, a koja je osnovana za vršenje djelatnosti od javnog interesa, kojom se
osigurava ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, dječju zaštitu, socijalnu zaštitu,
nauku, kulturu i fizičku kulturu, ako nepokretnost služi za vršenje djelatnosti te ustanove i ako cilj
vršenja djelatnosti nije sticanje dobiti.

Odluka o izuzimanju od izvršenja
Osnovni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjavanju uslova iz članova 98 i 99
ovog zakona za izuzimanje od izvršenja.
3. Utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti

Način utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti
(1) O načinu utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što
donese rješenje o izvršenju. Ako je to potrebno, sud će, prije donošenja zaključka, održati ročište
sa strankama.
(2) Utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti pristupit će se nakon što rješenje o izvršenju postane
izvršno, ali i prije toga, ako tražilac izvršenja to predloži, unaprijed obezbijedi za to potrebna
sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako izvršenje bude obustavljeno.
(3) Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini
njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodit će se računa i
o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.
(4) Umjesto procjene na način predviđen u stavu 3 ovog člana, sud može utvrđivanje vrijednosti
nepokretnosti zatražiti od Direkcije za finansije Porezna uprava Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine.
(5) Ako su stranke u sudskoj ili vansudskoj nagodbi, na osnovu koje je stečeno založno ili neko
drugo, odgovarajuće pravo na nepokretnosti radi osiguranja potraživanja čije se namirenje traži,
utvrdile vrijednost nepokretnosti, ta će se vrijednost uzeti kao mjerodavna, izuzev ako se stranke
drugačije ne sporazumiju u izvršnom postupku pred sudom najkasnije do donošenja zaključka o
prodaji.
(6) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za
cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio, te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u
slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti.
(7) Odredbe stavova od 1 do 4 ovog člana neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja
se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti.
(8) Sud će na prijedlog stranke, koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ročišta za
prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom utvrditi vrijednost nepokretnosti ako stranka učini
vjerovatnim da se ta vrijednost izmijenila za više od jedne trećine od dana prethodnog utvrđivanja
vrijednosti do dana podnošenja prijedloga.
(9) Odredbe stava 5 ovog člana neće se primjenjivati ako ima založnih povjerilaca, nosilaca prava
na namirenje ili ličnih služnosti upisanih u zemljišnoj knjizi koji prestaju prodajom nepokretnosti,
koji se u izvršenju na nepokretnosti namiruju prije tražioca izvršenja koji je zatražio izvršenje,
osim ako se oni tako ne sporazumiju najkasnije do donošenja zaključka o prodaji.

Prigovor nedostatka pokrića
(1) Svako lice koje ima pravo da bude namireno iz prodajne cijene nepokretnosti, a koja po redu
prvenstva dolazi ispred tražioca izvršenja, može predložiti da se izvršenje obustavi ako utvrđena
vrijednost nepokretnosti ni djelimično ne pokriva iznos potraživanja tražioca izvršenja.
(2) Prijedlog za obustavu izvršenja može se podnijeti u roku od osam (8) dana od dana
dostavljanja zaključka o prodaji.
(3) Na prijedlog imaoca prava i po ispunjenju uslova iz stava 1 ovog člana, sud će rješenjem
obustaviti postupak izvršenja.
(4) U slučaju obustave izvršenja iz stava 1 ovog člana troškove postupka snosi tražilac izvršenja
koji je pokrenuo izvršenje.
4. Prodaja nepokretnosti

Zaključak o prodaji
(1) Nakon provođenja postupka za utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti, sud donosi zaključak o
prodaji nepokretnosti, kojim se utvrđuje vrijednost nepokretnosti i određuju način i uslovi
prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja.
(2) U zaključku o prodaji istaknut će se posebno mogućnost da se vrijednost konačno utvrdi na
ročištu za prodaju.
(3) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, zaključak o prodaji će sadržavati odvojene
podatke i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio koji je predmet izvršenja, kao i
napomenu da će sud o konačnom predmetu prodaje odlučiti u skladu s odredbom člana 86 stava
3 ovog zakona.
(4) Zaključak o prodaji objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda i prema ocjeni suda i na
drugi uobičajen način.
(5) Stranka može, o svom trošku, objaviti zaključak o prodaji u sredstvima javnog informisanja,
odnosno da o zaključku obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
(6) Od objavljivanja zaključka o prodaji na oglasnoj ploči Osnovnog suda do dana prodaje mora
proteći najmanje trideset (30) dana.
(7) Zaključak o prodaji dostavlja se strankama, založnim povjeriocima, licima koja imaju
prvenstvo prava namirenja ili pravo namirenja istog ranga kao i tražilac izvršenja, licima koja
imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine i Direkciji za finansije Porezna uprava
Distrikta.

Pravo preče kupovine
(1) Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo preče kupovine upisano u zemljišnoj knjizi ima
prednost pred najpovoljnijim ponuđačem ako odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da
nepokretnost kupuje uz iste uslove.
(2) Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud će pozvati nosioca uknjiženog
prava preče kupovine, odnosno nosioca zakonskog prava preče kupovine, da se pod prijetnjom
gubitka prava u određenom roku, u zapisnik kod suda, izjasni hoće li se tim pravom koristiti.

Način prodaje
(1) Prodaja nepokretnosti obavlja se putem usmenog javnog nadmetanja.
(2) Ročište za prodaju nepokretnosti održava se u sudskoj zgradi, ako sud nije drukčije odredio.
(3) Ročište za prodaju održava se pred sudijom pojedincem, ili stručnim saradnikom kojeg on
odredi.
(4) Tražilac izvršenja i založni povjerioci čije je pravo namirenja istog ili prvenstvenog ranga u
odnosu na tražioca izvršenja mogu se sporazumjeti u pisanom obliku, najkasnije do prodaje
nepokretnosti na javnom nadmetanju, da se prodaja nepokretnosti izvrši u određenom roku
neposrednom pogodbom preko lica ovlaštenog za promet nepokretnosti, sudskog izvršioca ili na
drugi način.
(5) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u formi propisanoj zakonom.
Ugovor u ime i za račun izvršenika zaključuje lice kojem je povjerena prodaja na osnovu
zaključka suda.
(6) Ugovor iz stava 5 ovog člana proizvodi djelovanje od dana donošenja rješenja o dosudi.

Uslovi prodaje
(1) Uslovi prodaje unose se u zaključak o prodaji i pored ostalih podataka, sadrže:
1. bliži opis nepokretnosti s pripadcima,
2. naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom,
3. naznačenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari, ili se koristi i po kom pravnom
osnovu,
4. vrijednost nepokretnosti,
5. cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi s
prodajom,
6. rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu,
7. način prodaje,
8. iznos obezbjeđenja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato,
9. posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnosti.
(2) Rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu ne može biti duži od trideset (30) dana od dana
prodaje, bez obzira na to da li se cijena isplaćuje odjednom ili u ratama.
(3) U uslovima prodaje sud će odrediti da će se nepokretnost dosuditi i kupcima koji će ponuditi
nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci, koji su ponudili veću cijenu, ne polože
cijenu u roku koji će im za to biti određen.
(4) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu, uslovi prodaje iz stava 1 ovog člana obuhvatit će
uslove prodaje kako cjelokupne nepokretnosti, tako i suvlasničkog dijela koji je predmet izvršenja.

Davanje jemstva
(1) U javnom nadmetanju, kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala jemstvo.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje jemstvo u sudski, odnosno notarski depozit.
(3) Pored lica koja po ovom zakonu nisu dužna dati jemstvo u izvršnom postupku, jemstvo nisu
dužni dati tražilac izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje i nosioci prava upisanih u
zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraživanja dostižu iznos
jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov prvenstveni red i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj
iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.
(4) Jemstvo iznosi jednu desetinu određene vrijednosti nepokretnosti.
(5) Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena, osim za tri najbolja ponuđača, vratit će se jemstvo
osiguranje odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja.

Jedan ponuđač
(1) Ročište za javno nadmetanje održat će se ako sud utvrdi da su ispunjene zakonske
pretpostavke za njegovo održavanje, propisane članom 103 ovog zakona.
(2) Ako na prvo ročište ne dođe ni jedan ponuđač, smatrat će se prodaja neuspjelom, a sud će
zakazati drugo ročište u roku od trideset (30) dana.
(3) Na zahtjev lica koje ima pravo prvenstvenog namirenja, sud će zaključkom odrediti da se
ročište za prodaju odgodi ako učestvuje samo jedan ponuđač. Odgoda iz ovih razloga može se
tražiti samo jednom u toku postupka.

Ko ne može biti kupac
Kupac ne može biti sudija ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, njihov
supružnik i sa njim povezana lica (preci, potomci, braća i sestre i njihovi supružnici), izvršenik, a
ni lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Prodajna cijena
(1) Bez pristanka lica koja se u izvršnom postupku po redu prvenstva namiruju prije tražioca
izvršenja, nepokretnost se na javnom nadmetanju ne može prodati po cijeni koja ne pokriva ni
djelimično iznos potraživanja tražioca izvršenja.
(2) Na prvom ročištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod polovine
utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od jedne polovine
utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.
(3) Ako se nepokretnost ne proda na prvom ročištu, sud će zakazati drugo ročište u roku od
trideset (30) dana. Sud će zakazati ročište u istom roku i u slučaju da tri ponuđača s najvišom
ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu s odredbama člana 113 stava 3
ovog zakona.
(4) Na drugom ročištu nepokretnost ne može biti prodata za manje od jedne trećine vrijednosti
utvrđene zaključkom o prodaji. Početna ponuda na drugom ročištu ne može biti manja od jedne
trećine od utvrđene vrijednosti.
(5) Ukoliko nema nosilaca prava preče kupovine iz člana 104 stava 1 ovog zakona, lice koje
prema odredbama člana 119 ovog zakona ima pravo prvenstvenog namirenja iz prodajne cijene
stiče pravo preče kupovine po cijeni postignutoj na drugom ročištu.
(6) Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik,
da se nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od one iz stavova 1, 2 i 4 ovog
člana.
(7) Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu, sklopljenom pred sudom,
saglasile da se nepokretnost radi naplate potraživanja tražioca izvršenja utvrđene tim
sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz stavova 1, 2 i 4 ovog člana, nepokretnost se
već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni, ako u postupku ne učestvuju druga
lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisala u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu
knjigu upisano pravo tražioca izvršenja kojim je osigurana naplata njegovog potraživanja. Najniža
cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine
utvrđene vrijednosti.
(8) Odredbe stavova 1, 2, 4, 6 i 7 ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u
kojem se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom.

Ročište za nadmetanje i dosuda
(1) Ako na dan njegovog održavanja rješenje o izvršenju nije postalo izvršno sud može odgoditi
održavanje ročišta za nadmetanje i prodaju za najduže trideset (30) dana.
(2) Pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za održavanje ročišta za nadmetanje sud objavljuje da
se pristupa nadmetanju.
(3) Ako se postupak izvršenja provodi na suvlasničkom dijelu iz člana 86 stava 3 ovog zakona,
sud će na prodaju istovremeno ponuditi i suvlasnički dio i cjelokupnu nepokretnost samo ako je
na to dao izričit pristanak suvlasnik koji nije izvršenik. Nakon stavljanja najpovoljnijih ponuda i

za suvlasnički dio i za cjelokupnu nepokretnost, te nakon ocjene ispunjenja uslova iz člana 86
stava 4 ovog zakona sud, će zaključkom odlučiti o konačnom predmetu prodaje.
(4) Nadmetanje se zaključuje nakon isteka deset minuta neposredno nakon stavljanja
najpovoljnije ponude.
(5) Nakon zaključenja nadmetanja utvrđuje se lista ponuđača koji su ponudili cijenu iznad
minimuma i da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuđaču ukoliko su ispunjeni ostali
uslovi.
(6) O prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuđaču sud donosi pisani zaključak koje se
objavljuje na oglasnoj ploči Osnovnog suda.
(7) Smatrat će se da je zaključak iz stava 6 ovog člana dostavljen svim licima kojima se dostavlja
zaključak o prodaji, te svim učesnicima u nadmetanju istekom trećeg (3) dana od dana njegovog
isticanja na oglasnoj ploči Osnovnog suda.
(8) O ročištu za prodaju vodi se zapisnik.

Dosuda u slučaju prodaje neposrednom pogodbom
(1) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti zaključak iz člana 111 stava 6 ovog
zakona, pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za punovažnost prodaje.
(2) Ako u vrijeme donošenja zaključka iz stava 1 ovog člana rješenje o izvršenju nije postalo
izvršno, sud može odgoditi njegovo donošenje za najduže trideset (30) dana.
(3) Odredbe člana 111 stava 3 ovog zakona shodno se primjenjuju i na prodaju neposrednom
pogodbom.
(4) Zaključak iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj ploči Osnovnog suda i dostavlja svim
licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i kupcu.

Polaganje cijene
(1) Ponuđač s najvišom ponudom na ročištu plaća ukupnu prodajnu cijenu umanjenu za
položeno jemstvo polaganjem cijene sudu u roku koji je sud odredio, a koji ne može biti duži od
trideset (30) dana od dana objavljivanja zaključka, iz člana 111 stava 6 ovog zakona na oglasnoj
ploči Osnovnog suda.
(2) Ukoliko ponuđač s najvećom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u predviđenom roku, sud
će, zaključkom, proglasiti prodaju tom ponuđaču nevažećom i novim zaključkom odrediti da je
nepokretnost prodata drugom po redu ponuđaču koji treba da, u roku koji odredi sud, a koji ne
može biti duži od trideset (30) dana od dana prijema tog zaključka, sudu uplati prodajnu cijenu.
Ukoliko drugi ponuđač ne uplati cijenu u predviđenom roku, sud primjenjuje ova pravila i na
trećeg ponuđača.
(3) U slučaju da sva tri ponuđača s najvišom ponudom ne ispune svoje obaveze plaćanja prodajne
cijene u određenim rokovima, sud može oglasiti da prvo ročište nije uspjelo i zakazati novo
ročište koje treba da se održi u skladu s odredbama članova od 105 do 111 ovog zakona.
(4) Iz položenog jemstva prvog ponuđača kojem je prodata imovina i koji u predviđenom roku ne
uplati prodajnu cijenu pokrivaju se troškovi neuspjelog ročišta. Ako se ovi troškovi ne mogu
namiriti u cijelosti iz iznosa jemstva koje je položio prvi ponuđač, razlika se namiruje iz jemstva
drugog ponuđača ako i ovaj odustane od kupovine nepokretnosti. Ova pravila se shodno
primjenjuju i u slučaju odustanka trećeg ponuđača.
(5) Troškovi održavanja narednog ročišta pokrivaju se srazmjerno iz jemstva ponuđača kojima je
nepokretnost prodata, a koji prodajnu cijenu nisu uplatili u određenom roku.
(6) Preostali iznos jemstva neće se vratiti ponuđačima koji su odustali od kupovine, već postaje
imovina budžeta iz kojeg se vrši finansiranje suda.
(7) Kada je sudu uplaćena ukupna cijena imovine, položeno jemstvo preostalih ponuđača vraća se
u roku od tri (3) dana nakon uplate cijene sudu.
(8) Ako je tražilac izvršenja kupac, a ne postoje druga lica čija se potraživanja namiruju iz
prodajne cijene prije njega, nije obavezan položiti cijenu sudu do visine svog potraživanja.

Predaja nepokretnosti kupcu
(1) Nakon polaganja cijene, sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu (rješenje o dosudi).
(2) Rješenjem iz stava 1 ovog člana, sud određuje da se nepokretnost preda kupcu, a
Zemljišnoknjižnom uredu Osnovnog suda da se izvrši upis promjene vlasništva, te brišu prava
trećih lica za koja je to rješenjem određeno.
(3) Protiv rješenja o dosudi nije dozvoljen prigovor, ali se može izjaviti žalba na koju imaju pravo
stranke i lica koja su učestvovala na javnom nadmetanju kao ponuđači.
(4) Rješenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, te dostavlja kupcu i svim
licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji.
(5) Ako se kupac i lica čija bi prava na nepokretnosti njenom prodajom trebala prestati
sporazumiju da će njihova prava ostati na nepokretnosti i nakon pravosnažnosti rješenja o
dosudi, sud će u rješenju o dosudi odrediti da se ta prava neće brisati prilikom upisa prava
vlasništva u korist kupca, u skladu s odredbom stava 2 ovog člana.
(6) Zemljišnoknjižni ured Osnovnog suda obavit će upise iz stavova 2 i 5 ovog člana na osnovu
pravosnažnog rješenja o dosudi nepokretnosti i potvrde izvršnog suda da je kupac položio cijenu
u skladu s tim rješenjem.

Zaštita prava kupca

Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije provođenja rješenja o dosudi nepokretnosti
nema uticaja na pravo svojine kupca stečeno po odredbama člana 114 ovog zakona.

Obustava izvršenja
(1) Sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugom ročištu.
(2) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost
nije mogla prodati u roku određenom sporazumom stranaka i lica koja se namiruju u postupku,
osim ako sporazumom stranaka nije drukčije određeno.
(3) Obustava izvršenja ne sprečava pokretanje novog izvršnog postupka radi naplate tog
potraživanja na istoj nepokretnosti.
5. Namirenje tražilaca izvršenja

Kad se pristupa namirenju
Sud pristupa namirenju tražilaca izvršenja odmah nakon donošenja rješenja o dosudi.

Lica koja se namiruju
(1) Iz prodajne cijene namiruju se tražioci izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje, založni
povjerioci i kad nisu prijavili svoja potraživanja, lica koja imaju pravo na naknadu za lične
služnosti i stvarne terete, Distrikt po osnovu poreza i drugih taksi.
(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja lica iz stava 1 ovog člana, predat će se
izvršeniku ako za to nema smetnji.
(3) (brisano)

Prvenstveno namirenje
(1) Iz iznosa dobivenog prodajom namiruju se prvenstveno i to ovim redoslijedom:
1) troškovi izvršnog postupka;
2) porezi i druge takse dospjele za posljednju godinu koje terete prodatu nepokretnost;
3) potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanja na osnovu naknade štete nastale
zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti, potraživanja naknade
štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, potraživanja zaposlenika, te
potraživanja doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje, dospjela za posljednju godinu dana;
4) potraživanja založnoh povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja;
5) potraživanja tražioca izvršenja po čijem je prijedlogu određeno izvršenje;
6) potraživanje založnih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju poslije tražioca izvršenja;
7) naknada za lične služnosti koje se prodajom gase.
(2) Potraživanja iz stava 1 tački 2 i 3 ovog člana namiruju se ako su prijavljena najkasnije na
ročištu za diobu i ako se dokazuju izvršnom ispravom.
(3) Vrijeme određeno u stavu 1 tačkama 2 i 3 ovog člana, računa se do dana donošenja rješenja o
dosudi nepokretnosti.
(4) Povjerioci iz stava 1 ovog člana namiruju se po redu sticanja založnog prava i prava na
namirenje tražioca izvršenja koji su predložili izvršenje, odnosno po redu sticanja ličnih služnosti,
a ako je bio ustupljen prvenstveni red, tada se lica iz stava 1 ovog člana namiruju po tom
uspostavljenom prvenstvenom redu.

Namirenje ostalih potraživanja
(1) Odredba člana 119 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje
podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.
(2) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nepokretnosti
kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavno potraživanje.

Visina nadoknade za lične služnosti i druga prava koja prestaju prodajom
(1) Ako se o visini nadoknade za lične služnosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne
postigne sporazum između nosioca tih prava i tražilaca izvršenja koji po redu za namirenje dolaze
poslije njih, visinu naknade određuje sud, uzimajući u obzir naročito vrijeme za koje bi ta prava
još trajala, njihovu vrijednost i godine života nosioca tih prava.
(2) Kupac i nosilac prava lične služnosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost, a da
se iznos naknade, utvrđen prema stavu 1 ovog člana, odbije od kupovne cijene.

Srazmjerno namirenje
Više potraživanja koja imaju isti red namirenja namiruju se srazmjerno svojoj visini ako iznos
dobijen prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

Osporavanje potraživanja

Lice koje se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utiče na njegovo namirenje, najkasnije na
ročištu za diobu, drugom takvom licu osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red
namirenja.

Upućivanje na parnicu
(1) Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti da u određenom roku, koji ne može biti duži
od petnaest (15) dana, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje
osporavanje ne dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ili prema zakonu ovjerenom
privatnom ispravom. Ako lice koje osporava potraživanje, to osporavanje potkrepljuje
pravosnažnom presudom, sud će o osporavanju odlučiti u izvršnom postupku. Sud će o
osporavanju odlučiti u izvršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje
odluke.
(2) Ako lice koje je osporilo potraživanje učini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, sud
će zaključkom na parnicu uputiti lice čije je potraživanje osporeno, a donošenje rješenja o
namirenju lica čije je potraživanje osporeno odgoditi do završetka parnice. Izuzetno, sud može
donošenje rješenja o namirenju i namirenje tog lica uslovljavati davanjem osiguranja.
(3) Iznos koji se odnosi na osporeno potraživanje položit će se u sudski depozit.
(4) Ako lice koje je upućeno na parnicu u roku koji mu je za to određen, ne dokaže da je parnicu
pokrenulo, smatrat će se da potraživanje nije osporeno, odnosno da je odustalo od zahtjeva da
njegovo potraživanje bude namireno u izvršnom postupku.
(5) Presuda donesena u parnici o osporenom potraživanju djeluje protiv izvršenika i svih tražilaca
izvršenja.
(6) Odredbom stava 4 ovog člana ne dira se u pravo lica koje je upućeno na parnicu da, i nakon
završetka izvršnog postupka, pokrene parnicu protiv lica čije je potraživanje osporilo, odnosno
protiv lica koje mu je potraživanje osporilo.
(7) Na prijedlog lica čije je potraživanje osporeno, sud može odgodu donošenja rješenja o
namirenju i namirenje potraživanja tog lica uslovljavati davanjem primjerenog osiguranja za štetu
koju bi to lice moglo pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako lice koje je osporilo potraživanje ne
da primjereno osiguranje u roku koji mu je određen, smatrat će se da potraživanje nije osporeno.
(8) Lice čije je potraživanje bilo osporeno ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjelo zbog
neosnovanog osporavanja potraživanja, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da mu se šteti ili
mu smeta u izvršavanju i ostvarenju njegovih prava.
6. Posebne odredbe o načinu namirenja nekih potraživanja

Nedospjelo potraživanje
(1) Potraživanje založnog povjerioca koje nije dospjelo do dana donošenja rješenja o namirenju
za koje nisu ugovorene kamate, isplatit će se nakon odbitka iznosa koji odgovara zakonskim
zateznim kamatama, od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospijeća tog potraživanja.
(2) Nedospjelo potraživanje za koje su ugovorene kamate, isplatit će se zajedno s iznosom
ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o namirenju.

Nedospjelo potraživanje povremenih primanja
(1) Potraživanja povremenih primanja po osnovi zakonskog izdržavanja, po osnovu naknade
štete nastale zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka, radne sposobnosti i po
osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, koja su
obezbijeđena zalogom, a dospijevaju nakon dana donošenja rješenja o namirenju, namiruju se na
izričit zahtjev povjerilaca.
(2) Potraživanja iz stava 1 ovog člana obračunavaju se na način na koji se obračunava naknada za
ličnu služnost.

Potraživanja uz uslov
(1) Iznos uslovnog potraživanja koje je osigurano založnim pravom izdvojit će se i položiti u
sudski depozit i isplatiti kad se odložni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov neće
ispuniti.
(2) Ako se odložni uslov ne ispuni ili se ispuni raskidni uslov, izdvojeni iznos cijene služi za
namirenje tražilaca izvršenja čija potraživanja nisu potpuno ili nisu uopće namirena, a ako takvih
tražilaca izvršenja nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno
ostatak, predati izvršeniku.

Predbilježba založnog prava i zabilježba spora
(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist
predbilježba upisana dokaže da je u toku postupak za njegovo opravdanje, odnosno da još nije
protekao rok za pokretanje tog postupka, potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se
na način na koji se namiruje potraživanje uz odložni uslov.
(2) Potraživanje za koje je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja založnog
prava ili zabilježba o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz
raskidni uslov.
7. Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta

Ročište za diobu
(1) Nakon pravosnažnosti rješenja o dosudi nepokretnosti kupcu, sud određuje ročište za diobu
cijene (iznosa dobijenog prodajom), ako ima više od jednog tražioca izvršenja ili trećih lica koja
imaju prava na namirenje.
(2) Na ročište se pozivaju pored stranaka i lica koja prema stanju spisa i prema podacima iz
zemljišne knjige polažu pravo da se namire iz tog iznosa.
(3) U pozivu ta će se lica upozoriti na to da će se njihova potraživanja ukoliko ne dođu na ročište,
uzeti prema stanju koje proizilazi iz zemljišne knjige i spisa te da, najkasnije na ročištu za diobu,
mogu drugom osporiti potraživanje, njegovu visinu i red namirenja.
(4) Na ročištu se raspravlja o namirenju tražioca izvršenja i drugih lica koja postavljaju zahtjev za
namirenje.

Rješenje o namirenju
(1) O namirenju tražioca izvršenja i drugih lica kojima pripada, pravo na namirenje sud, bez
odlaganja, odlučuje rješenjem, nakon održanog ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i
zemljišne knjige, kao i stanje utvrđeno na ročištu.
(2) Pri donošenju rješenja iz stava 1 ovog člana uzet će se u obzir samo ona potraživanja po
kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno najkasnije na dan ročišta za diobu.
(3) Ako ima potraživanja u odnosu na koje rješenje o izvršenju nije postalo pravosnažno
najkasnije na dan ročišta za diobu, ta će se potraživanja namiriti nakon izvršnosti rješenja o
izvršenju iz preostalog iznosa prodajne cijene, ako je ima, a ostatak će se vratiti izvršeniku.
(4) Odredbe stava 2 i stava 3 ovog člana ne odnose se na potraživanja osigurana založnim
pravom ili zemljišnim dugom.
(5) Protiv rješenja o namirenju nije dozvoljen prigovor ali se može izjaviti žalba.
(6) Ako nužnost održavanja ročišta za diobu nije propisana ovim zakonom, sud će rješenje o
namirenju objaviti na oglasnoj ploči suda. Istekom roka od tri 3 dana od dana isticanja na
oglasnoj ploči suda smatrat će se da je rješenje o namirenju dostavljeno svim licima koja imaju
pravo da se namire iz prodajne cijene.
(7) Izvršenju rješenja o namirenju pristupit će se nakon što istekne rok za izjavu žalbe ovlaštenih
lica.
(8) Ako žalba na rješenje o namirenju bude izjavljena u roku dostavit će se strankama i ostalim
učesnicima u postupku, a rješenje izvršiti ako tražilac izvršenja u roku od tri (3) dana od prijema
žalbe ne predloži odlaganje izvršenja do odluke Apelacionog suda po žalbi.
(9) Ako je tražilac izvršenja kupio nekretninu izvršenika, smatra se da je njegovo potraživanje
namireno u visini procijenjene vrijednosti nekretnine.

Brisanje prava i tereta
(1) Nakon pravosnažnosti rješenja o dosudi sud će rješenjem odrediti da se u zemljišnoj knjizi
brišu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nepokretnosti i poslije predaje nepokretnosti
kupcu ili koje je kupac preuzeo.
(2) Kupac može tužbom tražiti brisanje založnih prava čije je brisanje sud propustio odrediti u
smislu odredbe stava 1 ovog člana. Tužba se može podnijeti u roku propisanom pravilima
zemljišnoknjižnog prava.
8. Pravni položaj izvršenika i trećih lica nakon prodaje nepokretnosti

Gubitak prava na posjed nepokretnosti
Prodajom nepokretnosti izvršenik gubi pravo posjeda nepokretnosti i dužan ju je predati kupcu
odmah nakon prijema rješenja o dosudi nepokretnosti, ako zakonom ili u sporazumu sa kupcem
nije drukčije određeno.

Iseljenje izvršenika
(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na zahtjev kupca naložiti
zaključkom da se nepokretnost isprazni i preda kupcu.
(2) Izvršenje iz stava 1 ovog člana se provodi prema pravilima ovog zakona o izvršenju
ispražnjenjem i predajom nepokretnosti. (3) U izvršnom postupku iz stava 2 ovog člana, kupac
stiče položaj tražioca izvršenja, podnošenjem prijedloga iz stava 2 ovog člana.

Iseljenje drugih lica
(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na prijedlog kupca, rješenjem
narediti drugim licima koja ne raspolažu valjanim pisanim pravnim osnovom za korištenje
nepokretnosti, da je bez odlaganja predaju kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih lica
izvršenje ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.
(2) Provođenju izvršenja iz stava 1 ovog člana sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz
stava 1 ovog člana. Izvršenje se provodi prema pravilima ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i
predajom nepokretnosti.
(3) U postupku iz stava 1 i stava 2 ovog člana, kupac ima položaj tražioca izvršenja.
XI IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA
1. Opće odredbe

Izuzimanje od izvršenja
(1) Ne mogu biti predmet izvršenja:
1) predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za
zadovoljavanje svakodnevnih potreba,
2) hrana i ogrjev za potrebe izvršenika i članova njegovog domaćinstva za tri (3) mjeseca,
3) gotov novac izvršenika po osnovu potraživanja koja su izuzeta ili ograničena od izvršenja, te
gotov novac izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je prema
zakonu izuzet od izvršenja proporcionalno vremenu do idućeg primanja,
4) medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja, vjenčani prsten, lična pisma, rukopisi i
drugi lični spisi izvršenika, porodične fotografije, lične i porodične isprave i porodični portreti,
5) pomagala koja su invalidu ili drugom licu s tjelesnim nedostacima data na osnovu propisa ili
koja je sam nabavio, a nužna su za obavljanje životnih funkcija.
(2) Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršeniku, ne može biti predmet
izvršenja prije uručenja.
(3) Odredbe stava 1 ovog člana ne odnose se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja
osiguranih ugovornim založnim pravom na pokretnim stvarima.
(4) Sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje da li su ispunjeni uslovi za izuzimanje od
izvršenja predmeta iz prethodnih stavova ovog člana.

Izvršne radnje
(1) Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom, te
namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.
(2) Prijedlogom za izvršenje može se zahtijevati da se provede samo pljenidba i procjena, ali u
tom slučaju tražilac izvršenja je dužan u roku od tri (3) mjeseca od dana pljenidbenog popisa,
odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari.
(3) Ako tražilac izvršenja u roku iz stava 2 ovog člana ne podnese prijedlog za prodaju, izvršenje
će se obustaviti.
2. Pljenidba i procjena pokretnih stvari

Obavještenje o pljenidbi
(1) Po pravilu sudski izvršilac prije nego što pristupi pljenidbi predat će izvršeniku rješenje o
izvršenju i pozvat će ga da plati iznos za koji je određeno izvršenje.
(2) Ako izvršeniku rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom pljenidbe, dostavit će mu
se naknadno, prema općim pravilima o dostavama.
(3) Sud može odlučiti, zavisno od okolnosti, svakog pojedinačnog slučaja, da uruči rješenje o
izvršenju prije pokušaja popisa i pljenidbe izvršenikovih stvari.
(4) Izuzetno popis i pljenidba izvršenikovih stvari može se izvršiti po uručenju rješenja o
izvršenju, što sud cijeni u svakom pojedinačnom slučaju. derbeste.de
(5) O vremenu i mjestu pljenidbe pokretnih stvari sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru,
će obavijestiti tražioca izvršenja samo ako je to tražio.
(6) Odsutnost tražioca izvršenja ne sprečava provođenje pljenidbe.
(7) O obavljenoj pljenidbi sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, će obavijestiti stranku
koja nije bila prisutna pljenidbi slanjem obavještenja ili prepisa zapisnika o pljenidbi.

Predmet pljenidbe
(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa.
(2) Popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvršenika, te njegove stvari koje se nalaze u
posjedu tražioca izvršenja.
(3) Ako treća lica ne obavijeste sud o svojim pravima na pokretnoj stvari u posjedu izvršenika
koja je predmet izvršenja niti dokažu svoja prava na njoj smatra se da takva prava trećih lica ne
postoje i da je izvršenik vlasnik stvari koja se nalazi u njegovom posjedu.
(4) Smatra se da izvršeniku pripadaju stvari koje ima na sebi odnosno koje se nalaze na ili u
njegovoj nepokretnosti, u stanu u kojemu stanuje odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio.
(5) Smatra se da su bračni ili vanbračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih
stvari koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti.
(6) Izvršenikove stvari koje se nalaze u posjedu trećeg lica mogu se popisati samo ako ono na to
pristane.
(7) Ako treće lice ne pristane na popis, sud će, zaključkom, na tražioca izvršenja, na njegov
prijedlog, prenijeti izvršenikovo pravo na predaju stvari, radi provođenja izvršenja po pravilima o
prenosu radi naplate.

Obim pljenidbenog popisa
(1) Pljenidbenim popisom popisat će se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje
potraživanja tražioca izvršenja i troškova izvršenja.
(2) Prvenstveno se popisuju stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi
sprečavalo izvršenje i stvari koje se najlakše mogu unovčiti, pri čemu će se o tome uzeti u obzir i
izjave prisutnih stranaka i trećih lica.
(3) Sud može, na prijedlog izvršenika, naknadno odrediti izvršenje na drugom predmetu, a ne na
onom koji je na prijedlog tražioca izvršenja popisan, ako postoji znatna nesrazmjera između
vrijednosti toga predmeta i iznosa potraživanja. U tom se slučaju na odgovarajući način
primjenjuju odredbe člana 89 ovog zakona.

Čuvanje popisanih stvari
(1) Popisane stvari sudski izvršilac će ostaviti na čuvanje izvršeniku, ako sud, na prijedlog tražioca
izvršenja, nije odredio da se one predaju na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu.
(2) Rizik od uništenja ili oštećenja stvari datih na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu snosi
tražilac izvršenja, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile.
(3) Gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predat će se u sudski depozit.
(4) U sudski depozit predat će se i druge stvari veće vrijednosti, ako su pogodne za takav način
čuvanja.

Zabrana raspolaganja popisanim stvarima
(1) Izvršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.
(2) U rješenje o izvršenju unosi se ta zabrana, te upozorenje izvršeniku na krivičnopravne
posljedice postupanja protivno zabrani.
(3) Svim licima koja posjeduju ili imaju kontrolu nad popisanim stvarima, zabranjuje se da njima
raspolažu bez sudskog naloga.

Sticanje založnog prava
(1) Tražilac izvršenja stiče pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretnim
stvarima.
(2) Ako je popis obavljen u korist više tražilaca izvršenja, prvenstveni red založnog prava
stečenog popisom ili zabilješkom u zapisniku o pljenidbenom popisu, određuje se prema danu
kada je prijedlog za izvršenje primljen u sudu, a ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana,
njihova založna prava imaju isti prvenstveni red.
(3) Ako je prijedlog za izvršenje upućen poštom, preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti
smatra se kao dan prijema u sudu.

(Bezuspješna pljenidba)
(1) Ako se pri pljenidbi ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će o tome
obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi te pozvati istog da predloži novi
predmet ili novo sredstvo izvršenja, u smislu člana 9 stava 3 ovog zakona.
(2) Tražilac izvršenja koji je bio prisutan pljenidbi može u roku od petnaest (15) dana od dana
pokušane pljenidbe da predloži novi predmet ili novo sredstvo izvršenja, u smislu člana 9 stava 3
ovog zakona.
(3) Ukoliko tražilac izvršenja ne postupi u ostavljenom roku iz stavova 1 i 2 ovog člana sud će
obustaviti postupak izvršenja.

Procjena
(1) Istovremeno s pljenidbenim popisom obavit će se i procjena pokretnih stvari.
(2) Procjenu obavlja sudski izvršilac, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili
posebni vještak.
(3) Stranka može predložiti da procjenu obavi vještak, iako to sud nije odredio. Ako sud prihvati
taj prijedlog, troškove, vještačenja dužan je predujmiti predlagač u roku koji sud odredi. Ako
predujam ne bude plaćen u roku, smatrat će se da je predlagač odustao od svog prijedloga.
(4) O prijedlogu iz stava 3 ovog člana sud odlučuje zaključkom.
(5) Troškove vještačenja iz stava 3 ovog člana snosi predlagač, bez obzira na ishod izvršnog
postupka.
(6) Stranka može, u roku od tri (3) dana od obavljene procjene, predložiti sudu utvrđivanje niže,
odnosno više vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili određivanje nove
procjene, izuzev ako procjenu nije obavio vještak. O prijedlogu sud odlučuje zaključkom.

Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni
(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinačno navode zaplijenjene stvari s njihovom procijenjenom
vrijednošću i unose izjave stranaka i učesnika u postupku.
(3) Na popisanim stvarima će se na odgovarajući način naznačiti da su zaplijenjene.
(4) Zapisnik o pljenidbenom popisu tražilac izvršenja može, o svom trošku, objaviti u sredstvima
javnog informisanja.

Zabilješka umjesto pljenidbenog popisa
Ako se nakon pljenidbenog popisa odredi izvršenje na zaplijenjenim stvarima radi naplate drugog
potraživanja istog tražioca izvršenja ili potraživanja drugog tražioca izvršenja, neće se obaviti
ponovni popis i procjena tih pokretnih stvari, nego će se u nastavku zapisnika samo zabilježiti
podaci iz kasnijeg rješenja o izvršenju.
3. Prodaja stvari

Vrijeme prodaje
(1) Prodaja zaplijenjenih stvari može se provesti tek nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju,
osim ako izvršenik ne pristane da se prodaja obavi prije toga, ili ako su u pitanju stvari koje su
podložne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnog pada njihove cijene, ili ako tražilac
izvršenja da obezbjeđenje za štetu koju bi bio dužan nadoknaditi izvršeniku u slučaju da rješenje o
izvršenju ne postane izvršno.
(2) O prodaji prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju sud odlučuje zaključkom.
(3) Između dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora proteći najmanje petnaest (15) dana.
(4) Prodaja se može provesti i prije isteka roka iz stava 3 ovog člana iz razloga navedenih u stavu
1 ovog člana.

Zaključak o prodaji
(1) Zaključkom o prodaji, koji donosi sud, utvrđuje se vrijednost pokretnih stvari i određuju
način, uslovi i mjesto prodaje.
(2) Vrijeme prodaje određuje sudski izvršilac, odnosno izvršilac po ugovoru, sačinjavanjem
pismenog obavještenja prema uslovima, načinu i u mjestu određenom u zaključku suda.

Način prodaje
(1) Prodaja stvari se vrši putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom. Način
prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.
(2) Javno nadmetanje provodi sudski izvršilac ili drugo lice određeno od strane suda.
(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane i sudskog izvršioca
ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvršilac pokretne stvari prodaje u
ime i za račun izvršenika, a lice koje obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun izvršenika.
(4) Prodaja javnim nadmetanjem odredit će se ako su u pitanju stvari veće vrijednosti, a može se
očekivati da će se prodati po većoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
(5) Prodaja stvari objavit će se blagovremeno na oglasnoj tabli suda, a može se objaviti i na način
predviđen za objavljivanje prodaje nepokretnosti.
(6) Tražilac izvršenja i izvršenik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.

Ročište za javnu prodaju
(1) Kod prodaje pokretnih stvari shodno se primjenjuju odredbe člana 110 stavova 1 i 2 i člana
111 stava 5 ovog zakona.
(2) Ponuđač s najvećom ponudom će platiti cijenu za pokretnu stvar odmah nakon objavljivanja
rezultata ako sud zaključkom ne odluči drukčije. Ukoliko ponuđač ne plati odmah po pozivu
suda, drugi ponuđač će biti proglašen kupcem i platit će onu cijenu koju je on ponudio i tako
redom.
(3) U slučaju da ni jedan od ponuđača s odgovarajućom ponudom ne uplati cijenu odmah po
pozivu suda, sud će na zahtjev jedne od stranaka oglasiti da prvo ročište nije uspjelo. Zahtjev
sudu za zakazivanje novog ročišta stranka može podnijeti u roku osam (8) dana od održavanja
neuspjelog ročišta.
(4) Sud na drugom ročištu za javno nadmetanje postupa u skladu sa stavovima od 1 do 3 ovog
člana, ali se pokretna stvar koja je predmet prodaje ne može prodati ispod 1/3 procijenjene
vrijednosti.
(5) Sud će obustaviti postupak ako ni jedna stranka ne predloži održavanje drugog javnog
nadmetanja u propisanom roku, ili ako se stvari ne uspiju prodati na drugom javnom nadmetanju
odnosno putem neposredne pogodbe.
(6) Neposrednom pogodbom ne može se prodati pokretna stvar ispod 1/3 procjene vrijednosti.

Obaveze i prava kupca
(1) Kupac je dužan položiti cijenu i stvari uzeti odmah nakon zaključenja nadmetanja odnosno
prodaje neposrednom pogodbom.
(2) Ako kupac odmah ne položi cijenu, smatrat će se da nadmetanje nije uspjelo. Kupac je dužan
strankama nadoknaditi štetu koju su one pretrpjele njegovim odustankom, o čemu sud, na zahtjev
stranaka, odlučuje u izvršnom postupku.
(3) Sudski izvršilac predat će stvari kupcu i ako nije položio cijenu, ako na to, na svoj rizik,
pristane tražilac izvršenja i učesnici koji imaju pravo prvenstva kod namirenja u granicama iznosa
koji bi mu pripao iz postignute cijene. Ako kupac ne položi cijenu u roku koji mu je određen,
tražilac izvršenja i učesnici koji imaju pravo prvenstva kod namirenja mogu zatražiti od suda da u

istom postupku naloži kupcu da im plati cijenu, te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rješenja
protiv njega predložiti izvršenje.
(4) Kupac u svakom slučaju postaje vlasnik kupljenih stvari njihovim preuzimanjem.
(5) Kupcu ne pripadaju prava po osnovu odgovornosti za nedostatke stvari.
4. Namirenje tražioca izvršenja

Namirenje jednog tražioca izvršenja
(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan tražilac izvršenja, sud će, bez održavanja
ročišta, rješenjem odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca namire
redom: troškovi postupka, troškovi određeni u izvršnoj ispravi, kamate do dana unovčenja stvari i
glavno potraživanje.
(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat će se izvršeniku ako za to nema
smetnji.

Namirenje više tražilaca izvršenja
(1) Ako se u izvršnom postupku namiruje više tražilaca izvršenja odnosno ako se, pored tražilaca
izvršenja namiruju i lica čija prava prestaju prodajom stvari, oni se iz prodajne cijene namiruju
onim redom kojim su stekli založno ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za
određena potraživanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.
(2) Tražioci izvršenja istog reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se
srazmjerno iznosima svojih potraživanja.
(3) Pri donošenju rješenja o namirenju sud će uzeti u obzir samo ona potraživanja za koja je
rješenje o izvršenju postalo izvršno do donošenja rješenja o namirenju.
(4) Ako je tražilac izvršenja ili lice koje ima pravo prvenstva kod namirenja kupilo imovinu
izvršenika, on se namiruje samo za dio po kojoj je kupljena imovina izvršenika i za koji je
namiren, a ne u cijelosti.
5. Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti
Odredbe ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima primjenjuju se na odgovarajući način i u
postupku izvršenja na pokretnim stvarima, ako odredbama glave XI ovog zakona nije drukčije
određeno.

XII – IZVRŠENJE NA NOVČANOM POTRAŽIVANJU IZVRŠENIKA

1. Opće odredbe

Izuzimanje od izvršenja
Izuzeti su od izvršenja:
1. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, nadoknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i nadoknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog
smrti davaoca izdržavanja,
2. primanja po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom
osiguranju,
3. primanja po osnovu socijalne pomoći,
4. primanja po osnovu privremene nezaposlenosti
5. primanja po osnovu dodatka na djecu,
6. primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. nadoknada za rad osuđenika, osim, za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja te za
potraživanja nadoknade štete prouzrokovane krivičnim dijelom osuđenika.

Odluka o izuzimanju od izvršenja
Osnovni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjavanju uslova iz prethodnog člana
za izuzimanje od izvršenja.

Ograničenje izvršenja
(1) Izvršenje na plati, nadoknadi umjesto plate, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i nadoknadi
zbog umanjenja plate i penzije, radi naplate potraživanja po osnovi zakonskog izdržavanja,
nadoknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti
i nadoknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja može se provesti do
iznosa od jedne polovine, a radi naplate potraživanja po drugoj osnovi do iznosa od jedne trećine
plate, nadoknade umjesto plate ili penzije
(2) Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1 ovog člana primjenjuje
se samo ako potraživanje ne prelazi 1.000,00 KM mjesečno. Ako su potraživanja veća od
1.000,00 KM mjesečno, ograničenje se primjenjuje do iznosa potraživanja od 1.000,00 KM
mjesečno, a na preostalom dijelu potraživanja može se provesti izvršenje bez ograničenja.
(3) Ako izvršenik prima zagarantovanu platu u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom,
izvršenje radi naplate potraživanja iz stava 1 ovog člana može se provesti do iznosa od jedne
trećine odnosno do iznosa jedne četvrtine takve plate.
(4) Izvršenje na primanje invalida po osnovu novčane nadoknade za fizičko oštećenje i dodatak
za tuđu pomoć i njegu može se sprovesti samo radi naplate potraživanja po osnovu zakonskog
izdržavanja, nadoknade štete nastale zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka
radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, i to
do iznosa od jedne polovine tog primanja.
(5) Izvršenje na primanju po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju i doživotnoj renti te na
primanju po osnovu ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi
iznos najviše stalne socijalne pomoći koja se isplaćuje na području Distrikta.

Izvršne radnje
Izvršenje na novčanom potraživanju provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim zakonom za
pojedine slučajeve nije drukčije određeno.

Obim izvršenja
(1) Pljenidba i prijenos novčanog potraživanja mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je
potreban za namirenje potraživanja tražioca izvršenja, osim ako je u pitanju nedjeljivo
potraživanje.
(2) Ako više tražilaca izvršenja traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, pljenidba i
prijenos određuju se u odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog tražioca izvršenja.
2. Pljenidba potraživanja

Dejstvo pljenidbe
(1) Pljenidba se provodi dostavom izvršenikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim se
izvršenikovom dužniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraživanje, a izvršeniku se
zabranjuje da to potraživanje naplati ili da inače raspolaže njim i zalogom koji je dat za njegovo
obezbjeđenje.
(2) Pljenidba je provedena danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom dužniku.
(3) Tražilac izvršenja pljenidbom stiče založno pravo na izvršenikovom potraživanju.
(4) Izvršenikov dužnik nema pravo prigovora niti žalbe protiv rješenja o izvršenju.

Pljenidba potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru
(1) Pljenidbu novčanog potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru koji se prenosi
indosamentom, ili za čije je ostvarenje inače potreban taj papir, provodi sudski izvršilac
oduzimanjem papira od izvršenika i njegovom predajom sudu. Pljenidba je obavljena
oduzimanjem papira od izvršenika.
(2) Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz vrijednosnog papira iz stava 1 ovog
člana obavlja, u izvršenikovo ime, sudski izvršilac na osnovu zaključka suda.
(3) Pljenidba novčanog potraživanja zasnovana na dionici za koju nije izdata isprava o dionici kao
i na dionici koja glasi na ime za koju je izdata ta isprava, obavlja se dostavom rješenja o izvršenju
dioničkom društvu. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog člana.

Zabrana potraživanja po štednom ulogu
(1) Izuzetno od odredbi člana 161 ovog zakona, pljenidba potraživanja po štednom ulogu kod
banke ili drugog pravnog lica može se provesti i bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice
dužnika.
(2) Ako tražilac izvršenja ne raspolaže potrebnim podacima o štednom ulogu izvršenika može
sudu predložiti donošenje rješenja kojim će privremeno zaplijeniti sve štedne uloge dužnika kod
određenog pravnog lica (prijedlog za privremenu pljenidbu).
(3) Rješenjem o privremenoj pljenidbi sud će od pravnog lica zatražiti i podatke o štednim
ulozima izvršenika.
(4) Pravno lice je dužno bez odlaganja dati sudu tražene podatke i ne smije obavijestiti izvršenika
da su ti podaci traženi.
(5) Nakon što dobije tražene podatke, sud će o njima obavijestiti tražioca izvršenja, koji je dužan
u roku od osam (8) dana predložiti izvršenje na određenom štednom ulogu ili na određenim
štednim ulozima. U povodu takvog prijedloga sud će donijeti rješenje o pljenidbi određenoga
štednoga uloga ili određenih štednih uloga i staviti van snage rješenje o privremenoj pljenidbi
štednih uloga.
(6) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stava 2 ovoga člana i prijedlog iz stava 5 ovoga člana
smatraju se, u smislu odredbi propisa o sudskim taksama, jednim prijedlogom.
(7) Ako štedna knjižica nije prethodno oduzeta od izvršenika, smatrat će se da je pljenidba na
određenom štednom ulogu provedena danom dostave rješenja o privremenoj pljenidbi pravnom
licu kod kojeg se vodi štedni ulog.
(8) Pravno lice koje vodi štedni ulog ima pravo na nadoknadu troškova za obavljanje radnji u
skladu s odredbama ovog člana. Zahtjev za nadoknadu troškova može se podnijeti u roku od
petnaest (15) dana od preduzimanja radnje. Ti troškovi ulaze u troškove izvršnog postupka.

Založno pravo na kamate
Založno pravo stečeno na potraživanju po kojem teku kamate odnosi se i na kamate koje
dospijevaju nakon pljenidbe.

Prvenstveni red
(1) Prvenstveni red založnih prava više tražilaca izvršenja određuje se prema danu prijema
izvršnog prijedloga.
(2) Ako je izvršni prijedlog upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se
kao dan predaje sudu.
(3) Ako su izvršni prijedlozi više tražilaca izvršenja primljeni u sudu istog dana, založna prava
imaju isti prvenstveni red.
(4) Potraživanja s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u
cijelosti.
(5) Ako zbog provedbe izvršenja na novčanom potraživanju prestaju založna i druga prava koja
su stečena prije pokretanja postupka, prvenstveni red u namirenju tih prava određuje se prema
propisima koji uređuju sticanje reda prvenstva tih prava izvan izvršnog postupka.

Izjašnjenje izvršenikova dužnika
(1) Sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, zatražiti od izvršenikova dužnika da se u roku, koji
odredi sud, izjasni o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjeno potraživanje i da li je voljan da
ga namiri, kao i da li je njegova obaveza da namiri to potraživanje uslovljena ispunjenjem neke
druge obaveze.
(2) Prijedlog za izvršenje izvršenikova dužnika tražilac izvršenja može spojiti s izvršnim
prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon tog prijedloga, a najkasnije do prenosa
potraživanja.
(3) Izjašnjenje izvršenikova dužnika dostavit će se tražiocu izvršenja bez odlaganja.

Odgovornost izvršenikova dužnika
(1) Izvršenikov dužnik odgovara tražiocu izvršenja za štetu koju mu je nanio tim što se nije
izjasnio, ili što se neistinito ili nepotpuno izjasnio.
(2) Sud će upozoriti izvršenikovog dužnika na tu njegovu odgovornost.

Pljenidba potraživanja obezbijeđena založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi
(1) Pljenidba potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi provodi
se upisom pljenidbe u tu knjigu.
(2) Upis se obavlja po službenoj dužnosti uz napomenu da je pljenidba, na osnovu koje je na
potraživanju stečeno založno pravo, određena radi namirenja potraživanja tražioca izvršenja.
(3) Ako ima više tražilaca izvršenja, prvenstveni red njihovih potraživanja određuje se prema
vremenu upisa.
3. Prenos potraživanja
a) Opće odredbe

Vrste prenosa
(1) Zaplijenjeno potraživanje prenosi se na tražioca izvršenja u skladu s njegovim prijedlogom,
radi naplate ili umjesto isplate.
(2) Tražilac izvršenja je dužan već u izvršnom prijedlogu zatražiti da se potraživanje na njega
prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. O vrsti
prenosa sud odlučuje rješenjem o izvršenju.
(3) U rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu pozvat će se izvršenikov dužnik da
dužni iznos položi kod suda uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti sud.

Posebni uslovi za prenos nedjeljivog potraživanja
(1) Potraživanje koje se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije
je ostvarenje potrebno podnošenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u
pogledu prenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svom punom iznosu.
(2) Ako taj iznos prelazi iznos potraživanja tražioca izvršenja, zaplijenjeno potraživanje će se
prenijeti pošto tražilac izvršenja položi jemstvo da će taj višak predati sudu.
(3) Potraživanje koje je djelimično izuzeto od izvršenja ili koje je već zabranjeno u korist drugih
lica, prenosi se pošto tražilac izvršenja položi jemstvo da će sudu predati dio koji je izuzet od
izvršenja.
(4) Ako je više tražilaca izvršenja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, sud će prenijeti
potraživanje na tražioca izvršenja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više tražilaca izvršenja
podnijelo prijedlog istoga dana, potraživanje će se prenijeti na tražioca izvršenja čije je
potraživanje najveće.

Provođenje prenosa
(1) Prenos potraživanja je proveden dostavom izvršenikovom dužniku rješenja kojim je prenos
određen.
(2) Prenos potraživanja zasnovan na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili kojeg
je radi ostvarenja inače potrebno podnijeti, proveden je kada sud na taj papir stavi izjavu o
prenosu i papir s tom izjavom preda tražiocu izvršenja.

Obaveze izvršenika i tražioca izvršenja
(1) Izvršenik je dužan u roku koji odredi sud, a na zahtjev tražioca izvršenja na koga je
potraživanje preneseno, dati objašnjenja koja su tražiocu izvršenja potrebna radi ostvarivanja tog
potraživanja i predati mu isprave koje se na to potraživanje odnose.
(2) Tražilac izvršenja na koga je prenesen dio potraživanja dužan je, ako to izvršenik zatraži, u
roku koji odredi sud, dati obezbjeđenje da će nakon ostvarenja tog potraživanja vratiti isprave
koje se odnose na potraživanje.
(3) Sud će na prijedlog tražioca izvršenja provesti izvršenje protiv izvršenika radi predaje isprava
ako ih on sam ne preda.
(4) Predaju isprava koje se nalaze kod trećeg lica tražilac izvršenja može zahtijevati tužbom, ako
bi to pravo imao izvršenik.
(5) Na ispravi koja se daje po prijedlogu tražioca izvršenja, sud će zabilježiti da je proveden
prenos potraživanja za koje je određeno izvršenje.

Polaganje novca kod suda
(1) Izvršenikov dužnik kojem je dostavljeno rješenje o izvršenju ili posebno rješenje o prenosu
ispunjava svoju obavezu polaganjem novca ili vrijednosnih papira kod suda koji provodi
izvršenje.
(2) Ako je radi naplate prenesenog novčanog potraživanja tražilac izvršenja morao pokrenuti
sudski ili drugi postupak, sud ili organ koji vodi postupak, u odluci kojom prihvata zahtjev
tražioca izvršenja naložit će izvršenikovom dužniku da dužni iznos položi kod suda koji provodi
izvršenje.
(3) Na osnovu odluke kojom je izvršenikovom dužniku naloženo da dužni iznos položi kod suda
koji provodi izvršenje, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno, provest
će se izvršenje protiv izvršenikova dužnika i novac naplaćen tim izvršenjem, nakon podmirenja
troškova postupka, doznačiti po službenoj dužnosti sudu koji provodi izvršenje.
b) Prenos radi naplate

Ovlaštenja tražioca izvršenja
(1) Prenosom potraživanja radi naplate ovlašćuje se tražilac izvršenja da traži od izvršenikova
dužnika isplatu iznosa naznačenog u rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu, ako
je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesenog
potraživanja i da se koristi pravima u vezi sa zalogom koji je dat za obezbjeđenje tog potraživanja.
(2) Prenosom potraživanja radi naplate tražilac izvršenja nije ovlašten na teret izvršenika zaključiti
nagodbu, izvršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim potraživanjima raspolagati, te ni s
izvršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o potraživanju, ako je ona sporna, donese
arbitraža.
(3) Tražiocu izvršenja na koga je preneseno potraživanje radi naplate, izvršenikov dužnik može
istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti izvršeniku.
(4) Ustupanje prenesenog potraživanja izvršeno od strane izvršenika poslije prenosa nema
pravnog dejstva na prava koja je tražilac izvršenja stekao prenosom.

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar
Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar upisat će se po službenoj dužnosti.

Uslovljenost obaveze izvršenikova dužnika predajom stvari
(1) Ako obaveza izvršenikova dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze izvršenika da mu
preda određenu stvar koja se nalazi u posjedu izvršenika, a ta je obaveza utvrđena pravosnažnom
presudom, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate,
naložiti izvršeniku predaju stvari sudu radi predaje izvršenikovu dužniku.
(2) Na prijedlog tražioca izvršenja, sud će prema izvršeniku koji nije predao stvar u određenom
roku, provesti izvršenje radi predaje stvari.

Obavještavanje izvršenika o tužbi za naplatu prenesenog potraživanja
Tražilac izvršenja koji je podnio tužbu radi naplate prenesenog potraživanja dužan je, bez
odlaganja obavijestiti izvršenika o pokrenutoj parnici, a u protivnom odgovara izvršeniku za štetu
koja mu je tim propustom nanesena.

Zakašnjenje u naplati prenesenog potraživanja
(1) Tražilac izvršenja koji se ne brine za naplatu prenesenog potraživanja odgovara za štetu koja je
time nanesena drugom tražiocu izvršenja koji ima založno ili koje drugo pravo koje se namiruje iz
potraživanja.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud može, na prijedlog drugog tražioca izvršenja, ukinuti
rješenje o prenosu potraživanja na neurednog tražioca izvršenja i potraživanje prenijeti na drugog
tražioca izvršenja.

Namirenje tražioca izvršenja
(1) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate namiruje se iz sredstava
položenih kod suda.
(2) Namirenje tražioca izvršenja i drugih lica čija prava prestaju provođenjem izvršenja provodi se
uz odgovarajuću primjenu odredbi člana 152 i člana 153 ovog zakona.

Prenos umjesto isplate na tražioca izvršenja
(1) Zaplijenjeno potraživanje prelazi prenosom umjesto isplate na tražioca izvršenja prenesenog
iznosa, s dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.
(2) Ako je preneseno potraživanje obezbijeđeno založnim pravom upisanim u zemljišnu knjigu,
sud će, po službenoj dužnosti, prenijeti izvršenikova prava na tražioca izvršenja, a brisati založno
pravo upisano u korist izvršenika.
(3) Tražilac izvršenja na kojeg je potraživanje preneseno umjesto isplate, dužan je potraživanje
naplatiti po pravilima koja važe za potraživanja prenesena radi naplate, s tim da se novac dobijen
ostvarenjem potraživanja isplaćuje neposredno tražiocu izvršenja osim u slučaju iz stava 4 ovog
člana.
(4) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatra se namirenim i
samim prenosom, u visini tog potraživanja, ako u izvršnom postupku nije učestvovalo više
tražilaca izvršenja ili drugih povjerilaca koji se namiruju iz prenesenog potraživanja. Ako u
izvršnom postupku učestvuju takva lica, tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno
umjesto isplate smatrat će se tražiocem izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate.
(5) Okolnost da je na tražioca izvršenja potraživanje preneseno umjesto isplate ne utiče na
odgovornost izvršenika za istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.
4. Posebne odredbe o izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima

Primjena odredbi glave XII ovog zakona
U izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe članova od
155 do 179 ovog zakona, ako odredbama članova od 180 do 187 ovog zakona nije drukčije
određeno.

Rješenje o izvršenju
(1) Rješenjem o izvršenju na plati određuje se pljenidba određenog dijela plate i nalaže se
poslodavcu koji izvršeniku isplaćuje platu da novčani iznos, za koji je određeno izvršenje, isplati
odnosno isplaćuje tražiocu izvršenja nakon izvršnosti tog rješenja, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
(2) Rješenje o izvršenju odnosi se i na povećanje plate do kojeg dođe nakon dostave rješenja o
izvršenju, kao i na sva primanja izvršenika po osnovu rada.

Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica
(1) Ako pravo na zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje zbog
smrti davaoca izdržavanja prema istom izvršeniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih
potraživanja prelazi dio plate koji može biti predmet izvršenja, izvršenje se određuje i provodi u
korist svakog od takvih tražilaca izvršenja srazmjerno visini njihovih potraživanja.
(2) Ako nakon započetog provođenja izvršenja na plati odnosno drugom stalnom novčanom
primanju bude podnesen novi prijedlog za izvršenje na potraživanje iz stava 1 ovog člana, sud će
ranije doneseno rješenje o izvršenju izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stava 1 ovog člana i
odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim tražiocima izvršenja.
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana, rješenje o izvršenju dostavlja se i ranijem tražiocu izvršenja
koji protiv tog rješenja može izjaviti prigovor.

Mjesto isplate
(1) Potraživanja za koja nije propisano bezgotovinsko plaćanje tražilac izvršenja naplaćuje
neposredno na blagajni na kojoj se izvršeniku isplaćuje plata.
(2) Tražilac izvršenja ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje poštom na
adresu koju naznači ili na određeni račun kod pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa,
uz odbijanje troškova doznake.

Prestanak rada
(1) Kad izvršeniku prestane rad, rješenje o izvršenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod
kojeg dužnik stupa na rad i to od dana kad je tome poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju.
(2) Prijašnji poslodavac izvršenika dužan je, bez odgode, preporučenom pošiljkom s
povratnicom, dostaviti rješenje o izvršenju novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja ako mu nije
poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti tražioca izvršenja, određujući mu rok radi
pribavljanja podataka o novom poslodavcu.
(4) Ako tražilac izvršenja ne obavijesti sud, u roku koji mu je određen, o novom poslodavcu, sud
će obustaviti izvršenje.

Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih rata
(1) Tražilac izvršenja može predložiti da sud u izvršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu
da mu isplati sve rate što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o izvršenju.
(2) Prijedlog iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti do završetka izvršnog
postupka.
(3) Rješenje kojim se usvaja prijedlog tražioca izvršenja ima dejstvo rješenja o izvršenju.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o izvršenju ili je propustio postupiti po članu
184 stavu 2 i stavu 3 ovog zakona, odgovara za štetu koju je tražilac izvršenja zbog toga pretrpio.

Zapljena po pristanku dužnika
(1) Dužnik može ispravom ovjerenom od strane organa nadležnog za ovjeru dati saglasnost da se,
radi naplate potraživanja tražioca izvršenja zaplijeni dio njegove plate i sredstva sa računa u banci
i da se isplate neposredno tražiocu izvršenja, na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima
pravno dejstvo rješenja o izvršenju. Obrazac ove izjave kao i način njene ovjere, propisat će
Pravosudna komisija Distrikta.
(2) Ispravu iz stava 1 ovog člana s djelovanjem dostave rješenja o izvršenju poslodavcu dostavlja
tražilac izvršenja preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.
(3) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, zapljena na osnovu saglasnosti izvršenika nema
uticaja na provođenje izvršenja na plati radi namirenja potraživanja po osnovi zakonskog
izdržavanja, naknade štete nastale po osnovu narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka
radne sposobnosti i naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca
izdržavanja.

Primjena odredaba
Odredbe članova od 180 do 186 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje
na drugim stalnim novčanim primanjima izvršenika.
5. Izvršenje na potraživanju po računu kod banke i drugog pravnog lica koje obavlja poslove
platnog prometa

Prinudno izvršenje
(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema izvršeniku može se sprovesti na svim
sredstvima na njegovim računima kod banke, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na transakcijskom računu
izvršenika nalaže se banci da novčani iznos za koji je izvršenje određeno prenese s transakcijskog
računa izvršenika na transakcijski račun tražioca izvršenja, a za potraživanja za koja nije propisana
naplata preko računa kod banke, da isplati taj iznos tražiocu izvršenja u gotovom novcu.
(3) Izvršenje na novčanom potraživanju, koje po štednom ulogu, tekućem ili žiroračunu,
deviznom i drugim računima kod banke izuzev transakcijskog računa, pripada izvršeniku,
određuje se tako što se rješenjem o izvršenju nalaže banci da novčani iznos za koji je određeno
izvršenje isplati tražiocu izvršenja nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. To rješenje ima dejstvo
rješenja o izvršenju kojim su određeni zapljena novčanog potraživanja i prenos radi naplate.
(4) U rješenju o izvršenju iz stava 2 i stava 3 ovog člana odredit će se broj računa izvršenika s
kojeg treba obaviti isplatu, te broj računa tražioca izvršenja na koji isplatu treba obaviti ili drugi
način obavljanja isplate.
(5) Sud će rješenjem o izvršenju obavezati banku da dostavi izvještaj o svim promjenama na
računu izvršenika ako sredstava na računu nema ili su ona nedovoljna za namirenje potraživanja
određenog rješenjem o izvršenju. Izvještaj obuhvata promjene na računu za razdoblje od trideset
(30) dana do donošenja rješenja o izvršenju i mora da sadrži svaku transakciju na računu,
uključujući podizanje gotovine, uplate na račun i isplate sa računa, unutar bankarske i
međubankarske prenose. Podaci koji se dostavljaju, a koji se odnose na međubankarske prenose
moraju sadržavati, između ostalog, ime primaoca i broj računa u odredišnoj banci.
(6) Ugovor o štednom ulogu i svakom drugom depozitu se raskida po sili zakona danom
izvršnosti rješenja o izvršenju bez obzira da li je oročen ili ne. Po namirenju potraživanja
primijenit će se ugovorne odredbe o raskidu ovih ugovora.

Redoslijed naplate
(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju, ako zakonom nije
drugačije određeno.
(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostave i
izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom
redoslijedu.
(3) Banka ne može sprovesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđenog rješenjem o
izvršenju.
(4) S rješenjem o izvršenju izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.

Povremena davanja
(1) Ako je rješenjem o izvršenju banci naloženo plaćanje određenih iznosa u određenim
razmacima, banka će obavljati isplate u skladu s nalogom iz rješenja o izvršenju.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana redoslijed naplate svih budućih rata računa se prema vremenu
dostave rješenja o izvršenju.
(3) Banka vodi posebnu evidenciju rješenja o izvršenju kojim su naložena buduća povremena
plaćanja.

Postupak u slučaju kad nema sredstava na računu
(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa
izvršiti prenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu s drugih računa u toj banci, a
prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.
(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini da naplati izvršeno potraživanje zbog nedostatka sredstava
na računu, držat će rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prenos kad
sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno.
(3) O tome da nema sredstava na računu, banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest
banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz člana 188 stava 5 ovog zakona.

Postupak u slučaju smetnji za provođenje izvršenja
(1) Ako banka smatra da postoje zakonske ili druge smetnje za izvršenje po odredbama glave XII
ovog zakona, zadržat će rješenje o izvršenju, izvršiti zapljenu sredstava izvršenika i o smetnjama
obavijestiti sud.
(2) Ako se radi o smetnjama trajne prirode sud će obustaviti postupak, a u slučaju drugih razloga,
obavijestit će tražioca izvršenja i banku o daljnjem postupanju.

Izvršenje prema solidarnom izvršeniku
(1) Ako na osnovu izvršne isprave dva ili više izvršenika solidarno odgovaraju, sud će, na
prijedlog tražioca izvršenja, protiv njih donijeti jedno rješenje o izvršenju kojim se vrši zapljena
računa izvršenika, u iznosima određenim rješenjem o izvršenju.
(2) Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje odrediti redoslijed po kojem će se obaviti
naplata od pojedinih izvršenika, a ako to nije učinjeno, naplate će se obaviti onim redom kojim su
oni navedeni u prijedlogu.
(3) Namirenje se vrši po odredbama iz stava 2 ovog člana tako da banka koja nema dovoljno
sredstava na računima izvršenika dostavlja rješenje o izvršenju na provođenje banci narednog
izvršenika uz izvještaj o do tada sprovedenom izvršenju, o čemu obavještava sud bez odlaganja.

Redoslijed namirenja s pojedinih računa pravnih lica
(1) Ukoliko izvršenik ima novčana sredstva na više računa kod jedne ili više banaka, u tom slučaju
rješenje o izvršenju se dostavlja svim bankama koje su dužne da postupe po rješenju s tim da
banke sredstva doznačavaju prvooznačenoj banci koja koordinira prikupljanje novčanih
sredstava.
(2) Rješenje o izvršenju se izvršava po redoslijedu koji je označio tražilac izvršenja, tako da se
izvršenje vrši sa svih računa prvooznačene banke, a ako nema dovoljno sredstava, izvršenje se
nastavlja sa računa drugooznačene banke i tako redom, do konačnog izvršenja.
(3) O potpuno izvršenom rješenju o izvršenju prvooznačena banka obavještava sud i ostale banke
navedene u rješenju, što je osnov za deblokadu izvršenikovih računa, ukoliko su oni bili blokirani
zbog nedostatka sredstava.

Izvršenje nad sredstvima na deviznom računu
Ako se izvršenje provodi radi naplate potraživanja u drugim novčanim sredstvima, sredstva s
deviznog računa izvršenika preračunavaju se u ta sredstva po kursu po kojem bi banka kod koje
se vodi račun obavila to preračunavanje na zahtjev izvršenika i isplata se obavlja po pravilima o
isplati s računa koji se vode u tim sredstvima.

Izvršenje radi naplate potraživanja u stranoj valuti
(1) Ako potraživanje utvrđeno u izvršnoj ispravi glasi na stranu valutu i ako izvršenik ima devizni
račun u toj valuti, rješenjem o izvršenju naložit će se banci kod koje se vodi devizni račun
izvršenika da prenese odgovarajući iznos u stranoj valuti s računa izvršenika na račun tražioca
izvršenja, ili da isplatu u stranoj valuti izvrši na neki drugi dozvoljen način.
(2) Tražilac izvršenja može zatražiti da se izvršenje radi namirenja njegovog potraživanja u
određenoj stranoj valuti odredi i sprovede na drugim računima ili predmetima izvršenika kao
izvršenje radi naplate potraživanja u iznosu koji je potreban da bi se od ovlaštenog lica kupila
dužna devizna sredstva.
(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog člana primjenjuju se i kada se izvršenje određuje protiv izvršenika
koji nisu pravna lica.

Odgovornost banaka za štetu
Banka koja ne postupi u skladu s rješenjem o izvršenju i drugim sudskim nalozima, odgovara za
štetu prouzrokovanu tražiocu izvršenja po općim pravilima o naknadi štete.

Primjene odredbi glave XII ovog zakona
U izvršenju na potraživanju po računima kod banke na odgovarajući način se primjenjuju
odredbe članova od 155 do 179 ovog zakona ako odredbama ovog zakona nije drugačije
određeno.
XIII IZVRŠENJE NA POTRAŽIVANJU DA SE PREDAJU ILI ISPORUČE POKRETNE
STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST
1. Opće odredbe

Izvršne radnje
Izvršenje na izvršenikovom potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda
nepokretnost, provodi se zapljenom tog potraživanja, njegovim prenosom na tražioca izvršenja i
prodajom stvari.

Dejstvo prenosa
Prenos zaplijenjenog izvršenikovog potraživanja ima dejstvo prenosa novčanog potraživanja radi
naplate.

Nedospjelost izvršenikovog potraživanja
Ako izvršenikovo potraživanje još nije dospjelo, sud će naložiti predaju stvari nakon dospijeća.

Tužba protiv izvršenikovog dužnika
Protiv izvršenikova dužnika koji nije voljan stvari da preda, tražilac izvršenja može, poslije
pravosnažnosti rješenja o prenosu potraživanja, tužbom tražiti predaju, ako o obavezi predaje
nema izvršnu ispravu.

Primjena odredbi o izvršenju na novčanom potraživanju
Odredbe glave XII ovog zakona o izvršenju na novčanom potraživanju izvršenika na
odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na potraživanju da se predaju ili isporuče
pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, ako odredbama ovog zakona nije drukčije određeno.
2. Pokretne stvari

Predaja stvari na čuvanje
(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će po prijedlogu tražioca
izvršenja, naložiti izvršenikovom dužniku da pokretne stvari na koje se to potraživanje odnosi
sam čuva, ako na to pristane, odnosno preda službenom licu ili drugom licu na čuvanje.
(2) Na čuvanje stvari na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 140 ovog zakona.

Prodaja stvari i namirenje tražioca izvršenja
Prodaja pokretnih stvari predatih na čuvanje, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se prema
odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
3. Nepokretnosti

Predaja tražiocu izvršenja
(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će naložiti izvršenikovom
dužniku da nepokretnost na koju se to potraživanje odnosi preda tražiocu izvršenja.
(2) Tražilac izvršenja je dužan nepokretnošću, u ime i za račun izvršenika, upravljati kao dobar
privrednik, odnosno dobar domaćin i da sudu, na njegov zahtjev, položi račun o upravljanju.

Prodaja i namirenje tražioca izvršenja
(1) Tražilac izvršenja može, radi namirenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od
trideset dana od dana kad mu je nepokretnosti predata, predložiti sudu prodaju te nepokretnosti.
(2) Ako tražilac izvršenja blagovremeno ne predloži prodaju, sud će obustaviti izvršenje i ukinuti
sve provedene izvršne radnje.
(3) Nepokretnost se prodaje i tražilac izvršenja namiruje prema odredbama glave X ovog zakona
o izvršenju na nepokretnostima.

XIV – IZVRŠENJE NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDATA ISPRAVA O DIONICI, TE NA

OSNIVAČKOM ILI DRUGOM UDJELU U PRAVNOM LICU

Izvršne radnje
(1) Na dionici za koju nije izdata isprava o dionici izvršenje se provodi pljenidbom dionice,
njezinom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja. Izuzetno, dionica se, na
prijedlog tražioca izvršenja, a uz saglasnost izvršenika, može prenijeti na tražioca izvršenja u
nominalnoj vrijednosti umjesto isplate.
(2) Na udjelu u pravnom licu izvršenje se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom i
prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja.
(3) Izvršne radnje iz ovog člana provode se i kada je ugovorom ili pravilima pravnog lica
ograničeno ili zabranjeno raspolaganje dionicama ili udjelima.

Pljenidba dionice
(1) Pljenidba dionice obavlja se dostavom rješenja o izvršenju Registru vrijednosnih papira.
Pljenidbom tražilac izvršenja stiče založno pravo na dionici. Rješenje o izvršenju se istovremeno
dostavlja depozitaru i emitentu dionice.
(2) Registar vrijednosnih papira dužan je u Registru upisati da je na dionici zasnovano založno
pravo u korist tražioca izvršenja trenutkom prijema rješenja o izvršenju. Registar je dužan bez
odlaganja obavijestiti sud o zakonskim smetnjama za zasnivanje založnog prava.
(3) Nakon upisa pljenidbe u registar vrijednosnih papira, Registar ne smije u odnosu na
zaplijenjene dionice obaviti u Registru bilo koji upis na osnovu raspolaganja izvršenika. Registar je
dužan, bez odlaganja, obavijestiti sud o svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, posebno
o prisilnom izvršenju radi naplate kojeg drugog potraživanja ili o osiguranju takvog potraživanja.
(4) Izvršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj zabrani, te o
krivičnopravnim posljedicama njene povrede, unijet će se u rješenje o izvršenju.

Procjena i prodaja dionica, te namirenje tražioca izvršenja
(1) Dionice koje se prema zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno
uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima, prodaju se u skladu sa
Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, uz posredovanje brokera kojeg sud odabere nakon
izvršnosti rješenja o izvršenju. Namirenje lica u postupku izvršenja obavlja se uz odgovarajuću
primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
(2) Dionice koje se prema zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno ne
uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima, prodaju se na javnom
nadmetanju ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom dionice prodaje sudski
izvršilac ili lice ovlašteno za prodaju dionica kojem je sud povjerio prodaju. Sudski izvršilac ili lice
ovlašteno za prodaju dionica sklapaju ugovor o prodaji dionica u ime izvršenika na osnovu
zaključka suda koji ih na to ovlašćuje.
(3) Ako se dionice prodaju na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom, procjena,
utvrđivanje prodajne cijene i prodaja dionica, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se uz
odgovarajuću primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju nad pokretnim stvarima.
(4) Ako se dionice iz stava 1 ovog člana ne prodaju u roku od dva 2 mjeseca od dana prve
ponude za prodaju na berzi ili u slučaju neuspjele prodaje iz stava 2, tražilac izvršenja može
zahtijevati izvršenje putem prenosa dionice u vlasništvo umjesto isplate. Rješenje o prenosu
dionice se dostavlja Registru vrijednosnih papira.
(5) Sud će o pravu iz stava 4 ovog člana obavijesti tražioca izvršenja kada se ispune uslovi iz stava
4 ovog člana i pozvati ga da u određenom roku podnese prijavu za prenos dionica.
(6) Ako tražilac izvršenja ne podnese prijavu iz stava 5 ovog člana, postupak će se obustaviti.

Izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu
(1) Zapljena osnivačkog ili drugog udjela vrši se dostavljanjem rješenja o izvršenju registarskom
sudu, odnosno drugom nadležnom registarskom organu radi zabilježbe založnog prava.
(2) Odredbe glave XIV i odredbe ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima na
odgovarajući se način primjenju i na izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu.

Pravo preče kupovine
Ako drugi dioničari odnosno suosnivači ili sunosioci udjela imaju pravo preče kupovine
zasnovano na zakonu, ugovoru ili pravilima pravnog lica, na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe člana 104 ovog zakona.

XV – IZVRŠENJE NA DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA

Izvršne radnje
Izvršenje na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju i nekom sličnom izvršenikovom
pravu, provodi se pljenidbom tog prava, te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama ovog
zakona o prodaji pokretnih stvari.
Poddio treći IZVRŠENJE RADI OSTVARENJA NENOVČANOG POTRAŽIVANJA

XVI SUDSKI PENALI

Izricanje sudskih penala
(1) Kad izvršenik ne izvrši u roku neku svoju nenovčanu obavezu utvrđenu izvršnom ispravom,
sud će u izvršnom postupku, na prijedlog tražioca izvršenja, rješenjem odrediti izvršeniku
naknadni primjereni rok i izreći izvršeniku da će, ako svoju obavezu ne ispuni u tom roku, biti
dužan isplatiti tražiocu izvršenja određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu
jedinicu vremena (sudski penali) u smislu pravila o obligacionim odnosima, počev od isteka tog
roka.
(2) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam (8) dana. Žalba ne
odlaže izvršenje.
(3) Naknadno određeni primjereni rok iz stava 1 ovog člana počinje teći od dostave izvršeniku
prvostepenog rješenja kojim je taj rok određen. Žalba ne utiče na tok tog roka.
(4) Ako izvršenik najkasnije u roku od petnaest (15) dana nakon pravosnažnosti rješenja iz stava 1
ovog člana ispuni svoju obavezu, sud može u istom izvršnom postupku, na zahtjev izvršenika,
podnesen u roku od osam (8) dana od ispunjenja obaveze, smanjiti iznos dosuđenih penala,
vodeći računa o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaćanje. Podnošenje tog zahtjeva bez uticaja
je na određivanje i provođenje izvršenja na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih
penala iz stava 1 ovog člana.
(5) Plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na osnovu izvršne isprave, ne predloži
izvršenje radi ostvarenja nenovčanog potraživanja.
(6) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za izvršenje iz stava 4 ovog
člana. Prinudna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana može se tražiti u smislu člana 191
ovog zakona.
(7) Ako izvršenje iz stava 6 ovog člana bude obustavljeno, pravo tražioca izvršenja na sudske
penale može se ponovo ostvariti.

Izvršenje radi naplate dosuđenih penala
(1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala iz člana 214 ovog zakona, sud će
u istom izvršnom postupku u kojem je donio to rješenje, na prijedlog tražioca izvršenja, donijeti
rješenje o izvršenju radi prinudne naplate dosuđenih penala.
(2) Ako izvršenik u prigovoru protiv rješenja o izvršenju istakne da je svoju obavezu ispunio, sud
će njegov prigovor prihvatiti u izvršnom postupku samo ako njegovu osnovanost dokaže javnom
ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. U suprotnom će izvršenika uputiti na
parnicu.
XVI I IZVRŠENJE RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNIH STVARI

Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica
(1) Izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika provodi se
tako što sudski izvršilac oduzima te stvari od izvršenika i predaje ih uz potvrdu tražiocu izvršenja.
(2) Na način iz stava 1 ovog člana izvršenje će se provesti i kad se stvari nalaze kod trećeg lica
koje ih je voljno predati sudskom izvršiocu.
(3) Ako treće lice nije voljno predati stvari, tražilac izvršenja može sudu predložiti da na njega
prenese izvršenikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari.
(4) Na postupak po prijedlogu iz stava 3 ovog člana primjenjuju se odredbe glave XVII ovoga
zakona o izvršenju na potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari.

Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nisu mogle naći kod izvršenika niti kod trećeg lica
(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica, sud će u istom postupku, na
prijedlog tražioca izvršenja, procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti izvršeniku da
tražiocu izvršenja u određenom roku isplati iznos te vrijednosti.
(2) Tražilac izvršenja može prijedlog iz stava 1 ovog člana podnijeti u roku od tri (3) dana od dana
obavijesti da stvari nisu nađene. Ako tražilac izvršenja ne podnese taj prijedlog u određenom
roku, sud će obustaviti izvršenje.
(3) Na osnovu rješenja iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može i prije njegove pravosnažnosti
predložiti u istom postupku izvršenje radi naplate dosuđenog iznosa. Taj se prijedlog mora
podnijeti najkasnije u roku od osam (8) dana od pravosnažnosti rješenja iz stava 1 ovog člana.
(4) Ako prijedlog iz stava 3 ovog člana ne bude podnesen u određenom roku, sud će obustaviti
izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1 ovog člana i druge provedene radnje.
(5) Tražilac izvršenja može, zajedno s prijedlogom za izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog
zakona, spojiti i prijedlog za donošenje rješenja iz stava 1 ovog člana. U tom se slučaju izvršenje
prema članu 216 ovog zakona i postupak iz ovog člana provode istovremeno. Sud može odrediti
izvršenje u smislu odredbe stava 3 ovog člana i započeti s njezinim provođenjem, ali se radnje
unovčenja zaplijenjenih dijelova imovine izvršenika ili prijenos sredstava s njegovog računa ne
mogu provesti prije nego što se utvrdi da se izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog zakona
nije moglo provesti.
(6) Ako se izvršenje iz člana 216 stava 1 i stava 2 ovog zakona provede, sud će, po službenoj
dužnosti, obustaviti izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1 ovog člana i druge provedene radnje u
smislu odredbe stava 5 ovog člana. U tom slučaju tražilac izvršenja snosi u cijelosti troškove
izazvane podnošenjem prijedloga iz stava 5 ovog člana.

Izvršenje radi isporuke zamjenljivih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica
Ako je izvršnom ispravom utvrđena obaveza na isporuku određene količine zamjenjivih stvari
koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica, izvršenje se provodi na način propisan za predaju
određenih stvari.

Izvršenje kad zamjenjive stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica
(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika, niti kod trećeg lica, izvršenje će se sprovesti uz
odgovarajuću primjenu odredbi člana 217 ovog zakona. Prilikom procjene vrijednosti stvari uzet
će se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.
(2) Ako tokom izvršnog postupka dođe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari, tražilac
izvršenja može zatražiti od suda novu procjenu, te naložiti izvršeniku plaćanje razlike u
vrijednosti. U tom slučaju primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stava 1 ovog člana.

Pravo na nadoknadu štete
Odredbama glave XVII ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži od
izvršenika nadoknadu štete koja mu je nanesena tim što mu predaja odnosno isporuka stvari nije
obavljena.
XVIII IZVRŠENJE RADI ISPRAŽNJENJA I PREDAJE NEPOKRETNE STVARI

Način provođenja izvršenja
(1) Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti provodi se tako da sudski izvršilac, nakon
što udalji lice i ukloni stvari s nepokretnosti, predaje nepokretnost u posjed tražioca izvršenja.
(2) Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti nakon isteka osam (8) dana od dana
dostave rješenja o izvršenju, ako prigovor nije izjavljen, odnosno dostave rješenja kojim je
prigovor izvršenika odbijen.
(3) Ako je to potrebno, sud će protiv lica koja ometaju provođenje izvršenja izreći novčane kazne
iz člana 19 ovog zakona.
(4) Ukoliko izvršenje o predaji nepokretnosti, istovremeno treba izvršiti u Distriktu i nekoj
stranoj državi po načelu uzajamnosti, sud će postupiti u smislu člana 22 ovog zakona.
(5) Na zahtjev sudskog izvršioca, policija i organ socijalnog staranja, dužni su pružiti svu
potrebnu pomoć u provođenju radnji iz stava 1 ovog člana.
(6) Potrebnu radnu snagu i prevozna sredstva radi provođenja izvršenja dužan je osigurati tražilac
izvršenja na zahtjev sudskog izvršioca, koji tražiocu izvršenja mora biti saopšten najkasnije osam
(8) dana prije provođenja izvršenja.

Uklanjanje pokretnih stvari
(1) Pokretne stvari koje su uklonjene s nepokretnosti predaju se izvršeniku, a ako on nije prisutan,
odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom opunomoćeniku.
(2) Ako pri preduzimanju izvršnih radnji nije prisutno ni jedno od lica kojima se stvari mogu
predati, ili ih ta lica neće da prime, stvari se predaju na čuvanje drugom licu na trošak izvršenika.
Tražilac izvršenja je dužan osigurati drugo lice kojem će se predati uklonjene stvari. Tražilac
izvršenja može sam preuzeti stvari izvršenika na čuvanje.
(3) Uklonjene stvari predaje na čuvanje drugom licu ili tražiocu izvršenja sudski izvršilac. Radnju
sudskog izvršioca, potvrđuje sud zaključkom. Sud može naknadno zaključkom odrediti da se
stvari povjere nekom trećem licu umjesto onom kome su predate.
(4) O predaji drugom licu i o troškovima čuvanja sudski izvršilac, obavještava izvršenika, ako je to
moguće, ostavljajući mu primjeren rok u kojem može zatražiti predaju stvari nakon što nadoknadi
troškove čuvanja.
(5) Uz obavijest iz stava 4 ovog člana, sudski izvršilac će upozoriti izvršenika da će, nakon isteka
određenog roka, stvari biti prodate i da će se iz prodajne cijene namiriti troškovi čuvanja i prodaje
stvari.

Prodaja pokretnih stvari
(1) Sud će, po službenoj dužnosti, odrediti prodaju stvari za račun izvršenika, ako ovaj u
ostavljenom roku ne zatraži njihovu predaju i ne nadoknadi troškove čuvanja.
(2) Dio cijene postignut prodajom, koji preostane nakon podmirenja troškova čuvanja i prodaje
stvari, polaže se kod suda, u korist izvršenika.
(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim
stvarima.

Izvršenje radi naplate troškova postupka
(1) Tražilac izvršenja može, u prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti,
zatražiti da se zajedno s izvršenjem odredi izvršenje na izvršenikovim pokretnim stvarima koje
treba ukloniti s nepokretnosti radi naplate troškova izvršnog postupka.
(2) Izvršenje iz stava 1 ovog člana određuje se i provodi po odredbama glave XI ovog zakona o
izvršenju na izvršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčanog potraživanja. Sud rješenjem
određuje izvršenje.
(3) Rješenje o nadoknadi troškova postupka izvršenja radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti je
izvršna isprava na osnovu koje tražilac izvršenja može predložiti izvršenje u istom ili posebnom
izvršnom postupku.
XIX IZVRŠENJE RADI OSTVARENJA POTRAŽIVANJA NA RADNJU, TRPLJENJE ILI
NEČINJENJE

Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice
(1) Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice provodi se tako da
sud ovlašćuje tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili
da je obavi on sam.
(2) U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku
da unaprijed položi kod suda određeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati
obavljanjem radnje od strane drugog lica ili tražioca izvršenja. Visinu iznosa sud određuje po
slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir, po mogućnosti, troškovnik lica ovlaštenog za obavljanje
takve radnje, koji uz, prijedlog za izvršenje, priloži tražilac izvršenja.
(3) Konačno rješenje o visini troškova iz stava 2 ovog člana sud donosi na prijedlog tražioca
izvršenja odnosno izvršenika. Ako se naknadno pokaže da je na osnovu rješenja iz stava 2 ovog
člana pribavljeno od izvršenika više sredstava nego što je bilo potrebno za pokriće troškova
obavljanja radnje i troškova izvršnog postupka, sud će, na izvršenikov prijedlog, razliku vratiti
izvršeniku ako on raspolaže sredstvima pribavljenim od izvršenika, odnosno naložit će tražiocu
izvršenja da u određenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolaganje.
(4) Na osnovu rješenja iz stava 2 ovog člana može se predložiti izvršenje prije njegove
pravosnažnosti, a na osnovu rješenja iz stava 3 ovog člana tek nakon njihove pravosnažnosti.

Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik
(1) Ako radnju utvrđenu u izvršnoj ispravi može obaviti samo izvršenik, sud će rješenjem o
izvršenju odrediti izvršeniku primjereni rok za ispunjenje obaveze.
(2) Rješenjem o izvršenju sud će istovremeno zaprijetiti izvršeniku, a i odgovornim licima u
izvršeniku pravnom licu da će im izreći novčanu kaznu u skladu s članom 19 ovog zakona, ako u
određenom roku ne ispune obavezu.
(3) Ako izvršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obavezu, sud će, na prijedlog tražioca
izvršenja, dalje postupati prema odredbama člana 19 ovog zakona.
(4) Izvršenik koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je sud odredio, dužan je bez odlaganja
o tome obavijestiti sud i priložiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim će se dokazom
smatrati ovjerena pisana izjava tražioca izvršenja o tome da je radnja obavljena, zapisnik sudskog
izvršioca o obavljanju radnje, nalaz i mišljenje sudskog vještaka da je radnja obavljena, predaja
djela koje je radnjom učinjeno u sudski depozit i sl. U protivnom, smatrat će se da radnja nije
obavljena.
(5) Ako radnja koju može obaviti samo izvršenik ne ovisi isključivo o njegovoj volji (npr.
stvaranje određenog umjetničkog djela i sl.), tražilac izvršenja nema pravo tražiti izvršenje iz stava
1 ovog člana, već samo nadoknadu štete.
(6) Odredbe ovog člana o izricanju novčane kazne neće se primjenjivati ako je izvršenik Distrikt i
njegovi organi. Ako Distrikt i njegovi organi ne postupe po rješenju suda iz stava 1 ovog člana,
tražilac izvršenja može zahtijevati samo naknadu štete.

Izvršenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje i nečinjenje
(1) Ako je na osnovu izvršne isprave izvršenik dužan trpiti preduzimanje neke radnje ili se
suzdržavati od njenog preduzimanja, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja koji tvrdi da se

izvršenik ponaša protivno svojoj obavezi, rješenjem naložiti izvršeniku da se ponaša u skladu sa
svojom obavezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom u skladu s članom 19 ovog zakona, ako se
nastavi tako ponašati. U prigovoru protiv rješenja o izvršenju izvršenik može osporiti tvrdnju
tražioca izvršenja da se ponašao protivno svojoj obavezi iz izvršne isprave.
(2) Tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog da se izvršeniku izrekne novčana kazna zato što se
i nakon naloga suda ponašao protivno svojoj obavezi, u roku od petnaest (15) dana od saznanja
za takvo ponašanje, a najkasnije u roku od jedne (1) godine od povrede obaveze. Navedeni
rokovi teku posebno za svako ponašanje protivno obavezi. Ako ovi rokovi bezuspješno
proteknu, sud će, rješenjem odbiti zahtjev za izricanje novčane kazne i obustaviti postupak, a
tražilac izvršenja gubi pravo na podnošenje novog prijedloga za izvršenje na osnovu te izvršne
isprave. Izvršeniku će se omogućiti da se izjasni o prijedlogu tražioca izvršenja za izricanje
novčane kazne. Po potrebi sud će održati i ročište radi izvođenja dokaza i saslušanja stranaka.
(3) Na izvršenje iz stava 1 ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 223
ovog zakona.

Izvršenje radi uspostavljanja prijašnjeg stanja
(1) Ako je zbog ponašanja izvršenika protivno obavezi iz izvršne isprave nastala promjena koja
nije u skladu s pravom tražioca izvršenja, sud će ovlastiti tražioca izvršenja, na njegov prijedlog,
da sam, a po potrebi i uz pomoć sudskog izvršioca, uspostavi prijašnje stanje na trošak i rizik
izvršenika.
(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje prijašnjeg
stanja i određivanja konačne visine tih troškova, primjenjuju se odredbe o troškovima za izvršenje
radnje koju može, pored izvršenika, obaviti i drugo lice.
(3) Ako je do promjena iz stava 1 ovog člana došlo nakon nastanka izvršne isprave, sud će
postupiti u skladu s odredbom stava 1 ovog člana tek pošto utvrdi da je do promjene došlo zbog
ponašanja izvršenika.

Ponovno smetanje posjeda
(1) Ako je na osnovu izvršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, izvršenje
provedeno, ili je izvršenik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, pa poslije toga ponovo učini
smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog tražioca izvršenja,
na osnovu iste izvršne isprave, ako je njom zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo
rješenje o izvršenju radi uspostave prijašnjeg stanja, ako je to potrebno i zaprijetiti izvršeniku
izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanje posjeda. U tom se slučaju na odgovarajući
način primjenjuju odredbe članova 226 i 227 ovog zakona.
(2) Prijedlog za izvršenje iz stava 1 ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti u roku od trideset
(30) dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od jedne (1) godine
dana nakon ponovljenog smetanja.

Pravo na nadoknadu štete
Odredbama glave XIX ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži
nadoknadu štete koja mu je nanesena time što se izvršenik ponašao protivno svojoj obavezi
utvrđenoj u izvršnoj ispravi.

XX – PREDAJA I ODUZIMANJE DJETETA

Pokretanje postupka
(1) Prijedlog za izvršenje može podnijeti roditelj s kojim će dijete živjeti.
(2) Organ starateljstva može podnijeti prijedlog za izvršenje ako se roditelj s kojim će dijete živjeti
ne protivi pokretanju izvršnog postupka.

Sredstvo izvršenja
U prijedlogu za izvršenje radi predaje djeteta roditelju s kojim će živjeti ne mora biti naznačeno
sredstvo izvršenja, a ako je naznačeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

Određivanje izvršenja predaja djeteta
(1) Sud će rješenjem o izvršenju izvršeniku ostaviti rok od tri (3) dana od dana dostavljanja
rješenja da preda dijete roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na
čuvanje i vaspitanje, pod prijetnjom izvršenja novčane kazne.
(2) Na osnovu odluke suda o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti može se odrediti i provesti
izvršenje radi predaje djeteta, bez obzira da li je tom odlukom naređena predaja djeteta.
(3) Ako u odluci suda o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, stranci protiv koje se provodi
izvršni postupak nije naređena predaja djeteta, ovu naredbu izreći će sud u rješenju o izvršenju. U
tom slučaju sud će narediti da se dijete preda u roku od dvadeset četiri (24) sata.
(4) Rješenjem o izvršenju može se narediti predaja djeteta licu na koje se odnosi izvršna isprava,
licu o čijoj volji zavisi predaja djeteta i svakom drugom licu kod kojeg se dijete nalazi u času
donošenja rješenja o izvršenju.
(5) U rješenju o izvršenju izreći će se da je dijete dužno predati i svako drugo lice kod kojeg se
dijete zatekne u času provođenja izvršenja.

Određivanje izvršenja oduzimanje djeteta
(1) Sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti slučaja, odrediti izvršenje oduzimanjem djeteta, ili
izricanje i provođenje novčanih kazni protiv lica koje, suprotno nalogu suda, odbije predati dijete
ili preduzima radnje s ciljem njegovog skrivanja ili onemogućava sprovođenje odluke.
(2) Sredstva izvršenja iz stava 1 ovog člana mogu se odrediti i provesti protiv lica kod kojeg se
dijete nalazi i protiv lica od čije volje zavisi predaja djeteta.
(3) Ako se svrha izvršenja nije mogla postići jednim od sredstava izvršenja iz stava 1 ovog člana,
sud može odrediti drugo sredstvo izvršenja iz istog stava.

Dostavljanje i provođenje rješenja o izvršenju
(1) Kad je rješenjem suda određeno da se dijete preda u roku od dvadeset četiri (24) sata, rješenje
o izvršenju mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom preduzimanja prve
izvršne radnje. Ako ta stranka ne bude prisutna pri oduzimanju djeteta, rješenje će joj se dostaviti
naknadno.
(2) Odsutnost lica kome treba oduzeti dijete ne sprečava provođenje izvršnih radnji.
(3) Ako se izvršenje provodi protiv lica na koje se ne odnosi odluka o izvršenju, tom licu će se
predati rješenje o izvršenju i zapisnik o oduzimanju djeteta.
(4) Ako se izvršenje provodi protiv lica iz stava 3 ovog člana ili protiv lica koje nije prisustvovalo
izvršnim radnjama, te će se radnje provesti u prisustvu dva punoljetna lica.
(5) O vremenu i mjestu preduzimanja izvršnih radnji radi oduzimanja djeteta sud će po pravilima
o ličnom dostavljanju obavijestiti tražioca izvršenja, osobu kojoj će se dijete predati i organ
starateljstva.

Zaštita interesa djeteta
Prilikom provođenja izvršenja, sud posebno vodi računa o potrebi da se u najvećoj mjeri zaštiti
interes djeteta.

(Mjere zbog nezakonitog zadržavanja jeteta ili maloljetnika)
Sud će u toku postupka, ukoliko se izvršenje ne može provesti u roku od trideset (30) dana, zbog
onemogućavanja provođenja izvršenja od strane lica koje drži dijete ili maloljetnika, obavijestiti
nadležno tužilaštvo zbog nezakonitog zadržavanja djeteta ili maloljetnika.

Nastavak izvršenja

Sud će, na prijedlog stranke kojoj je dijete povjereno, nastaviti izvršenje po istom rješenju o
izvršenju, ako se dijete u roku od šezdeset (60) dana od dana predaje ponovo zatekne kod lica od
kojeg je oduzeto.

(Provođenje izvršenja radi ostvarivanja kontakata roditelja i djeteta)
(1) Odredbe koje se odnose na predaju djeteta će se primijeniti i kod provođenja odluke za
ostvarivanje kontakata djeteta i roditelja i drugih lica s kojim dijete ne živi, određenih izvršnom
ispravom.
(2) Izvršenje će se smatrati sprovedenim uspostavljanjem kontakta roditelja i djeteta.
(3) Novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od šezdeset (60) dana od uspostavljanja
kontakata iz stava 2 ovog člana, za ponovno provođenje odluke o uspostavljanju kontakta
roditelja i djeteta.
XXI IZVRŠENJE RADI VRAĆANJA ZAPOSLENOG NA RAD ODNOSNO U SLUŽBU

Rok za podnošenje prijedloga za izvršenje
(1) Prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenog
vrati na rad odnosno u službu može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana kada je
tražilac izvršenja stekao pravo da taj prijedlog podnese.
(2) Smatra se da je zaposlenik kao tražilac izvršenja stekao pravo da podnese prijedlog iz stava 1
ovog člana po isteku roka za dobrovoljno izvršenje, određeno u izvršnoj ispravi.

Način provođenja izvršenja
Izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je izvršeniku naloženo da tražioca izvršenja vrati na
rad, odnosno u službu provodi se primjenom odgovarajućih odredbi člana 19 ovog zakona i
odredbama glave XIX ovog zakona o izvršenju radi ostvarenja obaveze na radnju koju može
obaviti samo izvršenik.

Nadoknada plate u slučaju vraćanja zaposlenog na rad
(1) Tražilac izvršenja koji je podnio prijedlog da bude vraćen na rad odnosno u službu može
predložiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da mu je izvršenik dužan isplatiti na ime plate
mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti odluke pa dok ponovo ne bude vraćen na posao, te
odrediti izvršenje radi naplate dosuđenih iznosa.
(2) Prijedlog za naknadu može se spojiti s prijedlogom za izvršenje radi vraćanja na rad ili može
biti podnesen naknadno do završetka izvršnog postupka.
(3) Rješenje kojim se prijedlog za naknadu prihvata ima dejstvo rješenja kojim se utvrđuje
postojanje obaveze izvršenika i dejstvo rješenja o izvršenju. To rješenje može biti provedeno prije
njegove pravosnažnosti.
(4) Izvršenik može predložiti da se rješenje iz stava 3 ovog člana stavi izvan snage, ako su se
nakon njegovog donošenja izmijenile okolnosti na osnovu kojih je doneseno.
(5) Mjesečna naknada plate određuje se u iznosu koji bi tražilac izvršenja ostvario da je bio na
radu. Mjesečna nadoknada obuhvata i plaćanje poreza te drugih davanja po osnovu plate.
(6) Tražilac izvršenja može svoje pravo na nadoknadu ostvarivati i u posebnom postupku pred
sudom.
(7) Ako je sud djelimično prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit će tražioca izvršenja da
ostatak ostvaruje u postupku pred sudom.
XXII IZVRŠENJE DIOBOM STVARI

Fizička dioba
(1) Fizičku diobu zajedničke stvari sud će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom
ispravom.
(2) Pojedine radnje provođenja fizičke diobe preduzima, prema okolnostima slučaja, sudija ili po
njegovom ovlaštenju stručni saradnik ili sudski izvršilac.
(3) Sud će pozvati učesnike da prisustvuju provođenju diobe.
(4) U slučaju potrebe sud će odrediti i vještačenje.

Dioba prodajom
Ako na osnovu izvršne isprave zajedničku stvar treba, radi njene diobe, prodati, prodaja će se
obaviti na način propisan ovim zakonom za izvršenje na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim
ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju.

Određivanje načina diobe rješenjem suda
(1) Sud odlučuje, po propisima o vlasničko pravnim odnosima, hoće li se dioba obaviti fizički ili
prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen, niti su se stranke o tome
sporazumjele.
(2) Dioba će se obaviti prodajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena
izvršnom ispravom, nije moguća ili je moguća, samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.
(3) Ako nije moguća ni dioba prodajom, suvlasnici mogu, nakon obustave izvršnog postupka,
tužbom zahtijevati diobu isplatom svog suvlasničkog udjela, po propisima o vlasničko pravnim
odnosima.

Troškovi postupka
(1) Troškove provođenja izvršenja po odredbama glave XXII ovog zakona, snose svi učesnici
srazmjerno vrijednosti svojih udjela u zajedničkoj stvari.
(2) Stranka koja je prouzrokovala posebne troškove dužna ih je nadoknaditi onim strankama koje
su ih imale.
XXIII OSTVARENJE POTRAŽIVANJA NA DAVANJE IZJAVE VOLJE I UPISIVANJE
U JAVNE REGISTRE

Bezuslovno potraživanje
(1) Ako je izvršenik, odlukom koja ima svojstvo izvršne isprave, obavezan na davanje izjave volje,
smatra se da je izjavu sadržaja kao u izvršnoj ispravi dao trenutkom pravosnažnosti te odluke.
(2) Ako je izvršenik sudskom ili upravnom nagodbom obavezan na davanje izjave volje, smatra se
da je izjavu sadržaja kao u nagodbi dao danom dospijeća njegove obaveze.

Uslovno potraživanje
Ako ispunjenje potraživanja na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze tražioca
izvršenja ili nekog drugog uslova, smatra se da je izvršenik dao izjavu volje kad tražilac izvršenja
ispuni svoju obavezu ili kad bude ispunjen koji drugi uslov.

Upis prava u javne registre
(1) Odredbe članova 245 i 246 ovog zakona, na odgovarajući način i saglasno pravilima vođenja
javnih knjiga, primijenit će se kada je izvršnom ispravom utvrđena obaveza davanje isprave
podobne za upis u javni registar.
(2) Ako je izvršnom ispravom naložen upis u javni registar, upis će se obaviti na osnovu izvršne
isprave na kojoj je potvrda pravosnažnosti.
Dio treći OBEZBJEĐENJE POTRAŽIVANJA
XXIV OPĆE ODREDBE

Primjena odredbi o izvršenju
Na obezbjeđenje potraživanja (u daljnjem tekstu: obezbjeđenje) na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ovog zakona o izvršenju radi ostvarenja potraživanja.

Sredstva obezbjeđenja
Kao sredstva obezbjeđenja mogu se odrediti samo sredstva predviđena ovim ili drugim zakonom.

Nedopustivost obezbjeđenja
Obezbjeđenje nije dozvoljeno na stvarima i pravima koji po ovom zakonu ne mogu biti predmet
izvršenja, osim ako odredbama dijela trećeg ovog zakona nije drukčije određeno.
XXV OBEZBJEĐENJE PRINUDNIM ZASNIVANJEM ZALOŽNOG PRAVA NA
NEPOKRETNOSTI

Uslovi zasnivanja
Na osnovu izvršne isprave kojom je utvrđeno novčano potraživanje predlagač obezbjeđenja ima
pravo tražiti obezbjeđenje tog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti
protivnika obezbjeđenja.

Način zasnivanja založnog prava
(1) Na nepokretnosti upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.
(2) Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti izvršivost potraživanja radi čijeg
obezbjeđenja je uknjižba određena.
(3) Ako je predlagač obezbjeđenja prije nego što je potraživanje postalo izvršno već stekao, na
osnovu ugovora, založno pravo za to potraživanje na istoj nepokretnosti ili je založno pravo
predbilježeno, sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja, odrediti da se u zemljišnoj knjizi
zabilježi izvršivost potraživanja.
(4) Ako protivnik obezbjeđenja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nepokretnosti,
predlagač obezbjeđenja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva
protivnika obezbjeđenja.

Dejstvo uknjižbe i zabilježbe
(1) Uknjižba založnog prava i zabilježba izvršivosti potraživanja imaju takvo dejstvo da se
izvršenje na toj nepokretnosti može provesti i prema trećem licu koje je tu nepokretnost kasnije
steklo.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, izvršenje na nepokretnosti odredit će se protiv lica koje je
upisano kao vlasnik i to na osnovu izvršne isprave na osnovu koje je u zemljišnu knjigu upisano
založno pravo i zabilježba izvršivosti, te izvatka iz zemljišne knjige iz kojeg proizilazi da je to lice
upisano kao vlasnik nakon upisa založnog prava i zabilježbe izvršivosti.
XXVI SUDSKO OBEZBJEĐENJE NOVČANOG POTRAŽIVANJA ZASNIVANJEM
ZALOŽNOG PRAVA NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA

Prijedlog za obezbjeđenje
(1) Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja sticanjem založnog prava
na određenim predmetima obezbjeđenja, predlagač obezbjeđenja i protivnik obezbjeđenja mogu,
saglasno, tražiti od suda da odredi i provede u korist predlagača obezbjeđenja:
1) uknjižbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja,
2) pljenidbu nepokretnosti koje nisu upisane u zemljišne knjige po pravilima po kojima se
sprovodi izvršenje radi naplate novčanog potraživanja na tim nekretninama,
3) pljenidbu pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja,
4) pljenidbu novčanog potraživanja protivnika obezbjeđenja,
5) pljenidbu dijela primanja protivnika obezbjeđenja po osnovu rada ili službe, pljenidbu dijela
penzije,
6) invalidnine ili naknade izgubljene zarade,
7) pljenidbu potraživanja koju protivnik obezbjeđenja ima na računu kod banke ili na štednoj
knjižici,
8) pljenidbu potraživanja da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nekretnina,
9) pljenidbu drugih imovinskih odnosno materijalnih prava,
10) pljenidbu isprava o dionici i drugih vrijednosnih papira, te njihovo povjeravanje na čuvanje,
11) pljendibu dionica za koje nije izdata isprava o dionici, te osnivačkog i drugih udjela u
pravnom licu.

Ročište u povodu prijedloga i sporazum stranaka
(1) Na prijedlog jedne ili obje stranke sud će odrediti ročište, na kojem će, u zapisnik, utvrditi
sporazum stranaka o postojanju potraživanja predlagača obezbjeđenja i vrijeme njegovog
dospijeća te njihovu saglasnost da se radnjama obezbjeđenja iz člana 254 ovog zakona zavisno o
predmetu obezbjeđenja, obezbijedi to novčano potraživanje zasnivanjem založnog prava. U
sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta obezbjeđenja koja će u izvršnom
postupku biti osnova za utvrđivanje vrijednosti predmeta obezbjeđenja radi njegovog unovčenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja.
(3) Stranke mogu obezbijediti i nenovčano potraživanje predlagača obezbjeđenja tako da u
sporazumu iz stava 1 ovog člana utvrde njegovu novčanu protivvrijednost. Obezbjeđenje će se
odrediti i provesti radi obezbjeđenja novčane protivvrijednosti nenovčanog potraživanja. Ako
stranke u sporazumu iz stava 1 ovog člana drukčije ne odrede, nenovčano potraživanje ne
prestaje sklapanjem tog sporazuma.
(4) Nakon dospijeća nenovčanog potraživanja iz stava 3 ovog člana, predlagač obezbjeđenja
može, po svom izboru, tražiti izvršenje radi ostvarenja nenovčanog potraživanja ili izvršenje radi
naplate njene nenovčane protivvrijednosti. Ako se u postupku izvršenja radi naplate novčane
protivvrijednosti nenovčanog potraživanja predlagač obezbjeđenja makar i djelimično namiri,
prestaje u cijelosti njegovo nenovčano potraživanje i smatrat će se da predlagač obezbjeđenja ima
prema protivniku samo novčano potraživanje koje odgovara nenamirenom dijelu novčane
protivvrijednosti nenovčanog potraživanja.

Određivanje i sprovođenje obezbjeđenja
(1) Na osnovu sporazuma iz člana 255 ovog zakona, sud će rješenjem odrediti mjere
obezbjeđenja iz člana 254 ovog zakona i preduzeti sve potrebne radnje radi njihovog provođenja,
u skladu s odredbama ovog zakona o izvršnim radnjama kojima se u izvršenju radi naplate
novčanog potraživanja stiče založno pravo na određenim predmetima izvršenja.
(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana ima snagu rješenja o obezbjeđenju.
(3) Provođenjem radnji obezbjeđenja iz stava 1 ovog člana predlagač obezbjeđenja stiče založno
pravo na određenom predmetu obezbjeđenja.

Primjena drugih odredaba ovog zakona
Na obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika
obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
članova 249 i 250 ovog zakona.

Određivanje i sprovođenje izvršenja
(1) Na prijedlog predlagača obezbjeđenja sud će rješenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz
člana 255 ovog zakona postao izvršan, radi namirenja obezbjeđenog novčanog potraživanja

predlagača obezbjeđenja odrediti i provesti izvršenje na predmetima protivnika obezbjeđenja na
kojima je na osnovu sporazuma stranaka stečeno založno pravo, prema odredbama ovog zakona
o izvršenju na stvarima odnosno pravima izvršenika.
(2) Rješenje iz stava 1 ovog člana ima snagu rješenja o izvršenju.
(3) Zabilježba izvršenja na nepokretnosti proizvodi pravno dejstvo od dana uknjižbe založnog
prava na nepokretnosti u postupku obezbjeđenja.
(4) U postupku izvršenja radi naplate novčanog potraživanja obezbijeđenog založnim pravom
prema odredbama glave XXVI ovog zakona, radnje kojima je založno pravo stečeno neće se
ponavljati, već će imati pravno dejstvo od dana sticanja založnog prava u postupku obezbjeđenja.

Obezbjeđenje sticanjem založnog prava na stvarima i pravima drugih lica
(1) Ako je drugo lice saglasno da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje založno pravo radi
obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja, to će se lice pozvati na ročište iz
člana 255 ovog zakona, a sud će u zapisnik s tog ročišta, u sporazum stranaka o obezbjeđenju,
unijeti i njegovu izjavu o toj saglasnosti.
(2) Potpisani zapisnik iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja i prema licu koje se
saglasilo da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje založno pravo.
(3) Založno pravo na predmetu trećeg lica stiče se na način na koji se stiče na predmetu
protivnika obezbjeđenja.
(4) Na osnovu zapisnika iz stava 1 ovog člana predlagač obezbjeđenja može radi naplate
obezbijeđenog potraživanja neposredno predložiti izvršenje protiv lica iz te odredbe na predmetu
na kojemu je radi obezbjeđenja njegovog potraživanja zasnovano založno pravo.
(5) Odredba člana 258 ovog zakona primijenit će se na odgovarajući način i u slučaju iz stava 4
ovog člana.
XXVII OBEZBJEĐENJE PRETHODNIM IZVRŠENJEM

Uslovi za određivanje izvršenja
Radi obezbjeđenja nenovčanog izvršenja koje se ne može obezbijediti predbilježbom u javnoj
knjizi, sud može, na osnovu presude donesene u parničnom postupku, odrediti prethodno
izvršenje, ako tražilac izvršenja učini vjerovatnom opasnost da bi se zbog odgode izvršenja dok
presuda ne postane izvršna, izvršenje onemogućilo ili znatno otežalo, te ako da obezbjeđenje za
štetu koju bi izvršenik mogao pretrpiti zbog takvog izvršenja.

Postupak po prijedlogu za prethodno izvršenje
(1) Prije nego što odluči o prijedlogu tražioca izvršenja, sud će održati ročište radi rasprave o
prijedlogu i obezbjeđenju.
(2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud će, ako prihvati prijedlog za izvršenje, po
slobodnoj ocjeni odrediti visinu obezbjeđenja i rok u kojem treba biti dato. Dok obezbjeđenje ne
bude dato, ne može se započeti s provođenjem izvršenja.
(3) Ako obezbjeđenje ne bude dato u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje.
(4) Na zahtjev izvršenika, koji učini vjerovatnim da bi zbog izvršenja pretrpio nenadoknadivu ili
teško nadoknadivu štetu, sud može odbiti prijedlog za izvršenje ili njegovo odbijanje usloviti
davanjem primjerenog obezbjeđenja u određenom roku. Ako izvršenik ne da obezbjeđenje u
određenom roku, sud će donijeti rješenje o izvršenju.
XXVIII OBEZBJEĐENJE PRETHODNIM MJERAMA

Uslovi za određivanje prethodne mjere
(1) Prethodna mjera određuje se radi obezbjeđenja novčanog potraživanja na osnovu: odluke
suda ili upravnog organa koja nije postala izvršna, nagodbe zaključene pred sudom ili organom
koji odlučuje u upravnom postupku, ako potraživanje koje je u njemu utvrđeno još uvijek nije
dospjelo.
(2) Sud će, na osnovu isprava iz stava 1 ovog člana, odrediti prethodnu mjeru ako predlagač
obezbjeđenja učini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeđenja onemogućilo ili znatno
otežalo ostvarenje potraživanja.

Pretpostavljena opasnost
(1) Smatra se da opasnost, u smislu odredbe člana 262 stava 2 ovog zakona, postoji ako je
određivanje prethodne mjere predloženo na osnovu:
1) rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave protiv kojeg je blagovremeno podnesen
prigovor,
2) presude donesene u krivičnom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je
dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka,
3) odluke koja se mora izvršiti u inostranstvu,
4) presude na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba,
5) nagodbe zaključene pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku, koja se
pobija na način predviđen zakonom.
(2) U slučaju iz stava 1 tački 4 i 5 ovog člana sud može, na prijedlog protivnika obezbjeđenja,
prethodnu mjeru usloviti davanjem obezbjeđenja od strane predlagača obezbjeđenja za štetu koju
bi protivnik obezbjeđenja mogao pretrpiti njenim određivanjem.

Obezbjeđenje potraživanja čije rate nisu dospjele
(1) Obezbjeđenje prethodnom mjerom za nedospjele rate potraživanja po osnovu zakonskog
izdržavanja, potraživanje po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca
izdržavanja i potraživanja po osnovu naknade štete zbog narušenja zdravlja ili umanjenja,
odnosno gubitka radne sposobnosti, određuje se samo za rate koje će dospjeti u jednoj godini.
(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv
protivnika obezbjeđenja već moralo voditi izvršenje radi naplate dospjele rate ili je takvo izvršenje
predloženo.

Vrste prethodnih mjera
(1) Kao prethodne mjere sud može odrediti:
1) predbilježbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja ili na pravu uknjiženom
na nepokretnosti,
2) neku od mjera obezbjeđenja iz člana 254 tački od 2 do 10 ovog zakona,
3) zabranu pravnom licu, koje obavlja poslove platnog prometa, da protivniku obezbjeđenja ili
trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, isplati s njegovog računa novčani iznos za koji je
određena prethodna mjera.
(2) Sud može na prijedlog predlagača obezbjeđenja odrediti, s obzirom na okolnosti slučaja, dvije
ili više prethodnih mjera, ako je to potrebno. Sud može, ako su za to ispunjeni uslovi predviđeni
ovim zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i neku privremenu mjeru.
(3) Provođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja stiče založno pravo na predmetu
obezbjeđenja.
(4) Iznos novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja kod pravnog lica koje obavlja poslove
platnog prometa, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s tog računa dok
zabrana traje, osim radi namirenja obezbijeđenog potraživanja.

Prodaja zaplijenjenih pokretnih stvari i prenos potraživanja protivnika obezbjeđenja
(1) Sud će odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako
postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.
(2) Prodaja popisanih stvari obavit će se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim
stvarima.
(3) Ako je prethodna mjera određena pljenidbom potraživanja, sud može, na prijedlog predlagača
obezbjeđenja ili protivnika obezbjeđenja, odrediti da se na predlagača obezbjeđenja prenese
zaplijenjeno potraživanje radi naplate ili drukčijeg ostvarenja, u slučaju u kojem postoji opasnost
da se to potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, neće moći naplatiti ili drukčije
ostvariti ili da će se izgubiti pravo na regres prema trećim licima.
(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja čuvat će se u
sudskom depozitu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagač obezbjeđenja ne predloži
izvršenje, a najduže trideset (30) dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi dobivene
ostvarenjem potraživanja položit će se u sudski depozit ako je to moguće, ili će se na koji drugi
način odrediti njihovo čuvanje do obustave prethodne mjere, odnosno dok predlagač
obezbjeđenja ne predloži izvršenje, ali najduže trideset dana pošto potraživanje postane izvršno.

Rješenje o određivanju prethodne mjere
(1) U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznačeni iznos
potraživanja koje se obezbjeđuje, s kamatama i troškovima, mjera obezbjeđenja i vrijeme za koje
se ona određuje.
(2) Vrijeme za koje se prethodna mjera određuje može trajati najduže do proteka osam (8) dana
nakon nastupanja uslova za izvršenje.
(3) Ako vrijeme iz stava 1 ovog člana protekne prije nego što odluka na osnovu koje je određena
prethodna mjera postane izvršna, sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja podnesenog sudu
prije isteka vremena za koje je mjera određena, produžiti to vrijeme uz uslov da se nisu
promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.
(4) Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo.

Ukidanje prethodne mjere
(1) Sud će na prijedlog protivnika obezbjeđenja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje:
1) ako protivnik obezbjeđenja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, s
kamatama i troškovima,
2) ako protivnik obezbjeđenja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o
određivanju prethodne mjere već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno,
3) ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo, ako odluka na
osnovu koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnog lijeka odnosno ako
sudska nagodba na osnovu koje je prethodna mjera određena bude stavljena van snage.
(2) Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od osam (8) dana od dana
proteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uslovima za prinudno
izvršenje.
(3) U slučajevima iz stava 1, tački 2, 3 i 4 i stava 2 ovog člana, troškove prouzrokovane
određivanjem i sprovođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja dužan je nadoknaditi
protivniku obezbjeđenja.
(4) U slučajevima iz stava 3 ovog člana protivnik obezbjeđenja može protiv predlagača
obezbjeđenja tražiti nadoknadu štete u postupku obezbjeđenja najkasnije u roku od trideset (30)
dana od dovršetka postupka, a nakon toga u parnici.
(5) U postupku obezbjeđenja, postojanje i visinu štete iz stava 4 ovog člana utvrđuje sud
rješenjem, na prijedlog protivnika obezbjeđenja.
(6) Prigovor protiv rješenja iz stava 5 ovog člana zadržava njegovo izvršenje.

Obustava u slučaju da predlagač obezbjeđenja ne traži izvršenje
Ako se pretpostavke za izvršenje radi naplate obezbjeđenog potraživanja ispune prije isteka
vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika obezbjeđenja,
obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagač obezbjeđenja ne podnese prijedlog
za izvršenje u roku od petnaest (15) dana od nastupanja tih uslova.
XXIX PRIVREMENE MJERE
1. Opće odredbe

Prijedlog za određivanje privremene mjere
(1) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tokom sudskog ili upravnog postupka
te nakon završetka tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.
(2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagač obezbjeđenja mora istaći zahtjev u
kojem će tačno označiti potraživanje čije obezbjeđenje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme
njenog trajanja te, kada je to potrebno, sredstva obezbjeđenja kojima će se privremena mjera
prinudno ostvariti te predmet obezbjeđenja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog zakona o
sredstvima i predmetu izvršenja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se zasniva
zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.
Predlagač obezbjeđenja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

Rješenje o određivanju privremene mjere
(1) U rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu
mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti, na prijedlog predlagača obezbjeđenja i sredstva

kojima će se ona prinudno ostvariti, te predmet obezbjeđenja, uz odgovarajuću primjenu pravila
ovog zakona o određivanju sredstava i predmeta izvršenja u rješenju o izvršenju.
(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene
mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prinude iz stava 1 ovog člana ili već određenim
sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagač obezbjeđenja može predložiti, u istom
postupku, da se na osnovu već izrečenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva.
(3) Rješenje o određivanju privremene mjere ima dejstvo rješenja o izvršenju.
(4) Na rješenja iz stava 3 ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o
rješenju o izvršenju.
(5) Rješenja iz stavova 1 i 3 ovog člana moraju biti obrazložena.
(6) U slučaju određivanja privremene mjere po službenoj dužnosti sud će na odgovarajući način
primijeniti odredbe stavova od 1 do 4 ovog člana.

Dozvoljenost privremene mjere
(1) Privremena mjera može se odrediti i radi obezbjeđenja nedospjelih i uslovnih potraživanja.
(2) Privremena mjera nije dozvoljena ako postoje uslovi za određivanje prethodne mjere kojom se
može postići ista svrha obezbjeđenja.

(Pravni lijekovi)
(1) Protiv rješenja o prijedlogu za određivanje privremene mjere dopuštena je žalba, u roku od tri
(3) dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od osam (8) dana od dana kad je primi.
(3) Žalba se ne dostavlja na odgovor.
(4) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja kojim je određena privremena mjera.
2. Privremene mjere radi obezbjeđenja novčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere
(1) Privremena mjera radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti ako predlagač
obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere
protivnik obezbjeđenja spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će svoju imovinu
otuđiti, prikriti ili na drugi način njom raspolagati.
(2) Predlagač obezbjeđenja ne mora dokazivati opasnost iz stava 1 ovog člana ako učini
vjerovatnim da bi predloženom mjerom protivnik obezbjeđenja pretrpio samo neznatnu štetu.
(3) Smatra se da opasnost iz stava 1 ovog člana postoji ako bi se potraživanje imalo ostvariti u
inostranstvu.

Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja novčanog potraživanja
(1) Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže
svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:
1) zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti pokretne stvari, oduzimanje tih stvari i
njihovo povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu,
2) oduzimanje i polaganje gotovog novca, vrijednosnih papira i sl. u sud,
3) zabrana protivniku obezbjeđenja otuđenja ili opterećenja svoje nepokretnosti ili stvarnih prava
koja su na nepokretnosti uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,
4) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da dobrovoljno ispuni svoju obavezu protivniku
obezbjeđenja te zabrana protivniku obezbjeđenja da primi ispunjenje te obaveze odnosno da
raspolaže svojim potraživanjima,
5) nalog pravnom licu koje obavlja poslove platnog prometa da protivniku obezbjeđenja ili
trećem licu, na osnovu naloga protivnika obezbjeđenja, uskrati s dužnikova računa isplatu
novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.
(2) Privremenom mjerom ne stiče se založno pravo.
(3) Zabrane iz stava 1 ovog člana smatraju se provedenima dostavom licu kojem su izrečene,
odnosno zemljišnoknjižnom odjeljenju suda.
(4) Otuđenje i opterećenje pokretnina iz stava 1 tačke 1 ovog člana, koje protivnik obezbjeđenja
obavi protivno zabrani bez pravnog su dejstva, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti
poštenog sticaoca.
(5) Dejstvo zabilježbe zabrane iz stava 1 tačke 3 ovog člana je u tome što predlagač obezbjeđenja
može predložiti izvršenje radi naplate svog potraživanja kad ono postane izvršno na
nepokretnosti uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nepokretnosti, na koje se
zabrana odnosi, bez obzira na to što je nakon te zabrane treće lice, na osnovu dobrovoljnog
raspolaganja protivnika obezbjeđenja, steklo i uknjižilo u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.
Izvršenje na nepokretnosti, odnosno pravu uknjiženom na nepokretnosti, predlagač obezbjeđenja
može predložiti neposredno protiv lica koje je uknjiženo kao vlasnik nepokretnosti odnosno
nosilac stvarnog prava uknjiženog na nepokretnosti, na osnovu izvršne isprave kojom je protiv
protivnika obezbjeđenja utvrđeno njegovo potraživanje radi obezbjeđenja kojeg je zabrana
zabilježena, te dokaza da je lice protiv kog se izvršenje predlaže steklo vlasništvo nepokretnosti,
odnosno pravo na nepokretnosti, nakon zabilježbe zabrane.
(6) Dejstvo zabrana iz stava 1 tački 4 i 5 ovog člana je u tome što predlagač obezbjeđenja može
od dužnika protivnika obezbjeđenja, odnosno pravnog lica koje obavlja poslove platnog prometa,
tražiti u parnici nadoknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagaču
obezbjeđenja pripadaju i druga prava protiv tih lica po općim pravilima obligacionog prava o
zabranjenim odnosno protivpravnim radnjama.
3. Privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere
(1) Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mjera ako predlagač
obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje svog potraživanja i opasnost da bi bez takve mjere
protivnik obezbjeđenja spriječio ili znatno otežao ostvarenje potraživanja, posebno time što bi
promijenio postojeće stanje stvari.
(2) Privremena mjera može se odrediti i kad predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je mjera
potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.
(3) Odredbe člana 274 stava 2 i stava 3 ovog zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih
mjera radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja.

Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja
(1) Radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže
svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:
1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, njihovo
oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu,
2) zabrana otuđenja i opterećenja dionica, osnivačkog i drugih udjela na koje je upravljeno
potraživanje, uz zabilježbu navedene zabrane u odgovarajući popis, a po potrebi i u sudskom
upisniku; zabrana korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, odnosno udjela;
povjeravanje dionica odnosno udjela na upravu trećem licu,
3) zabrana otuđenja i opterećenja drugih prava na koje je upravljeno potraživanje, uz povjeravanje
uprave tim pravima trećem licu,
4) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje ili stvarnih
prava upisanih na nepokretnosti na koja je upravljeno potraživanje, uz zabilježbu zabrane u
zemljišnu knjigu; oduzimanje nepokretnosti i njeno povjeravanje na čuvanje i upravu predlagaču
obezbjeđenja ili trećem licu,
5) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da protivniku obezbjeđenja preda stvari, prenese koje
pravo ili obavi koju drugu nenovčanu radnju na koju je upravljeno potraživanje,
6) zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagaču
obezbjeđenja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje,
7) nalog protivniku obezbjeđenja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretne
stvari ili nepokretne stvari ili da bi se održalo postojeće stanje stvari,
8) ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da zadrži stvari protivnika obezbjeđenja koje se kod njega
nalaze i na koje se potraživanje odnosi, sve dok se parnica pravosnažno ne završi,
9) ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da sam ili preko trećeg lica obavi određene radnje ili nabavi
određene stvari, posebno radi uspostave prijašnjeg stanja,
10) privremeno vraćanje zaposlenog na rad, plaćanje nadoknade za vrijeme radnog spora, ako je
to neophodno za njegovo izdržavanje i izdržavanje lica koja je po zakonu dužan izdržavati.
(2) Ako je to neophodno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete,
nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi obezbjeđenja pravnog reda, sud može
odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
(3) Zabrane iz stava 1 ovog člana smatraju se provedenim dostavom licu kojeg se tiču odnosno
zemljišnoknjižnom odjeljenju suda.
(4) Dejstvo zabilježbe zabrane iz stava 1 tačke 4 ovog člana je u tome što se upisima obavljenim u
zemljišnoj knjizi, na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja, nakon upisa
zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagaču obezbjeđenja kakva prava na
nepokretnosti ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagač obezbjeđenja bude pravosnažno
odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja potraživanja za čije je
obezbjeđenje zabilježba upisana. Na osnovu izvršne isprave stečene u postupku koji je pokrenuo
protiv protivnika obezbjeđenja radi ostvarenja potraživanja za čije je obezbjeđenje zabilježba
zabrane upisana te dokaza da je lice koje je steklo određeno pravo na nepokretnosti ili pravu
upisanom na nekretnini na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja to pravo
steklo nakon upisa zabrane, predlagač obezbjeđenja može neposredno protiv tog lica tražiti
izvršenje radi ostvarenja svog prava utvrđenog izvršnom ispravom.
(5) Dejstvo je zabrana iz stava 1 ovog člana, osim one iz tačke 4 ovog člana, u tome što lica
kojima je zabrana izrečena odgovaraju predlagaču obezbjeđenja za štetu koju su mu nanijeli tim
što su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Lica kojima je zabrana izrečena mogu
se osloboditi svoje odgovornosti tako da polože u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su
za to podesni ili tako da ih predaju čuvaru ili upravitelju koga na njihov prijedlog odredi sud.
(6) Odredbe člana 275 stava 3 i stava 4 ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na
privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja.
(7) Privremene mjere iz ovog člana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima
obezbjeđuje, osim u slučaju iz stava 2 ovog člana.
4. Zajedničke odredbe

Obezbjeđenje umjesto privremene mjere
(1) Predlagač obezbjeđenja može u prijedlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno
izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem određenog obezbjeđenja od
strane protivnika obezbjeđenja.
(2) Davanje obezbjeđenja umjesto privremene mjere može se odrediti i na prijedlog protivnika
obezbjeđenja. Okolnost da je protivnik obezbjeđenja predložio obezbjeđenje ne odgađa
provođenje obezbjeđenja dok se o tom prijedlogu ne odluči.
(3) Ako protivnik obezbjeđenja da obezbjeđenje, sud će obustaviti postupak i ukinuti već
provedene radnje.

Obezbjeđenje kao uslov za određivanje privremene mjere
(1) Sud može na prijedlog predlagača obezbjeđenja odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio
vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, da
obezbjeđenje za štetu koja bi protivniku obezbjeđenja mogla nastati određivanjem i provođenjem
privremene mjere. Ako predlagač obezbjeđenja ne da obezbjeđenje u određenom roku, sud će
odbiti prijedlog za obezbjeđenje.
(2) Sud može, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, prema okolnostima slučaja, postupiti po
odredbi stava 1 ovog člana i kad je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje
potraživanja i opasnosti. Ako predlagač obezbjeđenja ne da obezbjeđenje u određenom roku, sud
će obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje. Okolnost da je protivnik obezbjeđenja
zatražio davanje obezbjeđenja ne odgađa sprovođenje postupka obezbjeđenja dok se ne odluči o
njegovom prijedlogu.
(3) Obezbjeđenje se određuje do isteka roka do kojeg protivnik obezbjeđenja može u postupku
obezbjeđenja zatražiti nadoknadu štete.

Određivanje više privremenih mjera
Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.

Vrijeme za koje se određuje privremena mjera
(1) U rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere, a ako je mjera
određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojeg drugog postupka i rok u kojemu predlagač
obezbjeđenja mora podnijeti tužbu odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi
opravdanja mjere.
(2) Sud će, na prijedlog predlagača obezbjeđenja, produžiti trajanje privremene mjere, uz uslov da
se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.
(3) Prijedlog iz stava 2 ovog člana može se podnijeti samo prije nego što protekne vrijeme za koje
je privremena mjera određena.

Ukidanje privremene mjere
(1) Ako predlagač obezbjeđenja u određenom roku nije podnio tužbu odnosno nije pokrenuo
drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena
mjera proteklo, sud će, na prijedlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti
provedene radnje.
(2) Na prijedlog protivnika obezbjeđenja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje ako
su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.
(3) Postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje u slučajevima navedenim u članu 268
stavu 1 ovog zakona.

Naknada štete protivniku obezbjeđenja
(1) Protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja pravo na nadoknadu štete koja
mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač
obezbjeđenja nije opravdao.
(2) U tome se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 268 stava 5 i stava 6 ovog
zakona.

Primjena odredbi o obezbjeđenju prethodnim mjerama
U postupku osiguranja privremenim mjerama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana
266 i člana 267 stava 2, stava 3 i stava 4 ovog zakona.
Dio četvrti

XXX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupci u toku
Postupak izvršenja i obezbjeđenja započet do dana početka primjene ovog zakona okončat će se
po odredbama ranijeg Zakona.

Prestanak važenja odredbi drugih zakona Odredbe drugih zakona koji se odnose na zahtjev za
odlaganje i prekid izvršenja neće se primjenjivati u izvršnom postupku.

Prestanak važenja važećeg Zakona o izvršnom postupku
Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da važe odredbe Zakona o izvršnom postupku
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 8/00, 1/01,
5/02, 8/03, 19/07, 2/08).

Stupanje na snagu Zakona
Ovaj zakon stupa na snagu osmog (8.) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta BiH, a počet će se primjenjivati po isteku roka od osam (8) dana od dana njegovog
stupanja na snagu.

Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 47/2017)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta BiH.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 2/2021)

(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj zakon stupa na snagu u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.