Zakon o izvršnom postupku pred sudom Bosne i Hercegovine

Ovim zakonom ure đuje se postupak po kojem Sud Bosne i Herc egovine (u d a ljem tekstu: Sud) provodi
prinudno izvršenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava (u daljem tekstu: izvršni postupak),
te postupak obezbje đenja potraživanja (u daljem tekstu: postupak obezbje đenja), ako posebnim zakonom neko
pitanje nije drugačije uređeno.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvršenja propisane posebnim
zakonom.
Značenje pojedinih izraza

Pojedni izrazi upotrijebljeni u ov
om zakonu imaju ova značenja:
1. izraz "potraživanje" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
2. izraz "povjerilac" ozna čava lice koje je pokrenul o postupak radi izvršenja nekog potraživanja, te lice u
čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti;
3. izraz "predlagač obezbje đenja" ozna čava lice koje je pokrenulo postupak radi obezbje đenja nekog
potraživanja, te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti;
4. izraz "dužnik" označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje;
5. izraz "protivnik obezbjeđenja" označava lice protiv kojeg se potraživanje obezbjeđuje;
6. izraz "stranka" označava povjerioca i dužnika te predlagač a obezbjeđenja i protivnika obezbjeđenja;
7. izraz "u česnik" ozna čava lice koje u postupku izvršenja ili obezbje đenja nije stranka, a u postup ku
učestvuje zbog toga što se u njemu odlu čuje o nekom njegovom pravu ili zbog toga što za to ima pravni
interes;
8. izraz "rješenje o izvršenju" ozna čava rješenje koji m je u cijelosti ili djelimi čno prihva ćen izvršni
prijedlog ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti;
9. izraz "rješenje o obezbje đenju" označ ava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimi čno prihvaćen prijedlog
za obezbjeđenjem ili kojim se po službenoj dužnosti određuje obezbjeđenje;
10. izraz "sudski izvršilac" ozna čava sudskog službeni ka koji p o nalogu Suda neposre dno preduzima
pojedine radnje u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja;
11. izraz "zemljoradnik" označava lice kojem j e poljoprivredna proizvodnja pretežan izvor prihoda.
Pokretanje postupka

1

Izvršni postupak pokre će se prijedlogom povjerioca, a postupak obezbjeđ enja prijedlogom predlaga ča
obezbjeđenja.
Kad je zakonom odre đeno da je organ ili lice, koje ni je nosilac određenog potra živanja, ovlašteno pokrenuti
postupak radi njegovog ostvarenja ili obezbje đenja, taj organ, odnosno lice imaju u postupku položaj povjerioca,
odnosno predlagača obezbjeđenja.
Izvršni postupak i postupak obezbje đenja pokre ću se i po služb e noj dužnosti kad je to zakonom izri čito
određeno.
Ako je postupak pokrenut prijedl ogom nekog orga na ili lica ko je nije nosilac potraživanja, odnosno po
službenoj dužnosti, to lice može u postupku u čestvovati s ovlaštenjima povjerioca, odnosno predlaga ča
obezbjeđenja, ali ne može preduzimati radnje koje bi spre čavale provođenje postupka pokrenutog po prijedlogu
određenog organa ili lica, odnosno po službenoj dužnosti.
Ako organ ili lice iz stava 4. ovog člana odluči po vući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako
Sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, lice radi čijeg je potraživanja postupak pokrenut
može preuzeti vođ enje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka to lice mora dati u roku od petnaest dana od
dana kad mu je dostavljeno obavještenje o povlačenju prijedloga, odnosno o namjeri da se postupak obustavi.
Kad su po zakonu neki organi ili lice dužni dostaviti Sudu odre đenu izvršnu ispravu ili ga na drugi na č in
obavijestiti o postojanju razloga za pokret anje izvršnog postupka ili postupka obezbjeđ enja po službenoj
dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.
Sredstva i predmet izvršenja i obezbjeđenja

Sredstva izvršenja i obezbje đenja su izvršne radnje, odnosno radn je obezbje đenja ili sistem takvih radnji
kojima se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje ili obezbjeđuje.
Predmet izvršenja i obezbje đenja su stvari i prava na kojim a se po zakonu može provesti izvršenje radi
ostvarenja potraživanja ili njegovog obezbjeđenja.
Izvršne radnje ili radnje obezbje đenja m ogu se neposredno provesti i protiv dužnika, protivnika
obezbjeđenja i drugih lica u skladu s ovim zakonom.
Predmet izvršenja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni dr ug e stvari za koje je to posebnim zakonom
određeno, potraživanja po osnovu poreza i drugih taksi, kao ni objekti, oružje i oprema namijenjeni odbrani.
Procjena da li neka stvar ili ne ko pravo m ogu biti pr edmet izvršenja, odnosno da li je izvršenje na nekoj
stvari ili pravu ograni čeno, vrši se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja izvršnog
prijedloga, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Ograničenje sredstava i predmeta i zvršenja i obezbjeđenja

Sud odre đuje izvršenje, odnosno obezbje đenje oni m sredstvo m i na onim predmetima koji su navedeni u
izvršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za obezbjeđenje.
Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta izvršenja, odnosno obezbje đenja, Sud će, na prijedlog
dužnika, odn
osno protivnika obezbjeđenja ograničiti izvršenje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta,
ako su dovoljni za ostvarenje ili obezbjeđenje potraživanja.
2

Sud može, na prijedlog dužnika, odnosno protivnika obezbje đenja, u skladu s ovim zakonom, odrediti drugo
sredstvo izvršenja, odnosno obezbjeđenja umjesto onoga koje je predloženo.
Ako se pravosnažno rješenje o izvršenju na odre đenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, povjerilac
može radi namirenja istovjetnog potraživanja predlo žiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, u kom slu čaju će
Sud nastaviti s izvršenjem.
Zaštita dostojanstva dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja

Pri provo đenju izvršenja i obezbje đenja pazit će se na dostojanstvo d užnika, od nosno protivnika
obezbjeđenja kao i na to da izvršenje, odnosno obezbjeđenje za njega bude što manje nepovoljno.
Podnesci, ročišta i spisi

U izvršnom
postupku i postupku obezbjeđenja Sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pism ena.
Sud održava ro čište kad je to ovim zakonom odre đeno ili kad smatra da je održavanje svrsishodno. O
ročištu, umjesto zapisnika, sudija pojedinac može sastaviti službenu zabilješku.
Sud će van ro čišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predvi đeno ovim zakonom, ili ako
smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjenja o nekom prijedlogu stranke.
Izostanak jedne ili obje stranke te učesnika u postu pk u s ro čišta, ili njihovo neodazivanje pozivu Suda radi
saslušanja, ne sprečava Sud da i dalje postupa.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja nema mirovanja postupka.
Podnesci i druga pismena u izvršnom postupku podnose se u dovoljnom broju pri m jeraka za Sud i protivnu
stranku.
Dostava

Podnesci i druga pismena, u pravilu, dostavljaju se poštom ili neposredno Sudu.
Pravnom licu koje je upisano u odre đeni sudski ili drugi registar dostava se vrši na adresu navedenu u
prijedlogu, a ako dostava na taj na č
in ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta upisanog u sudski
registar. Ako dostava ni tako ne uspije, ona će se izvršiti isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda. Smatrat će
se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli Suda.
Dostava isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda ne će se primjenjivati ako je izvršni postupak pokrenut na
osnovu vjerodostojne isprave.
Prekid postupka

U slučaju prekida izvršnog postupka ili postupka obezbjeđenja Sud ć e, na prijedlog stranke ili po službenoj
dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i inte resa koje od stranaka, postaviti privremenog zastupnika
stranci u odnosu na koju je nastao razlog z bog kojeg je došlo do prekida, a postupak će nastaviti i prije nego što
3

taj razlog prestane.
Sastav Suda i odluke

Izvršni postu pak i postu
pak obezbje đenja provodi i odlu ke donosi sudija pojedinac Upravnog odjeljenja
Suda (u daljem tekstu: sudija pojedinac), a po žalbi, odnosno prigovoru odlučuje Vije će Upravnog odjeljenja
Suda, sastavljeno od trojice sudija (u daljem tekstu: Vijeće).
Odluke u izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja Sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.
Rješenje
m Sud odlu čuje o izvršenju i dosuđ enju nepokretnosti, namirenju i izricanju sudskih penala, i o
drugim pitanjima kada je to izričito predloženo ovim zakonom.
Zaključkom se izdaje nalog s udskom izvršiocu za provo đenje pojedinih radnji, te odlu čuje o upravljanju
postupkom i o drugim pitanjima, kada je to izričito predviđeno ovim zakonom.
Zaključak u po stupku povodom žalbe, odnosno prigovora donosi predsjednik Vijeća.
Pravni lijekovi

Protiv rješenja sudije pojedinca m
ože se izjaviti žalba, ako ovim zakonom nije drugač ije određeno.
Protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave m ože se izjaviti prigovor.
Žalba i prigovor izjavljuju se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješen ja, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba. Odluka donesena po žalbi je pravosnažna.
Žalba i prigovor ne o
dgađaju provođenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
Reviz
ija, ponavljanje postupka i povrat u pređašnje stanje

U izvršnom
postupku i postupku obezbje đenja, revizija i ponavl j anje postupka nisu dopušteni, osim kad se
ponavljanje postupka traži u slučaju iz člana 51. stav 6. ovog zakona.
Povrat u pređašnje stanje dopušten je samo zbog prop uštanja roka za žalbu i prigovor.
Hitnost i redoslijed postupanja

U izvršnom
postupku i postupku obezbjeđenja Sud je dužan postupa ti hitno.
Sud je dužan predmete uzimati u ra d redom kako ih je prim io, osi m ako priroda potraživanja ili posebne
okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drugačije.
4

Troškovi postupka

Troškove p o
stupka u vezi s odre đivanjem i provođ enjem izvršenja i obezbje đenja prethodno snosi
povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja.
Povjerilac, odnosno predlaga č obezbje đenja dužan je troškove postupka unaprijed platiti u roku koji S ud
odredi, u prot
ivnom, Sud će obustaviti izvršenje, odnosno obezbje đenje. Ako u roku ne budu unaprijed pla ćeni
troškovi od kojih zavisi preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja neće provesti.
Troškove postupka pokrenutog po službenoj dužn osti prethodno namiruje Sud iz svojih sredstava.
Dužnik, odnosno protivnik obezbje đenja dužan je povjeriocu, odn o sno predlagaču obezbjeđenja nadoknaditi
troškove koji su bili potrebni za izvršenje ili obezbjeđenje.
Povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja dužan je dužniku , odnosno protivniku obezbjeđenja nadoknaditi
troškove koje mu je neosnovano prouzrokovao.
Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od t rideset dana od dana zavr šetka izvršnog
postupka.
O troškovima postupka odlu čuje Sud u izvršnom postupku i odre đuje, na prijedlog stranke, izvršenje radi
njihovog ostvarenja.
Povjerilac, odnosno predlaga č obezbjeđenja mogu već u izvršnom prijedlogu ili prijedlogu za obezbje đenje
zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi izvršenje protiv dužnika, odnosno protivnika
obezbjeđenja. Na osnovu takvog rješenja o izvršenju, Sud će provesti mjere kojima se u korist povjerioca,
odnosno predlaga ča obezbjeđ enja na dijelovima imovine duž nika, odnosno protivnika obezbje đenja zasnivaju
prava koja obezbjeđuju buduće namirenje troškova postupka.
Obezbjeđenje

Kad ovaj zakon propisuje davanje obezbjeđenja, ono se daje u gotovini. Izuzetno, Sud mo že odobriti davanje
obezbjeđenja u obliku bankarske garancije, hartija od vrijednosti, te dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi
na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.
Na datom obezbjeđenju protivna stranka stiče zakonsko založno pr avo.
Ako Sud u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđen ja odluči o pravu protivne stranke na naknadu štete ili
troškova postupka u vezi s radnjom zbog čijeg je preduzimanja obezbje đenje dato, na njen će prijedlog istim
rješenjem odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog obezbjeđenja.
Izvršenje na imovini strane države

Na imovini strane države u Bosni i Hercegovini
ne može se odrediti izvršenje ili obezbjeđenje bez prethodne
saglasnosti Ministarstva vanjskih p
oslova, osim a ko je strana država prista la na izvršenje, odnosno
obezbjeđenje.
Primjena odredbi drugih zakona

5

U izvršnom postupku i postupku obezbje đenja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parni čnom
postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Na materijalnopravne pr etpostavke i posljedice provo đenja izvršnog postupka i postupka obezbje đenja na
odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi.

DIO DRUGI

IZVRŠ
NI POSTUPAK

I - IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Osnove za određivanje izvršenja

Sud od
ređuje izvršenje sam o na osnovu izvršne ili vjer odostojne isprave, ako ovim zakonom nije druga čije
određeno.
Izvršna isprava

Izvršne isprav
e su:
1. izvršna odluka Suda Bosne i Hercegovine i izvršno su dsko poravnanje;
2. izvršna odluka donesena u upravnom postupku i izvršno poravnanje zaklju čeno u upravnom postupku
pred institucijama BiH ako glase na ispunjenje novčane obaveze, ako zakonom nije drugačije određeno;
3. druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava.
Odluka i poravnanje

Izvršnom odlukom Suda,
prema ovom za konu, smatra se presuda, rješenje, platni nalog, te druga odluka
donesena u postupku pred Sudom, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred Sudom.
Izvršnom odlukom donesenom u upravnom postupku smatra se rješenje i zaklju čak koji su u upravnom
postupku donijele institucije BiH, a upravnim poravnanjem smatra se poravnanje zaklju čeno u upravnom
postupku pred tim organom, odnosno pred tim institucijama.
Izvršnost odluke

Odluka Suda, kojom
je naloženo ispunjen je potraživanja na neko davanje ili činjenje, izvršna je ako je
postala pravosnažna i
ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana
dostavljanja odluke dužniku ako zakonom nije drugačije određeno.
Odluka Suda, kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko trpljenje ili ne činjenje (propuštanje ),
izvršna je ako je postala pravosnažna, osim ako je u izvršnoj ispravi odre đen poseban rok za uskla đivanje
ponašanja dužnika s njegovom obavezom.
Odluka, donesena u upravnom postupku pr ed institucijama Bi H, izvršna je ako je postala izvršna po
pravilima koja uređuju taj postupak.
6

Na osnovu izvršne odluke, koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu
na taj dio.
Izvršenje će se odrediti na osnovu odluke Suda koja nije postala pravosnažna i odluke donesene u upravnom
postupku pred institucijama BiH koja nije postala kona čna, ako je zakonom propisano da žalba ili drugi pravni
lijek ne zadržava izvršenje.
Izvršnost poravnanja

Sudsko, odno
sno upravno poravnanje, u sm islu č lana 20. ovog zakona, izvršno je ako je potraživanje koje
prema njemu treba ispuniti dospjelo.
Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom
ispravom, a ukoliko se na taj na čin ne može dokazati, dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u
parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.
Podobnost izvršne isprave za izvršenje

Izvršna isprava podobna j
e za izvršenje ako su u njoj nazna čeni povjerilac i dužnik, te predmet, vrsta, obi m i
vrijem
e ispunjenja obaveze.
Ako je izvršna isprava odluka kojom je nalože no ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje, u njoj
mora biti odre đen i rok za dobrovoljno ispunjenje, a ukoliko nije određ en, taj rok određ uje Sud rješenjem o
izvršenju.
Određivanje i naplata za teznih kamata

Ako se nako n do
nošenja odluke ili zaklju čenja poravnanja izm ijenila zatezna kamata, Sud će, na prijedlog
povjerioca, rješenjem o izvršenju odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta
izmjena odnosi.
Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u izvršnoj ispravi, Sud će, na prijedlog
povjerioca, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih ka mata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke,
odnosno zaključenja poravnanja do naplate.
Vjerodostojna isprava

Vjerodostojna isprava je,
u smislu ovog zakona, ra čun, mjenica i č ek s protestom i povratnim ra čunima kad
je to potrebno za zasnivanje potraživanja, javna isprava, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga propisanih zakonom
BiH, po zakonu ovjerena privatna isprava, te isprava koja se po zakonu smatra javnom ispravom. Ra čunom se
smatra i obračun kamata.
Vjerodostojna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj nazna čeni povjerilac i dužnik, predmet, vrsta,
obim
i vrijeme ispunjenja obaveze.
Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi dospjelost potraživanja, izvršenje će se odrediti ako povjerilac uz tu
ispravu podnese i pismenu izjavu o tom
e da je potraživanje dospjelo, te ako označi dan njene dospjelosti.
7

Prijenos potraživanja ili obaveze

Izvršenje se određuje na prijedlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao povjerilac, ako ono
javnom ili privatnom ispravom dokaže da je potraživanje na njega prenes eno ili da je na njega na drugi na čin
prešlo. Ako se prijenos ne može dokazati na taj na čin, prijenos potraživanja dokazuje se pravosnažnom odlukom
donesenom u parničnom postupku.
Odredba stava 1. ovog člana shodno se prim jenjuje i na izvršenje pr otiv lica koje u izvršnoj ispravi nij e
označeno kao dužnik.
Uslovna i uzajamna obaveza

Ako je obave za dužnika, u
tvrđena u izvršnoj ispravi, uslovljena prethodnim ili istovremenim ispunjenjem
neke obaveze povjerioca ili nastupanjem nekog uslova, Sud će, na prijedlog povjerioca, odrediti izvršenje ako on
izjavi da je svoju obavezu ispunio, odnosno da je uslov nastupio.
Ako dužnik u pravnom lijeku protiv rješenja o izvršenju istakne da povjerilac nije ispunio svoju obavezu, ili
da uslov
nije nastupio, Sud će o tome odlučiti u izvršnom postupku, osim ako odluka o tome zavisi od
utvrđivanja spornih činjenica.
Ako odluka Suda iz stava 2. ovog člana zavisi od utvr đivanja spornih činjenica, Sud će o pravnom lijeku iz
stava 1. ovog člana odlu čiti u izvršnom postupku ako su te činjenice op ćepoznate, ako se njihovo postojanje
može utvrditi primjenom pravila o zakonskim pretpos tavkama ili ako povjerilac dokaže ispunjenje ili
obezbjeđenje svoje obaveze, odnosno nastupanja uslova javnom ispravom ili privatnom ispravom koja ima
značenje javne isprave. U ostalim slučajevima Sud će obustaviti postupak.
Smatrat će se da je povjerilac ispunio svoju obavezu, odnos no d a je obezbijedio njeno ispunjenje ako je
predmet dužne obaveze položio u sudski depozit.
Povjerilac koji u izvršnom postupku ne uspije dokaza ti, u skladu s odredbam a stava od 1. do 4. ovog člana,
da je ispunio svoju obavezu, da je obezbijedio njeno is punjenje, odnosno da je nastupio uslov, može pokrenuti
parnicu radi utvrđenja da je na osnovu izvršne isprave ovlašten tražiti bezuslovno izvršenje radi ostvarenja svog
potraživanja.
Alternativna obaveza po izboru dužnika

Ako dužnik i m
a pravo na osnovu iz vršne isprave da bira izme đu više predmeta svoje obaveze i u roku za
dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izme đu tih predmeta i ne ispuni dužnu obavezu, predmet kojim
obaveza treba biti ispunjena određuje povjerilac u izvršnom prijedlogu.
Dužnik ima pravo izbora sve dok povjerilac nije ma i djelimi čno prim io pred met koji je zahtijevao u
prijedlogu za izvršenje.
Povjerilac ima pravo na naknadu troš kova izvršnog postupka ko ji je obus tavljen zato što je dužnik nakon
pokretanja postupka ispunio svoju obavezu drugim predmetom.
Alternativno ovlaštenje dužnika

8

Dužnik, kome je izvršnom is pravom naloženo ispunjenje odre đene obaveze, uz pravo da se od ispunjenja te
obaveze može osloboditi ispunjenjem neke druge radnje odre đene u izvršnoj ispravi, može tu radnju ispuniti sve
dok povjerilac nije ma i djelimično primio ispunjenje obaveze.
Povjerilac ima pravo na naknadu troš kova izvršnog postupka ko ji je obus tavljen zato što je dužnik nakon
njegovog pokretanja umjesto dužne obaveze ispunio drugu radnju određenu u izvršnoj ispravi.
Potvrda o izvršnosti

Potvrdu o izv
ršnosti daje sudija pojedinac, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.
Potvrdu o izvršnosti, za čije izdavanje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uslovi, ukinut će rješenjem
sudija pojedinac, odnosno organ, na prijedlog ili po službenoj dužnosti.

II - PREDLAGANJE I ODREĐIVANJE IZ VRŠENJA

Nadležnost

Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje nadležan je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda.
Prijedlog za izvršenje

Prijedlog za izvršenje m
ora sadržavati zahtjev za izvršenje u kome će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna
isprava na osnovu
koje se traži izvršenje, povjerilac i dužnik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo i
predmet izvršenja i drugi podaci koji su potrebni za provođenje izvršenja.
Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mo ra sadržavati:
1. zahtjev da Sud naloži dužniku da u ro ku od osam dana, a u mjeni čnim i čekovnim sporovima u roku od
tri dana od dostave rješenja, namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i
2. izvršni zahtjev iz stava 1. ovog člana.
Povjerilac
može zahtijevati da Sud prije donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o im ovini dužnika od
pravnih lica te fondova i upravnih i drugih organa, koji raspolažu takvi m podacima, i na osnovu tih podataka
dopuni prijedlog za izvršenje.
Pravna lica i organi iz stava 3. ovog člana dužni su, u roku od os am dana od dana prijema zahtjeva Suda,
postupiti po zahtjevu, pod prijetnjom primjene sankcija prem a odgovornim licima u pravnom licu, fondu ili
drugom organu. Nepostupanje po zahtjevu ne može se pra vdati pozivom na službenu ili poslovnu tajnu, i ne
smije se o traženju i davanju podataka izvijestiti dužnik.
Povlačenje prijedloga

Povjerilac može u toku
postupka, bez pristanka dužnika, povu ći u cijelosti ili djelim ič no prijedlog za
izvršenje, u kom slučaju će Sud obustaviti izvršenje.
Povjerilac može nakon povlačenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za izvršenje.
9

Rješenje o izvršenju

U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni izvršna, odn osno vjerodostojna isprava na osnovu koje se
izvršenje određuje, povjerilac i dužnik, potraživanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci
potrebni za provođenje izvršenja.
Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave Sud će:
1. naložiti dužniku da u roku od osam dan a, a u mjeni čnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od
dostave rješenja, namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i
2. odrediti izvršenje radi ostvarenja tih pot raživanja.
Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za
izvršenje.
Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputstvo o pravnom lijeku.
Sud ne će po službenoj dužnosti odbiti izvršni zahtjev zasnova n na pravosnažnoj odl uci Suda ili sudskom
poravnanju zato što te isprave u vrijeme odlučivanja o izvršnom prijedlogu nisu stekle svojstvo izvršnosti, ako su
to svojstvo stekle naknadno.
Rješenje, kojim se prijedlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija , mora biti obrazloženo.
Dostava rješenja o izvršenju

Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužni
ku.
Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu.
Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dosta vlja se dužnikovom dužniku prije pravosnažnosti.
Rješenje o izvršenju na novčanim sredstvima na računu dužnika dostavlja se prije pravosnažnosti i banci kod
koje se vode ta sredstva.
Rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se odgovarajućoj banci tek nakon što postane
pravosnažno.
Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se dužniku prilikom preduzim anja prve izvršne radnje.

III - PROVOĐENJE IZVRŠENJA

Nadležnost

Za provođenje izvršenja nadležan je sudija pojedinac Upravnog odj eljenja Suda, ako zakonom nije druga čije
određeno.
Granice i vrijeme izvršenja

10

Izvršenje se provodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.
Izvršenje se provodi radnim danom, i to danju.
Sud može odrediti da se izvršenje provede i neradnim danom ili noću, ako za to po stoji opravdan razlog.
Rad sudskog izvršioca

Sudski izvršilac dužan je, prilikom
pretresa dužnikovog stana ili odje će koju o n nosi na sebi i preduzimanja
drugih izvršnih radnji, postupati s dužnim obzirima prema ličnosti dužnika i članovima njegovog domaćinstva.
Izvršnim radnjama u dužnikovom stanu, kojima n ije prisutan dužnik, njegov zakonski zastupnik,
punom
oćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju biti prisutna dva punoljetna svjedoka.
Izvršenje u prostoriji pravnog lica prov odi se tako da sudski izvršilac prije obavljanja izvršne radnje zatraži
od zastupnika pravnog lica da on sam
ili lice koje on odr edi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik
pravnog lica odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskog iz vršioca ili ako ga sudski izvršilac ne zatekne u
prostoriji pravnog lica prilikom pr eduzimanja izvršne radnje, radnju će provesti u prisustvu dva punoljetna
svjedoka.
Kad izvršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaklju čana, a dužnik ili nje gov zastupnik nije prisutan
ili neće prostoriju da otvori, sudski izvršilac otvorit će prostoriju u prisustvu dva punoljetna svjedoka.
O obavljanju izvršnih radnji, prema odredbama st. 2. do 4. ovog člana, sudski izvršilac sa st avit će poseban
zapisnik koji će potpisati prisutni svjedoci.
Ometanje sudskog izvršioca u radu

Sudski izvrši lac ovlašten je udaljiti lice koje om
eta provo đenje iz vršenja, a prem a okolnostima slu čaja, i
zatražiti pomoć policije.
Policija je dužna postupati po nal ogu sudskog izvr šioca, koji može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile,
prema licu koje ometa izvršenje.
Sud može za provo đenje izvršenja zatražiti i pom oć sudske policije na na čin i u postupku propisanom
posebnim zakonom.
Nepravilnosti pri provođenju izvršenja

Stranka ili u česnik u postupku m ogu podneskom tražiti od Suda da se otkloni nepravilnost koju je sudski
izvršilac učinio u provođenju izvršenja.
Sud može zaključkom ukinuti nezakoni te i nepravilne radnje sudskog izvršioca.

IV - PRAVNI LIJEKOVI DUŽNIKA I POVJERIOCA PROTIV RJEŠENJA O IZVRŠENJU

Pravni lijekovi protiv rješenja o izvršenju na osnovu izvršne isprave
Žalba
11

Protiv rješenja o izvršenju dužnik može izjaviti žalbu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Dužnik m
ože izjaviti žalbu naročito:
1. ako isprava na osnovu koje je doneseno r ješenje o izvršenju nije izvršna isprava,
2. ako izvršna isprava nije stekla svojstvo izvršnosti,
3. ako je izvršna isprava, na
osnovu koje j e doneseno rješenje o izvršenju, ukinuta, poništena, preina čena
ili stavljena van snage,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom, sastavljeno m nakon nastanka izvršne
isprave, sporazumjele da povjerilac neće na osnovu izvršne isprave, trajno ili za odre đeno vrijeme,
tražiti izvršenje,
5. ako je protekao rok u koje m se po zakonu može tražiti izvršenje,
6. ako je izvršenje odre đeno na predme tu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost
izvršenja ograničena,
7. ako povjerilac nije ovlašten tražiti izvršenje na osnov u izvršne isprave, odnosno ako nije ovlašten tražiti
izvršenje protiv dužni
ka,
8. ako nije ispunjen uslov koji je odre đen izvršnom ispravo m , os im ako zakonom nije druga čije
propisano,
9. ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijem e kad je dužnik nije više mogao
uspješno istaknuti u postupku iz kojeg poti če odluka, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu
činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja,
10. ako je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaknuti u postupku
iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili
upravnog poravnanja, trajno ili za odre đeno vrijeme, odgo đeno, zabranjeno, izm ijenjeno ili na drugi
način onemogućeno ispunjenje potraživanja,
11. ako je nastupila zastara potraživanja o kojoj je odlučeno izvršnom ispravom.
Povodom žalbe iz stava 2. ovog člana Sud pazi po slu žbenoj dužnosti na:
• razloge iz stava 2. tač. 1., 3. i 5. ovog člana;
• okolnosti da je u slučaju iz stava 2. tačka 6. ovog člana izvršenje određeno na predmetima iz člana 3. st.
4. i 5. ovog zakona i
• okolnost da je u slučajevima iz stava 2. tačka 10. ovog člana zabranjeno ispunjenje potraživanja.
Povjerilac može izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za izvršenje u cijelosti ili u pojedin im
dijelovim
a, rješenja kojim je prekoračen njegov zahtjev i zbog odluke o troškovima postupka.
Odlučivanje o žalbi

O žalbi protiv rješenja o izvršenju odlu čuje Vije će. Povodom žalbe protiv rješenja o izvršenju sudija
pojedinac ovlašten je žalbu prihvatiti ako ocijeni da je u cijelosti osnovana, te u cijelosti ili djelimi čno doneseno
rješenje o izvršenju preinači i izvršni zahtjev odbije, ili ukine rješenje o izvršenju i izvršni prijedlog odbaci ili se
oglasi nenadležnim. U tom slučaju, sudija pojedinac ukinut će provedene radnje.
Radi provjere osnovanosti navoda žalbe, sudija pojedinac može, po potrebi, saslušati stranke i druge
učesnike te obaviti druge radnje.
Upućivanje na parnicu povodom žalbe

12

Ako je žalba izjavljena zbog razloga iz člana 41. stava 2. ta č. 7. do 11. ovog zakona, sudija pojedinac
dostavit će žalbu povjeriocu radi izjašnjenja u roku od osam dana. Ako povjerilac ospor i osnovanost tih razloga
za žalbu, odnosno ako se ne izjasni u roku od osam dana, sudija pojedinac prihvatit će žalbu ako dužnik njihovu
osnovanost dokaže javnom, ovjerenom privatnom ili drugom ispravom koja ima zna čenje javne isprave. U
suprotnom, sudija pojedinac donijet će posebno rješenje kojim ć e dužnika uputiti na parnicu radi proglašenja
izvršenja nedopuštenim.
Ako je žalba izjavljena zbog drugih razloga iz č lana 41. stava 2. ovog zakona, sudija pojedinac, ako smatra
da žalba zbog tih drugih r azloga nije osnovana, uputit će bez odga đanja prepis spisa Vije ću radi odlu čivanja o
žalbi povodom tih razloga.
Ako dužnik izjavi žalbu protiv rješenja o upu ćivanju na parnicu, s udija pojedinac će tu žalbu uputiti Vije ću
radi zajedničkog odlučivanja o toj žalbi i žalbi protiv rješenja o izvršenju.
Žalba nakon proteka roka

Zbog razloga iz člana 41. stava 2. ta č. 7. do 11. o vog zakona dužnik može sve do završetka izvršnog
postupka podnijeti žalbu protiv rješenja o izvršenju i nakon njegove pravosnažnosti, uz uslov da taj razlog nije
mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u žalbi protiv tog rješenja.
Dužnik je dužan u žalbi iz stava 1. ovog člana istaći sve razloge zbog ko jih taj razlog nije mogao ista ći u
vrijeme njenog podnošenja. Sud će odbaciti kasnije podnesenu žalbu ako se ona zasniva na razlozima koje je
dužnik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.
Podnošenje žalbe iz stava 1. ovog člana ne spreč ava provo đenje izvršenja i ostvarenje potraživanja
povjerioca, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno.
Odgovor na žalbu i donošenje rješenja o žalbi

Žalba iz člana 44. ovog zakona dostavit će se bez odga đanja povjeriocu koji se o njoj može izjasniti u roku
od osam dana.
Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, Vije ć e će, prema okolnostima slučaja, zakazati
ročište za raspravljanje o žalbi ili će donijeti rješenje bez određ ivanja ročišta, osim u slu čaju iz člana 46. ovog
zakona.
Rješenjem o žalbi sudija pojedinac će žalbu odbaciti, odbiti ili prihvatiti osim u slu čaju iz člana 46. ovo g
zakona. Ako
žalbu prihvati, sudija pojedinac obustavit će izvršenje i ukinuti provedene radnje.
Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme o dlučivanja o žalbi.
Upućivanje na parnicu ili drugi postu pak povodom žalbe

Ako rješenje o žalbi iz člana 44. stav 1. ov og zakona zavisi od utvr đivanja neke sporne činjenice, sudija
pojedinac uputit će dužnika da u roku od petnaest dana pokrene parnicu ili drugi postupak radi proglašenja
izvršenja nedopuštenim, osim ako duž nik opravdanost svoje žalbe ne dok aže javnom ovjerenom privatnom ili
drugom ispravom, koja ima značenje javne isprave.
Dužnik može pokrenuti parnicu ili dr ugi postupak iz stava 1. ovog č lana i nakon proteka roka koji je sudija
13

pojedinac odredio, sve do završetka postupka, ali u tom slučaju snosi troškove prouzrokovane prekoračenjem tog
roka.
U postupku po ovoj žalbi primijenit će se odredbe člana 43. stav 2 . ovog zakona.
Pravni lijekovi protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave

Prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave

Protiv rješenja o izvršenju na osnovu vj erodostojne i
sprave, dužnik mo že podnijeti prigovor u roku od osam
dana, a u mjeni čnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima
postupka. Zbog razloga zbog kojih se prema odredbi člana 42. ovog zakona rješenje o izvršenju može pobijati
žalbom, dužnik može pobijati rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave u dijelu kojim je njime
odlučeno o izvršenju samo prigovorom.
Prigovor, koji se podnosi iz razloga navedenih u članu 44. stav 1 . ovog zakona, dužnik može podnijeti protiv
dijela rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave kojim je odlu čeno o izvršenju, ako se taj prigovor
zasniva na činjenici koja je nastala nakon donošenja rješenja o izvršenju.
Na prigovor, koji se podnosi nakon proteka roka, na odgo varajući način primjenjuju se odredbe čl. 44. do 46.
ovog zakona.
Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave

Dužnik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na os novu vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu
pobija to rješenje, a prigovor mora biti obrazložen. Neobrazložen prigovor odbacit će sudija pojedinac.
Ako u prigovoru nije određeno u kom se dijelu pob ija, obim pobijanja cijenit će se na osnovu obrazloženja.
Ako se rješenje o izvršenju pobija u cijelosti ili sa mo u dijel u kojim je dužniku naloženo da namiri
potraživanje, Sud će staviti van snage rješenje o izvršenju u dijelu kojim je odre đeno izvršenje i ukinut će
provedene radnje, a postupak će nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je odre đeno izvršenje, dalji postupak nastavit će se
kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenom na osnovu izvršne isprave.
Ako se prigovor iz stava 3. ovog člana prihvati, dio rješenja o izvr šenju kojim je dužniku naloženo da namiri
potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovno tražiti izvršenje.
Ako dužnik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o izvršenju ko jim m u je naloženo da namiri
potraživanje, protiv tog dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka.

V - PRIGOVOR TREĆEG LI CA

Pretpostavke za prigovor

Lice, koje ut vrdi da
u pogledu predme ta izvršenja ima takvo pravo k o je spre čava izvršenje, može, do
završetka izvršnog postupka podnijeti prigovor protiv izvršenja traže ći da se izvršenje na tom predmetu proglasi
nedopuštenim.
14

Podnošenje prigovora ne spre čava provo đenje izvršenja i ostvarenje povjerio čevog potraživanja, ako ovim
zakonom nije drugačije određeno.
Sud će prigovor dostaviti povjeriocu i dužniku i pozvati ih da se u r oku od osam dana izjasne o prigovoru.
Upućivanje na parnicu

Ako se povjerilac u propisnom roku ne
izjasni o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru, Sud će podnosioc a
prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnic u radi proglašenja da izvršenje na
predmetu izvršenja nije dopušteno.
Ako podnosilac prigovora dokazuje njegovu opravdanost pravosnažnom pred Sudom, javnom ili privatnom
ispravom
koja ima značenje javne isprave, Sud će o prigovoru odlučiti u izvršnom postupku.
Podnosilac prigovora može pokrenuti parnicu i nakon protek a roka koji m u je Sud odredio, sve do završetka
izvršnog postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzrokovane prekoračenjem tog roka.
U parnici iz stava 1. ovog člana treće lice može tražiti da se utvrdi postojanje njegovog prava ako mu ga koja
od stranaka osporava.
Kad se ne može tražiti da se izvršenje proglasi nedopuštenim

Izuzetno od o
dredbe člana 49. stava 1. o vog zakona, lice koje je suvlasnik pokretne stvari, koja je predmet
izvršenja, ne može zahtijevati da se izvršenje u pogledu njen og udjela proglasi nedopuštenim, ali ima pravo na
namirenje iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja svih povjerilaca i prije naknade troškova izvršnog
postupka.
Lice iz stava 1. ovog člana ima pravo zahtijevati da mu se stvar koja je predmet izvršenja ustupi, ako položi
iznos koji odgovara vrijed
nosti dužnikovog udjela u toj stvari.
Lice iz stava 1. ovog člana, kom e je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, Sud će uputiti na
parnicu da tužbom protiv povjerioca utvrdi svoj udio.
Ako lice iz stava 1. ovog člana mo že dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, Sud će postupiti kao da
njegovo pravo nije osporeno.
Ova okolnost ne uti če na pravo povjeri o ca ili dužnika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj
parnici.
Ako dužnik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o izvršenju, kojim m u je naloženo da namiri
potraživanje, protiv tog dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka.

VI - PROTUIZVRŠENJE

Razlozi za protuizvršenje

Nakon što je izvršenje ve ć provedeno, dužnik m o že u istom izvršnom postupku zatražiti od Suda da naloži
povjeriocu da mu vrati ono što je izvršenjem dobio:
15

• ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage ili je na drugi
način utvrđeno da je bez djejstva;
• ako je u toku izvršnog postupka namirio povjeriočevo potraživanje mimo Suda tako da je povjerilac
dvostruko namiren.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana Sud neće prihvatiti ako su u pogledu onog št o je povjerilac dobio izvršenjem
nastupile takve stvarne ili pravne prom
jene da vraćanje više nije moguće.
Ako je povjerilac izvršenjem naplatio odre đeni novčani iznos, d u žnik u prijedlogu za protuizvršenje može
tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa.
Prava na naknadu štete zbog razloga iz stava 1. ovog člana dužnik m ože ostvarivati u posebnoj parnici.
Prijedlog za protuizvršenje iz stava 1. ovog člana mo že se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je
dužnik saznao za razlog za protuizvršenje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana završetka izvršnog
postupka.
Dužnik ne može prije proteka roka iz stava 5. ovog člana svoje potraživanje ostvarivati u parni čno m
postupku, osim u slučaju iz stava 2. ovog člana.
Ako je izvršni postupak pokrenut po službenoj du žnosti, protuizvršenje nije dopušteno, ve ć dužnik svoja
prava može ostvarivati u posebnoj parnici.
Postupak po prijedlogu za protuizvršenje

Prijedlog iz člana 52. ov o g zakona Sud će dostaviti povjeriocu i pozvati ga da se u roku od osam dana o
njemu izjasni.
Ako se u roku iz stava 1. ovog člana povjerilac usprotivi prijedlogu, Sud će o prijedlogu odlučiti po
održanom ročištu, a ako se povjerilac u tom roku ne izjasni o prijedlogu, Sud će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti
bez održavanja ročišta.
Rješenjem kojim prihvati prijedlog, Sud će naložiti povjeriocu da u roku od petnaest dana vrati dužniku ono
što je izvršenjem dobio.
Rješenje o protuiz
vršenju

Na osnovu pravosnažnog i izvršnog rj ešenja, kojim je povjeriocu nalože no da dužniku vrati ono što je
izvršenjem dobio, Sud će, na prijedlog dužnika, rješenjem odrediti protuizvršenje.
Protuizvršenje se provodi po odredbama ovog zakona.

VII - ODGAĐANJE, OBUSTAVA I ZAVRŠETAK IZVRŠENJA

Odgađanje izvršenja
Odgađanje iz
vršenja na prijedlog dužnika

Na prijedlog dužni
ka, Sud će, ako dužnik učini vjerovatnim da bi provo đenjem izvršenja pretrpio
16

nenadoknadivu ili teško nadoknadivu št etu, u potpunosti ili djelimi čno odgoditi izvršenje, ako je protiv
pravosnažnog rješenja donesenog u izvršnom postupku podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Na prijedlog dužnika, Sud će, ako dužnik učini vjerovatnim da bi provo đenjem izvršenja pretrpio
nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelimično odgoditi izvršenje:
• ako je protiv odluke, na osnovu koje je određeno izvršenje, izjavljen pravni lijek;
• ako je podnesen prijedlog za povrat u pređašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na
osnovu koje je određeno izvršenje;
• ako je podnesena tužba za poništaj presude arbitraže na osnovu koje je određeno izvršenje;
• ako je podnesena tužba za stavljanje van snage poravnanja na osnovu koga je dopušteno izvršenje;
• ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju izjavio žalbu ili podnio prigovor, odnosno tužbu;
• ako je dužnik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena izvršnost izvršne isprave, odnosno ako je
podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kome je to rješenje doneseno;
• ako je dužnik ili učesnik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provođenju
izvršenja;
• ako izvršenje, prema sadržaju izvršne isprave, zavisi od istovremenog ispunjenja neke obaveze
povjerioca, a dužnik je uskratio ispunjenje svoje obaveze zato što povjerilac nije ispunio svoju obavezu
niti je pokazao spremnost da je istovremeno ispuni.
Odluku o prijedlogu za odga đanje Sud će donijeti nakon što povje riocu omogući da se o njemu izjasni, osim
ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije.
U slu čaju iz stava 2. ovog člana Sud može, na zahtjev povjerioca, odga đanje izvršenja usloviti davanjem
primjerenog obezbjeđenja.
Ako dužnik ne da obezbjeđenje u roku koji mu Sud o dredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat
će se da je odustao od prijedloga za odgađanje.
Za vrijeme odgađanja izvršenja neće se preduzimati radnje kojim a se ono provodi.
U izvršenju radi naplate nov čanog po traživanja i nakon donošenja rješenja o odga đanju izvršenja provest će
se radnje na osnovu kojih povjerilac stiče založno pravo ili pravo namirenj a na predmetnu izvršenja. Na
prijedlog povjerioca provest će se i procjena predmeta izvršenja.
Ako odbije prijedlog za odga đanje izvršenja, Sud će nastaviti s izvršenjem i prije pravosnažnosti rješenja
kojim je prijedlog odbijen.
Odgađanje izvršenja na prijedlog povjerioca

Na prijedlog povjerioca, Sud će, potpuno ili djelim ič no, odgoditi izvršenje ako provo đenje izvršenja nije
počelo.
Ako je provo đenje izvršenja po čelo, a dužnik se, u roku k o ji mu je Sud odredio, izjasnio protiv odga đanja,
Sud će odbiti prijedlog za odgađanje.
Ako je zakonom predvi đeno da se izvršenje im a tražiti u odre đenom roku, povjerilac može podnijeti
prijedlog za odgađanje u tom roku.
Odgađanje izvršenja na prijedlog treć eg lica

17

Na zahtjev lica koje traži da se izvršenje na određ enom predmetu proglasi nedopuštenim, Sud će odgoditi
izvršenje u pogledu tog predmeta, ako to lice u čini vjerovatnim postojanje s voga prava, te da bi provođ enjem
izvršenja pretrpjelo nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
Sud može, na prijedlog povjerioca, odgađanje izvršenja usloviti davanjem obezbjeđenja.
Vrije
me za koje se izvršenje odgađa

Ako je izvršenje odg ođeno zato što je dužnik ili tre će lice izjavilo pravni lije k, odn osno vanredno pravno
sredstvo, odgađanje traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.
U drugim slučajevima, u ko jima je dužnik predložio odga đanje, Sud će, prema okolnostima slu čaja, odrediti
vrijeme za koje se izvršenje odgađa.
Kad je povjerilac predložio odgađanje, Sud će izvršenje odgoditi za vrijem e koje je on predložio.
Nastavljanje odgođenog izvršenja

Odgođeno izvršenje nastav it će se po službenoj dužnosti nakon proteka vremena za koje je određeno.
Na prijedlog povjerioca, Sud može nastaviti iz vršenje i prije proteka roka za koji je odgo đeno ako povjeri lac
učini vjerovatnim da su prestali razlozi za odgađanje ili ako da obezbjeđenje.
Obustava izvršenja

Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti ako je iz vršna isprava pravosnažno ukinuta, preina č ena,
poništena ili stavljena van snage, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude ukinuta.
Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.
Izvršenje će se, na prijedlog d u žnika, obustaviti ako Sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu
provođenjem izvršenja obuhvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili
je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
Rok za prigovor zbog razloga iz prethodnog stava iznosi os am dana od dana kada je dužnik saznao da je
izvršenjem o
buhvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kome je mogu ćnost izvršenja ograničena.
Nakon isteka roka od trideset dana od preduzimanja radnje kojom su obuhvaćeni predmeti iz stava 3. ovog člana,
prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.
Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u ste čena pra va
trećih lica.
Završetak izvršenja

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnoš ć u odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog
prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje završava ili obustavom izvršenja.
18

Ako je izvršenje završeno provođenjem radnje kojom je završeno, Sud će to utvrditi posebnim rješenjem.

VIII - IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG PO TRAŽIVANJA

Opće odredbe
Obim izvršenja novčanih potraž ivanja

Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja određuje se i provodi u obim u koji je potreban za namirenje tog
potraživanja.
Zaštita fizičkog lica duž nika

Izvršenje radi naplate nov č
anog potraživanja ne može se provesti na stvarima i pravima koja su nužna za
zadovoljenje osnovni
h životnih potreba dužnika i lica koje je on po zakonu dužan izdržavati ili za obavljanje
samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život.
Odredba stava 1. ovog člana neće se pri mjenjivati u slučajevima u kojima su ovim zakonom za izvršenje na
određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o izuzimanju od izvršenja ili o ograničenju izvršenja.
Zaštita djelatnosti pravnih lica

Izvršenje se ne m
ože provesti na stvarima i pravima pravnih lica radi ostvarenja nov čanog po traživanja ako
su te stvari ili prava nužna za obavljanje njihove djelatnosti.
Odredba stava 1. ovog člana neće se pri mjenjivati u slučajevima u kojima su ovim zakonom za izvršenje na
određenim stvarima ili pravima utvr đena posebna pravila o odre đivanju redoslijeda izvršenja, o izuzimanju od
izvršenja ili o ograničenju izvršenja.
Zaštita povjerioca

Ako je povjerilac na osnovu pravnog posla s dužnikom stekao na nekoj st vari ili pravu založno ili sli čno
pravo radi obezbje đenja potraživanja, čije prinudno ostvarenje na tom predmetu traži, dužnik se ne može
protiviti takvom izvršenju pozivajući se na odredbe ovog zakona o izuz imanju od izvršenja ili o ograni čenju
izvršenja, osim na odredbe člana 5. ovog zakona.
Izuzetno, dužnik se može protiviti izvršenju iz stava 1. ovog člana osim ako je tu stvar ili to pravo stekao od
povjerioca, koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svog potraživanja nastalog u vezi s tim sticanjem.
Redoslijed namirenja više povjerilaca

Više povjerilaca koji ostvaruju svoja nov čana potr aživanja prema isto m dužniku i na istom predmetu
izvršenja namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, ako zakonom nije
drugačije određeno.

IX - IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTI

19

(1.) Opće odredbe

Izvršne radnje

Izvršenje na nepokretnosti
provodi se zabilježb om izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvr đivanjem vrijednosti
nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem povjerioca iz iznosa dobijenog prodajom.
Nepokretnosti kao predmet izvršenja

Predm
et izvršenja može biti, ako nije što drugo određ eno, samo nepokretnost kao cjelina određena pravilima
koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige.
Ako je u pogledu neke nepokr etnosti uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nepokretnosti), taj
dio nepokretnosti može biti samostalan pr edmet izvršenja u pogledu koga se na odgovaraju ći način primjenjuju
pravila ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.
Ako je na nepokretnosti ili njenom idealnom dijelu osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni
predmet izvršenja s tim da dužnik m o
že namiriti svoje po traživanje iz plodova koje to pravo daje na osnovu
nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina), u pogledu koga se, na odgovaraju ći na čin, primjenjuju pravila
ovog zakona o izvršenju na pravima.
Dokaz o vlasništvu

Uz prijedlog za izvršenje n a
nepokretnosti povjerilac je dužan podnijeti izvod iz zemljišne knjige kao dokaz
o tome
da je nepokretnost upisana kao vlasništvo dužnika.
Ako je nepokretnost iz stava 1. ovog člana upisana u zem ljišn oj knjizi na drugo lice, a ne na dužnika,
prijedlogu se može udovoljiti samo ako povjerilac podnese ispravu koja je podobna za upis dužnikovog prava.
Promjena predmeta izvršenja

Dužnik m
ože u roku od osam dana od dana dostave rješen ja o izvršenju predložiti da se i zvršenje odredi na
drugom predmetu izvršenja, s tim da je uz prijedlog dužan podnijeti dokaz o svom pravu na drugom predmetu
izvršenja.
Sud će prijedlog dostaviti povjeriocu koji se o njemu može izjasniti u roku od osam dana od dana dostave. U
tom roku povjerilac može postav iti zahtjev za naknadu troškova zapo četog postupka izvršenja na nepokretnosti
te zatražiti davanje obezbjeđenja za naknadu štete koju bi mogao trpjeti zbog promjene predmeta izvršenja.
Nakon izjašnjenja povjerioca ili nakon proteka roka za izjašnjenje, Sud će donijeti rješenje o prijedlogu.
Sud može prihvatiti prijedlog ako dužnik učini vjerovatnim:
1. da bi izvršenje na nepokretnosti na kojoj je ono predloženo za njega bilo naročito nepovoljno;
2. da iz opravda nih razloga n ije sam mogao unov čiti predmet koji predlaže kao novi predmet izvršenja i
dobijenim sredstvima namiriti povjerioca, te
3. da bi se potraživanje povjerioca m oglo u cijelosti namiriti iz drugog predloženog predmeta izvršenja.
20

Sud ne će prihvatiti prijedlog za promjenu predmeta izvršenja ako ocijeni da bi se zbog toga izvršenje
znatnije odužilo ili otežalo, odnosno ako bi povjerilac zbog toga mogao trpjeti znatniju štetu.
Ako je povjerilac na nepokretnosti, na kojoj je zatražio izvršenje prije pokretanja izvršnog postupka, stekao
založno pravo radi obezbj
eđenja svog potraživanja, bez njegovog se pristanka izvršenje ne može odrediti na
drugom predmetu izvršenja.
Ako je dužnik kao drugo sredstvo izvr šenja predložio izvršenje na pla ći, penziji, invalidni ni ili drugom
stalnom novčanom primanju, Sud će prihvatiti prijedlog uz uslov da dužnik u čini vjerovatnim da će potraživanje
biti namireno u roku od jedne godine od donošen ja rješenja po njegovom prijedlogu. I u slu čaju iz ovog stava
moraju biti ispunjeni uslovi iz stava 4. tačke 1. i stava 6. ovog člana.
Ako je povjerilac to zatražio, Sud će pr ihvatanje prijedloga dužni ka usloviti davanjem obezbje đenja da će
troškovi povjerioca u pokrenutom post upku izvršenja na nepokretnosti koji su nastali do donošenja rješenja o
promjeni predmeta izvršenja biti u cijelosti namireni odmah po donošenju tog rješenja, te davanjem
obezbjeđenja na naknadu štete koju bi povjerilac mogao pretrpjeti zbog promjene predmeta izvršenja.
O visini obezbje đenja te roku u kojem ono m ora biti dato odlu čuje Sud u rješenju o promjeni predmeta
izvršenja. Ako dužnik ne da obezbje đenje u roku koji Sud odredi, smatrat će se da je odustao od prijedloga za
promjenu predmeta izvršenja.
U rješenju o promjeni predmeta izvršenja Sud će odrediti izvrš e nje na drugom predloženom predmetu
izvršenja.
Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog dužnika za promje nu predmeta izvršenja žalba nije dopuštena.
Ako je odre đeno drugo s r edstvo izvršenja, zabilježba izvršenja na nepokretnosti ostaje na snazi sve do
namirenja potraživanja povjerioca.
Zabilježba izvršenja

Čim donese rješenje o izvršenju, Sud će po službenoj dužnosti odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše
zabilježba izvršenja.
Tom
zabilježbom povjerilac sti če pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti (pravo na namirenje) i
u slučaju da treće lice kasnije stekne vlasništvo te nepokretnosti.
Nakon zabilježbe izvršenja nije dopušten upis promjena vlasništva zasnovan na raspolaganju dužnika bez
obzira na to k
ad je rasplaganje preduzeto.
Promjena vlasnika nepokretnosti u toku izvršnog postupka ne spre čava da se taj postupak nastavi protiv
novog vlasnika kao dužnika. Sve radnje preduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku
preduzimati one radnje koje ne bi mogao preduzeti prijašn ji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo. Protiv
tog rješenja novi vlasnik nema pravo žalbe.
Na prijedlog povjerioca, Sud će donijeti rješenje o nastavljanju izvršnog postupka protiv novog vlasnika kao
dužnika u t
om postupku.
Povjerilac, koji je predložio izvršenje, a nije ranije stekao založno pravo, sti če zabilježbom izvršenja pravo
da se iz nepokretnosti namiri prije lica koje na toj nepokretnosti kasnije stekne založno pravo ili pravo na
namirenje.
21

Pristupanje izvršenju

Nakon upisa zabilježbe izvršenja ne m
ože se za namirenje drugog potraživanja istog ili dr ugog povjerioca na
toj nepokretnosti provesti poseban izvršni postupak.
Povjerilac za čije je potraživanje kasnije odre đeno i z vršenje na istoj nepokretnosti stupa u ve ć pokrenuti
izvršni postupak.
Pokrenutom izvršnom postupku može se pr istupiti do pravosnažnosti rješenja o dosuđenj u nepokretnosti
kupcu.
O pristupanju postupku Sud će obavijestiti povjerioca u č iju je korist ranije izvršena zabilježba.
Razlozi zbog kojih izvršenje nije dopušt eno u korist pojednih od više povjerilaca u č iju se korist izvršenje
provodi na istoj nepokretnosti, od nosno razlozi za obustavu izvršenja u o dnosu na pojedine od povjerilaca bez
uticaja su na provođenje postupka u korist drugih povjerilaca.
Ako se razlog za odgađanje izvršenja tiče samo jednog od više povjerilaca, izvršenje se neće odgoditi, već će
Sud prilikom donošenja rješenja o namirenju odrediti odga đanje namirenja tog povjerioca sve dok se postupak u
odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju tog povjerioca Sud će čuvati do nastavka postupka,
a ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih povjerilaca, odnosno predat
će se dužniku.
Založna prava

U postupku iz
vršenja na nepokretnosti namiruju se i založni povjerioci koji nisu predložili izvršenje.
Založna prava uknjižena na nepokretnosti prestaju danom pravosnažnosti rješenja o dosu đen ju nepokretnosti
kupcu pa makar založni povjerioci nisu potpuno namireni.
Kupac nepokretnosti i založni povjeril ac mogu se sporazum jeti najkasnije na ročištu za prodaju da založno
pravo ostane na nepokretnosti i pos lije pravnosnažnosti rješenja o dosu đenju nepokretnosti, a da kupac preuzme
dužnikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripadao u izvršnom postupku. U tom slu čaju kupovna
cijena umanjuje se za iznos preuzetog duga.
Kupac i založni povjerilac sporazum iz stava 3. ovog člana zaklju č uju u obliku sudskog poravnanja u
izvršnom postupku.
Službenosti i stvarni tereti

Prodajom nepokretnosti
ne prestaju stvarne službenosti i stvarni tereti kao ni li čne službenosti koje su u
zem
ljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja izvršenje provodi.
Ugovori o zakupu i najmu

Prodajom nepokretnosti ne prestaju ni ugovori o najm u ili zakupu nepokretnosti, koji su zaklju č eni prije
sticanja založnog prava ili prava na namirenje radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži. Kupac stupa na mjesto
najmodavca ili zakupodavca od trenutka sticanja vlasništva nepokretnosti.
22

Razgledanje nepokretnosti

U zaklju čku o prodaji S u d će odrediti vrijeme kad lica zainteresirana za kupovinu nepokretnosti mogu
razgledati nepokretnosti i osigurati putem sudskog izvršioca nesmetano razgledanje nepokretnosti.
Iz opravdanih razloga Sud će licu zainteresirano m za kupo vinu nepokretnosti dati, na njegov zahtjev,
odobrenje da nepokretnosti razgleda i van vremena iz stava 1. ovog člana, s tim da troškovi vanrednog
razgledanja nepokretnosti snosi to lice.
Ako dužnik ili druga lica spre čavaju ili ometaju razgledanje nepokretnosti, Sud ć e odrediti da se dužnik i ta
lica udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Rješenje o udaljenju provodi sudski izvršilac, po potrebi uz
pomoć policije.
Obezbjeđenje nepokretn osti

Radi sprečavanja oštećenja nepokretnosti, omoguć avanja njene procjene, razgledanja, zaštite i sl., Sud može
na prijedlog povjerioca:
• odrediti da se dužnik i druga lica privremeno ili trajno udalje s nepokretnosti;
• povjeriti je na čuvanje povjeriocu ili trećem licu;
• odrediti druge mjere potrebne radi njene zaštite, odnosno omogućavanja nesmetanog provođenja
izvršenja.
Sredstva potrebna radi provođenja mjera iz stava 1. ovog člana duž an je unaprijed platiti povjerilac.
(2.) Izuzimanje od izvršenja

Nepokretnosti koje ne mogu biti predmet izvršenja

Ne m
ogu biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljiš te i privredni objekti poljopri vrednika u obimu
potrebnom za njegovo izdržavanje i izdržavanje članova njegove uže porodice, te drugih lica, koja je po zakonu
dužan izdržavati.
(3.) Određivanje vrijednosti nepokretnosti

Način utvrđivanja vrijednosti

O na činu utvr đivanja vrijednosti nepo k retnosti Sud će odlu čiti zaključkom, odmah nakon što se donese
rješenje o izvršenju, a ako je to potrebno, Sud će prije donošenja zaključka održati ročište sa strankama.
Utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti p ristupit će se nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, a i
prije toga, ako povjerilac to predloži, unaprije d plati za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove
utvrđivanja vrijednosti i ako izvršenje bude obustavljeno.
Vrijednost nepokretnosti utvr đuje se na osnovu proc jene vještaka i drugih č injenica u visini njene tržišne
cijene na dan procjene, pri čemu se vodi ra čuna i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju
određena prava i poslije prodaje.
23

Umjesto procjene iz stava 3. ovog člana Sud može utvr đivanje vrijednosti nepokretnosti zatražiti od
nadležnog organa porezne uprave.
Sud će, na prijedlog stranke, koji m o ra biti podnesen najkasnije osam dana prije ro čišta za prodaju, na
ročištu za prodaju zaključkom ponovno utvrditi vrijednost nepokretnosti ako stranka u čini vjerovatnim da se ta
vrijednost izmijenila za više od jedne tre ćine od dana prethodnog utvr đivanja vrijednosti do dana podnošenja
prijedloga.
Ako su u sudskom ili vansudskom s porazumu na osnovu koga je stečeno založno pravo na nepokretnosti
radi obezbje đenja potraživanja, čije se namirenje traži, stranke utvr dile vrijednost nepokretnosti, ona se ne će
posebno utvrđivati, već će se uzeti u sporazumu utvrđena vrijednost.
U slu čaju iz stava 6. ovog člana, Sud može, na prijedlog dužnika, odrediti da se vrijednost nepokretnosti
iznova utvrdi ako dužnik u čini vjerovatnim da je nakon zaklju čenja sporazuma vrijednost nepokretnosti porasla
za više od jedne tre ćine. Sredstva za pokri će troškova ponovnog utvr đivanja vrijednosti nepokretnosti dužnik
mora unaprijed platiti u roku od osam da na od dana dostave odluke Suda kojom se prihvata njegov prijedlog, u
protivnom, smatrat će se da je odustao od prijedloga.
Odredba stava 6. ovog člana ne će se prim ijeniti ako ima založnih povjerilaca, lica koja imaju pravo na
namirenje ili ličnih službenosti upisanih u zemljišnu knjigu, koje prestaju prodajom nepokretnosti koji se u
izvršenju na nepokretnosti namiruju prije povjerioca, koji je zatražio izvršenje, osim ako se oni tako ne
sporazumiju.
Prigovor nedostatka pokrića

Svako lice k o
je ima pravo da se namiri iz prodajne cijene nepokretnosti, a koje po redu pr venstva dolazi
ispred povjerioca, može predložiti u roku od osam dana od da na dostave zaklju čka o prodaji da se izvršenje
obustavi ako utvrđena vrijednost nepokretnosti ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja povjerioca.
Sud će, prema okolno stima slučaja, ocijeniti je li prodaja svrsishodna s obzirom na vjerovatnu visinu iznosa
djelimičnog namirenja povjerioca koji je predložio izvršenje.
U slučaju iz stava 1. ovog č lana troškove postupka snosi povjerilac koji je pokrenuo izvršenje.
(4.) Prodaja nepokretnosti

Zaključak o prodaji

Nakon provo đenja postupka za utvrđ ivanje vrijednosti nepokretnosti Sud d onosi zaklju č ak o prodaji
nepokretnosti kojim se utvr đuje vrijednost nepokretnosti i odre đuje na čin i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto
prodaje, ako se prodaja obavlja nadmetanjem.
U zaklju čku o pro daji posebno će se ista ći mogućnost da se vrijednost nepokretnosti kona čno utvrdi na
ročištu za prodaju.
Zaključak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploči i na drugi uobičajeni način, a može se objaviti, na
prijedlog stranke, i u sredstvima javnog informiranja ako stranka unaprijed uplati za to potrebna sredstva.
Od objavljivanja zaklju čka o prodaji na sudskoj o glasnoj ploči do dana prodaje mora prote ći najmanje
trideset dana.
24

Zaključak o prodaji dostavlja se strankama, založnim povjeriocima, u česnicima u postupku, licima koja
imaju upisano pravo preče kupovine i nadležnom organu porezne uprave.
Pravo preče kupovine

Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo preče kupovine, upis ano u zemljišnoj knjizi, ima prednost pred
najpovoljnijim ponuđačem ako odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje uz iste uslove.
Ako je nepokretnost prodat a neposrednom pogodb om, Sud će pozvati nosioca uknjiženog prava pre če
kupovine da se u određenom roku u zapisnik kod Suda izjasni hoće li se tim pravom koristiti.
Način prodaje

Prodaja nepokretnosti vrši
se usmenim javnim nadmetanjem.
Ročište za prodaju nepokretnosti održav a se u sudskoj zgradi, pred sudijom pojedincem, ako Sud nije
drugačije odredio.
Stranke, založni povjerioci i nosioci li čnih slu ž benosti i stvarnih tereta, koje prestaju prodajom
nepokretnosti, mogu se sporazumjeti da se prodaja nepokretnosti obavi u odre đenom roku neposrednom
pogodbom preko lica ovlaštenog za promet nepokretnosti, sudskog izvršioca ili na drugi način.
Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u pism enom obliku.
Ugovor u ime i za ra čun dužnika zaklj uč uje lice kome je povjerena prodaja na osnovu zaključka kojim ga
Sud ovlašćuje na zaključenje tog ugovora. Potpisi lica koja zaključuju ugovor moraju biti ovjereni u Sudu.
Ugovor iz stava 5. ovog člana im a djejstvo od dana pravosnažnosti rješenja o dosuđenju.
Uslovi prodaje

Uslovi prodaje
, uz ostale podatke, sadrže:
1. bliži opis nepokretnosti sa pripadcima;
2. naznaku prava koja ne prestaju prodajom;
3. naznaku je li
nepokretno st slobodna od lica i stvari, odnosno stanuje li dužnik sa članovima svoje
porodice na nepokretnosti ili je ona data u najam ili zakup;
4. vrijednost nepokretnosti ut vrđenu zaključkom o prodaji;
5. cijenu po kojoj se nepokre tnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi s prodajom;
6. rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu;
7. način prodaje;
8. iznos obezbjeđenja, rok u kome mo ra biti dato, kod koga i kako mora biti dato;
9. posebne uslove koje kupac m ora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnost.
Rok u kome je kupac dužan da položi kupovnu cijenu ne može biti duži od šest mjeseci od dana prodaje, bez
obzira na to isplaćuje li se cijena odjednom ili u ratama.
Davanje obezbjeđenja

25

U javnom nadmetanju kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala obezbjeđenje.
Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje obezbjeđenje u sudski depozit.
Od polaganja obezbje đenja oslobođeni su povjerilac, na č iji je prijedlog odre đeno izvršenje, i nosioci prava
upisanih u zemljišnjoj knjizi, koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraživanja dostižu iznos
obezbjeđenja i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvr đenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao
namiriti iz kupovne cijene.
Ponuđačima č ija ponuda nije prihva ćena vratit će se obezbje đenje, odmah nakon zaklju čenja javnog
nadmetanja.
Jedan ponuđač

Ročište za prodaju nepokr etnosti održat će se i kad na njemu učestvuje samo jedan ponuđač.
Sud može, na prijedlog stranke ili drugih lica, odrediti, prema okolnostima slu čaja, da se ro čište za prodaju
odgodi ako
učestvuje samo jedan ponuđač.
Ko ne može biti kupac

Kupac ne m
ože biti dužnik, sudija pojedinac ili drugo lice koje službeno u čestvuje u postu pk u prodaje, kao
ni lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost, koja je predmet izvršenja.
Prodajna cijena

Na prvom ro
čištu za nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti.
Ako se nepokretnost ne proda na prvom ročištu, Sud ć e zakazati drugo ročište na kome se nepokretnost
može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod polovine te vrijednosti.
Od prvog do drugog ročišta mora proteći najmanje trideset dana.
Stranke i lica, koji se namiruju u postupku, mogu se sp orazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Suda da se
nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od one iz st. 1. i 2. ovog člana.
Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu, zaklju čenom pred Sudom, saglasile d a se
nepokretnost radi naplate potraživanja povjerioca može pr odati i za cijenu nižu od one iz st. 1. i 2. ovog člana,
nepokretnost se ve ć na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne u čestvuju druga
lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano
pravo povjerioca, kome je obezbije đena naplata njegovog potraživanja. Najniža cijena, po kojoj se nepokretnost
može prodati u tom slučaju, ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Odredbe st. 1. do 5. ovog člana primjenjuju se i u slučaju prodaje ne
pokretnosti neposrednom pogodbom.
Ročište za nadmetanje i dosuđenje

26

Pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za održavanje ro čišta za nadmetanje, Sud objavljuje da se pristupa
nadmetanju.
Nadmetanje se zaključuje po proteku deset m inuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude.
Po zaključenju nadmetanja sudija pojedinac utvr đuje koji je ponu đač ponudio n ajveću cijenu i da je ispunio
uslove da mu se dosudi nepokretnost.
O dosuđenju nepokretnosti Sud donosi pism eno rješenje (rješenje o dosuđenju), koje se objavljuje na sudskoj
ploči.
Smatrat će se da je rješenje iz stava 4. ovog člana dostavljeno svi m licima kojima se dostavlja zaklju čak o
prodaji te svim u česnicima u nadmetanju istekom tre ćeg dana od dana njegovog isticanja na oglasnoj ploči. Ta
lica imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda primjerak rješenja.
O ročištu za prodaju vodi s e zapisnik.
Dosuđenje u sluč aju prodaje neposrednom pogodbom

U slu čaju prodaje neposrednom pogodbom , Sud će donijeti rješenje o dosuđ enju nepokretnosti prodate
neposrednom pogodbom, pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za pravovaljanost prodaje.
Rješenje o dosuđ enju obja vljuje se na sudskoj plo či i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaklju čak o
prodaji te nepokretnosti kupcu.
Polaganje cijene

Kupac je dužan položiti u Sud cijenu u roku odre đenom u zaklju čku o pro daji, u protivnom, Sud će
rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju.
Iz položenog obezbjeđenja izmirit će se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između cijene postignute
na ranijoj i novoj prodaji.
Predaja nepokretnosti kupcu

U rješenju o dosuđenju Sud će odrediti da se nepokretnost preda kupcu nakon što položi cijenu i nakon što to
rješenje postane pravosnažno.
Nakon radnji iz stava 1. ovog člana, Sud će zaklju čkom odrediti da se u zemljišnu knjigu upiše u korist
kupca pravo vlasništva, kao i to da se br išu ona prava za koja je rješenjem o dosu đenju određeno da će se brisati
iz zemljišne knjige.
Zaštita prava kupca

Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije pravosnažnosti rješenja o dosu đen ju nepokretnosti ne
utiče na pravo vlasništva kupca stečeno po odredbama člana 92. ovog zakona.
27

Obustava izvršenja

Ako se nepokretnost nije m
ogla prodati ni na drugom roč ištu, Sud ć e odrediti novu prodaju samo na
prijedlog povjerioca, koji on ne može staviti prije isteka tri mjeseca od dana drugog ro čišta niti po isteku jedne
godine od tog dana.
Sud će obustaviti izvršenje ako povjerilac ne stavi prijedlog u roku odre đenom u stavu 1. ovog člana ili ako
se nepokretnost nije mogla na prvom ro čištu u nastavljenom postupku prodati ni za polovinu utvr đene
vrijednosti.
U slu čaju prodaje neposr e dnom pogodbom, Sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla
prodati u roku određenom sporazumom stranaka i lica koji se namiruju u postupku.
Obustava izvršenja ne spre čava pokretanje novog izvršnog p ostupka radi naplate istog potraživanja na istoj
nepokretnosti.
(5.) Namirenje povjerilaca

Pristupanje namirenju i lica koja se namiruju

Sud pristupa nam
irenju povjerilaca po pravosnažnosti rješenja o dosu đenju nepokretnosti k upcu i nakon što
kupac položi cijenu.
Iz prodajne cijene namiruju se povjerioci na čiji je prijedlog određeno izvršenje, založni povjerioci i kad nisu
prijavili svoja potraživanja, lica koja imaju pravo na naknadu za li čne službenosti i druga prava koja prestaju
prodajom, organi uprave po osnovu poreza i drugih taksi, te lica koja imaju potraživanja navedena u članu 96.
stav 1. tačka 3 ovog zakona.
Prvenstveno namirenje

Iz iznosa dobijenog pr
odajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redom :
1. troškovi izvršnog postup ka;
2. porezi i druge takse dospjele za posljednju go dinu koje terete prodatu nepokretnost;
3. potraživanja na osnovu zakonskog izd ržavanja, potraži vanje na osnovu naknade štete nastale zbog
narušavanja ili smanjenja,odnosno gubitka radne sp osobnosti, potraživanja naknade štete za izgubljeno
izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, potr aživanja zaposlenika te potraživanja doprinosa za
zdravstveno i penziono osiguranje, dospjela za posljednju godinu dana.
Potraživanja iz stava 1. ta č. 2. i 3. ovo g člana namiruju se ako su prijavljena najkasnije na ročištu za diobu i
ako se dokazuju izvršnom ispravom.
Vrijeme odre đeno u stavu 1. ta č. 2. i 3. ovo g člana ra čuna se do dana donošenja rješenja o dosu đenju
nepokretnosti.
Namirenje ostalih potraživanja

Nakon nam irenja potraživanja iz
člana 96. ovog zakona, namiruju se potraživanja obezbije đena za ložni m
28

pravom, potraživanja povjerioca na čiji je prijedlog odre đeno izvršenje i naknada za li čne službenosti i druga
prava koja prestaju prodajom.
Povjerioci iz stava 1. ovog člana namiruju se po redu sticanja založnog prava i prav a na namirenje
povjerilaca koji su predložili izvršenje, odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu ličnih službenosti.
Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosuđenju n epokretnosti kupcu, određeni
izvršnom ispravom, namiruju se po istom redu kao i glavno potraživanje.
Visina naknade za lične služb enosti i druga prava koja prestaju prodajom

Ako se o visini naknade za li čne službenosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum
između nosioca tih prava i povjerilaca koji po redu za na mirenje dolaze poslije njih, visinu naknade odre đuje
Sud, uzimajući u obzir naročito vrijeme za koje bi ta prava još trajala, njihovu vrijednost i godine života nosioca
tih prava.
Kupac i nosilac prava li čne službenosti m ogu se sporazu mjeti da kupac preuzme službenost, a da se iznos
naknade, utvrđen prema stavu 1. ovog člana, odbije od cijene.
Srazmjerno namirenje

Više potraživanja koja imaju isti red n a
mirenja namiruju se srazmjerno svojoj visini, ako iznos dobijen
prodajom nije dovoljan za potpu
no namirenje.
Osporavanje potraživanja

Lice koje se nam iruje iz prodajne
cijene može, ako to utiče na njegovo namirenje, najkasnije na ro čišt u za
diobu, drugom takvom licu osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red namirenja.
Upućivanje na parnicu

Sud će lice ko je je osporilo potraživanje uputiti da, u odre đenom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od
spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazu je pravosnažnom presudom, javnom ili privatnom
ispravom, koja ima zna čenje javne isprave. U tom slu čaju, Sud će o osporavanju odlu čiti u izvršnom postupku,
pa čak i u slučaju kad nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke.
Ako prihvati osporavanje, Sud će na parnicu uputiti lice č ije je potraživanje osporeno.
Ako lice koje je osporilo potraživanje učini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, Sud će donošenje
rješenja o namirenju lica čije je potraživanje osporeno odgoditi do završetka parnice. Izuzetno, Sud može
donošenje rješenja o namirenju i namirenje tog lica usloviti davanjem obezbjeđenja.
Iznos koji se odnosi na osporeno potraživanje položit će se u sudski depozit.
Ako lice, koj
e je upu ćeno na parnicu u roku koji mu je za to odre đen, ne dokaže da je parnicu pokrenulo,
smatrat će se da potraživanje nije osporeno, odnosno da je odustalo od zahtjeva da njegovo potraživanje bude
namireno u izvršnom postupku.
29

Presuda donesena u parnici o osporenom potraživanju djeluje protiv dužnika i svih povjerilaca.
Odredbom stava 3. ovog člana ne dira se u pravo lica koje je u p ućeno na parnicu da, i poslije završetka
izvršnog postupka, pokrene parnicu protiv lica čije je potraživanje osporilo.
Na prijedlog lica čije je potraživanje osporeno, S ud može odga đanje donošenja rješenja o namirenju i
namirenje potraživanja tog lica us loviti davanjem primjerenog obezbje đenja za štetu koju bi to lice moglo
pretrpjeti zbog odga đanja namirenja. Ako lice koje je osporilo potraživanje ne da primjereno obezbje đenje u
roku koji mu je određen, smatrat će se da potraživanje nije osporeno.
Lice, čije je potraživanje bilo osporeno, im a pravo na naknadu štete koju je pretrpjelo zbog neosnovanog
osporavanja potraživanja, ako je ono bilo u činjeno jedino radi toga da mu se šteti ili mu smeta u izvršavanju i
ostvarenju njegovih prava.
(6.) Posebne odredbe o načinu namirenja nekih potraživanja

Nedospjelo potraž
ivanje

Potraživanje založnog pov
jerioca koje nije dospjelo do da na donošenja rješenja o nam i renju a za koje nisu
ugovorene kamate, isplatit će se nakon odbijanja iznosa koji odgovara zakonskim kamatama, od dana donošenja
rješenja o namirenju do dana dospjelosti tog potraživanja.
Nedospjela potraživanja, za koja su ugovorene kamate, isplatit ć e se zajedno s iznosom ugov orenih kamata
obračunatih do dana donošenja rješenja o namirenju.
Nedospjelo potraživanje povremenih primanja

Potraživanja povremenih prim
anja po osnovu zakonskog izdržavanja, po osn ovu naknade štete nastale zbog
narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i po osnovu nakna de štete za izgubljeno
izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, koja su osigurana zalogom, a dospijevaju nakon dana donošenja
rješenja o namirenju, namiruju se na izri čit zahtjev povjerioca, a obra čunavaju se na način na koji se obračunava
naknada za ličnu službenost.
Potraživanje uz uslov

Iznos uslovnog p
otraživanja, koje je obezbijeđeno založnim pravom, izdvojit ć e se i staviti u sudski depozit i
isplatiti kad se odložni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov neće ispuniti.
Ako se odložni uslov ne ispuni ili se ispuni raskidni uslov, iz dvojeni iznos cijene služi za namirenje
povjerilaca č
ija potraživanja nisu potpuno ili nisu uop će namirena, a ako takvih povjerilaca nema ili cijeli iznos
nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj iznos, odnosno ostatak predat će se dužniku.
Predbilježba založnog prava i zabilježba spora

Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist predbilježba upisana
dokaže da je u toku
postupak za njeno opravdanje, odnosno da još nije protek ao rok za pokretanje tog postupka,
potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se na na čin na koji se namiruje potraživanje uz odložni
uslov.
30

Potraživanje, za koje je u zemljišnjoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja založnog prava ili
zabilježba o drugom sporu, namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz raskidni uslov.
Zajedničke hipoteke

Potraživanje obezbije đeno zajedničkom hipotek om, čiji je povjerilac zahtijevao namirenje iz neke od tako
opterećenih nepokretnosti, namirit će se po odredbama ovog zakona, ako zemljišnoknjižno pravo ne odre đuje šta
drugo u pogledu zajedničkih hipoteka.
(7.) Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta

Ročište za diobu

Nakon pravosnažnosti rješenja o dosu đenju nepokr etnosti kupc u, Sud odre đuje ro čište za diobu iznosa
postignutog prodajom, na koje se pozivaju, pored stranaka i lica, koja, prema stanju spisa i prema podacima iz
zemljišne knjige, polažu pravo da se namire iz tog iznosa.
U pozivu ta će se lica upozoriti na t o da će se potraživanje povjerioca koji ne do đe na ro čište uzeti prema
stanju koje proizilazi iz zemljišne knjige i spisa, te da, najkasnije na ro čištu za diobu, mogu drugom osporiti
potraživanje, njegovu visinu i red namirenja.
Na ročištu se raspravlja o nam irenju povjerilaca i drugih lica koja postavljaju zahtjev za namirenje.
Rješenje o namirenju

O nam irenju povjerilaca i drugih lica, kojim
a pripada pravo na namirenje, Sud odlu čuje rješenje m nakon
održanog ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige, te stanja utvrđenog na ročištu.
Pri donošenju rješenja iz stava 1. ovog člana uzet će se u obzir sa mo ona potraživanja po kojima je rješenje o
izvršenju postalo pravosnažno najkasnije na dan ročišta za diobu.
Ako ima potraživanja na kojima rješenje o izvršenj u nije postalo pravosn ažno najkasnije na dan ro č išta za
diobu, ta će se potraživanja namiriti nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju iz preostalog iznosa cijene ako je
ima, a ostatak će se vratiti dužniku.
Žalba protiv rješenja o namirenju odga đa izvršenje rješenja, ako bi rješenje kojim se prihva ć a žalba moglo
uticati na namirenje.
Brisanje prava i tereta

Nakon pravos
nažnosti rješenja o dosuđenju, Sud će rješenjem odrediti da se u zemljišnoj knjizi brišu upisana
prava i tereti, osim onih koji ostaju
na nepokretno sti i poslije predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac
preuzeo.
Kupac može tužbom tražiti brisanje založnih prava č ije je brisanje Sud prop usti o odrediti u smislu odredbe
stava 1. ovog člana.
(8.) Pravni položaj dužnika i trećih lica nakon prodaje nepokretnosti
31

Gubitak prava na posjed nepokretnosti

Prodajom nepokretnosti
dužnik gubi pravo posjeda nepokretnosti i dužan ju je predati kupcu odmah nakon
dostave rješenja o predaji nepokretnosti kupcu, ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije drugačije određeno.
Iseljenje dužnika

Povjerilac može već u prijedlogu z a izvršenje prodajom nepokretnosti, a i kasnije sve do predaje
nepokretnosti kupcu, zatražiti i njeno ispražn jenje te predaju kupcu na osnovu zaklju čka o predaji nepokretnosti
kupcu.
U tom slučaju, Sud će u rješenju o izvršenju odrediti ispražnjenj e nepokretnosti i njenu predaju kupcu nakon
pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti kupcu.
Nakon što donese zaključak o predaji nepokretnosti kupcu, Sud će, na prijedlog kupca, pristupiti izvršenju
radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti kupcu,
pri čemu kupac stiče položaj povjerioca.
Izvršenje iz stava 3. ovog člana provodi se po pravili ma ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom
nepokretnosti.
Dužnik i članovi njegovog porodi čnog dom aćinstva, koji se iseljavaju, imaju pravo na nužni smještaj samo
ako je to određeno posebnim propisom.
Obezbjeđenje nužnog smj eštaja iz stava 1. ovog člana ne sprečava provođenje izvršenja.
Iseljenje drugih lica

Nakon što donese rješenje o predaji nepokretnosti kupcu, Sud će, na prijedlog kupca, naredi ti drugim licima,
koja ne raspolažu valjanim pisanim pravnim osnovom za korištenje nepokretnosti, da je bez odgađ anja predaju
kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih lica izvršenje ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.
Žalba na rješenje o provođenju izvršenju iz stava 1. ovog zakona n e odgađa izvršenje.
U postupku iz stava 1. ovog člana kupac ima položaj povjerioca.
Primjena odredbi ovog p
oglavlja na području gdje ne postoje zemljišne knjige

Ako se ne m
ože iz bilo kojeg razloga pribaviti dokaz o vlasništvu, povjerilac je, umjesto dokaza o vlasništvu
iz člana 69. o
vog zakona, dužan u prijedlogu za izvršenje nazna čiti mjesto na kome se nepokretnost nalazi, njen
naziv, granice i površinu.
U tom slučaju, Sud će oba viti pljenidbeni popis nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje i na ro čište za
pljenidbeni popis pozvati povjerioca, dužnika i lica s čijim nepokretnostima graniči ta nepokretnost.
Zapisnik o popisu ima značaj zabilježbe izvršenja i objavljuje se na sudskoj ploč i.
32

O obavljenom pljenidbenom popisu Sud će objaviti oglas u kojem će navesti broj predmeta, podatke o
strankama i o nepokretnosti na kojoj se izvršenje pr ovodi, te obavještenje o tome gdje je i kad održano ro čište na
kome je nepokretnost popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu is taknut na sudskoj ploči. Tim oglasom
Sud će pozvati sva zainteresirana lica da pismeno ili usmeno obavijeste Sud o razlozima zbog kojih se izvršenje
ne može provesti na toj nepokretnosti.
Odredbe ovog člana primjenjivat ć e se i kad se nepokretnost u katastru vodi na ime dužnika ako zemljišni
vlasnik, odnosno njegovi nasljednici izjavom ovjerenom od nadležnog organa potvrde da je dužnik vlasnik
nepokretnosti koja je predmet izvršenja.

X - IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA

(1.) Opće odredbe

Nadležnost

Za odlu čivanje o prijedlog u za izvršenje na pokretnim stvarima i za provo đenje tog izvršenja nadležan je
sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda.
Izuzimanje od izvršenja

Predm
eti izvršenja ne mogu biti:
1. odjeća, obu ć a, rublje i drugi predmeti li čne upotrebe, posteljne stvari, posu đe, namještaj, štednjak,
frižider, mašina za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba doma ćinstva ako su
nužni dužniku i članovima njegovog doma ćinstva s obzirom na uobičajene uslove života svoje
društvene okoline;
2. hrana i ogrjev za potrebe dužnika i č lanova njegovog domaćinstva za šest mjeseci;
3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredne mašine i druga oru đa za rad, koji su dužniku poljoprivredniku
nužni za održavanje poljoprivrednog gazdinstva u mj eri u kojoj je to nužno za njegovo izdržavanje i
članova njegovog porodičnog domaćinstva, te sjeme za upotrebu na tom gazdinstvu i hrana za stoku za
četiri mjeseca;
4. alat, mašine i drugi predmeti koji su dužniku zanatliji ili trgovcu nužni za obavljanje njegove
registrirane djelatnosti, te sirovine i pogo
nsko gorivo za četiri mjeseca;
5. predmeti koji su nužni duž niku koji samostalno u
liječničku, naučnu, umjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost;
6. gotov novac dužnika po osnovu potraživanja koja su izuzeta od izvršenja, te gotov novac dužnika koji
im
a stalna mjese čna primanja do mjese čnog iznosa koji je po zakonu izu zet od izvršenja, srazmjerno
vremenu do idućeg primanja;
7. odlikovanja, medalje, ratn e spomenice i druga odlikovanja i priznanja, vjen čani prsten, li čna pisma,
rukopisi i drugi lični spisi dužnika, porodične fotografije, lične i porodične isprave i porodični portreti;
8. pomagala koja su invalidu ili drugom licu s tjelesnim nedostacim a data na osnovu propisa ili koja je sam
nabavio, a nužna su za obavljanje životnih funkcija;
9. i druge pokretne stvari ako su određene zakonom .
Poštanska pošiljka ili poštanska nov čana doznaka upu ćena dužni ku ne može biti predmet izvršenja prije
uručenja.
Izvršne radnje

33

Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom pljenidbom, procjenom i prodajom, te namirenjem
povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom.
Prijedlogom za izvršenje može se zahtijevati da se pr ovede samo pljenidba i procjena, ali u tom slučaju
povjerilac je dužan u roku od tri mjeseca od dana pl jenidbenog popisa, odnosno proc jene podnijeti prijedlog za
prodaju stvari, u protivnom, izvršenje će se obustaviti.
(2.) Pljenidba i procjena pokretnih stvari

Obavještenje o pljenidbi

Sudski izvršilac, prije nego što pristupi pljenidbi, pred
at će dužniku rješenje o izvršenju i pozvati ga da plati
iznos za koji je
određeno izvršenje s kamatama i troškovima.
O vremenu i mjestu pljenidbe obavijestit će se povjerilac ako je to tražio, a o obavljenoj pljen idbi obavijestit
će se i stranka koja joj nije bila prisutna.
Neprisustvo povjerioca ne sprečava provođenje pljenidbe.
Predmet pljenidbe

Pljenidba se obavlja sastav
ljanjem pljenidbenog popisa.
Popisati se mogu pokretne stvari koje se nalaze u posjedu dužnika te njegove pokretne stvari koje se nalaze u
posjedu povje
rioca.
Dužnikove pokretne stvari koje se nalaze u posjedu trećeg lica m ogu se popisati samo ako ono na to pristane,
a ako ne pristane, Sud će na povjerioca, na njegov prijedlog, prenijeti dužnikovo pravo na predaju stvari.
Smatra se da dužniku pripadaju pokretne stvari koje ima na sebi, odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj
nepokretnosti, u stanu u kojem stanuje, odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio.
Smatra se da su bra čni drugovi su vlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih stvari koje se zateknu u
njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti.
Obim pljenidbenog popisa

Popisat će se onolik o pokretnih stvari koliko je potrebno za namirenje povjerio čevog potraživanja i troškova
izvršenja.
Prvenstveno se popisuju pokretne stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi
sprečavalo izvršenje i po kretne stvari koje se najl
akše mogu unov čiti, uzimaju ći u obzir i izjave prisutnih
stranaka i trećih lica.
Sud može, na prijedlog dužnika, naknadno odrediti izvršenje na drugom pred metu, a ne na onom koji je na
prijedlog povjerioca popisan, ako postoji znatna nesrazmjera izme đu vrijednosti toga predmeta i iznosa
potraživanja, u kom slučaju se primjenjuju odredbe člana 70. ovog zakona.
34

Čuvanje popisanih pokretnih stvari

Popisane pokretne stvari sudski izvršilac ostavit će na čuvanje d užniku, ako Sud, na prijedlog povjerioca,
nije odredio da se one predaju na čuvanje povjeriocu ili trećem licu.
Na popisanim stvarima koje su ostavljene dužniku na čuvanje vidlji vo će se naznačiti da su zaplijenjene.
Opasnost od uništenja ili ošte ćenja p okretnih stva ri datih na čuvanje povjeriocu ili tre ćem licu snosi
povjerilac, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile.
Gotov novac, hartije od vr ijednosti i dr agocjenosti predat ć e se u sudski depozit, kao i druge stvari ve će
vrijednosti, ako su prikladne za takav način čuvanja.
Zabrana raspolaganja popisanim pokretnim stvarima

Dužniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim
stvarima.
U rješenje o izvršenju unosi se ta zabrana, kao i upozorenje dužnik u na krivičnopravne posljedice postupanja
protivno zabrani.
Sticanje založnog prava

Povjerilac stiče pljenidbeni m popisom založno pravo na popisanim pokretnim stvarima.
Ako je popis obavljen u korist više povjerilaca, red prvenstva založnog prava ste čenog popisom ili
zabilješko
m u zapisniku o pljenidbenom popisu odre đuje se prema danu kad je popis obavljen, odnosno prema
danu kad je sastavljena zabilješka.
Ako se stvari popisuju istovremeno u kor ist više povjerilaca, red prvenstva odr eđuje se prema danu kad je
prijedlog za izvršenje primljen u Sudu, a ako su prijedlozi za izvršenje prim ljeni istog dana, njihova založna
prava imaju isti red prvenstva.
Ako je prijedlog za izvršenje upu ćen po štom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan
prijema u Sudu.
Bezuspješan pokušaj pljenidbe

Ako se pri pljenidbi ne na đu pokretne stvari koje mogu biti pred met izvršenja, Sud će o tome obavijestiti
povjerioca koji nije bio prisutan pljenidbi.
Povjerilac može u roku od tri mjeseca od dana pr ijema tog obavještenja, odnosn o od dana pokušane
pljenidbe kojoj nije bio prisutan, predložiti da se pljenidba ponovno pr ovede, u protivnom, Sud će obustaviti
izvršenje.
Procjena

35

Istovremeno s pljenidbenim popisom, obavit će se i procjena pokretnih stvari, koj u vrši sudski izvršilac, ako
Sud nije odredio da je obavi sudski vještak.
Stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak, iako to Sud nije odredio, te ako Sud prihvati taj prijedlog,
troškove vještačenja dužan je unaprijed platiti predlaga č, u roku koji Sud odredi, a ako ne budu pla ćeni u roku,
smatrat će se da je predlagač odustao od svog prijedloga.
O prijedlogu iz stava 3. ovog člana Sud odlu čuje zaključkom.
Stranka može, u roku od osam dana od oba vljene procjene, predložiti Sudu utvr đivanje niže, odn osno više
vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili odre đivanje nove procjene o čemu Sud odlu čuje
zaključkom.
Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni

O pljenidben o
m popisu i procjeni sastavlja se zapisnik, u ko jem se, uz ostalo, pojedina č no nazna čuju
zaplijenjene pokretne stvari s njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i učesnika u postupku,
kao i izjave trećih lica o postojanju prava koja sprečavaju izvršenje.
Zabilješka umjesto pljenidbenog popisa

Ako se nakon pljenidbenog popisa od redi izvršenje na zaplijenjenim
pokretnim stvarima, radi naplate
drugog potra
živanja istog povjerioca, ne će se obaviti ponovni popis i procjena tih stvari, nego će se u nastavku
zapisnika samo zabilježiti podaci iz kasnijeg rješenja o izvršenju.
(3.) Prodaja pokretnih stvari

Vrijeme prodaje

Prodaja zaplijenjenih stvari mo
že se provesti tek po pr avosnažnosti rješenja o izvršenju, osim ako dužnik ne
pristane da se prodaja obavi prije toga ili ako su u pitanju pokretne
stvari koje su podložne brzom kvarenju, ili
ako postoji opasnost od znatnog pada njihove cijene, ili ako povjerilac da obezbje đenje za štetu koju bi bio
dužan naknaditi dužniku u slučaju da rješenje o izvršenju ne postane pravosnažno.
O prodaji prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju Sud odlučuje zaključkom .
Između dana pljenidbeno g popisa i dana prodaje mora prote ći najmanje petnaest dana, s tim da se prodaja
može provesti i prije proteka tog roka iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana.
Način prodaje

Pokretne stvari prodaju s e
usmenim javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom, o čemu odlu č uje
zaključkom Sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.
Javno nadmetanje provodi sudski izvršilac.
Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se izmeđ u kupca, s jedne stran e, i sudskog izvršioca ili lica koje
obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvršilac pokret ne stvari prodaje, u ime i za ra čun dužnika, a
36

lice koje obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun dužnika.
Prodaja nadmetanjem odredit će se ako su u p itanju pokretne stvari ve će vrijednosti, a može se o čekivati da
će se prodati po većoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
Prodaja pokretnih stvari objavit će se blagovremeno na oglasnoj p loč i Suda, ili na drugi uobi čajeni način, a
povjerilac i dužnik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.
Prodajna cijena

Na prvom nadmetanju, od nosno u ro
ku koji je S ud odredio za prodaju neposr e dnom pogodbom, pokretne
stvari ne mogu se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.
Ako se na prvom nadmetanju ne postigne cijena iz stava 1. ovog člana, Sud ć e, na prijedlog stranke, odrediti
novo nadmetanje na kome se pokretne stvari mogu prodati ispod te cijene, ali ne ispod jedne trećine procijenjene
vrijednosti.
Odredbe stava 2. ovog člana primjenjuju se i kad se zaplijenjene pokretne stvari nisu mogle prodati
neposrednom pogodbom
, u visini procijenjene vrijednosti, u roku koji je odredio Sud.
Prijedlog za drugo nadmetanje ili za prodaju ne posrednom pogodbom stranka može podnijeti u roku od
petnaest dana od dana prvog nadmetanja, odnosno od dana isteka roka , koji je Sud odredio za prodaju
neposrednom pogodbom.
Sud će obustaviti postupak ako nijedna od stranak a ne predloži u pr opisanom roku drugo nadmetanje,
odnosno ponovnu prodaju neposrednom pogodbom, ili ako se stvari ne uspiju prodati ni na drugom nadmetanju,
odnosno neposrednom pogodbom u ponovnom roku, koji Sud odredi.
Obaveze i prava kupca

Kupac je dužan položiti kupovnu cijenu i pokretne stvari uzeti, odmah po zaklju čenju nadmetanja, odnosno
prodaje neposrednom
pogodbom.
Ako kupac odmah ne polož i kupovnu cijenu, sm atrat ć e se da nadmetanje nije uspjelo i dužan je strankama
nadoknaditi štetu koju su one pretrp jele njegovim odustajanjem, o čemu Sud, na zahtjev stranaka, odlu čuje u
izvršnom postupku.
Sudski izvršilac predat će pokretne stvari kupcu ia ko nije pol ožio kupovnu cijenu, ako na to pristane
povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.
Ako kupac ne položi kupovnu cijenu u roku koji mu je određen, povjerilac može zatražiti od Suda da u istom
postupku naloži kupcu da mu plati cijenu te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rješenja protiv njega predložiti
izvršenje.
Kupac u svakom slu čaju postaje vlasnik kup ljenih pokretnih stvari, njihovim preuzimanjem, s tim da mu ne
pripadaju po osnovu odgovornosti zbog nedostataka stvari.
(4.) Namirenje povjerilaca

Namirenje jednog povjerioca
37

Ako se iz prodajne cijene namiru je samo jedan povjerilac, Sud će, bez održavanja roč išta, rješenjem odrediti
da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca namire redom: troškovi postupka, troškovi odre đeni
u izvršnoj ispravi, kamate do dana unovčenja pokretne stvari i glavno potraživanje.
Višak prodajne cijene, koji ostane po namirenju, predat će se dužniku, ako za to nem a smetnji.
Namirenje više povjerilaca

Ako se u izv r
šom postupku namiruje više povjerilaca, odnosno lica čija prava prestaju prodajom pokretne
stvari, ona se nam iruju oni
m redom kojim su stekla založno pravo, ako zakonom za odre đena potraživanja nije
propisano prvenstveno pravo namirenja.
Povjerioci istog reda, koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmjerno iznosima
svojih p
otraživanja.
Troškovi izvršnog postupka, troškovi odre đeni izvršnom ispravom i kamate imaju isti red namirenja kao i
glavno potraživanje.
Pri donošenju rješenja o namirenju Sud će uzeti u obzir samo ona potraživanja za koja je rješenje o izvršenju
postalo pravosnažno do dana prodaje popisanih stvari.

XI - IZVRŠENJE NA NOVČANOM POTRA ŽIVANJU DUŽNIKA

(1.) Opće odredbe

Nadležnost

Za odlu čivanje o prijedlog u za izvršenje na nov čanom potraživanju dužnika i za provo đenje tog izvršenja
nadležan je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda.
Izuzimanje od izvršenja

Od izvršenja na novčanom potraživanju dužnika izuzeta su:
1. primanja po osnovu zakonskog izdra žavanja, naknade štete n astale zbog narušavanja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i nakna de štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti
davaoca izdržavanja;
2. primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja po propisima o invalidskom osiguranju;
3. primanja po osnovu socijal ne pomoći;
4. primanja po osnovu privremene nezaposlenosti;
5. primanja po osnovu dodatka na djecu;
6. primanja po osnovu stipen dije i pomoći učenicima i studentima;
7. primanja vojnika i studenata vojnih škol a;
8. naknada za rad osuđenih li ca, osim za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, te za potraživanja
naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom osuđenih lica;
9. primanja po osnovu odlikovanja i priznanja.
38

Ograničenje izvršenja

Izvršenje na plaći, naknad i umjesto pla će, naknadi za skra ćeno radno vrijeme i na knadi zbog umanjenja
plaće i penziji, radi naplate potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale zbog
narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobn osti i naknade štete za izgubljeno izdržavanje
zbog smrti davaoca izdržavanja može se provesti do izno sa od jedne polovine, a radi naplate po drugom osnovu
do iznosa od jedne trećine plaće, naknade umjesto plaće ili penzije.
Ograničenje iz vršenja na nov čanim potraživanjima dužnika iz stava 1. ovog člana primjenjuje se samo ako
potraživanja ne prelaze 1.000 KM mjese čno. Ako su potraživanja ve ća od 1.000 KM mjese čno, ograničenja se
primjenjuju od iznosa potraživanja od 1.000 KM mjese čno, a na preostalom dijelu potraživanja može se provesti
izvršenje bez ograničenja.
Ako dužnik prima zagarantiranu pla ću u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, izvršenje radi naplate
potraživanja iz stava 1. ovog člana može se provesti do iznosa od jedne tre ćine, odnosno do iznosa od jedne
četvrtine takve plaće.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na plać e vojnih lica te na primanja lica u rezervnom sastavu za
vrijeme vojne službe.
Izvršenje na primanju invalida po osnovu nov čane naknade za tjelesno ošte ćen je i doplatu za tu đu pomoć i
njegu može se provesti samo radi naplate potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale
zbog narušavanja zdravlja ili smanje nja, odnosno gubitka radne sposobn osti i naknade štete za izgubljeno
izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja.
Izvršenje na primanju po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju i doživot noj renti, te na primanju po
osnovu ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najviše stalne socijalne
pomoći koja se isplaćuje.
Izvršne radnje

Izvršenje na nov č
anom potraživanju provodi se pljenidbom i prijenosom, ako Zakono m za pojedine
slučajeve nije drugačije određeno.
Izvršnim prijedlogom može se zahtijevati da se odredi samo pljenidba nov čanog p otraživanja, ali u tom
slučaju povjerilac je dužan, u roku od tri mjeseca od dana ka d mu je dostavljeno rješenje o pljenidbi, odnosno od
dana kad mu je dostavljeno obavještenje o izjašnjenju dužnikovog dužnika il i o tome da se on nije izjasnio u
određenom roku, podnijeti prijedlog za pr ijenos potraživanja, a ako u tom roku ne podnese takav prijedlog,
izvršenje će se obustaviti.
Obim izvršenja

Pljenidba i p
rijenos novča nog potraživanja mogu se odrediti i proves ti samo u iznosu koji je potreban za
namirenje potraživanja povjerioca, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraživanje.
Ako više povjerilaca traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, pljenidba i prijenos odre đuju se u
odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog povjerioca.
(2.) Pljenidba potraživanja
39

Djejstvo pljenidbe

Pljenidba se provodi dostavom
dužnikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim mu se zabranjuje da dužniku
ispuni novčano potraživanje, a dužniku se zabranjuje da to potraživanje naplati ili da ina če raspolaže njime i
zalogom koji je dat za njegovo obezbjeđenje.
Povjerilac pljenidbom stiče založno pravo na dužni kovom potraživanju.
Dužnikov dužnik nema pravo žalbe protiv rješenja o pljenidbi.
Pljenidba potraživanja zasnovanog na hartijama od vrijednosti

Pljenidbu novčanog potraživanja zasnovanog na hartiji od vrijed nosti, koja se prenosi indosamento m ili za
čije je ostvarenje ina če potrebna ta hartija, provodi sudski izvršilac oduzimanjem hartije od dužnika i njenom
predajom Sudu.
Pravne radnje potrebne za o čuvanje ili ostvarenje prava iz hartije i z stava 1. ovog člana obavlja u dužnikovo
ime sudski izvršilac po zaključku Suda.
Pljenidba novčanog potraživanja zasnovanog na dionici, za koju nije izdata isprava o dionici kao i na dionici
koja glasi na ime za koju je izdata ta isprav a, obavlja se dostavom rješenja o pljenidbi dioni čkom društvu, u kom
slučaju se primjenjuju odredbe člana 138. ovog zakona.
Zabrana potraživanja po štednom ulogu

Izuzetno od odredbi člana 139. ovog zakona, pljenidba potraživa nja po štednom ulogu kod banke može se
provesti i bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice dužnika.
Ako povjerilac ne raspolaže potrebnim podacima o štednom ulogu dužnika, m ože Sudu predložiti donošenje
rješenja kojim će privremeno zaplijeniti sve štedne uloge duž nika kod banke (prijedlog za privremenu
pljenidbu).
Rješenjem o privremenoj pljenidbi Sud će od banke zatražiti i podatke o štednim ulozim a dužnika, koju je
ona dužna bez odgađanja dati Sudu i ne smije obavijestiti dužnika da su ti podaci traženi.
Nakon što dobije tražene podatke, Sud će o njima obavijestiti povjerioca, koji je dužan u roku od osam dana
predložiti izvršenje na odre đenom štednom ulogu, odnosno štednim ulozima, povodom čega će Sud donijeti
rješenje o pljenidbi odre đenog štednog uloga ili odre đenih štednih uloga i staviti van snage rješenje o
privremenoj pljenidbi štednih uloga.
Prijedlog za privremenu pljenidbu iz st. 2. i 4. ovog člana smatraju se, u sm islu odred bi propisa o sudskim
taksama, jednim prijedlogom.
Ako štedna knjižica nije pret hodno od uzeta od dužnika, sm atrat će se da je pljenidba provedena danom
dostave rješenja o privremenoj pljenidbi banci kod koje se vodi štedni ulog.
Banka koja vodi štedni ulog ima pravo na naknadu troškova za obavljanje radnji u skladu s odredbama ovog
člana, a zahtjev za naknadu troškova može podnijeti u roku od petnaest dana od preduzimanja radnje, a ti
40

troškovi ulaze u troškove izvršnog postupka.
Založno pravo na kamatama

Založno pravo ste čeno na potraživanju po kom e teku kamate odno si se i na kamate koje dospijevaju nakon
pljenidbe.
Red prvenstva

Red prvenstva založnih prava više povjerilaca određuje se prema danu prijem a izvršnog prijedloga.
Ako je izvršni prijedlog upu ćen pošto m preporu č enom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan
predaje Sudu.
Ako su izvršni prijedlozi više povjerilaca primljeni u Sudu istog dana, založna prava imaju isti red
prvenstva.
Potraživanja s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne m ogu namiriti u cijelosti.
Ako zbog provo đenja izvršenja na nov čano m potraživanju prestaju založna i druga prava, koja su ste čena
prije pokretanja postupka, red prvenstva u namirenju tih prava odre đuje se prema propisima koji uređuju sticanje
reda prvenstva tih prava van izvršnog postupka.
Izjašnjenje dužnikovog dužnika

Sud će, na prijedlog p ovjerioca, zatražiti od dužnikovog dužnika da se u roku koji odredi Sud izjasni o tome
priznaje li i u kom iznosu zaplijenjeno potraživanje i je li voljan da ga namiri, i pod kojim uslovima.
Prijedlog za izjašnjenje dužnikovog dužnika povjerilac može spojiti s izvršnim prijedlogom ili ga dati
posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa potraživanja.
Izjašnjenje dužnikovog dužnika dostavit će se povjeriocu bez odgađanja.
Odgovornost duž
nikovog dužnika

Dužnikov dužnik odgovara povjeriocu za štetu koju m u
je nanio time što se nije izjasnio ili što se neistinito
ili nepotpuno izjasnio, o čemu će ga upozoriti Sud.
Pljenidba potraživanja obezbijeđenog z aložnim pravom upisanim u javnoj knjizi

Pljenidba potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi
u koju se upisuju prava na nepokretnostima provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu.
Upis se obavlja po službenoj dužnosti, uz naznaku da je pljenidba na osnovu koje je na potraživanju ste čeno
založno pravo određena radi namirenja potraživanja povjerilaca.
41

Ako ima više povjerilaca, red prvenstva njihovih potraživanja određuje se prema vremenu upisa.
(3.) Prijenos potraživanja

Opće odredbe

Vrste prijenosa

Zaplijenjeno potraživanje prenosi se na povjerioca u sk ladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili u mjesto
isplate.
Povjerilac je dužan ve ć u izvršnom prijedlogu zatražiti da se potraži vanje na n jega prenese radi naplate ili
umjesto isplate, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
O vrsti prijenosa Sud odlu čuje rješenjem o izvršenju u kome će, ili u posebnom rješenju o prijenosu, pozvati
dužnikovog dužnika, da dužni iznos položi kod Suda uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti Sud.
Posebni uslovi za prijenos nedjeljivog potraživanja

Potraživanje koje se zasniva na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čij e je ostvarenje
potrebno podnošenje te hartije, ili koje se iz drugih r azloga ne može dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja,
može se prenijeti samo u svom punom iznosu.
Ako je više povjerilaca podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, Sud će prenijeti potraži vanje povjerioca
koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više povjerilaca podnijelo prijedlog is tog dana, potraživanje će se prenijeti
na povjerioca čije je potraživanje najveće.
Provođenje prijenosa

Prijenos potraživanja proveden je dostavom dužnikovom dužniku rješenja koji m je prijenos određen.
Prijenos potraživanja zasnovan na hartiji od vrijednosti, koja se pre nosi indosamento m ili koj u je radi
ostvarenja ina če potrebno podnijeti, proveden je kada Sud na tu hartiju stavi izjavu o prijenosu i hartiju s tom
izjavom preda povjeriocu.
Obaveza dužnika i povjerioca

Dužnik je dužan, u roku koji odredi Sud, na zahtjev povjerioca na koga je potraživanje preneseno, dati
objašnjenja koja su povjeriocu potrebn a radi ostvarivanja
tog potraživanja i predati mu isprave koje se na to
potraživanje odnose.
Povjerilac na koga je prenesen dio potraživanja dužan je, ako to dužnik zatraži u ro ku koji odredi Sud, da ti
obezbjeđenje da će nakon ostvarenja tog potraživanja, vratiti isprave koje se odnose na potraživanje.
Sud će na pr ijedlog povjerioca provesti izvršenje protiv dužnika radi predaje isprava, ako ih on sam ne
preda.
Predaju isprava koje se nalaze kod trećeg lica povjerilac može zahtijevati tužbom.
42

Na ispravi koja se daje povjeriocu, Sud će zabilježiti da je proveden pr ijenos potraživanja za koje je
određeno izvršenje.
Polaganje novca kod Suda

Dužnikov dužnik, kojem
je dostavljeno rješenje o iz vršenju ili posebno rješenje o prijenosu, ispunjava svoj u
obavezu pola
ganjem novca kod Suda.
Na prijedlog povjerioca, na koga je potraživanje preneseno, provest će se izvršenje protiv dužni kov og
dužnika i novac napla ćen tim izvršenjem, nakon podmir enja troškova postupka, dozna čiti po službenoj dužnosti
Sudu i on će se obavijestiti o obavljenoj doznaci.
Prijenos radi naplate

Ovlaštenja povjerioca

Prijenosom p
otraživanja radi naplate ovlaš ćuje se povjerilac da traži od dužnik ovog dužnika isplatu iznosa
označenog u rješenju o izvršenju ili posebnom rješenju o prijenos u, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje
koje su potrebne radi o čuvanja i ostvarenja prenesenog potraživanja i da se koristi pravima u vezi sa zalogom
koji je dat za obezbjeđenje tog potraživanja.
Prijenosom potraživanja radi naplate povjerilac nije ovlašten na teret dužnika zaklju čiti poravna nje,
dužnikovom dužniku oprostiti dug, ili prenesenim
potraživanjima ina če raspolagati, te ni s dužnikovim
dužnikom zaključiti ugovor da odluku o potraživanju, ako je ono sporno, donese arbitraža.
Povjeriocu, na koga je preneseno potraživanje radi naplate, dužnikov dužnik m o že istaknuti samo prigovor
koji bi mogao istaći dužniku.
Ustupanje prenesenog potraživanja, koje je obavio dužnik nakon prijenosa, bez djejstva je na prava koja je
povjerilac stekao prijenosom.
Prijenos radi naplate potraživanja upisanog u javnoj knjizi

Prijenos radi naplate potr aživanja upisanog u zem
ljišnoj knjizi ili drug oj jav noj knjizi u koju se upisuju
prava na nepokretnostima upisat će se po službenoj dužnosti.
Uslovljenost obaveze dužnikovog dužnika predajom stvari

Ako obaveza dužnikovog dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze dužnika utvr đene pravosnažnom
presudom da m
u preda odre đenu stvar koja je u posjedu dužnika, Sud će, na prijedlog povjerioca na koga je
potraživanje preneseno radi naplate, naložiti dužniku predaju stvari Sudu radi predaje dužnikovom dužniku.
Na prijedlog povjerioca, Sud će, prema dužniku koji nije predao stvar u odre đenom roku, provesti izvršenje
radi predaje stvari.
Obavještavanje dužnika o tužbi za naplatu prenesenog potraživanja

43

Povjerilac koji je podnio tužbu radi naplate prenesenog potraživanja dužan je bez odga đanja obavijestiti
dužnika o pokrenutoj parnici, u protivnom, odgovara dužniku za štetu koju on pretrpi zbog tog propusta.
Zakašnjenje u naplati prenesenog potraživanja

Povjerilac, koji se ne brine za naplatu prenesenog potr aživanja, odgovara za štetu koja je time nanesena
drugom
povjeriocu koji ima založno ili koje drugo pravo koje se namiruje iz potraživanja.
U slu čaju iz stava 1. ovo g člana, Sud može, na prijedlog drugog po vjerioca, ukinuti rješenje o prijenosu
potraživanja na neurednog povjerioca i potraživanje prenijeti na drugog povjerioca.
Namirenje povjerioca

Povjerilac, na koga je potraživanje preneseno radi naplate, nam
iruje se iz sredstava položenih kod Suda.
Namirenje povjerioca i drugih lica čija prava prestaju provo đenjem izvršenja vrši se primjenom odredbi čl.
131. i 132. ovog zakona.
Prijenos umjesto isplate

Zaplijenjeno potraživanje prelazi prijenosom u
mjesto isplate na povjerioca do prenesenog iznosa, sa
djejstvom ustupanja potraživanja uz nakn
adu.
Ako je preneseno potraživanje obezbije đeno založnim pravo m upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj
knjizi u koju se upisuju prava na nepokretnostima, Sud će, po službenoj dužnosti, prenijeti dužnikova prava na
povjerioca, a brisati založno pravo upisano u korist dužnika.
Povjerilac na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate dužan je potraživanje naplatiti po pravilima
koja važe za potraživanje preneseno radi naplate, s t i
m da se tako dobijen novac ispla ćuje direktno povjeriocu,
osim u slučaju iz stava 4. ovog člana.
Povjerilac na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatra se namirenim i sami m prijenosom, u
visini tog potraživanja, ako u izvršnom postupku nije u čestvovalo više povjerilaca ili drugih povjerilaca koji se
namiruju iz prenesenog potraživanja. Ako u izvršnom postupku u čestvuju takva lica, povjerilac na koga je
potraživanje preneseno umjesto isplate smatrat će se povjeriocem na koga je potraživanje preneseno radi
naplate.
Okolnost da je na povjerioca potraživanje preneseno umjesto isplate ne uti če na odg ovor nost dužnika za
istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.
(4.) Posebne odredbe o izvršenju na plaći i drugim stalnim novčanim prima njima

Rješenje o izvršenju

Rješenjem o izvršenju na pla ć
i odre đuje se pljenidba odre đenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu, koji
dužniku ispla ćuje pla ću, da novčani iznos za koji je odre đeno izvršenje isplati, odnosno ispla ćuje povjeriocu
nakon pravosnažnosti tog rješenja.
44

Rješenje o izvršenju odnosi se i na povećanje plaće do koga dođe nakon dostave rješenja o izvršenju.
Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica

Ako pravo na
zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca
izdržavanja prema istom dužniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih potraživanja prelazi dio pla će koji može
biti predmet izvršenja, izvršenje se odre đuje i provodi u korist svakog od takvih povjerilaca srazmjerno visini
njihovih potraživanja.
Ako nakon zapo četog pro v ođenja izvršenja na pla ći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude
podnesen novi prijedlog za izvršenje na potraživanju iz stava 1. ovog člana, Sud će ranije doneseno rješenje o
izvršenju izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stava 1. ovog člana i odrediti iznos koji će se ubudu će
isplaćivati pojedinim povjeriocima.
U slučaju iz stava 2. ovog č lana, rješenje o izvršenju dostavlja se i ranijem povjeriocu, koji protiv rješenja
ima pravo žalbe.
Mjesto isplate

Potraživanja, za koja nije p r
opisano bezgotovinsko plaćanje, povjerilac naplaćuje neposredno na blagajni na
kojoj se dužniku ispla ćuje plaća, a ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos ispla ćuje poštom na adresu
koju naznači ili na određeni račun kod banke, uz odbitak troškova doznake.
Prestanak rada

Kad dužniku prestane rad,
rješenje o izvršenju djel uje i prema drugom poslodavcu s kojim dužnik zaklju či
ugovor o radu od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju.
Raniji poslodavac dužnika dužan je bez odga đanja preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje
o izvršenju novom poslodavcu i o tome obavijestiti Sud.
Raniji poslodavac obavijestit će Sud o prestanku ug ovora o radu bez odga đanja, ako mu nije poznat novi
poslodavac, o čemu će Sud obavijestiti povjerioca, odre đujući mu rok radi pribavljanja podataka o novom
poslodavcu.
Ako povjerilac ne obavijesti Sud, u roku koji mu je odre đen, o novom poslodavcu, S ud ć e obustaviti
izvršenje.
Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih rata

Povjerilac može do završetka izvršnog postupka pr
edložiti da Sud u izvršnom postupku rješenjem nal o ži
poslodavcu da mu isplati sve rate što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o izvršenju.
Na osnovu pravosnažnog rješenja iz stava 1. ovog čla na, povjerilac može tražiti izvršenje protiv poslodavca
u istom izvršnom postupku.
Poslodavac, koji nije postupio prema rješen ju o izvršenju ili je pr opustio postupiti po č lanu 161. st. 2. i 3.
ovog zakona, odgovara za štetu koju je povjerilac zbog toga pretrpio.
45

Pljenidba po pristanku dužnika

Dužnik m o
že ovjerenom ispravom da ti saglasnost da se radi naplate potraživanja povjerioca zaplijeni dio
njegove pla ć
e i da se isplati direktno povjeriocu, u kom slučaju takva isprava ima pravno djejstvo rješenja o
izvršenju.
Ispravu iz stava 1. ovog člana poslodavcu dostav lja povjerilac preporu čeno m poštanskom pošiljkom s
povratnicom.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, pljenidba na osn o vu saglas nosti dužnika nema uticaja na
provođenje izvršenja na pla ći, radi namirenja potraživanja, po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete
nastale po osnovu narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne spos obnosti i naknade štete po
osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja.
(5.) Izvršenje na potraživanju po računu kod bank e

Prinudno izvršenje

Izvršenje na nov
čanom potraživanju, koje po žirora čunu, devizn om ra čunu i drugim ra čunima kod banke,
pripada dužniku, određuje se tako što se rješenjem o izvršenju nalaže banci da novčani iznos za koji je odre đeno
izvršenje isplati povjeriocu nakon pr avosnažnosti tog rješenja. To rješenje ima djejstvo rješenja o izvršenju
kojim su određena pljenidba novčanog potraživanja i prijenos radi naplate.
U rješenju o izvršenju iz stava 1. ovog člana odredit će se broj rač una dužnika s koga treba obaviti isplatu, te
broj računa povjerioca na koji isplatu treba obaviti.
Rješenje o izvršenju dostavlja se banci prije pravos nažnosti. O pravosnažnosti rješenja o izvršenju Sud
izvještava banku
po službenoj dužnosti.
Na izvršenje iz stava 1. ovog člana na odgovarajuć i način primjenjuju se odredbe člana 140. ovog zakona.
Odredbe st. 1. do 4. ovog člana ne primjenjuju se na po traživanja po osnovu uloga na štednju.
Obaveza dostave podataka o računu i odgovornost

Banka je dužna, na zahtjev Suda, dostaviti podatke o
žiroračunu, deviznom ili drugom računu dužnika.
Na odgovornost banke zbog nepostupanja po rješenju o izvršenju na odgova raju ći na čin primjenjuju se
odredbe člana 162. ovog zakona.
Zapljena računa po pristanku dužnika

Dužnik m o
že ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraživanja povjerioca zaplijeni
određeni njegov ra čun k
od banke, te da se novčana sredstva s tog ra čuna, u skladu s njegovom izjavom
sadržanom u toj ispravi, direktno s ra čuna ispla ćuju povjeriocu. Takva isprava ima djejstvo pravosnažnog
rješenja o izvršenju kojim se zapljenjuje potraživanje po računu i prenosi na povjerioca radi naplate.
Ispravu iz stava 1. ovog člana banci dostavlja p ovjerilac ne posredno u prijemnom uredu banke ili
46

preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.
Na izvršenje iz stava 1. ovog člana na odg ovarajući na čin primjenjuje se odredba člana 163. stav 3. ovog
zakona.

XII - IZVRŠENJE NA POTRAŽIVANJU DA SE PREDAJU ILI ISPORUČE POKRETNE STVA RI ILI

DA SE PREDA NEPOKRETNOST
(1.) Opće odredbe

Iz
vršne radnje

Izvršenje na dužnikovom potraživanju da se predaju ili ispor uč e pokretne stvari ili da se preda nepokretnost
provodi se zapljenom tog potraživanja, njenim prijenosom na povjerioca i prodajom stvari.
Djejstvo prijenosa

Prijenos zaplijenjenog duž nikovog potr
aživanja ima djejstvo prijenosa dužnikovog nov čanog potraživanja
radi naplate.
Nedospjelost dužnikovog potraživanja i tužba protiv dužnikovog dužnika

Ako dužniko
vo potraživanje još nije dospjelo, Sud će naložiti predaju stvari nakon dospjelosti.
Protiv dužnikovog dužnika, koji
nije voljan stvari predati, povjerilac m ože, i prije pravosnažnosti rješenja o
prijenosu potraživanja, tužbom zahtijevati predaju, ako o obavezi predaje nema izvršnu ispravu.
Ako rješenje o izvršenju ne postane pr avosnažno ili naknadno bude ukinuto ili preinač eno, Sud će tužbu iz
stava 2. ovog člana odbiti.
Primjena odredbi o izvršenju na novčanom potraživanju

Odredbe o izvršenju na n
ovčanom potraživanju na odgovaraju ći na čin prim jenjuju se i na izvršenje na
potraživanje da se predaju ili isporu če pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, ako odredbama ovog
poglavlja nije drugačije određeno.
(2.) Pokretne stvari

Predaja stvari na čuvanje

Rješenjem, kojim
se odre đuje prijenos dužnik ovo g potraživanja, Sud će naložiti dužnikovom dužniku da
pokretne stvari, na koje se to potraživanje odnosi, preda službenom licu ili drugom licu na čuvanje.
Na čuvanje stvari na odgov arajući način primjenjuju se odredbe člana 120. ovog zakona.
Prodaja pokretnih stvari predatih s udskom izvršiocu ili drugom licu na č uvanje, te namirenje povjerioca
47

obavlja se u skladu s odredbama o izvršenju na pokretnim stvarima.
(3.) Nepokretnost

Predaja povjeriocu

Rješenjem, kojim
se odre đuje prijenos dužnik ovo g potraživanja, Sud će naložiti dužnikovom dužniku da
napokretnost, na koju se to potraživanje odnosi, preda povjeriocu.
Povjerilac je dužan s nepokretnosti, u ime i za raču n dužnika, upravljati kao dobar gospodar, i Sudu, na
njegov zahtjev, položiti račun o upravljanju.
Prodaja i namirenje povjerioca

Povjerilac može radi nam
irenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od trideset dana od dana kad
mu
je nepokretnost predata, predložiti Sudu prodaju te nepokretnosti, u protivnom, Sud će obustaviti izvršenje.
Nepokretnost se prodaje i povjerilac namiruje prema odredbama o vog zakona o izvršenju na nepokretnosti.

XIII - IZVRŠENJE NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDATA ISPRAVA O DIONICI TE NA

OSNIVAČKOM ILI DR
UGOM UDJELU U PRAVNOM LICU
Izvršne radnje

Na dionici, za koju nije izdata isprava o dionici, izvršenje se provodi pljenidbom dionice, njenom procjenom
i prodajom, te nam
irenjem povjerioca.
Na udjelu u pravnom licu izvršenje se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te
nam
irenjem povjerioca.
Pljenidba dionice

Pljenidba dionice, za koju nije izdata i s
prava o di onici, obavlja se dostavom rješenja o izvršenju pravnom
licu kod koga je upisana dionica. Pljenidbom povjerilac stiče založno pravo na dionici.
Pravno lice iz stava 1. ovog člana d u žno je u knjigu dionica upisati da je dionica koja glasi na ime
zaplijenjena istog dana po dostavi rješenja o izvršenju, a zatim bez odga đanja obavijestiti Sud o obavljenom
upisu, odnosno o razlozima zbog kojih ga nije bilo mogu će obaviti. Pravno lice nema pravo žalbe protiv rješenja
o izvršenju.
Pravno lice iz stava ovog člana dužno je bez odga đanja obavijestiti Sud o svakoj prom jeni u pogledu
zaplijenjenih dionica, naročito o prinudnom izvršenju radi naplate ili obezbjeđenju kog drugog potraživanja.
Pravno lice iz stava 1. ovog člana odgovara za štetu koj u bi povjer ilac mogao pretrpjeti zbog nepostupanja
po odredbama st. 2. i 3. ovog člana. Za štetu solidarno odgovaraju i li ca koja obavljaju poslovodnu funkciju u
pravnom licu. U rješenje o izvršenju unijet će se upozorenje o odgovornosti pravnog lica, članova uprave i
drugih odgovornih lica dioni čkog društva. Povjerilac može do završetka izvršnog postupka zatražiti da Sud u
tom postupku odluči o njegovom zahtjevu za naknadu štete, te na osnovu pravosnažnog rješenja o zahtjevu za
48

naknadu štete može protiv dioničkog društva i lica koja obavljaju poslo vodnu funkciju u pravnom licu tražiti
prinudno izvršenje. Nakon završetka izvršnog postupka povjerilac svoje pravo na naknadu štete može ostvarivati
tužbom.
Dužniku je zabranjeno raspolagati zaplijenje nom dio n icom, a upozorenje o tome unijet će se u rješenje o
izvršenju.
Sud može zaklju čkom narediti dioni č kom društvu da sudskom izvršiocu omogu ći uvid u knjigu dionica i
druge isprave. Protiv dioni čkog društva i odgovornih lica koji spre čavaju ili ometaju sudskog izvršioca mogu se
izreći kaznene mjere propisane ovim zakonom. Sud je dužan preduzeti potrebne mjere da bi se sa čuvala tajnost
pribavljenih podataka po pravilima o čuvanju poslovne tajne.
Procjena i prodaja dionica i namirenje povjerioca

Zaplijenjena dionica m o
že se prodati nadmet anjem ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom
dionicu prodaje sudski izvršilac ili lice ovlašteno za proda ju dionica, kome je Sud povjerio prodaju. Sudski
izvršilac i lice ovlašteno za prodaju dionica zaključuju ugovor o prodaji dionica u ime dužnika na osnovu
zaključka Suda, koji ih na to ovlašćuje.
Ako se dionica prodaje nadmetanjem ili neposredno m pogodbom, ona prethodno m o ra biti procijenjena.
Sudski izvršilac utvrđuje tržišnu vrijednost dionica putem vještaka ili ovlaštenih procjenitelja. Lice ovlašteno za
prodaju dionica, kome je povjerena prodaja dionica, samo odre đuje cijenu po kojoj će dionicu prodati, vode ći
računa o tržišnim uslovima.
Procjena, utvr đivanje prodajne cijene i prodaja dionice te nam irenje povjerilaca obavljaju se uz
odgovarajuću primjenu odredbi ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

XIV - IZVRŠENJE NA DRUGIM IMOVINSKIM, ODNOSNO MATERIJALNIM PRAVIMA

Opće odredbe

Nadležnost

Za odlu čivanje o prijedlogu za izvršenje na paten tu, tehni č kom unapre đenju, plodouživanju ili nekom
sličnom pravu dužnika i za provođenje tog izvršenja nadležan je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda.
Izvršne radnje

Izvršenje na pravima iz č
lana 177. ovog zakona provodi se p ljenidbom tog prava te njegovi m unovčenjem u
skladu s odredbama o prodaji pokretnih stvari.

XV - POSEBNE ODREDBE O IZVRŠENJU NA IMOVINI PRAVNIH LICA

1.) Izuzimanje od izvršenja i ograničen je izvršenja

Nepokretnosti

Nepokretnosti, koje se koriste kao uredske prostorije te nepokretnosti, koje nisu izgrađene ili preuređene ra di
49

obavljanja registrirane djelatnosti, ne smatraju se stva rima koje su nužne za obavljanje djelatnosti pravnog lica.
Ako se ista nepokretnost koristi kao uredski prostor i za obavljanje registrirane djelatnosti, izvršenje se može
provesti na dijelu nepokretnosti, koji se koristi kao uredski prostor.
Nepokretnosti, koje su izgrađ ene za obavljanje registrirane djelat nosti, mogu biti predmet izvršenja ako se
zbog njihovog otuđenja neće obustaviti djelatnost dužnika, naro čito ako se ono što dužnik dobiva djelatnoš ću na
toj nepokretnosti može nadoknaditi nabavkama na trži štu, odnosno ako se na tržištu može zakupiti poslovni
prostor u kome se može obavljati takva djelatnost.
Nepokretnosti, koje služe obavljanju ne ke od više djelatnosti dužnika i zbog čijeg otu đenja ne ć e prestati
ostale djelatnosti dužnika, ne smatraju se stvarima koje su nužne za obavljanje njegove djelatnosti.
Pokretne stvari i prava pravnog lica koje svoju djelatnost obavlja radi sticanja dobiti

Izvršenje protiv pravnog lica koje obavl
ja djelatnost radi sticanja dobiti može se odrediti na ovim pokretnim
stvarima i pravima:
1. gotovom novcu i hartijama od vrijednosti, bez ogranič enja;
2. gotovom proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ograničenja;
3. sirovinama, polupr
oizvodim a namijenjenim preradi i pogonskim materijalima (gorivo, mazivo, i sl.),
iznad količine koja je izvršeniku potrebna za jednomjese čnu prosječnu proizvodnju, ako se te stvari ne
mogu redovno nabavljati na tržištu i ako je to nužno radi urednog odvijanja proizvodnje;
4. drugim pokretnim stvarima, koje nisu nužne za obavljanje djelatnosti dužnika;
5. patentima, tehničkim unapređenjim a i drugim pravima, bez ograničenja.
Sud odre đuje da li su ispunjeni uslovi za ograni čenje izvršenja iz stava 1. ta čke 3. ovog člana u pogledu
pravnog lijeka dužnika, odnosno u po gledu prijedloga dužnika nakon što su pojedinim izvršnim radnjama
zaplijenjene odre đene stvari. Takav prijedlog dužnik mora stav iti u roku od osam dana od dana provo đenja
izvršne radnje.
Neće se smatrati da je pokretna stvar nužna za obavljanje djelatnosti d u žnika, ako služi obavljanju
djelatnosti koju druga lica pružaju odgovaraju ćim pokretnim stvarima na tržištu, ili ako se može iznajmiti na
tržištu.
Neće se smatrati da je vozilo nužno pravnom licu koje o b avlja prevozni čku djelatnost, odnosno koje
iznajmljuje vozila, ako se zbog izvršenja na tom vozilu djelatnost tog lica neće smanjiti za više od dvije trećine.
Pokretne stvari i prava drugog pravnog lica

Izvršenje protiv pravnog li ca, koje ne obavlja djel
atnost radi sticanja dobiti, može se odrediti na pokretnim
stvarima i pravima koja nisu nužna za ob
avljanje njegove djelatnosti.
U slučaju iz stava 1. ovog člana na odg ovarajući način primjenjuju se odredbe stava 1. ta č. 1., 4. i 5., te st. 3.
i 4. člana 180. ovog zakona.
Obim izvršenja na novčanim sredstvima na ra čunu pravnog lica

Izvršenje radi ostvarenja n
ovčanog potraživanja prema pravno m licu može se provesti na svim sredstvima na
njegovim računima kod banke.
50

Izvršenje na novčanim sredstvima, na ra čunu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine,
Republike Srpske, Br čko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona-županija, op ćina i grada i upravnih
organizacija, koje imaju kod ba naka, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovne
djelatnosti tih pravnih lica.
Odredba stava 2. ovog člana primjenjuje se i na organe pravnih lic a iz te odredbe.
Sud će, na prigovor pravn og lica, odnosno organa iz st. 2. i 3. ovog člana, saslušati stranke, a po potrebi
provesti i druge dokaze nakon čega će rješenjem odrediti iznose do kojih se u određ enim razmacima može
provesti izvršenje radi naplate potraživanja povjerioca.
Žalba protiv rješenja iz stava 4. ovog čla na ne odgađa njegovo provođenje.
2.) Izvršenje na sredstvima na računu pravnog lica

Redoslijed n
aplate

Banka naplatu vrši redom, pr ema vrem enu dostave rješenja o izvršenju, ako zakonom nije druga čije
određeno.
Banka vodi evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i satu dostave i izdaje povjeriocu, na njegov
zahtjev, potvrdu o m jestu njegovog potra
živanja u tom redoslijedu. Banka ne može provesti nalog dužnika prije
isplate potraživanja utvrđenog rješenjem o izvršenju, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Sa rješenjem o izvršenju izjednačena je is prava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.
Ako je izvršenje odgo đeno na prijedlog dužnika, od govarajući iznos sredstava izdvaja se radi zadržavanja
reda naplate potraživanja.
Banka odgovara povjeriocu za štetu koju mu nanese povredom odredbi ovog zakona o obimu, redoslijedu i
načinu namirenja potraživanja povjerioca.
O zahtjevu za naknadu štete iz stava 5. ovog čla na odlučuje Sud u izvršnom postupku. Na osnovu
pravosnažnog rješenja, kojim je banci naloženo da povjeriocu nadoknadi štet u, povjerilac može tražiti izvršenje
protiv banke u posebnom izvršnom postupku.
Naznaka računa

Povjerilac je dužan u prijedlogu za izvršenje, uz ostalo, naznačiti banku kod koje se vode dužnikova novčana
sredstva, te broj njegovog računa.
Ako se za potraživanje, koje se namiruje, naplata obavlja preko ra čuna, povjerilac je dužan u prijedlog u za
izvršenje označiti i banku kod koje se vode njegova novčana sredstva, te broj svoga računa.
Na izvršenje iz ovog člana na odgo varajući način primjenjuju se odredbe člana 140. ovog zakona.
Rješenje o izvršenju

51

Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima, koja se vode na ra čunu dužnika kod banke, nalaže se banci
da, nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju, nov čani iznos za koji je izvršenje odre đeno prenese s ra čuna
dužnika na račun povjerioca.
Ako u prijedlogu za izvršenje povjerilac predloži da se prijenos po odredbi stava 1. ovog člana provede prije
pravosnažnosti rješenja o izvršenju i p
onudi obezbje đuje za štetu koju bi dužnik mogao trpjeti zbog takvog
prijenosa, Sud će mu zaklju čkom odrediti rok za davanje obezbje đenja, čiju će visinu odmjeriti prema
okolnostima slučaja, i nakon što obezbjeđenje bude dato, rješenjem o izvršenju odrediti da se prijenos obavi prije
pravosnažnosti.
Ako povjerilac ne da obezbje đenje u odre đenom roku, smatrat će se da je odustao od prijedloga da se
prijenos obavi prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju.
Povremena davanja

Ako je rješenjem o izvr šenju naloženo banci pla ćanje odre đenih iznosa u odre đenim r azmacima, ona će
obavljati isplate u skladu s nalogom iz rješenja o iz vršenju, s tim da se redoslijed naplate svih budu ćih rata
računa prema vremenu dostave rješenja o izvršenju.
Banka vodi posebnu evidenciju rješenja o izvršenju kojim su naložena buduća povremena plać anja.
Zastajanje sa izvršenjem

Banka kojoj je dostavljeno rješenje o iz vršenju na sredstvi
ma na ra čunu dužnika zast at ć e s izvršenjem na
zahtjev povjerioca, u kom slučaju se neće izdvajati novčana sredstva.
Postupak u slučaju kad ne ma sredstava na računu

Ako u vrijeme kad je banci dostavljeno rješenje o izv ršenju ne ma sredstava na ra čunu dužnika, banka će to
rješenje držati u evidenciji i po njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na račun.
O tome da nema sredstava na računu banka će obavij estiti Sud bez odgađanja.
Izvršenje prema solidarnom dužniku

Ako na osnovu izvršne is prave dva ili više dužnika solidarno odgovaraju, Sud će, na prijedlog p ovjerioca,
protiv njih donijeti jedno rješenje o izvršenju, uz uslov da svi oni imaju račune kod iste banke.
Povjerilac može u prijedlogu za izvršenje odrediti redoslijed po kome će se obaviti naplata od pojedinih
dužnika, a ako to nije učinjeno, naplata će se izvršiti onim redom, kojim su oni navedeni u prijedlogu.
Ako se računi solidarnih du žnika vode kod različitih banaka, Sud će rješenje o izvršenju dostaviti onoj banci
kod koje se vodi račun dužnika, koga je povjerilac odredio ka o prvog solidarnog dužnika, odnosno koji je u
prijedlogu označen na prvom mjestu.
Ako u slučaju iz stava 3. ovog č lana na ra čunu dužnika nema sredstava, banka kojoj je rješenje o izvršenju
dostavljeno, proslijedit će to rješenje, na prijedlog povjerioca, nekoj drugoj banci kod koje se vode ra čuni
solidarnih dužnika.
52

Izvršenje na sredstvima na deviznom računu

Ako se izvršenje provodi radi naplate potraživanj
a u drugim sredstvima, sredstva s deviznog ra čuna dužnika
preračunavaju se u ta
sredstva po kursu po kojem bi banka kod koje se vodi rač un obavila to prera čunavanje na
njegov zahtjev, i isplata se obavlja po pravilima o isplatama s računa koji se vode u tim sredstvima.
Izvršenje radi naplate potraživanja u stranoj valuti

Ako potraživanje utvr đeno u izvršnoj ispravi glasi na stra nu valutu i ako du žnik ima dev izni ra čun u toj
valuti, rješenjem o izvršenju naložit će se banci kod koje se vodi devizni račun dužnika da prenese odgovarajući
iznos u stranoj valuti s ra čuna dužnika na ra čun povjerioca, ili da isplatu u stra noj valuti izvrši na neki drugi
dopušteni način.
Povjerilac može zatražiti da se izvršenje ra di nami renja njegovog potraživanj a u odre đenoj stranoj valuti
odredi i provede na drugim ra čunima ili predmetima dužnika kao izvršenje radi naplate potraživanja u drugim
sredstvima u iznosu koji je potreban da bi se od ovlaštenog lica kupila dužna devizna sredstva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog čla na primjenjuju se i kada se izvršenje odre đuje protiv dužnika koji nisu pravna
lica.

XVI - IZVRŠENJE RADI OSTVARENJA NENOVČANIH PO TRAŽIVANJA

1.) Sudski penali

Izricanje sudskih penala

Kad dužnik n
e izvrši u roku neku svoju nenov čanu ob avezu utvrđenu pravosnažnom sudskom odlukom ili
sudskim poravnanjem, Sud će u izvršnom postupku, na prijedlog povjerioca, odrediti dužniku naknadni
primjereni rok i upozoriti ga da će, ako svoju obavezu ne ispuni u to m roku, biti dužan isplatiti povjeriocu
određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja (sudski penali) u smislu pravila o obligacionim odnosima, po čev
od isteka tog roka.
Naknadno određeni primjereni rok iz stava 1. ovo g č lana počinje teći od dostave dužniku rješenja, kojim je
taj rok određen. Žalba ne utiče na tok toga roka.
Ako dužnik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog č lana ispuni
svoju obavezu, Sud može u istom iz vršnom postupku, na njegov zahtjev, podnesen u roku od osam dana od
ispunjenja obaveze, smanjiti iznos dosuđ enih penala, vode ći ra čuna o svrsi zbog koje je naredio njihovo
plaćanje.
Plaćanje sudskih penala može se tražiti sve do k se, na os novu izvršene isprave, ne predloži izvršenje radi
ostvarenja nenovčanog potraživanja.
Pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja pr ijedloga za izvršenje iz stava 4. ovog člana.
Ako izvršenje iz stava 5. ovog člana bude obustavljeno , pravo povjerioca na sudske penale oživljava.
Izvršenje radi naplate dosuđenih penala

53

Na osnovu pravosnažnog rješenja o pla ćanju sudskih penala iz člana 192. ovog zakona, Sud će u istom
izvršnom postupku u kome je donio to rješenje, na prije dlog povjerioca, donijeti rješenje o izvršenju, radi
prinudne naplate dosuđenih penala.
Ako dužnik u žalbi protiv rješenja o izvršenju istakne da je svoju obavezu ispunio, Sud će njegovu žalbu
prihvatiti u izvršnom postu pku, sam
o ako njegovu osnovanost dokaže javnom ili privatnom ispravom koja ima
značenje javne isprave, a u protivnom će dužnika uputiti na parnicu.

XVII - IZVRŠENJE RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNIH STVARI

Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nalaz e kod dužnika ili kod trećeg lica

Izvršenje radi predaje jedne ili više odr
eđenih stvari koje se nalaze kod du žnik a provodi se tako što sudski
izvršilac oduzima te stvari od dužnika i predaje ih uz potvrdu povjeriocu.
Na na čin iz stava 1. ovog č lana izvršenje će se provesti i kad se stvari nalaze kod tre ćeg lica, koje ih je
voljno predati sudskom izvršiocu.
Ako tre će li ce nije voljno predati stvar i, povjerilac mo že Sudu predložiti da na njega prenese dužnikovo
potraživanje prema trećem licu na predaju stvari.
Na postupak po prijedlogu iz stava 3. ovog člana prim jenjuju se odredbe ovog zakona o izvršenju na
potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari.
Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nisu mogle na ći ni kod dužnika ni kod trećeg lica

Ako stvari nisu na đene ni kod du žnika ni kod trećeg lica, Sud će u istom postupku, na prijedlog povjerioca,
procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti dužniku da povjeriocu u odre đenom roku isplati iznos te
vrijednosti.
Povjerilac može prijedlog iz stava 1. ovog člana podnijeti u rok u od osam da na od dana obavještenja da
stvari nisu nađene, u protivnom, Sud će obustaviti izvršenje.
Na osnovu rješenja iz stava 1. ovog člana, povjerilac može i prije njegove pravosnažnosti, a najkasnije u
roku od
petnaest dana od pravosnaž nosti rješenja, predložiti u istom postupku izvršenje radi naplate dosu đenog
iznosa.
Ako prijedlog iz stava 3. ovog člana ne bude podnesen u odre đenom roku, Sud ć e obustaviti izvršenje,
ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana i druge provedene radnje.
Povjerilac može s prijedlogom za izvršenje iz člana 194. st. 1. i 2. ovog zakona spojiti i prijedlog za
donošenje rješenja iz stava 1. ovog člana, u kom slučaju se izvršenje prema članu 194. ovog zakona i postupak iz
ovog člana provode istovremeno.
Izvršenje radi isporuke zamjenjivih stvari koje se nalaze kod dužnika ili trećeg lica

Ako je izvršnom ispravo
m utvrđena obaveza na isporuku određene količine za mjenjivih stvari koje se nalaze
kod dužnika ili trećeg lica, izvršenje se provodi na način propisan za predaju određenih stvari.
54

Izvršenje kad zamjenjive stvari nisu nađene ni kod dužnika ni kod trećeg lica

Ako zam j
enjive stvari nisu na đene ni kod du žni ka ni kod tre ćeg lica, izvršenje će se provesti uz
odgovarajuću primjenu odredbi člana 195. ovog zakona.
Ako tokom izvršnog postupka do đe do promjene vrijednosti zam jenjivih stvari, povjerilac može zatražiti od
Suda novu procjenu i naložiti dužniku pla ćanje razlike u vrijednosti, u kom slu čaju se primjenjuju odredbe člana
195. ovog zakona i stava 1. ovog člana.
Pravo na naknadu štete

Odredbama
ovog poglavlja ne dira se u pravo povjerioca da u parnici traži od dužnika naknadu štete nastalu
time što m
u predaja, odnosno isporuka stvari nije izvršena.
XVIII - IZVRŠENJE RADI ISPRAŽNJENJA I PREDAJE NEPOKRETNOSTI
Način provođenja izvr šenja

Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nep
okretnosti provodi se tako da sudski izvr šilac, nakon što udalji lica i
ukloni stvari s te nepokretnosti, predaje istu u posjed povjeriocu.
Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti po isteku osam dana od dana dostave rješenja o
izvršenju dužniku i prije njegove pr avosnažnosti. Ako se dos tava dužniku nije mogla uredno oba
viti na
posljednjoj poznatoj adresi niti na na čin predviđen u odredbama člana 8. st. 1. i 2. ovog zakona, Sud će mu bez
odgađanja postaviti privremenog zastupnika, kome će se rješenje dostaviti.
Ako je to potrebno, Sud će, protiv lica ko ja ometaju provođenje izvršenja, izreći novčanu kaznu.
Na zahtjev Suda, policija i služba socijalne žaštite dužni su pružiti svu potrebnu pom oć u provođenju radnji
iz stava 1. ovog člana.
Pri provođenju izvršenja pri mijenit će se odredbe člana 38. ovog zakona.
Potrebnu radnu snagu i prije vozna sredstva radi provo đenja izvršenja dužan je obezbijediti povjerilac, na
zahtjev sudskog izvršioca, koji m
ora biti saopćen najkasnije osam dana prije provođenja izvršenja.
Uklanjanje pokretnih stvari

Pokretne stvari koje su uklonjene s nepokretnosti pred aju se dužniku, a ako on nije prisutan, odraslom č lanu
njegovog domaćinstva.
Ako pri preduzimanju izvršnih ra dnji nije prisutno nijedno lice kojem se stvari mogu predati ili ta lica ne će
da ih prime, stvari se predaju na čuvanje drugom licu, na trošak dužnika. Povjerilac je dužan obezbijediti drugo
lice kome će se predati uklonjene stvari, a može i sam preuzeti stvari dužnika na čuvanje.
Uklonjene stvari predaje na čuvanje dr ugom licu ili povjeriocu s udski izvršilac, na osnovu zalju čka Suda.
Sud može naknadno zaključkom odrediti da se stvari povjere nekom tre ćem licu, umjesto onom kome su
55

predate.
O predaji drugom licu i o troškovima čuvanja Sud obavještava dužnika ostavljaju ć i mu primjereni rok u
kome može zatražiti predaju stva ri nakon što nadoknadi troškove čuvanja i istovremeno će ga upozoriti, da će,
nakon proteka određenog roka, stvari biti prodate i da će se iz prodajne cijene namiriti troškovi čuvanja i prodaje
stvari.
Prodaja pokretnih stvari

Sud će, po službenoj dužn o sti, odrediti prodaju stvari za ra čun dužnika, ako ovaj u ostavljenom roku ne
zatraži njihovu predaju i ne nadoknadi troškove čuvanja.
Dio cijene postignut prodajom, koji preostane nakon podmirenja tro škova čuvanja i prodaje stvari, polaže se
kod Suda, u korist dužnika.
Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
Izvršenje radi naplate troškova postupka

Povjerilac može u prijedlogu za izvršenje zatražiti
da se zajedno s izvršenjem radi ispražnjenja i predaje
nepokretnosti odredi izvršenje na dužnikovim pokretnim
stvarima koje treba ukloniti s nepokretnosti radi naplate
troškova izvršnog postupka.
Izvršenje iz stava 1. ovog člana odre đuje se i provodi po pravilima o izvršenju na dužnikovim pokretnim
stvarima radi naplate novčanog potraživanja.

XIX - IZVRŠENJE RADI OSTVARENJA POTRAŽIVANJA NA RADNJU, TRPLJENJE ILI

NEČINJENJE
Iz
vršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice

Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice provodi se tako da Sud ovlaš ćuje
povjerioca da na trošak dužnika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
U prijedlogu za izvršenje povjerilac može predložiti da Sud rješenjem naloži dužniku da unaprijed položi
kod Suda odre đeni iznos potreban za podmirenje troškova, koji će nastati obavljanjem radnje od strane drugog
lica ili povjerioca. Visinu iznosa Sud odre đuje po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir, po mogu ćnosti, troškovnik
lica, ovlaštenog za obavljanje takve radnje, koji uz prijedlog za izvršenje priloži povjerilac.
Ako se naknadno utvrdi da je po osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana pribavljeno od dužnika više sredstava
nego što je bilo potrebno za pokri će troškova obavljanja radnje i troškova izvršnog postupka, Sud će, na
dužnikov prijedlog, razliku vratiti dužniku, odnosno naložiti povjeriocu da u odre đenom roku tu razliku vrati ako
je njemu stavljena na raspolaganje.
Na osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana, mo že se predložiti izvršenje pr ije njegove pravosnažnosti, a na
osnovu rješenja iz stava 3. ovog člana tek po njegovoj pravosnažnosti.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo dužnik

56

Ako radnju utvr đenu u izvršnoj ispravi može obaviti samo dužnik, Sud će rješenjem o izvršenju odrediti
dužniku primjereni rok za ispunjenje obaveze.
Rješenjem o izvršenju Sud će istovremeno zaprijetiti dužniku, a i odgovornim licima u pravnom licu da će
im izreći novčanu kaznu u određenom iznosu, ako u određenom roku ne ispune obavezu.
Dužniku i odgovornom licu u pravnom licu može se izre ći prva nov č ana kazna u iznosu od 500 KM do
3.000 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM, zavisno od ekonomske snage dužnika.
Ako dužnik u odre đenom roku ne ispuni obavezu, Sud će, na prijedlog povjerioca, rješenjem izre ći novčanu
kaznu, kojom je zaprijetio, i odrediti novi ro k za ispunjenje obaveze i zaprijetiti novom nov čanom kaznom u
većem iznosu nego što je bila ona ranija.
Sud će dužniku i odgovor nim licima u pravnom licu izricati nov čane kazne i prijetiti novim odre đujući dalje
rokove za ispunjavanje obaveze sve dok ukupni zbir izre čenih novčanih kazni ne dostigne desetorostruki iznos
prve izrečene kazne.
Ako dužnik ili odgovorno lice u pravnom licu ne plati nov čanu kaznu, u ro ku koji je određen odlukom Suda,
ta kazna zamijenit će se zatvorskom kaznom i izvršiti po propisima krivičnog prava.
Pri odmjeravanju visine nov čane kazne, u propisanim granic ama, Sud će voditi ra čuna o zna čenju radnje
koju je dužnik bio dužan izvršiti, kao i o drugim okolnostima slučaja.
Dužnik, koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je Sud odredio, dužan je bez odga đanja o tome
obavijestiti Sud i priložiti nesum
njive dokaze o tome (ovj erena pisana izjava povjerioca o tome da je radnja
obavljena, zapisnik sudskog izvršioca o obavljanju radnje, nalaz i mišlje nje sudskog vještaka da je radnja
obavljena, predaja djela koji je radnjom u činjeno u sudski depozit) , u protivnom, smatrat će se da radnja nije
obavljena.
Ako radnja koju može obaviti samo dužnik ne zavisi isklju čivo od njegove volje (npr. stvaranje odre đenog
umjetničkog djela i sl.), povjerilac nema pravo tražiti izvršenje iz stava 1. ovog člana, već samo naknadu štete.
Dužnik i drugo lice iz stava 2. ovog čla na mogu izjaviti žalbu protiv rješenja o izricanju nov čane kazne i
rješenja o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom, u roku od tri dana od dana prijema rješenja.
Odredbe ovog člana o izricanju nov čane kazne i zamjeni ove kazne zatvorskom kaznom ne će se
primjenjivati ako je dužnik Bosna i Herce govina, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i
Hercegovine, kantoni-županije, grad, op ćine i upravne organizacije, te or gani ovih pravnih lica. Ako ovi
izvršioci ne postupe po rješenju iz stava 1. ovog člana, može se zahtijevati samo naknada štete.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje i nečinjenje

Ako je na os novu izvršne
isprave dužnik dužan trpje ti preduzimanje neke radnj e ili se uzdržavati od njenog
preduzimanja, Sud će, na prijedlog povjerioca, rješenjem naložiti dužniku da se ponaša u skladu sa svojom
obavezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom ili kaznom zatvora ako se nastavi ponašati protivno svojoj obavezi.
U pravnom lijeku protiv rješenja o izvršenju dužnik mo že osporiti tvrdnju povjerioca da se ponašao protivno
svojoj obavezi iz izvršne isprave, a Sud može, po potrebi, u povodu pravnog lijeka, odrediti ro čište radi
izvođenja dokaza i saslušanja stranaka.
Povjerilac je dužan podnijeti prijedlog da se dužniku izrekne nov čana kazna ili kazna zatvora zato što se i
nakon naloga Suda ponašao protivno sv ojoj obavezi, u roku
od petnaest dana od saznanja za takvo ponašanje, a
57

najkasnije u roku jedne godine od povrede obaveze.
Sud će na prijedlog povjerioca izricati dužniku n ovčane kazne ili kazne zatvora i prijetiti mu novim kaznama
sve dok se ne prestane ponašati protivno svojoj obavezi. Ukupno trajanje kazni zatvora, kojima se zamjenjuju
izrečene novčane kazne, povodom iste izvršne isprave, ne može preći šest mjeseci.
Prijedlog za izricanje pojedine nov čane kazne ili kazne zatvora povj erilac može povu ći sve do
pravosnažnosti odluke o izricanju tih kazni i smatrat će se kao da on nije podnesen, a troškove postupka izazvane
povučenim prijedlogom snosi povjerilac, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele.
Kada se novčana kazna izri če pravnom licu, Sud će izre ći novčanu kaznu i odgovornim licima u pravnom
licu ako utvrdi da su svojim radnjom ili propustom doveli do ponašanja dužnika protivno obavezi iz izvršne
isprave.
Sud će, na prijedlog povjerioca, rješenj em naložiti dužniku da da obezbje đenje za štetu, ako povjerilac u čini
vjerovatnim da bi štetu pretrpio time što bi se dužnik i dalje ponašao protivno svojoj obavezi. Visinu i trajanje
obezbjeđenja, prema okolnostima slučaja, određuje Sud.
Izvršenje radi uspostavljanja pređašnjeg stanja

Ako je zbog ponašanja dužnika protivno obavezi iz
izvršne isprave nastala promjena koja nije u skladu s
pravom povjerioca, Sud će ovlastiti povjerioca, na njegov
prijedlog, da sam ili uz pomo ć sudskog izvršioca,
uspostavi pređašnje stanje na trošak i opasnost dužnika.
U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje pre đašnjeg stanja i
određivanje kona čne visine tih troškova, prim
jenjuju se odredbe o troškovima za izvršenje radnje koju može,
pored dužnika, obaviti i drugo lice.
Ako je do promjena iz stava 1. ovog člana došlo nakon nastanka izvršne isprave, Sud će postupiti po
odredbama stava 1. ovog člana tek pošto utvrdi da je do promjene došlo zbog ponašanja dužnika.
Ponovno smetanje posjeda

Ako je na osnovu izvršne isprave, donesene u postupku zb
og smetanja posjeda, izvršenje provedeno, ili je
dužnik dobrovoljno isp uni
o svoju obavezu, pa poslije toga ponovno u činio smetanje posjeda, koje se, u biti, ne
razlikuje od ranijeg, Sud će, na prijedlog povjerioca, na osnovu iste iz vršne isprave, ako je njome zabranjeno
takvo budu će potraživanje, donijeti novo rješenje o izvršenju, radi uspostave pre đašnjeg stanja, ako je to
potrebno, i zaprijetiti dužniku izricanjem nov čane kazne ako ponovno u čini smetanje posjeda, u kom slu čaju će
se primijeniti odredbe člana 205. ovog zakona.
Prijedlog za izvršenje, iz stava 1. ovog člana, povj erilac može podnijeti u roku od trideset dana od dana
saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja.
Pravo na naknadu štete

Odredbama
ovog poglavlja ne dira se u pravo povj erioca da u parnici traži naknadu štete koja m u je
nanesena time što se dužnik ponašao protivno svojoj obavezi utvrđenoj u izvršnoj ispravi.

XX - IZVRŠENJE RADI VRAĆANJA ZAPOS LENIKA NA RAD, ODNOSNO U SLUŽBU

58

Način provođenja izvršenja

Izvršenje na osnovu izvrš
ne isprave, kojom je duž niku naloženo da povjeri o ca vrati na rad, odnosno u
službu, provodi se primjenom odgovarajućih odredbi ovog zakona.
Rok za podnošenje prijedloga za izvršenje

Prijedlog za izvršenje iz člana 209. ovog zakona m o že se podnijeti u roku od trideset dana od dana kada je
povjerilac stekao pravo da taj prijedlog podnese.
Naknada plaće u slučaju vrać anja zaposlenika na rad

Povjerilac koji je podnio prijedlog da
bude vra ćen na posao, odnosno u služ bu m o že predložiti da Sud
donese rješenje kojim će odrediti da mu je dužnik dužan isplatiti na ime pla će mjesečne iznose dospjele od
pravosnažnosti odluke pa dok ponovno ne bude vra ćen na posao, te odrediti izvršenje radi naplate dosuđ enih
iznosa.
Prijedlog za naknadu može se spojiti s prijedlogom za izvršenje radi vraćanja na rad ili može biti podnesen
naknadno do završetka izvršnog postupka.
Rješenje kojim se prijedlog za naknadu prihva ta ima djejstvo rješenja kojim se utvr đuje postojanje obaveze
dužnika i djejstvo rješenja o izvršenju i može biti provedeno prije njegove pravosnažnosti.
Dužnik može predložiti da se rješenje iz stava 3. ovog člana stavi van snage, ako su se nakon njegovog
donošenja izmijenile okolnosti na osnovu kojih je doneseno.
Mjesečna naknada pla će odre đuje se u iznosu koji bi povjerilac ostvario da je bio na radu, a obuhvata i
plaćanje poreza te drugih davanja po osnovu plaće.

XXI - IZVRŠENJE UPISIVANJEM PRAVA U JAVNU KNJIGU

Način provođenja izvr šenja

Na osnovu iz vršne isprave, kojom
je utvr đena obaveza upisa u javnu knjig u, Sud odre đuje da se u javnoj
knjizi obavi odgovarajući upis, koji se provodi po službenoj dužnosti.
Upis prava vlasništva kad dužnik nije upisan kao vlasnik

Kad dužnik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, upi s prava vlasništva povjerioca na toj nepokretn o sti
može se obaviti ako povjerilac, uz prijedlog za iz vršenje, podnese dokaz u skladu sa zemljišnoknjižnim
pravilima, da je pravni prethodnik dužnika lice koje je upisano kao vlasnik.
Upis drugog prava kad dužnik nije upisan kao vlasnik

Kad je povjerilac izvršnom ispravo m
ovlašten traži ti u odnosu na dužnika up is založnog ili nekog drugog
59

prava na nepokretnosti, osim prava vlasništva, povjer ilac može u prijedlogu za izvršenje zahtijevati da se pravo
vlasništva upiše na dužnika, a zatim da se obavi upis njegovog prava, ako podnese dokaz, u skladu sa
zemljišnoknjižnim pravilima, da je dužnik stekao pravo vlasništva na toj nepokretnosti.

XXII - IZVRŠENJE DIOBOM STVARI

Fizička dioba

Fizičku diobu zajedničke stvari Sud će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom ispravom.
Pojedine radnje provo đenja fizič ke diobe preduzima, prema okolnostima slučaja, sudija pojedinac ili sudski
izvršilac.
Sud će pozvati uč esnike da budu prisutni provođenju diobe, a u slučaju potrebe, odredit će i vještačenje.
Dioba prodajom

Ako na osnovu izvršne isprave zajedni čku stvar treba, radi njene diobe, prodati, prodaja će se obaviti na
način propisan ovim zakonom za izvršenje na pokretnoj stvari ili nepokretnosti, osim ako se stranke o pojedinim
pitanjima drugačije ne sporazumiju.
Određivanje načina diobe rješenjem Suda

Sud pred ko
jim te če izvršni post upak odlučuje, po pravilima imovinskog prava, ho će li se dioba obaviti
fizički ili prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen niti su se stranke o tome sporazumjele.
Dioba će se obaviti pr odajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizi čka dioba, odre đena izvršnom
ispravom, nije moguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.
Ako nije mogu ća ni dioba prodajo m, suvlasnici mogu, nakon obustave izvršnog postupka, tužbom
zahtijevati diobu isplatom svog suvlasničkog udjela, po propisima o vlasničko-pravnim odnosima.
Troškovi postupka

Troškove pr ovo
đenja izvr šenja po od redbama ovog poglavlja snose svi u česnici srazmjerno vrijednosti
svojih udjela u zajedničkoj stvari.
Stranka koja je prouzrokovala posebne troškove dužna ih je nadoknaditi onim strankam a koje su ih imale.
XXIII - OSTVARENJE POTRAŽIVANJA NA DAVANJE IZJAVE VOLJE
Bezuslovno potraživanje

Ako je dužnik odl
ukom, koja ima svojstvo izvršne isprave, obavezan na davanje izjave volje, smatr a se da je
izjavu dao pravosnažnošću te odluke.
60

Ako je dužnik sudskim ili upravnim por avnanjem obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu
dao danom dospjelosti njegove obaveze.
Uslovno potraživanje

Ako ispunjenje potraživanja na dava nje izjave volje zavisi od ispunj enja neke o b aveze povjerioca ili nekog
drugog uslova, smatra se da je dužni k dao izjavu volje kad povjerilac ispuni svoju obavezu ili kad bude ispunjen
neki drugi uslov.

DIO TREĆI

OBEZBJ
EĐENJE

I - OPĆE ODREDBE

Primjena odredbi o izvršenju

Na obezbje đenje potraživanja prema ovom dijelu zakona, na d ogovarajući na čin, primjenjuju se odredbe
Zakona o izvršenju radi ostvarenja potraživanja.
Sredstva obezbjeđenja

Kao sredstva obezbjeđenja mogu se odrediti samo sredstva predviđena ovim ili drugim zakonom.
Nadležnost za određivanje obez bjeđenja po službenoj dužnosti

Za odre đivanje i provođ en je obezbje đenja po službenoj dužnosti nadležan je Sud koji je nadležan po
prijedlogu predlagača obezbjeđenja, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

II - OBEZBJEĐENJE PRINU DNIM ZASNIVANJEM ZALOŽNOG PRAVA NA NEPOKRETNOSTI

Pretpostavke zasnivanja

Na osnovu i z
vršne isprave, kojom je utvr đeno novč ano potraživanje, predla gač obezbje đenja ima pravo
tražiti obezbjeđenje tog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja.
Način zasnivanja založnog prava

Na nepokretnosti upisanoj u zem
ljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom .
Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi nazna čit će se izvršnost p otraživanja, radi čijeg obezbje đenja
je uknjižba određena.
Ako je predlaga č obezbjeđenja prije neg o što je pot raživanje postalo izvršno ve ć stekao na osnovu ugovora
založno pravo za to potraživanje na istoj nepokr etnosti ili je založno pravo predbilježeno, Sud će, na prijedlog
predlagača obezbjeđenja, odrediti da se u zemljišnoj knjizi zabilježi izvršnost potraživanja.
61

Ako protivnik obezbje đenja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nepokretnosti, predlaga č
obezbjeđenja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika obezbjeđenja.
Djejstvo uknjižbe i zabilježbe

Uknjižba založnog prava
i zabilježba izvršnosti potraživanja imaju takvo djejstvo da se izvršenje na toj
nepokretnosti mo
že provesti i prema trećem licu koje je tu nepokretnost kasnije steklo.
U slu čaju iz stava 1. ovog člana izvršenje na nepo kretnosti odredit će se protiv lica koje je upisano kao
vlasnik, i to na osnovu izvršne isprave na osnovu koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba
izvršnosti te izvoda iz zemljišne knjige iz koga proizilazi da je to lice upisano kao vlasnik nakon upisa založnog
prava i zabilježbe izvršnosti.

III - SUDSKO OBEZBJEĐENJE NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA

1.) Sudsko obezbjeđenje novč anog potraživanja zasnivanjem založnog prava na osnovu sporazuma
stranaka
Prijedlog za obezbjeđenje

Radi obezbjeđenja novčan og potraživanja predlaga ča obezbjeđenja sticanjem založnog prava na određ enim
predmetima obezbje đenja, predlaga č obezbje đenja i protivnik obezbje đenja mogu saglasno tražiti od Suda da
odredi i provede u korist predlagača obezbjeđenja:
1. uknjižbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja;
2. pljenidbu nepokretnosti koje nisu upisane u ze mljišne knjige po pravilima po kojim a se provodi
izvršenje radi naplate novčanog potraživanja na tim nepokretnostima;
3. pljenidbu pok retnih stvari protivnika obezbjeđenja;
4. pljenidbu novč anog potraživanja protivnika obezbjeđenja;
5. pljenidbu dijela primanja protivnika obezbjeđenja po osnovu ugovora o radu ili službi;
6. pljenidbu dijela penzije, invalidnine ili naknade izgubl jene zarade;
7. pljenidbu potraživanja koje protivni k obezbjeđenja ima na računu kod banke ili na štednoj knjižici;
8. pljenidbu potraživanja da se predaju ili is poruče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost;
9. pljenidbu drug ih imovinskih, odnosno materijalnih prava;
10. pljenidbu isprava o dionici i drugih hartija od vrijednosti, te njihovo povjeravanje na čuvanje;
11. pljenidbu dion ica za koje nije izdata isprava o dionici te udjela, odnosno poslovnih udjela u trgova čkim
društvima.
Ročište povodom prijedloga i sporaz um stranaka

Na prijedlog jedne ili obi
ju stranaka, Sud će odrediti ro čište, na kom e će u zapisniku utvrditi sporazum
stranaka o postojanju potraživanja predlaga ča obezbjeđenja i vrijeme njenog dospije ća, te njihovu saglasnost da
se radnjama obezbjeđ enja iz člana 227. ovog zakona, u zavisnosti od predmeta obezbje đenja, obezbijedi to
novčano potraživanje zasnivanjem založnog prava. U spor azumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta
obezbjeđenja koja će u izvršnom postupku biti osnova za utvr đivanje vrijednosti predmeta obezbje đenja radi
njegovog unovčenja.
Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1. ovog člana ima snagu sudskog poravnanja.
Stranke mogu obezbijediti i nenov čano potraživanje predlagač a obezbjeđenja tako da u sporazumu iz stava
62

1. ovog člana utvrde njegovu nov čanu protuvrijednost. Obezbje đenje će se odrediti i provesti radi obezbje đenja
novčane protuvrijednosti nenovčanog potraživanja. Ako stranke u sporazumu iz stava 1. ovog člana drugačije ne
odrede, nenovčano potraživanje ne prestaje zaključenjem tog sporazuma.
Nakon dospjelosti nenov čanog potraživanja iz stava 3. o vog člana, predlagač obezbjeđenja može, po svom
izboru, tražiti izvršenje radi ostvarenja nenov čanog potraživanja ili izvršenje radi naplate njene nenovčane
protuvrijednosti. Ako se u postupku izvršenja radi naplate novč ane protuvrijednosti nenov čanog potraživanja
predlagač obezbjeđenja makar i djelimi čno namiri, prestaje u cijelosti njegovo nenov čano potraživanje i smatrat
će se da predlaga č obezbjeđenja ima prema protivniku samo nov čano potraživanje koje odgovara nenamirenom
dijelu novčane protuvrijednosti nenovčanog potraživanja.
Određivanje i provođenje obez bjeđenja

Na osnovu sporazu
ma iz člana 228. ovo g zakona, Sud će rješenjem odrediti mjere obezbjeđenja iz člana 227.
ovog zakona i preduzeti sve potrebne radnje radi njihovog provo đenja, u skladu s odredbama ovog zakona o
izvršnim radnjama kojima se u izvršenju radi naplate nov čanog potraživanja stiče založno pravo na odre đenim
predmetima izvršenja.
Rješenje iz stava 1. ovog člana i m a važnost rješenja o obezbje đenju. Provo đenjem radnji obezbje đenja iz
stava 1. ovog člana predlagač obezbjeđenja stiče založno pravo na određenom predmetu obezbjeđenja.
Određivanje i provođenje iz vršenja

Na prijedlog predlaga ča obezbje đenja Sud će rješenje m, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz člana 228.
ovog zakona postao izvršan, radi namirenja obezbije đenog nov čanog potraživanja predlaga ča obezbje đenja
odrediti i provesti izvršenje na predmetima protivnika obezbjeđenja na kojima je, na osnovu sporazuma stranaka,
stečeno založno pravo, prema odredbama ovog zakona o izvršenju na stvarima, odnosno pravima dužnika.
Rješenje iz stava 1. ovog člana ima važn ost rješenja o izvršenju.
Zabilježba izvršenja na nepokretnosti ima pravno djejstvo od dana uknjižbe založ nog prava na nepokretnosti
u postu
pku obezbjeđenja.
U postupku izvršenja radi naplate nov čanog po traživanja obezbijeđenog založnim pravom prema odredbama
ovog poglavlja, radnje kojima je založno pravo ste čeno neće se ponavljati ve ć će imati pravno djejstvo od dana
sticanja založnog prava u postupku obezbjeđenja.
U izvršnom postupku iz stava 1. ovog člana ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o z aštiti dužnika, o
izuzeć
u od izvršenja i o ograničenju izvršenja na određenim predmetima izvršenja.
Obezbjeđenje sticanjem založ nog prava na stvarima i pravima drugih lica

Ako je drugo lice saglasno da se na njegovoj stva ri ili pravu zasnuje založno pravo radi obezbje đenja
novč
anog potraživanja predlagača obezbjeđenja, to lice pozvat će se na ročište iz člana 228. ovog zakona, a Sud
će u zapisnik s tog ročišta, u sporazum stranaka o obezbjeđenju, unijeti i njegovu izjavu o toj saglasnosti.
Potpisani zapisnik iz stava 1. ovog člana ima važnost sudskog p oravnanja i prema licu koje je saglasno da se
na njegovoj stvari ili pravu zasnuje založno pravo.
63

Založno pravo na predmetu tre ćeg lica sti če se na na čin na koji se stiče na predmetu protivnika
obezbjeđenja.
Na osnovu zapisnika iz stava 1. ovog člana, predlaga č obezbje đenja m ože radi naplate obezbijeđ enog
potraživanja neposredno predložiti izvršenje protiv lica iz te odredbe na predmetu na kome je radi obezbje đenja
njegovog potraživanja zasnovano založno pravo.

IV - OBEZBJEĐENJE PRET HODNIM IZVRŠENJEM

Pretpostavke za određivanje izvršenja

Radi obezbje đenja nenov čanog izvršenja, koje se ne m o že obezbijediti predbilježbom u javnoj knjizi, Sud
može, na osnovu presude donesene u parni čnom postupku, odrediti prethodno izvršenje ako povjerilac u čini
vjerovatnom opasnost da bi se zbog odga đanja izvršenja, dok presuda ne postane izvršna, izvršenje onemogu ćilo
ili znatno otežalo te ako da obezbjeđenje za štetu koju bi dužnik mogao pretrpjeti zbog takvog izvršenja.
Postupak povodom prijedloga za prethodno izvršenje

Prije nego što odlu či o prijedlogu povjerioca, Sud će održati ro čište radi rasprave o prijedlogu i
obezbjeđenju.
Ako se stranke o tome ne sporazumiju, Sud će, ako prih vati p rijedlog za izvršenje, po slobodnoj ocjeni
odrediti visinu obezbjeđenja i rok u kome ono treba biti dato, te sve dok obezbje đenje ne bude dato, ne može se
početi s provođenjem izvršenja.
Ako obezbjeđenje ne bude dato u od ređenom roku, Sud će obustaviti izvršenje.
Ako to posebne okolnosti slu čaja zahtijevaju, Sud može odred iti i zvršenje i visinu obezbje đenja, te po četi s
provođenjem izvršenja čim obezbje đenje bude položeno, i prije nego što dužniku omogu ći da se o prijedlogu
izjasni.
Na zahtjev dužnika koji u čini vjerovatnim da b i zbog izvršen ja pretrpio nenadoknadivu ili teško
nadoknadi
vu štetu, Sud može odbiti prijedlog za izvršenje ili njegovo odbijanje usloviti davanjem primjerenog
obezbjeđenja u određenom roku. Ako izvršenik ne da obezbje đenje u određenom roku, Sud će donijeti rješenje o
izvršenju.
Povodom prigovora dužnika, kome nije omogu ćeno da se prethodno izjasni o prijedlog u povjerioca, Sud
može obustaviti izvršenje ako bi njegovim provo đenjem dužniku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili teško
nadoknadiva šteta, ili obusta vu usloviti davanjem obezbje đenja u odre đenom roku. Ako dužnik ne da
obezbjeđenje u roku, smatrat će se da je odustao od svog prigovora.

V - OBEZBJEĐENJE PRET HODNIM MJERAMA

Pretpostavke za određivanje prethodne mjere

Prethodna mj
era određuje se radi obezbjeđenja novčanog potraživanja na osnovu:
1. odluke Suda ili upravn og organa koja nije postala izvršna;
2. poravnanja zaključenog pred Sudom ili upravnim organom, a ko potraživanje koje je u njoj utvr đeno još
64

uvijek nije dospjelo.
Sud će, na osnovu isprava iz stava 1. ovog člana, odrediti prethodnu m jeru ako predlagač obezbjeđenja učini
vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeđenja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje potraživanja.
Pretpostavljena opasnost

Sma
trat će se da opasnost u sm islu odredbe člana 234. ovog zakona postoji ako je odre đivanje prethodne
mjere predloženo na osnovu:
1. platnog naloga, odnosno rješenja o izvršenju na osnovu vj erodostojne isprave protiv koga je
blagovremeno podnesen prigovor;
2. presude donesene u krivi čnom postupku o im ovinskopravnom zah tjevu protiv koje je dopušteno
ponavljanje krivičnog postupka;
3. odluke koja se mora izvršiti u inozemstvu;
4. presude na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba;
5. poravnanja iz člana 234. stava 1. ta čke 2. ovog zakona, koja se pobija na način previđen zakonom.
U slučaju iz stava 1. tač. 4. i 5. ovog člana Sud može, na prijedlog protivnika obezbje đenja, prethodnu mjeru
usloviti davanjem obezbje đenja od strane predlaga ča obezbje đenja za štetu koju bi protivnik obezbje đenja
mogao pretrpjeti njenim određivanjem.
Obezbjeđenje potraživanja čije rate nisu dospjele

Obezbjeđenje prethodnom m jerom za nedospjele rate potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja,
potraživanja po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja i potraživanja po
osnovu naknade štete zbog narušavanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odre đuje se
samo za rate koje će dospjeti u jednoj godini.
U slu čajevima iz stava 1. ovog člana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika
obezbjeđenja već moralo voditi izvršenje radi naplate dospjele rate ili je takvo izvršenje predloženo.
Vrste prethodnih mjera

Kao prethodne m
jere Sud može odrediti:
1. predbilježbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbje đenja ili na pravu uknji ženo m na
nepokretnosti;
2. koju od mjera obezbjeđenja iz člana 227. tač. 2. do 10. ovog zakona;
3. zabranu banci da protivniku o bezbjeđenja ili tre ćem licu, po nalogu protivnika obezbje đenja, isplati s
njegovog računa novčani iznos, za koji je određena prethodna mjera.
Sud može, na prijedlog predlaga ča obezbje đenja, odrediti, s obz irom na okolnosti slu čaja, dvije ili više
prethodnih mjera, ako je to potrebno, a može, ako su za to ispunjeni uslovi predvi đeni ovim zakonom, uz
prethodnu mjeru odrediti i neku privremenu mjeru.
Provođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja stič e založno pravo na predmetu obezbjeđenja.
Iznos novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja kod banke, za k oji je određena zabrana isplate, ne može se
65

prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim radi namirenja obezbijeđenog potraživanja.
Prodaja zaplijenjenih pokretnih stvari i prijenos potraživanja protivnika obez bjeđenja

Sud će odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnih stvari, koje su podložne brzo m kvarenju ili ako postoji
opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.
Prodaja popisanih stvari obavit će se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
Ako je prethodna mjera odre đena pljenidbom potraživanja, Sud može, na prijed log predlagača obezbjeđenja
ili protivnika obezbje đenja, odrediti da se na predlaga ča obezbje đenja prenese zaplijenjeno potraživanje radi
naplate ili druga čijeg ostvarenja, u slu čaju u kojem postoji opasnost da se to potraživanje, zbog zakašnjenja u
njenom ostvarenju, ne će mo ći naplatiti ili druga čije ostvariti ili će se izgubiti pravo na regres prema trećim
licima.
Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja čuvat će se u sudskom depozitu do k
se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlaga č obezbje đenja ne predloži izvršenje, a najduže trideset dana
pošto potraživanje postane izvršno. Druge koris ti, dobivene ostvarenjem potraživanja, položit će se u sudski
depozit ako je to moguće, ili će se na drugi način odrediti njihovo čuvanje do obustave prethodne mjere, odnosno
dok predlagač obezbjeđenja ne predloži izvršenje, ali najduže trideset dana pošto potraživanje postane izvršno.
Rješenje o određivanju prethodne mjere

U rješenju kojim se odre đuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti nazna čeni iznos potraživanja koje se
obezbjeđuje, s kamatama i troškovima, mjera obezbjeđenja i vrijeme za koje se ona određuje.
Vrijeme za koje se prethodna mjera odre đuje mo že trajati najduže do proteka petnaest dana nakon
nastupanja uslova za izvršenje.

Ako vrijeme iz stava 1. ovog člana protekne prije nego što odluka na osnovu koje je odre đena prethodna
mjera postane izvršna, Sud će, na prijedlog predlaga ča obezbjeđenja podnesenog Sudu prije isteka vremena za
koje je mjera odre đena, produžiti to vrijeme uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera
određena.
Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo.
Ukidanje prethodne mjere

Sud će, na prijedlog pr otivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje:
1. ako protivnik obezbje đenja položi Sud u dužni iznos potraživanja koje se obezbjeđ uje, s kamatama i
troškovima;
2. ako protiv nik obezbje đenja u č ini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o
određivanju prethodne mjere već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno;
3. ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo;
4. ako odluka n
a osnovu koje je prethodna mjera određena bude ukinuta povodom pravnog lijeka, odnosno
ako sudsko poravnanje na osnovu koga je prethodna mjera određena bude stavljeno van snage.
Sud će obustaviti postupak i ukinuti pr ovedene radnje ako u roku od petnaest dana od dana proteka vremena
66

za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uslovima za prinudno izvršenje.
U slu čajevima iz stava 1. ta č . 2., 3. i 4., te stava 2. ovog člana, troškove prouzrokovane odre đivanjem i
provođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja dužan je nadoknaditi protivniku obezbjeđenja.
U slu čajevima iz stava 3. ovog člana protivnik o bezbjeđenja može protiv predlaga ča obezbje đenja tražiti
naknadu štete u postupku obezbje đenja najkasnije u roku od trideset dana od završetka postupka, a nakon toga u
parnici.
U postupku obezbjeđenja postojanje i visinu štete iz stava 4. ovog člana utvrđuje Sud rješenjem, na prijedlog
protivnika obezbjeđenja.
Žalba protiv rješenja iz stava 5. ovog čla na zadržava njegovo izvršenje.
Obustava u slučaju da predlagač obezbjeđenja ne traži izvršenje

Ako se pretp o
stavke za izvršenje radi naplate obezbije đenog pot raživanja ispune prije proteka vremena za
koje je određ ena prethodna mjera, Sud će, na prijedlog protivnika obezbje đenja, obustaviti postupak i ukinuti
provedene radnje ako predlaga č obezbje đenja ne podnese prijedlog za izvršenje u roku od petnaest dana od
nastupanja tih uslova.

VI - PRIVREMENE MJERE

1.) Opće odredbe

Prijedlog za
određivanje privremene mjere

Privreme
na mjera može se predložiti prije pokretanja i tokom sudskog ili upr avnog postupka te nakon
završetka tih postupaka, sve dok izvršen
je ne bude provedeno.
U prijedlogu za odre đivanje privremene m jere predlagač obezbjeđenja mora ista ći zahtjev u kojem će tačno
označiti potraživanje čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njenog trajanja te, kada je to
potrebno, sredstva obezbje đenja kojima će se privremena mjera prinudno ostvariti te predmet obezbje đenja uz
odgovarajuću primjenu pravila ovog zakona o sredstvima i pred metu izvršenja. U prijedlogu se moraju navesti
činjenice na kojima se zasniva zahtjev za određ ivanje privremene mjere te pr edložiti dokazi kojima se ti navodi
potkrepljuju. Predlagač obezbjeđenja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
Rješenje o određivanju privremene mjere

U rješenju o određivanju privremene mjere Sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja
se njome treba posti ći, odrediti na prijedlog predlaga ča obezbje đenja i sredstva kojima će se ona prinudno
ostvariti, te predmet obezbje đenja, uz odgovaraju ću primjenu pravila ovog zakona o odre đivanju sredstava i
predmeta izvršenja u rješenju o izvršenju.
Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene mjere potrebno
naknadno odrediti sredstva prinude iz stava 1. ovog člana ili ve ć odre đenim sredstvima dodati nova ili ih
zamijeniti drugima, predlaga č obezbje đenja može predložiti, u istom postupku, da se na osnovu ve ć izre čenih
naloga ili zabrana odrede ta sredstva.
67

Rješenje o određivanju privremene mjere ima djejstvo rješenja o izvršenju.
Na rješenja iz stava 2. ovog člana na odgovaraju ć i način primjenjuju se odredbe ovog zakona o rješenju o
izvršenju.
Rješenje iz st. 1. i 2. ovog člana mo ra biti obrazloženo.
U slu čaju odre đivanja privrem e ne mjere po službenoj dužnosti Sud će na odgovaraju ći na čin primijeniti
odredbe st. 1. do 4. ovog člana.
Dopustivost privremene mjere

Privreme
na mjera može se odrediti i radi obezbjeđenja nedospjelih i uslovn ih potraživanja.
Privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslov i za odre đivanje prethodne mjere kojom se može posti ći
ista svrha obezbjeđenja.
2.) Privremene mjere radi obezbjeđenja novčan og potraživanja

Pretpostavke za određivanje privremene mjere

Privrem
ena mjera radi obezbje đenja nov čanog potraživanja može se odrediti ako predlaga č obezbje đenja
učini vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbje đenja spriječiti ili
znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu otu điti, prikriti ili na drugi na čin njome
raspolagati.
Predlagač obezbje đenja ne m ora dokazivati opasnost iz stava 1. ovog člana ako u čini vjerovatnim da bi
predloženom mjerom protivnik obezbjeđenja pretrpio samo neznatnu štetu.
Smatra se da opasnost iz stava 1. ovog člana postoji ako bi se potraživanje imalo ostvariti u inozemstvu.
Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja novčanog potraž ivanja

Radi obezbje đenja novč anog potraživanja m ože se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog
obezbjeđenja, a naročito:
1. zabrana protivniku obezbj eđenja da otu đi ili optereti pokretne stvari, oduz imanje tih stvari i njihovo
povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu;
2. oduzimanje i polaganje gotovog novca, hartija od vrijednosti i sl. u Sud;
3. zabrana protivniku obezbje đenja otu đe nja ili optere ćenja nepokretnosti ili stvarnih prava koja su na
nepokretnosti uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu;
4. zabrana dužniku protivnik a obezbjeđenja da dobrovoljno ispuni svoju obavezu protivniku obezbje đenja
te zabrana protivniku obezbje đenja da primi ispunjenje te oba veze, odnosno da raspolaže svojim
potraživanjima;
5. nalog banci da protivniku obezbje đenja ili tre ć em licu, na osnovu nal oga protivnika obezbje đenja,
uskrati s dužnikovog računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.
Privremenom mjerom ne stiče se založno pravo.
68

Zabrane iz stava 1. ovog člana smatraju se provedenim dostavom licu kome su izre čene, odnosno
zemljišnoknjižnom odjelu Suda.
Otuđenje i optere ćenje pokretnih stvari iz stava 1. ta č ka 1. ovog člana, koje protivnik obezbje đenja izvrši
protivno zabrani, bez pravnog su djejstva osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti poštenog sticatelja.
Učinak zabilj ežbe z abrane iz stava 1. tačka 3. ovog člana je u tome što predlaga č obezbje đenja može
predložiti izvršenje radi naplate svog potraživanja ka d ono postane izvršno na nepokretnosti uknjiženoj u
zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nepokretnosti, na koje se zabrana odnosi bez obzira na to što je
poslije te zabrane tre će lice na osnovu dobroboljnog raspolaganja protivnika obezbje đenja steklo i uknjižilo u
zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Izvršenje na ne pokretnosti, odnosno pravu ukn jiženom na nepokretnosti
predlagač obezbje đenja može predložiti direktno protiv lica koje je uknjiženo kao vlasnik nepokretnosti,
odnosno nosilac stvarnog prava uknjiženog na nepokretnosti na osnovu izvršne isprave, kojom je protiv
protivnika obezbjeđenja utvrđeno njegovo potraživanje, radi obezbje đenja zbog kojeg je zabrana zabilježena, te
dokaza da je lice protiv koga se izvršenje predlaže steklo vlasništvo nepokretnosti, odnosno pravo na
nepokretnost, nakon zabilježbe zabrane.
Djejstvo zabrana iz stava 1. ta č. 4. i 5. ovog člana je u tome što predlaga č obezbjeđenja može od dužnika
protivnika obezbjeđenja, odnosno banke tražiti u parn ici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno
zabrani. Predlagaču obezbjeđenja pripadaju i druga prava protiv tih lica po op ćim pravilima obligacionog prava
o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.
3.) Privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčan og potraživanja

Pretpostavke za određivanje privremene mjere
Č
lan 247.
Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja mo že se odrediti privremena mjera ako predlaga č obezbjeđenja
učini vjerovatnim postojanje svog potraživanja, zatim:
1. ako učini vjer ovatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja spriječio ili znatno otežao
ostvarenje potraživanja naročito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili
2. ako učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprije čilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete
koja prijeti.
Odredbe člana 245. st. 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i pri odre đivanju privremenih mjera radi
obezbjeđenja nenovčanih potraživanja.
Vrste privremenih mjera radi obezbjeđenja nenovčanih potraživanja

Radi obezbje đenja nenov čanih potraživanja m o že se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog
obezbjeđenja, a naročito:
1. zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, njihovo oduzimanje i
povjeravanje na čuvanje predlagaču obezbjeđenja ili trećem licu;
2. zabrana otuđenja i optere ćenja dionica, osniva č kog i drugih udjela na koje su upravljena potraživanja,
uz zabilježbu zabrane u knjigu dionica, a po potrebi i u sudskom registru; zabrana korištenja ili
raspolaganja pravima po osnovu takvih dionica, odnosno udjela; povjeravanje dionica ili udjela na
upravu trećem licu;
3. zabrana otuđenja i opterećenja drugih prava na koja je upravljeno potraživanje, uz povjerenje uprave tim
pravima trećem licu;
69

4. zabrana otu đenja i optere ćenja nepokretnosti na koju je upravlje no potraživanje ili stvarnih prava
upisanih na nepokretnosti na koje je upravljeno potraži vanje, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu,
oduzimanje nepokretnosti i njeno povjeravanje na čuvanje i upravu predlaga ču obezbjeđenja ili tre ćem
licu;
5. zabrana dužniku protivnik a obezbjeđenja da protivniku obezbjeđenja preda stvari, prenese koje pravo ili
obavi koju drugu nenovčanu radnju na koju je upravljeno potraživanje;
6. zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima radnje koje m ogu nanijeti štetu predlaga ču obezbjeđenja
te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje;
7. nalog protivn iku obezbje đenja da obavi odre đene radnje potrebne da bi se sa čuvale pokretne stvari ili
nepokretnosti ili da bi se održalo postojeće stanje stvari;
8. ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da zadrži stvari protivnika obezbjeđenja, koje se kod njega nalaze i
na koje se potraživanje odnosi, sve dok se parnica pravosnažno ne završi;
9. ovlaštenje predlaga ču obezbje đenja da sam ili preko tre ć eg lica obavi odre đene radnje ili nabavi
određene stvari, naročito radi uspostave pređašnjeg stanja;
10. privremeno vraćanje zaposlenika na rad, pla ć anje naknade za vrijeme radnog spora, ako je to nužno za
njegovo izdržavanje i izdržavanje lica koje je po zakonu dužan izdržavati.
Ako je to nužno radi spre čavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili ako je iz drugih
važnih razloga to po trebno radi o
bezbjeđenja pravnog reda, Sud može odrediti mjeru kojom će privremeno
urediti sporni odnos među strankama.
Zabrane iz stava 1. ovog člana smatraju se provedenim dostavom licu kojeg se tiču, odnosno
zemljišnoknjižnom odjelu Suda ili drugom upisniku.
Djejstvo zabilježbe zabrane iz stava 1. ta čka 4. ovog člana je u tome što se upisi ma obavljenim u zemljišnoj
knjizi na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeđenja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći
u odnosu prema predlaga ču obezbje đenja neka prava na nepokretnosti ili pravu na njoj upisanom samo ako
predlagač obezbje đenja bude pravosnažno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi
ostvarivanja potraživanja za čije je obezbjeđenje zabilježba upisana.
Na osnovu izvršne isprave steč ene u postupku k o ji je pokrenuo protiv protivnika obezbje đenja radi
ostvarenja potraživanja za čije je obezbje đenje zabilježba zabrane upisana te dokaza da je lice, koje je steklo
određeno pravo na nepokretnosti ili pra vu upisanom na nepokretnosti na osnovu dobrovoljnog raspolaganja
protivnika obezbjeđenja, to pravo steklo nakon upisa zabrane, predlaga č obezbjeđenja može direktno protiv tog
lica tražiti izvršenje radi ostvarenja svoga prava utvrđenog izvršnom ispravom.
Djejstvo zabrane iz stava 1. ovog člana, osim one iz ta č ke 4. ovog člana, jeste u tome što lica kojima je
zabrana izre čena odgovaraju predlaga ču obezbje đenja za štetu koju su mu nanijeli time što su, nakon dostave
zabrane, postupili protivno zabrani. Lica kojima je zabrana izre čena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako
da polože u Sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili tako da ih predaju čuvaru ili
upravitelju koga na njihov prijedlog odredi Sud.
Odredbe člana 246. st. 3., 4. i 5. ovog zakona primjenjuju se na odgovaraju ći način i na privremene mjere
radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja.
(4) Zajedničke odredbe

Obezbjeđenje umje sto privremene mjere

Predlagač obezbje đenja može u prijedlogu za odre đivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se,
umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem određenog obezbjeđenja od strane protivnika obezbjeđenja.
70

Davanje obezbjeđenja umjesto privremene mjere može se odrediti i na prijedlog protivnika obezbje đenja što
ne odgađa provođenje obezbjeđenja dok se o tom prijedlogu ne odluči.
Ako protivnik obezbjeđenja da obezbjeđenje, Sud će obustaviti postupak i ukinuti već prove dene radnje.
Obezbjeđenje kao uslov za određiv anje privremene mjere

Sud mo
že, na prijedlog predlaga ča obezbje đenja, odrediti pri v remenu mjeru i kad nije u činio vjerovatnim
postojanje potraživanja i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je Sud odredio, da obezbjeđenje za štetu koja bi
protivniku obezbje đenja mogla nastati odre đivanjem i provođ enjem privremene mjere. Ako predlaga č
obezbjeđenja ne da obezbjeđenje u određenom roku, Sud će odbiti prijedlog za obezbjeđenje.
Sud može, na prijedlog protivnika obezbje đenja, prema okolnost i ma slu čaja, postupiti po odredbi stava 1.
ovog člana i kad je predlaga č obezbje đenja u činio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti. Ako
predlagač obezbjeđenja ne da obezbje đenje u odre đenom roku, Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene
radnje. Okolnosti da je protivnik obezbje đenja zatražio davanje obezbje đenja ne odga đa provo đenje postupka
obezbjeđenja dok se ne odluči o njegovom prijedlogu.
Obezbjeđenje se odre đuje do isteka rok a , do koga protivnik obezbje đenja može u postupku obezbje đenja
zatražiti naknadu štete.
Određivanje više privremenih mjera

Sud mo
že, s obzirom na okolnosti, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.
Ako je u pojedinom slu čaju m oguć e odrediti više privremenih mjera, Sud će odrediti onu koja je
najprikladnija da bi se ostvarila svrha obezbje đenja, a ako su sve jednako prikladne, Sud će odrediti onu koja je
najmanje teška za protivnika obezbjeđenja.
Vrijeme za koje se određuje privremena mjera

U rješenju kojim
se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije
podnošenja tužbe ili pokretanja kog drugog postupka, i rok u kome predlagač obezbjeđenja mora podnijeti tužbu,
odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere.
Sud će, na prijedlog pred lagač a obezbjeđ enja, produžiti trajanje privremene mjere, uz uslov da se nisu
promijenile okolnosti pod kojim je ta mjera određena.
Prijedlog iz stava 2. ovog člana m ože se podnijeti samo prije nego što protekne vrijeme za koje je
privremena mjera određena.
Pravni lijekovi

Odredbe ovog zakona o žalbi i prigovoru protiv rješenja o izvršenju na odgovarajuć i način primjenjuju se i u
postupku obezbjeđenja privremenom mjerom.
Ukidanje privremene mjere

71

Ako predlaga č obezbje đenja u odre đenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak
radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je odre đena privremena mjera proteklo, Sud će, na
prijedlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
Na prijedlog protivnika obezbje đenja postupak ć e se obustavit i i ukinuti provedene radnje, ako su se
okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.
Naknada štete protivniku obezbjeđenja

Protivnik o
bezbjeđenja ima prem a predlaga č u obezbje đenja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena
privremenom mjerom za koje je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač obezbjeđenja nije opravdao.
Protivnik obezbje đenja ima prem a predlaga č u obezbje đenja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena
privremenom mjerom, za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač obezbjeđenja nije opravdao, u
kom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 233. ovog zakona.
Primjena odredbi o obezbjeđenju prethodnim mjerama

U postupku o b
ezbjeđenja privremenim mjerama na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 239. i
člana 240. st. 2. do 4. ovog zakona.

DIO ČETVRTI

PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanje na snagu Zakona

Ovaj zakon stupa na snagu osm
og dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
PS BiH broj 58/03
23. aprila 200
3. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog d
oma
Parlamentarne skupštine BiH
Šefik Džaferović, s. r.
Predsjedavajući
Dom
a naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Velimir Jukić, s. r.

72