Zakon o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu BiH

Ovim zakonom propisuju se uslovi, način i postupak eksproprijacije nekretnina radi izvođenja
radova ili izgradnje objekata u javnom interesu Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Distrikt)

Eksproprijacija je oduzimanje ili ograničenje stvarnih pra va na nekretninama, u javnom interesu
Distrikta, uz naknadu koja ne može biti veća od tržišne vrijednosti nekretnine.
Nekretnina se može eksproprisati u javnom interesu Distrikta radi izvođenja radova ili izgradnje
objekata saobraćajne, komunalne, vodopriv redne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture,
zdravstvenih, prosvjetnih, sportskih ili objekata kulture, objekata pravosuđa, policije, javne uprave
Distrikta i pravnih lica koje osniva Distrikt, istraživanja i eksploatacije rudnog ili drugog prirodnog
bogatstva, izgradnje ili proširenja groblja i zaštite nacionalnih spomenika.
Nekretninom, u smislu ovog zakona, smatra se zemljište, zajedno sa svim onim što je na zemljištu
trajno spojeno na površini ili ispod nje, pravo građenja, zgrade i drugi građevinski objekti.
Eksproprijacija se može provesti u korist Distrikta (u daljnjem tekstu: korisnik eksproprijacije).
Eksproprisanom nekretninom može se raspolagati samo u svrhu radi koje je nekretnina
eksproprisana, a prava i obaveze korisnika eksproprijaci je i zainteresovanog lica regulišu se
ugovorom.

Potpunom eksproprijacijom nekretnina postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije, a prestaje
pravo vlasništva prijašnjeg vlasnika, kao i druga prava na eksproprisanoj nekretnini, osim stvarnih
služnosti u smislu člana 46 stava 1 ovog propisa.
Zakonom o izmjenama Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 19/10), stavovi 2, 3 i 4 brišu se.

Nepotpunom eksproprijacijom ograničava se pravo vlasništva ili prava građenja na nekretnini
(služnost ili zakup).
Nepotpunom eksproprijacijom može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi.

Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište, s obzirom na svrhu za koju se zakup
predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog
i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl.
Ako se uslijed korištenja zemljišta na osnovu zakupa uništi kultura zemljišta, tako da se ono ne
može koristiti na dosadašnji način, vlasnik može zahtijevati da se izvrši potpuna eksproprijacija.
Taj zahtjev može podnijeti u roku od mjesec dana po prestanku zakupa.
Pravo građenja se može osnovati u korist korisnika eksproprijacije na gradskom građevinskom
zemljištu.
Služnost se u smislu ovog zakona može ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Susjedno zemljište koje je potrebno za smještaj zaposlenika, materijala, strojeva i drugog, radi
izgradnje objekata ili izvođenja radova od javnog interesa za Distrikt, može se privremeno uzeti u
posjed.
Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno il i do
završetka radova na glavnom objektu.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na eksproprijaciju nekretnina primjenjuju se i na privremeno
uzimanje u posjed zemljišta u pogledu postupka donošenja rješenja o privremenom uzimanju o
posjed i naknade za eksprop risane nekretnine, ako pojedinim odredbama ovog zakona nije
drugačije određeno.

Nekretnina se može eksproprisati nakon što je na način određen ovim zakonom utvrđen javni
interes Distrikta za izgradnju objekta ili izvođenje drugih radova.

Ako se prilikom eksproprijacije dijela nekretnine utvrdi da vlasnik, posjednik, nema privrednog
interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev eksproprisat će se i taj dio.
Zahtjev u smislu stava 1 ovoga člana može se podnijeti do donošenja rješenja o eksproprijaciji.

Za eksproprisanu nekretninu vlasnik ili nosilac prava građenja ima pravo na naknadu.

GLAVA II

UTVRĐIVANJE JAVNOG INTERESA DISTRIKTA

(1) Odluku da je izvođenje radova ili izgradnja objekata u javnom interesu Distrikta (u daljnjem
tekstu: odluka o utvrđivanju javnog interesa) donosi Skupština Brčko distrikta BiH, na prijedlog
korisnika eksproprijacije, po prethodno pribavljenim lokacijskim uslovima.
(2) Javni interes Distrikta smatra se utvrđenim i kada je posebnim zakonom propisano da je
izvođenje radova ili izgradnja objekata u javnom interesu Distrikta.
(3) Javni interes Distrikta za izvođenje radova ili izgradnju objekata iz člana 2 stava 2 Zakona, na
području za koje je donesen regulacioni plan ili urbanistički projekat, smatra se utvrđen tim
planom.

Prije podnošenja prijedloga za utvrđivanje javnog interesa Distrikta, korisnik eksproprijacije
dužan je u skladu s prostornim planom izraditi plan eksproprijacije.
Korisnik eksproprijacije dužan je uz prijedlog za utvrđivanje javnog interesa Distrkta priložiti
plan eksproprijacije i uslove uređenja prostora.

Plan eksproprijacije mora sadržavati parcelacijski elaborat izrađen na osnovu i u skladu sa
uslovima uređenja prostora. Uz plan eksproprijacije prilažu se podaci o vlasnicima, odnosno
posjednicima ili nosiocima prava građenja čije se nekretnine eksproprišu.

GLAVA III

PRIPREMNE RADNJE U SVRHU EKSPROPRIJACIJE

Pravno lice koje namjerava predložiti eksproprijaciju može zahtijevati da mu se radi izrade
investicionih elaborata, podnošenja prijedloga za utvrđivanje javnog interesa Distrikta ili
podnošenja prijedloga za eksproprijaciju, dopusti da na određenoj nekretnini izvrši potrebne
pripremne radnje, kao što su ispitivanje zemljišta, premjeravanje i slično.

U prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji mora se naznačiti svrha radi koje se
namjerava predložiti eksproprijacija, nekretnina na kojoj korisnik eksproprijacija namjerava
obavljati pripremne radnje, vlasnik te nekretnine, posjednik ili nosilac prava građenja, priroda,
obim i svrha radnji, kao i vrijeme njihova trajanja.
O prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji rješava Odjeljenje za prostorno planiranje
i imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: Odjeljenje).

Ako podnosilac prijedloga za odobrenje obavljanja pripremnih radnji učini vjerovatnim da su mu
takve radnje potrebne u svrhu određenu ovim zakonom, Odjeljenje će odobriti takve pripremne
radnje.

Prilikom donošenja rješenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji, Odjeljenje će voditi računa
o tome da se te radnje ne vrše u vrijeme nepogodno, u slučaju da može nastupiti znatnija šteta za
vlasnika nekretnine, posjednika ili nosioca prava građenja, s obzirom na kulturu zemljišta i na
svrhu za koju on nekretninu koristi.
U rješenju o odobrenju obavljanja pripremnih radnji moraju se uz ostalo navesti pripremne radnje
koje predlagač može obavljati, kao i rok do kojeg ih ima obaviti.
Tim rješenjem ne može se odobriti izvođenje građevinskih ili njima sličnih radova.

Protiv rješenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji može se izjaviti
žalba.
Žalba protiv rješenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji ne
odgađa izvršenje rješenja.

Pravno u čiju je korist odobreno obavljanje pripremnih radnji dužno je vlasniku nekretnine ili
nosiocu prava građenja na nekretnini na kojoj su odobrene takve radnje platiti naknadu.
Naknada za obavljanje pripremnih radnji utvrđuje se u skladu s članom 43 ovog propisa.

GLAVA IV

POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE

Prijedlog za eksproprijaciju podnosi korisnik eksproprijacije nakon što je, u skladu sa odredbama
ovog ili posebnog zakona, utvrđen javni interes Distrikta za izvođenje radova ili izgradnju
objekata, ako su obezbijeđena sredstva u visini približno potrebnoj za davanje naknade za
eksproprisanu nekretninu i troškove postupka eksproprijacije.
Pravobranilaštvo Brčko distrikta BiH podnosi prijedlog za eksproprijaciju nekretnina u ime
pravnih lica koje zastupa po zakonu.
Postupak po prijedlogu za eksproprijaciju sprovodi Odjeljenje, u skladu sa odredbama ovog
propisa, a u pitanjima koja nisu uređena ovim zakonom, u skladu sa odredbama Zakona o
upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Postupak po prijedlogu za eksproprijaciju je hitan.

U prijedlogu za eksproprijaciju nekretnina moraju biti naznačeni:
1. korisnik eksproprijacije,

2. Korisnik eksproprijacije podnosi prijedlog za eksproprijaciju u roku od dvije godine od dana
donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa,
3. vlasnik, posjednik ili nosilac prava građenja nekretnine za koju se predlaže eksproprijacija i
njegovo prebivalište ili sjedište.
4. objekt, odnosno radovi radi kojih se predlaže eksproprijacija.
Korisnik eksproprijacije podnosi prijedlog za eksproprijaciju u roku od dvije godine od dana
donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa.

Korisnik eksproprijacije uz prijedlog za eksproprijaciju podnosi:
1. dokaz o utvrđenom javnom interesu Distrikta za izgradnju objekta ili izvođenje radova na
nekretnini za koju se predlaže eksproprijacija;
2. izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo na nekretnini za koju
se predlaže eksproprijacija;
3. kopiju katastarskog plana i posjedovni list ukoliko se vodi evidencija o posjedu nekretnine za
koju se predlaže eksproprijacija;
4. lokacijske uslove, konačne u upravnom postupku;
5. Zakonom o izmjeni Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i
Hercegovine, („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ , broj 15/11), u članu 19 stavu 1 točka 5,
briše se.

Na osnovu prijedloga za eksproprijaciju, izvršit će se po službenoj dužnosti zabilježba postupka
eksproprijacije u zemljišnim ili drugim javnim knjigama o čemu će Odjeljenje pismeno izvijestiti
vlasnika, posjednika ili nosioca prava građenja nekretnine.

Odjeljenje usvaja prijedlog za eksproprijaciju rješenjem.
Prije donošenja rješenja o eksproprijaciji, Odjeljenje će saslušati vlasnika nekretnine ili održati
usmenu javnu raspravu na licu mjesta da se tačno utvrdi šta se ekspropriše.
Ako postoji neslaganje zemljišnoknjižnog, katastarskog i stvarnog stanja na nekretnini, prije
donošenja rješenja o eksproprijaciji, kao prethodno pitanje, Odjeljenje može raspraviti
imovinskopravne odnose na nekretnini predloženoj za eksproprijaciju.
Odjeljenje je dužno poučiti vlasnika ili nosioca prava građenja nekretnine da može podnijeti
zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine u smislu člana 7 ovog zakona i ovu pouku
unosi u zapisnik.

U smislu člana 21 stav 3 ovog zakona, utvrđivanje prava na nekretninama vrši se na osnovu:
1. stanja upisanog u zemljišnoj knjizi, ako se ustanovi da taj upis odgovara stvarnom stanju;
2. pravomoćnih sudskih odluka i pravomoćnih odluka drugih nadležnih organa, zaključenih
ugovora i drugih isprava, koje su osnov za upis prava u zemljišne knjige;
3. podataka iz katastarskog operata koji odgovaraju stvarnom stanju.
Ako ne postoje dokazi o pravu na nakretninama iz prethodnog stava, pravo na nekretninama
može se utvrditi i na osnovu drugih provedenih dokaza (saslušanje svjedoka, posljednje stanje
posjeda, izjava stranaka i dr.).

Korisnik eksproprijacije i vlasnik nekretnine ili nosilac prava građenja, mogu do donošenja
rješenja iz člana 21 ovog propisa, sporazumno riješiti pitanje naknade na nekretnini predloženoj
za eksproprijaciju.
Sporazum sadrži posebno: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik eksproprijacije dužan
ispuniti obavezu u pogledu naknade.
Sporazum se unosi u zapisnik, koji mora sadržavati sve podatke neophodne za ispunjenje
obaveze korisnika eksproprijacije.
Sporazum o naknadi i dijelu naknade je sklopljen kad obje strane potpišu zapisnik u koji je
sporazum unesen.
Zakonom o izmjenama Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 19/10), stavovi 5, 6 i 7 brišu se.

Ako su uz prijedlog za eksproprijaciju podneseni dokazi iz člana 19 ovog propisa i ako su tim
ispravama utvrđene potrebne činjenice, Odjeljenje rješenjem usvaja prijedlog za eksproprijaciju, a
u protivnom je dužno odbiti prijedlog.

Rješenje kojim se usvaja prijedlog za eksproprijaciju, pored ostalog sadrži:
1. naznačenje akta kojim je utvrđen javni interes Distrikta,
2. naznačenje korisnika eksproprijacije,
3. naznačenje nekretnine koja se ekspropriše, uz navođenje zemljišnoknjižnih podataka, a ako
nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi ili takva ne postoji, uz navođenje
katastarskih podataka,

4. naznačenje vlasnika, posjednika ili nosioca prava građenja eksproprisane nekretnine,
5. naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje, odnosno izvođenja radova nekretnina
ekspropriše,
6. obavezu vlasnika, posjednika ili nosioca prava građenja na nekretnini da je dužan istu
nekretninu predati u posjed, kao i rok predaje u posjed,
7. naznačenje da li vlasniku ili nosiocu prava građenja, i za koje eksproprisane nekretnine, pripada
pravo na naknadu,
8. Zakonom o izmjenama Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 19/10), u stavu 1 točka 8 briše se.

Protiv rješenja iz člana 25 ovog zakona dopuštena je žalba. Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Troškove postupka eksproprijacije snosi korisnik eksproprijacije, izuzev troškova postupka
nastalih povodom žalbe vlasnika ili nosioca prava građenja eksproprisane nekretnine koja nije
uvažena, a koje troškove snose vlasnik ili nosilac prava građenja.

Korisnik eksproprijacije stiče pravo na posjed eksproprisane nekretnine danom pravosnažnosti
rješenja o eksproprijaciji, ukoliko se prijašnji vlasnik ili nosilac prava građenja i korisnik
eksproprijacije drugačije ne sporazumiju.
Izuzetno, na zahtjev korisnika eksproprijacije, u kojem je iznio razloge za potrebu hitnog stupanja
u posjed nekretnine, Vlada Distrikta može odlučiti da se eksproprisana nekretnina preda u posjed
korisniku eksproprijacije danom konačnosti rješenja o eksproprijaciji, ako utvrdi da je to
neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta.

U slučajevima eksproprijacije na područjima zahvaćenim elementarnim nepogodama većeg obima
(zemljotres, poplave, požar), a radi izgradnje objekata ili izvođenja radova kojima se otklanjaju
posljedice prouzrokovane tim nepogodama, korisnik eksproprijacije stiče pravo na posjed
eksproprisane nekretnine kada rješenje o eksproprijaciji postane konačno, bez obzira da li je
naknada isplaćena.
Protiv rješenja donesenog iz prethodnog stava, ne može se voditi upravni spor.

Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed eksproprisane nekretnine prije pravomoćnosti
rješenja o eksproprijaciji, a prijedlog za eksproprijaciju bude u daljnjem postupku odbijen,
korisnik eksproprijacije dužan je nadoknaditi štetu koju je vlasniku ili nosiocu prava građenja
nekretnine nanio stupanjem u posjed nekretnine.

Rješenje o odbijanju prijedloga za eksproprijaciju sadrži i obavezu korisnika eksproprijacije za
vraćanje nekretnine u posjed vlasniku ili nosiocu prava građenja na nekretnini u roku od 15 dana
od dana pravomoćnosti rješenja.

Korisnik eksproprijacije može do pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji odustati od prijedloga
za eksproprijaciju u cjelini ili djelimično.
Djelimičan odustanak od eksproprijacije se ne usvaja ako bi time bila povrijeđena prava vlasnika
ili nosioca prava građenja iz člana 7 ovog propisa i ukoliko vlasnik ili nosilac prava građenja
istakne prigovor.
Pravosnažno rješenje o eksproprijaciji se poništava ili mijenja, ukoliko korisnik eksproprijacije i
prijašnji vlasnik ili nosilac prava građenja zajednički zahtijevaju.
O zahtjevu za izmjenu ili poništenje pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji rješava Odjeljenje.

Pravosnažno rješenje o eksproprijaciji poništit će se, na zahtjev prijašnjeg vlasnika, nosioca prava
građenja, odnosno njihovih zakonskih nasljednika ili korisnika eksproprijacije, ako se u roku od
tri godine od dana pravosnažnosti rješenja ne započne sa izvođenjem radova ili izgradnjom
objekta radi kojih je nekretnina eksproprisana.
Zahtjev iz stava 1 ovog člana ne može se podnijeti po isteku osam godina od dana
pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji.
Rok iz stavova 1 i 2 ovog člana ne teče za vrijeme trajanja više sile.
Pravosnažno rješenje o eksproprijaciji poništit će se, ako zahtjev za poništenje rješenja podnesu
suvlasnici ili sunosioci prava građenja koji imaju više od polovine dijela eksproprisane nekretnine.
O zahtjevu za poništenje rješenja o eksproprijaciji rješava Apelaciona komisija.

GLAVA V

NAKNADA ZA EKSPROPRISANU NEKRETNINU

Naknada za eksproprisanu nekretninu određuje se u novcu u visini tržišne vrijednosti
eksproprisane nekretnine ili davanjem druge odgovarajuće nekretnine u vrijednosti ne većoj od
tržišne vrijednosti eksproprisane nekretnine u vrijeme zaključenja sporazuma o naknadi.
Tržišnu vrijednost nekretnina utvrđuje Direkcija za finansije Distrikta (u daljnjem tekstu:
Direkcija), na zahtjev Odjeljenja.
Ako se ekspropriše stambeni objekat ili poseban dio stambenog objekta, prijašnjem vlasniku
obezbijedit će se naknada za eksproprisanu nekretninu prije rušenja eksproprisanog objekta.

Prijašnji vlasnik eksproprisane nekretnine nema pravo na naknadu za eksproprisanu građevinu
izgrađenu bez odobrenja za građenje.
Prijašnji vlasnik bespravno izgrađene građevine iz stava 1 ovog člana, ima pravo da poruši
građevinu i odnese materijal u roku koji odredi Odjeljenje.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, prijašnji vlasnik eksproprisane nekretnine ima pravo na
naknadu za izgrađeni individualni stambeni objekat ili stambeni dio stambeno-poslovnog objekta.

Prijašnji vlasnik ili nosilac prava građenja nekretnine nema pravo na naknadu troškova za ulaganje
u zemljište i zgrade koje je izvršio nakon što je pismeno obaviješten od Odjeljenja o podnesenom
prijedlogu za eksproprijaciju, osim onih troškova koji su bili neophodni za redovno korištenje
nekretnine.

Vlasnik ili nosilac prava građenja nekretnine koja se ekspropriše može se s korisnikom
eksproprijacije sporazumjeti o naknadi i u nekom drugom obliku koji nije protivan zakonima
Distrikta i ustava i zakona Bosne i Hercegovine.

Poslije pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, ukoliko nije postignut sporazum o naknadi za
eksproprisanu nekretninu, Odjeljenje je dužno da, bez odlaganja, zakaže i održi raspravu za
sporazumno određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu.
Korisnik eksproprijacije dužan je da Odjeljenju iz stava 1 ovog člana podnese pismenu ponudu o
visini naknade u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji.
Odjeljenje iz stava 1 ovog člana, bez odlaganja, dostavlja primjerak ponude ranijem vlasniku ili
nosiocu prava građenja eksproprisane nekretnine.

Sporazumom o naknadi za eksproprisanu nepokretnost mora biti određen naročito: oblik i visina
naknade, rok u kome je korisnik eksproprijacije dužan ispuniti te svoje obaveze, kao i obaveze
ranijeg vlasnika ili nosioca prava građenja, ukoliko su sporazumom ugovorene.
Sporazum o naknadi unosi se u zapisnik koji mora da sadrži sve podatke neophodne za
ispunjenje obaveza stranaka.
Sporazum o naknadi ima snagu izvršne isprave

U postupku pred Odjeljenjem ili pred nadležnim sudom stranke se mogu sporazumjeti: o
novčanom iznosu naknade; o međusobnim doplatama razlike u vrijednosti nepokretnosti; o
izboru odgovarajuće nekretnine; o premještaju eksproprisanih objekata na drugo po propisima

dozvoljeno mjesto; o izgradnji prilaza, prolaza i pristupnih puteva, kao i drugim zakonom
dozvoljenim radnjama.

Ako se sporazum o naknadi u cjelini ne postigne u roku od dva mjeseca od dana pravomoćnosti
rješenja o eksproprijaciji, Odjeljenje će dostaviti pravomoćno rješenje o eksproprijaciji, sa svim
spisima nadležnom sudu, radi određivanja naknade.
Ako Odjeljenje ne postupi po odredbi stava 1 ovog člana, raniji vlasnik ili nosilac prava građenja i
korisnik eksproprijacije mogu se neposredno obratiti sudu radi određivanja naknade.

Prijašnji vlasnik, posjednik ili nosilac prava građenja eksproprisanog zemljišta ima pravo sabrati
usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja u posjed korisnika eksproprisanog
zemljišta.
Ako stupanjem u posjed korisnika eksproprijacije prijašnji vlasnik, posjednik ili nosilac prava
građenja neće biti u mogućnosti sabrati usjeve i skupiti plodove, pripada mu pravo na naknadu za
usjeve po odbitku potrebnih troškova koje bi imao do žetve ili berbe.
Zakonom o izmjenama Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 19/10), u članu 41 stavak 3 briše se.

U slučaju ustanovljenja služnosti, naknada se određuje u iznosu za koji je usljed ustanovljene
služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.

U slučaju ustanovljenja zakupa, naknada se određuje u visini zakupnine koja se postiže na tržištu.
Naknada se može odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u
povremenim davanjima koja se plaćaju u jednakim vremenskim razmacima.
Naknada se računa od dana kada je korisnik eksproprijacije stupio u posjed zemljišta.
Za eventualnu štetu nastalu ustanovljenjem zakupa, zakupoprimac odgovara vlasniku zemljišta po
općim propisima o odgovornosti za štetu.

Naknada za privremeno uzimanje u posjed zemljišta određuje se u visini i na način kako je to
ovim zakonom određeno za naknadu u slučaju ustanovljenja zakupa.

Iznos naknade za ustanovljavanje služnosti, zakupa ili privremenog uzimanja u posjed, kao i iznos
naknade iz člana 41 ovog propisa, utvrđuje Direkcija, na zahtjev Odjeljenja.

Podzakonski akt o načinu utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina iz člana 33 ovog propisa, kao
i iznosa naknade iz stava 1 ovog člana, donosi Vlada Distrikta, na prijedlog Direkcije, u roku od
30 dana od dana stupanja na snagu ovog propisa

Ako je riječ o nekretnini čijom bi se eksproprijacijom znatan broj stanovnika morao iseliti iz
područja u kojem se eksproprisane nekretnine nalaze, posebnim će se zakonom urediti posebni
oblici i uslovi naknade, kao i uređenje svih odnosa vezanih uz preseljenje prijašnjih vlasnika ili
nosioca prava građenja i njihovih porodica.
Korisniku eksproprijacije ne može se eksproprisana nekretnina predati u posjed dok prema
prijašnjim vlasnicima ne ispuni obaveze određene na osnovu posebnog zakona iz stava 1 ovoga
člana.

Danom pravosnažnosti rješenja o potpunoj eksproprijaciji, na eksproprisanoj nekretnini prestaju
hipoteka, stvarne i lične služnosti, stvarni tereti, osim stvarnih služnosti čije je vršenje moguće
nakon privođenja namjeni eksproprisane nekretnine.
Ako je na eksproprisanoj nekretnini postojalo stvarno pravo iz stava 1 ovog člana, korisnik
eksproprijacije će, na ime naknade za eksproprisanu nekretninu, vlasniku ili nosiocu prava
građenja i nosiocu stvarnog prava, isplatiti novčani iznos ili dati drugu nekretninu, na osnovu
sporazuma o naknadi za eksproprisanu nekretninu, zaključenog između korisnika eksproprijacije,
vlasnika, odnosno nosioca prava građenja i nosioca stvarnog prava.
Ako se za eksproprisanu nekretninu opterećenu hipotekom daje druga nekretnina, korisnik
eksproprijacije, vlasnik ili nosilac prava građenja i hipotekarni povjerilac mogu se sporazumjeti da
se hipotekom optereti nekretnina koja je data na ime naknade.
Ako je na eksproprisanoj nekretnini postojalo stvarno pravo iz stava 1 ovog člana, a sporazum o
naknadi za eksproprisanu nekretninu, u smislu stava 2 ovog člana, ne bude postignut, korisnik
eksproprijacije dužan je iznos naknade za eksproprisanu nekretninu položiti kod banke na
poseban račun.
U slučaju iz stava 4 ovog člana, banka isplaćuje naknadu vlasniku ili nosiocu prava građenja,
odnosno nosiocu stvarnog prava, samo na osnovu njihovog pismenog sporazuma ovjerenog od
strane nadležnog organa ili na osnovu sudske odluke.
Stvarna prava iz stava 1 ovog člana u zemljišnim i drugim javnim knjigama brišu se na osnovu
pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji, na prijedlog korisnika eksproprijacije.

Uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava na eksproprisanoj nekretnini vrši se na osnovu
pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji.
Zahtjev za uknjižbu može podnijeti korisnik eksproprijacije ili prijašnji nosilac stvarnog prava na
eksproprisanoj nekretnini.

GLAVA VI

KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se korisnik eksproprijacije za
prekršaj, ako uz prijedlog za eksproprijaciju podnese netačne ili neistinite podatke o tome da ima
posebna sredstva potrebna za davanje naknade i troškova postupka (član 19 tačka 4).
Za prekršaj iz stava 1 ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom u iznosu od 50 do 200 KM.

Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj lice ako:
1. ometa ili ne dopušta izvršenje rješenja o odobrenju vršenja pripremnih radnji (član 12),
2. ometa ili ne dopušta izvršenje rješenja o eksproprijaciji (član 28).

GLAVA VII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupak po prijedlogu za eksproprijaciju koji nije pravosnažno okončan do dana stupanja na snagu
ovog zakona, okončat će se po odredbama ranijih Zakona o eksproprijaciji (“Službeni list SRBIH"
br. 12/87), te Zakona o eksproprijaciji (“Službeni glasnik RS" br. 8/96), osim u slučajevima kada
su predmet eksproprijacije poslovni i stambeni objekti, koji postupci će se voditi po odredbama
ovog zakona.
Postupak određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost u kome, do dana stupanja na snagu
ovog zakona, nije zaključen sporazum o naknadi, odnosno donesena pravomoćna sudska odluka
okončat će se po odredbama ovog zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o eksproprijaciji (“Službeni list
SRBIH" br. 12/87) i Zakon o eksproprijaciji (“Službeni glasnik RS" br. 8/96).

(Stupanje na snagu)
Zakon o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 7.
augusta 2004. godine, a njegove izmjene i dopune 17. jula 2007. godine, 20. februara 2008.
godine, 15. maja 2010. i 3. augusta 2011. godine.
Samostalni član Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu
Bosne i Hercegovine

("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 30/2020)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta BiH.