Zakon o državnoj službi u u organima javne uprave Brčko distriktu BiH

(Predmet Zakona)
Ovim zakonom propisuje se radno pravni status državnih službenika, javnih službenika i
namještenika (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici), zapošljavanje, stručno usavršavanje i
obrazovanje, ocjenjivanje službenika, odgovornost za povrede radnih dužnosti i za štete, zaštita na
radu kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obaveza po osnovu rada službenika i
namještenika.

(Definicije)
a) "Državni službenik" je lice koje obavlja poslove osnovnih djelatnosti iz nadležnosti javne uprave
i drugih institucija Brčko distrikta BiH, kao što su: normativno pravni poslovi, izvršavanje zakona
i drugih propisa, odlučivanje u upravnom postupku, inspekcijski nadzor i ostali stručni i
administrativni poslovi organa javne uprave.
b) "Javni službenik" je lice koje obavlja stručne poslove u javnoj upravi koji po svojoj prirodi nisu
upravnog karaktera.
c) "Namještenik" je lice koje u javnoj upravi obavlja pomoćnotehničke i druge poslove koje
neposredno doprinosi da se poslovi iz nadležnosti organa javne uprave mogu obavljati potpuno i
kvalitetno kao što su: vozač, kurir, portir, čistačica i slično.
d) "Rukovodilac organa javne uprave" je lice koje rukovodi jednim od sljedećih organa javne
uprave: odjeljenjem Vlade, Direkcijom za finansije, Kancelarijom za upravljanje javnom imovinom
i Kancelarijom Brčko distrikta BiH pri Vijeću ministara BiH.
e) " Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik" je lice posebnog
rukovodećeg nivoa u organu javne uprave, koje rukovodi organizacionom jedinicom i koje je
odgovorno za rad državnih, odnosno javnih službenika i namještenika.
f) "Neposredno pretpostavljeni" je rukovodilac organa javne uprave, rukovodeći državni i javni
službenik, kao i državni službenik, koji rukovodi organizacionom jedinicom unutar organa javne
uprave i koji je, osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran i za rad službenika, odnosno
namještenika čijim radom koordinira i čiji rad neposredno nadzire.
g) "Pripravnik" je lice koje nakon završene srednje, više ili visoke škole prvi put zasniva radni odnos
u struci za koju je steklo obrazovanje.
h) "Volonter" je lice koje nakon završene srednje škole, više ili visoke škole radi u tom zanimanju
radi sticanja radnog iskustva u struci za koju je steklo obrazovanje.
i) "Organizacioni plan" je opšti akt koji donosi gradonačelnik na prijedlog šefova odjeljenja Vlade,
po proceduri koju propisuje Vlada, a kojim se uređuje unutrašnja organizacija Kancelarije
gradonačelnika i odjeljenja Vlade (u daljnjem tekstu: organizacioni plan), utvrđuje unutrašnja
organizacija organa javne uprave; organizacione j edinice; rukovođenje; naziv i raspored radnih
mjesta po organizacionim jedinicama s opisom poslova rukovodećih službenika, službenika i
namještenika; uslovi u pogledu stručne spreme i ostali uslovi za obavljanje poslova; broj službenika
i namještenika; platni razred radnog mjesta i ostala pitanja vezana za rad u organima javne uprave
Distrikta.
j) "Član uže porodice" je bračni i vanbračni partner, njihova bračna, vanbračna i usvojena djeca,
pastorčad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje, majka, otac,
očuh, maćeha, usvojilac, djed i baba po majci i po ocu, braća i sestre;
k) "Bliski srodnik" je:
bračni ili vanbračni partner;
srodnik po krvi u pravoj liniji;
usvojilac ili usvojenik;
srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena srodstva;
srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva.
l) "Poklon" je svaka isplata, djelovanje, usluga ili predmet od vrijednosti učinjen neposredno
primaocu, bez naknade ili očekivanja naknade, što naročito podrazumijeva: novac, stv ari, prava,
hartije od vrijednosti, usluge bez naknade, drugu datu ili obećanu korist, ugostiteljsku uslugu ili
uslugu noćenja, oprost duga ili obaveze, putni trošak ili sličnu uslugu, ulaznicu, umjetnički predmet,
suvenir, osiguranje ili sličnu uslugu, medicinsku ili sličnu uslugu koja nije plaćena po tržišnoj cijeni.
m) "Institucije Distrikta" su sve institucije definisane Statutom i zakonima Distrikta koje se
finansiraju iz budžeta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: budžet).
n) "Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika" su radna mjesta koja su vezana za mandat
gradonačelnika, a koja se popunjavaju putem javnog konkursa u skladu s ovim zakonom.
o) " Mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika" su radna mjesta posebnog
rukovodećeg nivoa koja se popunjavaju putem javnog konkursa na mandatni period u skladu s
ovim ili posebnim zakonom.
p) "Radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje" su radna mjesta koja se popunjavaju putem
javnog konkursa na mandatni period, u skladu s ovi m zakonom, na kojima imenovana lica imaju
status državnog službenika.
r) disciplinski tužilac je lice koje postupa po disciplinskoj prijavi, a koje imenuje gradonačelnik iz
reda državnih službenika diplomiranih pravnika.
s) "Radno iskustvo" je iskustvo stečeno nakon sticanja odgovarajućeg stepena stručne spreme.
t) "Slični poslovi" su poslovi za koje su utvrđeni isti stepen i vrsta stručne spreme.
u) "Sukob interesa" je slučaj u kojem službenici i namještenici u organima j avne uprave imaju
privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u
obavljanju službenih dužnosti.

DIO DRUGI GLAVNI DIO

POGLAVLJE I OSNOVNI PRINCIP

(Primjena zakona)
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na službenike i namještenike u organima javne uprave
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), Uredu za reviziju javne uprave i
institucija u Brčko distriktu BiH i drugim organima i institucijama koje se finansiraju iz budžeta
Distrikta, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na platu, godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo i
druge materijalne naknade u skladu s posebnim propisima primjenjuju se i na lica čije im enovanje
potvrđuje Skupština kao i druga lica određena posebnim zakonom, savjetnike gradonačelnika, kao
i lica zaposlena na radnim mjestima vezanim za mandat gradonačelnika i stalne članove Odbora za
zapošljavanje.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na radno pravni status, stručno usavršavanje,
ocjenjivanje, prava, dužnosti i odgovornosti i zaštitu na radu, kao i druga pitanja od značaja za
ostvarivanje prava i obaveza po osnovu rada, analogno se primjenjuju i na službenike i namještenike
zaposlene u Stručnoj službi Skupštine Brčko distrikta BiH.
(4) Postupak zapošljavanja i imenovanja lica na radna mjesta u Stručnoj službi Skupštine Brčko
distrikta BiH sprovodi posebna komisija, po proceduri propisanoj aktom koji donosi predsjednik
Skupštine Brčko distrikta BiH.
(5) Akte za sprovođenje koji se odnose na primjenu ovog zakona u smislu stava 3 ovog člana, za
službenike i namještenike Stručne službe Skupštine, donosi predsjednik Skupštine.

(Opšta načela u radu)
(1) Službenik, odnosno namještenik zaposlen u organima javne uprave i institucijama Distrikta
dužan je da poštuje sljedeća načela:
a) načelo zakonitosti;
b) načelo materijalne istine;
c) načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja;
d) načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu;
e) načelo čestitosti;
f) načelo političke nezavisnosti u radu;
g) načelo hijerarhijske podređenosti;
h) načelo transparentnosti i javnosti rada.
(2) Načelo zakonitosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan, u obavljanju svojih
poslova, da postupa u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav), Statutom
Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Statut), zakonima i drugim propisima.
(3) Načelo materijalne istine znači da je službenik, odnosno namještenik u obavljanju svojih poslova
dužan da potpuno i istinito utvrdi sve činjenice i okolnosti u poslovima iz njihove nadležnosti.
(4) Načelo zabrane diskriminacije i povlaštenja znači da službeniku, odnosno namješteniku nije
dozvoljeno da pravi diskriminaciju i povlašćuje građane po osnovu starosti, pola, nacionalne, rasne,
etničke i teritorijalne pripadnosti, entitetskog državljanstva, jezičkog, političkog ili vjerskog
opredjeljenja; socijalnog, bračnog ili vanbračnog statusa ili da po bilo kom drugom osnovu vrši
diskriminaciju.
(5) Načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu znači da je službenik, odnosno
namještenik dužan da vodi računa da obavlja poslove u što kraćem roku uz minimalne troškove i
odgovara za svoje postupke i rezultate rada.
(6) Načelo čestitosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da svoj posao obavlja
profesionalno.
(7) Načelo javnosti rada znači da je rad službenika, odnosno namještenika javan i dostupan javnosti,
osim u slučajevima kada njegov rad predstavlja službenu, odnosno profesionalnu tajnu.
(8) Načelo hijerarhijske podređenosti znači da je službenik, odnosno namještenik dužan da izvršava
naloge rukovodioca organa javne uprave i neposredno pretpostavljenog, tako da svakom
hijerarhijskom nivou pripada određeni stepen ovlaštenja i odgovornosti, osim ako to zakonom nije
drugačije propisano.
(9) Načelo političke nezavisnosti u radu znači da službenicima, odnosno namještenicima u radu
nije dozvoljeno da potpadaju pod politički uticaj, niti da u toku radnog vrem ena promovišu ideje
političkih stranaka.

(Pravila ponašanja)
(1) Službenik, odnosno namještenik, svojim ponašanjem ne smije umanjiti svoj ugled i ugled službe.
(2) Pravila ponašanja službenika, odnosno namještenika propisuju se ovim zakonom, Pravilnikom
o radu službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: Pravilnik o radu) i Etičkim kodeksom državnih

i javnih službenika i namještenika u institucijama i organima uprave Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine (daljnjem tekstu: Etički kodeks).

POGLAVLJE II PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA

(Prava službenika i namještenika)
(1) Službenik, odnosno namještenik zaposlen u organima javne uprave ima pravo na:
a) rad u odgovarajućim uslovima koji podrazumijeva osiguranje potrebnih organizacionih i
tehničkih uslova u kojima može obavljati svoje poslove i zadatke u skladu s načelima i
standardima rada u upravi, a u skladu s posebnim propisima;
b) platu i druga materijalna prava u skladu s posebnim zakonom;
c) jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja i nagrađivanje u skladu s rezultatima
svog rada, kao i na pravnu zaštitu i usavršavanje;
d) zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta;
e) žalbu u skladu sa zakonom, u slučaju da smatra da su mu povrijeđena neka prava iz rada ili u
vezi sa radom, kao i odgovor na žalbu u roku propisanom zakonom;
f) sindikalno udruživanje u skladu sa zakonom;
g) stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije
propisano;
h) radno vrijeme, odmore i odsustva u skladu sa ovim zakonom;
i) otpremninu u slučaju prekobrojnosti i prilikom penzionisanja;
j) bolovanje u skladu sa zakonom, u kom periodu ostvaruje pravo na naknadu plate koja se
propisuje Zakonom o platama;
k) zaštitu fizičkog i moralnog integriteta prilikom obavljanja dužnosti;
l) štrajk u skladu sa zakonom;
m) slobodu mišljenja.
(2) Prava iz radnog odnosa bliže se uređuju Pravilnikom o radu, koji donosi Vlada Brčko distrikta
BiH (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

(Dužnosti i odgovornosti službenika i namještenika)
(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je:
a) da sprovodi odluke i akte Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave;
b) da izvršava zadatke predviđene opisom poslova radnog mjesta;
c) da savjesno, blagovremeno i odgovorno izvršava službene obaveze;
d) da štiti javni interes i ponaša se na način da ne zloupotrebljava službena ovlaštenja s ciljem
postizanja sopstvenog interesa ili interesa drugog fizičkog ili pravnog lica;
e) da ne traži i ne prima poklon za sebe, svoje srodnike ili druga lica, izuzev poklona koji nemaju
komercijalnu vrijednost, a čiji se primitak odmah prijavljuje nadređenom službeniku;
f) da se ponaša na način da ne smije nuditi ili davati poklone, niti bilo kakvu drugu korist drugom
službeniku, odnosno namješteniku, njegovom srodniku, bračnom ili vanbračnom partneru radi
postizanja sopstvene koristi;
g) da pruži javnosti sve potrebne informacije o obavljenim poslovima u skladu s propisima kojim
se uređuje pravo na pristup informacijama;
h) da efikasno i ekonomično izvršava poslove, a vodeći pri tome računa o očuvanju interesa
stranke i interesa Distrikta;
i) da čuva tajnost podataka i poštuje privatnost u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka;
j) da postupa stručno, uz visok stepen profesionalnosti, unapređujući stručne sposobnosti s ciljem
povećanja efikasnosti rada javne uprave;
k) da poštuje propisano radno vrijeme i bude prisutan na radnom mjestu;
l) da izvršava povjerene mu poslove i zadatke u skladu sa zakonom i drugim propisima i izvršava
naloge pretpostavljenog koji se odnose na poslove radnog mjesta na koje je raspoređen;
m) u izuzetnim i hitnim slučajevima da obavlja poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mjesta,
u periodu koji je propisan zakonom, u skladu sa svojim stručnim sposobnostima;
n) da zamijeni privremeno odsutnog službenika po nalogu gradonačelnika ili rukovodioca organa
javne uprave;
o) da racionalno i s dužnom pažnjom upotrebljava imovinu koja mu je povjerena s ciljem
obavljanja poslova i ne koristeći je u sopstvene svrhe i druge nezakonite aktivnosti;
p) da učestvuje u stručnom usavršavanju u skladu s ovim zakonom.
(2) Službenik i namještenik odgovorni su u svom radu ukoliko:
a) svojim radnjama direktno proizvedu štetu organu javne uprave u kojem rade;
b) dostave na potpis neposredno pretpostavljenom akt koji nakon potpisivanja proizvede štetu
organu javne uprave;
c) propuštanjem činjenja radnji za koje su ovlašteni proizvedu štetu organu javne uprave u kojem
rade.
(3) Odgovornost iz stava 2 ovog člana utvrđuje se i sankcioniše kao teža povreda službene
dužnosti u skladu s procedurom propisanom odredbama o disciplinskoj odgovornosti.

(Rukovođenje)
(1) Rukovodeći nivoi u organu javne uprave su:
a) visoki nivo rukovođenja rukovodioci organa javne uprave;
b) srednji nivo rukovođenja rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik;
c) operativni nivo rukovođenja šefovi nižih unutrašnjih organizacionih jedinica (odsjek, služba i
jedinica).
(2) Rukovodilac organa javne uprave rukovodi radom svih službenika i namještenika zaposlenih u
organu javne uprave i za svoj rad odgovara gradonačelniku.
(3) Srednji nivo rukovođenja odgovoran je rukovodiocu organa javne uprave, a operativni nivo
rukovođenja odgovoran je srednjem nivou rukovođenja i rukovodiocu organa javne uprave.

(Izvršavanje naloženih poslova)
(1) Službenik, odnosno namještenik, obavezan je da izvršava poslove koje mu naloži neposredno
pretpostavljeni ili rukovodilac organa javne uprave.
(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik, primi nalog za koji pretpostavlja da nije zakonit
zatražit će, uz pisano obrazloženje, od izdavaoca naloga da mu i pismeno potvrdi izvršenje
naloga.
(3) Ukoliko se nalog i pismeno potvrdi službenik, odnosno namještenik obavezan je da izvrši
nalog izuzev ukoliko izvršenje predstavlja krivično ili prekršajno djelo.
(4) U slučaju iz stava 3 ovog člana, službenik odnosno namještenik dužan je da pismeno odbije
izvršenje naloga i da obrazloži koji se pravni propis krši izvršenjem naloga, a o čemu odlučuje
Apelaciona komisija.
(5) Pismeno odbijanje naloga iz stava 4 ovog člana kojim se upućuje na krivično djelo dostavlja se
po službenoj dužnosti organima gonjenja Distrikta.
(6) Službenik, odnosno namještenik, odgovarat će za težu povredu službene dužnosti ukoliko se
utvrdi da je bez osnova odbijao ili odugovlačio s izvršenjem naloga duže od jednog radnog dana.
(7) Službeniku, odnosno namješteniku kome se u disciplinskom postupku utvrdi da je više od tri
puta neopravdano odbijao izvršenje naloga, na način predviđen stavom 4 ovog člana, prestaje
radni odnos.

POGLAVLJE III SUKOB INTERESA

(Sukob interesa)
(1) Sukob interesa je slučaj u kojem službenici, odnosno namještenici, u organima javne uprave
imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i
nepristrasnost u obavljanju službenih dužnosti.
(2) Službenik, odnosno namještenik je u sukobu interesa u slučaju:
a) rada pod rukovodstvom bliskog srodnika;
b) obavljanja samostalne djelatnosti;
c) članstva u organima političkih stranaka;
d) obavljanja poslova van radnog vremena bez odobrenja rukovodioca organa javne uprave;
e) obavljanja dodatnih aktivnosti uz naknadu bez odobrenja rukovodioca organa javne uprave;
f) kandidovanja i imenovanja na javne funkcije suprotno proceduri propisanoj ovim zakonom;
g) angažovanja na poslovima vezanim za predlaganje politike, donošenja odluka i ugovora u
kojima postoje imovinski, finansijski ili drugi interesi službenika, odnosno namještenika.
(3) Ukoliko u toku rada u organu javne uprave nastupi neki od slučajeva iz stava 2 ovog člana,
službenik, odnosno namještenik je u sukobu interesa u toku rada.
(4) U slučaju sukoba interesa iz stava 2 ovog člana postupa se u skladu sa ovim zakonom.
(5) Način izvještavanja o utvrđenim slučajevima sukoba interesa, zaštita podnosioca prijava, kao i
postupanje s anonimnim prijavama propisuje se Pravilnikom o radu.

(Rad pod rukovodstvom bliskog srodnika)
(1) Službenik, odnosno namještenik ne može biti primljen u službu pod neposrednim
rukovodstvom bliskog srodnika.
(2) Ako je službenik, odnosno namještenik zatečen da radi pod neposrednim rukovodstvom
bliskog srodnika u momentu stupanja na snagu ovog zakona ili na mjesto neposredno
rukovodećeg bude raspoređen njegov bliski srodnik, službenik ili namještenik raspoređuje se na
isto ili slično radno mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili drugom organu javne uprave za
koje su potrebni isti uslovi za obavljanje poslova i ista plata.
(3) U slučaju da ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 2 ovog člana službenik, odnosno
namještenik nastavlja da radi na svom radnom mjestu do sticanja uslova za premještaj o čemu je
dužan da vodi računa rukovodilac organa jave uprave.

(Obavljanje djelatnosti)
(1) Lice koje je osnivač ili suosnivač, odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnik, ne može biti u
radnom odnosu u organima javne uprave Distrikta.
(2) Lice koje zasniva radni odnos u organima javne uprave Distrikta dužno je da prilikom
zasnivanja radnog odnosa da pismenu izjavu da će u roku od trideset (30) dana od dana
zasnivanja radnog odnosa otkloniti sukob interesa, u suprotnom mu prestaje radni odnos u
skladu s članom 19 ovog zakona.

(Članstvo u upravnim i nadzornim odborima)
(1) Službenik, odnosno namještenik ne može obavljati funkciju direktora, zamjenika direktora ili
člana upravnog ili nadzornog odbora javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog
lica koje se finansira iz budžeta Distrikta, osim sindikata i u slučajevima kada je to predviđeno
aktima o osnivanju javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog lica ili kada je to
posebnim zakonom propisano.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je u skladu s posebnim zakonom član upravnog ili
nadzornog odbora iz stava 1 ovog člana, ne može primati naknadu za rad u upravnom, odnosno
nadzornom odboru kada se taj rad obavlja u radnom vremenu.

(Članstvo u upravnim i nadzornim odborima u udruženjima)
(1) Službenik, odnosno namještenik može biti član upravnog ili nadzornog odbora udruženja
osnovanog u skladu sa zakonom, ukoliko se isto ne finansira iz budžeta Distrikta.
(2) Izuzetak od stava 1 ovog člana, osim članstva u organima mjesne zajednice, odnosi se na
službenike, odnosno namještenike koji rade u organima javne uprave koji obavlja nadzor nad
radom udruženja iz stava 1 ovog člana ili ako je djelatnost njegove službe na bilo koji način
povezana sa finansiranjem udruženja iz budžeta Distrikta.

(Obavljanje poslova van radnog vremena)
(1) Službenik, odnosno namještenik ne može obavljati poslove ili pružati usluge pravnom licu,
preduzetniku ili fizičkom licu.
(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo da, van radnog vremena, uz prethodno odobrenje
rukovodioca organa javne uprave:
a) obavlja poslove povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima;
b) obavlja poslove na dobrovoljnoj bazi u humanitarnim i drugim udruženjima građana;
c) objavljuje stručne članke i druge autorske publikacije;
d) obavlja poslove umjetničke i naučne prirode;
e) obavlja poslove poljoprivredne djelatnosti malog obima;
f) obavlja aktivnosti u sindikatu.
(3) Službenik i namještenik mogu biti angažovani kao vještaci ili sudski tumači osim u sudskim
predmetima u kojima je jedna od strana Distrikt.
(4) Službeniku, odnosno namješteniku u slučaju obavljanja poslova iz stava 3 ovog člana u radno
vrijeme se ne uračunava vrijeme provedeno na tim poslovima.

(Poslovi koji se mogu obavljati van radnog vremena)
(1) Izuzetno od člana 15 ovog zakona, matičar može van radnog vremena obavljati poslove
zaključenja braka.
(2) Za obavljanje poslova iz stava 1 ovog člana matičar ima pravo na naknadu čiji iznos utvrđuje
gradonačelnik odlukom.

(Političko udruživanje i djelovanje)
(1) Službenik, odnosno namještenik može biti član političke stranke, odnosno neke druge
političke organizacije, a političko mišljenje ne smije uticati na njegov rad.
(2) Službenik, odnosno namještenik ne može biti član organa političkih stranaka, odnosno druge
političke organizacije.
(3) Službenik, odnosno namještenik u svom radu ne smije slijediti instrukcije političkih
organizacija i za vrijeme radnog vremena na bilo koji način ne smije podsticati ostale službenike,
odnosno namještenike da se uključe u rad političke stranke ili organizacije.
(4) U skladu s Etičkim kodeksom, službenik za etiku nadležan je za praćenje primjene ovog člana.

(Političko udruživanje i djelovanje rukovodećih službenika)
Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik ne može:
a) biti na funkciji na bilo kojem nivou unutar političke organizacije;
b) držati govore u ime neke političke organizacije;
c) prikupljati finansijska sredstva za bilo koju političku organizaciju ili kandidata za javnu
funkciju;
d) davati novčani doprinos za političku organizaciju ili za kandidata za javnu funkciju.

(Kandidovanje i imenovanje na javne funkcije)
(1) Rukovodeći službenik, službenik i namještenik dužni su da podnesu zahtjev za neplaćeno
odsustvo s posla s danom potvrđivanja njihove kandidature za javnu funkciju na koju se bira
direktno ili indirektno, ili početka obavljanja funkcije u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom
organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana potvrđivanja njegove
kandidature.

(Sukob interesa u toku rada)
(1) Službenik, odnosno namještenik, u roku od petnaest (15) dana od nastanka sukoba interesa u
toku rada, dužan je da se pismeno izjasni:
a) da će otkloniti okolnosti koje su dovele do sukoba interesa, u roku od trideset (30) dana od
dana nastupanja tih okolnosti ili
b) da će u roku od trideset (30) dana prekinuti radni odnos.
(2) Prilikom zasnivanja radnog odnosa lice je dužno da da izjavu da ne postoje okolnosti koje bi
dovele do sukoba interesa.
(3) Službenik za etiku je dužan, odmah po saznanju, da gradonačelniku dostavi prijedlog odluke o
prestanku radnog odnosa bez prava na otkazni rok i otpremninu u slučaju da:
a) je prećutao činjenicu iz stava 1 ovog člana;
b) nije otklonio smetnju u propisanom roku.
(4) U ostavljenom roku iz stava 1 ovog člana službeniku, odnosno namješteniku zabranjuju se sve
aktivnosti u toku rada na koje utiče utvrđeni sukob interesa.

(Zabrane)
(1) Službenicima, odnosno namještenicima zabranjeno je:
a) da koristi u privatne svrhe javnu imovinu, informacije i materijal do kojih su došli prilikom
obavljanja službene dužnosti;
b) da primaju dodatne naknade suprotno zakonu za poslove obavljanja državne službe;
c) da obećavaju zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za poklon ili obećanje poklona;
d) da privileguju lice radi stranačkog ili drugog opredjeljenja, radi porijekla, ličnih ili porodičnih
veza;
e) da utiču na dobijanje poslova ili narudžbi za potrebe Distrikta radi sticanja protivpravne koristi
za sebe ili drugoga;
f) da koriste povlaštene informacije o radu institucija Distrikta radi lične koristi ili koristi
interesno povezanih lica.
(2) Kršenje zabrana iz stava 1 ovog člana se smatra težom povredom službene dužnosti.

POGLAVLJE IV ETIČKI KODEKS

(Donošenje Etičkog kodeksa)
Radi etičkog postupanja službenika, odnosno namještenika u obavljanju svojih dužnosti, koji
doprinose ugledu organa javne uprave, Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i
administrativne poslove donosi Etički kodeks.

(Primjena Etičkog kodeksa)
Za praćenje primjene Etičkog kodeksa nadležan je službenik za etiku koji je ovlašten da podnose
prijavu rukovodiocu organa javne uprave protiv svakog službenika, odnosno namještenika za
koga utvrdi kršenje Etičkog kodeksa.

POGLAVLJE V RADNA MJESTA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U

DRŽAVNOJ SLUŽBI

(Radna mjesta i klasifikacija)
(1) Radna mjesta u organima javne uprave i drugim institucijama Distrikta (u daljnjem tekstu:
radna mjesta) utvrđuju se Organizacionim planom ili Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (u daljnjem tekstu: organizacioni plan).
(2) Organi javne uprave planiraju popunjavanje upražnjenih radnih mjesta na godišnjem nivou i o
tome blagovremeno obavještavaju organ nadležan za ljudske resurse.
(3) Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa u organima javne uprave i drugim institucijama
Distrikta koje kandidat mora ispunjavati su da:
a) je državljanin BiH;
b) je punoljetan;
c) je zdravstveno sposoban za vršenje poslova upražnjenog radnog mjesta;
d) se protiv njega ne vodi krivični postupak za sva krivična djela, osim za krivična djela protiv
bezbjednosti javnog saobraćaja;
e) se na to lice ne odnosi član IX stava 1 Ustava;
f) u posljednje tri godine počevši od dana objavljivanja javnog konkursa nije otpušten iz državne
službe u institucijama BiH, odnosno entiteta i Distrikta, usljed pravosnažno izrečene disciplinske
mjere.
(4) Kvalifikacije za radno mjesto utvrđuju se organizacionim planom, a odnose se na: stručnu
spremu, radno iskustvo u struci i druge uslove, kada priroda i uslovi posla to zahtijevaju.
(5) Organizacionim planom organa javne uprave utvrđuju se radna mjesta vezana za mandat
gradonačelnika, mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika i radna mjesta članova
Odbora za zapošljavanje, koja se popunjavaju javnim konkursom u skladu s Pravilnikom o
zapošljavanju.
(6) Lica zaposlena u skladu sa stavom 5 ovog člana nemaju status državnih službenika.

(Radna mjesta u organima javne uprave)
(1) Radna mjesta u organima javne uprave dijele se na:
a) radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika;
b) mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika;
c) radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje;
d) rukovodeća radna mjesta;
e) posebna radna mjesta;
f) službenička radna mjesta;
g) namještenička radna mjesta.
(2) Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika, mandatna radna mjesta rukovodećih državnih
službenika, rukovodeća radna mjesta državnih i javnih službenika, radna mjesta članova Odbora

za zapošljavanje i posebna radna mjesta ne razvrstavaju se, a službenička i namještenička radna
mjesta razvrstavaju se u kategorije.
(3) Radna mjesta vezana za mandat gradonačelnika su sekretar Vlade, šef Kabineta
gradonačelnika, sekretar Kabineta gradonačelnika, portparol Vlade i vozač gradonačelnika.
(4) Mandatna radna mjesta rukovodećih državnih službenika su koordinator u Kancelariji
koordinatora Brčko distrikta BiH pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, direktor Direkcije za
finansije, šef Inspektorata, direktor Porezne uprave i direktor Trezora.
(5) Radna mjesta članova Odbora za zapošljavanje su mjesta stalnih članova Odbora za
zapošljavanje.
(6) Rukovodeća radna mjesta su radna mjesta rukovodećih državnih službenika (direktor
Kancelarije za upravljanje javnom imovinom, šef Stručne službe Skupštine, zamjenik šefa Stručne
službe Skupštine, šef pododjeljenja, pomoćnik šefa Policije, direktor Pedagoške institucije, šef
sektora, šef Kancelarije i glavni inspektor pomoćnik šefa Inspektorata) i radna mjesta
rukovodećih javnih službenika (šef pododjeljenja).
(7) Posebna radna mjesta su radna mjesta državnih službenika s posebnim ovlaštenjima i visokim
stepenom odgovornosti u odlučivanju, kao što su: upravni inspektor, predsjednik Apelacione
komisije i član Apelacione komisije.
(8) Službenička radna mjesta su radna mjesta državnih službenika i radna mjesta javnih
službenika.
(9) Radna mjesta državnih službenika razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
a) šef niže unutrašnje organizacione jedinice, kao što je: šef odsjeka, šef službe, predsjednik Vijeća
za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu, predsjednik Komisije za
komasaciju;
b) inspektor, pomoćnik koordinatora u Kancelariji koordinatora Brčko distrikta BiH pri Vijeću
ministara BiH;
c) stručni savjetnik;
d) viši stručni saradnik;
e) stručni saradnik;
f) stručni referent.
(10) Radna mjesta javnih službenika razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
a) javni službenik I kategorije;
b) javni službenik II kategorije;
c) javni službenik III kategorije;
d) javni službenik IV kategorije;
e) javni službenik V kategorije;
f) javni službenik VI kategorije;
g) javni službenik VII kategorije.
(11) Namještenička radna mjesta su radna mjesta namještenika koja su razvrstana u sljedeće
kategorije:
a) namještenik I kategorije;
b) namještenik II kategorije;
c) namještenik III kategorije.
(12) Kategorije službeničkih i namješteničkih radnih mjesta mogu obuhvatati jedan stepen ili više
stepeni.
(13) Službenička i namještenička radna mjesta razvrstavaju se u određene kategorije i stepene po
sljedećim kriterijima:
a) vrsta posla;
b) stepen složenosti poslova;
c) odgovornost radnog mjesta;
d) samostalnost u radu;
e) kompetencije potrebne za dato radno mjesto;
f) kvalifikacije za radno mjesto.
(14) Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta državnih
službenika i namještenika u organima javne uprave i kompetencija potrebnih za dato radno
mjesto i Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta javnih
službenika u organima javne uprave i kompetencija potrebnih za dato radno mjesto, u skladu s
odredbama ovog člana donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.
(15) Odluku o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta javnih
službenika u Odjeljenju za obrazovanje i kompetencijama potrebnim za dato radno mjesto
donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja za obrazovanje.

(Opšta načela kadrovske politike)
(1) Opšta načela kadrovske politike utvrđuju osnovne elemente za zapošljavanje najstručnijih
kadrova, njihovo stručno osposobljavanje i druge smjernice za vođenje politike i upravljanje
ljudskim resursima, koje obezbjeđuje efikasan rad organa javne uprave.
(2) Opšta načela iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i
administrativne poslove.

(Planiranje zapošljavanja)
Zapošljavanje u organima javne uprave vrši se na osnovu organizacionog plana, odobrenih
budžetskih sredstava i Pravilnika o zapošljavanju, a na inicijativu rukovodilaca organa javne
uprave.

POGLAVLJE VI ODBOR I KOMISIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

(Odbor za zapošljavanje)
Odbor za zapošljavanje je organ koji učestvuje u postupku zapošljavanja službenika i
namještenika u državnoj službi.

(Nadležnosti Odbora za zapošljavanje)
Odbor za zapošljavanje nadležan je za:
a) primanje i razmatranje prijava;
b) predlaganje odluke o raspisivanju internog oglasa ili javnog konkursa;
c) praćenje rokova propisanih ovim zakonom;
d) praćenje i obezbjeđivanje istovjetnih standarda i postupaka prilikom zapošljavanja;
e) donošenje odluke o izboru kandidata.

(Sastav Odbora za zapošljavanje)
Odbor za zapošljavanje sastoji se od tri stalna člana s visokom stručnom spremom koji
odražavaju sastav stanovništva a čiji se status, prava, obaveze i odgovornosti utvrđuju ugovorom.

(Imenovanje članova Odbora za zapošljavanje)
(1) Gradonačelnik imenuje stalne članove Odbora za zapošljavanje na mandatni period od četiri
godine.
(2) Stalni članovi Odbora za zapošljavanje mogu biti ponovo izabrani na još jedan mandat.
(3) Stalni članovi se biraju na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Odjeljenje za stručne i
administrativne poslove, u skladu s uslovima koji se utvrđuju organizacionim planom.
(4) Gradonačelnik formira posebnu komisiju za izbor stalnih članova Odbora za zapošljavanje od
pet članova, iz reda rukovodećih državnih službenika, a za člana komisije obavezno se imenuje
šef Pododjeljenja za ljudske resurse koji predsjedava Komisijom.
(5) Komisija iz stava 4 ovog člana sprovodi usmeni intervju s kandidatima koji ispunjavaju uslove
konkursa i sačinjava listu uspješnih kandidata.
(6) Pod uspješnim kandidatom smatra se kandidat koji u proceduri intervjuisanja ima najmanje
70% bodova od maksimalno mogućeg broja bodova.
(7) Na osnovu liste uspješnih kandidata, gradonačelnik imenuje članove Odbora za zapošljavanje,
uvažavajući sastav stanovništva.
(8) Predsjedavanje Odborom zasniva se na principu rotacije svakih dvanaest (12) mjeseci, s tim da
je prvi predsjedavajući kandidat koji je dobio najviše bodova na rang listi.

(Komisija za zapošljavanje u organima javne uprave)
(1) Komisija za zapošljavanje je organ koji vrši izbor kandidata za prijem u organe javne uprave.
(2) Komisiju imenuje gradonačelnik i sastoji od tri člana, i to:
a) jednog člana Odbora za zapošljavanje koji po principu rotacije dolazi na red i
b) dva člana koja predlaže nadležni rukovodilac organa javne uprave od kojih je jedan rukovodeći
državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik iz tog organa javne uprave.
Sastav komisije mora odražavati sastav stanovništva.
(3) Članovi komisije moraju imati najmanje istu stručnu spremu propisanu za poslove radnog
mjesta za koju se vrši izbor kandidata.
(4) Najmanje jedan član komisije treba da bude iste struke za koju se vrši izbor kandidata.
(5) Ukoliko rukovodilac organa javne uprave nema mogućnosti da u komisiju imenuje člana iz
prethodnih stavova, rukovodilac će izvršiti izbor tih članova komisije s liste stručnjaka.
(6) Lista stručnjaka za zapošljavanje je lista stručnjaka koji su zaposleni u organima javne uprave,
a koje na početku godine imenuje gradonačelnik na prijedlog rukovodilaca organa javne uprave.

(Nadležnosti Komisije za zapošljavanje)
Nadležnosti Komisije za zapošljavanje su:
a) selekcija kandidata;
b) zakazivanje i sprovođenje pismenog testiranja, odnosno usmenog intervjua;
c) ocjenjivanje profesionalnih sposobnosti kandidata na osnovu usmenog intervjua, pismenog
testa, demonstriranja znanja i vještina zadavanjem praktičnog rada u skladu s Pravilnikom o
zapošljavanju;
d) sačinjavanje rang liste intervjuisanih kandidata;
e) davanje preporuke o izboru službenika, odnosno namještenika, gradonačelniku.

POGLAVLJE VII POSTUPAK POPUNJAVANJA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA

(Način popunjavanja upražnjenog radnog mjesta)
Upražnjeno radno mjesto službenika, odnosno namještenika popunjava se na osnovu
profesionalnih sposobnosti putem otvorene konkurencije i odražava sastav stanovništva.

(Uslovi za raspisivanje konkursa)
(1) Raspisivanje konkursa vrši se na osnovu plana zapošljavanja koji za svaki organ javne uprave
donosi rukovodilac organa javne uprave ukoliko se u toku godine pojavi upražnjeno radno
mjesto.
(2) U skladu s planom zapošljavanja iz stava 1 ovog člana Odjeljenje za stručne i administrativne
poslove vrši raspisivanje internog oglasa ili javnog konkursa pod uslovom:
a) da je radno mjesto utvrđeno organizacionim planom;
b) da je to radno mjesto upražnjeno;
c) da su u budžetu odobrena sredstava za plate i doprinose službenika, odnosno namještenika.
(3) Javni konkurs, odnosno interni oglas, može se raspisati bez ispunjavanja uslova iz stava 2
tačke b) ovog člana, s tim da se radni odnos ne može zasnovati prije nego radno mjesto bude
upražnjeno.
(4) Plan zapošljavanja može se mijenjati najkasnije do raspisivanja konkursa.

(Sadržaj i objavljivanje internog oglasa i javnog konkursa)
(1) Sadržaj internog oglasa i javnog konkursa utvrđuje se Pravilnikom o zapošljavanju.
(2) Javni konkurs i interni oglas istovremeno se objavljuje na internet stranici Distrikta i na
oglasnim tablama organa javne uprave, najmanje osam dana prije isteka roka za podnošenje
prijave.
(3) Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i
administrativne poslove.
Stav 3 je izbrisan, a stav 4 je postao stav 3.

(Bodovanje)
(1) Organi javne uprave obavezni su da Komisiji za zapošljavanje dostave pitanja iz oblasti svoje
nadležnosti.
(2) Komisija za zapošljavanje je dužna da sva pitanja objavi na zvaničnoj web stranici Vlade.
(3) Bodovanje kandidata vrši se na osnovu:
a) pisanog testa i nosi 75% bodova;
b) usmenog intervjua i nosi 25% bodova.

(Podnošenje prijave)
(1) Kandidati zainteresovani za prijem u radni odnos po raspisanom internom oglasu ili javnom
konkursu dužni su da podnesu prijavu u propisanom roku, a materijalno i krivično su odgovorni
za tačnost podataka navedenih u prijavi.
(2) Sadržaj prijave iz stava 1 ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o zapošljavanju.

(Interni oglas)
(1) Prije raspisivanja javnog konkursa, upražnjeno
radno mjesto popunjava se raspisivanjem internog oglasa samo u slučaju prekobrojnosti.
(2) Na interni oglas iz stava 1 ovog člana mogu se prijaviti samo lica koja su proglašena
prekobrojnim.

(Kandidati koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave)
(1) Odbor za zapošljavanje dužan je da razmotri prijavu kandidata koji nema položen ispit za rad
u organima uprave.
(2) Kandidati za radna mjesta koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave mogu
ravnopravno konkurisati i biti izabrani kao i kandidati koji imaju položen ispit, uz obavezu da u
roku od šest mjeseci od dana sticanja uslova za polaganje ispita polože ispit za rad u organima
uprave.
(3) Ukoliko ispit ne polože u roku predviđenom u stavu 2 ovog člana, prestaje im radni odnos.

(Kandidati bez radnog iskustva)
(1) Rukovodioci organa javne uprave mogu u organizacionom planu utvrditi radno mjesto za koje
se kao poseban uslov ne zahtijeva potrebno radno iskustvo.
(2) Stav 1 ovog člana odnosi se na radna mjesta najviše do prvog stepena kategorije državnih
službenika izvršilaca.
(3) Popunjavanje radnih mjesta iz stava 1 ovog člana vrši se putem javnog konkursa, po proceduri
propisanoj Pravilnikom o zapošljavanju.
(4) Kandidati koji nemaju radno iskustvo mogu konkurisati i biti izabrani na radno mjesto iz stava
1 ovog člana.

(Posebna komisija)
(1) Posebna komisija, imenovana odlukom gradonačelnika, nakon raspisivanja javnog konkursa, u
skladu s Pravilnikom o zapošljavanju vrši izbor kandidata koji se biraju na radna mjesta vezana za
mandat gradonačelnika.
(2) Komisija iz stava 1 ovog člana sastoji se od najmanje tri člana koje iz reda državnih službenika
imenuje gradonačelnik, s tim da najmanje jedan član bude predstavnik organa nadležnog za
ljudske resurse.

POGLAVLJE VIII IZBOR I IMENOVANJE NAJUSPJEŠNIJEG KANDIDATA

(Izbor i imenovanje najuspješnijeg kandidata)
(1) Komisija za zapošljavanje sprovodi postupak izbora službenika, odnosno namještenika u
skladu sa svojim nadležnostima propisanim ovim zakonom.
(2) U toku sprovođenja postupka iz stava 1 ovog člana, Komisija za zapošljavanje:
a) ocjenjuje kandidate na osnovu posebnih kriterija;
b) na osnovu ocjenjivanja kandidata sačinjava rang listu do pet najuspješnijih kandidata.
(3) Komisija za zapošljavanje dostavlja rang listu s preporukom za izbor kandidata
gradonačelniku u roku od dvadeset četiri (24) sata od obavljenih intervjua.
(4) Gradonačelnik, s dostavljene rang liste, pismeno potvrđuje izbor kandidata koji je ostvario
najveći broj bodova, osim u slučaju kada je, vodeći računa o sastavu stanovništva u smislu člana
20 Statuta, potrebno imenovati drugog kandidata s rang liste, a uz saglasnost zamjenika
gradonačelnika i glavnog koordinatora Vlade.

(Obavještavanje i provjera kandidata)
(1) Odbor za zapošljavanje dužan je da izabranog kandidata obavijesti o izboru prvi naredni radni
dan nakon sprovedenog izbora kandidata, telefonom, e mailom, putem internet stranice Vlade ili
putem oglasne table.
(2) Izabrani kandidat dužan je u roku od pet radnih dana, od dana obavještenja o izboru, da
dostavi dokaze kojim se potvrđuje ispunjavanje opštih uslova i kvalifikacija za radno mjesto.
(3) Na osnovu dostavljene dokumentacije, u roku od tri radna dana od dana dostavljanja
dokumentacije, Odbor za zapošljavanje provjerava ispunjavanje opštih uslova i potrebne
kvalifikacije za radno mjesto, kao i podatke na osnovu kojih je vršeno bodovanje.
(4) U slučaju da se u postupku provjere iz stava 3 ovog člana utvrdi da dokazi ne odgovaraju
podacima u podnesenoj prijavi, kandidat se briše s rang liste i sprovodi se procedura za sljedećeg
kandidata s rang liste u skladu s članom 41 stavom 4 ovog zakona i stavovima 1, 2 i 3 ovog člana.
(5) Odbor za zapošljavanje dužan je, najkasnije u roku od 24 sata nakon obavljene provjere
kandidata, da donese odluku o izboru kandidata.
(6) O rezultatima izbora kandidata, Odbor za zapošljavanje dužan je da obavijesti kandidate,
putem internet stranice Vlade, u roku od pet dana od dana donošenja odluke o izboru.
(7) Obavještenje o rezultatima izbora kandidata ističe se petnaest (15) dana na internet stranici
Vlade.
(8) Nakon isteka roka iz stava 7 ovog člana, smatra se da su svi kandidati obaviješteni o
rezultatima postupka izbora kandidata.
(9) Kandidat koji nije zadovoljan rezultatima postupka može izjaviti žalbu Apelacionoj komisiji u
roku od osam dana, računajući od prvog narednog dana od isteka objave na internet stranici
Vlade.
(10) Apelaciona komisija dužna je u roku od petnaest (15) dana da odluči po žalbi.
(11) Odluka Apelacione komisije je konačna.
(12) U slučaju odustajanja izabranog kandidata, Komisija za zapošljavanje postupa u skladu sa
stavom 4 ovog člana ili poništava javni konkurs, odnosno interni oglas u slučaju da nema drugog
kandidata koji ispunjava tražene uslove.
(13) Postupak izbora kandidata, od zatvaranja javnog konkursa, odnosno internog oglasa, do
donošenja odluke o izboru, ne može trajati duže od devedeset (90) radnih dana, ne računajući
vrijeme trajanja žalbenog postupka.
(14) Proceduralna pitanja, način ocjenjivanja kandidata, rad komisije za zapošljavanje i druga
administrativno tehnička pitanja utvrđuju se Pravilnikom o zapošljavanju.

(Poništenje javnog konkursa, odnosno internog oglasa)
(1) Odbor za zapošljavanje donosi odluku kojom u potpunosti ili djelimično poništava javni
konkurs, odnosno interni oglas:
a) u slučaju da nema prijavljenih kandidata;
b) u slučaju da niko od kandidata ne ispunjava uslove utvrđene javnim konkursom, odnosno
internim oglasom;
c) u slučaju da niko od intervjuisanih kandidata ne dobije minimalan broj bodova utvrđenih
Pravilnikom o zapošljavanju;
d) u slučaju isteka roka iz člana 42 stava 13 ovog zakona;
e) na osnovu odluke nadležnih organa.
(2) U skladu s odlukom iz stava 1 ovog člana, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove
dužno je da objavi odluku o poništenju internog oglasa, odnosno javnog konkursa.
(3) Protiv odluke iz stava 1 ovog člana žalba nije dopuštena.

POGLAVLJE IX ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA I RAD NA ODREĐENO

VRIJEME

(Zasnivanje radnog odnosa)
(1) Radni odnos službenika i namještenika zasniva se donošenjem rješenja o zasnivanju radnog
odnosa.
(2) Službenik, odnosno namještenik dužan je da počne s radom najkasnije u roku od trideset (30)
dana od dana donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana, osim u slučaju iz člana 34 stava 3 ovog
zakona.
(3) Službenik ili namještenik će prije početka rada, iz stava 2 ovog člana, u pismenoj formi
predočiti podatke o kompletnoj imovini kojom raspolaže on kao i članovi njegove porodice.
(4) Svi podaci navedeni u stavu 3 ovog člana čuvaju se u personalnoj evidenciji.

(Rok za donošenje akta o zasnivanju radnog odnosa i zaključivanje ugovora)
(1) Gradonačelnik je dužan da, u roku od osam dana od konačnosti odluke o izboru kandidata,
donese rješenje o zasnivanju radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.
(2) U slučaju da gradonačelnik u roku iz stava 1 ovog člana ne donese rješenje o zasnivanju radnog
odnosa, odluka o izboru kandidata postaje obavezujuća i zamjenjuje rješenje o zasnivanju radnog
odnosa.
Stav 3 je izbrisan.

(Rad na određeno vrijeme)
(1) Rad službenika, odnosno namještenika na određeno vrijeme može se vršiti u slučaju:
a) obavljanja poslova radnog mjesta čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a nisu
trajnog karaktera;
b) zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika;
c) popunjavanja mandatnih pozicija;
d) sezonskih poslova.
(2) Radni odnos na određeno vrijeme traje:
a) dok traju potrebe za obavljanjem poslova iz stava 1 tačaka a) i b) ovog člana, a najduže do dvije
godine;
b) za mandatne pozicije, dok traje mandat;
c) najduže šest mjeseci, u slučaju sezonskih poslova u toku kalendarske godine.
(3) Radni odnos na određeno vrijeme, bez obzira na dužinu trajanja, ne može prerasti u radni
odnos na neodređeno vrijeme.
Stav 4 je izbrisan.

(Posebni poslovi)
(1) U organima javne uprave, uz saglasnost Vlade, mogu se angažovati lica radi obavljanja
posebnih poslova.
(2) Posebni poslovi iz stava 1 ovog člana su poslovi koji se obavljaju radi ispunjavanja obaveza iz
nadležnosti organa javne uprave za koje nisu predviđena radna mjesta.
(3) Angažovanje lica iz stava 1 ovog člana traje dok postoji potreba za obavljanjem tih poslova, ali
ne duže od jedne godine.
(4) Način angažovanja lica iz stava 1 ovog člana, naknada za obavljanje posebnih poslova, kao i
forma i sadržaj ugovora o obavljanju posebnih poslova propisuju se Pravilnikom o radu.

POGLAVLJE X PREMJEŠTAJ

(Privremeni premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik može po potrebi službe biti privremeno premješten na drugo
radno mjesto u istom ili drugom organu javne uprave, na iste ili slične poslove, ukoliko ispunjava
uslove tog radnog mjesta na koje se premješta.
(2) Privremeni premještaj službenika, odnosno namještenika vrši se u slučaju privremenog
povećanja obima posla ili zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika, kao i u slučaju
kada je radno mjesto upražnjeno.
(3) Izuzetno od stava 1 ovog člana, službenik, odnosno namještenik može se privremeno
premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom organu javne uprave ukoliko ispunjava
uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme tog radnog mjesta uz uslov da duže od pet
godina radi u organima javne uprave.
(4) Službenik, odnosno namještenik iz stava 3 ovog člana može se privremeno premjestiti na
drugo radno mjesto, najviše do prvog stepena kategorije državnih službenika izvršilaca.
(5) Službenik iz stava 3 ovog člana ne može se privremeno premjestiti na drugo radno mjesto
ukoliko za to radno mjesto ne ispunjava posebne uslove koji se odnose na: stručni ispit, vozački
ispit za određenu kategoriju vozila, fizičku sposobnost za obavljanje poslova, licence, kurseve,
specijalističke ispite i druge uslove kada priroda i uslovi posla to zahtijevaju.
(6) Izuzetno, službenik, odnosno namještenik može se uz njegov pristanak, privremeno
premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, za koje ispunjava utvrđene uslove, osim
uslova radnog iskustva.
(7) Službenik, odnosno namještenik, ne može se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez
njegove saglasnosti:
a) ako ima više od dvadeset (20) godina radnog staža ili
b) ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove porodične prilike.
(8) Izuzetno od stava (7) tačke a) ovog člana službenik, odnosno namještenik može se premjestiti
iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove saglasnosti ukoliko u tom organu javne uprave,
odnosno instituciji nema službenika, odnosno namještenika koji ima manje od dvadeset (20)
godina radnog staža.
(9) Službenik, odnosno namještenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto, s
tim da premještaj ne može trajati duže od dvanaest (12) mjeseci, osim ukoliko službenik, odnosno
namještenik pristaje na duži premještaj dok se ne izvrši popunjavanje tog radnog mjesta, odnosno
do povratka odsutnog službenika, odnosno namještenika ili prestanka povećanog obima posla.
(10) Premještaj unutar organa javne uprave rješenjem vrši rukovodilac organa javne uprave.
(11) Premještaj službenika, odnosno namještenika između organa javne uprave vrši gradonačelnik
rješenjem, na osnovu pisanog sporazuma rukovodilaca tih organa javne uprave.

(Trajni premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik može se trajno premjestiti u istom ili drugom organu uprave,
u slučaju:
a) prenosa nadležnosti između različitih organa javne uprave na način da se u organ javne uprave
koji preuzima nadležnost, trajno premješta službenik, odnosno namještenik;
b) reorganizacije organa javne uprave.
(2) U organizacionoj jedinici nadležnoj za poslove profesionalnog vatrogastva u kojoj je
uspostavljen sistem činovanja, službenik odnosno namještenik može se trajno premjestiti u istom
organu javne uprave u slučaju sticanja uslova za obavljanje poslova višeg čina.
(3) Uslovi za premještaj iz stava 1 tačke a) ovog člana bit će regulisani posebnim propisom.
(4) U slučaju iz stava 1 tačke a) ovog člana premještaj se vrši odlukom gradonačelnika na prijedlog
organa javne uprave koji preuzima nadležnost.
(5) U slučaju iz stava 1 tačke b) ovog člana premještaj se vrši odlukom gradonačelnika o
reorganizaciji organa javne uprave.

(Vršilac dužnosti)
(1) Rukovodilac organa javne uprave imenuje vršioca dužnosti rukovodećeg državnog službenika
unutar organa javne uprave u slučaju:
a) odsutnosti rukovodećeg državnog službenika;
b) kada je radno mjesto rukovodećeg državnog službenika upražnjeno.
(2) Za vršioca dužnosti iz stava 1 ovog člana može se imenovati službenik koji ispunjava uslove
za to radno mjesto.
(3) Vršilac dužnosti ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane zakonom, dok
vrši dužnost tog radnog mjesta.
(4) Plata vršioca dužnosti, utvrđuje se odlukom koju donosi gradonačelnik, na prijedlog
rukovodioca organa javne uprave.
(5) Javni konkurs za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u slučaju iz stava 1 tačke b) ovog
člana mora se raspisati u skladu s ovim zakonom, najkasnije u roku od trideset
(30) dana od dana kad je radno mjesto upražnjeno.

(Utvrđivanje plate za premještaj)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na bruto platu i druge dodatke na platu propisane
zakonom, za radno mjesto na koje je premješten.
(2) Plata premještenog službenika, odnosno namještenika, utvrđuje se odlukom koju donosi
gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.
(3) Izuzetno, kada je plata službenika, odnosno namještenika niža od plate koju je imao na svom
radnom mjestu, službenik, odnosno namještenik ostvaruje pravo na bruto platu i druge dodatke
na platu propisane zakonom, za radno mjesto na kojem je zasnovao radni odnos.

(Obavljanje poslova van Distrikta)
(1) U slučaju privremenog premještaja ili premještaja u drugo mjesto rada van Distrikta koje je
udaljeno više od 100 kilometara, službeniku, odnosno namješteniku obezbjeđuje se naknada za:
a) odgovarajući smještaj;
b) troškove zbog odvojenog života od porodice;
c) troškove putovanja u mjesto stanovanja porodice u vrijeme sedmičnog odmora, praznika i
neradnih dana.
(2) Visina naknade iz stava 1 ovog člana utvrđuje se Pravilnikom o radu.

(Upućivanje na specijalizaciju ili subspecijalizaciju)
(1) Službenik, koji obavlja poslove zdravstvenog radnika u organima javne uprave, a koji je u
skladu s posebnim propisom upućen na specijalizaciju ili subspecijalizaciju u ovlaštenu
zdravstvenu ustanovu ili na odgovarajući fakultet zdravstvenog smjera, u mjesto izvan Distrikta u
Bosni i Hercegovini ili inostranstvu, ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života.
(2) Visina naknade troškova iz stava 1 ovog člana i način ostvarivanja prava na istu, utvrđuje se
Pravilnikom o radu.

POGLAVLJE XI ISPIT ZA RAD U ORGANIMA UPRAVE

(Ispit za rad u organima javne uprave)
(1) Službenik u organima javne uprave obavezan je da ima položen ispit za rad u organima javne
uprave.
(2) Pravo na polaganje ispita za rad u organima javne uprave imaju lica koja imaju radno iskustvo
u struci nakon navršene najmanje:
a) jedne godine za VSS;
b) devet mjeseci za VŠS;
c) šest mjeseci za SSS.
(3) Obaveza iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:
a) službenika koji ima položen pravosudni ispit;
b) službenika koji ima položen ispit za sudije za prekršaje;
c) namještenika, osim tehničkog sekretara koji u organima javne uprave obavlja opšte i
administrativne poslove;
d) javnog službenika koji obavlja stručne poslove u organima javne uprave koji obuhvataju i
organizacione dijelove gdje se obavljaju poslovi koji po svojoj prirodi nisu upravnog karaktera,
kao npr. prosvjetni radnici, vatrogasci, medicinsko osoblje i slično;
e) lice koje je oslobođeno od obaveze polaganja ispita za rad u organima javne uprave za visoku,
višu i srednju stručnu spremu odlukom nadležnog organa u skladu sa propisima;
f) magistra, docenta i doktora društvenih nauka iz oblasti ustavnog prava, upravnog prava ili
radnog prava;
g) službenika i namještenika kome je preostalo pet godina i manje do prestanka radnog odnosa
radi penzionisanja;
h) lice koje je stručni ispit položilo za visoku, višu i srednju stručnu spremu pred nadležnim
organima javne uprave u okviru struke, pod uslovom da je ispit polagalo po programu koji je
sličan programu za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u Distriktu i da je priznat od
strane nadležnog organa ili Komisije za polaganje ispita za rad u organima javne uprave u Brčko
distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija).

(Polaganje ispita za rad u organima javne uprave)
(1) Program ispita za rad u organima javne uprave, sadržaj programa, način polaganja kao i visinu
naknade za polaganje ispita za rad u organima javne uprave utvrđuje gradonačelnik na prijedlog
Komisije.
(2) Prijedlog iz stava 1 ovog člana sadrži:
a) program ispita za VSS i VŠS;
b) program ispita za SSS.
(3) Ispit za rad u organima javne uprave polaže se pred komisijom koju imenuje gradonačelnik.
(4) Program ispita za rad u organima javne uprave mora biti usaglašen s programom na nivou
BiH i entiteta.
(5) Program ispita sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz programa za
polaganje ispita.
(6) Druga pitanja koja se odnose na polaganje ispita za rad u organima javne uprave utvrđuju se
Pravilnikom o radu.

(Priznavanje ispita za rad u organima uprave)
Kao položen ispit za rad u organima javne uprave priznaje se ispit položen za visoku, višu i
srednju stručnu spremu:
a) na bilo kojem nivou vlasti pred nadležnim organima u BiH;
b) na teritoriji drugih republika bivše SFRJ najkasnije do 6. aprila 1992. godine;
c) u drugim državama s kojima BiH ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju takvih
ispita.

(Stručni ispit)
(1) Stručni ispit je ispit koji polažu službenici, odnosno namještenici kada je to utvrđeno
posebnim propisom i obuhvata sadržaj i pitanja koja se odnose na stručna pitanja pojedinih
oblasti.
(2) Stručni ispit se polaže pred ovlaštenom komisijom u skladu s posebnim propisom.

POGLAVLJE XII PRIPRAVNICI I VOLONTERI

(Pripravnici)
(1) Zapošljavanje pripravnika u organe javne uprave vrši se putem javnog konkursa, po proceduri
propisanoj Pravilnikom o zapošljavanju.
(2) Broj pripravnika koji se mogu zaposliti u organima javne uprave utvrđuje se planom
zapošljavanja pripravnika, koji donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne
poslove u skladu s odobrenim sredstvima u budžetu za tu kalendarsku godinu.

(Zaključivanje ugovora)
(1) Sa izabranim pripravnicima gradonačelnik zaključuje ugovor o obavljanju pripravničkog
staža, u roku od osam (8) dana od prijema konačne odluke o izboru kandidata.
(2) Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme i traje do okončanja pripravničkog staža.
(3) Sadržaj ugovora o obavljanju pripravničkog staža utvrđuje se Pravilnikom o radu.

(Praćenje rada i osposobljavanje pripravnika)
(1) Rukovodilac organa javne uprave imenuje odgovorno lice za praćenje rada i osposobljavanje
za rad pripravnika.
(2) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za samostalan rad u skladu
s programom osposobljavanja pripravnika.
(3) Program osposobljavanja pripravnika utvrđuje rukovodilac organa javne uprave u kojem se
pripravnik osposobljava za samostalan rad.
(4) Pripravnik se može radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite organizacione jedinice u
istom ili drugom organu javne uprave.

(Trajanje pripravničkog staža)
(1) Pripravnički staž traje:
a) dvanaest mjeseci za visoku stručnu spremu;
b) devet mjeseci za višu stručnu spremu;
c) šest mjeseci za srednju stručnu spremu.
(2) Trajanje pripravničkog staža, računa se od dana zaključivanja ugovora o obavljanju
pripravničkog staža.

(Plata pripravnika)
(1) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na platu.
(2) Plata iz stava 1 ovog člana utvrđuje se za:
a) pripravnika sa srednjom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda IV1;
b) pripravnika s višom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda VI1;
c) pripravnika s visokom stručnom spremom, u iznosu od 80% od platnog razreda VII1.

(Volonteri)
(1) Broj volontera koji se mogu primiti u toku kalendarske godine utvrđuje se planom
zapošljavanja volontera koji donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i administrativne
poslove u skladu s odobrenim sredstvima u budžetu za tu kalendarsku godinu.
(2) Volonterski rad traje najduže godinu dana, počevši od dana zaključenja ugovora o
volonterskom radu.
(3) Period volonterskog rada računa se u radno iskustvo:
a) potrebno za rad na određenim poslovima;
b) koje se priznaje kao uslov za sticanje prava na polaganje ispita za rad u organima javne uprave.
(4) Prijem i izbor kandidata za obavljanje volonterskog rada utvrđuje se planom zapošljavanja
volontera.
(5) Za vrijeme obavljanja volonterskog rada, volonter ima pravo:
a) na odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za ostale službenike, odnosno namještenike;
b) po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u skladu s propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
(6) Svaki organ javne uprave obezbijedit će mogućnost za prijem volontera maksimalno u broju
do pet posto zaposlenih u okviru tog organa javne uprave.

POGLAVLJE XIII OCJENJIVANJE RADA I PROBNI RAD

(Ocjenjivanje rada)
(1) Ocjenjivanje rada službenika, odnosno namještenika vrši se u skladu sa ovim zakonom i
Pravilnikom o ocjenjivanju koji donosi Vlada, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije
propisano.
(2) Ocjenjivanje rada službenika, odnosno namještenika obuhvata:
a) ostvarene rezultate na osnovu utvrđenih radnih ciljeva;
b) ocjenjivanje drugih kriterija.
(3) Ocjenjivanje rada vrši neposredno pretpostavljeni jednom godišnje na osnovu kontinuiranog
praćenja rada službenika, odnosno namještenika.
(4) Ocjenjivanje rada po pojedinim kriterijima i ocjenjivanje opšte uspješnosti u radu označavaju
se ocjenama: "ne zadovoljava očekivanja", "zadovoljava očekivanja", "nadmašuje očekivanja".
(5) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove utvrđuje dinamiku ocjenjivanja i upoznaje
neposredno pretpostavljenog o načinu i postupku ocjenjivanja.

(Obrazac za ocjenjivanje)
(1) U obrazac za ocjenjivanje, ocjenjivani službenik, odnosno namještenik daje svoje komentare
po pojedinim kriterijima.
(2) Neposredno pretpostavljeni, nakon iznesenih komentara ocjenjivanog službenika, odnosno
namještenika, daje svoju ocjenu po pojedinim kriterijima, ciljeve i sadržaj profesionalnog razvoja i
daje ocjenu opšte uspješnosti u radu.
(3) Ukoliko nije zadovoljan ocjenom, službenik, odnosno namještenik može da uloži pismeni
prigovor na ocjenu Apelacionoj komisiji, u roku od osam dana od dana ocjenjivanja.
(4) Izvještaj o ocjenjivanju službenika, odnosno namještenika dostavlja se neposredno
pretpostavljenom rukovodiocu organa javne uprave i za dosje službenika, odnosno namještenika.

(Posljedice postupka ocjenjivanja)
(1) Ukoliko je rad službenika, odnosno namještenika ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava
očekivanja", službenik, odnosno namještenik prolazi kroz poseban program obuke, koji odredi
njegov neposredno pretpostavljeni.
(2) Ukoliko je rad službenika, odnosno namještenika uzastopno dva puta ocijenjen ocjenom "ne
zadovoljava očekivanja", službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos.

(Nagrađivanje službenika i namještenika)
(1) Rukovodilac organa javne uprave može nagraditi službenika, odnosno namještenika za
posebna zalaganja i rezultate u radu.
(2) Rukovodilac organa javne uprave, obavezan je da dostavlja izvještaj Vladi, uz detaljno
obrazloženje i navođenje razloga za nagrađivanje.
(3) Vrsta i visina naknade za nagrađivanje utvrđuje se posebnim propisom koji donosi Vlada.

(Probni rad)
(1) Period probnog rada započinje zasnivanjem radnog odnosa.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme je na
probnom radu u trajanju od šest mjeseci.
(3) Rukovodilac organa javne uprave određuje mentora odgovornog za uvođenje u posao
službenika, odnosno namještenika.
(4) Mentor iz stava 3 ovog člana može biti:
a) službenik, odnosno namještenik koji ima isti stepen i vrstu stručne spreme, utvrđene za
poslove radnog mjesta na kojem zaposleni obavlja probni rad;
b) neposredno pretpostavljeni u slučaju da nema službenika, odnosno namještenika iz tačke a)
ovog stava.
(5) Ocjenjivanje probnog rada vrši tročlana komisija koju imenuje rukovodilac organa javne
uprave, s danom početka rada službenika, odnosno namještenika, a čine je: neposredno
pretpostavljeni, mentor i službenik, odnosno namještenik iz tog organa javne uprave.
(6) U slučaju iz stava 4 tačke b) ovog člana, treći član komisije koja vrši ocjenjivanje probnog rada
je službenik, odnosno namještenik koji ima isti ili viši stepen stručne spreme.
(7) Probni rad ocjenjuje se ocjenom "zadovoljava očekivanja" ili "ne zadovoljava očekivanja" i
unosi se u poseban obrazac, čiji sadržaj se utvrđuje Pravilnikom o ocjenjivanju.
(8) U slučaju da ocjena probnog rada "ne zadovoljava očekivanja" službeniku, odnosno
namješteniku prestaje radni odnos bez prava na naknadu zbog otpuštanja u skladu sa zakonom.
(9) Službenik, odnosno namještenik može da uloži pismeni prigovor na ocjenu probnog rada
Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana ocjenjivanja probnog rada.

POGLAVLJE XIV TRAJANJE I USLOVI RADA

(Radno vrijeme)
(1) Puno radno vrijeme službenika, odnosno namještenika traje četrdeset (40) sati sedmično.
(2) Službenik, odnosno namještenik može biti u radnom odnosu s punim radnim vremenom
samo kod jednog poslodavca, osim ako je posebnim zakonom drugačije propisano.
(3) Za pojedina radna mjesta gradonačelnik rješenjem može utvrditi kraće radno vrijeme u skladu
s posebnim zakonom, što se pobliže reguliše Pravilnikom o radu.
(4) Službenik, odnosno namještenik može zasnovati radni odnos i za rad s nepunim radnim
vremenom.
(5) Službenik, odnosno namještenik, koji radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava
iz radnog odnosa srazmjerno dužini radnog vremena.
(6) U organizacionim jedinicama gdje se poslovi obavljaju u četverobrigadnom sistemu rada, rad
može biti duži od četrdeset (40) sati u toku radne sedmice.
(7) Odluku o radu dužem od četrdeset (40) sati donosi gradonačelnik na prijedlog rukovodioca
organa javne uprave.
(8) U organu javne uprave ili instituciji može se organizovati pripravnost kao poseban oblik rada.
(9) Pripravnost iz stava 8 ovog člana predstavlja poseban oblik rada gdje službenik, odnosno
namještenik nije prisutan na mjestu rada, ali je dužan da bude dostupan radi izvršenja poslova i
radnih zadataka.
(10) Odluku o uvođenju pripravnosti kao posebnog oblika organizovanja rada u organu javne
uprave ili instituciji iz stava 8 ovog člana donosi gradonačelnik na prijedlog nadležnog
rukovodioca organa javne uprave, odnosno institucije.
(11) Odlukom iz stava 10 ovog člana propisuje se način određivanja i utvrđivanja pripravnosti,
raspored pripravnosti, način pozivanja službenika, odnosno namještenika radi izvršenja poslova i
radnih zadataka, način obavještavanja organa javne uprave i institucija i službenika, odnosno
namještenika o pripravnosti i druga pitanja u vezi s ovim posebnim oblikom rada.
(12) Obračun plate za službenike, odnosno namještenike, vrši se na osnovu sati provedenih na
radu, što se reguliše posebnim propisom.
(13) Obračun naknade za službenike i namještenike koji su obuhvaćeni posebnim oblikom rada iz
stava 8 ovog člana reguliše se posebnim propisom koji donosi Vlada na prijedlog nadležnog
rukovodioca organa javne uprave.

(Rad duži od punog radnog vremena)
(1) Gradonačelnik, odnosno rukovodilac organa javne uprave može od službenika, odnosno
namještenika, izuzimajući trudnice, samohrane majke i lica s invaliditetom, zahtijevati da radi
najviše do osam (8) dodatnih sati sedmično u slučaju:
a) više sile;
b) iznenadnog povećanja obima poslova.
(2) Ako rad duži od punog radnog vremena službenika, odnosno namještenika traje duže od tri
sedmice neprekidno ili više od deset sedmica u toku kalendarske godine, rukovodilac organa
javne uprave o tome prethodno obavještava upravnog inspektora.
(3) Rad duži od punog radnog vremena se nadoknađuje slobodnim danima, na način i u
proceduri utvrđenoj Pravilnikom o radu.
(4) Rukovodilac organa javne uprave, a u organima nadležnim za poslove zaštite i spašavanja
neposredni rukovodilac, službenicima odnosno namještenicima, može naložiti da rade duže od
propisanog radnog vremena, bez vremenskog ograničenja u slučaju zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara. (5) Na službenike, odnosno namještenike iz stava 4 ovog člana ne odnosi se stav 3 ovog člana.
(6) Službenicima, odnosno namještenicima iz stava 4 ovog člana isplaćuje se naknada za rad duži
od punog radnog vremena, a način isplate naknade reguliše se posebnim propisom.

(Odmor u toku radnog vremena)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od
najmanje trideset (30) minuta.
(2) Način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog vremena organa javne uprave utvrđuje
rukovodilac organa javne uprave.
(3) Korištenje dnevnog odmora u organizacionim jedinicama organa javne uprave koji u svom
radu ostvaruju neposredni kontakt sa strankama, ostvaruje se transparentno i na način koji ne
može uzrokovati nepotrebno odlaganje ostvarenja prava stranaka.
Stav 4 je izbrisan.

(Dnevni i sedmični odmor)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna
dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno i na sedmični odmor od dvadeset četiri
(24) sata neprekidno, ukoliko zakonom drugačije nije propisano.
(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik radi na dan svog sedmičnog odmora, ima pravo na
dan odmora u periodu posebno određenom dogovorom neposredno pretpostavljenog i
službenika, odnosno namještenika.

(Godišnji odmor)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku
godinu u trajanju od najmanje dvadeset (20) radnih dana.
(2) Službenici, odnosno namještenici koji rade na poslovima sa štetnim uticajem, rad sa otrovima
od I do III kategorije, kao i zaštite od elementarnih nepogoda i nesreća većih razmjera, imaju
pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje trideset (30) radnih dana.
(3) Službenik, odnosno namještenik, koji prvi put zasnuje radni odnos u organima javne uprave ili
koji ima prekid između dva radna odnosa duži od pet radnih dana, stiče pravo na godišnji odmor
nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(4) Ako do kraja kalendarske godine službenik, odnosno namještenik ne stekne uslove za
ostvarivanje prava iz stava 3 ovog člana, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki
navršeni mjesec dana rada u toj kalendarskoj godini.
(5) Pravo iz stava 4 ovog člana službenik, odnosno namještenik može da ostvari do 30. juna
naredne godine.

(Trajanje godišnjeg odmora)
(1) Dužina trajanja godišnjeg odmora uvećava se po sljedećim kriterijima:
a) za svake navršene tri godine radnog staža, jedan dan;
b) roditelju ili staratelju s djetetom do sedme godine, dva dana za svako dijete;
c) roditelju ili staratelju s djetetom s posebnim potrebama, dva dana;
d) samohranom roditelju, uz validnu potvrdu o statusu samohranog roditelja i potvrdu o
redovnom školovanju djeteta, jedan dan;
e) invalidu, preko 70% invaliditeta, dva dana.
(2) U slučajevima iz stava 1 tačaka b), c) i d) ovog člana, pravo na uvećanje godišnjeg odmora
može da koristi samo jedan od roditelja, ukoliko su oba zaposlena u organima javne uprave
Distrikta.

(Utvrđivanje i korištenje godišnjeg odmora)
(1) Trajanje i korištenje godišnjeg odmora utvrđuje rješenjem nadležni organ za ljudske resurse, a
odobrava rukovodilac organa javne uprave, na osnovu plana korištenja.
(2) Godišnji odmor može trajati najduže trideset pet (35) radnih dana.

(Način korištenja godišnjeg odmora)
(1) Godišnji odmor može se koristiti cijeli ili u dijelovima, s tim da se najmanje polovina
godišnjeg odmora mora iskoristiti u tekućoj godini.
(2) Godišnji odmor iz prethodne godine može se iskoristiti najkasnije do 30. juna tekuće godine.
(3) Službenik, odnosno namještenik, dužan je da do 15. aprila tekuće godine predloži svoju
namjeru i plan korištenja godišnjeg odmora svom neposredno pretpostavljenom.
(4) Na osnovu prijedloga službenika, odnosno namještenika, neposredno pretpostavljeni
sačinjava plan korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa o potrebama službenika, odnosno
namještenika.
(5) Plan iz stava 3 ovog člana neposredno pretpostavljeni dostavlja rukovodiocu organa javne
uprave koji je dužan da ga odobri do 15. maja tekuće godine i dostavi Odjeljenju za stručne i
administrativne poslove, najkasnije do 30. maja tekuće godine.
(6) Službeniku, odnosno namješteniku ne može se uskratiti pravo na korištenje godišnjeg odmora.

(Prekid korištenja godišnjeg odmora)
(1) U slučaju kada je to neophodno radi izvršenja hitnih poslova, korištenje godišnjeg odmora
može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa javne uprave ili neposredno
pretpostavljenog.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana službenik, odnosno namještenik ima pravo na naknadu
troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora.
(3) Visina troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se na osnovu dokaza
koje dostavi službenik, odnosno namještenik.

(Vrijeme koje se ne uračunava u godišnji odmor)
U godišnji odmor ne uračunavaju se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika i
neradni dani, kao i druga odsustvovanja koja se službeniku, odnosno namješteniku priznaju u
radni staž.

POGLAVLJE XV ODSUSTVA S POSLA

(Plaćeno odsustvo s posla)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo ukupno do pet radnih dana u
jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
a) stupanje u brak;
b) porođaj supruge;
c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice;
d) sklapanja braka djeteta;
e) elementarne nepogode.
(2) Rješenje o plaćenom odsustvu službenika, odnosno namještenika u skladu sa stavom 1 ovog
člana donosi rukovodilac organa javne uprave.

(Odsustvo s rada radi zadovoljavanja vjerskih praznika ili običaja)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od jednog radnog
dana u jednoj kalendarskoj godini radi vjerskih praznika ili običaja.
(2) Korištenje odsustva odobrava rješenjem rukovodilac organa javne uprave.

(Neplaćeno odsustvo s posla)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku može se odobriti korištenje neplaćenog odsustva u trajanju
najviše godinu dana, osim u slučaju iz stava 2 ovog člana.
(2) U slučaju odlaska na školovanje na domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama,
gradonačelnik može da odobri neplaćeno odsustvo na period duži od jedne godine.
(3) Za vrijeme neplaćenog odsustva, službeniku, odnosno namješteniku miruju prava iz radnog
odnosa.
(4) Korištenje neplaćenog odsustva odobrava rješenjem rukovodilac organa javne uprave.
(5) Uslovi pod kojima se službeniku, odnosno namješteniku može odobriti neplaćeno odsustvo u
trajanju od najviše godinu dana i rad s nepunim radnim vremenom, radi stručnog usavršavanja,
utvrđuju se Pravilnikom o radu.

(Posebni slučajevi neplaćenog odsustva s posla)
(1) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik,
ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla od dana potvrđivanja njegove kandidature za javnu
funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu
na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
(2) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik,
ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla u slučaju prihvatanja mandata ili imenovanja na javnu
funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu
na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
(3) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik,
ima pravo na neplaćeno odsustvo s posla u slučaju izbora na radno mjesto vezano za mandat
gradonačelnika, mandatno radno mjesto vezano na mandat Skupštine, mandatno radno mjesto
rukovodećeg državnog službenika, mandatno radno mjesto direktora i zamjenika direktora u

pravnim licima čiji je osnivač Distrikt, mandatno radno mjesto direktora i zamjenika direktora
Kancelarije za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije i radno
mjesto ili funkciju u organima i institucijama BiH, entiteta i Distrikta kada se radni odnos zasniva
na određeno vrijeme, odnosno na period propisan posebnim zakonom.
(4) Za vrijeme odsustvovanja s posla iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana, rukovodećem državnom
službeniku, odnosno rukovodećem javnom službeniku, službeniku i namješteniku, pripadaju
prava iz radnog odnosa koja se odnose i na ostale slučajeve neplaćenog odsustva.
(5) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik,
u slučaju iz stava 1 ovog člana, a u slučaju neuspjele kandidature za javnu funkciju, može
podnijeti pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično radno mjesto u roku od trideset (30) dana
od dana potvrde zvaničnih izbornih rezultata, u protivnom prestaje mu radni odnos.
(6) U slučaju iz stavova 2 i 3 ovog člana, podnosi se pismeni zahtjev za vraćanje na isto ili slično
radno mjesto u roku od trideset (30) dana od dana donošenja odluke o razrješenju, odnosno dana
završetka mandata ili prestanka funkcije, odnosno prestanka radnog odnosa, u protivnom radni
odnos prestaje.
(7) Ukoliko razrješenje, završetak mandata ili prestanak funkcije nastupaju kao posljedica
potvrđene optužnice ili odluke o sukobu interesa, rukovodećem državnom službeniku, odnosno
rukovodećem javnom službeniku, službeniku i namješteniku prestaje radni odnos.
(8) Rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o neplaćenom odsustvu s posla iz stavova 1,
2 i 3 ovog člana.
(9) Gradonačelnik je dužan da donese rješenje o vraćanju na posao, u roku od petnaest (15) dana
od dana podnošenja zahtjeva iz stavova 5 i 6 ovog člana.
(10) Rukovodeći državni službenik, odnosno rukovodeći javni službenik, službenik i namještenik,
dužan je da se vrati na posao u roku od osam (8) dana od dana konačnosti rješenja iz stava 9 ovog
člana.
(11) Ukoliko je postupak predviđen ovim članom drugačije propisan drugim zakonom,
primjenjuju se odredbe tog drugog zakona.

POGLAVLJE XVI STRUČNO USAVRŠAVANJE

(Stručno usavršavanje)
(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da se trajno osposobljava za poslove radnog mjesta
u organizovanim programima obuke.
(2) Službenik, odnosno namještenik ima pravo na stručno usavršavanje u skladu s programom
obuke.
(3) Pod stručnim usavršavanjem podrazumijeva se učešće u organizovanim programima obuke
kao i polaganje ispita za rad u organima javne uprave i pravosudnog ispita.

(Strategija stručnog usavršavanja)
(1) Strategiju stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika (u daljnjem tekstu:
strategija) donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove, za
period od tri godine.
(2) Rukovodioci organa javne uprave dužni su da dostave potrebe za stručnim usavršavanjem
službenika, odnosno namještenika Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, na osnovu
kojih se izrađuje godišnji program stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika.
(3) Godišnji program stručnog usavršavanja službenika, odnosno namještenika, donosi Vlada, na
prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.
(4) Na osnovu godišnjeg programa iz stava 3 ovog člana Odjeljenje za stručne i administrativne
poslove planira sredstva u budžetu.

(Odobravanje sredstava za stručno usavršavanje)
(1) Odluku o odobravanju sredstava za stručno usavršavanje donosi gradonačelnik, na prijedlog
rukovodioca organa javne uprave.
(2) Rukovodilac organa javne uprave dužan je prijedlog iz stava 1 ovog člana da uputi u skladu sa
zakonom i podzakonskim aktima i odgovoran je za zakonitost prijedloga upućenog
gradonačelniku na potpis.

(Način realizacije programa stručnog usavršavanja)
Način realizacije programa stručnog usavršavanja utvrđuje se pravilnikom o stručnom
usavršavanju službenika, odnosno namještenika koji donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za
stručne i administrativne poslove.

POGLAVLJE XVII RAD U KOMISIJAMA

(Rad u komisijama)
(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da radi u komisijama koje imenuje rukovodilac
organa javne uprave, odnosno gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave.
(2) Rukovodilac organa javne uprave, odnosno gradonačelnik, donosi odluku o radu komisije van
radnog vremena.

(Naknada za rad u komisijama)
(1) Za učešće u radu komisije u toku radnog vremena, članovi komisi je nemaju pravo na
novčanu naknadu.
(2) Pravo na naknadu za učešće u radu komisije, uz saglasnost Vlade, po određenim kriterijima
imaju članovi komisija koje rade van radnog vremena i to samo ukoliko se njihov rad ne može
organizovati u toku radnog vremena.
(3) Saglasnost za ostvarivanje prava na naknadu iz stava 2 ovog člana daje Vlada rukovodeći se
sljedećim kriterijima:
a) da su u odluci o imenovanju komisije jasno utvrđeni ciljevi koje ista treba da ostvari;
b) stepen stručne spreme člana komisije;
c) stručne kvalifikacije potrebne u radu komisije;
d) radno iskustvo relevantno za rad komisije;
e) vrijeme provedeno u radu komisije van radnog vremena.
(4) Disciplinski tužilac i zamjenik disciplinskog tužioca imaju pravno na naknadu za učešće u radu
komisije, bez pribavljanja saglasnosti Vlade, ukoliko se njihov rad odvija van radnog vremena.
(5) Izuzetno od stava 2 ovog člana, naknada za rad disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog
tužioca utvrđuje se u iznosu od 20% (dvadeset posto) od prosječne bruto plate zaposlenih u
organima javne uprave, a naknada za rad Disciplinske komisije utvrđuje se u iznosu od 15%
(petnaest posto) od prosječne bruto plate zaposlenih u organima javne uprave.
(6) Naknada iz stava 2 ovog člana može se utvrditi kao pravo na slobodne dane srazmjerno
vremenu provedenom u radu komisije uvećanom za 25% ili mjesečna naknada u maksimalnom
iznosu 10% od prosječne bruto plate zaposlenih u organima javne uprave Distrikta.
(7) Bliže odredbe o postupku ostvarivanja prava na naknadu za učešće u radu komisija van
radnog vremena i visini naknade utvrđuje Vlada pravilnikom.

POGLAVLJE XVIII POVREDE SLUŽBENIH DUŽNOSTI I ORGANI ZA VOĐENJE

POSTUPKA

(Odgovornost za povrede)
(1) Službenik, odnosno namještenik odgovara za povredu službene dužnosti ako ne izvršava
odluke Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave i ako povjerene poslove ne
obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima.
(2) Krivična odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje
je predmet krivičnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
(3) Donošenje presude kojom se optuženi oslobađa od optužbe ne pretpostavlja oslobađanje od
odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo propisano kao povreda
službene dužnosti.

(Vrste povreda službene dužnosti)
(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.
(2) Povrede službene dužnosti propisuju se ovim zakonom.

(Lakše povrede službene dužnosti)
Lakše povrede službene dužnosti su:
a) učestalo kašnjenje, neopravdano odsustvovanje u toku radnog vremena ili raniji odlazak s
radnog mjesta;
b) nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;
c) napuštanje radnih prostorija tokom radnog vremena bez odobrenja neposredno
pretpostavljenog ili iz neopravdanih razloga;
d) neopravdan izostanak s posla jedan dan;
e) neobavještavanje neposredno pretpostavljenog o spriječenosti dolaska na posao u roku od
dvadeset četiri (24) sata bez opravdanih razloga;
f) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima;
g) ponašanje suprotno Odluci o načinu odijevanja u organima javne uprave Distrikta.

(Teže povrede službene dužnosti)
Teže povrede službene dužnosti su:
a) neizvršavanje akata Vlade, gradonačelnika i rukovodioca organa javne uprave;
b) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno izvršavanje službenih obaveza;
c) nezakoniti rad ili propuštanje preduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik, odnosno
namještenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti;
d) davanje netačnih podataka kojima se utiče na donošenje odluka nadležnih organa ili nastaju
druge štetne posljedice;
e) zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlaštenja;
f) odbijanje izvršenja zadatka, ako za to ne postoje opravdani razlozi;
g) neovlaštena posluga sredstvima povjerenim za izvršavanje poslova;
h) odavanje službene ili druge tajne;
i) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog
odobrenja rukovodioca organa javne uprave;
j) učešće u upravnim i drugim odborima političkih udruženja, podsticanje ostalih službenika,
odnosno namještenika da se uključe u rad političke stranke ili udruženja, izvršavanje instrukcija
političkih udruženja u obavljanju službene dužnosti i za vrijeme radnog vremena;
k) nalaganje službeniku, odnosno namješteniku izvršenja posla suprotno članu 9 ovog zakona;
l) onemogućavanje fizičkih ili pravnih lica u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi,
prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava;
m) upotreba nevjerodostojne isprave s ciljem ostvarivanja prava;
n ponašanje suprotno Etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe;
o) nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti;
p) neopravdan izostanak s posla najmanje dva dana uzastopno ili najmanje tri dana s prekidima u
toku kalendarske godine, što se utvrđuje na osnovu evidencije sati službenika, odnosno
namještenika;
q) izvršenje radnji koje imaju obilježja krivičnog djela protiv službene dužnosti;
r) izvršenje radnji koje predstavljaju prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu službe, što službenika,
odnosno namještenika čini nepodobnim za rad u organima javne uprave;
s) postupanje suprotno članu 121 stavovima 1 i 2 ovog zakona;
t) vršenje zabranjenih aktivnosti iz člana 20 ovog zakona;
u) krajnje nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima koji je doveo do velike materijalne
štete;
v) ponovljena lakša povreda službene dužnosti;
z) druge povrede službene dužnosti koje su kao teže propisane posebnim zakonom.

(Organi za vođenje disciplinskog postupka)
(1) Organi za vođenje disciplinskog postupka su:
a) neposredno pretpostavljeni;
b) rukovodilac organa javne uprave;
c) upravni inspektor;
d) disciplinska komisija;
e) disciplinski tužilac.
(2) O lakšim povredama službene dužnosti, u prvom stepenu odlučuje neposredno
pretpostavljeni, rukovodilac organa javne uprave i upravni inspektor u okviru svoje nadležnosti.
(3) Ukoliko je službenik, odnosno namještenik promijenio radno mjesto, u periodu od izvršenja
povrede službene dužnosti do pokretanja disciplinskog postupka, za sprovođenje disciplinskog
postupka nadležan je neposredno pretpostavljeni u organu javne uprave u kojoj je službenik,
odnosno namještenik bio zaposlen u vrijeme izvršenja povrede službene dužnosti.
(4) Rok za pokretanje disciplinskog postupka je:
a) petnaest (15) dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene
dužnosti, za povrede iz stava 2 ovog člana;
b) trideset (30) dana od dana prijema disciplinske prijave ili dana saznanja za povredu službene
dužnosti, za ostale teže povrede službene dužnosti.
(5) U slučaju nepostupanja u skladu sa stavom 4 ovog člana, upravni inspektor pokreće prekršajni
postupak protiv rukovodioca organa javne uprave.
(6) O težim povredama službene dužnosti u prvom stepenu odlučuje Disciplinska komisija po
zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka koji je pokrenuo disciplinski tužilac.
(7) Protiv odluke Disciplinske komisije u prvom stepenu, disciplinski tužilac i lice protiv koga se
vodi disciplinski postupak mogu uložiti žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana
dostavljanja odluke.

(Disciplinska komisija i disciplinski tužilac)
(1) Disciplinska komisija ima predsjednika, zamjenika predsjednika i šest članova koje imenuje
gradonačelnik iz reda diplomiranih pravnika zaposlenih u javnoj upravi Distrikta i odražava sastav
stanovništva.
(2) Disciplinska komisija radi u vijeću od tri člana, kojim predsjedava predsjednik ili njegov
zamjenik, u odsustvu predsjednika.
(3) Ostale članove vijeća određuje za svaki pojedinačni slučaj predsjednik, a u njegovom odsustvu
zamjenik predsjednika Disciplinske komisije.
(4) Disciplinski tužilac po prijavi organa, odnosno službenog lica, pokreće disciplinski postupak
pred Disciplinskom komisijom za teže povrede službene dužnosti, izjavljuje žalbe na odluke
Disciplinske komisije i predlaže rukovodiocu organa javne uprave pokretanje upravnog spora
protiv rješenja Apelacione komisije.
(5) Disciplinski tužilac ima zamjenika.
(6) Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika imenuje gradonačelnik iz reda diplomiranih
pravnika zaposlenih u javnoj upravi Distrikta.

(Odluke u postupku zbog teže povrede službene dužnosti)
U postupku zbog teže povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika, odnosno
namještenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.

(Postupak po žalbi)
(1) Protiv prvostepene odluke o povredi službene dužnosti, nezadovoljna strana može podnijeti
žalbu Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.
(2) Odluka o žalbi iz stava 1 ovoga člana je konačna i izvršna.
(3) Protiv drugostepene odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti
upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta.

(Zastara pokretanja i vođenja postupka)
(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest
mjeseci od dana saznanja za počinjenu povredu i počinioca, a najkasnije u roku dvije godine od
dana kada je povreda učinjena.
(2) Ukoliko u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 1 ovog
člana, ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.
(3) Pravo na vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne
godine od dana saznanja za počinjenu povredu i počinioca, a najkasnije u roku od četiri godine od
dana kada je povreda učinjena.
(4) Ukoliko u roku od dvije godine od dana pokretanja postupka za povrede iz stava 3 ovog člana
ne bude donesena konačna odluka, postupak se obustavlja zbog zastare vođenja postupka.

(Postupak za vođenje disciplinskog postupka)
(1) Postupak za vođenje disciplinskog postupka propisuje se Pravilnikom koji donosi Vlada.
(2) Disciplinski postupak rukovodi se sljedećim načelima:
a) presumpcija nevinosti službenika, odnosno namještenika;
b) pravo na odbranu;
c) hitnost u postupanju;
d) zakonitost postupka;
e) srazmjernost disciplinskog postupka i povrede službene dužnosti.

POGLAVLJE XIX KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

(Vrste kazni)
(1) Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) pismena opomena;
b) pismena opomena s upisom u personalni obrazac službenika, odnosno namještenika;
c) novčana kazna u visini deset posto plate službenika, odnosno namještenika isplaćene u mjesecu
u kojem je kazna izrečena.
(2) Za teže povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) novčana kazna u visini dvadeset posto ukupne plate isplaćene službeniku, odnosno
namješteniku, u mjesecu u kojem je kazna izrečena, a koja se može izreći u trajanju od jednog do
šest mjeseci;
b) prestanak radnog odnosa.
(3) Neposredno pretpostavljeni, rukovodilac organa javne uprave ili upravni inspektor u slučaju
da utvrdi lakšu povredu službene dužnosti može izreći kazne navedene u stavu 1 ovog člana.
(4) Kazne izrečene u disciplinskom postupku zbog povrede službene dužnosti sprovodi
Odjeljenje za stručne i administrativne poslove, odnosno Direkcija za finansije.

(Sticaj povreda službenih dužnosti)
(1) Ukoliko službenik, odnosno namještenik s jednom ili više radnji učini više povreda službenih
dužnosti, za koje se istovremeno vodi disciplinski postupak, disciplinska odgovornost utvrđuje se
za svaku povredu pojedinačno, a onda se izriče jedinstvena disciplinska kazna.
(2) Jedinstvena disciplinska kazna izriče se primjenom sljedećih pravila:
a) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena kazna prestanka radnog odnosa, izriče se
samo ta kazna;
b) ako je za jednu povredu službene dužnosti utvrđena jedinstvena novčana kazna, jedinstvena
novčana kazna je veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne može biti jednaka ni
veća od zbira svih pojedinačno utvrđenih iznosa novčane kazne propisane u članu 97 stavu 2
tački a) ovog zakona.
(3) Ako je za neku povredu službene dužnosti utvrđena novčana kazna i neka druga kazna
propisana ovim zakonom, izriče se utvrđena teža kazna.

(Određivanje i izvršenje kazne)
(1) Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice,
stepen odgovornosti službenika, odnosno namještenika, okolnosti pod kojima je povreda
učinjena i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.
(2) Izvršenje kazne za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za
težu povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od konačnosti rješenja kojim je kazna
izrečena.
(3) Protekom roka od jedne godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za lakšu povredu
službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik,
odnosno namještenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene
kazne do ispunjavanja uslova za brisanje izrečene kazne.
(4) Protekom roka od dvije godine nakon pravosnažnosti izrečene kazne za težu povredu
službene dužnosti, izrečena kazna briše se po službenoj dužnosti, pod uslovom da službenik nije
počinio novu povredu službene dužnosti od pravosnažnosti izrečene kazne do ispunjavanja
uslova za brisanje izrečene kazne.
(5) Brisanje izrečenih kazni iz stavova 3 i 4 ovog člana vrši Odjeljenje za stručne i administrativne
poslove.
(6) Rješenje o brisanju izrečenih kazni iz stavova 3 i 4 ovog člana donosi šef Odjeljenja za stručne
i administrativne poslove, na prijedlog šefa Pododjeljenja za ljudske resurse.

POGLAVLJE XX UDALJENJE IZ SLUŽBE

(Slučajevi udaljenja)
(1) Rješenjem rukovodioca organa javne uprave, službenik, odnosno namještenik udaljava se iz
službe, ako je:
a) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti ili
druge odgovorne dužnosti;
b) protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u
trajanju od najmanje tri godine;
c) protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je
takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe;
d) protiv njega određen pritvor u istrazi u krivičnom postupku;
e) izrečena mjera zabrane rada na poslovima do okončanja krivičnog postupka, a nije određen
pritvor.
(2) Udaljenje iz službe traje do donošenja pravosnažne presude u krivičnom postupku, donošenja
konačne odluke u disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno do
isteka pritvora ili ukidanje mjere zabrane rada.

(Žalba protiv rješenja o udaljenju)
(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik, odnosno namještenik može uložiti žalbu
Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.
(2) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
(3) Apelaciona komisija je dužna da odluči o žalbi najkasnije u roku od petnaest (15) dana od
prijema žalbe.
(4) Odluka Apelacione komisije o žalbi je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor
kod Osnovnog suda Distrikta.

(Vraćanje na posao)
Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne bude proglašen krivim u krivičnom ili disciplinskom
postupku rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o vraćanju na posao u roku od osam
(8) dana od dana saznanja za tu činjenicu.

(Naknada plate)
(1) Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku, odnosno namješteniku pripada naknada plate u
iznosu od 80% plate isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne bude pravosnažno proglašen krivim u krivičnom
ili disciplinskom postupku, pripada mu razlika do pune plate koju bi inače ostvario.

(Mirovanje prava iz službe za vrijeme izdržavanja kazne zatvora)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku kojem je izrečena pravosnažna kazna zatvora do šest
mjeseci, ukida se rješenje o udaljenju iz službe s danom pravosnažnosti presude i isti je dužan da
se vrati na posao do odlaska na izdržavanje kazne.
(2) Službeniku, odnosno namješteniku koji izdržava kaznu zatvora do šest mjeseci, za vrijeme
trajanja izdržavanja kazne zatvora prava iz radnog odnosa miruju.
(3) O mirovanju prava službenika, odnosno namještenika iz stava 2 ovoga člana rukovodilac
organa javne uprave donosi rješenje u roku od petnaest (15) dana od nastupanja okolnosti koje
predstavljaju razlog za mirovanje prava.

POGLAVLJE XXI ODGOVORNOST ZA ŠTETU

(Nadoknada štete)
(1) Službenik, odnosno namještenik dužan je da nadoknadi štetu koju u službi ili u vezi sa
službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese organu javne uprave.
(2) Štetom iz stava 1 ovoga člana smatra se i šteta koju je organ javne uprave imao nadoknađujući
fizičkim i pravnim licima štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika,
odnosno namještenika.

(Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta)
(1) Rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje kojim utvrđuje nastanak štete, visinu štete i
okolnosti pod kojima je šteta nastala.
(2) Prije donošenja rješenja rukovodilac organa javne uprave dužan je da sasluša službenika,
odnosno namještenika.
(3) Pokretanje postupka utvrđivanja štete, postojanje štete, okolnosti pod kojima je šteta nastala,
odgovornost službenika, odnosno namještenika, kao i druga pitanja koja se odnose na materijalnu
odgovornost, detaljnije se uređuju pravilnikom koji donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja za
stručne i administrativne poslove.
(4) Ako službenik, odnosno namještenik odbije da nadoknadi štetu, šteta se nadoknađuje po
opštim propisima obligacionog prava.

(Pismeni sporazum)
(1) O visini i načinu naknade štete rukovodilac organa javne uprave i službenik, odnosno
namještenik mogu zaključiti pismeni sporazum.
(2) Pismeni sporazum ima snagu izvršne isprave.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, naknada štete može se
odrediti u paušalnom iznosu.

(Rok za naknadu štete)
(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u koji se isplaćuje plata za obračunski period u
kom je doneseno rješenje.
(2) Rukovodilac organa javne uprave može donijeti rješenje kojim odobrava naknadu štete u
ratama u skladu s visinom štete, a po zahtjevu službenika, odnosno namještenika.

(Uspostava prijašnjeg stanja)
(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika, odnosno namještenika, dopustiti
uspostavljanje prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku, na osnovu zaključenog
pismenog sporazuma, u kojem se obavezno navodi rok za uspostavljanje prijašnjeg stanja.
(2) Ukoliko službenik, odnosno namještenik ne dovede stvar u prijašnje stanje u skladu sa
sporazumom iz stava 1 ovog člana, rukovodilac organa javne uprave donosi rješenje o naknadi
štete u skladu s odredbama ovoga zakona.

(Naknada štete nastale organu javne uprave povredom službene dužnosti)
(1) Nakon konačnosti odluke donesene u disciplinskom postupku, rukovodilac organa javne
uprave može pokrenuti postupak za naknadu štete nastale organu javne uprave povredom
službene dužnosti.
(2) O naknadi štete odlučuje se u postupku za naknadu štete u skladu s ovim zakonom.
(3) Na osnovu konačnog rješenja o naknadi štete može se tražiti prinudna naplata u sudskom
postupku u skladu sa zakonom.

(Oslobođenje od odgovornosti za štetu)
Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu neposredno pretpostavljenog, a službenik, odnosno
namještenik je prethodno stavio pismeno upozorenje neposredno pretpostavljenom da bi
izvršenjem naloga mogla nastati šteta, službenik, odnosno namještenik se oslobađa odgovornosti
i obaveze za naknadu štete.

(Pravilnik o utvrđivanju materijalne odgovornosti)
(1) Ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost i naknadu štete utvrđuju se
Pravilnikom o utvrđivanju materijalne odgovornosti.
(2) Pravilnik iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog Odjeljenja za stručne i
administrativne poslove.

POGLAVLJE XXII PREKOBROJNOST

(Prekobrojnost)
(1) Prekobrojnost nastaje kao posljedica ukidanja pojedinih organa javne uprave, odnosno
organizacionih jedinica u sastavu organa javne uprave ili radnih mjesta radi smanjenog obima
poslova kao i u drugim slučajevima propisanim ovim ili posebnim zakonom koji utiču na
promjenu radno pravnog statusa službenika, odnosno namještenika.
(2) Rukovodilac organa javne uprave dostavlja Odjeljenju za stručne i administrativne poslove
obrazložen prijedlog o proglašenju službenika, odnosno namještenika prekobrojnim.
(3) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove predlaže gradonačelniku donošenje rješenja o
proglašenju službenika, odnosno namještenika prekobrojnim.
(4) Prekobrojnim se ne može proglasiti službenik, odnosno namještenik čija ukupna primanja u
domaćinstvu ne prelaze iznos prosječne neto plate u Distriktu, izuzev u slučaju ukidanja radnog
mjesta.
(5) Službenik, odnosno namještenik, koji bude proglašen prekobrojnim u skladu sa stavovima 1 i
2 ovog člana može se:
a) trajno rasporediti na upražnjeno radno mjesto sa istim stepenom stručne spreme u istom ili
drugom organu javne uprave, rješenjem o raspoređivanju usljed prekobrojnosti;
b) staviti na listu čekanja za popunu upražnjenog radnog mjesta ukoliko isto ne postoji u
momentu utvrđivanja prekobrojnosti, s tim da mu radni odnos u službi miruje za vrijeme čekanja;
c) prevremeno penzionisati ukoliko postoje uslovi predviđeni posebnim zakonom;
d) službeniku, odnosno namješteniku može prestati radni odnos ukoliko to službenik, odnosno
namještenik predloži.
(6) U slučaju prestanka radnog odnosa usljed prekobrojnosti, razriješeni službenik, odnosno
namještenik ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o platama.

(Trajanje prekobrojnosti)
(1) Prekobrojnost, iz člana 113 stava 1 ovog zakona, može trajati najduže tri mjeseca, uz otkazni
rok od petnaest (15) dana.
(2) Otkazni rok počinje teći istekom posljednjeg dana prekobrojnosti iz stava 1 ovog člana.
(3) Istekom otkaznog roka službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos, o čemu se
donosi posebno rješenje.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana službenik, odnosno namještenik može podnijeti žalbu
Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(Gubitak prava na otpremninu u slučaju prekobrojnosti)
Službeniku, odnosno namješteniku koji odbije raspored na drugo radno mjesto usljed
prekobrojnosti prestaje radni odnos bez prava na otpremninu za slučaj prekobrojnosti.

POGLAVLJE XXIII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

(Prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme)
(1) Radni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zaposleni primljen ili
završetkom posla za čije je izvršenje zasnovao radni odnos na određeno vrijeme.
(2) Radni odnos na određeno vrijeme koji je zasnovan:
a) zbog privremenog i nepredviđenog povećanja obima posla, prestaje istekom vremena
potrebnog za završetak tog posla;
b) radi zamjene privremeno odsutnog službenika, odnosno namještenika, prestaje povratkom
službenika, odnosno namještenika na posao;
c) zbog sezonskih poslova, prestaje danom završetka tog posla;
d) radi obavljanja pripravničkog staža, istekom roka za obavljanje pripravničkog staža.
(3) Rješenje doneseno u slučajevima iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Sporazumni prestanak radnog odnosa)
(1) Radni odnos može prestati na osnovu pisanog zahtjeva za sporazumni prestanak radnog
odnosa službenika, odnosno namještenika.
(2) Gradonačelnik na osnovu zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa donosi rješenje o
sporazumnom prestanku radnog odnosa službenika, odnosno namještenika.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Prestanak radnog odnosa dobrovoljnim istupanjem iz službe)
(1) Radni odnos službenika, odnosno namještenika može prestati i na osnovu pisanog zahtjeva za
dobrovoljno istupanje iz službe.
(2) Gradonačelnik na osnovu zahtjeva iz stava 1 ovog člana donosi rješenje o prestanku radnog
odnosa službenika, odnosno namještenika s danom navedenim u zahtjevu.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Prestanak radnog odnosa otkazom)
(1) Radni odnos službeniku, odnosno namješteniku može prestati otkazom:
a) u slučaju neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana uzastopno;
b) ako ne pokaže zadovoljavajuće rezultate na probnom radu;
c) ako dva puta uzastopce bude ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava očekivanja" danom
konačnosti odluke o posljednjoj ocjeni;
d) u slučaju prekobrojnosti iz člana 113 ovog zakona;
e) ako se ne vrati na rad u roku od trideset (30) dana, nakon prestanka razloga za mirovanje prava
iz radnog odnosa.
(2) Gradonačelnik donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u slučaju iz stava 1 ovog člana.
(3) Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana može se izjaviti žalba Apelacionoj komisiji u roku od
osam dana od dana dostavljanja.

(Prestanak radnog odnosa po sili zakona)
(1) Radni odnos službeniku, odnosno namješteniku prestaje po sili zakona u slučaju:
a) smrti;
b) kada navrši šezdeset pet (65) godina života i dvadeset (20) godina staža osiguranja ili četrdeset
(40) godina staža osiguranja bez obzira na godine života, s tim da se poseban staž, predviđen
posebnim propisima koji regulišu prava na penziju i penzijsko invalidsko osiguranje računa samo
na zahtjev zaposlenoga;
c) dostavljanja poslodavcu konačnog rješenja o utvrđivanju potpunog gubitka radne sposobnosti
službenika, odnosno namještenika, danom dostavljanja konačnog rješenja o gubitku radne
sposobnosti poslodavcu;
d) konačnosti akta o utvrđivanju trajne nesposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na
kojem se službenik, odnosno namještenik nalazi pod uslovom da poslodavac nije u stanju da
premjesti službenika, odnosno namještenika na drugo odgovarajuće radno mjesto;
e) gubitkom državljanstva;
f) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu i zakonima BiH;
g) da je osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora duže od šest mjeseci danom pravosnažnosti
osuđujuće presude;
h) da ne položi ispit za rad u organima javne uprave u skladu sa zakonom;
i) da je službeniku, odnosno namješteniku izrečena pravosnažna mjera bezbjednosti, vaspitna ili
zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora biti odsutan s rada, danom
početka primjenjivanja te mjere;
j) konačnosti akta kojim je utvrđen sukob interesa;
k) konačne odluke donesene nakon sprovedenog disciplinskog postupka, ukoliko je izrečena
kazna "prestanak radnog odnosa";
l) da se utvrdi da je službenik, odnosno namještenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio
krivotvorene dokumente, danom saznanja;
m) ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu
propisane zakonom, danom saznanja;
n) ako se utvrdi da je službenik, odnosno namještenik upotrijebio falsifikovanu ispravu radi
ostvarivanja prava ili obaveza iz radnog odnosa;
o) sprovođenja izvršenja pravosnažne sudske presude;
p) u drugim slučajevima utvrđenim posebnim zakonom i drugim propisom.
(2) Gradonačelnik donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u slučajevima iz stava 1 ovog člana.
(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana je konačno.

(Obaveznost dostavljanja podataka)
(1) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove dužno je rukovodioca organa javne uprave da
obavijesti o službeniku, odnosno namješteniku koji ispunjava uslove za prestanak radnog odnosa
u skladu s članom 120 stavom 1 tačkom b) ovog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije
sticanja uslova za prestanak radnog odnosa.
(2) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove dužno je da obavijesti službenika, odnosno
namještenika iz stava 1 ovog člana i da zahtijeva da tražene podatke dostavi u roku od tri mjeseca
od dana dostave obavještenja.

POGLAVLJE XXIV PERSONALNA EVIDENCIJA, ODLUČIVANJE O PRAVIMA,

OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA I ZAŠTITA PRAVA

(Personalna evidencija)
(1) Evidencije i dosjee o zaposlenima vodi Odjeljenje za stručne i administrativne poslove.
(2) Informacije iz evidencije i dosjea zaposlenih čuvaju se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih
podataka.
(3) Uvid u personalni dosje zaposlenog imaju zaposleni u Odjeljenju za stručne i administrativne
poslove, o čemu se donosi posebno rješenje.
(4) Pravo uvida u personalni dosje zaposlenog ima:
a) upravni inspektor;
b) nadležni organi, prilikom vršenja svojih poslova u skladu sa zakonom.
(5) Uvid u personalni dosje zaposlenih vrši se uz prisustvo zaposlenih Odjeljenja za stručne i
administrativne poslove, koji su zaduženi za vođenje matične evidencije, o čemu se vodi posebna
evidencija.
(6) Na zahtjev zaposlenih u organima javne uprave o pojedinim informacijama iz svog
personalnog dosjea, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove izdaje uvjerenja i potvrde.
(7) Sadržaj i način vođenja personalne evidencije utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi
gradonačelnik, na prijedlog šefa Odjeljenja za stručne i administrativne poslove.

(Odlučivanje o pravima, obavezama i odgovornostima)
(1) O pravima i obavezama službenika, odnosno namještenika odlučuje gradonačelnik odnosno
rukovodilac organa javne uprave po službenoj dužnosti ili po zahtjevu službenika, odnosno
namještenika.
(2) U slučaju kada službenik, odnosno namještenik podnese zahtjev za ostvarivanje prava u
skladu sa ovim zakonom, gradonačelnik, odnosno rukovodilac organa javne uprave je dužan da
izda rješenje u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.
(3) Rukovodilac organa javne uprave može pismenim putem prenijeti dio svojih ovlaštenja, koja
se odnose na prava, obaveze u skladu sa ovim zakonom, na rukovodeće službenike, odnosno
rukovodeće namještenike.

(Odgovornosti Odjeljenja za stručne i administrativne poslove)
(1) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove ima sljedeće odgovornosti u pogledu
kadrovskog upravljanja:
a) izrada politika javne službe u Distriktu;
b) izrada nacrta zakonskih i podzakonskih akata u domenu službe;
c) postavljanje istovjetnih standarda za upravljanje ljudskim resursima u cjelokupnoj upravi
Distrikta u skladu s politikom kadrovskog upravljanja u svim strukturama službe u Bosni i
Hercegovini;
d) organizacija i učešće u postupcima izbora i zapošljavanja koje sprovodi Odbor za
zapošljavanje;
e) praćenje odluka u domenu kadrovskog upravljanja u cjelokupnoj upravi Distrikta i učešće u
donošenju upravljačkih odluka ukoliko je to predviđeno ovim zakonom;
f) učešće u planiranju kadrova javne službe;
g) planiranje, organizacija, koordinacija i praćenje obuke službenika i namještenika;
h) vođenje evidencija/baza i zaštita tajnosti podataka o zaposlenima u skladu s važećim
propisima;
i) savjetovanje organa javne uprave u pogledu primjene propisa kojima se uređuju javna uprava i
ostala pitanja kadrovskog upravljanja;
j) ostale odgovornosti uređene ovim i drugima zakonima.
(2) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove ima pravo da od organa javne uprave traži
podatke s ciljem obavljanja i sprovođenja ovih odgovornosti. Ovo pravo obuhvata pravo na uvid
u evidencije i pravo na saslušanje svjedoka.
(3) Odjeljenje za stručne i administrativne poslove izvršava odgovornosti iz ovog člana i putem
Pododjeljenja za ljudske resurse.

(Odlučivanje o žalbama)
(1) Apelaciona komisija je nadležna za odlučivanje po žalbama na rješenja i sve druge akte
donesene u skladu sa ovim zakonom.
(2) Protiv odluke iz stava 1 ovog člana službenik, odnosno namještenik može pokrenuti upravni
spor.

POGLAVLJE XXV ZAŠTITA NA RADU I POSEBNA ZAŠTITA

(Zaštita službenika i namještenika)
Poslodavac je dužan:
a) da osposobi službenika, odnosno namještenika za rad na način koji obezbjeđuje zaštitu života i
zdravlja službenika, odnosno namještenika i sprečava nastanak nesreće;
b) da obezbijedi potrebne uslove za zaštitu na radu kojima se osigurava zaštita života i zdravlja
službenika, odnosno namještenika.

(Mogućnost zaštite prava odbijanjem rada)
(1) Službenik, odnosno namještenik ima pravo odbiti da radi na radnom mjestu ako mu prijeti
neposredna opasnost po život i zdravlje, ako nisu sprovedene propisane mjere zaštite na radu.
(2) Službenik, odnosno namještenik je dužan, bez odlaganja, da obavijesti inspektora za zaštitu na
radu, neposredno pretpostavljenog i rukovodioca organa javne uprave o okolnostima iz stava 1
ovog člana.
(3) U slučaju iz stava 1 ovog člana, gradonačelnik na prijedlog rukovodioca organa javne uprave
može rasporediti službenika, odnosno namještenika na druge poslove dok se sprovedu mjere
zaštite na radu u skladu sa zakonom.

(Zaštita službenika i namještenika privremeno nesposobnih za rad)
(1) Službeniku, odnosno namješteniku koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od
profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad ne može prestati radni
odnos, bez obzira da li je zasnovao radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog povrede na radu
ili profesionalne bolesti, ima pravo da se vrati na posao pod uslovom da je:
a) sprovedeno neophodno liječenje;
b) prošao neophodnu rehabilitaciju;
c) ovlašteni ljekar ili zdravstvena ustanova utvrdio da je sposoban za rad.
(3) Ako ovlašteni ljekar ili nadležna ustanova službeniku, odnosno namješteniku iz stava 2 ovog
člana utvrdi smanjenu radnu sposobnost, poslodavac je dužan da mu u roku od šest mjeseci u
pisanoj formi ponudi trajni premještaj na druge poslove za koje je službenik ili namještenik
sposoban.
(4) U toku perioda iz stava 3 ovog člana, službeniku, odnosno namješteniku pripadaju sva prava
iz radnog odnosa.
(5) Ukoliko se ne obezbijedi trajni premještaj u roku predviđenom stavom 3 ovog člana,
službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos.
(6) Službenik, odnosno namještenik iz stava 5 ovog člana ostvaruje prava identična pravima koja
uživa zaposleni kom radni odnos prestaje usljed prekobrojnosti.
(7) Službenik, odnosno namještenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne
bolesti, ima pravo na stručno usavršavanje koje organizuje poslodavac s ciljem prekvalifikacije.

(Zaštita službenika, odnosno namještenika sa smanjenom radnom sposobnošću)
Službenik, odnosno namještenik, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost ostvaruje prava u
skladu s ovim i posebnim zakonom.

(Zaštita materinstva)
Ženi se zbog trudnoće ne može uskratiti zasnivanje radnog odnosa u organima javne uprave, ne
može joj prestati radni odnos i ne može se rasporediti na druge poslove.

(Porodiljsko odsustvo)
(1) Za vrijeme trajanja trudnoće i porođaja, radi njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko
odsustvo u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno
dijete, u trajanju od osamnaest (18) mjeseci neprekidno.
(2) Naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva ostvaruje se na teret poslodavca, pod
uslovom da su uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
(3) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porodiljsko odsustvo dvadeset
osam (28) dana prije očekivanog datuma porođaja.
(4) Žena je obavezna da ode na porodiljsko odsustvo najkasnije sedam dana prije očekivanog
datuma porođaja na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.
(5) Žena može koristiti kraće porodiljsko odsustvo, ali se ne može vratiti na posao prije isteka
četrdeset dva (42) dana nakon porođaja.

(Pravo na korištenje porodiljskog odsustva)
Otac djeteta, odnosno usvojilac, može koristiti pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od
dvanaest (12) mjeseci neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od
osamnaest (18) mjeseci neprekidno, uz naknadu plate na teret poslodavca u slučaju smrti majke,

ako majka napusti dijete, ako je spriječena da koristi to pravo ili je došlo do sporazuma između
roditelja u slučaju kada su oba roditelja zaposlena.

(Prava na pojačanu brigu o djetetu)
(1) Ako je djetetu, prema nalazu zdravstvene ustanove ili ljekara, potrebna pojačana briga i njega
nakon isteka porodiljskog odsustva iz stava 1 člana 130 ovog zakona, jedan od roditelja ima pravo
da radi polovinu redovnog radnog vremena na radnom mjestu dok dijete ne navrši dvije godine
života.
(2) Stav 1 ovog člana odnosi se na usvojioca i lice koje je zakonski obavezno da se stara o djetetu
u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu iz opravdanih razloga da
se brinu o djetetu.

(Porodiljsko odsustvo u slučaju smrti djeteta)
(1) Žena ima pravo na porodiljsko odsustvo ukoliko je to predložio ovlašteni ljekar ako:
a) rodi mrtvo dijete;
b) dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana ženi pripadaju prava po osnovu porodiljskog odsustva.

(Pravo na brigu djeteta s teškim smetnjama u razvoju)
(1) Jedan od roditelja djeteta s teškim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu punog
radnog vremena, kada se radi o samohranom roditelju ili kada su oba roditelja zaposlena.
(2) Ukoliko je dijete smješteno u odgovarajuću ustanovu stav 1 ovog člana se ne primjenjuje.
(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana pripada pravo na naknadu plate u skladu sa
zakonom.
(4) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana ne može se nared iti da radi noću,
prekovremeno niti mu se može promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pristanak.

(Zaštita na radu i posebna zaštita)
Zaštita na radu i posebna zaštita službenika, odnosno namještenika sprovodi se u skladu s ovim
zakonom, Zakonom o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o radu)
i ostalim zakonima kojima se uređuje ova oblast.

POGLAVLJE XXVI NADZOR

(Nadzor)
Nadzor nad primjenom ovog zakona ima upravni inspektor koji je dužan da dostavlja informaciju
o primjeni zakona gradonačelniku, najmanje jednom u šest mjeseci.

(Ovlaštenja upravnog inspektora)
(1) Upravni inspektor ovlašten je da:
a) vrši uvid u organizacioni plan, personalnu evidenciju i druge dokumente koji se odnose na rad,
radno pravni status i postupak prijema službenika, odnosno namještenika;
b) vrši kontrolu zakonitosti svih rješenja koja se odnose na rad i radne odnose službenika,
odnosno namještenika;
c) preduzima druge radnje u skladu sa zakonom.
(2) Ukoliko prilikom vršenja nadzora nad primjenom ovog zakona upravni inspektor utvrdi da je
došlo do kršenja odredaba ovog zakona, dužan je da naloži odgovornom licu preduzimanje mjera
s ciljem otklanjanja nezakonitih radnji.
(3) Ukoliko odgovorno lice iz stava 2 ovog člana ne postupi u skladu s nalogom, upravni
inspektor je dužan:
a) da izrekne odgovarajuću disciplinsku mjeru, u slučaju povrede službenih dužnosti iz člana 91
stava 2 ovog zakona;
b) da podnese prijavu za pokretanje disciplinskog postupka disciplinskom tužiocu, u slučaju
ostalih težih povreda službene dužnosti.

POGLAVLJE XXVII KAZNENE ODREDBE

(Novčane kazne od 300,00 do 1.000,00 KM)
Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u
organu javne uprave ako upravnom inspektoru ne stavi na uvid traženu dokumentaciju ili ne
dozvoli kontrolu.

(Novčane kazne od 500,00 do 1.000,00 KM)
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac organa
javne uprave ako:
a) ne postupi po disciplinskoj prijavi;
b) ne sprovede postupak utvrđivanja štete i odgovornosti za štetu;
c) postupi suprotno Statutu i pozitivnim zakonskim propisima.
(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u organu javne uprave
novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM.
(3) Odgovornim licem u organu javne uprave, osim rukovodioca javne uprave, smatra se i
službenik, odnosno namještenik koji je ovlašten da preduzima radnje i neposredno izvrši
određeni posao, a nije izvršio taj posao ili ga je izvršio u suprotnosti sa zakonom.

DIO TREĆI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Donošenje podzakonskih akata)
Gradonačelnik i Vlada dužni su da donesu podzakonske akte propisane ovim zakonom u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Ostale prelazne odredbe)
(1) Do donošenja podzakonskih akata iz člana 140 ovog zakona primjenjuju se podzakonski akti
koji su bili na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim
zakonom.
(2) Službenik, odnosno namještenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme ili je
raspoređen na radno mjesto, za koje su organizacionim planom bila alternativno predviđena dva
stepena stručne spreme, u slučaju da je usljed promjene organizacionog plana predviđen samo
jedan, viši stepen stručne spreme, ima pravo da i dalje obavlja poslove tog radnog mjesta, uz
obavezu sticanja odgovarajuće stručne spreme do 21. februara 2015. godine.
(3) Službeniku, odnosno namješteniku koji ne stekne potrebnu stručnu spremu u roku iz stava 2
ovog člana prestaje radni odnos.
(4) Stav 2 ovog člana ne odnosi se na službenika, odnosno namještenika koji najkasnije u periodu
od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona stiče uslove za prestanak radnog odnosa.
(5) Odredbe člana 80 ovog zakona odnose se i na lica koja se u vrijeme stupanja na snagu ovog
zakona nalaze na mandatnoj poziciji na koju su izabrana direktno ili indirektno u bilo kojem
zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti BiH, kao i savjetnike
gradonačelnika, a prije mandata su imala status rukovodećih službenika, službenika i
namještenika.
(6) U slučajevima iz stava 5 ovog člana ranija rješenja o prestanku radnog odnosa zamijenit će se
rješenjima o neplaćenom odsustvu.
(7) Naknada iz člana 15a ovog zakona isplaćuje se od 1. aprila 2014. godine.

(Dodatne prelazne odredbe)
(1) Službenici, odnosno namještenici koji nakon usvajanja novog organizacionog plana,
usklađenog s Odlukom o kategorizaciji radnih mjesta u organima javne uprave Brčko distrikta
BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 10/15), ne budu ispunjavali uslove radnog mjesta
u pogledu kvalifikacije za radno mjesto, imaju pravo da i dalje obavljaju poslove tog radnog
mjesta uz obavezu sticanja odgovarajuće kvalifikacije potrebne za to radno mjesto, u periodu ne
dužem od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Službeniku, odnosno namješteniku koji ne stekne potrebnu kvalifikaciju u roku iz stava 1
ovog člana prestaje radni odnos.
(3) Odredbe stava 1 ne odnose se na službenike, odnosno namještenike koji najkasnije u periodu
od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona stiču uslove za prestanak radnog odnosa.

(Postupci koji čekaju pravosnažno okončanje)
Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani, završavaju se u
skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog zakona.

(Završne odredbe)
(1) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, posebnim zakonom, drugim propisima donesenim
na osnovu Ustava i Statuta, primjenjuje se Zakon o radu i Zakon o upravnom postupku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Ovaj zakon se primjenjuje i na ovlaštena službena lica Policije Distrikta u dijelu koji nije propisan
Zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(Stavljanje van snage)
Stupanjem na snagu ovog zakona, stavlja se van snage Zakon o državnoj službi u organima uprave
Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08,
44/08, 25/09, 26/09 i 4/13).

(Stupanje na snagu)

Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je stupio
na snagu 22. 3. 2014. godine, a njegove izmjene i dopune 24. 6. 2015.godine, 9. 10. 2015. godine,
16.12.2016. godine, 8. 3. 2017. godine, 24. 11. 2018. godine, 21. 6. 2019. godine, 4. 7. 2020.
godine, 7. 11. 2020. godine i 6. 3. 2021. godine.

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o državnoj službi u organima javne uprave Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 22/2023)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.