Zakon o društvima za osiguranje RS

Ovim zakonom uređuju se osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak rada društava za osiguranje i
filijala koje obavljaju djelatnost osiguranja u Republici Srpskoj i osniva Agencija za osiguranje
Republike Srpske.
Djelatnost osiguranja u Republici Srpskoj mo gu obavljati društva za osiguranje, koja su osnovana
u obliku akcionarskih društava ili društava za uzajamno osiguranje. Društva za osiguranje mogu
obavljati samo djelatnost osiguranja.
Definicije

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
"Društvo za osiguranje" je akcionarsko društvo registrovano u Republici Srpskoj ili društvo za
uzajamno osiguranje registrovano u Republici Srpskoj, kao i društvo za osiguranje koje nije iz
Republike Srpske, ali obavlja djelatnost osiguranja u skladu sa odredbama ovog zakona;
"Društvo za uzajmno osiguranje" je društvo za osiguranje u kojem članovi uplatom doprinosa
međusobno garantuju da će na načelima uzajamnosti i solidarnosti pokriti štete nastale
ostvarivanjem ugovorenih rizika;
"Filijala" je osnovna poslovna jedinica na koju je društvo prenijelo dio ovlašćenja za nastupanje u
pravnom prometu sa trećim licima, i koja se kao organizaciona jedinica upisuje u sudski registar, a
u čijem sastavu mogu biti organizovane i poslovati niže zavisne organizacione jedinice;
"Značajan položaj u društvu " je položaj direktora i izvršnih direktora, predsjednika i članova
upravnog odbora, vanrednog upravnika i privremenog upravnika;
"Djelatnost osiguranja " je djelatnost zaključivanja i izvršavanja ug ovora o osiguranju i
reosiguranju, te djelatnost posrednika i zastupnika u osiguranju;
"Poslovi osiguranja" su poslovi zaključivanja ugovora o osiguranju i reosiguranju, obrada zahtjeva
za naknade i plaćanje naknada proizašlih po osnovu ugovora;

"Neposredno osiguranje" je djelatnost društva za osiguranje, čiji je osnov ugovor o osiguranju,
kojim društvo za osiguranje za plaćene premije ili doprinose preuzima obaveze da plati naknadu
po dešavanju osiguranog slučaja, osim reosiguranja;
"Reosiguranje" je djelatnost društva koja pokriva sav ili dio rizika koji je preuzeo prvi osiguravač
(reosiguranik) ili drugi reosiguravač;
"Životno osiguranje" je kategorija djelatnosti osiguranja, čije vrste odlukom propisuje Agencija
za osiguranje Republike Srpske;
"Neživotno osiguranje" je kategorija djelatnosti osiguranja, čije vrste odlukom propisuje Agencija
za osiguranje Republike Srpske;
"Posrednici u osiguranju " su brokeri i zastupnici u osiguranju, fizička ili pravna lica čiji je cilj
priprema i ponuda ugovora osiguran ja i pružanja usluga koje su vezane za odnose između
osiguravača i osiguranih lica;
"Posredništvo" je djelatnost koju obavljaju posrednici u osiguranju;
"Zastupnik u osiguranju " je lice koje obavlja djelatnost osiguranja u ime i za račun društva za
osiguranje;
"Broker u osiguranju" je pravno ili fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost, čiji je isključivi
zadatak da, u ime osiguranika i reosiguranika, radi osiguranja ili reosiguranja rizika, poveže lica koja
traže osiguranje ili reosiguranje i društv a za osiguranje ili reosiguranje, i da, kada je potrebno,
pomogne u pripremi i izvršavanju tih ugovora, naročito u slučaju podnošenja zahtjeva za naknadu.
Broker u osiguranju će biti plaćen provizijom od strane društva za osiguranje ili reosiguranje, što
ga neće obavezivati prilikom izbora društva za osiguranje ili reosiguranje;
"Aktuar" je stručno lice koje je zaposleno u društvu za osiguranje za obavljanje aktuarskih poslova;
"Ovlašćeni aktuar" je stručno lice koje je dobilo ovlašćenje Agencije za osigura nje Republike
Srpske za obavljanje poslova ovlašćenog aktuara;
"Osiguranik" je lice za koje društvo za osiguranje pokriva rizike (prvi osiguranik) u skladu sa
ugovorom o osiguranju;
"Osiguravač" je društvo za osiguranje;
"Reosiguranik" je društvo za osigur anje čiji su rizici osiguranja reosigurani u cijelosti ili jednim
dijelom;
"Reosiguravač" je društvo koje vrši djelatnost reosiguranja;
"Uska povezanost" je situacija kada su dva ili više fizičkih ili pravnih lica povezana učesničkim
udjelom ili kontrolom;
"Kontrola" je odnos matičnog i supsidijarnog društva ili sličan odnos između bilo kojeg fizičkog
ili pravnog lica ili bilo kojeg društva u kome oni imaju pravo većinskog odlučivanja u društvu.
Svako supsidijarno društvo supsidijarnog društva se smatra sup sidijarnim društvom matičnog
društva koje se nalazi na čelu supsidijarnih društava;

"Učesnički udio" je učešće u kapitalu drugog društva, kada neposredno ili posredno posjedovanje
dijela kapitala u drugom društvu prelazi 20%;
"Učesničko društvo" je društvo koje je matično društvo ili posjeduje učesnički udio;
"Matično društvo" je društvo:
- koje ima većinu glasačkih prava akcionara ili članova u drugom društvu (supsidijarnom društvu);
ili
- koje ima pravo da postavlja ili smjenjuje većinu članova administrativnog, upravnog ili nadzornog
organa drugog društva (supsidijarnog društva), a u isto vrijeme je i akcionar ili član tog društva; ili
- koje ima pravo da vrši dominantan uticaj na društvo (supsidijarno društvo) čiji je akcionar ili član,
u skladu sa ugovorom koji je zaključio sa tim društvom ili na osnovu odredbe osnivačkog akta ili
statuta, kada zakon koji reguliše poslovanje tog supsidijarnog društva dopušta da bude predmet
takvih ugovora ili odredbi; ili
- koje je akcionar ili član društva, a:
a) većina članova upravnog ili nadzornog organa tog društva (supsidijarnog društva), koji su vršili
svoju dužnost u prethodnoj i tekućoj finansijskoj godini i do trenutka kada su sačinjeni
konsolidovani računi, postavljeni su isključivo kao rezultat sprovođenja njegovog prava glasanja; ili
b) samo kontroliše većinu glasačkih prava akcionara ili članova tog društva, u skladu sa
sporazumom sa ostalim akcionarima ili članovima tog društva (supsidijarnog društva);
"Povezano društvo" je supsidijarno društvo ili drugo društvo u kojem se drži udio u kapitalu;
"Supsidijarno društvo" je društvo u kome većinu glasačkih prava akcionara ili članova drži drugo
društvo (matično društvo). Svako supsidijarno društvo jednog supsidijarnog društva se takođe
smatra supsidijarnim društvom društva koje je najviše matično društvo tih društava;
"Kvalifikovani udio " je neposredno ili posredno posjedovanje u nekom društvu 10% i više
procenata kapitala ili glasačkih prava ili drugo posjedovanje koje omoguć ava vršenje značajnog
uticaja na rukovođenje tim društvom. U svrhu primjene ovog zakona, glasačkim pravom koje imaju
fizička ili pravna lica, smatraju se i:
- glasačka prava koja druga fizička ili pravna lica posjeduju pod svojim imenom, ali za račun tog
fizičkog ili pravnog lica,
- glasačka prava koja posjeduje društvo koje je pod kontrolom tog fizičkog ili pravnog lica,
- glasačka prava koja posjeduje neka treća strana sa kojom je to fizičko ili pravno lice zaključilo
pismeni sporazum koji ih obavezuje da usaglašenim glasačkim pravima usvoje trajnu zajedničku
politiku prema rukovodstvu društva koje je u pitanju,
- glasačka prava koja neka treća strana ima po pismenom sporazumu zaključenim sa tim fizičkim
ili pravnim licem ili sa društvom koje je pod kontrolom tog fizičkog ili pravnog lica, a koji predviđa
privremeni prenos glasačkih prava koja su u pitanju,

- glasačka prava koja su pridružena akcijama koje posjeduju ta fizička ili pravna lica, a koja su
uložena kao garancija, osim u slučajevima kada fizičko ili pravno lice koje posjeduje tu garanciju
kontroliše glasačka prava i iskazuje svoju namjeru da ih iskoristi, u kom slučaju će se smatrati kao
njegova glasačka prava,
- glasačka prava koja su pridružena akcijama za koje fizičko ili pravno lice ima pravo plodouživanja,
- glasačka prava koja su fizička ili pravna lica ovlašćena da steknu samo na vlastitu inicijativu, po
formalnom sporazumu,
- glasačka prava koja su pridružena akcijama koje su položene kod tog fizičkog ili pravnog lica, a
koja to fizičko ili pravno lice u odsustvu posebnih uputstava vlasnika može iskoristiti po vlastitom
izboru;
"Naknada" je pravo koje osiguraniku pripada po osnovu zaključenog ugovora o osiguranju;
"Bruto fakturisane premije" uključuju sve iznose dospjele tokom finansijske g odine iz ugovora
o osiguranju, bez obzira na to da li se ti iznosi u cijelosti ili djelimično odnose na sljedeću finansijsku
godinu, uključujući naročito:
- premije koje još nisu fakturisane, pod uslovom da se obračun premija može izvršiti tek na kraju
finansijske godine;
- jednokratne premije i plaćanja za godišnje rente, a kod osiguranja života takođe i jednokratne
premije iz rezervisanja za povrat premije, ukoliko se na osnovu ugovora o osiguranju moraju
smatrati premijama i ako propisi država-članica EU propisuju ili dozvoljavaju njihovo prikazivanje
kao premija;
- dodatke na premiju u slučaju polugodišnjih, tromjesečnih ili mjesečnih uplata i naknade od
ugovarača osiguranja za troškove društva za osiguranje;
- kod saosiguranja, udio društva za osiguranje u ukupnim premijama;
-dospjele premije reosiguranja za posao primljen od cedenata i retrocedenata, uključujući unose u
portfelj, po odbitku kao i povlačenje iz portfelja u korist cedenata i retrocedenata, i storna.
Gore pomenuti iznosi ne uključuju iznos e poreza i sličnih davanja propisanih na pojedinačne
ugovore, odnosne na sveukupnu premiju;
"Garantni fond " predstavlja 1/3 margine solventnosti i ne može biti manji od minimalnog
garantnog fonda propisanog ovim zakonom za pojedine vrste poslova osiguranja;
"Margina solventnosti " predstavlja graničnu vrijednost adekvatnosti kapitala društva za
osiguranje;
"Portfelj osiguranja" predstavlja sve ugovore jedne, više ili svih vrsta osiguranja;
"Vlastiti samopridržaj" je udio u riziku koji ostaje pokriven od stra ne prvog osiguravača nakon
umanjenja za fakultativno ili obavezno reosiguranje;

"Kapital izložen riziku " u pogledu životnog osiguranja je iznos koji se plaća u slučaju smrti,
umanjen za matematičku rezervu glavnog rizika;
"Usklađena sredstva " označavaju pr edstavljanje obaveza po osnovu osiguranja izraženih u
određenoj valuti sa potraživanjima izraženim ili ostvarivim u istoj toj valuti;
"Entitet pružanja usluga" je entitet Bosne i Hercegovine u kojem će se desiti osigurani rizik, ako
taj rizik pokrivaju društva za osiguranje čije je sjedište u drugom entitetu.
"Entitet filijale" je entitet Bosne i Hercegovine u kojem je osnovana filijala koja pokriva rizik;
"EU" je skraćena oznaka za Evropsku uniju;
"Agencija RS" je skraćena oznaka za Agenciju za osiguranje Republike Srpske;
"Agencija FBiH " je skraćena oznaka za Agenciju za nadzor osiguranja Federacije Bosne i
Hercegovine;
"Zaštitni fond RS " je pravno lice sa sjedištem u Banjoj Luci, koje je osnovano Zakonom o
obaveznom osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima od
odgovornosti, sa ciljem da pokriva štete koje pretrpe žrtve saobraćajnih nezgoda koje ne mogu biti
nadoknađene sistemom obaveznog osiguranja od autoodgovornosti.
"Agencija za osiguranje u BiH" je Agencija osnovana Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj12/04).
Djelatnost neposrednog osiguranja i reosiguranja

Djelatnost neposrednog osiguranja za pokrivanje rizika u Republici Srpskoj može obavljati samo
društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu Agencije RS.
Agencija RS donosi i objavljuje propise o uslovima pod kojima potencijalni ugovarači osiguranja
mogu izuzetno zaključivati ugovore o osiguranju sa društvima za osiguranje koja nisu osnovana
(registrovana) u Bosni i Hercegovini. Propisi iz ovog stava se mogu odnositi samo na situacije kada
društva za osiguranje iz Bosne i Hercegovine ne mogu dati pokriće koje potencijalni ugovarač traži.
Sva društva za neposredno osiguranje, osim društava za uzajamno osiguranje, mogu obavljati
poslove reosiguranja uz dozvolu Agencije RS. Agencija RS nadzire poslove reosiguranja preuzete
od strane društava za osiguranje iz Republ ike Srpske, a naročito njihovu solventnost i finansijski
kapacitet za preuzimanje tih rizika, uključujući ovlašćenje da zabrani društvu preuzimanje rizika
reosiguranja za koje nema dovoljan finansijski potencijal.
Svako akcionarsko društvo koje obavlja ili namjerava da obavlja djelatnost reosiguranja mora
prethodno dobiti posebnu dozvolu od Agencije RS, koja pokriva sve vrste reosiguranja. Društvo
za reosiguranje se osniva kao akcionarsko društvo koje poslove reosiguranja obavlja kao isključivi
predmet djelatnosti.
Agencija RS nadzire djelatnost reosiguranja.

Društvima za osiguranje koja posluju u Republici Srpskoj neće biti dozvoljeno da zaključuju
ugovore o reosiguranju sa društvima za reosiguranje koja nemaju dozvolu za rad izdatu u Bosni i
Hercegovini, bez prethodne dozvole Agencije RS. Agencija RS neće odbiti izdavanje dozvole iz
ovog stava za društva za reosiguranje koja ispunjavaju međunarodno prihvatljive standarde za
solidno obavljanje poslova reosiguranja. Ograničenja iz ovog stava se ne primjenjuju na društva za
reosiguranje sa odobrenjem za rad izdatim u Bosni i Hercegovini.
Društvo koje ima dozvolu za rad koju je izdala Agencija RS ili Agencija FBiH može pružati
reosiguravajuće pokriće na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Odredbe ovog zakona se primjenjuju i na društva za reosiguranje, osim ako su društva za
reosiguranje izuzeta odredbama ovog zakona ili ukoliko ova pravila nisu u skladu sa poslovima
reosiguranja.
Na društva za reosiguranje se posebno odnose sljedeće odredbe:
- društva za reosiguranje moraju imati najveću marginu solventnosti koja se zahtijeva od društava
za osiguranje;
- društva za reosiguranje mogu stvoriti tehničke rezerve u saradnji sa neposrednim osiguravačem,
u namjeri da se izbjegne dvostruko stvaranje tehničkih rezervi;
- odredbe ovog zakona koje se odnose na zaštitu potrošača ne primjenjuju se na reosiguranje.
Odredbe o izdavanju dozvole za obavljanje određenih vrsta osiguranja se ne primjenjuju na
društva za reosiguranje.
Mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju

Mjerodavno pravo, koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju koji pokrivaju rizike u Republici
Srpskoj, određuje se u skladu sa sljedećim odredbama:
a. kada je prebivalište ili sjedište osiguranika u Republici Srpskoj, mjerodavno pravo za ugovore o
osiguranju je pravo Republike Srpske;
b. kada osiguranik nema prebivalište ili sjedište u Republici Srpskoj, strane u ugovoru o osiguranju
mogu izabrati primjenu prava Republike Srpske ili prava Federacije Bosne i Hercegovine ili pravo
zemlje u kojoj osiguranik ima prebivalište ili sjedište;
c. kada se osiguranik bavi komercijalnom ili industrijskom djelatnošću ili samostalno obavlja
profesionalnu djelatnost i kada ugovor pokriva dva ili više rizika koji se odnose na te djelatnosti u
Republici Srpskoj i Federac iji Bosne i Hercegovine i/ili drugim zemljama, sloboda izbora prava
mjerodavnog za ugovor se proširuje i na prava tih zemalja ili Federacije Bosne i Hercegovine,
zavisno od toga gdje osiguranik ima prebivalište ili sjedište;
d. bez obzira na tačke (a), (b) i (c) ovog stava, kada je rizik koji je obuhvaćen ugovorom o osiguranju
ograničen na događaje koji se dešavaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, strane uvijek mogu
odabrati pravo Federacije Bosne i Hercegovine;

e. činjenica da su u slučajevima opisanim u tačkama
(a) ili (b) ovog stava strane odabrale pravo koje nije pravo Republike Srpske ne isključuje primjenu
obaveznih pravnih propisa entiteta ili Bosne i Hercegovine, kada su svi ostali činioci relevantni za
situaciju u vrijeme izbora mjerodavnog prava povezani s njima;
f. izbor koji se pominje u prethodnim tačkama ovog stava mora biti izražen ili prikazan sa
razumnom sigurnošću, uslovima ugovora ili okolnostima slučaja. Ukoliko to nije slučaj, ili ako se
ne izvrši nikakav izbor, na ugovor se primjenjuje pravo entiteta ili Bosne i Hercegovine sa kojim je
taj ugovor najbliže povezan, u skladu sa relevantnim gornjim tačkama. Izuzetno, na poseban dio
ugovora, koji je bliže povezan sa nekom drugom zemljom ili entitetom, kako je predviđeno u
relevantnim tačkama ovog stava, može se primijeniti pravo te zemlje ili entiteta. Postoji oboriva
pretpostavka da je ugovor najbliže povezan sa entitetom u kojem se nalazi rizik.
Nijedna odredba ovog člana ne ograničava primjenu obaveznih odredbi prava Republike Srpske,
bez obzira na pravo koji se inače primjenjuje na ugovor.
Prije zaključivanja ugovora o osiguranju, društvo za osiguranje će obavijestiti osiguranika o
mjerodavnom pravu koje je važeće za ugovor kada strane nemaju slobodan izbor, ili o činjenici da
strane imaju slobodu izbora mjerodavnog prava, te o pravu čiju primjenu osiguravač predlaže.
Ugovor o osiguranju za obavezno osiguranje, koje je određeno pravom Republike Srpske, podliježe
pravu Republike Srpske.
U slučaju kada je obavezno osiguranje propisano samo pravom Republike Srpske, ako se pojavi
nesaglasnost između prava Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj se nalazi rizik i prava Republike
Srpske, primjenjuje se pravo Republike Srpske.
Ako ugovor o obaveznom osiguranju propisan pravom Republike Srpske pokriva rizike u Bosni i
Hercegovini, pravila obaveznog prava Republike Srpske se isključivo primjenjuju.
1.2. Nadzor osiguranja
Osnivanje, status i sjedište Agencija za osiguranje Republike Srpske

Ovim zakonom osniva se Agencija za osiguranje Republike Srpske
Agencija RS je samostalna i neprofitna institucija Republike Srpske, koja za svoj rad odgovara
Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Sredstva za osnivanje i početak rada Agencije RS obezbijediće se iz budžeta Republike Srpske.
Agencija RS je pravno lice.
Sjedište Agencije RS je u Banjoj Luci.
Agencija RS ima svoj pečat. Pečat sadrži naziv Agencije RS i grb Republike Srpske.
Djelatnost i ciljevi Agencije RS

Agencija RS ima regulatornu i nadzornu funkciju u cilju zaštite lica koja imaju pravo na
osiguravajuće pokriće i naknadu iz osiguranja, kao i dobrobit industrije osiguranja.
U izvršavanju svojih funkcija Agencija RS djeluje na način koji je najpogodniji za ispunjavanje
regulatornih ciljeva Agencije RS.
Regulatorni ciljevi Agencije RS su:
- nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja, dobrovoljnog
kapitalizovanog penzijskog osiguranja i drugih propisa;
- regulacija rada društava za osiguranje i posrednika u osiguranju, kao i dobrovoljnih penzijskih
fondova i društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima;
- stvaranje povjerenja tržišta u poslove osiguranja i dobrovoljnog penzijskog osiguranja;
- sprečavanje i otkrivanje finansijskog kriminala u koji su uključeni ili mogu biti uključeni subjekti
nad kojima Agencija RS ima ovlašćenja za nadzor i regulaciju;
- edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa različitim vrstama neživotnog i životnog
osiguranja i ostalim ulaganjima u Republici Srpskoj, kao i pružanje odgovarajućih informacija i
savjeta;
- savjetovanje i zaštita potrošača u skladu sa prirodom uključenih rizika i stepenom iskustva i
stručnošću potrošača.
Odredbe ovog zakona o nadzoru i kontroli nad društvima za osiguranje shodno se primjenjuju i
na nadzor i kontrolu nad dobrovoljnim penzijskim fondovima i društvima za upravljanje
dobrovoljnim penzijskim fondovima.
Opšta ovlašćenja Agencije RS

Agencija RS izdaje dozvolu za rad društvu za osiguranje za obavljanje poslova jedne ili više vrsta
osiguranja. Agencija RS može privremeno ili trajno oduzeti izdatu dozvolu za obavljanje svih ili
nekih vrsta osiguranja kojima se bavi to društvo, a u skladu sa odredbama ovog zakona.
Da bi društva za osiguranje poslovala u skladu sa regulatornim ciljevima, Agencija RS ima
ovlašćenja:
- da vrši provjere poslovnih knjiga i dokumenata društva za osiguranje, sa ili bez prethodnog
obavještavanja društva;
- da angažuje ovlašćena stručna lica da izvrše pregled knjiga i dokumenata društva za osiguranje;

- da zahtijeva od društva za osiguranje da u okviru određenog vremenskog roka, koji neće biti
kraći od deset dana ni duži od tri mjeseca, ispravi bilo koji akt ili postupanje, koji su u suprotnosti
sa zakonskim odredbama;
- da naredi društvu za osiguranje da obustavi sprovođenje bilo koje radnje ili postupanja, koje je u
suprotnosti sa odredbama ovog zakona;
- da u okviru zakona i u korist osiguranika daje naređenja u pogledu ulaganja, održavanja i
raspolaganja sredstvima osiguranja;
- da pokreće sudske postupke u pravnim stvarima povezanim sa nadzorom u osiguranju kada
Agencija Republike Srpske nema ovlašćenja da sprovodi svoje funkcije nadzora u skladu sa ovim
zakonom, odnosno kada se u postupku nadzora pojavi pitanje za koje je kao prethodno pitanje
nadležan sud;
- da donosi podzakonske akte, druga opšta akta (pravilnike, uputstva, naredbe i odluke) i
pojedinačne akte (rješenja i zaključke);
- da organizuje ili odobrava obuke zaposlenih u društvima za osiguranje i posrednika u
osiguranju;
- da na bilo koji drugi način daje smjernice potrebne za primjenu ovog zakona i za ostala pitanja
od značaja za tržište osiguranja;
- da nalaže druge mjere koje se odnose na vođenje poslova osiguranja nekog društva, ukoliko
smatra da su one neophodne kako bi se osiguralo da to društvo vodi poslove u skladu sa
regulatornim ciljevima.
Prije izdavanja bilo kakve odluke ili naredbe Agencija RS daje društvu za osiguranje pravo na
prethodno izjašnjenje. Odluke ili naredbe Agencija RS izdaje u formi rješenja, koje je konačno.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana društvo za osiguranje ima pravo pokrenuti upravni spor kod
nadležnog suda.
Pored ovlašćenja posebno predviđenih ovim zakonom, Agencija RS je ovlašćena da zahtijeva od
društava za osiguranje preduzimanje svih mjera za koje smatra da su neophodne za ispunjenje
regulatornih ciljeva.
U izvršavanju svojih funkcija Agencija RS primjenjuje pravila nadzora i nalaže mjere u skladu sa
propisima kojima se uređuje oblast osiguranja, kao i odredbama zakona kojima se uređuje opšti
upravni postupak, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Organizacija, upravljanje i rukovođenje Agencijom RS

Organizacija, upravljanje i rukovođenje Agencijom RS uređuje se ovim zakonom, Statutom i
drugim opštim aktima.
Organi upravljanja i rukovođenja Agencijom RS su Upravni odbor i direktor.

Upravni odbor se sastoji od predsjednika i četiri člana, koje na prijedlog Vlade Republike Srpske
imenuje i razrješava Narodna skupština Republike Srpske.
Predsjednik i članovi Upravnog odbora imenuju se na period od pet godina. Mandati članova
mogu biti obnavljani.
Predsjednik, članovi Upravnog odbora i direktor moraju biti državljani BiH, sa univerzitetskim
obrazovanjem, dobrim ugledom i stručnim iskustvom u oblasti osiguranja ili finansija i koji nisu
osuđivani za krivična djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili
profesionalnih dužnosti. Za vrijeme njihovog mandata nijedan član ne može raditi za društvo za
osiguranje ili posredovanje koje posluje u Bosni i Hercegovini i ne mogu biti na funkciji u
političkim strankama ili lica koja preduzimaju javne aktivnosti u ime političkih stranaka.
Predsjednik, članovi Upravnog odbora i direktor ne mogu imati u vlasništvu, posjedovati, niti
imati direktno ili preko trećeg lica 5% ili više akcija u bilo kom društvu za osiguranje, niti raditi za
društvo za osiguranje ili imati položaj u upravnom odboru ili nadzornom odboru bilo kog društva
za osiguranje, koje podliježe nadzoru Agencije RS.
Odluka o imenovanju Upravnog odbora se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Predsjednik i članovi Upravnog odbora mogu biti razriješeni i prije isteka mandata, samo iz
sljedećih razloga:
- na vlastiti zahtjev;
- ukoliko ne postupaju u skladu sa zakonom i propisima Agencije RS;
- ukoliko su bili ili budu osuđeni na zatvorsku kaznu za finansijski kriminal ili povredu javne ili
profesionalne dužnosti;
- ukoliko zloupotrijebe svoj položaj;
- ukoliko su trajno nesposobni za obavljanje ovih dužnosti i ukoliko su neopravdano odsutni sa
tri ili više sastanaka Upravnog odbora godišnje;
- ukoliko ne poštuju tajnost podataka;
- ukoliko obavljaju aktivnosti zabranjene odredbama stava 5. ovog člana.
Ovlašćenja Upravnog odbora

Upravni odbor ima sljedeća ovlašćenja:
- donosi Statut Agencije RS;
- donosi podzakonske akte, u skladu sa ovlašćenjima Agencije RS utvrđenim zakonom i Statutom;
- usvaja finansijski plan i finansijski izvještaj Agencije RS;

- usvaja izvještaje koje Agencija RS podnosi Vladi Republike Srpske i Narodnoj skupštini
Republike Srpske u skladu sa članom 19. ovog zakona;
- donosi odluku o naknadama društava za osiguranje i posrednika u osiguranju u korist Agencije
RS.
- odlučuje o drugim pitanjima regulisanim Statutom Agencije RS i ovim zakonom.
Statutom će se odrediti koji se akti Agencije RS objavljuju u "Službenom glasniku Republike
Srpske".
Za svoj rad Upravni odbor odgovara Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Rad Agencije RS

Sredstva za osnivanje i početak rada Agencije RS obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srpske.
Agencija RS će preuzeti zaposlene u Ministarstvu finansija RS koji su obavljali poslove iz oblasti
osiguranja imovine i lica, a koji se prenose Agenciji RS, kao i dio sredstava za rad i druge
dokumentacije koja je potrebna Agenciji RS.
Poslovanje Agencije RS i njenih upravnih organa je regulisano Statutom i podzakonskim aktima.
Na Statut Agencije RS saglasnost daje Vlada Republike Srpske. Statut se objavljuje u "Službenom
glasniku Republike Srpske".
Direktora Agencije RS, na prijedlog Vlade Republike Srpske, imenuje i razrješava Narodna
skupština Republike Srpske. Direktor Agencije RS za svoj rad odgovara Upravnom odboru
Agencije RS i Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Direktor se imenuju na period od pet godina.
Direktor Agencije RS vodi poslovanje, zastupa i predstavlja Agenciju RS, odgovoran je za zakonit
rad i poslovanje Agencije RS, imenuje osoblje Agencije RS, organizuje njene aktivnosti, te obavlja
druge poslove koji su mu ovim zakonom, Statutom ili drugim aktom stavljeni u nadležnost.
Direktor može biti razriješen i prije isteka mandata iz istih razloga kao i članovi Upravnog
odbora.
Članovi Upravnog odbora, direktor i zaposleni u Agenciji RS ne odgovaraju za štetu koja nastane
prilikom obavljanja dužnosti u okviru propisa kojima se uređuje oblast osiguranja, osim ako se
dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili grubom nepažnjom.
Direktor je dužan da ovlasti lice iz djelokruga nadzora u skladu sa unutrašnjom organizacijom i
sistematizacijom poslova i radnih zadataka Agencije RS, koje ga, kad je direktor spriječen da vrši
svoju funkciju, zamjenjuje sa istim obimom prava i dužnosti.
Ako se do isteka mandata predsjednika i članova Upravnog odbora i direktora Agencije RS ne
izvrše nova imenovanja, oni će nastaviti da obavljaju svoje dužnosti dok Narodna skupština
Republike Srpske ne okonča postupak novog imenovanja.

Nadzor nad ulaganjima i sredstvima društava za osiguranje

Agencija RS može da izdaje sljedeće naredbe društvu za osiguranje u vezi sa ulaganjima sredstava
osiguranja koja se odnose na djelatnosti dugoročnog životnog osiguranja, i to:
- da u toku određenog vremenskog perioda ne ulaže sredstva određene vrste osiguranja na način
regulisan u čl. 56. i 81. ovog zakona, ako je neophodno da se interesi ugovarača osiguranja odmah
zaštite od neposredne štete;
- da likvidira, u određenom vremenskom roku, sve ili pojedine stavke određene vrste ulaganja
sredstava, koje su regulisane u čl. 56. i 81. ovog zakona, ili opisom koji daje društvo, ako je
neophodno da se interesi osiguranika odmah zaštite od neposredne štete.
Agencija RS može da spriječi raspolaganje, opterećenje ili određene načine korišćenja bilo kog
oblika imovine društva za osiguranje. Takvo naređenje može trajati najviše šest mjeseci i može se
obnoviti onoliko puta koliko god se bude smatralo potrebnim.
Imovina koja podliježe naredbama iz ovog člana ne može biti stavljena pod hipoteku ili
podlijegati bilo kom drugom obliku opterećenja ili ograničenja. Svaka hipoteka ili opterećenje na
toj imovini će u slučaju nesolventnosti biti nevažeća u odnosu na prava likvidatora ili povjerioca.
Prije sprovođenja ove odredbe Agencija RS će objaviti odluku u kojoj će biti određen način na
koji će sredstva koja su kod povjerioca biti registrovana kod nadležnog organa, kako bi i treće
strane imale saznanje o tome.
Stavljanje sredstava društava za osiguranje pod starateljstvo

Da bi se zaštitila sredstva društva za osiguranje, koje je u ekonomskim teškoćama kako je
određeno članom 67. ovog zakona, Agencija RS može narediti da se imovina društva za
osiguranje koja se nalazi u Republici Srpskoj u cijelosti ili dijelom povjeri staraocu. Imovina koja
je povjerena staraocu se može vratiti u posjed društvu za osiguranje samo uz saglasnost Agencija
RS.
Staralac može biti banka osnovana u Republici Srpskoj, ili druga slična oraganizacija koju ovlasti
Agencija RS.
Tokom cijelog vremena važenja naredbe iz stava 1. ovog člana, društvo za osiguranje ima pravo
da proda, komercijalno iskorišćava i ponovo ulaže vrijednost tih sredstava, ukoliko to staralac
odobri.
Imovina koja podliježe naredbi iz ovog člana ne može biti stavljena pod hipoteku ili po bilo
kojem drugom obliku opterećena ili ograničena. Svaka hipoteka ili opterećenje koje je
registrovano prema tim sredstvima, u slučaju nesolventnosti, nije važeća prema pravima
likvidatora ili povjerioca.
Odluku o evidentiranju i načinu javnog objavljivanja sredstava koja su stavljena pod starateljstvo
donosi Agencija RS. Agencija RS ima obavezu da odluku iz ovog stava donese istovremeno sa
naredbom za stavljanje pod starateljstvo.

Uticaj Agencije RS na obim djelatnosti i visinu premija

Agencija RS može za određeni vremenski period ograničiti obim djelatnosti osiguranja koju neko
društvo obavlja, ako je to neophodno da bi se zaštitila finansijska sposobnost društva.
Ograničenje iz ovog člana se može odnositi na cjelokupnu djelatnost društva ili na bilo koji
određeni dio.
Agencija RS može, nakon ukidanja tarifnog sistema, naložiti povećanje, odnosno smanjenje visine
premija određene vrste osiguranja, ukoliko te premije po mišljenju Agencije RS nisu
odgovarajuće.
Informisanje Agencije RS, dostavljanje izvještaja

Agencija RS može zahtijevati od društva za osiguranje, njegovog matičnog društva, njegovih
supsidijarnih društava ili bilo kojih drugih društava za osiguranje koja su povezana sa tim
društvima, da odmah ili u određeno vrijeme i na određenom mjestu pokažu određene dokumente
i pruže informacije.
Agencija RS može zahtijevati od društva za osiguranje da informacije iz stava 1. ovog člana
dostavi zajedno sa mišljenjem/izvještajem ovlašćenog aktuara ili revizora ili drugog lica
odgovarajućih stručnih sposobnosti.
Svako lice koje je trenutni ili prethodni direktor, kontrolor, ovlašćeni aktuar ili revizor mora dati
objašnjenja svih dostavljenih dokumenata, ili ako nisu dostavljeni, da lice od kojeg je zahtijevano
da podnese taj dokument objasni gdje se dokument nalazi.
Agencija RS može, u cilju kontrole i analize finansijskih izvještaja koji se na osnovu ovog zakona
ili propisa donesenog na osnovu ovog zakona sastavljaju kvartalno ili jednom godišnje, zahtijevati
da izvještaji budu predati Agenciji RS u razumnom roku prije isteka roka za predaju.
Društvo za osiguranje dužno je redovno izvještavati Agenciju RS o svim elementima poslovanja u
skladu sa propisima kojima se uređuje oblast osiguranja, a kojima se propisuje sadržaj izvještaja, te
način, postupak i rokovi izvještavanja.
Društvo za osiguranje dužno je bez odlaganja obavještavati Agenciju RS:
- ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost društva za osiguranje;
- ako nastupe razlozi za prestanak važenja, odnosno oduzimanje dozvole za rad;
- ako se finansijski položaj društva za osiguranje izmijeni do te mjere da društvo za osiguranje ne
ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala utvrđene propisima kojima se uređuje oblast osiguranja.
Kontrola uprave društava za osiguranje

Ako postoji osnovana sumnja da neko društvo za osiguranje ne može ispuniti zahtjeve za
stabilnim i solidnim upravljanjem, ili postoji stvarni rizik da oni neće moći biti ispunjeni u
budućnosti, Agencija RS može postaviti stručno lice ili više lica da u ime Agencije RS izvrše
kontrolu društva za osiguranje i da joj podnese izvještaj o sljedećem:
- da li su ispunjeni zahtjevi stabilnog i solidnog upravljanja;
- da li lice za koje je društvo za osiguranje dalo obavještenje da ga u skladu sa članom 60. ovog
zakona namjerava postaviti na značajan položaj u tom društvu, ispunjava zahtjeve stabilnog i
solidnog upravljanja.
Svi službenici i zastupnici društva za osiguranje, uključujući revizore i ovlašćene aktuare moraju
pružiti sve informacije, dokumente i pomoć koje od njih stručna lica iz prethodnog stava
zahtijevaju.
Stručna lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo da u toku sprovođenja kontrole ulaze u sve
poslovne prostorije društva za osiguranje. Stručna lica ne moraju da daju obavještenje o kontroli
ako s razlogom vjeruju da bi dokumenti mogli biti uništeni, skrivani ili izmijenjeni, ako bi se to
obavještenje dalo.
Agencija RS izdaje listu stručnih lica koja su ovlašćena da sprovode kontrolu u skladu sa ovim
članom. Stručna lica su pravnici i ovlašćene računovođe, revizori i aktuari.
Agencija RS troškove kontrole snosi od kontrolisanog društva za osiguranje.
Posebne kontrole

Agencija RS ima pravo da ulazi u poslovne prostorije društva za osiguranje ili filijale sa ili bez
pomoći policije i da oduzima ili kopira dokumente kada smatra:
- da se dokumenti skrivaju ili
- da je počinjeno krivično djelo i da bi dokumenti mogli biti uništeni ili izmijenjeni kako bi se
prikrilo krivično djelo.
Agencija RS može narediti hitnu aktuarsku kontrolu o djelatnostima životnog osiguranja društva
za osiguranje, koju treba da izvrši postavljeni ovlašćeni aktuar i tražiti izještaj o toj kontroli.
Nadzor ugovora o reosiguranju

Agencija RS vrši nadzor ugovora reosiguranja koje zaključuju društva za osiguranje, kontrolu
identiteta drugih strana - reosiguravača, kontrolu uslova i odredbi pod kojima je reosiguranje
zaključeno i kontrolu omjera cediranog rizika.
Profesionalna tajna

Sva lica koja trenutno rade ili koja su bilo kada radila za Agenciju RS, kao i revizori i stručnjaci
koje angažuje Agencija RS, imaju obavezu profesionalne tajne. Ni jedan povjerljiv podatak koji
dobiju tokom izvršavanja svojih dužnosti ne može biti prenijet bilo kojem licu ili organu, osim u
ukupnom ili kumulativnom obliku takvom da identitet pojedinačnog društva za osiguranje ne
može biti otkriven, ne prejudicirajući slučajeve obuhvaćene krivičnim zakonom.
Kada se za društvo za osiguranje objavi da je pod stečajem ili da je u toku obavezna likvidacija,
povjerljivi podaci koji se ne tiču trećih strana uključenih u pokušaje da se spasi to društvo mogu
biti otkriveni u građanskim ili krivičnim postupcima.
Odredbe stava 1. ovog člana ne primjenjuju se na razmjenu podataka između Agencije RS,
Agencije za osiguranje u BiH i Agencije FBiH. Agencija za osiguranje u BiH i Agencija FBiH sa
kojima su podaci razmijenjeni sve će podatke dobijati pod uslovima profesionalne tajne, u skladu
sa odredbama stava 1. ovog člana.
Agencija RS može samostalno ili u saradnji sa Agencijom za osiguranje u BiH zaključivati
sporazume o saradnji sa nadležnim organima u drugim zemljama koji predviđaju i razmjenu
podataka, ako razmijenjeni i otkriveni podaci podliježu garancijama profesionalne tajne u skladu
sa odredbama stava 1. ovog člana.
Agencija RS može koristiti povjerljive podatke koji su podneseni u toku izvršavanja svojih
dužnosti samo:
- radi provjere jesu li ispunjeni uslovi koji uređuju otpočinjanje poslova osiguranja i da bi se
olakšao nadzor sprovođenja tih poslova, naročito u pogledu nadzora tehničkih rezervi, margina
solventnosti, upravnih i računovodstvenih postupaka i mehanizama interne kontrole;
- radi izricanja kazne;
- u postupcima koji se vode u upravnom sporu protiv rješenja Agencije RS; ili
- u građansko pravnim postupcima koji se vode po tužbama protiv odluka Agencije RS koje su
donijete u skladu sa odredbama ovog zakona.
Odredbe st. 1. i 5. ovog člana ne odnose se na razmjenu podataka između Agencije RS i:
- vlasti nadležnih za nadzor nad kreditniim ustanovama i ostalim finansijskim organizacijama i
vlasti nadležnih za nadzor nad finansijskim tržištem;
- organa uključenih u likvidaciju i stečaj društava za osiguranje, kao i u slične postupke; i
- lica nadležnih za izvršavanje zakonom predviđenih revizija računa društava za osiguranje i
drugih finansijskih ustanova, pri izvršavanju njihovih nadzornih funkcija, ili otkrivanje podataka
organima koji upravljaju procesom obavezne likvidacije ili garantnim fondovima, neophodnih za
izvršavanje njihovih dužnosti. Podaci koje ti organi, vlasti ili lica prime podliježu uslovima
profesionalne tajnosti određenim u stavu 1. ovog člana.
Bez obzira na odredbe st. 1. i 4. ovog člana, nadležan organ Republike Srpske može pod uslovima
određenim u zakonu odobriti otkrivanje određenih podataka organima Vlade Republike Srpske i
organizacijama nadležnim za nadzor kreditnih ustanova, finansijskih, investicijskih i društava za

osiguranje i inspekcijskim organima Republike Srpske koji su ovlašćeni da vrše nadzor nad
navedenim društvima i to kada je otkrivanje podataka neophodno za potrebe kontrole.
Podaci dobijeni u skladu sa st. 2. i 6. ovog člana, kao i ostali podaci dobijeni posredstvom
provjere na licu mjesta izvršene u ime Agencije FBiH, ili provjere koju sprovodi nadzorna vlast
zemlje u kojoj je sjedište društva za osiguranje koje ima filijale u Republici Srpskoj, neće biti
otkriveni u slučajevima koji se pominju u ovom članu osim uz izričitu saglasnost nadzorne vlasti
koja je otkrila podatak ili nadzorne vlasti koja je izvršila provjeru na licu mjesta.
Registri i izvještaji

Agencija RS vodi sljedeće registre:
- ovlašćenih društava za osiguranje, naznačavajući vrste osiguranja za koje su dobili odobrenje;
- ovlašćenih registrovanih zastupnika u osiguranju;
- ovlašćenih registrovanih brokera u osiguranju;
- ovlašćenih aktuara;
- ovlašćenih društava za osiguranje osnovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine koja imaju filijale
u Republici Srpskoj;
- društava za osiguranje čije se sjedište nalazi izvan Bosne i Hercegovine, a koja su osnovala
filijale u Republici Srpskoj,
- i druge registre u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast osiguranja.
U registrima iz stava 1. ovog člana, koriste se i obrađuju i lični podaci uključujući i jedinstveni
matični broj fizičkog lica.
Izvod iz registra ima karakter javne isprave.
Agencija RS će licima koja lično pristupe u poslovne prostorije Agencije za nadzor osiguranja RS
i licima koja budu dostavljala upite poštom, telefonom, telefaksom ili elektronskom poštom
osigurati pristup podacima iz registra.
Agencija RS donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici
Srpskoj i izvještaj o poslovanju i o radu Agencije RS. Izvještaj, između ostalog, sadrži statističke
podatke o bruto premijskom prihodu, posebno za svaku vrstu osiguranja, rezultate društava za
osiguranje iz Republike Srpske, kao i ostale ekonomske činjenice koje su neophodne da bi se
dobio jasan uvid u stanje sektora osiguranja. Izvještaj sadrži i finansijski izvještaj o poslovanju
agencije RS za izvještajni period kao i izvještaj o radu i aktivnostima Agencije RS.
Izvještaj iz stava 5. ovog člana objavljuje se na službenoj internet stranici Agencije RS.

Agencija RS polugodišnje izvještaje iz stava 5. ovog člana dostavlja Vladi Republike Srpske, a
godišnje izvještaje iz stava 5. ovog člana, putem Vlade Republike Srpske, podnosi Narodnoj
skupštini Republike Srpske.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje obim i sadržaj podataka koji se unose u registre, način
vođenja registara, te način, rokove i postupak dostavljanja, unosa i prijavljivanja promjena
podataka u registrima.
Aktuari i ovlašćeni aktuari

U smislu ovog zakona, aktuarske poslove obavljaju ovlašćeni aktuari i aktuari zaposleni u
društvima za osiguranje.
Agencija za RS donosi pravilnik kojim propisuje uslove za sticanje i povlačenje ovlašćenja za
obavljanje poslova ovlašćenog aktuara, vrstu i sadržaj potrebnih dokumenata.
Svako izdavanje ili povlačenje aktuarskog ovlašćenja Agencija RS objavljuje u "Službenom
glasniku Republike Srpske".
Ovlašćeni aktuar je nezavisan i samostalan u vršenju svojih djelatnosti i za tačnost svojih nalaza,
kao i prijedloga mjera odgovara Agenciji RS i pred Zakonom.
Ovlašćeni aktuar ne može izvršavati aktuarske poslove ako je:
- vlasnik ili posjeduje više od 3% akcija u akcionarskom društvu za osiguranje,
- član nadzornog, upravnog ili bilo kojeg drugog odbora u društvu za osiguranje,
- bračni drug ili srodnik do drugog stepena srodstva u pravoj ili bočnoj liniji sa: akcionarem koji
posjeduje ili ima vlasništvo nad više od 3% akcija u akcionarskom društvu za osiguranje,
članovima organa upravljanja, nadzora i revizije društva za osiguranje.
Ovlašćeni aktuar naročito:
- daje mišljenje na godišnje finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju društava za
osiguranje,
- vrši opštu ili posebnu kontrolu društva za osiguranje u skladu sa nalozima Agencije RS,
- daje mišljenje o poslovnim aktima društva za osiguranje, njihovoj primjeni i načinu na koji su
realizovani,
- daje procjenu stanja sredstava društva za osiguranje, njihovom plasmanu i sigurnosti,
- obavlja i druge nadzorne, savjetodavne i kontrolne poslove po zahtjevu društva za osiguranje ili
po nalogu Agencije RS,

- ovjerava potpisivanjem službene dokumente društva za osiguranje koji se odnose na
matematičke i tehničke rezerve i potvrđuje da su u skladu sa ovim zakonom.
Ovlašćeni aktuar ne može biti angažovan od strane Agencije RS da obavlja aktuarske poslove
opšte ili posebne kontrole ako je zaposlen u jednom od društava za osiguranje.
Skupština akcionara društva za osiguranje dužna je imenovati ovlašćenog aktuara o čemu
obavještava Agenciju RS u roku od 10 dana od dana imenovanja.
Društvo za osiguranje dužno je, radi obavljanja aktuarskih poslova u društvu za osiguranje,
primiti u radni odnos aktuara o čemu obavještava Agenciju RS u roku od 10 dana od dana
njegovog zasnivanja.
Upravni odbor Agencije RS propisuje uslove za lice koje obavlja poslove aktuara.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje sadržaj i rokove dostavljanja mišljenja ovlašćenog aktuara.
Prihodi Agencije RS

Poslovanje Agencije RS se finansira iz sljedećih izvora:
- naknada za izdavanje dozvole za rad;
- naknada za nadzor nad poslovanjem;
- troškova vođenja prekršajnog postupka;
- svih drugih prihoda iz djelokruga rada;
- donacija i svih ostalih zakonitih izvora.
Višak prihoda nad rashodima Agencija RS prenosi u narednu godinu.
Saradnja Agencije RS sa Agencijom FBiH i Agencijom za osiguranje u BiH

Agencija RS razmjenjuje sa Agencijom FBiH sve dokumente i sve informacije koji su korisni za
sprovođenje nadzora nad društvima za osiguranje koja posluju u Republici Srpskoj i Federaciji
Bosne i Hercegovine, a posebno sarađuje u sprovođenju mjera propisanih čl. 28. i 45. do 48., 54,
55, 58, članom 59. stav 2. i članom 63. ovog zakona.
Kada su društvo za osiguranje i kreditna ustanova ili investiciono društvo ili oboje, neposredno ili
posredno povezani ili imaju društvo sa zajedničkim učešćem, Agencija RS i nadležni organi za
nadzor tih organizacija moraju usko sarađivati. Ne isključujući njihove pojedinačne nadležnosti, te
organizacije će međusobno pružiti sve informacije koje će im olakšati zadatak, a naročito u okviru
ovog zakona.

Na zahtjev Agencije FBiH, Agencija RS može zabraniti slobodno raspolaganje sredstvima koja se
nalaze u Republici Srpskoj, a koja pripadaju društvu za osiguranje čije je sjedište u Federaciji
Bosne i Hercegovine, zbog kršenja odredbi koje se odnose na uspostavljanje i ulaganje tehničkih
rezervi i uspostavljanje margine solventnosti. U zahtjevu iz ovog stava moraju se odrediti
pojedinosti za koje se preduzimaju mjere zabrane.
U svim slučajevima oduzimanja dozvole za rad društvu za osiguranje iz Republike Srpske,
Agencija RS obavještava Agenciju FBiH, koja zabranjuje tom društvu da nastavi zaključivati nove
ugovore o osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Agencija RS, uz pomoć Agencije FBiH,
preduzima sve odgovarajuće mjere u cilju zaštite interesa osiguranika, a naročito u skladu sa
odredbama člana 58. ovog zakona ograničava slobodno raspolaganje sredstvima društva za
osiguranje. Kad društvo za osiguranje iz Republike Srpske posluje u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Agencija RS obavještava Agenciju FBiH o preduzetim mjerama, tako da na njen
zahtjev i Agencija za nadzor osiguranja FBiH može preduzeti neophodne mjere.
U slučaju da Agencija RS oduzme dozvolu za rad društvu za osiguranje iz Republike Srpske, a
koje pruža usluge osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, o tome mora odmah obavijestiti
Agenciju FBiH kako bi mogla preduzeti odgovarajuće mjere.
Agencija RS sarađuje sa Agencijom za nadzor FBiH u primjeni mjera predviđenih u čl. 36. do 48.
ovog zakona.
Odluke Agencije RS objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srpske", u kojima se navodi
svaka pojedinost neophodna za sprovođenje ovog člana u skladu sa protokolom o saradnji sa
Agencijom FBiH.
Sve informacije iz ovog člana, koje razmjenjuju entitetske agencije za nadzor osiguranja, trebaju
biti dostavljene Agenciji za osiguranje u BiH. Agencija RS sarađuje sa Agencijom za osiguranje u
BiH, u cilju razmjene neophodnih podataka.
Podaci dobijeni u skladu sa ovim zakonom, a naročito svaka razmjena podataka između
nadležnih organa koja je predviđena ovim zakonom, podliježu obavezi profesionalne tajne,
definisane u članu 18. ovog zakona.
1.3. Zaštita osiguranika
Opšte odredbe

Podaci koji se dostavljaju ili predočavaju osiguraniku prije zaključenja ugovora ili tokom trajanja
ugovora moraju biti jasni, tačni, u pisanom obliku i na jednom ili više službenih jezika u Bosni i
Hercegovini, a prema zahtjevu osiguranika.
Podaci iz stava 1. ovog člana mogu biti i na drugom jeziku, ako osiguranik u skladu sa ovim
zakonom i ugovorom o osiguranju ima pravo izbora mjerodavnog prava.
Ugovor o osiguranju ili bilo koji drugi dokument koji daje pokriće, zajedno sa ponudom za
osiguranje, mora sadržavati: adresu sjedišta, filijale društva za osiguranje koja daje pokriće, kao i
ime i adresu posebnog predstavnika društva za osiguranje koje pruža usluge osiguranja vrste:
"Odgovornost za motorna vozila", osim odgovornosti vozara.

Prije zaključenja ugovora o osiguranju, društvo za osiguranje osiguraniku podnosi sljedeće
podatke.
a) Podatke o društvu za osiguranje:
1. naziv društva i njegov organizacioni oblik;
2. naziv entiteta u kojem se nalazi sjedište društva za osiguranje ili filijale koja zaključuje ugovor;
3. adresu sjedišta i adresu filijale koja zaključuje ugovor;
b) Podatke o elementima ugovora o osiguranju:
1. novčanim naknadama i drugim pravima;
2. rok trajanja ugovora;
3. način raskidanja ugovora;
4. iznos, način plaćanja i rok plaćanja premija;
5. način obračuna i raspodjele učešća u dobiti društva za osiguranje ili u matematičkoj rezervi;
6. o načinu obračuna otkupnih ili uplaćenih iznosa i obim u kojem se garantuju;
7. podatke o premijama za svaku naknadu, za glavne naknade i po potrebi za dodatne naknade;
8. ako su naknade po ugovoru o osiguranju povezane sa investicionim jedinicama, daju se podaci
o prirodi jedinica za koje su naknade vezane;
9. podaci o sredstvima vezanim za investicione jedinice;
10. uslovi za odustajanje i raskid ugovora;
11. podatke o porezima važećim za tu vrstu ugovora o osiguranju;
12. način obrade zahtjeva za naknadu koje podnose osiguranici ili lica koja prema ugovoru imaju
pravo na odštetu;
13. mjerodavno pravo kada strane nemaju slobodu izbora, ili pravo koje osiguravač predlaže da
bude odabrano u slučaju kad strane imaju slobodu izbora.
Pored opštih i posebnih uslova ugovora o osiguranju, društvo za osiguranje je obavezno tokom
trajanja ugovora dostavljati osiguraniku sljedeće podatke, i to:
1. svaku promjenu: imena društva, njegovog pravnog oblika ili adrese sjedišta i filijale koja je
zaključila ugovor;

2. sve podatke navedene u t. (1) do (12) stava 1. alineje (b) ovog člana u slučaju izmjene uslova
ugovora o osiguranju ili izmjena zakona koji se primjenjuje na ugovor;
3. podatke o nivou učešća u dobiti društva za osiguranje ili u matematičkoj rezervi, koji se daju na
godišnjoj osnovi.
Ombudsman u osiguranju

Ovim zakonom se uvodi ombudsman u osiguranju, kojim upravlja Agencija RS. Ombdusman
omogućava da se određene nesuglasice mogu riješiti brzo i sa minimumom formalnosti od strane
nezavisnih lica. Osnivanje, rad i finansiranje ombudsmana u osiguranju reguliše se Pravilnikom o
ombudsmanima, koji donosi Agencija osiguranja RS.
Agencija RS donosi pravila i pravilnike koja se odnose na rad ombudsmana u osiguranju, a
naročito u vezi sa postupkom rješavanja sporova, raspodjele troškova, vrste i obima dopuštenih
naknada.

II - DRUŠTVA ZA OSIGURANjE

2.1. Ovlašćenje društava za osiguranje
Dozvola za rad

Osnivači društva za osiguranje mogu biti domaća i strana, fizička i pravna lica.
Osnivanje društva za osiguranje podliježe izdavanju dozvole za rad, koju izdaje Agencija RS i koja
važi na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Dozvola za rad se izdaje pod uslovima predviđenim
u odredbama čl. 34, 49. i 50. ovog zakona i u skladu sa odlukom o vrstama osiguranja, koju
donosi Agencija osiguranja RS. Dozvola za rad daje pravo društvu za osiguranje da obavlja
djelatnost osiguranja u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine prema pravu osnivanja,
u skladu sa ovim zakonom. Dozvola za rad se daje po vrstama osiguranja, za sve ili neke od
osiguranih slučajeva obuhvaćenih u toj vrsti, ili za grupu vrsta osiguranja.
U pogledu djelatnosti navedenih u odluci Agencije RS o vrstama osiguranja, Agencija RS će
ograničiti dozvolu na vrste osiguranja za koje se društvo za osiguranje registruje i za koje je
obezbijedilo potrebna osnivačka sredstva.
Društvo za osiguranje koje nema sjedište u Bosni i Hercegovini može dobiti dozvolu za rad
filijale u Republici Srpskoj pod uslovima predviđenim u odredbama člana 46. ovog zakona.
Naknade za dozvolu za rad i nadzor nad poslovanjem

Društvo za osiguranje koje podnese zahtjev za izdavanje dozvole za rad u skladu sa odredbama
čl. 34. i 46. ovog zakona, i filijale u Republici Srpskoj društava za osiguranje sa sjedištem u

Federaciji BiH za dobijanje odobrenja iz člana 36. ovog zakona dužno je platiti Agenciji RS
naknadu u visini propisanoj Odlukom o tarifama i naknadama Agencije RS.
Agencija RS će u roku od 60 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva i dokaza donijeti rješenje,
kojim odlučuje o zahtjevu, ili tražiti ispravku ili dopunu zahtjeva. Ukoliko podnosilac zahtjeva u
ostavljenom roku ne dostavi ispravku ili dopunu zahtjeva, Agencija RS će odbiti zahtjev. Rješenje
Agencije RS je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Od trenutka dobijanja dozvole za rad društvo za osiguranje će plaćati naknadu za nadzor nad
poslovanjem u iznosima i rokovima propisanim odlukom Agencije RS.
Na Odluku o tarifama i naknadama Agencije RS Vlada Republike Srpske daje saglasnost i istu
objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad

Agencija RS oduzima dozvolu za rad u sljedećim slučajevima:
- u slučaju kršenja odredbi čl. 55. do 59. ovog zakona o propisanim tehničkim i matematičkim
rezervama i ulaganjima sredstava društva za osiguranje;
- ako je donesena pravosnažna presuda, koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova;
- ako društvo za osiguranje ne ispunjava uslove iz člana 49. Zakona, odnosno prestalo da
ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uslovi pod kojima je dozvola data više ne
postoje ili su izmijenjeni do tog obima da Agencija RS ne bi izdala dozvolu u svjetlu novih
okolnosti;
- ako društvo za osiguranje nije u mogućnosti da u okviru određenog roka preduzme mjere
predviđene u planu obnove ili finansijskom planu u skladu sa članom 54. ovog zakona;
- ako je društvo za osiguranje prekršilo odredbe u vezi sa izračunavanjem i vođenjem tehničkih
rezervi i margine solventnosti, što za posljedicu ima ugrožavanje interesa osiguranika;
- ako društvo za osiguranje nije počelo poslovanje u roku od šest mjeseci od dana upisa u sudski
registar, ili je potpuno ili djelimično prekinulo poslovanje u toku tekuće godine u cijelosti ili
dijelom, na rok duži od šest mjeseci;
- ako društvo za osiguranje propusti da ispuni obavezu prema Birou zelene karte BiH ili
Zaštitnom fondu bilo kojeg entiteta;
- ako društvo za osiguranje ne primjenjuje tarife i uslove osiguranja.
U slučaju trajnog oduzimanja dozvole za rad, društvo za osiguranje neće moći zaključivati nove
ugovore o osiguranju. Nadzor od strane Agencije RS se nastavlja do pravosnažnosti Rješenja
Agencije RS o trajnom oduzimanju dozvole za rad, a poslije do okončanja postupka likvidacije
društva za osiguranje.

Djelimično ili potpuno, trajno ili privremeno oduzimanje dozvole za rad nekog društva za
osiguranje može biti sprovedeno rješenjem Agencije RS uz precizno obrazloženje i obavještenje
društva za osiguranje na koje se odnosi. Ovo se odnosi i na slučajeve kada se oduzimanje dozvole
za rad vrši zbog razloga predviđenih u propisima koji se odnose na akcionarska društva i društva
za uzajamno osiguranje. Kada društvo za osiguranje pokriva rizike koji se nalaze u Federaciji
Bosne i Hercegovine, Agencija mora biti obaviještena o svakom rješenju kojim se oduzima
dozvola za rad.
Nakon potpunog i trajnog oduzimanja dozvole za rad, sve zahtjeve za naknadu po osnovu
obaveznog osiguranja motornih vozila isplatiće Zaštitni fond RS, a sve rezerve društva za
osiguranje koje se odnose na obavezno osiguranje motornih vozila će biti prenijete na Zaštitni
fond RS u skladu sa Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim
obaveznim osiguranjima od odgovornosti.
Oduzimanje dozvole za rad od nekog društva za osiguranje, bez obzira da li se radi o potpunom
ili djelimičnom, odnosno privremenom ili trajnom ima za posljedicu i ipso jure oduzimanje
dozvole za obavljanje poslova osiguranja putem filijale. Nakon oduzimanja dozvole za rad
Agencija RS pokreće postupak likvidacije društva za osiguranje u skladu sa odredbama čl. 68. do
71. ovog zakona. Nakon oduzimanja dozvole za rad društvu za osiguranje, Agencija RS ima
ovlašćenje da zapečati prostorije tog društva.
Akcionarsko društvo za osiguranje može biti transformisano u akcionarsko društvo sa drugom
poslovnom djelatnošću, nakon prenosa svih ugovora osiguranja sa svim pripadajućim pravima i
obavezama u skladu sa odredbama člana 63. ovog zakona, ili nakon što društvo koje obavlja
djelatnost u Bosni i Hercegovini preuzme sve njegove obaveze, te nakon što odluka Agencije RS
bude objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske". U ovom slučaju stav 4. ovog člana se
ne primjenjuje.
Agencija RS dostavlja društvu za osiguranje rješenje o oduzimanju dozvole za rad.
Rješenje Agencije RS o oduzimanju dozvole za rad je konačno, ali se protiv njega može pokrenuti
i voditi upravni spor.
Prestanak važenja i oduzimanje dozvole za rad

Dozvola za rad društva za osiguranje prestaje da važi u slučajevima:
- ako društvo za osiguranje ne počne obavljati poslove u roku od godinu dana od dana izdavanja
dozvole za rad;
- ako društvo za osiguranje ne obavlja poslove osiguranja ili poslove u pojedinoj vrsti osiguranja
duže od šest mjeseci;
- ako je donesena pravosnažna presuda koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova;
- otvaranja postupka likvidacije ili stečajnog postupka;
- prenosa svih ugovora o osiguranju na drugo društvo za osiguranje.

Ako nastupe razlozi iz stava 1. ovog člana, Agencija RS donosi rješenje kojim se utvrđuje da je
dozvola za rad prestala da važi.
Agencija RS oduzima dozvolu za rad društvu za osiguranje u sljedećim slučajevima:
- ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih i netačnih podataka;
- ako društvo za osiguranje nije, u ostavljenom roku, izvršilo naloge Agencije RS za otklanjanje
nezakonitosti i nepravilnosti ili sprovođenje dodatnih ili drugih mjera, zbog čega je prestalo da
ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uslovi pod kojima je dozvola za rad izdata
više ne postoje ili su ti uslovi izmijenjeni do tog obima da Agencija RS ne bi izdala dozvolu
imajući u vidu nove okolnosti;
- ako društvo za osiguranje učestalo krši obavezu prema Birou zelene karte BiH ili Zaštitnom
fondu bilo kojeg entiteta;
- ako vanredna uprava nije dovela do stabilnosti i likvidnosti društva za osiguranje.
Pored slučajeva navedenih u stavu 3. ovog člana, Agencija RS može oduzeti dozvolu za rad
društvu za osiguranje i ako društvo, nakon rješenja Agencije RS o otklanjanju nezakonitosti i
nepravilnosti ili rješenja o preduzimanju dodatnih ili drugih mjera, i dalje:
- krši odredbe čl. od 55. do 58. ovog zakona i podzakonske akte Agencije RS u vezi sa propisanim
tehničkim i matematičkim rezervama i ulaganjima sredstava društva za osiguranje;
- ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i margine solventnosti u skladu sa čl. 49, 52, 52a, 53.
i 53a. ovog zakona i podzakonskim aktima Agencije RS;
- obavlja poslove vrste osiguranja za koje nije dobilo dozvolu za rad;
- ne primjenjuje usvojene uslove osiguranja i tarife premije kod davanja ponude, pripreme i
zaključenja ugovora o osiguranju, kao i druge akte poslovne politike;
- krši pravila upravljanja rizikom, pravila upravljanja i održavanja likvidnosti i solventnosti,
zabrane isplate dividende;
- krši pravila o vođenju poslovnih knjiga, izradi finansijskih izvještaja, reviziji i internoj reviziji;
- krši obavezu blagovremenog i istinitog izvještavanja i obavještavanja Agencije RS;
- krši pravila o imenovanju ovlašćenog aktuara i ovlašćenog revizora;
- ne izvršava u potpunosti ili pravovremeno dodatne mjere u cilju realizacije pravila upravljanja
rizicima i zaštite osiguranika, kao i mjere iz plana kratkoročnog finansijskog oporavka;
- krši odredbe o imenovanju i razrješenju lica na značajnom položaju iz člana 60. Zakona;
- krši odredbe o kvalifikovanim udjelima iz čl. 61. i 62. Zakona;
- ne vrši pokriće gubitka na način propisan ovim zako nom;

- ne omogućava vršenje nadzora Agenciji RS, obavljanje revizije ovlašćenom revizoru i obavljanje
aktuarskih poslova ovlašćenom aktuaru na propisan način;
- prenosi ili prihvata portfelj bez dozvole Agencije RS;
- krši propise o zaštiti osiguranika, korisnika pr ava iz ugovora o osiguranju, odnosno trećih
oštećenih lica, odnosno ako ne isplaćuje štete i ne izvršava druge obaveze iz ugovora o osiguranju;
- daje netačne podatke o svom poslovanju ili podatke koji mogu dovesti u zabludu osiguranike,
ugovarače osiguranja, korisnike prava iz ugovora o osiguranju, odnosno treća oštećena lica.
Agencija RS može oduzeti dozvolu za obavljanje poslova u pojedinim vrstama osiguranja, ako se
razlozi za oduzimanje odnose samo na poslove u tim vrstama osiguranja.
U slučaju prestan ka važenja ili oduzimanja dozvole za rad, društvo za osiguranje ne može
zaključivati nove ugovore o osiguranju iz svih ili iz onih poslova u vrsti osiguranja za koje je
utvrđeno da je dozvola za rad prestala da važi ili je oduzeta. - Prestanak važenja i oduzimanje dozvole za rad društvu za osiguranje odnosi se i na njegove filijale
osnovane u Federaciji Bosne i Hercegovine i izvan Bosne i Hercegovine.
O prestanku važenja ili oduzimanju dozvole za rad društvu za osiguranje, Agencija RS obavještava
Agenciju FBiH i nadzorni organ države u kojoj je filijala društva iz Republike Srpske registrovana.
U slučaju oduzimanja dozvole za rad, Agencija RS pokreće postupak likvidacije, odnosno stečaja u
skladu sa odredbama ovog zakona.
U slučaju prestanka važenja ili oduzim anja dozvole za rad, Agencija RS vrši nadzor u skladu sa
svojim ovlašćenjima do okončanja postupka likvidacije društva za osiguranje.
Prestanak važenja ili oduzimanje dozvole za rad ne oslobađa društvo za osiguranje obaveza po
osnovu zaključenih ugovora o osiguranju.
Nakon prestanka važenja ili oduzimanja dozvole za rad, u vrsti poslova obaveznog osiguranja od
odgovornosti za motorna vozila, sve zahtjeve za naknadu po osnovu obaveznog osiguranja
motornih vozila isplaćuje Zaštitni fond RS, a sve rezerve druš tva za osiguranje, koje se odnose na
obavezno osiguranje motornih vozila, prenose se na Zaštitni fond RS u skladu sa propisom koji
reguliše oblast osiguranja od odgovornosti za motorna vozila i ostalog obaveznog osiguranja od
odgovornosti.
2.2. Odredbe o vrstama osiguranja
Vrste osiguranja

Djelatnost osiguranja uključuje:
a. neživotno osiguranje,
b. životno osiguranje.

Kategorije djelatnosti osiguranja iz stava 1. ovog člana su klasifikovane po vrstama osiguranja i
podklasifikovane po vrstama rizika. Vrste osiguranja i vrste rizika predviđene u ovom stavu
propisuje odlukom o vrstama osiguranja Agencija RS.
Društva za osiguranje moraju ispuniti dodatne uslove, predviđene u čl. 65. i 66. ovog zakona i
odnosnim odlukama i pravilnicima Agencije RS, kao i Zakonom o obaveznom osiguranju od
odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima od odgovornosti, za sljedeće
vrste osiguranja:
a. pomoć kod neživotnog osiguranja,
b. sudskih troškova u neživotnom osiguranju,
c. životnom osiguranju povezanom sa investicijama (ulaganjima) životnog osiguranja,
d. osiguranja od odgovornosti za motorna vozila osim odgovornosti za vozara.
Odvojena dozvola za životno i neživotno osiguranje

Društvu za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj izdaje se dozvola za rad za obavljanje
poslova neživotnog osiguranja ili poslova životnog osiguranja. Društvo za osiguranje može
obavljati poslove reosiguranja u vezi sa rizicima i životnog i neživotnog osiguranja.
Društvo za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj i koje u vrijeme stupanja na snagu ovog
zakona obavlja istovremeno i neživotno i životno osiguranje, može nastaviti takvo kombinovano
poslovanje pod uslovom da s e za svaku od ovih djelatnosti vodi odvojena administracija i
finansijsko poslovanje.
Ako neko društvo za osiguranje koje obavlja neživotno, odnosno životno osiguranje ima
finansijske, komercijalne ili administrativne veze sa društvom za osiguranje koje ob avlja životno,
odnosno neživotno osiguranje na području Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija RS će u
saradnji sa Agencijom FBiH onemogućiti da ovakve veze utiču na raspored rashoda i prihoda
društva za osiguranja.
U smislu ovog zakona, odvojeno adminis triranje je razdvajanje djelatnosti neživotnog osiguranja
od djelatnosti životnog osiguranja, kako:
a. interesi osiguranika životnog osiguranja i osiguranika neživotnog osiguranja ne bi bili oštećeni
istovremenim vođenjem djelatnosti neživotnog i životnog osiguranja, a naročito da samo
osiguranici životnog osiguranja mogu imati korist od dobiti djelatnosti životnog osiguranja kao da
djelatnost neživotnog osiguranja ne obavlja isto društvo za osiguranje;
b. djelatnosti životnog osiguranja ne bi bile optereće ne stvaranjem minimalnih finansijskih
garancija, naročito margine solventnosti koja je potrebna za poslovanje neživotnog osiguranja, i
obrnuto;
c. bi mješovito društvo za osiguranje, ukoliko je pokrilo neophodne finansijske garancije, nakon
obavještavanja Agencije RS, moglo koristiti određena sredstva margine solventnosti koja su još
uvijek na raspolaganju i za djelatnost neživotnog i za djelatnost životnog osiguranja;

d. bi Agencija RS analizirala rezultate dviju djelatnosti i uvjerila se da se poštuju odredbe ovog člana.
Bilansi za životno i neživotno osiguranje moraju se izrađivati na način da se prikažu izvori prihoda
i rashoda za svaku od ove dvije djelatnosti posebno. Na ovaj način, svi prihodi (naročito: premije,
plaćanja od reosiguravača, prihod od u laganja) i rashodi (naročito naknade po osiguranju,
dodavanja tehničkim rezervama, premije reosiguranja, troškovi poslovanja u vezi sa poslovima
osiguranja) će biti raspodijeljeni u skladu sa njihovim porijeklom.
Stavke koje su zajedničke za obje djelatnosti će se knjižiti prema metodama raspodjele koje propiše
Agencija RS, a koji moraju biti u skladu sa računovodstvenim standardima.
Na osnovu bilansa, društvo za osiguranje mora pripremiti izjavu koja jasno određuje stavke koje
formiraju svaku marginu solventnosti usklađenu sa odredbama koje se odnose na stvaranje margine
solventnosti iz člana 52. ovog zakona i propisa o elementima i kontroli margine solventnosti koji
donosi Agencija za nadzor osiguranja RS.
Ako jedna od margina solventnosti nije dovoljna, m jere predviđene članom 54. ovog zakona za
oporavak društva za osiguranje koje je u finansijskim teškoćama, koje se odnose na stvaranje
odgovarajuće margine solventnosti i garantnog kapitala društva za osiguranje po ovom zakonu,
primjenjivaće se na djelatnost koja je manjkava. Izuzimanjem odredbi stava 4. tačka a. ovog člana,
mjere predviđene u članu 54. ovog zakona mogu uključivati prenos sredstava iz jedne djelatnosti u
drugu, u kom slučaju je potrebno odobrenje Agencije RS.
Agencija RS može odlukom odredi ti pravila za razdvajanje elemenata aktive i pasive društva za
osiguranje, kao i sve ostale neophodne pojedinosti za ostvarenje odvojenog administriranja i
finansijskog poslovanja.
Životno osiguranje - dodatne vrste

Društvo za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj i koje ima dozvolu da obavlja životno
osiguranje može dobiti i dozvolu za obavljanje osiguranja od nezgode i bolesti, pod uslovom da
održava minimalne iznose garantnog kapitala i da obračunava dvije margine solventnosti.
Društvo za osiguranje koje obavlja neživotno osiguranje i koje ima sjedište u Republici Srpskoj, a
ima dozvolu da obavlja djelatnost samo neživotnog osiguranja od nezgoda i bolesti može dobiti i
dozvolu da posluje sa životnim osiguranjem pod uslovima predviđenim u stavu 1. ovog člana.
Vrste osiguranja za društva koja nisu iz BiH

Društvo za osiguranje koje ima sjedište van Bosne i Hercegovine može poslovati u Republici
Srpskoj na sljedeći način:
a. ako društvo za osiguranje u državi gdje se nalazi njegovo sjedište obavlja neživotno osiguranje
zajedno sa životnim osiguranjem (mješovita ili složena društva za osiguranje) u Republici Srpskoj
može:

- dobiti dovolu za rad Agencije RS za obavljanje poslova samo životnih ili samo neživotnih
osiguranja posredstvom filijala u skladu sa čl. 45. do 48. ovog zakona,
- dobiti dozvolu za rad Agencije RS za obavljanje poslova životnog osiguranja u Republici
Srpskoj putem filijale, i kada obavlja neživotno osiguranje u Republici Srpskoj preko
supsidijarnog društva u Republici Srpskoj;
b. Ako društvo za osiguranje iz stava 1. ovog člana u svom sjedištu obavlja samo poslove
neživotnog osiguranja ili samo životnog osiguranja, može u Republici Srpskoj putem filijale
obavljati djelatnost osiguranja za koju je registrovan u sjedištu, u skladu sa ovim zakonom.
Odredbe člana 32. ovog zakona se na odgovarajući način primjenjuju i na društvo iz tačke (a)
stava 1. ovog člana.
2.3. Društva za osiguranje iz Republike Srpske
Opšte odredbe

Dozvola za rad društva za osiguranje iz Republike Srpske je uslov za upis društva za osiguranje u
registar kod nadležnog suda. U sudski registar se upisuju i filijale društva za osiguranje, u skladu
sa propisima o upisu u sudski registar.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad podnose se sljedeći dokumenti:
1. osnivački akt i statut društva,
2. dokaz o uplati sredstava akcionarskog (osnivačkog) kapitala propisanog odredbama člana 49.
ovog zakona,
3. plan poslovanja,
4. podaci o licima na značajnim položajima u društvu, i
5. ostali dokumenti u skladu sa odlukom o dokumentima Agencije RS.
Ako smatra da je neophodno, Agencija RS može sprovesti kontrolu u predmetu podnosioca
zahtjeva ovog člana, može sarađivati sa drugim nadležnim upravnim organima i zatražiti bilo koje
neophodne podatke koji se tiču ličnih podataka i podataka o bankarskom računu podnosioca
zahtjeva.
Agencija RS donosi rješenje o izdavanju dozvole za rad društvu za osiguranje, ako su ispunjeni
uslovi propisani ovim zakonom.
Društva za osiguranje mogu osnovati nezavisna udruženja društava za osiguranje kao
dobrovoljne neprofitne institucije. Statut udruženja društava za osiguranje mora obezbijediti da
društva za osiguranje ne mogu potpisati ugovore sa drugim društvima za osiguranje ili
udruženjima, a koji bi mogli ograničiti princip slobodnog tržišta i transparentne konkurencije u
poslovanju društava za osiguranje.

Podnošenje dokumenata o reosiguranju

U roku od tri mjeseca od dana donošenja rješenja Agencije RS kojim se izdaje dozvola za rad
društva za osiguranje, to društvo je obavezno da Agenciji RS podnese kopije ugovora o
reosiguranju. Agencija RS može da zahtijeva bilo koje druge dokumente o reosiguranju koji su
potrebni u svrhu nadzora društva za osiguranje.
2.4. Osnivanje filijala između entiteta
Osnivanje filijale društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj
Opšte odredbe

Društvo za osiguranje koje ima sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine može osnovati filijalu u
Republici Srpskoj pod uslovom da Agencija FBiH dostavi Agenciji RS zahtjev sa sljedećim
dokumentima na jednom ili više službenih jezika u Bosni i Hercegovini:
a. plan poslovanja, koji određuje vrste predviđenih poslova i strukturalnu organizaciju filijale;
b. adresu filijale u Republici Srpskoj od koje se mogu dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti.
Adresa filijale je ona adresa na koju se šalju sva obavještenja ovlašćenom zastupniku;
c. punomoć kojom se postavlja ovlašćeni zastupnik, koji mora imati dovoljno ovlašćenja da u ime
i za račun društva za osiguranje stvara obaveze i zastupa društvo za osiguranje u odnosima sa
trećim licima, pred sudovima, drugim organima i organizacijama u Republici Srpskoj i Agencijom
RS. Ako je ovlašćeni zastupnik pravno lice, ono mora ovlastiti fizičko lice koje će ga predstavljati;
d. da ovlašćeni zastupnik, koji mora biti nastanjen u Republici Srpskoj, zastupa društvo za
osiguranje na sudu i u odnosima društva sa javnim vlastima i Agencijom RS. Društvo za
osiguranje može postaviti najviše jednog ovlašćenog zastupnika za teritoriju Republike Srpske za
sve vrste osiguranja. Zastupnik mora potpisati sve polise izdate u Republici Srpskoj.
e. potvrdu da je društvo za osiguranje učlanjeno u Zaštitni fond RS i Biro zelene karte BiH, ako
će obavljati vrstu osiguranja: "Odgovornost za motorna vozila", osim odgovornosti za vozara;
f. izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja: "Sudski troškovi" u skladu sa
članom 65. ovog zakona, ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja;
g. potvrdu o solventnosti.
U slučaju izmjene bilo kog podatka predviđenog u alinejama a., b. i c. stava 1. ovog člana,
Agenciji RS mora biti dostavljeno obavještenje u pisanoj formi najmanje jedan mjesec prije
sprovođenja te izmjene, kako bi Agencija RS postupila u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Filijala društva za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, može početi sa
poslovanjem u Republici Srpskoj nakon dostavljanja dokumenata iz stava 1. ovog člana, izdavanja
odobrenja Agencije RS i upisa u sudski registar.

Svi organizacioni dijelovi društva za osiguranje iz Federacije BiH na teritoriji Republike Srpske
smatraju se zavisnim organizacionim jedinicama filijale za koju je društvo za osiguranje dobilo
dozvolu i koja je upisana u registar kod Agencije RS.
Filijala društva za osiguranje iz Federacije BiH obavezno u svom sjedištu vodi i čuva svu
dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje filijale u Republici Srpskoj.
Upravni odbor Agencije RS donosi akt kojim propisuje pravila osnivanja i poslovanja filijala
društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju.
Pitanja oporezivanja

Svi indirektni porezi, takse, dažbine ili ostali troškovi koji proizilaze iz ugovora o osiguranju
zaključenih u Republici Srpskoj od strane društva za osiguranje koje ima sjedište u Federaciji
Bosne i Hercegovine podliježu važećim zakonskim propisima u Republici Srpskoj.
Pokretna imovina koja se nalazi u zgradi koja je u Republici Srpskoj, sa izuzetkom robe u
trgovinskom prometu, podliježe istim indirektnim porezima, dažbinama i ostalim troškovima, čak
i kada zgrada i njen sadržaj nisu pokriveni istom polisom.
Svi podaci koji se odnose na naplatu indirektnih poreza za transakcije osiguranja u Republici
Srpskoj preko organizacione jedinice društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine
regulišu se pravilima koje određuje Agencija RS, a koja se objavljuju u "Službenom glasniku
Republike Srpske".
Osnivanje filijale društva za osiguranje iz Republike Srpske u Federaciji Bosne i Hercegovine
Opšte odredbe

Društvo za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj može osnovati filijalu u Federaciji
Bosne i Hercegovine, ako Agenciji RS podnese zahtjev za otvaranje filijale u Federaciji Bosne i
Hercegovine i sljedeće dokumente:
a. plan poslovanja koji, između ostalog, određuje vrste predviđenih poslova i strukturalnu
organizaciju filijale;
b. adresu filijale u Federaciji Bosne i Hercegovine od koje se mogu dobiti i kojoj se mogu
predavati dokumenti, podrazumijevajući da će ta adresa biti ona na koju se šalju sva obavještenja
ovlašćenom zastupniku;
c. punomoć kojom se postavlja ovlašćeni zastupnik, koji mora imati dovoljno ovlašćenja da može
zasnivati obaveze za društvo u odnosima sa trećim licima i da ga zastupa pred organima vlasti i
nadležnim sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ako je ovlašćeni zastupnik pravno lice,
ono mora ovlastiti fizičko lice koje će ga predstavljati;
d. društvo za osiguranje je obavezno i da podnese potvrdu da je učlanjeno u Zaštitni fond RS i
Biro zelene karte BiH, ako će obavljati poslove osiguranja vrste: "Odgovornost za motorna
vozila", osim odgovornosti vozara;

e. izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja: "Sudski troškovi" u skladu sa
članom 65. ovog zakona, ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja.
Posebne odredbe

Nakon provjere plana poslovanja i pod uslovima da su administrativna struktura i finansijsko
stanje društva za osiguranje, kao i opšte i stručne kvalifikacije i iskustvo direktora i ovlašćenih
zastupnika odgovarajući, Agencija RS, u roku od 60 dana od kompletiranja zahtjeva iz člana 38.
ovog zakona, dostavlja taj zahtjev zajedno sa dokumentima predviđenim u članu 38. ovog zakona
i potvrdom o solventnosti određenom u skladu sa članom 36. stav 1. tačka (g) ovog zakona,
Agenciji FBiH, na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, i obavještavajući o tome i
društvo za osiguranje koje je podnijelo zahtjev.
Ako Agencija RS odbije da proslijedi podatke navedene u članu 36. stav 1. ovog zakona Agenciji
FBiH, Agencija RS će u roku od 60 dana po prijemu svih propisanih podataka donijeti rješenje i
dostaviti ga društvu za osiguranje koje je podnijelo zahtjev. Protiv takvog rješenja ili u slučaju
isteka roka od 60 dana, kada rješenje nije doneseno, društvo za osiguranje ima pravo pokrenuti
upravni spor kod nadležnog suda u Republici Srpskoj.
U slučaju izmjene bilo kojih pojedinosti dostavljenih u skladu sa t. a, b. i c. stava 1. člana 38. ovog
zakona, Agenciji RS će poslati obavještenje u pisanoj formi najmanje 30 dana prije sprovođenja te
izmjene, kako bi se procedura navedena u prethodnom stavu mogla primijeniti.
Svako društvo za osiguranje iz Republike Srpske koje obavlja poslove neživotnog osiguranja, a
koje namjerava da obavlja u Federaciji Bosne i Hercegovine vrstu: "Zdravstveno osiguranje", koje
djelimično ili u potpunosti zamjenjuje statutarni sistem socijalnog osiguranja u entitetu, mora
Agenciji RS prije njihove primjene podnijeti tehničku osnovu za tarife i opšte i posebne uslove
osiguranja. Agencija FBiH može zahtijevati da se sa vrstom osiguranja: "Zdravstveno osiguranje"
posluje na tehničkoj osnovi sličnoj osnovi životnog osiguranja u slučajevima:
a. kada se premije obračunavaju i plaćaju na osnovu tablica bolesti i ostalih statističkih podataka
relevantnih za Bosnu i Hercegovinu u skladu sa matematičkim metodama koje se primjenjuju u
osiguranju;
b. kada je za porast starosne dobi određena rezerva;
c. kada osiguravač može otkazati ugovor samo u određenom roku koji je određen zakonom
FBiH;
d. kada ugovor predviđa da se premije mogu uvećati ili plaćanja smanjiti, čak i za tekuće ugovore;
e. kada ugovor predviđa da ugovarač osiguranja može zamijeniti svoj postojeći ugovor za novi
ugovor, koji nudi isto društvo za osiguranje ili ista filijala, a uzimajući u obzir njegova ostvarena
prava. Naročito se u obzir uzima rezerva za porast starosne dobi, a novi medicinski pregled se
može zahtijevati samo za povećano pokriće.
Za slučajeve iz stava 4. ovog člana, Agencija za osiguranje u BiH, Agencija RS i Agencija FBiH
objavljuju zajedničke tablice bolesti i druge relevantne statističke podatke iz stava 4. tačka (a)
ovog člana. Premije moraju biti dovoljne, prema aktuarskim procjenama, kako bi društva bila u

mogućnosti da ispunjavaju sve svoje obaveze koje utiču na sve aspekte njihovog finansijskog
stanja. Društva za osiguranje moraju obavještavati Agenciju RS o tehničkim osnovama za
obračun premija prije početka pružanja usluga. Ovaj stav se primjenjuje i kada su postojeći
ugovori izmijenjeni.
2.5. Zajedničke odredbe za osnivanje filijala između entiteta Bosne i Hercegovine
Obavještavanje o dokumentima

U cilju zaštite javnog interesa i kontrole da li se poštuju zakonske odredbe o ugovorima o
osiguranju, Agencija RS može od društva za osiguranje, koje ima sjedište u Federaciji Bosne i
Hercegovine i koje se bavi osiguranjem u Republici Srpskoj preko filijala, povremeno zahtijevati
obavještavanje o opštim i posebnim uslovima ugovora o osiguranju, kao i o dokumentima koje
namjeravaju koristiti za svoje osiguranike.
Agencija RS će od društva za osiguranje zahtijevati da dostavi sve pojedinosti neophodne za
primjenu ovog zakona na jednom od službenih jezika BiH.
Društvo za osiguranje koje je osnovano u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje posluje u
Republici Srpskoj preko filijala, obavezno je da Agenciji RS dostavi sve tražene dokumente u
svrhu primjene ovog člana ukoliko su i društva koja imaju sjedište u Republici Srpskoj obavezna
da to urade. Ako društvo za osiguranje odbije da podnese tražene dokumente, Agencija za nadzor
osiguranja RS će primijeniti odredbe čl. 41. i 42. ovog zakona.
Nepoštivanje zakona

Ako društvo za osiguranje ne poštuje važeće zakonske propise, Agencija RS donosi rješenje o
otklanjanju nezakonitosti u poslovanju tog društva i o tome u pisanoj formi obavještava upravu
društva i Agenciju FBiH.
U slučaju da društvo ne postupi po rješenju iz stava 1. ovog člana, Agencija RS obavještava
Agenciju FBiH i zahtijeva da preduzme sve odgovarajuće mjere kako bi društvo postupilo po
rješenju. Agencija RS mora da bude obaviještena o preduzetim mjerama.
Ako i pored mjera koje je preduzela Agencija FBiH ili zato što se pokazalo da te mjere nisu
adekvatne ili nisu preduzete u Federaciji Bosne i Hercegovine, društvo za osiguranje nastavi da
krši važeće zakonske odredbe u Republici Srpskoj, Agencija RS može, nakon što obavijesti
Agenciju FBiH, preduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila buduća kršenja zakona i zaštitila
interese osiguranika, uključujući, ukoliko je to potrebno, i sprečavanje društva da zaključuje nove
ugovore o osiguranju preko filijale.
Agencija RS ima pravo da primijeni bilo koju odgovarajuću mjeru, a naročito da se obraća
Agenciji FBiH.
Ako društvo koje postupa suprotno odredbama ovog zakona ima sjedište u Federaciji Bosne i
Hercegovine, a u Republici Srpskoj ima filijalu ili posjeduje imovinu, Agencija RS može toj

organizacionoj jedinici izreći kazne za prekršaje, kao i odrediti odgovarajuće mjere, uključujući i
ograničenje slobodnog raspolaganja imovinom tog društva u Republici Srpskoj.
Svako rješenje o određivanju mjera o ograničenjima u pružanju usluga ili o izricanju kazni u
skladu sa odredbama ovog člana mora biti obrazloženo i dostavljeno tom društvu i Agenciji
FBiH.
Na zahtjev Agencije FBiH, Agencija RS, u skladu sa odredbama ovog zakona, pomoći će da se
izvrši traženo ograničenje slobodnog raspolaganja imovinom tog društva u Republici Srpskoj.
Saradnja sa Agencijom za nadzor FBiH

Ako je potrebna kontrola na licu mjesta u prostorijama sjedišta društva za osiguranje ili filijale u
Republici Srpskoj, da bi se obezbijedila odgovarajuća primjena važećih zakonskih odredbi u
Republici Srpskoj, Agencija RS sarađuje sa Agencijom FBiH kako bi se kontrola sprovela. Ako
Agencija RS smatra da je neophodno, može i sama sprovesti kontrolu u kancelarijama filijale
pošto prethodno obavijesti Agenciju FBiH.
Reklamiranje

Društvo za osiguranje koje ima sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje pruža usluge u
Republici Srpskoj prema pravu osnivanja filijale, može reklamirati svoje usluge u Republici
Srpskoj u skladu sa zakonskim propisima u Republici Srpskoj, koji se odnose na oblik i sadržaj
takvog reklamiranja i u skladu sa javnim interesom.
Likvidacija

U slučaju likvidacije nekog društva za osiguranje, obaveze koje proizilaze iz ugovora koji su
zaključeni preko filijale ispuniće se na isti način kao i one koje proizilaze iz drugih ugovora o
osiguranju tog društva u skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona.
2.6. Društva za osiguranje koja nemaju sjedište u Bosni i Hercegovini
Opšte odredbe

Strano društvo za osiguranje, koje ima sjedište izvan Bosne i Hercegovine, može obavljati
djelatnosti osiguranja u Republici Srpskoj u obliku filijale nakon što dobije dozvolu za rad od
Agencije RS i izvrši upis u sudski registar. Filijala stranog društva za osiguranje ima svojstvo
pravnog lica i pod nadzorom je Agencije RS. Jedna filijala može obavljati samo životno ili samo
neživotno osiguranje. Dozvola za rad koju izda Agencija RS biće objavljena u "Službenom
glasniku Bosne i Hercegovine" i "Službenom glasniku Republike Srpske", i na osnovu nje će biti
izvršen upis filijale u sudski registar.

Rješenje o izdavanju dozvole za rad iz ovog člana je konačno, važeće u cijeloj Bosni i Hercegovini
i dostavlja se Agenciji za osiguranja u BiH.
Uslovi

Da bi strano društvo za osiguranje dobilo dozvolu za rad filijale u Republici Srpskoj mora:
a. biti osnovano kao akcionarsko društvo za osiguranje ili kao društvo za uzajamno osiguranje ili
imati bilo koji drugi oblik društva za osiguranje predviđen u zemljama članicama Evropske unije,
te da u matičnoj zemlji ima dozvolu da obavlja vrste osiguranja za koje traži dozvolu za
poslovanje u Republici Srpskoj;
b. postaviti ovlašćenog zastupnika filijale u Republici Srpskoj. Ako je ovlašćeni zastupnik pravno
lice, mora imati sjedište u Republici Srpskoj i postaviti fizičko lice koje će ga predstavljati. To
fizičko lice mora imati boravište u Republici Srpskoj i ispunjavati uslove prema čl. 34. i 60. ovog
zakona u pogledu profesionalnih kvalifikacija lica koja upravljaju društvom za osiguranje;
c. biti registrovano u zemlji koja dopušta društvu za osiguranje iz Republike Srpske da se osnuje u
skladu sa principom reciprociteta;
d. imati kapital u Republici Srpskoj koji nije manji od najniže granice kapitala određene u članu
49. ovog zakona;
e. posjedovati u Republici Srpskoj ili u Federaciji Bosne i Hercegovine imovinu u iznosu
jednakom najmanje jednoj polovini (1/2) minimalnog garantnog fonda i depozite u Republici
Srpskoj od najmanje jedne četvrtine (1/4) tog minimalnog iznosa kao garanciju;
f. preuzeti obavezu, formalnom izjavom koju potpisuju njeni predstavnici:
- da će za tu filijalu osigurati marginu solventnosti,
- da će u roku od dva mjeseca po dobijanju dozvole osnovati u mjestu filijale administrativnu i
računovodstvenu službu koja odgovara poslu kojim se bavi u Republici Srpskoj,
- da će uspostaviti i ulagati sredstva tehničkih rezervi u pogledu poslovanja u Republici Srpskoj, u
skladu sa članovima o neophodnim tehničkim rezervama i sredstvima,
- da će postaviti ovlašćenog aktuara i lice odgovorno za pojedinosti koje se odnose na varijabilni
fond.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad moraju se priložiti sljedeći dokumenti na jednom od
službenih jezika u Republici Srpskoj:
a. ovjeren primjerak Statuta i dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa zemlje sjedišta
tog društva;
b. ovjerena punomoć za postavljanje ovlašćenog zastupnika u Republici Srpskoj, uz izjavu da
povlačenje punomoći za postavljenje stupa na snagu tek pošto se dokument dostavi i Agenciji RS;

c. potvrda nadzorne vlasti zemlje sjedišta osiguravajućeg društva, ne starija od tri mjeseca do dana
podnošenja zahtjeva, kojom potvrđuje da društvo za osiguranje posluje i da ima dozvolu da
obavlja vrste osiguranja koje namjerava obavljati u Republici Srpskoj;
d. dokumenti koji dokazuju da filijala ispunjava uslove određene u stavu 1. tačke (d) i (e) ovog
člana;
e. spisak imena i adresa direktora i izvršnih direktora;
f. plan poslovanja filijale, koji uključuje elemente predviđene u članu 34. ovog zakona;
g. bilans stanja i bilans uspjeha za poslednje tri finansijske godine, ili za završene finansijske
godine ako podnosilac zahtjeva posluje manje od tri finansijske godine.
Ako se traži dozvola za proširenje djelatnosti filijale na neku drugu vrstu ili vrste osiguranja,
podnosilac zahtjeva podnosi dokumente iz stava 2. ovog člana, osim onih koji su već podneseni,
ukoliko oni obuhvataju novu vrstu ili vrste osiguranja.
Margina solventnosti koju društvo za osiguranje iz ovog člana mora imati mora biti sačinjena u
skladu sa odredbama člana 52. ovog zakona i odlukom Agencije RS o dokumentima koji se
prilažu uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad, i izračunata na osnovu premija ili matematičkih
rezervi i odštetnih zahtjeva po osnovu osiguranja za poslove koje obavlja ta filijala. Jedna trećina
margine solventnosti čini garantni fond koji ne može biti manji od jedne polovine minimalne
garancije zahtijevane prema članu 53. ovog zakona.
Sredstva koja pokrivaju marginu solventnosti, osim garancije položene i blokirane kako je
predviđeno u stavu 1. tačka (d) ovog člana, mogu biti uložena i u zemljama članicama Evropske
unije.
Ovlašćeni zastupnik

Ovlašćeni zastupnik sa boravištem u Republici Srpskoj zastupa društvo za osiguranje na sudu i u
odnosima društva sa državnim i javnim organima Republike Srpske i Agencijom RS. Društvo za
osiguranje ne može postaviti više od jednog ovlašćenog zastupnika sa nadležnošću na određenom
dijelu teritorije ili za vođenje određene vrste osiguranja.
Ovlašćeni zastupnik potpisuje sve polise osiguranja koje u Republici Srpskoj izda ta filijala tog
stranog društva za osiguranje. Agencija RS može, po podnošenju pisanog zahtjeva zastupnika,
dati dozvolu da više lica koja borave u Republici Srpskoj mogu potpisivati polise, pod uslovom da
se za izdavanje ovlašćenja podnese primjerak odgovarajuće ovjerene punomoći.
Ovlašćeni zastupnik preuzima odgovornosti članova Upravnog odbora društva za osiguranje.
Opoziv ili otkaz punomoći ovlašćenog zastupnika važi od dana na koji je pisano obavještenje o
opozivu ili otkazu zaprimljeno u Agenciji RS.
Društvo za osiguranje mora popuniti položaj ovlašćenog zastupnika u roku od 60 dana od
opoziva ili otkaza, u suprotnom će Agencija RS oduzeti dozvolu za rad.

Finansijski izvještaji i poslovne knjige, nadležnost

Strano društvo koje posluje u Republici Srpskoj mora:
a. za djelatnosti koje obavlja u Republici Srpskoj voditi poslovne knjige u Republici Srpskoj na
jednom od službenih jezika u Republici Srpskoj;
b. pripremiti, objaviti i podnijeti Agenciji RS finansijske izvještaje na jednom od službenih jezika
u Republici Srpskoj.
Filijale stranog društva za osiguranje, koje posluju u Republici Srpskoj, pod nadležnošću su
sudova Republike Srpske i dužne su postupati u skladu sa računovodstvenim propisima i
standardima u skladu sa zakonima Republike Srpske koji se odnose na akcionarska društva.

III - DRUŠTVA ZA OSIGURANjE I DRUŠTVA ZA UZAJAMNO OSIGURANjE

3.1. Akcionarska društva i društva za uzajamno osiguranje u Republici Srpskoj
Akcionarska društva za osiguranje

Na akcionarska društva za osiguranje primjenjuje se Zakon o preduzećima u onoj mjeri u kojoj
nije drugačije uređeno ovim zakonom.
Minimalni osnivački kapital društva za osiguranje ne može biti manji od:
a. 2.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja jednu ili više sljedećih vrsta:
- osiguranje od odgovornosti za motorna vozila,
- osiguranje od odgovornosti za vazduhoplove,
- osiguranje od odgovornosti za brodove,
- osiguranje od opšte građanske odgovornosti,
- osiguranje kredita,
- garancijska osiguranja.
b. 2.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja jednu ili više sljedećih vrsta osiguranja:
- osiguranje od posljedice nesrećnog slučaja,
- zdravstveno osiguranje,
- osiguranje putničkih vozila-kasko,

- osiguranje vozila koja se kreću po šinama-kasko,
- osiguranje vazduhoplova-kasko,
- pomorski, riječni i kasko na unutrašnjim vodama,
- osiguranje robe u prevozu,
- osiguranje od požara i drugih opasnosti,
- osiguranje različitih finansijskih gubitaka,
- osiguranje turističkih usluga.
c. 1.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja jednu ili više sljedećih vrsta osiguranja:
- ostala osiguranja imovine,
- osiguranja pravne zaštite.
d. 3.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja životno osiguranje;
e. 3.000.000,00 KM ako društvo obavlja isključivo reosiguranje.
Minimalan osnivački kapital, nakon isteka perioda od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona, ne može biti manji od:
- 3.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 2. tačka a. ovog člana;
- 4.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 2. tačka d. ovog člana.
Minimalan osnivački kapital, nakon isteka perioda od tri godine od dana stupanja na snagu ovog
zakona, ne može biti manji od:
- 4.000.000,00 KM društva za osiguranje iz stava 2. tačka a. ovog člana;
- 6.000.000,00 KM društva za osiguranje iz stava 2. tačka d. ovog člana;
- 6.000.000,00 KM društva za osiguranje iz stava 2. tačka e. ovog člana.
Osnivački akcionarski kapital mora biti u potpunosti uplaćen u novcu pri osnivanju, i ne smije
poticati:
- iz sredstava kredita koji je odobrilo društvo u čiji se kapital vrši uplata;
- iz kredita koji je banka ili druga finansijska institucija odobrila za drugu namjenu; ili
- iz sredstava za čiji povrat je garantovalo društvo za osiguranje u čiji kapital se vrši uplata.
Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica može utvrditi veza između dobijenog
kredita i uplaćenog akcionarskog kapitala, ili uplaćenog akcionarskog kapitala društva za

osiguranje i dobijenog kredita, takav uplaćeni akcionarski kapital nema pravno dejstvo bez obzira
da li su učinjeni na isti ili na drugi način.
Agencija RS ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod društva za osiguranje,
banke, korisnika kredita i povezanog lica. Agencija RS ima diskreciono pravo da odluči da li je
uplaćeni akcionarski kapital izvršen u skladu sa zakonom i da u slučaju povrede zakona odbije da
prizna uplatu i iz uplaćenog akcionarskog kapitala isključi uplate izvršene na takav način.
Odredbe ovog člana se primjenjuju i na filijale stranih društava za osiguranje.
Društvo za osiguranje ne može smanjiti akcionarski kapital niti ugroziti njegovu strukturu
otkupom vlastitih akcija bez prethodnog pismenog odobrenja Agencije RS.
Akcije akcionarskih društava za osiguranje mogu glasiti samo na ime.
Svako akcionarsko društvo za osiguranje mora kumulativno održavati:
a. iznos akcionarskog kapitala koji nije manji od minimalno potrebnog osnivačkog kapitala;
b. marginu solventnosti;
c. garantni fond.
Posebna pravila za društva za osiguranje

Društvo za osiguranje dužno je da ima najmanje dva izvršna direktora.
Izvršni direktori su u radnom odnosu u društvu za osiguranje sa punim radnim vremenom.
Članovi upravnog odbora, koji nisu izvršni članovi, ne mogu da vode poslove društva za
osiguranje i njegovo tekuće poslovanje, niti mogu da zastupaju društvo za osiguranje.
Društvo za osiguranje dužno je da ima odbor za reviziju.
Članovi odbora za reviziju dužni su da ispunjavaju uslove koji su utvrđeni za lica na značajnom
položaju, od kojih najmanje jedan član ima profesionalno zvanje ovlašćenog revizora u skladu sa
zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.
Društvo za osiguranje dužno je da obavijesti Agenciju RS o imenovanju članova odbora za
reviziju.
Posebne odredbe za društva za uzajamno osiguranje

Društvo za uzajamno osiguranje (u daljem tekstu: DUO) je društvo za osiguranje u kome članovi
zajednički garantuju da će finansirati i dati naknadu po dešavanju ugovorenog osiguranog slučaja,
na osnovu načela uzajamnosti i solidarnosti. DUO je privredno društvo koje ima pravni

subjektivitet i ograničenu odgovornost svojih članova za obaveze društva. DUO mogu osnovati
fizička i pravana lica. Isključivi cilj DUO je obavljanje djelatnosti neposrednog osiguranja.
Sredstva neophodna za pokrivanje iznosa osiguranja koja će se platiti po dešavanju rizika
prikupljaju se doprinosom samo u obimu koji je neophodan za ispunjenje obaveza društva prema
osiguranicima i za stvaranje rezervi.
Članstvo u DUO je otvoreno za fizička lica čije je mjesto stalnog boravka u Bosni i Hercegovini.
DUO ne može obavljati djelatnosti reosiguranja, ali može zaključiti ugovore o reosiguranju za
svoje vlastite potrebe.
DUO mora ispunjavati sljedeće kriterijume:
a. ne smije imati manje od 250 članova, ako je društvo ovlašćeno da pokriva samo jednu vrstu
rizika;
b. ne smije imati manje od 300 članova, ako je društvo ovlašćeno da pokriva više od jedne vrste
rizika;
c. najmanje jedna polovina prihoda od doprinosa društva mora poticati od lica koja su članovi
DUO;
d. ne smije imati godišnji obrt veći od 2.000.000,00 KM
DUO neće pokrivati poslove u sljedećim vrstama osiguranja: osiguranje od odgovornosti vlasnika
ili korisnika motornih vozila, osiguranje od odgovornosti vlasnika ili korisnika vazduhoplova,
osiguranje od odgovornosti vlasnika ili korisnika brodova, osiguranje od opšte građanske
odgovornosti, osim ako ne predstavljaju prateće, odnosno sporedne rizike određene odlukom
Agencije RS o vrstama osiguranja, niti osiguranje kredita i osiguranje garancija.
Vrste društva za uzajamno osiguranje

DUO posluje po osnovu neograničenog ili ograničenog doprinosa svojih članova.
DUO sa neograničenim doprinosom može od svakog osiguranog člana zahtijevati plaćanje onih
dodatnih iznosa, bez ograničenja, koji mogu biti neophodni za izmirenje rezervisanih šteta po
osiguranju.
Ako prihod i rezerve DUO sa ograničenim doprinosom nisu dovoljni za izmirenje rezervisanih
šteta iz određene finansijske godine, DUO sa ograničenim doprinosom može od svakog
osiguranog člana zahtijevati plaćanje dodatnih iznosa koji ne mogu prelaziti sumu jednaku ili
manju od ukupnog prethodnog doprinosa plaćenog za tu finansijsku godinu.
Statut DUO mora sadržavati, između ostalog, uslove koji predviđaju plaćanje povećanih
doprinosa članova ili smanjenje iznosa plativih naknada i beneficija, ako bi se godišnji doprinosi
pokazali kao nedovoljni za izmirenje rezervisanih šteta za tu finansijsku godinu.

DUO mora posjedovati minimalni kapital koji je jednak kapitalu akcionarskih društava za
osiguranje koji je predviđen u članu 49. ovog zakona, stepenovan u skladu sa vrstama osiguranja
sa kojima posluje.
Svako DUO mora imati upravni odbor sa najmanje tri člana. Članovi upravnog odbora biraju se
odlukom skupštine članova. Upravni odbor nadzire rad izvršnih službenika. Do jedne polovine
članova upravnog odbora ne moraju biti članovi DUO, s tim što broj članova upravnog odbora
koji su ujedno i članovi društava ne smije biti manji od dva.
Upravni odbor će postavljati jednog ili više izvršnih službenika koji će upravljati poslovima
društva i koji će posjedovati odgovarajuće iskustvo i sposobnosti. Od tih lica se neće zahtijevati
da budu članovi DUO, a za njihovo postavljanje potrebna je dozvola Agencije RS, u skladu sa
odredbama člana 60. ovog zakona.
3.2. Margina solventnosti i garantni fond
Obaveza uspostavljanja margine solventnosti

Svako društvo za osiguranje iz Republike Srpske obavezno je da odredi marginu solventnosti u
pogledu svog cjelokupnog poslovanja.
Margina solventnosti za poslove neposrednih neživotnih osiguranja i reosiguranja obračunava se
primjenom premijskog indeksa ili indeksa šteta, pri čemu se kao obavezujući i mjerodavan uzima
viši od obračunatih iznosa.
Margina solventnosti za poslove neposrednih životnih osiguranja obračunava se kao zbir dva
rezultata, i to:
- prvi rezultat se obračunava množenjem matematičke rezerve utvrđenim koeficijentima;
- drugi rezultat se obračunava množenjem kapitala izloženog riziku utvrđenim koeficijentima i to
samo za životna osiguranja kod kojih kapital izložen riziku nije negativan.
Agencija RS će donijeti propis o elementima i kontroli margine solventnosti.
Upravljanje rizicima

Društvo za osiguranje dužno je obezbijediti da uvijek raspolaže sa adekvatnim kapitalom u
pogledu obima i vrsta poslova osiguranja koje obavlja i s obzirom na rizike kojima je izloženo u
obavljanju tih poslova (adekvatnost kapitala) i poslovati tako da je sposobno blagovremeno
ispuniti dospjele obaveze (načelo likvidnosti), te na način da je trajno sposobno ispunjavati sve
svoje obaveze (načelo solventnosti).
Ako društvo za osiguranje ne može pokriti dio preuzetih rizika, te rizik prelazi udjele u
kompenzaciji rizika prema tablicama maksimalnog pokrića (vlastiti samopridržaj), obavezno je taj
dio rizika prenijeti u reosiguranje ili saosigurati rizik sa jednim ili više društava za osiguranje.

Društvo za osiguranje obavezno je izvorima i ulaganjima sredstava upravljati na način da je u
svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obaveze, dnevno obračunavati iznose likvidnih
sredstava i u svrhu obezbjeđenja likvidnosti, donijeti i redovno sprovoditi politiku upravljanja
likvidnošću (pravila upravljanja likvidnošću).
Zabranjeno je društvu za osiguranje da isplaćuje dobit u obliku dividende u novcu ili vrši plaćanja
po osnovu učešća u dobiti članovima uprave ili zaposlenima ako:
- ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala utvrđene propisima kojima se uređuje oblast
osiguranja;
- ne ispunjava propisane zahtjeve likvidnosti i solventnosti, ili bi isplatom dobiti ugrozilo
likvidnost ili solventnost;
- je Agencija RS naložila otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u iskazivanju podataka u
finansijskim izvještajima društva za osiguranje, zbog kojih finansijski izvještaji nisu tačni i istiniti,
odnosno ako društvo za osiguranje ne postupi po nalozima Agencije RS.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje pravila za identifikovanje, mjerenje i praćenje rizika kojima su
u svom poslovanju izložena društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje ne može povećati akcionarski kapital i vršiti emisije dužničkih hartija od
vrijednosti i drugih finansijskih derivata koji predstavljaju stavku kapitala kod utvrđivanja
adekvatnosti kapitala bez prethodne saglasnosti Agencije RS.
Društvo za osiguranje dužno je da u toku naredne poslovne godine pokrije nepokriveni gubitak iz
prethodne poslovne godine.
Ako kapital društva za osiguranje zbog povećanja margine solventnosti ili drugih razloga nije
dovoljan, uprava društva za osiguranje dužna je odmah usvojiti i primijeniti mjere za koje je
nadležna u svrhu obezbjeđenja kapitala, odnosno dužna je izraditi prijedlog mjera za koje su
nadležni drugi organi društva za osiguranje, a u vezi sa obezbjeđenjem potrebnog kapitala, o
čemu je dužna obavijestiti Agenciju RS u roku od osam dana od dana njihovog donošenja.
Agencija RS u cilju zaštite osiguranika može da zahtijeva od društva za osiguranje:
- da ima veći kapital, ako ocijeni da su zbog oslabljenog finansijskog položaja društva za
osiguranje ugrožena prava osiguranika, u kom slučaju se visina kapitala određuje u skladu s
finansijskim planom sa prijedlozima mjera za najmanje sljedeće tri poslovne godine;
- smanjenje vrijednosti imovine društva za osiguranje, koja se uključuje u obračun kapitala društva
za osiguranje, ili za pokriće tehničkih i matematičkih rezervi i garantnog fonda, ako je došlo do
promjene tržišne vrijednosti te imovine;
- prilagođavanje obračunavanja margine solventnosti društva za osiguranje za iznos reosiguranja,
ako se sadržaj ugovora o reosiguranju u odnosu na prethodnu poslovnu godinu značajno
promijenio ili ugovori o reosiguranju ne omogućuju uravnotežen prenos rizika.
Kapital i garantni fond

Garantni fond ne smije biti manji od iznosa:
a. 2.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja jednu ili više od sljedećih vrsta osiguranja:
osiguranje od odgovornosti vlasnika ili korisnika motornih vozila, osiguranje od odgovornosti
vlasnika ili korisnika vazduhoplova, osiguranje od odgovornosti vlasnika ili korisnika brodova,
osiguranje od opšte građanske odgovornosti, osiguranje kredita, garancijska osiguranja;
b. 2.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja jednu ili više od sljedećih vrsta osiguranja:
osiguranje od posljedice nesrećnog slučaja, zdravstveno osiguranje, osiguranje putničkih vozila-kasko, osiguranje vozila koja se kreću po šinama-kasko, osiguranje vazduhoplova-kasko,
pomorski, riječni i kasko na unutrašnjim vodama, osiguranje robe u prevozu, osiguranje od
požara i drugih opasnosti, osiguranje različitih finansijskih gubitaka i osiguranje turističkih usluga;
c. 1.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja osiguranje od ostalih šteta imovine i/ili
osiguranje pravne zaštite;
d. 3.000.000,00 KM ako društvo za osiguranje obavlja životno osiguranje;
e. 3.000.000,00 KM ako društvo obavlja isključivo reosiguranje.
Garantni fond, nakon isteka perioda od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne
može biti manji od:
- 3.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 1. tačka a. ovog člana;
- 4.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 1. tačka d. ovog člana.
Garantni fond, nakon isteka perioda od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne
može biti manji od:
- 4.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 1. tačka a. ovog člana;
- 6.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 1. tačka d. ovog člana;
- 6.000.000,00 KM za društva za osiguranje iz stava 1. tačka e. ovog člana.
Garantni fond društva za osiguranje koje obavlja vrstu kreditnog osiguranja, ako su godišnji
iznosi premija i doprinosa kojim se terete klijenti, a koji se odnose na ovu vrstu osiguranja, za
svaku od posljednje tri finansijske godine prelazili 5.000.000 KM ili iznos jednak 4% ukupnog
iznosa premija ili doprinosa kojim društvo za osiguranje terete klijente, ne smije biti manji od
3.000.000,00 KM.
Kada se od društva koje obavlja kreditno osiguranje zahtijeva da poveća svoj garantni fond u
smislu stava 3. ovog člana na 3.000.000,00 KM, društvo će povećati garantni fond na sljedeći
način:
- u roku od tri godine, na 2.500.000,00 KM,
- u roku od pet godina, na 2.700.000,00 KM,

- u roku od sedam godina, na 3.000.000,00 KM.
Ako poslovanje koje društvo za osiguranje obavlja pokriva više vrsta ili rizika, uzimaće se u obzir
samo ona vrsta ili rizik za koji je potreban najviši iznos garantnog fonda.
U slučaju DUO gornji minimalni iznosi garantnih fondova se umanjuju za jednu četvrtinu.
Zahtjevi adekvatnosti kapitala

Kapital društva za osiguranje, u svrhu primjene pravila upravljanja rizicima i ispunjavanja zahtjeva
adekvatnosti kapitala, obračunava se kao zbir stavki bazičnog kapitala i dodatnog kapitala,
umanjen za odbitne stavke.
Bazični kapital društva za osiguranje obračunava se kao zbir stavki uplaćenog akcionarskog
kapitala, osim po osnovu kumulativnih povlašćenih akcija, rezervi kapitala, osim rezervi
povezanih sa kumulativnim povlašćenim akcijama, statutarnih i zakonskih rezervi i prenesene
neto dobiti iz prethodnih godina.
Pri obračunavanju bazičnog kapitala, zbir iz prethodnog stava ovog člana umanjuje se za stavke
otkupljenih vlastitih akcija, nematerijalnih ulaganja, gubitaka iz tekuće i prethodnih godina i
drugih stavki, koje podzakonskim aktom propiše Upravni odbor Agencije RS.
Bazični kapital društva za osiguranje može se uvećati za neto dobit tekuće godine ukoliko su
ispunjeni sljedeći uslovi:
- da je dobit revidirana od ovlašćenog revizora, koji je dobio prethodnu saglasnost Agencije RS za
obavljanje revizije finansijskih izvještaja tog društva za osiguranje i
- da je nadležni organ društva za osiguranje donio odluku o raspodjeli dobiti.
Dodatni kapital društva za osiguranje obračunava se kao zbir stavki uplaćenog akcionarskog
kapitala, po osnovu kumulativnih povlašćenih akcija, rezervi kapitala povezanih s tim akcijama,
podređenih dužničkih finansijskih instrumenata i drugih stavki, koje podzakonskim aktom
propiše Upravni odbor Agencije RS.
Na zahtjev društva za osiguranje, Agencija RS uz odgovarajuće dokaze može odobriti uvećanje
dodatnog kapitala za vrijednost matematičke rezerve koja u obračunu ne uzima u obzir trošak,
odnosno dio troškova pribavljanja osiguranja iz premijskog obračuna, umanjene za matematičku
rezervu koja u obračunu uzima u obzir troškove pribavljanja osiguranja iz premijskog obračuna.
Pri obračunavanju kapitala društva za osiguranje zbir bazičnog kapitala i dodatnog kapitala
umanjuje se za:
- iznos kvalifikovanog udjela u drugim društvima za osiguranje i reosiguranje, bankama i ostalim
finansijskim institucijama;
- iznos ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u pravna lica iz prve alineje
ovog stava koja se uzimaju u obzir pri obračunavanju njihovog kapitala, a u kojima društvo za
osiguranje ima kvalifikovani udio;

- iznos nelikvidnih sredstava.
Društvo za osiguranje u svom poslovanju mora neprekidno ispunjavati zahtjeve adekvatnosti
kapitala, tj. obezbijediti da:
- kapital bude najmanje jednak obračunatoj margini solventnosti, pri čemu ne smije biti manji od
iznosa propisanih u čl. 49. i 53. Zakona;
- bazični kapital bude najmanje jednak iznosu garantnog fonda.
Garantni fond odgovara višem od sljedeća dva iznosa, i to:
- iznosu 1/3 obračunate margine solventnosti;
- iznosa propisanih u čl. 49. i 53. Zakona.
Iznos dodatnog kapitala društva za osiguranje ne smije prelaziti 50% iznosa bazičnog kapitala.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje stavke kapitala, način obračuna, visinu, obim, vrstu dužničkih
podređenih instrumenata i nelikvidnih sredstava, pravila obračunavanja kapitala i adekvatnosti
kapitala društva za osiguranje.
Kontrola i mjere nadzora

U nadzoru nad društvima za osiguranje, Agencija RS vrši kontrolu zakonitosti rada, primjene
zakona i propisa, kao i tržišnog ponašanja društva prema korisniku usluge osiguranja.
Za vrstu osiguranja: "Pomoć" provjera će obuhvatati i kvalifikacije osoblja, uključujući
medicinsko osoblje, kao i kvalitet opreme kojom društvo za osiguranje raspolaže da bi ispunilo
svoje obaveze iz te vrste osiguranja.
Nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje vrši ovlašćeno lice Agencije RS:
- posredno, uvidom i analizom u finansijske i druge izvještaje, poslovnu dokumentaciju, te ostale
podatke i evidencije koje je društvo za osiguranje dužno da vodi ili da dostavlja Agenciji RS, na
način i u rokovima u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona i propisima Agencije RS i
- neposredno, u prostorijama društva za osiguranje, uzimanjem izjava i izjašnjenja odgovornih lica
i zaposlenih u društvu za osiguranje, kao i uvidom u finansijske i druge izvještaje, poslovnu
dokumentaciju, te ostale podatke i evidencije.
Društvo za osiguranje dužno je ovlašćenim licima Agencije RS da:
- omogući pristup u poslovne prostorije, te obezbijedi odgovarajuće prostorije i radnike,
- omogući uvid i dostavi traženu dokumentaciju i isprave, u materijalnom ili elektronskom obliku,
ili da im izdaju kopije tih dokumenata,

- omogući pristup i uvid u elektronska i druga sredstva komunikacije instalirana kod društva za
osiguranje,
- daje izjave i izjašnjenja i
- obezbijedi druge uslove potrebne za vršenje nadzora.
Tokom prve tri finansijske godine, svako društvo za osiguranje je obavezno da svakih šest
mjeseci Agenciji RS podnosi kratke finansijske izvještaje u cilju kontrole njegovog finansijskog
stanja u vezi sa planom poslovanja, koji je podnesen pri izdavanju dozvole.
U nadzoru nad društvom za osiguranje, Agencija RS donosi rješenje kojim društvu za osiguranje:
- nalaže otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,
- nalaže mjeru zabrane isplate dividende,
- nalaže preduzimanje dodatnih mjera,
- oduzima dozvolu za rad.
Agencija RS izdaje prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u
slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Ako prilikom nadzora nad društvom za osiguranje Agencija RS utvrdi da je društvo za osiguranje
prekršilo zakonske i podzakonske akte, donosi rješenje kojim nalaže društvu za osiguranje
otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, a posebno ako:
- poslove na značajnom položaju obavlja lice za čije imenovanje društvo za osiguranje nije
pribavilo saglasnost ili lice za koje je Agencija RS naložila društvu za osiguranje mjeru razrješenja;
- društvo za osiguranje ne ispunjava uslove za obavljanje svih ili pojedinih poslova osiguranja;
- društvo za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima, kao i pravila održavanja likvidnosti i
solventnosti;
- društvo za osiguranje krši pravila o vođenju poslovnih knjiga, sastavljanju finansijskih izvještaja,
reviziji, internoj reviziji;
- društvo za osiguranje krši pravila izvještavanja i obavještavanja Agencije RS;
- društvo za osiguranje krši pravila o imenovanju ovlašćenih revizora i ovlašćenih aktuara;
- društvo za osiguranje ne poštuje usvojene akte poslovne politike;
- društvo za osiguranje ne poštuje druge odredbe utvrđene propisima kojima se uređuje oblast
osiguranja.
Ako Agencija RS utvrdi da društvo za osiguranje krši pravila upravljanja rizikom (pravila
likvidnosti i solventnosti, zahtjeve adekvatnosti kapitala, pravila formiranja sredstava za pokriće
tehničkih i matematičkih rezervi, pravila ulaganja sredstava za pokriće tehničkih i matematičkih

rezervi, pravila reosiguranja, ograničenja u isplati dividende i sl.) i zaštite osiguranika te postupa
suprotno važećim tarifama osiguranja, donosi rješenje o određivanju sljedećih dodatnih mjera
društvu za osiguranje:
- nalaganje društvu za osiguranje da usvoji: plan mjera radi ispunjavanja zahtjeva adekvatnosti
kapitala, poboljšanja likvidnosti i solventnosti, obezbjeđenja ulaganja sredstava za pokriće
tehničkih i matematičkih rezervi, poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja, koji
najmanje uključuje i ocjenu troškova poslovanja, zatim detaljnu ocjenu prihoda i rashoda iz
neposrednog osiguranja, nacrt bilansa, ocjenu potrebnih finansijskih sredstava i njihovih izvora,
politiku i program reosiguranja;
- nalaganje upravnom odboru da sazove skupštinu akcionara radi donošenja odluke o povećanju
kapitala;
- privremena zabrana na period od 30 do 180 dana ili trajna zabrana zaključivanja novih ugovora
o osiguranju u pojedinim ili svim vrstama osiguranja;
- zabrana određene vrste finansijskih transakcija, odnosno finansijskih transakcija sa određenim
pravnim ili fizičkim licima;
- zabrana društvu za osiguranje zaključivanja poslova sa pojedinim akcionarima, direktorom,
izvršnim direktorima, članovima upravnog odbora ili povezanim privrednim društvima;
- zabrana, odnosno ograničenje raspolaganja i ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi,
odnosno sredstava za pokriće matematičkih rezervi i drugih sredstava društva za osiguranje;
- nalaganje društvu za osiguranje da promijeni vrste poslova osiguranja, obustavi primjene ili
izmjene uslova i tarifa osiguranja, promjene strukture kapitala, pravilne procjene vrijednosti stavki
u bilansu stanja, poboljšanja informacionog sistema, pravilnog vođenja dokumenata stroge
evidencije i preduzimanje drugih mjera neophodnih radi realizacije pravila o ograničavanju rizika i
mjera za poboljšanje postupaka upravljanja rizicima;
- nalaganje društvu za osiguranje da razriješi direktora, direktore, izvršne članove upravnog
odbora i članove odbora za reviziju i imenuje umjesto njih druga lica;
- nalaganje mjere zaštite prava osiguranika;
- nalaganje mjere reorganizacije.
Kad god ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala, društvo za osiguranje je obavezno da
Agenciji RS podnese na saglasnost plan kratkoročnog finansijskog oporavka kojim će se ukloniti
nedostatak.
Društvo za osiguranje dužno je da u ostavljenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti i
nepravilnosti i da postupi po dodatnim mjerama, te da dostavi Agenciji RS izvještaj, kao i
dokumente i druge dokaze iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti
otklonjene, odnosno da je postupilo u skladu sa dodatnim mjerama.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje postupak dostavljanja i dopune izvještaja o sprovođenju
mjera.

Društvo za osiguranje dužno je redovno, na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se
uređuje oblast osiguranja, obračunavati i izvještavati Agenciju RS o:
- iznosu i strukturi bazičnog kapitala i kapitala, margini solventnosti i garantnom fondu;
- visini tehničkih i matematičkih rezervi, sredstvima za pokriće tehničkih i matematičkih rezervi i
vrstama, disperziji, usklađenosti i lokalizaciji ulaganja sredstava za pokriće tehničkih i
matematičkih rezervi;
- vrijednostima i vrstama ulaganja koja nisu finansirana iz tehničkih ili matematičkih rezervi;
- statističkim podacima osiguranja;
- pokazateljima likvidnosti i solventnosti i drugim podacima propisanim ovim zakonom i
podzakonskim aktima Agencije RS.
Društvo za osiguranje dužno je redovno, na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se
uređuje oblast osiguranja, dostavljati Agenciji RS:
- podatke koji se vode u registru društava za osiguranje;
- finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju, sa mišljenjem ovlašćenog aktuara i organa
u društvu za osiguranje koji vrši nadzor sa obrazloženjem;
- revizorski izvještaj sa pismom upravi;
- program rada i izvještaje interne revizije;
- izvještaj o sprovođenju politike saosiguranja i reosiguranja, sa mišljenjem ovlašćenog aktuara;
- poslovni plan, statut i druge akte, kao i izmjene i dopune tih akata;
- usvojene akte poslovne politike, kao i sve izmjene i dopune tih akata, na koje je ovlašćeni aktuar
dao prethodno mišljenje;
- obavještenje o imenovanju, odnosno promjeni ovlašćenog aktuara, kao i obavještenje o
zaposlenju, odnosno promjeni aktuara;
- obavještenje o sazivanju sjednice skupštine akcionara i zapisnik sa sjednice skupštine akcionara;
- druga obavještenja, izvještaje i podatke utvrđene propisima kojima se uređuje oblast osiguranja.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje vrstu i obavezni sadržaj akata poslovne politike društva za
osiguranje, sprovođenje mjera koje Agencija RS preduzima u slučaju zaštite prava osiguranika i
dostavljanje Agenciji RS izvještaja društva za osiguranje o sprovođenju mjera.
Statut društva za osiguranje, odnosno izmjene i dopune statuta stupaju na snagu nakon što
Agencija RS na njih dâ saglasnost.

Agencija RS je ovlašćena da vrši nadzor društava za osiguranje, radi provjere da li se aktivnosti od
značaja za organizaciju i funkcionisanje sistema knjigovodstva i računovodstva, kao i aktivnosti za
pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja obavljaju u skladu sa propisima kojima se uređuje
računovodstvo i revizija.
Upravni odbor Agencije RS donosi akt kojim propisuje postupak nadzora nad učesnicima na
tržištu osiguranja u skladu sa ovim i drugim zakonima.
Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

Na društvo za osiguranje koje obavlja životno osiguranje primjenjuju se odredbe zakona kojim se
uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Ako društvo za osiguranje u svom poslovanju ne izvršava obaveze i zadatke ili ako ne preduzima
mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti, Agencija preduzima mjere, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni
postupak u skladu sa tim propisima.
Agencija može oduzeti dozvolu za rad društvu za osiguranje koje je pravosnažno proglašeno
krivim za krivično djelo pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti ili proglašeno krivim
zbog težeg kršenja odredaba zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti
3.3. Tehničke i matematičke rezerve
Opšte odredbe

Svako društvo za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj je obavezno da formira
tehničke i matematičke rezerve za sve ugovore o osiguranju zaključene u Republici Srpskoj ili u
Federaciji Bosne i Hercegovine putem filijala, u skladu sa propisom o tehničkim i matematičkim
rezervama koji donosi Agencija RS.
Za osiguranje zaključeno izvan Bosne i Hercegovine, društvo za osiguranje iz stava 1. ovog člana
mora formirati tehničke i matematičke rezerve, u skladu sa ovim odredbama i propisom iz stava
1. ovog člana, samo ako podliježu obavezi da te rezerve formiraju u pomenutoj zemlji.
3.4. Ulaganja sredstava društava za osiguranja
Opšte odredbe

Društvo za osiguranje dužno je da, u zavisnosti od vrste osiguranja i prirode rizika koji su tom
vrstom osiguranja pokriveni, sredstva društva ulaže na način da je ulaganjem zagarantovana
sigurnost, ročna usklađenost, profitabilnost, likvidnost, disperzija ulaganja i izmirenje budućih
obaveza društva, a sve u interesu osiguranika i korisnika iz ugovora o osiguranju.

Društvo za osiguranje sredstva za pokriće tehničkih rezervi ulaže u Bosni i Hercegovini.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, sredstva za pokriće tehničkih rezervi mogu se ulagati i u države
članice EU, OECD-a i CEFTA-e, uz pribavljenu prethodnu saglasnost Agencije RS.
Svako lice koje podnosi odštetni zahtjev za naplatu naknade iz osiguranja ima i povlašćeni zahtjev
prema sredstvima koja čine ulaganja društva za osiguranje odgovarajuće vrste osiguranja na koju
se taj zahtjev odnosi. Pod povlašćenim zahtjevom u smislu ovog stava smatra se prioritet
podnosioca zahtjeva u odnosu na ostale povjerioce u toku postupka izmirenja zahtjeva po
osiguranju.
Konfiskacija, hipoteka, prenosi i bilo koji drugi oblik raspolaganja sredstvima društva za
osiguranje prema nekom licu je ništavan i nevažeći.
Sredstva za pokriće matematičkih rezervi ulažu se u imovinu koja služi za izmirenje budućih
obaveza po osnovu onih vrsta osiguranja za koje je potrebno formirati matematičke rezerve, a
koje nije dozvoljeno koristiti za izmirenje obaveza iz drugih vrsta osiguranja.
Sredstva za pokriće matematičkih rezervi izuzimaju se od prinudne naplate nad imovinom
društva, u slučajevima kada tražilac izvršenja nije povjerilac iz ugovora o osiguranju ili treće
oštećeno lice.
Društvo za osiguranje dužno je da obezbijedi da namjena sredstava koja služe za pokriće
matematičkih rezervi, u zavisnosti od oblika ulaganja tih sredstava, bude nedvosmisleno i izričito
prepoznatljiva u odgovarajućim evidencijama i registrima.
Upravni odbor Agencije RS donosi akt kojim propisuje uslove ulaganja sredstava za pokriće
tehničkih i matematičkih rezervi, kao i sredstava za pokriće minimalnog garantnog fonda, vrstu
imovine u koju je dozvoljeno ulaganje tih sredstava, kao i ograničenja ulaganja po pojedinim
vrstama imovine i geografskom području.
Kontrola od strane Agencije RS

Društvo za osiguranje ima obavezu da obavijesti Agenciju RS o ulaganjima sredstava na koje se
ne odnosi tajnost depozita.
Društvo za osiguranje ima obavezu da obavijesti Agenciju RS o svakoj promjeni stanja ulaganja u
roku od 10 dana od dana promjene.
Za izmjene koje se odnose na nekretnine i kredite obezbijeđene sa hipotekom obavještenje se
mora dati 15 dana prije izmjene.
Društvo za osiguranje ne može kupiti akcije, ostala učešća, obveznice i druge dugovne hartije od
vrijednosti matičnog društva, ili društva koje kontroliše društvo za osiguranje, u vrijeme njihovog
izdavanja ili upućivanja javnog poziva za upis i uplatu hartija od vrijednosti.
Agencija RS:
a. sprovodi kontrolu na licu mjesta i zahtijeva sve podatke koji se odnosi na finansijsko stanje:

- supsidijarnog društva tog društva za osiguranje, kada sredstva osiguranja predstavljaju ulaganja
društva,
- supsidijarnih društava tog društva za osiguranje koja upravljaju ulaganjima tog društva za
osiguranje;
b. zahtijeva bilo koji podatak koji je u vezi sa finansijskim stanjem obveznica ili dugovnih hartija
od vrijednosti kreditnih ustanova, koje društvo za osiguranje posjeduje i kojima raspolaže u
okviru ulaganja.
c. zahtijeva bilo koji podatak ili obavlja kontrolu u prostorijama društva za osiguranje u svrhu
primjene čl. 55. do 58. ovog zakona.
Procjena elemenata aktive pokrivenih ulaganjima i raspodjela ulaganja društva za osiguranje
obavljaće se u skladu sa propisom o visini i načinu ulaganja sredstva društava za osiguranje.
Mjere Agencije RS za propust formiranja rezervi i ulaganja sredstava društava za osiguranje
osiguranja

Ako društvo za osiguranje ne ispoštuje odredbe čl. 55. do 58. ovog zakona u vezi sa tehničkim
rezervama, Agencija RS može, nakon što svoju namjeru saopšti Agenciji FBiH, ako to društvo za
osiguranje vodi poslovanje u FBiH preko filijale, donijeti odluku kojom će: zabraniti ulaganja
sredstava osiguranja i zabraniti raspolaganje dijelom ili svom slobodnom imovinom; privremeno
ili za stalno oduzeti dozvolu za poslovanje nekim ili svim vrstama osiguranja koje obavlja; i
preduzeti bilo koju odgovarajuću mjeru s ciljem da se zaštite interesi osiguranika, kao i bilo kojih
drugih lica koja imaju pravo na naknadu od osiguranja.
Zabrana slobodnog raspolaganja ukupnim ili dijelom sredstava društva za osiguranje, odnosno
imovine društva za osiguranje, u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana, upisuje se na zahtjev
Agencije RS u svakom pojedinačnom slučaju u javnim registrima predviđenim zakonom ili u
knjigama banke u kojoj relevantni depozit postoji. Zabrana iz ovog stava se može odlukom
Agencije RS povući u cijelosti ili djelimično. Ta odluka mora navoditi uslove i rokove povlačenja.
Agencija FBiH se mora obavijestiti o zabrani i o njenom povlačenju.
Ako je neophodno za primjenu mjera iz st. 1. i 2. ovog člana o odluci Agencije RS donesenoj u
skladu sa stavom 2. ovog člana, zajedno sa podacima o imovini koja je blokirana ili čije je
slobodno raspolaganje zabranjeno, kao i ostalim uputstvima, obavijestiće se i Agencija FBiH.
U izuzetnim slučajevima, kada postoji rizik da će biti prekršene važeće odredbe i Statut društva za
osiguranje, Agencija RS može odlučiti da postavi ovlašćene revizore koji će prema
međunarodnim standardima sprovesti vanrednu reviziju. Zadatak revizora će biti sprovođenje
finansijske i administrativne revizije društva za osiguranje u okviru nadzora koji sprovodi
Agencija RS, sa ciljem da se utvrdi da li društvo za osiguranje primjenjuje zakonske propise koji
su na snazi u Republici Srpskoj, kako je to navedeno u odluci Agencije za nadzor osiguranja RS iz
stava 2. ovog člana.
3.5. Finansijski izvještaji i revizija društava za osiguranje
Finansijski izvještaji društava za osiguranje

Agencija RS će zahtijevati od društava za osiguranje informacije o svim poslovima, zajedno sa
svim statističkim dokumentima koji su neophodni u svrhu nadzora. Agencija RS i Agencija FBiH
će razmjenjivati sve dokumente i podatke koji su korisni u svrhu obavljanja nadzora.
Društvo za osiguranje dužno je Agenciji RS dostaviti nerevidirane godišnje finansijske izvještaje
do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu, a polugodišnje finansijske
izvještaje najkasnije do 31. jula tekuće godine.
U roku od četiri mjeseca nakon finansijske godine, osiguravač mora Agenciji RS dostaviti bilans
stanja i bilans uspjeha, zajedno sa svim revizorskim izvještajima, kao i sa finansijskim izvještajima
čiji su oblik, sadržaj, podaci, pojedinosti i potvrde određene odlukom o obliku i sadržaju izvještaja
koji dostavljaju društva za osiguranje, koju donosi Agencija RS
Revizija finansijskih izvještaja društava za osiguranje vrši se u skladu sa važećim propisima o
reviziji finansijskih izvještaja, revizorskim standardima i aktuarskim načelima. Naročito, potrebno
je izvršiti reviziju ulaganja i formiranja tehničkih rezervi, kao i procijeniti odnos između ulaganja i
imovine. Reviziju provode, ovlašćeni revizori svake finansijske godine ili češće ukoliko Agencija
RS to smatra potrebnim. Skupština društva za osiguranje imenuje ovlašćenog revizora uz
saglasnost Agencije RS. Ukoliko Agencija RS u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga
za izbor ovlašćenog revizora ne stavi primjedbu ili ne predloži drugog ovlašćenog revizora,
smatra se da je saglasna sa predloženim izborom. Društvo za osiguranje mora Agenciji RS
dostaviti izvještaje i nalaze ovlašćenog revizora u roku od 15 dana od dana revizije.
Društvo za osiguranje je dužno da skraćeni izvještaj ovlašćenog revizora, u roku od 15 dana,
objavi u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i o
tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijesti Agenciju RS.
Društva za životno osiguranje moraju sačiniti izvještaj rezultata revizije predviđene u prethodnom
stavu ovog člana ("Izvještaj životnog osiguranja"), čiji su oblik, sadržaj, dodatni podaci,
pojedinosti i načini potvrde određeni odlukom o obliku i sadržaju izvještaja koji dostavljaju
društva za osiguranje, koju donosi Agencija RS.
Društvo za osiguranje mora dostaviti primjerak izvještaja životnog osiguranja Agenciji RS,
najkasnije u roku od 60 dana od dana revizije. Agencija RS može donijeti u pisanoj formi odluku
o produženju roka za podnošenje izvještaja, ako joj društvo za osiguranje dostavi obrazloženu
molbu u pisanom obliku.
Društvo za osiguranje mora dostaviti podatke, dokumente i ostale potrebne činjenice, u obliku
koji zahtijeva Agencija RS, u cilju procjene ulaganja i finansijskog položaja, što se vrši nakon
podnošenja izvještaja životnog osiguranja Agenciji RS.
Društvo za osiguranje dužno je da organizuje internu reviziju kao nezavisnu aktivnost
sistematskog i disciplinovanog pristupa procjeni i unapređenju efektivnosti procesa upravljanja
rizikom, kontrole i upravljanja.
Lica koja obavljaju poslove interne revizije u društvu za osiguranje bira skupština akcionara
društva za osiguranje.

Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima uređuje organizaciju i rad interne revizije u društvu za osiguranje.
3.6. Značajni položaji i kvalifikovani udjeli
Lica na značajnim položajima u društvu za osiguranje

Lica na značajnim položajima u društvu za osiguranje moraju biti visokog ugleda i morala, sa
zadovoljavajućim kvalifikacijama ili iskustvom u rukovođenju.
Lica koja su bila osuđivana za utaju i pronevjeru u službi, zloupotrebu položaja, krivotvorenje,
upotrebu krivotvorenih dokumenata, krađu javne ili privatne imovine, davanje lažnih izjava,
davanje ili uzimanje mita, ili bilo koje drugo krivično djelo predviđeno zakonom u vezi sa
obavljanjem njihove profesionalne djelatnosti, kao i lica koja su bila članovi upravnog odbora
društva za osiguranje na kojem je otvoren stečaj, ili čija je dozvola za rad oduzeta zbog kršenja
zakona, ne mogu biti birana ili postavljana za lica na značajnom položaju. Lica koja su bila članovi
upravnih odbora društava za osiguranje nad kojima je proglašen stečaj ili čija je dozvola oduzeta,
mogu biti postavljena na pozicije navedene u ovom stavu nakon isteka perioda od pet godina.
Uslovi iz prethodnog stava ovog člana se primjenjuju i na lica koja neposredno ili posredno stiču
kvalifikovani udio u nekom društvu za osiguranje, prokuriste, ovlašćene aktuare, kao i na interne
revizore i staraoce u postupku likvidacije ili stečaja.
Finansijski položaj i krivični dosije lica iz prethodnih stavova ovog člana, u slučaju kada su
građani neke druge zemlje, dokazivaće se izvodom iz sudske krivične evidencije, ili na drugi način
pomoću istovjetnog dokumenta nadležnog suda ili upravnog organa zemlje porijekla tih lica. Ako
se u zemlji porijekla takav dokument ne izdaje, onda će biti dovoljna i potvrda uz zakletvu ili
zvanična izjava pred nadležnim upravnim ili sudskim organom ili pred javnim bilježnikom te
zemlje.
Lica iz prethodnih stavova ovog člana su odgovorna, u skladu sa zakonom, za kriterijume,
procjenu i način odabira zaposlenih postavljenih da izvršno upravljaju poslovima društva za
osiguranje, uzimajući u obzir interese osiguranika ili potencijalnih osiguranika.
Za lice na značajnom položaju koje imenuje društvo za osiguranje, društvo je obavezno podnijeti
Agenciji RS zahtjev za dobijanje prethodne saglasnosti na imenovanje lica na značajnom položaju
i uz zahtjev priložiti dokaze o ispunjavanju uslova utvrđenih propisima kojima se uređuje oblast
osiguranja.
Agencija RS odbija zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za lice na značajnom položaju koje
imenuje društvo za osiguranje ako ocijeni da:
a. kandidat ne ispunjava uslove koji su propisani ovim zakonom i propisima Agencije RS,
b. podaci i informacije priložene uz zahtjev i na drugi način prikupljene u postupku odlučivanja
ukazuju na to da kandidat nije prihvatljiv.
Lice na značajnom položaju koje imenuje društvo za osiguranje ne može da obavlja funkciju prije
nego što dobije prethodnu saglasnost Agencije RS.

Agencija RS može rješenjem naložiti društvu za osiguranje da preduzme mjeru za razrješenje lica
na značajnom položaju ako:
- društvo za osiguranje ne postupa u skladu sa rješenjima Agencije RS o otklanjanju nezakonitosti
i nepravilnosti, te o preduzimanju i sprovođenju dodatnih i drugih mjera koje naloži Agencija RS;
- društvo za osiguranje učestalo krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja Agencije RS;
- društvo za osiguranje ometa Agenciju RS u obavljanju nadzora;
- u toku obavljanja funkcij e, po bilo kom osnovu, prestane ispunjavati propisane uslove;
- utvrdi da je saglasnost na imenovanje lica na značajnom položaju data na osnovu neistinitih i
netačnih podataka;
- utvrdi da je lice na značajnom položaju teže prekršilo obaveze lica na značajnom položaju.
Saglasnost na imenovanje lica na značajnom položaju prestaje da važi u slučaju da:
- prestane funkcija licu na značajnom položaju u društvu za osiguranje, danom prestanka funkcije;
- prestane radni odnos u društvu za osiguranje, danom prestanka radnog odnosa;
- lice ne bude imenovano u roku od tri mjeseca od dana prijema rješenja Agencije RS o davanju
saglasnosti za imenovanje.
Upravni odbor Agencije RS, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi
podzakonske akte kojima propisuje uslove koje moraju ispunjavati lica na značajnom položaju u
društvu za osiguranje, postupak davanja saglasnosti, prestanak važenja saglasnosti za njihovo
imenovanje, kao i postupak za razrješenje po nalogu Agencije RS, te posebne ili dodatne dužnosti
i obaveze lica na značajnom položaju.
Kvalifikovani udjeli u društvu za osiguranje

Svako fizičko ili pravno lice koje namjerava da stekne, neposredno ili posredno, kvalifikovani
udio u nekom društvu za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj, u skladu sa članom 2.
ovog zakona, mora prethodno u pisanom obliku prijaviti Agenciji RS.
Prijave iz stava 1. ovog člana društvo je dužno unijeti u poseban registar, koji će pored svake
kupovine ili prodaje akcija sadržavati i cijene po kojoj su transakcije izvršene.
Obaveza iz st. 1. i 2. ovog člana postoji i kada se uvećava postojeća imovina, tako da odnos
glasačkih prava ili kapitala u posjedu nekog lica dostiže ili prelazi najmanje iznose od 20%, 33%,
50% ukupnih glasačkih prava ili kapitala, ili tako da društvo za osiguranje postane povezano
društvo lica čija se imovina uvećava.
Za imovinu koju posjeduju pravna lica, Agencija RS ima pravo:

- da zatraži podatke o identitetu fizičkih lica koja neposredno ili posredno kontrolišu ta pravna
lica,
- da uvede obavezu informisanja o svakoj kasnijoj izmjeni identiteta tih fizičkih lica i
- da zatraži otkrivanje finansijskih pojedinosti (finansijskih računa) za kontrolu njihovog
finansijskog položaja, kad god društvo za osiguranje bude u poziciji njihovog povezanog lica.
Takvi podaci mogu se zatražiti i naknadno.
U cilju provjere identiteta fizičkih lica koja kontrolišu pravna lica koja posjeduju kvalifikovani
udio u društvu za osiguranje, Agencija RS može:
- zahtijevati od tih pravnih lica da posjeduju akcije na ime sa glasačkim pravima;
- zahtijevati da određeni procenti ukupnog iznosa akcija na ime sa glasačkim pravima pripadaju
jednom ili više fizičkih lica, koja su prethodno dobila dozvolu Agencije RS.
U roku od tri mjeseca od dana prijema obavještenja iz st. 1. i 2. ovog člana, Agencija RS donosi
rješenje kojim će odobriti udio ili ga odbiti. U postupku donošenja rješenja Agencija RS ima
pravo da sprovodi kontrolu o podobnosti kandidata kao i da sarađuje sa Agencijom FBiH i
nadzornim organima društava za osiguranje drugih zemalja ili drugim nadležnim organima.
U slučaju smrti vlasnika kvalifikovanog udjela nasljednici moraju u pisanom obliku obavijestiti
Agenciju RS, u roku od četiri mjeseca od dana smrti. U roku od tri mjeseca od prijema
obavještenja iz ovog stava, Agencija RS može izreći mjere predviđene u stavu 5. ovog člana i
kazne određene u članu 62. ovog zakona, ako smatra da nasljednici nisu pogodni za stabilno i
solidno upravljanje društvom za osiguranje.
Osim obaveza navedenih u ovom članu, vlasnici kvalifikovanih udjela u društvu za osiguranje će
unaprijed obavijestiti Agenciju RS o svakom uvećanju njihovog udjela, koji za iznos od 2%
akcionarskog kapitala društva za osiguranje prelazi udio koji je prethodno prijavljen. Obaveza
obavještavanja iz ovog stava postoji dok ukupni udio u društvu za osiguranje ne dostigne granicu
od 33%.
Svako fizičko ili pravno lice koje namjerava da raspolaže, neposredno ili posredno,
kvalifikovanim udjelom u nekom društvu za osiguranje, unaprijed u pisanom obliku obavještava
Agenciju RS i navodi udio koji namjerava zadržati.
Društvo za osiguranje će u pisanoj formi odmah obavijestiti Agenciju RS ukoliko je usljed
raspolaganja kvalifikovanim udjelom: došlo do promjene odnosa glasačkih prava ili su akcije
kapitala fizičkog ili pravnog lica pale ispod minimalnih granica od 20%, 33% ili 50%, ako je
procenat udjela prešao granice navedene u stavu 7. ovog člana i ako je društvo za osiguranje
prestalo da bude povezano društvo.
Društvo za osiguranje do 15. jula svake godine dostavlja imena akcionara sa kvalifikovanim
udjelom, kao i iznose i procente tih udjela, na osnovu podataka prikupljenih tokom godišnje
skupštine akcionara i prilikom ispunjavanja drugih zakonskih obaveza društva.
Rješenja Agencije RS predviđena u čl. 61. i 62. ovog zakona su konačna i upisuju se u registar
društava za osiguranje Agencije RS.

Kriterijumi za sticanje kvalifikovanog učešća

Pored uslova utvrđenih članom 60. stav 2. ovog zakona, lice koje namjerava da stekne
kvalifikovano učešće obavezno je da ispunjava i uslove propisane ovim članom.
U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća
Agencija RS posebno cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove
upravljačke sposobnosti i uticaj na društvo za osiguranje na osnovu sljedećih kriterijuma:
a. poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne
aktivnosti,
b. procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog učešća, kao i
ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koja će nakon sticanja
kvalifikovanog učešća, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove društva za osiguranje,
c. neposredno ili posredno vlasništvo drugih lica u tom licu, kao i svako neposredno ili posredno
vlasništvo tog lica u drugim licima, odnosno da bliska povezanost društva za osiguranje s drugim
licima po osnovu tog sticanja, odnosno uvećanja ne može ugroziti stabilnost i sigurnost
poslovanja društva za osiguranje,
d. izvora sredstava i razloga za sticanje, odnosno uvećanja kvalifikovanog učešća,
e. finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog uticaja na poslovanje društva za osiguranje
ukoliko se saglasnost izda,
f. pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje
rizicima u društvu za osiguranje,
g. postojanja opravdanih razloga za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i
finansiranja terorističkih aktivnosti da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog učešća sprovodi ili
namjerava sprovesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može uticati
na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti i
h. mogućnosti društva za osiguranje da ispunjava uslove propisane ovim zakonom i
podzakonskim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba da postane društvo za osiguranje
ima vlasničku strukturu koja omogućava sprovođenje efikasnog nadzora i razmjenu informacija
između nadležnih organa i određivanje podjele odgovornosti između nadležnih organa.
Ako se sticanjem kvalifikovanog udjela omogućava značajan uticaj ili kontrola nad poslovanjem
društva za osiguranje, budući sticatelj je dužan uz zahtjev za izdavanje odobrenja za sticanje
kvalifikovanog udjela u društvu za osiguranje priložiti i:
a. poslovni plan društva za osiguranje za naredne tri poslovne godine,
b. planirane promjene u organizacionoj, upravljačkoj i kadrovskoj strukturi društva za osiguranje,
c. plan aktivnosti na izradi novih ili izmjeni postojećih internih akata društva za osiguranje i

d. plan aktivnosti na izmjeni postojeće ili uvođenje novih informacionih tehnologija društva za
osiguranje.
Agencija RS je obavezna da odbije zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog
učešća ako:
a. podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterijume za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja
propisane članom 60. stav 2. ovog zakona i stavom 2. ovog člana i propisima Agencije RS,
b. nije moguće utvrditi porijeklo sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava da stekne
kvalifikovano učešće, ili nije moguće utvrditi neposredno ili posredno vlasništvo drugih lica u
podnosiocu zahtjeva, kao i svako neposredno ili posredno vlasništvo podnosioca u drugim licima,
c. sticanjem dolazi do koncentracije učesnika na finansijskom tržištu kojom se bitno sprečava,
ograničava ili narušava tržišna konkurencija, prvenstveno stvaranjem ili jačanjem dominantnog
položaja na finansijskom tržištu,
d. zbog poslovnih aktivnosti sticaoca, koje nisu povezane sa obavljanjem djelatnosti osiguranja,
stabilnost i sigurnost poslovanja društva za osiguranje bi bila ugrožena ili bi, zbog tih aktivnosti,
vršenje nadzora nad tim društvom u skladu sa ovim zakonom bilo znatno otežano.
Upravni odbor Agencije RS donosi akt kojim propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz
zahtjev za dobijanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća u društvu za osiguranje,
postupak i način procjene ispunjenosti kriterijuma za sticanje kvalifikovanog učešća, te propisuje
postupak odlučivanja o sticanju kvalifikovanog učešća.
Pravne posljedice sticanja bez prethodne saglasnosti

Lice koje stekne ili posjeduje kvalifikovano učešće suprotno odredbama člana 61. ovog zakona
nema pravo glasa, odnosno upravljanja u društvu za osiguranje na osnovu akcija koje je pribavilo
na taj način.
Glasačka prava koja proizlaze iz akcija stečenih bez prethodne saglasnosti Agencije RS iz stava 1.
ovog člana, pribrajaju se glasačkim pravima drugih akcionara srazmjerno njihovom učešću u
ukupnim glasačkim pravima društva za osiguranje.
Ako lice stekne kvalifikovano učešće bez prethodne saglasnosti Agencije RS ili ako ne podnese
zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti ili zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti bude
odbijen, Agencija RS rješenjem nalaže tom licu da proda akcije stečene bez saglasnosti i dostavi
dokaz o prodaji, a ako mu je poznato i podatke o kupcu.
Agencija RS rješenjem iz stava 3. ovog člana određuje rok za prodaju, koji ne može biti kraći od
tri mjeseca, niti duži od devet mjeseci.
Rješenje iz stava 3. ovog člana dostavlja se licu kojem se nalaže prodaja akcija, društvu za
osiguranje u kojem je lice steklo akcije, regulatornom organu za tržište hartija od vrijednosti i
pravnom licu ovlašćenom za obavljanje poslova jedinstvene evidencije hartija od vrijednosti.
Društvo za osiguranje dužno je da:

a. obezbijedi da sticalac iz stava 1. ovog člana ne ostvaruje prava iz akcija za koje je dat nalog za
prodaju,
b. mjesečno izvještava Agenciju RS o promjenama akcionara u periodu od prijema rješenja iz
stava 1. ovog člana do isteka određenog roka za prodaju akcija.
Oduzimanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća

Agencija RS može oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog učešća ako:
a. je sticalac kvalifikovanog učešća dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka,
b. sticalac kvalifikovanog učešća svoja prava koristi na način koji ugrožava stabilno poslovanje
društva za osiguranje i
c. ocijeni da sticalac kvalifikovanog učešća više ne ispunjava kriterijume propisane čl. 60. i 61a.
ovog zakona. -derbeste.de
Na sticaoca kvalifikovanog učešća kojem je oduzeta saglasnost u skladu sa ovim članom
primjenjuju se odredbe člana 61b. ovog zakona.
Mjere Agencije RS za propust poštivanja odredbi o kvalifikovanim udjelima

Ako se neki kvalifikovani udio stekne ili postojeći kvalifikovani udio uveća preko granica
predviđenih u članu 61. ovog zakona, bez prethodnog obavještavanja Agencije RS ili bez
dobijanja dozvole za to, upotreba glasačkih prava koja su rezultat takvog udjela će biti ništavna.
Pored toga, Agencija RS može izreći vlasnicima kvalifikovanih udjela sljedeće kazne, bilo
pojedinačno ili ukupno:
a. kaznu u korist budžeta Republike Srpske u iznosu od najviše 10% vrijednosti akcija koje su
prenesene bez poštivanja odredbi iz st. 1. i 8. člana 61. ovog zakona;
b. isključiti bilo koje pojedince iz upravnog odbora društva za osiguranje, kao i sa bilo kog
rukovodećeg položaja u društvu za osiguranje, na određen ili neodređen rok.
Ako Agencija RS nije obaviještena o promjeni identiteta fizičkog lica koje kontroliše pravno lice
sa kvalifikovanim udjelom u nekom društvu za osiguranje, upotreba glasačkih prava koja su
rezultat udjela tog pravnog lica prestaje da ima dejstvo ipso jure, a Agencija RS može fizičkom
licu izreći kaznu navedenu u stavu 1. tačka (b) ovog člana. Iste kazne se mogu izreći licima koja
ne poštuju obaveze predviđene u stavu 7. člana 61. ovog zakona.
Agencija RS može licima, koja ne ispunjavaju obavezu obavještavanja na osnovu stava 10. člana
61. ovog zakona izreći kaznu koja može iznositi najviše do 5% vrijednosti akcija prenesenih bez
prethodnog obavještenja.
Agencija RS preduzima sve odgovarajuće mjere u cilju sprečavanja fizičkih lica sa kvalifikovanim
udjelom ili fizičkih lica koja neposredno ili posredno kontrolišu pravno lice sa kvalifikovanim

udjelom u društvu za osiguranje koje se nalazi i posluje u Republici Srpskoj, da vrši uticaj koji je,
ili koji može biti štetan po stabilno i solidno upravljanje društvom za osiguranje.
U svrhu primjene odredbi iz ovog člana, Agencija RS upozorava o radnjama, propustima ili
njihovim paralelnim djelatnostima na ostalim poljima, koji po mišljenju Agencije RS mogu biti
štetni po stabilno i solidno upravljanje društvom za osiguranje. Agencija RS predstavnicima lica iz
ovog člana saopštava i korektivne mjere, koje trebaju biti preduzete u određenom roku.
Agencija RS može da preduzme sve neophodne mjere kako bi zaustavila negativan uticaj koji
fizička lica vrše na upravu društva za osiguranje, a naročito:
a. narediti njihovo smjenjivanje iz upravnog odbora društva za osiguranje i sa bilo kog drugog
rukovodećeg položaja u društvu za osiguranje;
b. obustaviti, dok se okolnosti koje su stvorile potrebu za uvođenjem određenih mjera ne uklone,
primjenu glasačkih prava koja su rezultat akcija koje posjeduju ta fizička lica ili pravna lica koje
oni kontrolišu;
c. zabraniti sve nove transakcije društava za osiguranje sa tim licima ili sa bilo kojim pravnim
licem koje oni kontrolišu, kao i proglasiti dospjelim i odmah naplativim kredite koje su prethodno
pomenuta lica dobila od tog društva za osiguranje.
3.7. Prenos portfelja osiguranja
Opšte odredbe

Društvo za osiguranje koje je osnovano u Republici Srpskoj može uz dozvolu Agencije RS
prenijeti cio ili dio svog portfelja ugovora osiguranja na jedno ili više društava za osiguranje koja
su osnovana u Republici Srpskoj ili u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Djelimičan prenos portfelja je prenos cijele vrste osiguranja ili najmanje jednog rizika uključenog
u neku vrstu osiguranja.
Isto pravo prenosa portfelja mogu vršiti društva za osiguranje koja nisu iz Republike Srpske, a
koja su osnovana u Bosni i Hercegovini u obliku filijala.
Prenos portfelja se dozvoljava u skladu sa odredbama čl. 63. do 66. ovog zakona, pod uslovima:
- da prenos ne prejudicira interese osiguranika ili drugih lica koja imaju prava i obaveze koje
proizilaze neposredno iz prenesenih ugovora;
- da je društvo za osiguranje na koje se vrši prenos ovlašćeno da posluje sa vrstom osiguranja
koju pokriva preneseni portfelj;
- da nakon izvršenog prenosa portfelja posjeduje neophodnu marginu solventnosti;
- da ima dozvola Agencije FBiH ukoliko se prihvaćeni rizici nalaze u Federaciji Bosne i
Hercegovini.

Društvo za osiguranje koje vrši prenos obavještava ugovarače osiguranja i sve ostale
zainteresovane strane o predloženom prenosu, tako što obavještenje o predloženom prenosu
objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine"
i u dnevnim novinama velikog tiraža u Republici Srpskoj. Obavještenje o prenosu sadrži podatke
o imenu društva koje vrši i imenu društva na koje se vrši prenos, o klasifikaciji rizika koji su
uključeni u portfelj osiguranja koji će se prenijeti, kao i mogućnosti da se u roku od tri mjeseca od
dana oglašavanja mogu uložiti prigovori na ovaj prenos Agenciji RS. Za poslove životnog
osiguranja obavještenje sadrži naznaku da je sastavljen izvještaj aktuara i da je dostupan za
pregled u sjedištu društva i u svim filijalama društva.
Društvo za osiguranje koje je osnovano u Republici Srpskoj, a koje vrši prenos, ima obavezu da
obavještenje iz stava 5. ovog člana objavi i u Federaciji Bosne i Hercegovine u odnosu na rizike
koji se prenose a nalaze se u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prigovori koji se odnose na rizike koji se nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine ili koje podnose
osiguranici koji borave u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se podnijeti Agenciji za nadzor
osiguranja RS.
Agencija RS, u roku od 30 dana od dana primanja prigovora, donosi odluku kojom dozvoljava ili
odbija prenos portfelja.
Odluka Agencije RS kojom se dozvoljava prenos objavljuje se i u Federaciji Bosne i Hercegovine
ako portfelj uključuje rizike koji se nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Objavljivanje i dozvola za prenos portfelja društva koje vrši prenos i koje ima sjedište u Federaciji
Bosne i Hercegovine, a koje pokriva rizike koji se nalaze u Republici Srpskoj vrši se u skladu sa
odredbama ovog člana.
Postupak dozvoljavanja prenosa

Nakon objavljivanja odluke Agencije RS, kojom se dozvoljava prenos portfelja, ne može se
ulagati prigovor na tu odluku od strane osiguranika, ugovarača osiguranja i korisnika naknade.
Dozvoljava se prenos portfelja ugovora, koji pokrivaju rizike u Republici Srpskoj, koje je
zaključilo društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje posluje u
Republici Srpskoj preko filijala, ne isključujući primjenu stava 4. člana 63. ovog zakona, pod
uslovom da je društvo za osiguranje na koje se namjerava izvršiti prenos osnovano u Republici
Srpskoj.
Filijala u Republici Srpskoj društva za osiguranje iz Federacije Bosne i Hercegovine, koja
namjerava izvršiti prenos na neko društvo za osiguranje koje ima sjedište u Republici Srpskoj, čiji
je cio ili dio portfelja ugovora osiguranja zaključen prema pravu osnivanja filijale, ima obavezu da
prethodno zatraži mišljenje Agencije RS.
Agencija RS čije se mišljenje traži u pogledu prenosa portfelja ugovora o osiguranju, svoje
mišljenje ili dozvolu dostavlja Agenciji FBiH, u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva u
skladu sa ovim zakonom. Ako Agencija za nadzor osiguranja RS ne dostavi mišljenje u roku iz
ovog stava, smatra se da je dala povoljno mišljenje ili prećutnu saglasnost.

Prenos portfelja uključuje i prenos imovine koja čini ulaganja društva za osiguranje, zajedno sa
tehničkim rezervama koje odgovaraju polisama osiguranja portfelja koji se prenosi, a prema
ugovoru o prenosu zaključenom između dva društva za osiguranje. Agencija RS neće odobriti
prenos portfelja ako društvo koje vrši prenos ne posjeduje neophodne rezerve osiguranja za
obaveze koje proizilaze iz polisa ili ako, u slučaju sukcesivnog prenosa sredstava zajedno sa
polisama, strana koja vrši prihvat portfelja nema dovoljne tehničke rezerve da pokrije buduće
obaveze.
U svakom ugovoru o prenosu mora biti izričito naznačeno ime lica koje nosi teret pokrića
tehničkih rezervi. Prenos je završen nakon potpisivanja primopredajnog protokola prenesenih
portfelja, koji sadrži i iznos tehničkih rezervi na dan potpisivanja protokola. Protokol potpisuje i
ovlašćeni aktuar i upisuje se u registar Agencije RS ako se prenose polise životnog osiguranja.
Ovlašćeni aktuar društva za osiguranje na koje se vrši prenos je obavezan da u "Knjizi tehničkih
bilješki i opštih uslova", u skladu sa članom 20. ovog zakona, upiše tehničke bilješke i opšte
uslove prenesenih polisa, naznačavajući da te polise potiču iz prenosa.
Posebne odredbe o poslovima u određenim vrstama osiguranja

Posebne odredbe primjenjivaće se na vrste osiguranja: "Sudski troškovi" i "Pomoć", propisane
odlukom o posebnim odredbama za određene vrste osiguranja koju donosi Agencija RS.
Životno osiguranje vezano uz ulaganja

Kada se beneficije predviđene ugovorom izračunavaju preko određene vrijednosne jedinice, koja
je vezana za određenu vrijednost, kao što su odobrene jedinice zajedničkih fondova ili jedinice
više razdvojenih fondova koje organizuje i kojima upravlja isto društvo za osiguranje (interni
varijabilni fond), primjenjivaće se odredbe predviđene pravilnikom o životnom osiguranju
vezanom za ulaganja (investicije) i tontine, koji donese Agencija RS.
3.8. Mjere reorganizacije, likvidacije i zaštite osiguranika
3.8.1 Mjere reorganizacije
Ovlašćenja Agencije RS da uvodi mjere reorganizacije

Bez obzira na odredbe člana 54. ovog zakona u vezi sa planom za finansijski oporavak, kao i sa
planom kratkoročnog finansijskog programa zbog propusta određivanja margine solventnosti i
garantnog kapitala, da bi se sačuvao ili povratio finansijski položaj društva za osiguranje, Agencija
za nadzor osiguranja RS može, sa ili bez intervenisanja drugih upravnih, regulatornih ili sudskih
organa, intervenisati sa djelotvornim mjerama na prethodna prava drugih strana osim prava
društva za osiguranje, kao što su uvođenje vanrednog upravnika, privremenog upravnika,
obustava plaćanja, obustava izvršnog postupka i smanjenje iznosa odšteta.

Mjere reorganizacije preduzimaće se u skladu sa zakonodavstvom Republike Srpske ili sa
zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko je sjedište društva za osiguranje u
Federaciji Bosne i Hercegovine i ako posluje u Republici Srpskoj putem filijale. Danom stupanja
na snagu u entitetu u kom su preduzete, mjere iz ovog člana stupaju na snagu u čitavoj Bosni i
Hercegovini. Sva zakonska prava i pravni lijekovi koji se odnose na društvo za osiguranje, kao i
na bilo koje lice čija su zakonska prava ugrožena zbog mjera reorganizacije koje Agencija RS
preduzme prema društvu za osiguranje koje je osnovano u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u
Republici Srpskoj posluje preko filijale, primjenjivaće se i priznavati u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Agencija RS može uvesti mjere reorganizacije prema društvu za osiguranje koje je osnovano u
Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje obavlja poslove osiguranja u Republici Srpskoj putem
filijale, samo na zahtjev Agencija FBiH. Za slučaj iz ovog stava, Agencija RS odmah obavještava
Agenciju FBiH o preduzetim mjerama, kada je moguće i prije usvajanja mjera, a ako nije moguće
odmah nakon usvajanja, kao i o mogućem praktičnom uticaju mjera.
Kako bi se olakšalo Agencija RS obavljanje nadzora nad sprovođenjem mjera reorganizacije
preduzetim u skladu sa ovim članom, Ministarstvo finansija Republike Srpske može odlukom
objavljenom u "Službenom glasniku Republike Srpske" donijeti neophodne proceduralne i
materijalne propise. Da bi se ti propisi na isti način primjenjivali u Federaciji Bosne i
Hercegovine, odluka iz ovog stava može se donijeti nakon dobijanja prethodnog mišljenja
Agencije za osiguranje u BiH. Agencija za osiguranje u BiH će, u skladu sa Zakonom o Agenciji
za osiguranje u BiH, preduzeti sve propisane mjere da iste odredbe budu istovremeno donesene
od strane Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine.
Uvođenje vanredne uprave

Agencija RS može donijeti odluku o uvođenju vanredne uprave u društvo za osiguranje kada
utvrdi:
- da bi dalje poslovanje društva za osiguranje moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost,
odnosno sigurnost osiguranika i drugih korisnika prava iz ugovora o osiguranju;
- da je društvo za osiguranje prikrilo od Agencije RS, ovlašćenih aktuara i ovlašćenih revizora
poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu društva, ili je odbilo pristup ovlašćenih lica
tim knjigama;
- da društvo za osiguranje kome su određene dodatne mjere iz člana 54. stav 8. ovog zakona, nije
u određenim rokovima započelo njihovo sprovođenje ili ih nije sprovelo;
- da društvo za osiguranje, i pored sprovedenih dodatnih mjera, nije ispunilo zahtjeve
adekvatnosti kapitala.
Odlukom o uvođenju vanredne uprave nad društvom za osiguranje Agencija RS određuje vrijeme
trajanja vanredne uprave koje ne može biti duže od jedne godine, imenuje jednog ili više
vanrednih upravnika, određuje im vrstu i obim poslova i daje obavezujuća uputstva za vođenje
poslovanja društva.

Odluka o uvođenju vanredne uprave nad društvom za osiguranje i promjena lica ovlašćenih za
zastupanje upisuje se u sudski registar.
Vanredni upravnik, u roku od tri dana od dana imenovanja, dužan je nadležnom sudu podnijeti
prijavu za upis vanredne uprave i promjenu lica ovlašćenih za zastupanje i dostaviti odluku o
uvođenju vanredne uprave.
Donošenjem odluke o uvođenju vanredne uprave nad društvom za osiguranje prestaju sve
funkcije, nadležnosti i ovlašćenja upravnog odbora, direktora i izvršnih direktora.
Nadležnosti i ovlašćenja upravnog odbora, direktora i izvršnih direktora prenose se donošenjem
odluke o uvođenju vanredne uprave nad društvom za osiguranje na vanrednu upravu.
U preduzimanju mjera iz svoje nadležnosti Agencija RS i vanredni upravnik ovlašćeni su da traže
pomoć nadležnih organa unutrašnjih poslova i drugih organa.
Izvještaji vanredne uprave

Vanredna uprava dužna je, najmanje jednom u tri mjeseca, podnositi Agenciji RS izvještaje o
finansijskom stanju i uslovima poslovanja društva za osiguranje.
Vanredna uprava podnosi Agenciji RS konačan pismeni izvještaj o rezultatima vanredne uprave
30 dana prije isteka vremena trajanja vanredne uprave.
Izvještaj sadrži podatke o sprovedenim mjerama u toku trajanja vanredne uprave, a naročito:
- ocjenu i posljedice preuzimanja gubitka od strane akcionara društva za osiguranje;
- mogućnost za alokaciju i disperziju ostalih gubitaka društva za osiguranje;
- nepredviđene rashode koji mogu uticati na obaveze društva za osiguranje;
- ocjenu mogućih mjera na otklanjanju finansijskih poteškoća društva za osiguranje, uključujući i
mogući prenos portfelja, zajedno sa troškovima sprovođenja tih mjera;
- ocjenu uslova za produženje vanredne uprave, početak posebne likvidacije, odnosno stečaja
društva za osiguranje.
Ako Agencija RS, na osnovu izvještaja vanredne uprave, procijeni da je, u cilju ispunjavanja
zahtjeva adekvatnosti kapitala i otklanjanja uzroka nesolventnosti i nelikvidnosti potrebno
povećati osnovni kapital, može da naloži vanrednom upravniku da sazove sjednicu skupštine
akcionara radi donošenja odluke o povećanju kapitala.
Agencija RS, najmanje jednom u tri mjeseca, vrši ocjenu rezultata vanredne uprave, a konačnu
ocjenu donosi nakon razmatranja konačnog izvještaja vanredne uprave, pri čemu donosi odluku
o:
- prestanku vanredne uprave zbog prestanka postojanja razloga zbog kojih je vanredna uprava
uvedena;

- produženju trajanja vanredne uprave za najduže šest mjeseci;
- pokretanju postupka posebne likvidacije predviđene Zakonom;
- podnošenju prijedloga o pokretanju stečajnog postupka.
Kada Agencija RS ocijeni da su prestali razlozi zbog kojih je uvedena vanredna uprava, rješenjem
nalaže vanrednom upravniku da, u roku od 30 dana od prijema rješenja, sprovede postupak
izbora i imenovanja članova upravnog odbora, direktora i izvršnih direktora.
Ovlašćenja vanredne uprave prestaju danom davanja saglasnosti Agencije RS na izbor i
imenovanje direktora i izvršnih direktora.
3.8.2 Posebna likvidacija i likvidacija
Posebna likvidacija za društva za osiguranje

Postupak likvidacije društva za osiguranje pokreće Agencija RS u slučajevima kad:
1. Agencija RS oduzme dozvolu za rad društvu za osiguranje;
2. registracija društva za osiguranje bude proglašena ništavnom pravosnažnom sudskom
odlukom; i
3. skupština društva za osiguranje odluči o prestanku rada društva za osiguranje.
Odredbe propisa o stečajnom postupku, likvidacionom postupku i propisa o preduzećima
primjenjuju se na postupke stečaja ili likvidacije društava za osiguranje, osim u slučajevima gdje je
isto pitanje drugačije regulisano ovim zakonom.
Postupak posebne likvidacije društva za osiguranje je dio likvidacionog postupka kojim se
sprovodi likvidacija portfelja osiguranja koji pokreće Agencija RS u slučajevima kada je društvu za
osiguranje:
- potpuno i trajno oduzeta dozvola za rad, i
- zabranjeno slobodno raspolaganje imovinom, u slučajevima kad skupština Društva odluči o
prestanku društva za osiguranje.
U toku i do okončanja postupka likvidacije, nad društvom za osiguranje se ne može otvoriti
stečaj.
Postupak posebne likvidacije počinje i završava se donošenjem rješenja Agencije RS. Rješenje iz
ovog stava se dostavlja društvu za osiguranje i objavljuje u "Službenom glasniku Republike
Srpske", a kada je društvo za osiguranje obavljalo poslove u Federaciji Bosne i Hercegovine
putem filijale, u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
Agencija RS postavlja privremenog upravnika da nadzire posebnu likvidaciju osiguranja. Agencija
RS odlukom određuje naknadu za privremenog upravnika. Odluka o postavljanju privremenog

upravnika se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", a ako je društvo za osiguranje
obavljalo poslove osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine putem filijale, u "Službenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovine".
Agencija RS formira listu od 30 (trideset) lica sa posebnim znanjem i iskustvom u poslovanju
društava za osiguranje ili kreditnih institucija, sa koje se vrši postavljanje privremenog upravnika.
Sva ovlašćenja uprave društva za osiguranje i drugih lica ovlašćenih da predstavljaju sve organe
društva prestaju i prenose se na privremenog upravnika, danom donošenja odluke o njegovom
imenovanju.
Privremeni upravnik je dužan u roku od 30 dana od dana svog postavljenja, putem preporučenog
pisma, obavijestiti ugovarače osiguranja da je dozvola za rad društva za osiguranje potpuno i
trajno oduzeta, te da će otpočeti postupak posebne likvidacije društva. Po isteku 30 dana od dana
prijema takvog pisma od strane ugovarača osiguranja, svi ugovori o osiguranju smatraju se
raskinutim ipso jure, pod pretpostavkom da unutar tog roka ni jedno drugo društvo nije
podnijelo zahtjev za preuzimanje portfelja društva kojem je oduzeta dozvola za rad.
Privremeni upravnik u roku od pet dana od svog postavljenja podnosi nadležnom sudu zahtjev za
pokretanje postupka likvidacije i za imenovanje likvidacionog upravnika. Do imenovanja
likvidacionog upravnika prema odredbama Zakona o stečajnom postupku i Zakona o
likvidacionom postupku, privremeni upravnik izvršava sve dužnosti upravnog odbora i direktora
društva za osiguranje, a nadležnosti organa u društvu koji vrši nadzor preuzima Agencija RS.
Nakon imenovanja likvidacionog upravnika, privremeni upravnik prati napredak likvidacije, daje
svoje mišljenje o pitanjima likvidacije ukoliko likvidacioni upravnik to zatraži, u pisanom obliku
obavještava Agenciju za nadzor osiguranja RS o napretku likvidacije najmanje jednom u svaka
dva mjeseca, i izvršava sve što Agencija RS od njega zatraži.
Privremeni upravnik podnosi Agenciji RS izvještaj po okončanju postupka posebne likvidacije.
Privremeni upravnik može učestovati u sudskim postupcima koje vodi likvidacioni upravnik.
Svako povlačenje postavljenja privremenog upravnika neće isključivati validnost njegovih akcija u
obavljanju njegovih dužnosti prije tog povlačenja.
Za vrijeme dok traje postupak likvidacije društva za osiguranje, prekinuće se izvršni postupci
protiv društva ili njegovih osiguranika do iznosa za koji je društvo za osiguranje odgovorno.
Tokom tog vremena bilo kakav postupak protiv društva za osiguranje u pogledu isplate naknade
osiguranja će takođe biti suspendovan.
Pokretanjem posebne likidacije društva za osiguranje, svi tekući sudski postupci su hitni, a
korisnici naknade, privremeni upravnik i likvidacioni upravnik imaju pravo da to zahtijevaju od
suda.
Likvidacioni upravnik može zaključiti ugovore o kreditima sa kreditnim institucijama u svrhu
isplate naknada osiguranja korisnicima osiguranja. Zahtjevi po ovim kreditima imaju prvenstvo u
skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona.
Po prijavi podnesenoj od strane akcionara društva za osiguranje ili članova društva za uzajamno
osiguranje koji predstavljaju više od 50% kapitala društva za osiguranje, ili po prijavi podnesenoj
od strane likvidacionog upravnika ili privremenog upravnika, Agencija RS može proglasiti

završetak likvidacije osiguranja ukoliko je solventna likvidacija portfelja osiguranja uspješno
dovršena. Likvidacija transakcija koje nisu vezane za portfelj osiguranja se obavlja u skladu sa
odredbama drugih zakona koji regulišu likvidaciju drugih pravnih lica (u daljem tekstu: standardna
likvidacija). Nezavisno od akta koji proglašava da je društvo u statusu posebne likvidacije,
završetak svih neriješenih pitanja koja nisu vezana za portfelj osiguranja obavlja se u skladu sa
odredbama zakona koji uređuje standardnu likvidaciju.
Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji RS odluku akcionara o prestanku rada društva za
osiguranje, narednog radnog dana od dana donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji. Agencija
RS može, u roku od 30 dana, donijeti odluku kojom će proglasiti da je društvo za osiguranje u
posebnoj likvidaciji ili odluku kojom ograničava važenje dozvole za obavljanje poslova društva na
one poslove koji su potrebni radi sprovođenja likvidacije društva za osiguranje i određuje pravila
koja je društvo za osiguranje dužno usvojiti i primijeniti u postupku likvidacije.
Zabranjeno je i ništavno svako otuđenje imovine društva za vrijeme od donošenja odluke o
prestanku rada društva za osiguranje do izdavanja odluke Agencije RS iz prethodnog stava ovog
člana ili isteka roka od 30 dana iz prethodnog stava ovog člana.
Agencija RS može prema društvu za osiguranje koje je već u standardnoj likvidaciji pokrenuti
posebnu likvidaciju, ukoliko smatra da bi u protivnom interesi osiguranika mogli biti ugroženi.
Sud mora obavijestiti Agenciju RS o svakom zahtjevu za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja
društva za osiguranje u roku od deset dana od podnošenja zahtjeva. Stečajni sudija, odnosno
likvidacioni sudija koji donosi odluku o otvaranju stečajnog postupka dostavlja kopiju odluke o
otvaranju postupka likvidacije ili stečaja Agenciji RS u roku od pet dana od donošenja odluke.
U toku postupka likvidacije društvo za osiguranje ne može zaključivati nove ugovore o osiguranju
i preduzimati nove poslove, osim poslova u vezi sa sprovođenjem likvidacionog postupka i
unovčavanja likvidacione mase, i poslova koji su potrebni za prenos portfelja ugovora osiguranja
na drugo društvo za osiguranje.
Stečajni razlozi

Agencija RS donosi rješenje o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim
slučajevima:
1. ako na osnovu izvještaja vanredne uprave utvrdi da se finansijsko stanje nije poboljšalo i da
društvo za osiguranje nije sposobno da redovno ispunjava dospjele i buduće obaveze i
2. ako u nadzoru nad društvom za osiguranje utvrdi postojanje ili prijeteću platežnu
nesposobnost.
Nakon donošenja rješenja o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, Agencija RS
dužna je isto bez odlaganja podnijeti nadležnom sudu.
Ugovori o osiguranju koje je zaključilo društvo za osiguranje prestaju važiti danom otvaranja
stečajnog postupka.

O pokretanju postupka likvidacije (posebne, dobrovoljne i standardne) i stečajnog postupka nad
društvom za osiguranje iz Republike Srpske, Agencija RS dužna je bez odlaganja obavijestiti
Agenciju FBiH, kao i nadzorni organ države u kojoj je registrovana filijala tog društva za
osiguranje.
Zajedničke odredbe za stečaj i likvidaciju

U slučaju posebne likvidacije ili stečaja društva za osiguranje privremeni upravnik, likvidacioni
upravnik ili stečajni upravnik iz člana 68. ovog zakona u roku od deset dana od dana imenovanja,
odnosno postavljenja, obratiće se pisanim putem svim poznatim ugovaračima osiguranja i
podnosiocima zahtjeva za naknadu po osnovu osiguranja u cijeloj Bosni i Hercegovini, na
njihovo mjesto prebivališta ili sjedište, pozivajući ih da prijave svoje zahtjeve i informišući ih o
efektima posebne likvidacije ili stečaja u skladu sa odredbama čl. 67. do 70. ovog zakona i člana
29. ovog zakona. Svaki podnosilac zahtjeva po osiguranju mora biti obaviješten oglasom, koji se
objavljuje jednom sedmično tri uzastopne sedmice u dva dnevna lista velikog tiraža, od kojih se
bar jedan izdaje u mjestu sjedišta društva za osiguranje, a drugi su finansijske novine, da prijavi
svoje zahtjeve sa svom odgovarajućom dokumentacijom u roku od tri mjeseca od datuma zadnjeg
objavljivanja.
Ispitivanje potraživanja obavljaju lica iz stava 1. ovog člana u najkraćem mogućem vremenskom
periodu, koji počinje najkasnije u roku od tri dana od isteka datuma iz stava 1. ovog člana. Na
ročištu za ispitivanje potraživanja stečajni ili likvidacioni sudija odlučuje o osnovanosti svakog
zahtjeva. Privremeni upravnik, stečajni ili likvidacioni upravnik moraju jasno iskazati svoje
mišljenje o svakom pojedinom potraživanju i podnijeti svoje mišljenje stečajnom ili likvidacionom
sudiji o tome jesu li zahtjevi osnovani.
Potraživanja se kategorizuju na sljedeći način:
1. korisnici polisa životnog osiguranja;
2. korisnici naknada po polisama neživotnog osiguranja koji su prijavili ostvarenje osiguranog
slučaja i čije su prijave uredno evidentirane u knjigama društva; i
3. bilo koja druga lica koja su prijavila svoje zahtjeve u vremenskom periodu iz ovog člana.
Stečajni, odnosno likvidacioni sudija sačiniće posebnu listu osporenih potraživanja u kojoj će se
navesti iznosi procijenjeni od strane likvidacionog, odnosno stečajnog upravnika, kao i prijavljeni
iznosi. Lista se upisuje u registar društva za osiguranje i objavljuje u dva dnevna lista velikog
tiraža, od kojih se bar jedan izdaje u mjestu uprave društva za osiguranje, jednom sedmično kroz
tri uzastopne sedmice. Povjerioci svih osporenih potraživanja imaju pravo da tužbom redovnom
sudu utvrđuju postojanje osporenih potraživanja. Predmeti po ovim tužbama su hitni.
Agencija RS može dati dozvolu privremenom upravniku za slobodno raspolaganje sredstvima
koja čine ulaganja društva za osiguranja.
Prenos cijelog ili dijela portfelja se obavlja uz prethodnu dozvolu Agencije RS, kojom se određuju
uslovi prenosa. Uslovi prenosa iz odluke iz ovog stava mogu odstupati od odredbi čl. 63. i 64.
ovog zakona.

Postojeće zakonske odredbe o likvidaciji u Republici Srpskoj primjenjuju se na akcionarska
društva za osiguranje i društava za uzajamno osiguranje ukoliko nije drukčije regulisano
odredbama čl. 67. do 71. ovog zakona. Agencija RS nadzire sve postupke tokom posebne
likvidacije ili stečaja društva za osiguranje.
3.8.3 Zaštita osiguranika
Privilegovano potraživanje prema ulaganjima sredstava društava za osiguranje

Korisnici naknada osiguranja, kao i njihovi nasljednici imaju privilegovana potraživanja prema
ulaganjima društva za osiguranje u odnosu na sva ostala opšta ili posebno privilegovana
potraživanja, sa izuzetkom troškova procesa posebne likvidacije predviđenih čl. 68. do 70. ovog
zakona, kao i troškova stečaja.
Kada društvo za osiguranje dođe u fazu posebne likvidacije, korisnik naknade osiguranja ima
privilegovana potraživanja prema svim sredstvima, bilo da pripadaju ulaganjima društva za
osiguranje ili ne. Ta privilegija im daje prednost nad svim ostalim povjeriocima, osim za
potraživanja troškova iz stava 1. ovog člana.
Privilegija u smislu ovog člana se sastoji u izmirenju potraživanja osiguranika i njihovih
nasljednika, uključujući i treće strane koje od osiguravača imaju neposredna potraživanja na
osnovu ugovora o osiguranju. Ostali povjerioci mogu biti izmireni iz ulaganja sredstava društva
za osiguranje, samo ako su potraživanja osiguranika u potpunosti izmirena. Korisnici naknada po
neživotnom osiguranju se prvo izmiruju od ulaganja sredstava neživotnog osiguranja, a naročito
od kategorije ulaganja sredstava društva za osiguranje na koje se odnose njihova potraživanja, u
skladu sa članom 56. ovog zakona i propisom o visini i načinu ulaganja sredstva društava za
osiguranje. Korisnici naknada po životnom osiguranju se prvo izmiruju od ulaganja sredstava
životnog osiguranja, a naročito od kategorije ulaganja sredstava društava za osiguranje na koje se
odnose njihova potraživanja, u skladu sa članom 56. ovog zakona i propisom o visini i načinu
ulaganja sredstva društava za osiguranje.
Pljenidba imovine pokrivene ulaganjem koja se nalaze u posjedu društava za osiguranje ili treće
strane je dopuštena samo u korist korisnika navedenih u ovom članu. Društvo za osiguranje
dostavlja Agenciji RS primjerak sudske odluke o pljenidbi, u protivnom pljenidba se proglašava
ništavnom.
Dodatni nadzor društava za osiguranje u grupaciji osiguravača

Agencija RS obavlja dodatni nadzor na način i pod uslovima koji su određeni propisom o
dodatnom nadzoru nad grupacijama osiguravača, koji donosi Agencija RS.

IV - KAZNENE ODREDBE

Ako podnosilac zahtjeva u toku postupka osnivanja društva za osiguranje da lažnu izjavu Agenciji
RS sa namjerom da pribavi dozvolu ili ukoliko odgovorno ili ovlašćeno lice u društvu za

osiguranje načini takvu izjavu u namjeri da produži dozvolu ili pribavi dozvolu bez uslova u vezi
sa obaveznim osiguranjem kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine i novčanom
kaznom u iznosu od 25.000,00 KM.
Ovlašćeno ili odgovorno lice u društvu za osiguranje koje objavi lažne izjave putem sredstava
javnog informisanja (novine, TV, Internet) u namjeri da obmane javnost kazniće se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom u iznosu do 25.000,00 KM.
Davanje lažnih izvještaja

Revizor ili ovlašćeni aktuar koji suprotno odredbama člana 54. ovog zakona i propisu o tehničkim
rezervama svjesno sačini lažne izjave na osnovu činjenica do kojih je došao pri kontroli bilansa
stanja matematičkih rezervi za životno osiguranje ili osiguranje nezgode kazniće se kaznom
zatvora od jedne do tri godine i novčanom kaznom do iznosa 25.000,00 KM.
Davanje lažnih procjena

Stručnjak i procjenitelj koji, po procjeni obima štete koja se desila i određivanja naknade za
isplatu osiguraniku koji je pretrpio štetu, svjesno čini lažne procjene ili izjave u korist osiguranika
koji je pretrpio štetu kazniće se kaznom zatvora od trideset dana do tri godine i novčanom
kaznom u iznosu do 10.000,00 KM.
Neovlašćeno poslovanje

Lice koje bez dozvole ili ovlašćenja vodi društvo za osiguranje u Republici Srpskoj ili obavlja
poslove osiguranja za koje nije dobio dozvolu ili posluje na bilo koji drugi način koji je u
suprotnosti sa odredbama ovog zakona, ili kao zastupnik ili opunomoćenik zaključi ili posreduje
u zaključenju ugovora o osiguranju u Republici Srpskoj od strane društva za osiguranje koja za to
nema dozvolu kazniće se kaznom zatvora od jedne do tri godine i novčanom kaznom do iznosa
25.000,00 KM.
Povreda povjerljivih informacija

Svako lice koje trenutno radi ili koje je bilo kada radilo za Agenciju RS kao i bilo koji revizor ili
stručnjak koji radi u ime Agencije RS, a koje otkrije povjerljivu informaciju trećim stranama i
prekrši član 18. ovog zakona, kazniće se novčanom kaznom u iznosu do 10.000,00KM ili kaznom
zatvora do jedne godine.
4.2. Prekršaji

Novčanom kaznom od 200.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako obavlja ili organizuje
djelatnost neposrednog osiguranja bez dozvole Agencije RS (član 3. stav 1.).
Novčanom kaznom od 50.000 KM do 200.000 KM kazniće se za prekršaj društvo za osiguranje
ako:
a. obavlja druge djelatnosti, osim djelatnosti osiguranja (član 1. stav 2.);
b. ne postupi po nalogu Agencij e RS u vezi sa ulaganjem sredstava osiguranja koja se odnose na
djelatnost dugoročnog životnog osiguranja (član 11. stav 1.);
c. obavlja poslove osiguranja u onim vrstama osiguranja za koje nije dobilo dozvolu za rad (član
26. stav 2.);
d. smanji akcionarski kapital ili ugrozi strukturu kapitala otkupom vlastitih akcija, bez prethodnog
pismenog odobrenja Agencije RS (član 49. stav 7.);
e. ne vrši obračun margine solventnosti (član 52.);
f. krši zahtjeve adekvatnosti kapitala, pravila upravljanja rizicima, pravila upravljanja likvidnošću
ili ograničenja u raspodjeli dobiti (član 52a. st. 1, 2, 3. i 4.);
g. poveća akcionarski kapital ili vrši emisije dužničkih hartija od vrijednosti i drugih finansijskih
derivata, bez prethodne saglasnosti Agencije RS (član 52a. stav 6.);
h. ne izvrši pokriće gubitka, ne usvoji i ne primijeni mjere za obezbjeđenje potrebnog kapitala
(član 52a. st. 7. i 8.);
i. ne postupi po nalogu Agencije RS u cilju zaštite osiguranika (član 52a. stav 9.);
j. ne uskladi iznos garantnog fonda sa članom 53. st. 1, 2. i 3;
k. krši odredbe o zahtjevima adekvatnosti kapitala (član 53a.);
l. ne postupi po nalogu Agencije RS za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili ne primijeni
dodatne ili druge mjere Agencije RS (član 54. st. 7, 8. i 10.);
m. ne podnese plan kratkoročnog finansijskog oporavka na saglasnost Agenciji RS (član 54. stav
9.);
n. ne postupa u skladu sa usvojenim aktima poslovne politike (član 54. stav 16.);
o. ne formira tehničke i matematičke rezerve u skladu sa preuzetim rizicima (član 55.);
p. ulaže sredstva suprotno odredbama člana 56;
r. ne sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa članom 59. stav 3;
s. ne razriješi lice na značajnom položaju po nalogu Agencije RS (član 60. stav 9.);

t. ne utvrdi osnovanost zahtjeva za naknadu štete ili drugih vrsta zahtjeva, u zavisnosti od vrste
osiguranja, u roku od 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva, i ne isplati utvrđenu naknadu u
daljem roku od 14 dana.
Novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice društva
za osiguranje koje izvrši prekršaje iz stava 2. ovog člana.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kazniće se za prekršaj društvo za osiguranje
ako:
a. ovlašćenom licu Agencije RS ne omogući vršenje ovlašćenja i kontrole (član 7. stav 2. alineja
prva i član 16.);
b. zaključi ugovor o reosiguranju sa društvom za reosiguranje koje nema dozvolu za rad izdatu u
Bosni i Hercegovini, bez prethodne dozvole Agencije RS (član 3. stav 6.);
c. ne dostavi Agenciji RS obavezne izvještaje i informacije o svim elementima poslovanja (čl. 14. i
15.);
d. ne imenuje ovlašćenog aktuara (član 20. stav 8.);
e. ne primi u radni odnos aktuara (član 20. stav 9.); f. krši odredbe o zaštiti osiguranika (čl. 23. i
24.);
g. ako odbije saradnju sa ombudsmanom u osiguranju (član 25.);
h. ne plati Agenciji RS naknadu za nadzor nad poslovanjem (član 27. stav 3.);
i. ne podnese kopiju ugovora o reosiguranju u skladu sa čl anom 35;
j. ne imenuje izvršne direktore u skladu sa članom 49a. stav 2. ovog zakona;
k. ne imenuje odbor za reviziju u skladu sa članom 49a. stav 5. ovog zakona;
l. ne podnosi Agenciji RS kratke finansijske izvještaje (član 54. stav 4.);
m. ne obračunava i ne izvještava Agenciju RS o pokazateljima poslovanja (član 54. stav 12.);
n. ne dostavi obavještenja, izvještaje, podatke i akte u skladu sa članom 54. stav 13;
o. ne obavijesti Agenciju RS o ulaganjima sredstava (član 57. st. 1, . i 3.);
p. ne dostavi Agenciji RS nerevidirane godišnje i polugodišnje finansijske izvještaje u skladu sa
članom 59. stav 2;
r. ne dostavi Agenciji RS izvještaje i mišljenja ovlašćenog revizora u skladu sa članom 59. stav 4;
s. ne imenuje ovlašćenog revizora u skladu sa članom 59. stav 4;

t. ne organizuje internu reviziju (član 59. stav 9.);
u. kod sticanja kvalifikovanog učešća bez prethodne saglasnosti Agencije RS ne postupa u skladu
sa članom 61b. stav 6. ovog zakona.
Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice društva
za osiguranje koje izvrši prekršaje iz stava 1. ovog člana.

Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj ovlašćeni aktuar društva
za osiguranje ako ne daje mišljenje u skladu sa članom 20. ovog zakona i podzakonskim aktima
Agencije RS.
Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj ovlašćeni revizor društva
za osiguranje ako ne vrši reviziju finansijskih izvještaja u skladu sa važećim propisima o reviziji
finansijskih izvještaja i revizorskim standardima (član 59. stav 4).
Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj direktor, direktori, izvršni
članovi upravnog odbora, kao i članovi odbora za reviziju, ako ne postupa u skladu sa članom 60.
ovog zakona i podzakonskim aktima Agencije RS.
Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kazni će se vanredni upravnik ako ne podnosi
izvještaje i ne pridržava se uputstava Agencije RS (čl. 67a. i 67b.).

V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

5.1. Prelazne odredbe

Vrsta osiguranja: "Tontine" u životnom osiguranju, kao što je određeno u odluci o vrstama
osiguranja neće se primjenjivati, osim ukoliko Agencija RS ne donese pravila o primjeni ove vrste.
Pravila iz ovog stava objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Odredbe člana 4., čl. 45. do 48. kao i druge odredbe ovog zakona koje se odnose na društva za
osiguranje koja nisu iz Bosne i Hercegovine primjenjivaće se od dana prijema Bosne i
Hercegovine u članstvo EU.
Odredbe člana 12. koje se odnose na stavljanje sredstava društava za osiguranje pod starateljstvo,
primjenjivaće se nakon tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odlukom Agencije RS regulisaće se svi neophodni postupci u pogledu registracije filijale društva
za osiguranje sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Odluka iz stava 1. ovog člana donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona i objaviće se u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Postojeće organizacije za osiguranje i reosiguranje dužne su da usklade svoje poslovanje i donesu
opšte akte u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu
zakona, odnosno da izvrše upis usklađivanja sa ovim zakonom u registar kod nadležnog suda.
Postojeće organizacije za osiguranje i reosiguranje, koje posluju u Republici Srpskoj, dužne su da
prije upisa u registar iz stava 1. ovog člana dostave propisanu dokumentaciju Agenciji RS, kao i
dokaz o ispunjavanju uslova o minimalno potrebnom akcionarskom kapitalu društva za osiguranje
propisanim odredbama člana 49. ovog zakona.
Agencija RS je dužna da, u roku od 60 dana od dana dostavljanja dokumentacije društava za
osiguranje iz st. 1. i 2. ovog člana, donese rješenje kojim će ocijeniti da li su ispunjeni uslovi
propisani ovim zakonom za izdavanje dozvole za rad društva za osiguranje.
Ako je postupak osnivanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje u toku na dan stupanja
na snagu ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Primjena akata

Upravni odbor Agencije RS donijeće podzakonske propise utvrđene ovim zakonom u roku od 90
dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi koji su važili na
dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji sa njim nisu u suprotnosti.

Društva za osiguranje dužna su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku
od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
5.2. Završne odredbe

Agencija RS će u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akte
i prateće propise predviđene ovim zakonom.

(brisano)

Društva za osiguranje koja su registrovana kod Agencije RS dužna su da organizuju internu reviziju
i prime u radni odnos lica za obavljanje aktuarskih poslova u društvu za osiguranje u skladu sa
odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osiguranju imovine i lica ("Službeni
glasnik Republike Srpske", br. 14/00 i 20/00), osim odredbi koje se odnose na obavezno
osiguranje za putnike u javnom saobraćaju od posljedica nesrećnog slučaja, obavezno osiguranje
vlasnika, odnosno korisnika vazduhoplova od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima,
obavezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za
štete pričinjene trećim licima, koje ostaju na snazi dok se ne donesu zakonski propisi koji će
regulisati ostala obavezna osiguranja koja nisu osiguranja od autoodgovornosti.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske", a primjenjivaće se po isteku tri mjeseca od njegovog usvajanja.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje
("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 64/2006)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".