Zakon o deviznom poslovanju FBiH

Ovim Zakonom uređuje se:
a) poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u konvertibilnim
markama,
b) poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,
c) jednostrani prijenosi imovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)
u inostranstvo i iz inostranstva u Federaciju, koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata
i nerezidenata.
Poslovanje iz stava 1. ovog člana podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo
izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prijenosima.

Definicije i termini koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijedeća značenja:
1. Rezidenti su:
- pravna lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, uključujući i predstavništva stranih pravnih lica
registrovanih u Bosni i Hercegovini, osim predstavništava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i
Hercegovine,
- podružnice stranih pravnih lica upisanih u registar nadležnog organa u Bosni i Hercegovini,
- poduzetnici (obrtnici i trgovci), koji samostalno obavljaju djelatnost radi sticanja dohotka i
registrovani su kod nadležnog organa (u daljnjem tekstu: poduzetnici),
- fizička lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, osim fizičkih lica čiji privremeni boravak u
inostranstvu traje duže od jedne godine,
- fizička lica - strani državljani koji u Bosni i Hercegovini borave na osnovu dozvole za boravak,
odnosno radne vize, duže od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih
zemalja te članova njihovih porodica,
- državni organi i organizacije, diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz Bosne i
Hercegovine u inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta te državljani Bosne i Hercegovine
zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih porodica.
2. Nerezidenti su lica koja nisu navedena u tački 1. ovog člana.
3. Banka je pravno lice čije je osnivanje, poslovanje, upravljanje, nadzor i prestanak rada uređeno
propisima o poslovanju banaka i koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) i Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravno lice koje
posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu
sa svojim ovlaštenjima.
5. Strana sredstva plaćanja su: devize, strani gotov novac, čekovi i ostali novčani instrumenti koji
glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti. Devize su novčana potraživanja od
inostranstva. Strani gotov novac (novčanice i kovani novac) je novčano potraživanje od c entralne
banke ili države koja je izdala novac. Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu
i koji su unovčivi u stranoj valuti su novčana potraživanja od izdavatelja.
6. Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri u skladu sa propisima kojima se uređuje
tržište vrijednosnih papira. Domaći vrijednosni papiri su vrijednosni papiri koje je izdao rezident
te depozitni zapisi koji su izdati u inostranstvu na osnovu domaćeg vrijednosnog pap ira.
Vrijednosni papiri koji nisu navedeni kao domaći vrijednosni papiri iz ove tačke smatraju se stranim
vrijednosnim papirima.
7. Devizno tržište obuhvata poslove kupovine i prodaje deviza i strane gotovine.
8. Mjenjački poslovi su poslovi kupovine i prodaje strane gotovine i čekova koji glase na stranu
valutu fizičkim licima.
9. Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prijenos
kapitala.
10. Plaćanja i prijenosi na osnovu tekućih poslova obuhvataju, bez ograničenja:
- dospjela plaćanja na osnovu vanjskotrgovinskih poslova, kao i po drugim tekućim poslovima sa
inostranstvom uključujući i usluge,
- dospjela plaćanja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja,
- plaćanje dospjelog dijela glavnice kredita, povlačenje direktnih investicija i prijenos dobiti po
osnovu direktnih investicija,
- prijenosi u korist fizičkih lica po osnovu: doznaka radnika, penzija, invalidnina i ostalih socijalnih
primanja, prijenose po osnovu poreza i taksi, međudržavne saradnje, isplata po štetama na osnovu
ugovora o osiguranju, prijenose po osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka, prijenose po
osnovu dobitaka u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazni (penala) te umjerenih
doznaka na ime troškova za izdržavanje porodice.
11. Kapitalni poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata koji nisu tekući poslovi
sa inostranstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se:
- direktne investicije,
- ulaganja u nekretnine,
- poslovi s vrijednosnim papirima,
- poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima,
- kreditni poslovi,
- depozitni poslovi,

- poslovi plaćanja na osnovu ugovora o osiguranju, u skladu sa propisima koji uređuju poslove
osiguranja,
- jednostrani prijenosi imovine koji mogu biti: lični i fizički.
12. Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Federaciji koja
ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog uticaja
na upravljanje pravnim licem, u skladu sa propisima o stranim ulaganjima i propisima o
vanjskotrgovinskom poslovanju. Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje
znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem podrazumijeva:
- osnivanje pravnog lica ili povećanje osnovnog kapitala pravnog lica u potpunom vlasništvu
ulagača, osnivanja dijela pravnog lica (podružnice) ili otkup već postojećega pravnog lica u
potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca,
- ulaganja u novo ili već postojeće pravno lice ako ulagač time stiče ukupno 10% ili više procenata
učešća u osnovnom kapitalu, odnosno 10% ili više glasačkih prava poslije ispunjenja uslova iz
stava 1. ove tačke,
- kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, sa rokom od pet godina ili dužim ako
imaju karakter podređenog potraživanja (subordinisani krediti).
13. Ulaganja u nekretnine su plaćanja radi sticanja svojine na nekretninama rezidenata u
inostranstvu i nerezidenata u Federaciji.
14. Poslovi sa vrijednosnim papirima su poslovi na tržištu kapitala i tržištu novca, kao i poslovi sa
investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima
se trguje na tržištu kapitala su: dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koj i su
emitovani u seriji, sa rokom dospijeća dužim od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje
na tržištu novca su vrijednosni papiri emitovani u seriji, sa rokom dospijeća do godinu dana, kao
što su blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti.
15. Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi između rezidenta i nerezidenta zaključeni
u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i finansijski
krediti, kao i jamstva i garancije, od čega su:
- komercijalni krediti odgođena plaćanja odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga kao i finansiranje
od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi
otkupa potraživanja (factoring i forfeiting) ako osnovni po sao, koji je podloga za nastalo
potraživanje, ima obilježja komercijalnog kredita. Pod finansiranjem od banke odgođenog plaćanja
i plaćanja unaprijed iz ove alineje podrazumijeva se davanje kredita dužniku radi finansiranja
prometa roba i usluga sa inostra nstvom, odnosno izmirenje obaveze po nalogu tog dužnika
neposredno isporučiocu robe, odnosno pružaocu usluge u vanjskotrgovinskom prometu,
- finansijski krediti svi krediti osim kredita iz tačke 12. alineje 3. ovog člana. Financijskim kreditima
smatraju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili
pružanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna st rana u poslu i poslovi finansijskog lizinga u
skladu sa propisima kojima se uređuje lizing. Pod finansijskim kreditima podrazumijevaju se i svi
oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanjem usluga)
u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu i poslovi finansijskog lizinga u skladu sa propisima
kojima se uređuje lizing. U finansijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije,

- zajmovi poslovi između rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje
nerezidentu zajam, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju obligacioni
odnosi,
- garancije bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima sa
inostranstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu,
- jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu sa ovim Zakonom, rezidenti - pravna
lica daju u korist nerezidenata - davaoca kredita, po kreditnim poslovima sa inostranstvom i
kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inostranstvu.
16. Depozitni poslovi su poslovi nastali na osnovu ugovora o depozitu između nerezidenta i banke
te između rezidenta i nerezidentne finansijske institucije. U smislu ovog Zakona depozitnim
poslom smatra se i ugovor o tekućem ili drugom računu, a u skladu sa propisima kojima se uređuju
obligacioni odnosi i platni promet.
17. Plaćanja po osnovu ugovora o osiguranju su plaćanja koja uključuju plaćanja premija i
osiguranih svota na osnovu ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao
korisnika kao i rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, u skladu sa propisima
kojima se uređuje oblast osiguranja.
18. Jednostrani prijenosi su prijenosi imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u
Federaciju koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta fizičkog lica i nerezidenta fizičkog
lica. Jednostrani prenosi mogu biti lični i fizički, od čega je:
- lični prijenos imovine prijenos imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju
uključujući poklone i pomoć, rentu, nasljedstvo, podmirenja duga useljenika u matičnoj zemlji,
prijenos imovine iseljenika u inostranstvo i dohotka osob a zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji
nisu rezidenti,
- fizički prijenos svako unošenje gotovine iz inostranstva ili iznošenje gotovine u inostranstvo koje
može da bude sa pratnjom ili bez pratnje.
19. Elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost
koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih
sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koj e nije izdavalac
tog novca, pri čemu elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju
vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status
novca ili valute.
20. Digitalni novčanik tj. e-novčanik ili mobilni novčanik, je aplikacija ili platforma koja omogućava
čuvanje, slanje i primanje novca bez potrebe za direktnom vezom sa bankovnim računom, odnosno
to je elektronski uređaj, online usluga ili softverski program koji omogućava jednoj strani da obavlja
elektronske transakcije s drugom stranom. Digitalni novčanik pohranjuje podatke o kreditnim i
debitnim karticama ili bankovnim podacima, sigurno pohranjuje podatke o plaćanju i lozinke
potrebne za korištenje kart ica, omogućavajući sigurno i jednostavno plaćanje putem pametnog
uređaja na kojem se novčanik nalazi.
21. Gotovina podrazumijeva:
- gotov novac (domaće i strane novčanice i kovanice koje su u opticaju kao zakonito sredstvo
plaćanja),

- prenosive instrumente na donositelja, tj. instrumente koji nisu gotovina, na osnovu kojih njihov
imalac može, po predočenju tih instrumenata, tražiti da mu se isplati finansijski iznos, a da pritom
ne mora dokazivati svoj identitet ni svoje pravo na taj iznos, što uključuje putničke čekove, čekove,
mjenice ili novčane naloge koji ili glase na donosioca, ili su potpisani, ali na njima nije navedeno
ime primaoca, ili su indosirani bez ograničenja, ili su izdati na fiktivnog primaoca ili su sastavljeni
u nekom drugom obliku koji omogućuje prijenos prava vlasništva na tom instrumentu pri isporuci,
- roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti uključuje kovanice s udjelom
zlata od najmanje 90% i poluge kao što su poluge, zrnca ili grumeni s udjelom zlata od najmanje
99,5%, s velikim omjerom između njezine vrijednosti i njezina volumena koju je moguće
jednostavno zamijeniti za gotov novac na dostupnim tržištima uz niske troškove transakcije,
- kartice sa unaprijed uplaćenim sredstvima, tj. kartice bez ličnih podataka koje služe za čuvanje
monetarne vrijednosti ili sredstava ili za pružanje pristupa njima i mogu se upotrebljavati za platne
transakcije, sticanje robe ili usluga ili zamijeniti za gotov novac, te koje nisu povezane ni s jednim
bankarskim računom.
22. Nosilac je fizičko lice (rezident i nerezident) koje uz sebe, na sebi, u svom prtljagu ili
prijevoznom sredstvu prenosi gotovinu preko državne granice BiH.

Ovim se zakonom vrši djelimično usklađivanje sa sljedećim sekundarnim izvorima prava EU:
- Direktiva 88/361/EEZ Vijeća od 24. juna 1988. za provedbu člana 67. Ugovora;
- Direktiva 2015/849/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. maja 2015. o sprječavanju
korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma, o izmjeni Uredbe
(EU) br. 648/2012 Evropskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan s nage Direktive
2005/60/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ;
- Uredba 2018/1672/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 23. oktobra 2018. o kontrolama
gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe br. 1889/2005/EZ.
II. Plaćanje, naplaćivanje i prijenos

Rezidenti i nerezidenti za plaćanje prema inostranstvu i naplatu iz inostranstva koriste devize, ako
ovim zakonom nije drugačije propisano.

(1) Plaćanje, naplaćivanje, prijenos i isplata u Federaciji između rezidenata, između rezidenata i
nerezidenata i između nerezidenata vrši se u konvertibilnim markama.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana plaćanje, naplaćivanje i prijenos može se vršiti u devizama i
stranoj gotovini i to po osnovu:
a) deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona,
b) otplate deviznog kredita u Federaciji,
c) naplaćivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja sa nerezidentima, kao i sa
rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu,
d) prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim
carinskim prodavnicama,
e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu,
f) isplate stranog gotovog novca sa devizne štedne knjižice i deviznog računa kao i prijenosa
deviza sa jedne devizne štedne knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno sa jednog
deviznog računa na drugi devizni račun istog fizičkog lica, a na zahtjev rezidenta - fizičkog lica i
na devizni račun člana uže porodice definiranog propisom kojim se uređuje poslovanje banaka,
kod iste ili druge banke, uz dokaz o povezanosti sa tim licem,
g) kupovine i prodaje, odnosno plaćanja i naplate potraživanja i dugovanja nastalih po
vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i poduzetnika,
h) uplate depozita kao sredstva osiguranja,
i) uplate plaća i naknade troškova rezidentima - fizičkim licima koji su upućeni na privremeni rad
u inostranstvo po osnovu ugovora o izvođenju investicijskih radova u inostranstvu, kao i uplate
naknada nerezidentima fizičkim licima po osnovu ugovora za usluge izvršene u Federaciji uz
predočenje dokaza o izmirenim poreznim obavezama čija dinamika i isplata će biti regulirana
posebnim propisom koji donosi Vlada Federacije,
j) donacija u humanitarne, kulturne, socijalne i sportske svrhe,
k) uplata novčanih sredstava iz inostranstva od strane nerezidenata po osnovu direktnih
investicija i ulaganja u nekretnine u Federaciji, u korist rezidenata i nerezidenata, putem banaka i
drugih ovlaštenih platnih institucija, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.
(3) Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno lice i poduzetnik
dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana.
(4) Vlada Federacije može propisati i druge osnove po kojima se u Federaciji može izvršiti
plaćanje, naplaćivanje i prijenos u devizama i stranoj gotovini.

Dozvoljeno je ugovaranje u devizama u Federaciji s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u
konvertibilnim markama.

Plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i
nerezidenata vrši se slobodno, u skladu sa ovim Zakonom.

(1) Plaćanje naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i
nerezidenata obavljaju banke, u skladu sa ovim Zakonom.
(2) Banka ne može izvršiti nalog za plaćanje, odnosno prijenos inostranstvu ako takvo plaćanje,
odnosno prijenos nije u skladu sa ovim Zakonom.
(3) Plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim poslovima između rezidenta i nerezidenta
prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim
oblicima plaćanja vrši se slobodno, u skladu s ovim zakonom.
(4) Poslovi iz stava (3) ovog člana mogu se vršiti samo na osnovu ugovora u pisanoj formi
zaključenog u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuju obligacioni odnosi.
(5) Ugovor iz stava (4) ovog člana obavezno sadrži identifikacione podatke o ugovornim
stranama, podatke o osnovu po kojem su nastala potraživanja i dugovanja koja su predmet
ugovora, uključujući i podatke o dužniku, odnosno povjeriocu, kao i podatke o valuti i iznosu
potraživanja i dugovanja koja su predmet ugovora.
(6) Rezident čiji su računi blokirani po osnovu naloga za prinudnu naplatu ne može zaključivati
ugovore iz stava (4) ovog člana, niti može izmirivati novčane obaveze na način iz stava (3) ovog
člana, osim ako drugim zakonom nije drugačije utvrđeno.
(7) Poslovne, tehničke i druge zahtjeve koji se primjenjuju na plaćanje, naplaćivanje i prijenos, tj.
na platne transakcije u eurima unutar jedinstvenog područja za plaćanje u eurima - SEPA (engl.
Single Euro Payments Area - SEPA) propisuje nadležni organ utvrđen propisom kojim se
uređuju platne usluge.
(8) Platnim karticama ne može se vršiti plaćanje po kapitalnim poslovima.
(9) Rezident ne može izvršiti plaćanje ili izdati nalog za plaćanje prema inostranstvu na osnovu
nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna
vrijednost.
(10) Vlada Federacije može propisati i druge osnove po kojima se može vršiti plaćanje,
naplaćivanje i prijenos po kapitalnim poslovima u sredstvima plaćanja.

(1) Banka primalac naloga za plaćanje (u daljnjem tekstu: banka primalac) obavezna je da izvrši
nalog za plaćanje pošiljaoca samo ako za to postoji odgovarajuće pokriće na računu pošiljaoca.
(2) Banka primalac obavezna je da izvrši naloge za plaćanje koji:
a) su propisno popunjeni i autorizovani ili autentični,
b) propisno identifikuju odredišnu banku,
c) identifikuju primaoca sa izvjesnim stepenom sigurnosti i
d) zadovoljavaju u pogledu dostavljenog osnova plaćanja te sadrže potrebnu dokumentaciju za
obavljanje transakcija.
(3) Banka primalac obavezna je da izvrši instrukcije sadržane u nalogu onog bankarskog dana
kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga koji je od ta dva
dana kasniji.
(4) Banka primalac obavezna je da pošiljaocu osigura informacije o:
a) uslovima pod kojima se izvršava nalog za plaćanje,
b) vremenu potrebnom za izvršenje, od davanja naloga do isplate primaocu,
c) iznosu svih naknada i
d) primijenjenom deviznom kursu.
(5) Po izvršenom nalogu za plaćanje, banka primalac dužna je da pošiljaocu osigura informacije o:
a) izvršenom plaćanju,
b) originalnom iznosu po kojem je izvršeno plaćanje,
c) iznosu svih naknada ukoliko postoje i provizija koje je pošiljalac dužan da plati i
d) datum valute.
(6) Isplata primaoca vrši se odobravanjem računa, a najkasnije slijedećeg bankarskog dana po
završetku transfera.
(7) Izuzetno, za obavljanje povremenih transakcija u iznosu propisanom podzakonskim aktom iz
člana 44. stav (1) ovog zakona, banka izvršava naloge koji su propisno popunjeni i autorizirani ili
autentični uz obaveznu identifikaciju klijenta u skladu sa propisima iz oblasti sprečavanja pranja
novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
(8) Agencija može detaljnije propisati potrebnu dokumentaciju za izvršavanje naloga iz stava (2)
ovog člana.

Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i dobit ostvarenu po osnovu obavljanja
privredne djelatnosti u inostranstvu, te devize koje je prenio u inostranstvo, ali ih nije upotrijebio
u inostranstvu, dužan je devize unijeti u Federaciju u skladu sa ovim zakonom.

(1) Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva plaćanja po
osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu u roku od jedne godine od dana izvoznog carinjenja,
odnosno od dana izvršenja usluge.
(2) Izvoz i uvoz robe ili usluge koji nisu naplaćeni, odnosno plaćeni u roku dužem od godinu
dana od dana izvršenog izvoza ili uvoza, kao i roba ili usluga unaprijed naplaćena, odnosno
plaćena, koja nije izvezena, odnosno uvezena u roku dužem od godinu dana od dana izvršene
naplate, odnosno plaćanja, smatraju se kreditnim poslovima sa inostranstvom.
(3) Sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i
neposredno isporučuju inostranstvu, rezident je dužan unijeti u Federaciju u roku od jedne
godine od dana izvršenog plaćanja.
(4) Naplata po osnovu izvezene robe i izvršenih usluga u okviru privredne djelatnosti u
slobodnim carinskim zonama, uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

Rezident pravno lice dužan je dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u
inostranstvu kao i devize koje je, u skladu sa garantnim rokovima za ispravnost izvršenih radova
naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, kao i sva preostala
sredstva na računu unijeti u Federaciju u roku od 30 dana od dana završetka investicijskih radova,
odnosno od isteka garantnog perioda.

Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne
djelatnosti u inostranstvu koju ne iskoristi za namjene utvrđene Zakonom o vanjskotrgovinskom
poslovanju unijeti u Federaciju, u roku 30 dana od dana iskazivanja dobiti.

Danom naplate smatra se:
a) dan kada su devize uplaćene u korist računa u banci,
b) dan kada je izvršeno carinjenje robe, odnosno izvršena usluga kojom se naplaćuje izvoz.
Ako je rezidentu pravnom licu ili poduzetniku odobreno držanje deviza na računu u inostranstvu,
danom naplate smatra se dan kada su devize odobrene na računu tog lica u inostranstvu.

(1) Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je da unaprijed plaćenu robu ili usluge uveze u
Federaciju u roku od jedne godine od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge.
(2) Plaćanje uvoza robe i usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama
uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

(1) Rezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i
likvidacije direktnih investicija u inostranstvu samo ako je taj posao izvršen u skladu sa propisima
koji regulišu vanjskotrgovinsko poslovanje.
(2) Nerezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i
likvidacije direktnih investicija u Federaciji, samo ako je taj posao izvršen u skladu sa propisima
koji regulišu vanjskotrgovinsko poslovanje i propisima o stranim ulaganjima.
(3) Rezidenti mogu vršiti plaćanje i naplaćivanje radi kupovine i prodaje u inostranstvu udjela u
kapitalu stranog pravnog lica koje se ne smatra direktnom investicijom u skladu sa propisima
kojima se uređuje vanjskotrgovinsko poslovanje.
(4) Nerezidenti mogu vršiti plaćanje i naplaćivanje radi kupovine i prodaje udjela u kapitalu
rezidenta - pravnog lica koje se ne smatra direktnom investicijom u skladu sa propisima kojima se
uređuju privredna društva i strana ulaganja.

Prijenos dobiti i prijenos prihoda po osnovu prodaje u inostranstvo koju nerezident ostvari
direktnim ulaganjem slobodan je pod uslovom da su u Federaciji podmirene sve porezne obaveze
kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Prijenos u inostranstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uslovom da su u
Federaciji podmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Izmirenje poreznih obaveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa Porezne
uprave Federacije Bosne i Hercegovine kao i uvjerenjem Uprave za indirektno oporezivanje
Bosne i Hercegovine.

(1) Rezident može doznačiti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasništva nad nekretninama u
inostranstvu ako je podmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predočenje banci
dokumenata iz člana 16. stav 3. ovog Zakona, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim
ugovorom nije drugačije propisano.
(2) Nerezident može vršiti plaćanje radi sticanja vlasništva nad nekretninama u Federaciji, osim
ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije propisano.
(3) Rezident može doznačiti sredstva u inostranstvo i radi plaćanja poreznih obaveza, troškova
opremanja, održavanja, ulaganja i adaptacije nekretnine iz stava (1) ovog člana uz predočenje
odgovarajuće dokumentacije.

Rezidenti - pravna lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom
tržištu i domaćem tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu
vrijednosnih papira u Federaciji ili preko stranog učesnika na stranom tržištu kapitala u skladu s
propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim
propisima.
Rezidenti - fizička lica mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i
domaćem tržištu kapitala ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu
vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira,
međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
Nerezidenti mogu vršiti plaćanja radi kupovine domaćih vrijednosnih papira ako je ta kupovina
izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s
propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim
propisima.

Rezidenti mogu vršiti plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom
i domaćem tržištu novca samo ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu
vrijednosnih papira u Federaciji, u skladu sa važećim propisima.
Nerezidenti mogu, u skladu sa propisima koji uređuju poslovanje sa kratkoročnim vrijednosnim
papirima i drugim važećim propisima vršiti plaćanje radi kupovine domaćih kratkoročnih
vrijednosnih papira.

Ulaganje u strane investicijske fondove vrši se u skladu sa propisima kojima je regulirano
poslovanje sa vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i propisima kojima je regulirano
poslovanje investicijskih fondova.

(1) Plaćanje i naplaćivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaključeno u skladu sa
zakonom.
(2) Banka ne može odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu - pravnom licu i
poduzetniku za plaćanje uvoza roba i usluga iz inostranstva.
(3) Odobreni devizni kredit u Federaciji može se otplaćivati u devizama.
(4) Zabranjeno je rezidentima - pravnim licima i poduzetnicima međusobno odobravanje
deviznih kredita i zajmova.
(5) Rezident je dužan da finansijske kredite i zajmove iz inostranstva koristi preko banke ili
deviznog računa u inostranstvu otvorenog u skladu sa članom 30. stav 4. ovog Zakona;
(6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, finansijski krediti i zajmovi iz inostranstva mogu se koristiti
preko banke u inostranstvu, ako je ugovorom o kreditu ili zajmu, ugovoreno plaćanje roba i
usluga direktno dobavljaču ili ako se kreditom ili zajmom otplaćuje ranije zaključeni kredit ili
zajam u inostranstvu (refinansiranje).
(7) Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita, i zajmova, te izdavanju garancija i jamstava u
korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost
kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koji se daje, a čija je vrijednost u
očiglednoj srazmjeri sa vrijednosti kredita i zajma, odnosno iznosom garancije i jemstva.
(8) Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita i zajmova s rokom dospijeća
kraćim od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju
radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa.
(9) Kreditiranje u domaćoj valuti između rezidenata i nerezidenata nije dopušteno.

Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz člana 2. tačka 12.
alineja 3. ovog Zakona zaključuju se u pisanoj formi.
Banke mogu zaključiti kreditne poslove sa inostranstvom u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime
i za tuđi račun i u tuđe ime i za tuđi račun.
Rezidenti koji nisu banka mogu zaključivati kreditne poslove sa inostranstvom samo u svoje ime i
svoj račun.

Za izvršavanje obaveza iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu sa inostranstvom odgovoran je
rezident koji zaključi ugovor, kao i rezident po čijem ovlaštenju i za čiji račun je ugovor zaključen,
odnosno banka i rezident - pravno lice koje od tog rezidenta kupi potraživanje, odnosno preuzme
dug prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom.
Federacija ne garantuje za izvršenje obaveza po kreditnom poslu sa inostranstvom, osim ako je
garancija Federacije izdata u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji
Bosne i Hercegovine. -
Ugovor o kreditnom poslu sa inostranstvom je ništavan ako je zaključen suprotno stavu 2. ovog
člana.

Banka kao i rezident - pravno lice mogu kupovati od rezidenta potraživanje po osnovu kredita
odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog
posla sa inostranstvom.

Poslovi iz stava 1. ovog člana mogu se vršiti samo na osnovu ugovora zaključenog u pisanoj
formi između svih učesnika u poslu.
Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potraživanja i dugovanja po osnovu kreditnih poslova
sa inostranstvom samo pod uslovima i na način koji propisuje Vlada Federacije.

(1) Rezidenti su dužni izvještavati Federalno ministarstvo finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo)
o kreditnim poslovima u smislu ovog zakona.
(2) Za potrebe izvještavanja Ministarstvo može odrediti da se u kreditne odnose svrstaju i drugi
poslovi između rezidenta i nerezidenta koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog
posla.
(3) Federalni ministar finansija propisuje bliže uslove, način, rokove i obrasce izvještavanja o
kreditnim poslovima sa inostranstvom u svrhu izvještavanja nadležnih tijela.

Rezident može plaćati premije osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaključen sa
društvom za osiguranje koje nije registrovano u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je takav
ugovor dozvoljen propisima koji uređuju poslove osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Rezident, društvo za osiguranje naplaćuje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim
markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama.
Društvo iz stava 1. ovog člana isplaćuje štetu rezidentima u konvertibilnim markama, a
nerezidentu u konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, društvo za osiguranje - rezident može naplatiti
premiju osiguranja i isplatiti štetu u devizama rezidentima na temelju izvođenja investicijskih
radova i drugih djelatnosti u inostranstvu.
Kod kupovine na kredit u inostranstvu može se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata
štete nerezidentu u devizama.

Lični i fizički prijenos stranih sredstava plaćanja i domaće valute vrši se u skladu sa ovim
Zakonom.
Vlada Federacije propisuje uslove i način ličnih i fizičkih prijenosa stranih sredstava plaćanja i
domaće valute.

Banka ne može držati devize na računima kod nerezidenata, osim kod stranih banaka.
Banka ne može devize u Federaciji držati kod drugog rezidenta, osim kod druge banke i
Centralne banke.

Rezident - pravno lice i poduzetnik dužan je devize držati na svom deviznom računu kod banke
ili ih prodati toj banci.
Rezident može imati devizne račune kod banke u inostranstvu za izvršavanje tekućih i kapitalnih
transakcija u skladu sa ovim Zakonom.
Rezident - fizičko lice može devize držati na svom deviznom računu ili kao devizne štedne uloge
u banci i sredstvima slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu.
Vlada Federacije propisuje uslove i način otvaranja deviznih računa u inostranstvu.

Nerezidenti mogu u banci otvoriti račun u stranoj valuti i u konvertibilnim markama.
Devize ostvarene u skladu sa ovim Zakonom, nerezident drži na deviznom računu kod banke i
sredstvima na računu slobodno raspolaže ili ih može prodati toj banci.
Nerezident ne može na računu kod banke držati konvertibilne marke koje nije ostvario
naplaćivanjem po tekućim ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom.
Nerezident ne može od banke kupiti devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti domaće
valute ostvarene u skladu sa ovim Zakonom.

Nerezident može transferirati sredstva u inostranstvo nakon predočenja uvjerenja da nema
neizmirenih carinskih i poreskih obaveza.

Banka je dužna pri otvaranju deviznih računa, računa u konvertibilnim markama i deviznih
štednih knjižica kao i izvršenja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta i nerezidenta i
postupiti u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.
Banka je dužna osigurati tajnost podataka o deviznim računima, te ih čuvati u skladu sa
propisima.

Ministarstvo finansija propisuje uslove otvaranja, način vođenja i zatvaranje računa rezidenata i
nerezidenata.
III. Devizno tržište i kurs konvertibilne marke

Devizno tržište, u smislu ovog Zakona, čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane
gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema Bosne i Hercegovine
neposredno:
a) između banaka i rezidenata odnosno banaka i nerezidenata,
b) između banaka,
c) između banaka i rezidenata koji imaju ovlaštenje da obavljaju mjenjačke poslove,
d) između Centralne banke i banaka.

Zabranjena je kupovina i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

Banke na deviznom tržištu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj račun,
u svoje ime a za račun rezidenta i nerezidenta i u ime i za račun rezidenta i nerezidenta.
Banke mogu na stranim deviznim tržištima kupovati i prodavati devize i stranu gotovinu.

Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin.
Promptna kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja sa
rokom dospijeća odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana.
Terminska kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja koja
se vrši u roku koji je duži od dva radna dana od zaključenja ugovora.

(1) Mjenjačke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici koji
imaju zaključen ugovor sa bankom, ovlaštenje Ministarstva i registrovani su za obavljanje
mjenjačkih poslova (u daljnjem tekstu: mjenjači).
(2) Mjenjačke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj račun, a rezidenti - druga pravna lica i
poduzetnici u svoje ime, a za račun banke.
(3) Rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici mjenjačke poslove obavljaju na osnovu ugovora o
obavljanju mjenjačkih poslova zaključenih sa bankom, na određeno vrijeme do godinu dana, pri
čemu za jedno mjenjačko mjesto ugovor može biti zaključen samo sa jednom bankom.
(4) Zahtjev za dobijanje ovlaštenja o obavljanju mjenjačkih poslova rezidenti iz stava 3. ovog
člana podnose Ministarstvu.
(5) Rezidenti i nerezidenti koji nisu fizička lica ne mogu kupovati ili prodavati strana sredstva
plaćanja kod mjenjača radi obavljanja svoje djelatnosti.
(6) Vlada Federacije propisuje uslove i način obavljanja mjenjačkih poslova i uslove za izdavanje
ovlaštenja.

(1) Uz zahtjev za dobijanje ovlaštenja iz člana 38. stav 4. ovog Zakona rezidenti iz člana 38. stav
3. podnose Ministarstvu:
a) ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, zaključen između banke i rezidenta - drugog pravnog
lica ili poduzetnika,
b) za pravno lice rješenje iz sudskog registra, odnosno za poduzetnika rješenje nadležnog organa
iz kojeg je vidljivo da je pravno lice, odnosno poduzetnik registrovan za obavljanje mjenjačkih
poslova,
c) rješenje nadležnog organa o ispunjenju minimalnih tehničkih uslova za rad u skladu sa važećim
propisima,
d) za ovlašteno lice za zastupanje pravnog lica i za poduzetnika uvjerenje izdato od strane
nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak iz oblasti privrede, poslovanja, sigurnosti platnog
prometa, terorizma i pravosuđa (ne starije od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva sa svrhom
za obavljanje mjenjačkih poslova) i uvjerenje nadležnog organa unutrašnjih poslova da nije
krivično osuđivan (ne starije od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva sa svrhom za obavljanje
mjenjačkih poslova) i
e) dokaz o uplati federalne upravne takse.
(2) Rezidenti iz člana 38. stav (3) dužni su da primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje
sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti i finansiranje širenja oružja za
masovno uništenje.
(3) Banka je dužna svojim internim aktima definirati metodologiju za izradu procjene rizika
klijenata zainteresovanih za obavljanje mjenjačkih poslova koja sadrži mjere, radnje i postupke
koje banka poduzima s ciljem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i
finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, te da prije zaključenja ugovora o mjenjačkim
poslovima napravi analizu rizika klijenta, kao i da vrši kontrolu u skladu sa propisima kojima se
uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti i finansiranje širenja oružja
za masovno uništenje.

Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje ovlaštenja za obavljanje mjenjačkih poslova ako utvrdi
da rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne ispunjavaju uslove za obavljanje mjenjačkih
poslova.
Ministarstvo će oduzeti ovlaštenje za obavljanje mjenjačkih poslova ako:
a) rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne počne sa obavljanjem poslova u roku od 90 dana
od dana izdavanja dozvole,
b) je ovlaštenje pribavljeno na osnovu neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih
podataka,
c) nakon izdavanja ovlaštenja nastupe okolnosti i/ili razlozi uslijed kojih rezident - drugo pravno
lice ili poduzetnik više ne ispunjava uslove na osnovu kojih je dobio ovlaštenje.

Domaća valuta je konvertibilna marka (KM).
Zvanični kurs konvertibilne marke određuje Centralna banka u skladu sa Zakonom o Centralnoj
banci Bosne i Hercegovine.
Kupovina i prodaja konvertibilne marke za euro vrši se po kursu i uslovima određenim Zakonom
o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a kurs konvertibilne marke prema ostalim stranim
valutama formira se u skladu sa ponudom i potražnjom na deviznom tržištu, ukoliko Centralna
banka drugačije ne odredi.
Banke su dužne javno isticati i objavljivati kurseve po kojima kupuju i prodaju devize i stranu
gotovinu.
IV. Fizički prijenos sredstava plaćanja

Strana gotovina, platne kartice i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u
Federaciju iz inostranstva, uz obavezu prijavljivanja u smislu člana 45. ovog Zakona.
Slobodno je iznošenje platnih kartica u inostranstvo.

Vlada Federacije za rezidente i nerezidente - fizička lica propisuje iznos do kojega se slobodno
mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke
mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo.

Vlada Federacije propisuje iznos strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu koje rezident
fizičko lice može iznositi iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke mogu
iznositi stranu gotovinu i čekove iz Federacije u inostranstvo.
Vlada Federacije propisuje uslove pod kojima nerezident može iznositi u inostranstvo stranu
gotovinu i čekove koje je stekao u skladu sa zakonom.

(1) Nosioci su dužni prilikom prelaska državne granice carinskom organu prijaviti svako unošenje
odnosno iznošenje gotovine, koja prelazi iznose koje propiše Vlada Federacije.
(2) Obaveza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na predstavnika, odgovorno lice ili punomoćnika,
koji preko državne granice za pravno lice ili poduzetnika prenosi gotovinu.
(3) Obaveza prijave iz stava (1) ovog člana ne smatra se ispunjenom ako prijava nije data u
pisanom obliku i na propisanom obrascu ili ako su dati podaci netačni ili nepotpuni, odnosno ako
se gotovina koja se fizički prenosi preko granice ne stavi na raspolaganje za kontrolu.

Gotovinu, koju su organi kontrole privremeno oduzeli uz izdavanje potvrde i pokretanja
postupka zbog osnovane sumnje da je izvršen prekršaj ili krivično djelo, dužni su, do okončanja
postupka, staviti u depo kod banke u roku od dva radna dana od dana njenog oduzimanja.
V. Izvještavanje

Banke i mjenjači su dužni izvještavati Agenciju a rezidenti i nerezidenti su dužni izvještavati
nadležne organe o obavljanju deviznih poslova iz ovog Zakona.
Nadležni organi iz člana 48. ovog Zakona propisuju, u okviru svoje nadležnosti, bankama
mjenjačima, ostalim rezidentima i nerezidentima sadržaj i rokove izvještavanja o obavljanju
deviznih poslova iz ovog Zakona, kao i način tog izvještavanja.
Obveznici izvještavanja iz stava 1. ovog člana dužni su da bez odlaganja Agenciji odnosno
drugom nadležnom organu omoguće uvid u poslovne knjige i stave na raspolaganje drugu
potrebnu dokumentaciju.
VI. Nadzor nad deviznim poslovanjem

Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu
ovog Zakona obavljaju: Agencija, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo
financija - Devizni odjel Finansijske policije - Financijske policije Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Devizni odjel Finansijske policije) i carinski organi, svako u okviru svojih
nadležnosti.

Nadzorna tijela moraju međusobno razmjenjivati informacije koje su im potrebne u postupku
nadzora te obavještavati o ustanovljenim nepravilnostima, ako su ti nalazi važni za rad drugog
nadzornog tijela.
Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su potrebni u postupcima nadzora ne smatra se
odavanjem službenih tajni.
Nadzorna tijela uredit će sadržaj i način međusobnog obavještavanja sporazumom o
razmjenjivanju informacija ili drugim aktima.

Agencija nadzire devizno poslovanje banaka i mjenjača posredno preko banaka.

(1) Devizni odjel Finansijske policije nadzire primjenu i provedbu ovog Zakona te poslovanje
rezidenata i nerezidenata kada svoju privrednu ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriji
Federacije.
(2) Rezidenti i nerezidenti iz stava 1. ovog člana moraju deviznom inspektoru omogućiti
nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na
raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident
obavlja u inostranstvu.
(3) Obaveze iz stava (2) ovog člana odnose se i na predstavništva i organizacione dijelove
rezidenta koja obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu.

Carinski organ vrši kontrolu fizičkog prijenosa gotovine sa pratnjom ili bez pratnje koja se unosi
ili iznosi iz Bosne i Hercegovine.

(1) Carinski organ, uz izdavanje potvrde, može na graničnom prijelazu privremeno oduzeti od
nosioca iznos gotovine koji prelazi iznos koji propiše Vlada Federacije.
(2) Devizni odjel Finansijske policije vodi evidenciju o svakoj prijavi fizičkog prijenosa gotovine,
kao i o oduzetoj gotovini na granici prilikom ulaska u Federaciju i izlaska iz Federacije, na osnovu
obavještenja carinskog organa, a u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja
novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
(3) Devizni odjel Finansijske policije može sa carinskim organom zaključiti sporazum o saradnji u
oblasti kontrole fizičkog prijenosa gotovine u putničkom, robnom i poštanskom saobraćaju.

Rezidenti i nerezidenti moraju nadzornim organima iz člana 48. ovog Zakona omogućiti
nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na
raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident
obavlja u inostranstvu.

(1) Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija)
vodi evidenciju i vrši nadzor nad pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama
definiranim propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.
(2) U svrhu provođenja nadležnosti nadzora, na odgovarajući način se primjenjuju ovlaštenja
Komisije utvrđena propisima kojim se uređuje osnivanje, organizacija, ovlaštenja i odgovornosti
Komisije.
(3) Federacija, Komisija i drugi organ javnog sektora ne garantuju za vrijednost virtuelnih valuta i
ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke koje korisnici i drugi imaoci
virtuelnih valuta ili lica koja pružaju usluge povezane sa virtuelnim valutama, odnosno treća lica,
pretrpe u vezi sa obavljanjem transakcija sa virtuelnim valutama.
(4) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana i
način vršenja nadzora nad pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u pogledu
primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje i provjere usklađenosti
njihovog poslovanja sa tim propisima.

Prekršajni postupak pokreće se i vodi u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni
postupak.
VII. Kaznene odredbe
Krivična djela

Ko se neovlašteno bavi kupovinom ili prodajom strane gotovine ili organizuje mrežu
preprodavaca ili posrednika, a vrijednost prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000
KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Odgovorno lice koje sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi način ostvaruje za
pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduje u kupovini ili prodaji strane gotovine suprotno ovom
Zakonu ili u pravnom licu organizuje mjenjačke poslove suprotno ovom Zakonu, a iznos
prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Prekršaji

(1) Novčanom kaznom od 25.000 KM do 100.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident - pravno
lice i nerezident - pravno lice ako izvrši plaćanje ili izda nalog za plaćanje prema inostranstvu na
osnovu nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključuje ugovor u kojem nije navedena
stvarna vrijednost (član 7. stav (9) ovog zakona).
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u banci, rezidentu -
pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM.
(3) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - poduzetnik i nerezident -
poduzetnik novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM.
(4) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice i nerezident
fizičko lice novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident - pravno
lice ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i
od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog
posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (član 21. stav 7.).
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u rezidentu
novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM.
(3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice novčanom
kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.

(1) Novčanom kaznom od 15.000 KM do 60.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident - pravno
lice:
a) ako mjenjačke poslove obavlja suprotno odredbama člana 38. ovog Zakona;
b) ako ne omogući nesmetano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje
potrebnu dokumentaciju i tražene podatke (član 54.).
(2) Za radnje iz stava 1. tačka b) ovog člana kaznit će se i nerezident pravno lice novčanom
kaznom od 15.000 KM do 60.000 KM.
(3) Za radnje iz stava 1. tač. a) i b) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u rezidentu
- pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM.
(4) Za radnje iz stava 1. tač. a) i b) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - poduzetnik, a za
radnje iz tačke b) istog stava nerezident - poduzetnik novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000
KM.
(5) Za radnje iz stava 1. tačka b) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice i
nerezident - fizičko lice novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
(6) Za radnje iz stava 1. ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane
obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole, u najkraćem
trajanju od tri mjeseca i najdužem trajanju do šest mjeseci osim za plaćanja i prijenose iz člana 2.
tačka 9. ovog Zakona.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident -
pravno lice i nerezident - pravno lice:
a) ako izvrši nalog za plaćanje, odnosno prijenos inostranstvu suprotno članu 7. stav (2) ovog
zakona,
b) ako dobit ostvarenu po osnovu izvođenja investicijskih radova u inostranstvu, kao i devize
koje je u skladu sa garantnim rokovima naručilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za
dobro izvršenje posla, ne unese u Federaciju u roku od 30 dana od dana izvršenja investicijskih
radova odnosno dana isteka garantnog roka (član 11. ovog zakona),
c) ako dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u
Federaciju u skladu članom 12. ovog zakona,
d) ako rezidenti, odnosno nerezidenti postupe suprotno odredbi člana 15. ovog zakona,
e) ako rezident, odnosno nerezident plaćanje i prijenos sredstava radi sticanja vlasništva nad
nekretninama u inostranstvu vrši suprotno odredbi člana 17. ovog zakona,
f) ako plaćanje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na domaćem i stranom tržištu kapitala
vrši suprotno odredbi člana 18. stav (1) ovog zakona,
g) ako plaćanje radi kupovine domaćih vrijednosnih papira vrši suprotno odredbi člana 18. stav
(3) ovog zakona,
h) ako plaćanje radi kupovine stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem
tržištu novca vrši suprotno odredbi člana 19. stav (1) ovog zakona,
i) ako plaćanje radi kupovine domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira vrši suprotno članu 19.
stav (2) ovog zakona,
j) ako postupi suprotno članu 20. ovog zakona,
k) ako banka odobri kredit suprotno odredbi člana 21. stav (2) ovog zakona,
l) ako međusobno odobravaju devizne kredite i zajmove suprotno članu 21. stav (4) ovog zakona,
m) ako finansijske kredite i zajmove iz inostranstva ne koristi preko banke ili deviznog računa u
inostranstvu otvorenog u skladu sa odredbama ovog zakona (član 21. stav (5) ovog zakona),
n) ako finansijske kredite i zajmove preko banke u inostranstvu koristi suprotno članu 21. stav (6)
ovog zakona,
o) ako odobrava nerezidentima finansijske kredite i zajmove sa rokom dospijeća kraćim od jedne
godine kada to ovim zakonom nije dopušteno (član 21. stav (8) ovog zakona),
p) ako rezidenti i nerezidenti vrše kreditiranje u domaćoj valuti suprotno članu 21. stav (9) ovog
zakona,
r) ako kreditne poslove zaključuju suprotno članu 22. ovog zakona,
s) ako poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i
preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom
zaključi suprotno članu 24. stav (1) ovog zakona,
t) ako poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i
preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom
zaključi suprotno članu 24. stav (2) ovog zakona,
u) ako nerezident izvrši kupovinu potraživanja i dugovanja suprotno propisu Vlade Federacije
(član 24. stav (3) ovog zakona),
v) ako naplatu premije osiguranja, odnosno premije reosiguranja ili isplatu štete vrši suprotno
članu 27. ovog zakona,
z) ako vrši transfer sredstava sa deviznog računa i računa u konvertibilnim markama prije
izmirenja obaveza iz člana 32. ovog zakona,
aa) ako banka ne osigura tajnost podataka u skladu sa članom 33. stav (2) ovog zakona,
bb) ako banka ne definira metodologiju za izradu procjene rizika mjenjača sa kojima posluje i
klijenata zainteresovanih za obavljanje mjenjačkih poslova koja sadrži mjere, radnje i postupke
koje banka poduzima s ciljem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i
finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, te ako na osnovu te metodologije i prije
zaključivanja ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova ne izradi analizu klijenta i ne vrši kontrolu
obavljanja mjenjačkih poslova u skladu sa propisima (član 39. ovog zakona),
cc) ako konvertibilne marke iznosi iz Federacije suprotno propisu Vlade Federacije (član 43. ovog
zakona),
dd) ako iz Federacije iznosi stranu gotovinu i strane čekove suprotno propisu Vlade Federacije iz
člana 44. ovog zakona,
ee) ako ne prijavi ili nepotpuno prijavi cariniku svako unošenje, odnosno iznošenje gotovine u
skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskih akata (član 45. ovog zakona),
ff) ako ne postupi u skladu sa propisanom obavezom izvještavanja iz člana 47. stav (1) ovog
zakona,
gg) ako Agenciji ili drugom nadležnom organu ne omogući uvid u poslovne knjige i ne stavi im
na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju u sladu sa članom 47. stav (3) ovog zakona,
hh) ako postupi suprotno članu 54a. ovog zakona.
(2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u banci, rezidentu -
pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM.
(3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - poduzetnik i nerezident -
poduzetnik novčanom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM.
(4) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice i nerezident
fizičko lice novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
(5) Za radnje iz stava (1) ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane
obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i
najdužem trajanju do šest mjeseci.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident -
pravno lice i nerezident pravno lice:
a) ako devize koriste suprotno članu 3. ovog zakona,
b) ako plaćanje, naplaćivanje, prijenos i isplatu u Federaciji vrši suprotno odredbama člana 4. stav
(1) ovog zakona,
c) ako ne položi stranu gotovinu na svoj devizni račun kod banke u skladu sa članom 4. stav (3)
ovog zakona,
d) ako plaćanje i naplaćivanje po tekućim i kapitalnim poslovima ne vrši preko banke u skladu sa
članom 7. stav (1) ovog zakona,
e) ako plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim poslovima izvrši prebijanjem dugovanja i
potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblicima plaćanja suprotno
odredbama člana 7. st. (4), (5) i (6) ovog zakona,
f) ako plaćanje po kapitalnim poslovima vrši platnim karticama (član 7. stav (8) ovog zakona),
g) ako banka postupa suprotno odredbama člana 8. st. (2), (3), (4) i (5) ovog zakona,
h) ako devize koje je ostvario u inostranstvu, kao i devize koje je prenio u inostranstvo, a nije ih
upotrijebio u inostranstvu ne unese u Federaciju u skladu sa članom 9. ovog zakona,
i) ako banka ne drži devize u skladu sa članom 29. ovog zakona,
j) ako ima devizne račune kod banke u inostranstvu suprotno propisu Vlade Federacije (član 30.
stav (4) ovog zakona),
k) ako devize ostvarene u skladu sa ovim zakonom ne drži kod banke u skladu sa članom 31. stav
(2) ovog zakona,
l) ako drži na računu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim
i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim zakonom (član 31. stav (3) ovog zakona),
m) ako od banke kupi devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke
koju ostvari u skladu sa ovim zakonom (član 31. stav (4) ovog zakona);
n) ako kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tržišta (član 35. stav (2) ovog
zakona),
o) ako kupovinu i prodaju konvertibilne marke izvrši po kursu i uslovima suprotno odredbama
člana 41. stav (3) ovog zakona,
p) ako javno ne istakne i objavi kurseve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (član
41. stav (4) ovog zakona).
(2) Za radnje iz stava (1) ovog člana, kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u banci, rezidentu -
pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu, novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
(3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - poduzetnik i nerezident -
poduzetnik novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
(4) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice i nerezident -
fizičko lice novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
(5) Za radnje iz stava (1) ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane
obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i
najdužem trajanju do šest mjeseci.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident - pravno
lice:
a) ako sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u
roku od jedne godine od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge (član
10. stav 1.)
b) ako sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja se nalazi u inostranstvu i
neposredno isporučuje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od jedne godine od dana
izvršenog plaćanja (član 10. stav 3.),
c) ako unaprijed plaćenu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od jedne godine od dana
izvršenog plaćanja robe ili usluge (član 14. stav 1.),
d) ako ne izvještava o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (član 25. stav 1.)
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u rezidentu -
pravnom licu novčanom kaznom od 1.500 do 6.000 KM.
(3) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u rezidentu -
poduzetnik novčanom kaznom od 1.500 do 6.000 KM.
(4) Za radnje iz stava (1) tačka d) ovog člana kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice
novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM.
(5) Za radnje iz stava 1. ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane
obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i
najdužem trajanju do šest mjeseci.

Novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident - fizičko lice:
a) ako plaća premiju osiguranja života u inostranstvu nerezidentu - društvu za osiguranje
suprotno članu 26. ovog Zakona,
b) ako suprotno propisu Vlade Federacije, vrši lični i fizički prijenos sredstava (član 28. stav 2.).

Za prekršaje iz člana 58. do 62. ovog Zakona, pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera
oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su
nastali izvršenjem prekršaja.
Predmeti iz stava 1. ovog člana mogu se oduzeti i ako nisu svojina učinioca prekršaja ili njima ne
raspolaže učinilac prekršaja.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, može se izvršiti djelimično oduzimanje predmeta koji
su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja

ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen ukazuju da nije opravdano da se
predmet oduzme u cjelini.

(1) Ako pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama u svom poslovanju ne poduzima mjere
i radnje definirane propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti, na njega se na odgovarajući način primjenjuju kaznene odredbe za
obveznike provođenja tih mjera utvrđene propisom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i
finansiranja terorističkih aktivnosti.
(2) Ako lice nad kojim Komisija vrši nadzor ne izvršava obaveze i zadatke ili ako ne poduzima
mjere i radnje definirane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti, Komisija poduzima mjere, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni
postupak u skladu sa tim propisima.
(3) Pružaocu usluga povezanih sa virtuelnim valutama koji ne poduzima mjere i radnje definirane
propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti
Komisija može izreći mjeru brisanja iz evidencije, u trajanju od jedne godine.
(4) Kada pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama iz stava (3) ovog člana prekršaj učini u
povratu Komisija mu izriče mjeru trajnog brisanja iz evidencije.

Novčane kazne, imovinska korist i sredstva plaćanja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta
koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja ili koji su nastali
izvršenjem krivičnog djela ili prekršaja uplaćuju se na račun javnih prihoda budžeta Federacije.
Strana gotovina, devize i ostala sredstva plaćanja koja su oduzeta kao predmet izvršenja krivičnog
djela ili prekršaja, uplaćuju se na račun javnih prihoda budžeta Federacije.
VIII. Prijelazne i završne odredbe

Postupci započeti do stupanja na snagu ovog Zakona okončat će se po odredbama zakona koji je
važio u vrijeme izvršenja djela.

Propise za provođenje ovog Zakona donijeće nadležni organi u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.

Propise za provođenje ovog zakona donijet će nadležni organi u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o deviznom poslovanju ("Službene
novine Federacije BiH", broj 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima sa inostranstvom ("Službeni
list RBiH", br: 2/92 i 13/94).

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju ("Službene
novine FBiH", br. 35/2026)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".