Zakon o autorskom i srodnim pravima Bosne i Hercegovine

(Predmet Zakona)

Ovim Zakonom ureĎ uju se:
a) pravo autorâ na njihovim djelima iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti
(autorsko pravo),
b) prava izvoĎ ačâ, proizvoĎ ačâ fonograma, filmskih producenata, organizacija
za radiodifuziju, izdavačâ i proizvoĎ ačâ baza podataka na njihovim izvoĎ enjima,
fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava),
c) ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava,
d) zaštita autorskog prava i srodnih prava,
e) oblast primjene Zakona.

(Objavljivanje, javnost i izdavanje)
(1) Objavljivanje, u smislu ovog Zakona, znači da je autorsko djelo ili predmet srodnog
prava s dozvolom ovlaštenog lica postalo dostupno javnosti prvi put.
(2) Izrazi "javan" i "javnost", u smislu ovog zakona, znače veći broj lica koja nisu
meĎ usobno povezana rodbinskom vezom ili drugim ličnim vezama.
(3) Izdavanje, u smislu ovog zakona, znači da je dovoljan broj izraĎ enih primjeraka
autorskog djela ili predmeta srodnog prava s dozvolom ovlaštenog lica ponuĎ en javnosti
ili stavljen u promet.

(Odnos autorskog i srodnih prava)
(1) Zaštita srodnih prava, u skladu s ovim zakonom, ni na koji način ne utiče na prava
autorâ čija su djela zaštićena ovim zakonom.
(2) Odredbe ovog Zakona o sastojcima autorskog djela, pretpostavci autorstva,
koautorima, autorima spojenih djela, sadržaju autorskih imovinskih prava i drugih prava
autora, sadržajnim ograničenjima autorskog prava, početku i učincima isteka rokova
trajanja autorskog prava, odnosu izmeĎ u autorskog prava i prava vlasništva, te o
autorskom pravu u pravnom prometu primjenjuju se na odgovarajući način i na srodna
prava, osim ako je u petom dijelu ovog Zakona drugačije odreĎ eno.

DIO DRUGI - AUTORSKO PRAVO

POGLAVLJE I. AUTORSKO DJELO

(Zaštićena djela)
(1) Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti,
nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije
drugačije odreĎ eno.
(2) Autorskim djelom smatraju se naročito:
a) pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i
kompjuterski programi),
b) govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode),
c) dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela,
d) koreografska i pantomimska djela,
e) muzička djela s riječima ili bez riječi,
f) audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom
stvaranju),
g) djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste
prirode),
h) djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgraĎ eni objekti),
i) djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja,
j) fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,
k) kartografska djela,
l) prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, planovi,
grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i
druga djela iste prirode).

(Sastojci autorskog djela)

Osnutak djela, nezavršeno djelo, naslov i drugi sastojci djela, ako predstavljaju
individualne duhovne tvorevine, zaštićeni su kao samostalno autorsko djelo.

(Prerada autorskog djela)
(1) Prijevodi, prilagoĎ avanja, muzički aranžmani, muzičke obrade i druge prerade
izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su
kao samostalna autorska djela.
(2) Zaštita djelâ iz stava (1) ovog člana nema uticaja na pravo autora izvornog djela.

(Zbirke)
(1) Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge graĎ e (enciklopedije,
zbornici, antologije, zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, zbirke
dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na izbor,
raspored ili način izlaganja svog sadržaja, predstavljaju samostalne individualne
duhovne tvorevine.
(2) Uključenjem izvornih djela u zbirku ne smije se povrijediti pravo autorâ tih djela.
Uključenjem druge izvorne graĎ e u zbirku ta graĎ a ne postaje zaštićeno djelo.
(3) Baze podataka iz stava (1) ovog člana predstavljaju zbirke samostalnih djela,
podataka ili druge graĎ e u bilo kakvom obliku koja je sistematski i metodički sreĎ ena i
pojedinačno dostupna na elektronski ili drugi način.
(4) Zaštita prema ovom članu ne primjenjuje se na kompjuterske programe
upotrijebljene za izradu ili rad elektronskih baza podataka.

(Nezaštićene tvorevine)
(1) Autorskopravno nisu zaštićeni:
a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili
otkrića,
b) službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe,
odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i slično),
c) politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava,
d) dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti
sadržane u obavještenju za štampu,
e) nar
odne književne i umjetničke tvorevine.
(2) Prijevodi tekstova i govora iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana autorskopravno su
zaštićeni, osim ako su objavljeni kao službeni tekstovi.

POGLAVLJE II. AUTOR

(Fizičko lice)

Autor djela je fizičko lice koje je stvorilo djelo.

(Pretpostavka autorstva)

Autorom se smatra lice čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na
djelu na uobičajeni način, dok se suprotno ne dokaže.

(Nepoznati autor)
(1) U slučaju anonimnog ili pseudonimnog djela, izdavač čije je ime naznačeno na
djelu smatra se zastupnikom autora dok se suprotno ne dokaže, i kao takav ovlašten je
da vrši moralna i imovinska prava autora. Ako izdavač nije naznačen na djelu, za
ostvarivanje autorskog prava ovlašteno je lice koje je objavilo djelo.
(2) Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji autor nije poznat ostvaruje odgovarajuća
organizacija autorâ.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana prestaju se primjenjivati od momenta kada se
utvrdi identitet autora. Lice koje je ostvarivalo autorsko pravo prema odredbama st. (1) i
(2) ovog člana dužno je da prenese koristi od autorskih prava na autora, ako ugovorom
nije drugačije dogovoreno. Na prijenos prava, odnosno predaju stvari primjenjuju se na
odgovarajući način pravna pravila o položaju savjesnog imaoca.
(4) Lica iz st. (1) i (2) ovog člana mogu prenositi pojedinačna imovinska prava na
treća lica samo u takvom obimu i trajanju, te samo pod takvim uslovima koji su
uobičajeni za redovno korištenje odreĎ ene vrste djela i koji nisu suprotni opravdanim
ekonomskim interesima autora. U suprotnom slučaju autor ima pravo da traži raskid
ugovora i naknadu štete od licâ iz st. (1) i (2) ovog člana, kao i od trećeg lica na koje su
prava prenesena.

(Koautori)
(1) Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili više lica čini nedjeljivu cjelinu, svim
koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo.
(2) Udio pojedinog koautora odreĎ uje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki
od koautora dao u stvaranju djela, ako njihovi meĎ usobni odnosi nisu drugačije ureĎ eni
ugovorom.
(3) Odluku o korištenju autorskog djela donose zajedno svi koautori. Koautor ne može
uskratiti svoju saglasnost suprotno principima savjesnosti i poštenja.
(4) Ako se koautorsko djelo sastoji od dijelova koji se mogu zasebno koristiti i ako se
autor svakog takvog dijela može identificirati, autor svakog dijela smatrat će se izvornim
vlasnikom imovinskog prava u dijelu koji je on stvorio.

(Autori spojenih djela)
(1) Ako dva ili više autora spoje svoja djela radi zajedničkog iskorištavanja, svaki od
njih ima autorsko pravo na svom dijelu. Odnosi izmeĎ u autora spojenih djela ureĎ uju se
meĎ usobnim ugovorom.
(2) Ako nije drugačije dogovoreno, odredba člana 12. stav (3) ovog zakona
primjenjuje se na odgovarajući način i na autore spojenih djela.

POGLAVLJE III. SADRŢAJ AUTORSKOG PRAVA

Odjeljak A. Opće odredbe

(Nastanak prava)

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvaranja autorskog djela i
nije uslovljeno ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog
sadržaja, kvaliteta ili svrhe.

(Sadržaj autorskog prava)

Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadrži isključiva lično-pravna ovlaštenja (autorska moralna prava), isključiva imovinskopravna ovlaštenja
(autorska imovinska prava) i druga ovlaštenja autora (druga prava autora).

Odjeljak B. Autorska moralna prava

(Sadržaj prava)

Autorska moralna prava štite autora u pogledu njegovih duhovnih i ličnih veza s
njegovim djelom.

(Pravo objavljivanja)

Autor ima isključivo pravo odlučiti da li će, kada, na koji način i u kojoj formi njegovo
djelo biti objavljeno.

(Pravo priznavanja autorstva)
(1) Autor ima isključivo pravo da bude priznat i označen kao stvaralac svog djela.
(2) Autor ima pravo odrediti da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom,
pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno.

(Pravo poštivanja djela)

Autor ima isključivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi djela ako bi
takvo mijenjanje ili upotreba vrijeĎ ali njegovu čast i ugled.

Odjeljak C. Autorska imovinska prava

(Sadržaj prava)
(1) Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenje autora da zabrani ili dozvoli
iskorištavanje svog djela i primjeraka tog djela, ako ovim zakonom nije drugačije
odreĎ eno.
(2) Drugo lice može iskorištavati autorsko djelo samo s dozvolom autora, osim ako
ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.
(3) Za svaki oblik iskorištavanja autorskog djela od drugog lica autoru pripada
posebna naknada, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(4) Autorska imovinska prava sadrže naročito:
a) pravo reproduciranja,
b) pravo distribuiranja,
c) pravo davanja u zakup,
d) pravo saopćavanja javnosti,
e) pravo prerade,
f) pravo audiovizuelnog prilagoĎ avanja (član 110.),
g) pravo prijevoda.

(Pravo reproduciranja)
(1) Pravo reproduciranja je isključivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosaču
(primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelimično ili u cjelini,
bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način.
(2) Djelo se reproducira naročito u obliku grafičkog umnožavanja, trodimenzionalnog
umnožavanja, fotografiranja, fotokopiranja i umnožavanja drugim postupcima kojima se
postiže isti učinak, zvučnog ili vizuelnog snimanja, izgradnjom, odnosno izvoĎ enjem
arhitektonskog objekta i pohranjivanjem djela u elektronskoj formi.

(Pravo distribuiranja)
(1) Pravo distribuiranja je isključivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije djela,
snimke izvoĎ enja ili fonograma na materijalnom nosaču, prodajom ili drugim načinom
prijenosa vlasništva, uključujući uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili
drugog oblika prijenosa vlasništva.
(2) Pravo distribuiranja obuhvata i isključivo pravo da se umnoženi primjerci djela
uvoze u odreĎ enu državu radi daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su
izraĎ eni na zakonit način ili ne.

(Pravo davanja u zakup)
(1) Pravo davanja u zakup je isključivo pravo davanja na korištenje originala ili
primjerka djela na vremenski ograničeni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili
neposredne privredne koristi.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na korištenje:
a) arhitektonskih objekata,
b) originala ili primjerka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog
oblikovanja,
c) originala ili primjerka djela radi saopćavanja javnosti,
d) originala ili primjerka djela radi uvida na licu mjesta,
e) u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena isključivo na vršenje
radni
h obaveza iz tog odnosa,
f) kompjuterskog programa ako on nije važan predmet zakupa.
(3) Pravo davanja u zakup kompjuterskog programa ne primjenjuje se na davanje u
zakup kompjuterskog programa ako sâm program nije osnovni predmet davanja u
zakup.

(Pravo saopćavanja javnosti)

Pravo saopćavanja javnosti je isključivo pravo da se djelo učini dostupnim javnosti u
nematerijalnom obliku i obuhvata naročito:
a) pravo javnog izvoĎ enja,
b) pravo javnog prenošenja,
c) pravo javnog prikazivanja,
d) pravo javnog saopćavanja s fonograma i videograma,
e) pravo radiodifuznog i kablovskog emitiranja,
f) pravo radiodifuznog i kablovskog reemitiranja,
g) pravo sekundarnog korištenja djela koje se radiodifuzno emitira,
h) pravo činjenja dostupnim javnosti.

(Javno izvoĎ enje)

Pravo javnog izvoĎ enja je isključivo pravo saopćavanja javnosti:
a) djela iz oblasti književnosti ili nauke njegovim čitanjem ili recitiranjem uživo
(pravo javnog recitiranja),
b) muzičkog djela njegovim izvoĎ enjem uživo (pravo javnog muzičkog
izvoĎ enja),
c) dramskog, dramsko-muzičkog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog
djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo (pravo javnog scenskog
prikazivanja).

(Javno prenošenje)

Pravo javnog prenošenja je isključivo pravo da se recitacija, muzička izvedba ili scensko
prikazivanje djela saopće javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo uživo
recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvučnika, ekrana ili drugog tehničkog ureĎ aja.

(Javno prikazivanje)

Pravo javnog prikazivanja je isključivo pravo saopćavanja javnosti audiovizuelnog djela
ili djela iz oblasti fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti,
industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza naučne ili tehničke prirode pomoću
tehničkih ureĎ aja.

(Javno saopćavanje s fonograma i videograma)

Pravo javnog saopćavanja s fonograma i videograma je isključivo pravo da se recitacije,
izvedbe ili scenska prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme
saopćavaju javnosti.

(Radiodifuzno i kablovsko emitiranje)
(1) Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog emitiranja je isključivo pravo
saopćavanja djela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala
namijenjenih za javni prijem, bežičnim prijenosom (uključujući satelit) ili žičanim
prijenosom, odnosno žičanim prijenosom (uključujući kablovski ili mikrotalasni sistem).
(2) Emitiranje putem satelita iz stava (1) ovog člana postoji kad se pod kontrolom i
odgovornošću organizacije za radiodifuziju programski signali koji su namijenjeni za
javni prijem šalju u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na
Zemlju.
(3) Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uslovom
da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju
koja vrši emitiranje ili od ovlaštenog trećeg lica.

(Radiodifuzno i kablovsko reemitiranje)

Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog reemitiranja je isključivo pravo da se
istovremeno, u neizmijenjenom obliku i cjelini, saopćava javnosti radiodifuzno emitirano
djelo kada:
a) takvo saopćavanje vrši druga organizacija za radiodifuziju od one koja djelo
izvorno emitira, ili
b) drugi subjekt vrši saopćavanje kablovskim ili mikrotalasnim sistemom koji
obuhvata više od 100 priključaka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge države
(kablovsko reemitiranje).

(Sekundarno korištenje djela koje se radiodifuzno emitira)

Pravo sekundarnog korištenja djela koje se radiodifuzno emitira je isključivo pravo da se
djelo koje je radiodifuzno emitirano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitirano,
istovremeno saopćava javnosti putem zvučnika, ekrana ili sličnog tehničkog ureĎ aja.

(Pravo činjenja dostupnim javnosti)

Pravo činjenja dostupnim javnosti je isključivo pravo da se djelo saopći javnosti žičanim
ili bežičnim prijenosom na način koji pojedincu omogućava pristup djelu s mjesta i u
vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i slično).

(Pravo prerade)
(1) Pravo prerade je isključivo pravo da se izvorno djelo prevede, dramski ili muzički
obradi, promijeni ili na bilo koji drugi način preradi.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana obuhvata i slučaj kada se izvorno djelo u
neizmijenjenom obliku uključi ili ugradi u novo djelo.
(3) Autor izvornog djela zadržava isključivo pravo na korištenje svog djela u
preraĎ enom obliku, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.

Odjeljak D. Druga prava autora

(Pravo na naknadu za davanje na poslugu)
(1) Autor ima pravo na odgovarajuću naknadu ako se original ili primjerak njegovog
djela daju na poslugu putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to
djelatnost.
(2) Davanje na poslugu, u smislu ovog zakona, znači davanje na upotrebu u
vremenski ograničenom periodu, bez ostvarivanja posredne ili neposredne privredne
koristi.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne odnose se na upotrebu:
a) originala ili primjeraka bibliotečkog materijala u nacionalnim bibliotekama,
bibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim bibliotekama,
b) arhitektonskih objekata,
c) originala ili primjeraka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog
oblikovanja,
d) originala ili primjeraka djela radi saopćavanja javnosti,
e) originala ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta ili za njihovo
pozajmljivanje izmeĎ u javnih ustanova,
f) u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena isključivo na vršenje
radnih obaveza iz tog odnosa.
(4) Davanje na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza
podataka je isključivo pravo njihovog autora.

(Pravo slijeĎ enja)
(1) Ako je original djela likovne umjetnosti, nakon što ga je autor prvi put prodao,
ponovo prodat, autor ima pravo da bude obaviješten o prodaji i novom vlasniku i da
potražuje naknadu u obimu koji je odreĎ en u ovom članu pod uslovom da se prodavač,
kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetničkih djela (prodajni saloni,
galerije, aukcionarske kuće i slično).
(2) Za obaveze iz stava (1) ovog člana odgovaraju prodavač, kupac i posrednik
solidarno.
(3) Kao originali djela likovnih umjetnosti iz stava (1) ovog člana smatraju se slike,
crteži, kolaži, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetnička djela izraĎ ena u
keramici, staklu ili drugom materijalu i slična djela koja je stvorio autor svojeručno, ili se
radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Reprodukcije djela
smatraju se originalima ako ih je izradio autor ili lice koje je on ovlastio u ograničenom
broju primjeraka koji su, u pravilu, numerirani i koje je potpisao autor.
(4) Naknada na osnovu prava slijeĎ enja plaća se u procentu od prodajne cijene
originala bez uključenog poreza.
(5) Naknada iz stava (4) ovog člana iznosi:
a) 4% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM,
b) 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM,
c) 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM,
d) 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM,
e) 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM.
(6) Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slijeĎ enja ne
može iznositi više od 25.000 KM.
(7) Pravo slijeĎ enja ne može biti predmet odricanja, prenošenja pravnim poslovima
meĎ u živima i prinudnog izvršenja.

(Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu)
(1) Ako se, prema odredbama člana 46. ovog zakona, autorsko djelo može
reproducirati bez autorovog odobrenja, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu
prirodu, može očekivati da će biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače
zvuka, slike ili teksta, za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu ima pravo na naknadu od
takve upotrebe.
(2) Naknada iz stava (1) ovog člana za zvučno i vizuelno snimanje plaća se:
a) pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehničkih ureĎ aja za zvučno i vizuelno
snimanje i
b) pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta.
(3) Naknada iz stava (1) ovog člana za fotokopiranje plaća se:
a) pri prvoj prodaji ili uvozu novih ureĎ aja za fotokopiranje,
b) od izraĎ enih fotokopija namijenjenih za prodaju.
(4) Za potrebe ovog zakona uvoz u Bosnu i Hercegovinu znači svako puštanje u
promet i svako unošenje robe na teritoriju Bosne i Hercegovine osim ako se radi o
malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose
kao dio ličnog prtljaga ili šalju u malim pošiljkama.
(5) S fotokopiranjem su izjednačene sve druge tehnike reproduciranja, a s ureĎ ajima
za zvučno i vizuelno snimanje izjednačeni su svi drugi ureĎ aji kojima se omogućava
postizanje istog efekta.
(6) Pravo na naknadu, prema odredbi stava (1) ovog člana, ne može biti predmet
odricanja, raspolaganja za vrijeme života i prinudnog izvršenja.

(Lica obavezana da plaćaju naknade)
(1) Naknadu iz člana 36. st. (2) i (3) tačka a) ovog zakona plaćaju proizvoĎ ači ureĎ aja
za zvučno i vizuelno snimanje, proizvoĎ ači ureĎ aja za fotokopiranje i proizvoĎ ači
praznih nosača zvuka, slike ili teksta.
(2) Ako se ureĎ aji i prazni nosači iz stava (1) ovog člana uvoze u Bosnu i
Hercegovinu, naknadu iz člana 36. ovog zakona plaća uvoznik.
(3) ProizvoĎ ači iz stava (1) ovog člana ne plaćaju naknadu za ureĎ aje i prazne
nosače koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine.
(4) Naknadu iz člana 36. stav (3) tačka b) ovog zakona plaćaju fizička i pravna lica
koja uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja.

(Iznos naknade)
(1) Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu,
koji pripadaju zajednički svim nosiocima prava prema ovom zakonu, odreĎ uje Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine.
(2) Iznosi iz stava (1) ovog člana odreĎ uju se posebno za različite kategorije ureĎ aja i
nosača, i to:
a) za svaki ureĎ aj za zvučno snimanje - u zavisnosti od tehnologije (analogno,
digitalno) i činjenice da li se radi o ureĎ ajima namijenjenim isključivo
reproduciranju zvučnih snimaka ili ne,
b) za svaki ureĎ aj za audiovizuelno snimanje - u zavisnosti od tehnologije
(analogno, digitalno) i činjenice da li se radi o ureĎ ajima namijenjenim isključivo
reproduciranju audiovizuelnih ili videosnimaka ili ne,
c) za svaki prazan nosač zvuka ili slike - u zavisnosti od tehnologije (analogno,
digitalno) i najdužeg mogućeg trajanja reprodukcije zvuka ili slike,
d) za svaki ureĎ aj za fotokopiranje ili drugi ureĎ aj sa sličnom tehnikom
reproduciranja (faks, printer, fotoprinter i sl.) - u zavisnosti od najvećeg mogućeg
broja kopija u minuti i od mogućnosti reproduciranja u boji,
e) za svaku pojedinačnu fotokopiju napravljenu za prodaju fizičkim licima.

(Pravo pristupa i predaje djela)
(1) Autor ima pravo pristupa originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu
drugog lica ako je to neophodno za vršenje njegovog prava reproduciranja ili prerade i
ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika.
(2) Autor može od posjednika zahtijevati da preda original djela likovne umjetnosti ili
fotografije radi izlaganja u Bosni i Hercegovini, ako dokaže da postoji jači interes.
(3) Posjednik može predaju originala, prema stavu (2) ovog člana, uslovljavati
davanjem garancije ili zaključenjem ugovora o osiguranju u visini tržišne vrijednosti
djela.
(4) Pravo pristupa djelu, kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov trošak i s
najmanjim mogućim smetanjem posjednika. U slučaju oštećenja originala ili primjeraka
djela autor odgovara za svu štetu, bez obzira na svoju krivicu.

POGLAVLJE IV. SADRŢAJNA OGRANIĉENJA AUTORSKOG PRAVA

(Opće pravilo)
(1) Sadržajna ograničenja autorskog prava moguća su samo u slučajevima koji su
predviĎe ni u ovom poglavlju, s tim da je obim takvog korištenja autorskih djela
ograničen namjerom koja se želi postići i da je u skladu s dobrim običajima.
(2) Sadržajna ograničenja autorskog prava protežu se na odgovarajući način i na
srodna prava iz čl. 119., 127., 132., 136. i 139. ovog zakona.

Odjeljak A. Zakonska licenca

(Nastavni materijali i periodika)
(1) Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaćanja odgovarajuće
naknade, dopušteno je:
a) reproducirati u čitankama, udžbenicima, radnim sveskama i ispitnim
materijalima odlomke autorskih djela i pojedinačna autorska djela fotografije,
likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafičkog
dizajna i kartografije ako se radi o objavljenim djelima,
b) reproducirati u periodičnoj štampi ili u pregledima takve štampe (kliping)
pojedinačne objavljene članke o aktuelnim političkim, privrednim, vjerskim i
drugim sličnim tekućim pitanjima, osim ako je to autor izričito zabranio.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način i za javno
saopćavanje spomenutih djela.
(3) U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to
naznačeno na upotrijebljenom djelu.

Odjeljak B. Slobodna upotreba

(Invalidna lica)

Dopušteno je reproduciranje i distribuiranje djela za potrebe invalidnih lica ako to djelo
ne postoji u traženom obliku, ako je njegova upotreba u direktnoj vezi s invalidnošću tih
lica i ograničena na njen obim, te ako to nije uraĎ eno s namjerom da se ostvari
posredna ili neposredna ekonomska korist. U tom slučaju izvor i ime autora moraju biti
naznačeni, ako su navedeni na djelu koje se koristi.

(Privremeno reproduciranje)

Privremeno reproduciranje autorskog djela dopušteno je ako predstavlja prolaznu ili
prateću radnju koja čini sastavni i bitan dio tehnološkog procesa i nema nikakvog
samostalnog ekonomskog značaja, a njena jedina svrha je da omogući prijenos djela u
mreži izmeĎ u trećih lica putem posrednika, ili njegovo ovlašteno korištenje.

(Informiranje javnosti)
(1) Dopušteno je u obimu potrebnom za informiranje javnosti o tekućim dogaĎ ajima:
a) reproducirati autorska djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg
dogaĎ aja o kojem se informira javnost,
b) pripremiti i reproducirati kratke izvode ili sažetke iz pojedinih objavljenih
novinskih i drugih sličnih članaka u pregledima štampe,
c) reproducirati javne političke, vjerske i druge govore održane u organima
državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih
svečanosti,
d) slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog
izvještaja.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način i za javno
saopćavanje spomenutih djela.
(3) U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora,
ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

(Nastava)
(1) Za potrebe nastave dopušteno je:
a) javno izvoĎ enje objavljenih djela u obliku neposrednog poučavanja na
nastavi,
b) javno izvoĎ enje objavljenih djela na besplatnim školskim priredbama pod
uslovom da izvoĎ ači ne prime naknadu za svoje izvoĎ enje,
c) javno saopćavanje radiodifuzno emitiranih školskih emisija putem zvučnika,
ekrana ili sličnih tehničkih ureĎ aja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi.
(2) U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora,
ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

(Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu)
(1) Uz poštivanje prava iz člana 36. stav (1) ovog zakona, reproduciranje objavljenog
autorskog djela je slobodno ako je uraĎ eno samo u jednom primjerku i ako su ispunjeni
uslovi iz st. (2) ili (3) ovog člana.
(2) Fizičko lice može slobodno reproducirati djelo:
a) na papiru ili sličnom nosaču, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske
tehnike sa sličnim efektom,
b) na bilo kojem drugom nosaču ako to čini za privatnu upotrebu, ako primjerci
nisu namijenjeni ili pristupačni javnosti i ako tim reproduciranjem nema namjeru
da ostvari direktnu ili indirektnu imovinsku korist.
(3) Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili naučne ustanove mogu za
vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojem nosaču ako to učine iz
vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju namjeru da ostvare posrednu ili
neposrednu imovinsku korist.
(4) Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno, nezavisno od odredbi st.
(1), (2) i (3) ovog člana, nije dopušteno reproduciranje:
a) pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodati
najmanje dvije godine,
b) grafičkih izdanja muzičkih djela (notni materijali) - osim ručnim
prepisivanjem,
c) elektronskih baza podataka i kompjuterskih programa,
d) djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta,
e) bilo kojeg djela ako bi takvo reproduciranje bilo suprotno uobičajenom
iskorištavanju djela i oštećivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora,
odnosno nosioca autorskog prava.

(Citati)
(1) Dopušteno je doslovno navoĎ enje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela
ili pojedinačnih objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene
umjetnosti i industrijskog i grafičkog dizajna radi naučnog istraživanja, kritike, polemike,
recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suočenja ili
upućivanja koje se želi postići i u skladu s dobrim običajima.
(2) U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora,
ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

(Nebitni sastojci)

Objavljena djela koja predstavljaju nebitan sastojak u odnosu na glavno djelo u koje su
uključena, ili u odnosu na stvar kojom se zajedno koriste u slobodnoj su upotrebi pri
iskorištavanju takvog glavnog djela ili takve stvari.

(Javne izložbe ili aukcije autorskih djela)
(1) Organizatori javnih izložbi ili aukcija umjetničkih ili drugih autorskih djela mogu
slobodno da koriste ta djela u vezi s promocijom tih izložbi ili aukcija u obimu potrebnom
za postizanje takve svrhe i pod uslovom da to ne čine s namjerom da postignu direktnu
imovinsku korist.
(2) U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora,
ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

(Slobodna prerada djela)

Dopuštena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o:
a) parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne može stvarati zabunu u pogledu
izvora djela,
b) privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije pristupačna
javnosti,
c) preradi u vezi s dopuštenim korištenjem djela koja je prouzrokovana samom
prirodom ili načinom tog korištenja.

(Baze podataka)
(1) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka može slobodno
reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa njenom
sadržaju i redovnog korištenja tog sadržaja. Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze
podataka, dopušteni su mu reproduciranje i prerada samo tog dijela.
(2) Ugovorne odredbe koje su suprotne stavu (1) ovog člana ništave su.

(Djela trajno smještena na javnim mjestima)
(1) Dopuštena je slobodna upotreba autorskih djela koja su trajno smještena na
trgovima, u parkovima, na ulicama ili drugim mjestima pristupačnim javnosti.
(2) Djela iz stava (1) ovog člana ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku,
upotrijebiti za istu namjeru kao izvorno djelo ili upotrijebiti za ostvarivanje imovinske
koristi.
(3) U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora,
ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

(Službeni postupci)

Dopuštena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedinačnom
konkretnom slučaju radi provoĎ enja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg službenog
postupka.

(Provjera ureĎ aja)
(1) Pogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju fonograme i videograme, ureĎ aje za
reproduciranje ili javno saopćavanje fonograma i videograma ili ureĎ aje za prijem zvuka
i slike, kao i radnje u kojima se popravljaju takvi ureĎ aji mogu slobodno reproducirati i
javno saopćavati autorska djela u obimu koji je potreban da se provjeri ispravno
funkcioniranje tih predmeta pri proizvodnji ili direktnoj prodaji kupcima ili za njihov
popravak.
(2) Snimci autorskih djela uraĎ eni na osnovu odredbe stava (1) ovog člana moraju se
bez odgaĎ anja izbrisati.

POGLAVLJE V. VREMENSKA OGRANIĉENJA AUTORSKOG PRAVA

(Opća odredba)

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, ako ovim
zakonom nije drugačije propisano.

(Koautori)

Ako autorsko pravo zajednički pripada koautorima, rok iz člana 55. ovog zakona računa
s
e od smrti koautora koji je posljednji umro.

(Anonimna i pseudonimna djela)
(1) Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traje 70
godina od dana zakonitog objavljivanja djela.
(2) Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, ili ako
autor za vrijeme roka iz stava (1) ovog člana otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz
člana 55. ovog zakona.

(Kolektivna djela)

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja
djela.

(Djela u nastavcima)

Ako je ovim zakonom propisano da se rok trajanja autorskog prava računa od dana
zakonitog objavljivanja djela, a to djelo je objavljeno u dijelovima (nastavci, svesci,
izdanja, epizode i slično), rok trajanja zaštite računa se za svaki od tih dijelova posebno.

(Zbirke)
(1) Nebitne promjene u izboru, usklaĎ ivanju ili rasporedu sadržaja zbirke ne
produžavaju trajanje autorskog prava na zbirci.
(2) Kao nebitne promjene iz stava (1) ovog člana smatraju se dodavanja, ispuštanja ili
druga preinačavanja u pogledu izbora, usklaĎ ivanja ili rasporeda graĎ e, koja su
potrebna da zbirka zadrži svoj prvobitan karakter i namjenu, na način koji je predvidio
njen autor.

(Pravo pokajanja)

Pravo pokajanja iz člana 84. ovog zakona traje za života autora.

(Početak rokova i djelovanje njihovog isteka)
(1) Svi rokovi iz ovog poglavlja, osim roka iz člana 61. ovog zakona, počinju teći od 1.
januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa
početak roka.
(2) Istekom rokova trajanja autorskog prava propisanih u ovom odjeljku autorsko djelo
prestaje da bude autorskopravno zaštićeno.

DIO TREĆI - AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

(NasljeĎ ivanje autorskog prava)

Autorsko pravo kao cjelina, osim prava pokajanja, predmet je nasljeĎ ivanja. Na
prenošenje autorskog prava nasljeĎ ivanjem primjenjuju se propisi o nasljeĎ ivanju, ako
ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.

(Prenosivost autorskog prava)
(1) Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo.
(2) Autor ne može prenijeti na drugo lice autorska moralna prava.
(3) Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom prenijeti na drugo lice
pojedinačna imovinska ovlaštenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora,
osim ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.

(Prinudno izvršenje)
(1) Autorsko pravo ne može biti predmet prinudnog izvršenja. Predmet prinudnog
izvršenja mogu da budu samo imovinske koristi koje potiču od korištenja autorskog
djela.
(2) Prinudno izvršenje nije dopušteno u vezi s autorskim pravom na nedovršenim
djelima i na neobjavljenim originalima.

(Legitimacija)
(1) Prava koja su ovim zakonom data autoru, uključivši pravo ostvarivanja sudske
zaštite, pripadaju drugom nosiocu autorskog prava u obimu u kojem su zakonom ili
pravnim poslom prenesena na njega, ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Aktivna legitimacija za ostvarivanje zaštite prava svojih članova, prema ovom
zakonu, u sudskim i drugim službenim postupcima pripada i kolektivnim organizacijama,
sindikalnim organizacijama i profesionalnim udruženjima osnovanim radi zaštite
autorskih i srodnih prava.

POGLAVLJE II. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNIŠTVA

(Opće pravilo)

Autorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava vlasništva ili drugih stvarnih prava
na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom nije drugačije
propisano.

(Odvojenost pravnog prometa)
(1) Raspolaganje pojedinačnim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima
autora na djelu ne utiče na pravo vlasništva na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo
fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Raspolaganje vlasništvom na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano ne
utiče na pojedinačna autorska imovinska prava ili druga prava autora na tom djelu, ako
zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.

(Zaštita originala autorskog djela)
(1) Vlasnik originala djela koji bi, s obzirom na okolnosti slučaja, mogao pretpostaviti
da autor ima opravdan interes da sačuva taj original od uništenja, dužan je prije
uništenja takvog originala obavijestiti autora o toj namjeri i ponuditi mu otkup prema
cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije moguća, vlasnik je dužan
omogućiti autoru da se izradi primjerak djela na odgovarajući način.
(2) Vlasnik arhitektonskog objekta dužan je samo obavijestiti autora o namjeri da
uništi objekat i da dopusti autoru, na njegov zahtjev, da pristupi objektu koji omogućava
da se taj objekat fotografira. Autor ima pravo tražiti i da se preda primjerak nacrta
arhitektonskog djela na svoj trošak.
(3) Vlasnik stvari na kojoj ili u kojoj je djelo fiksirano bez njegove dozvole može uništiti
tu stvar bez obaveze iz st. (1) i (2) ovog člana.

(Prerada izgraĎ enog arhitektonskog objekta)
(1) Autor izgraĎ enog djela arhitekture ne može se protiviti kasnijim izmjenama na tom
objektu ako je od završetka izgradnje, odnosno izdavanja upravne dozvole za upotrebu
objekta prošlo više od pet godina. Ako je na objektu označeno njegovo ime, autor ima
pravo da traži da vlasnik objekta stavi odgovarajuću napomenu o izmjenama
arhitektonskog djela i vremenu kada je to učinjeno.
(2) Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi način preraditi
zbog nedostataka ugraĎ enih materijala ili ozbiljnih oštećenja objekta nastalih iz bilo
kojih razloga, vlasnik objekta može ga slobodno preraditi.

(Iscrpljivanje prava distribuiranja)

Prvim prijenosom vlasništva na originalu ili primjerku djela na teritoriji Bosne i
Hercegovine od autora ili lica koje ima njegovu saglasnost iscrpljuje se pravo
distribuiranja tog originala ili primjerka za teritoriju Bosne i Hercegovine.

(Zajednička imovina bračnih drugova)

U zajedničku imovinu bračnih drugova ulaze samo imovinske koristi koje potiču od
autorskog prava.

POGLAVLJE III. OPĆI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA

(Obim prenošenja autorskog prava)

Prijenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih prava autora
može biti sadržajno, prostorno ili vremenski ograničen.

(Neisključivi i isključivi prijenos)
(1) Neisključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da na ugovoreni način iskorištava
autorsko djelo, pored autora i drugih nosilaca prava.
(2) Isključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da samo on na ugovoreni način
iskorištava autorsko djelo uz isključivanje autora i svih drugih lica od korištenja djela.
(3) Neisključivi prijenos prava, koji je autor ugovorio prije nego što je ugovorio
isključivi prijenos, ima pravni učinak u odnosu na nosioca isključivog prava, osim ako
ugovorom izmeĎ u autora i nosilaca neisključivih prava nije drugačije utvrĎe no.

(Pretpostavke u pogledu obima prijenosa prava)
(1) Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno, smatra se da je
dogovoren neisključiv prijenos, da prijenos važi samo za teritoriju Bosne i Hercegovine i
da važi samo za vrijeme koje je uobičajeno za prijenos prava iskorištavanja autorskih
djela odreĎ ene vrste.
(2) Ako ugovorom nisu utvrĎe ni vrsta i obim pojedinačnih autorskih imovinskih prava
koja se prenose na nosioca, smatra se da su prenesena samo ona prava i samo u
onom obimu koji je potreban za postizanje cilja ugovora.

(Pravilo odvojenosti prijenosa)
(1) Pojedinačna autorska imovinska prava ili pojedinačna druga prava autora prenose
se zasebno, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Pri prijenosu prava reproduciranja djela ne prenosi se i pravo njegovog
pohranjivanja u elektronskoj formi i pravo njegovog zvučnog ili vizuelnog snimanja, ako
ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(3) Pri prijenosu prava distribuiranja primjeraka djela ne prenosi se i pravo njihovog
uvoza, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(4) Pri prijenosu prava davanja u zakup fonograma ili videograma na kojima je
snimljeno autorsko djelo autor zadržava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje
u zakup. Autor se ne može odreći prava iz ovog stava.

(Pretpostavke o zajedničkom prijenosu)
(1) Pri prijenosu prava reproduciranja djela smatra se da je ugovoren i prijenos prava
distribuiranja primjeraka tog djela, izuzevši njihov uvoz, ako ugovorom nije drugačije
odreĎ eno.
(2) Pri prijenosu prava radiodifuznog emitiranja djela smatra se da je na organizaciju
za radiodifuziju preneseno i pravo:
a) izrade snimaka djela ako su ti snimci uraĎ eni vlastitim sredstvima i za
potrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranju i ako se ti
snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja unište (efemerni
snimci),
b) predaje i pohranjivanja efemernih snimaka vlastitom ili javnom arhivu ako ti
snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji i pohranjivanju
snimaka organizacija za radiodifuziju dužna je obavijestiti autora bez odgaĎ anja.

(Daljnje prenošenje prava)
(1) Lice na koje je preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora ne
može to pravo prenijeti dalje na treća lica bez dozvole autora, ako ugovorom nije
drugačije utvrĎe no.
(2) Dozvola iz stava (1) ovog člana nije potrebna ako je daljnji prijenos prava
posljedica statusnih promjena kod nosioca prava, njegovog stečaja ili redovne
likvidacije.
(3) Ako je na osnovu zakona ili ugovora daljnji prijenos prava moguć bez dozvole
autora, prethodni i novi nosilac prava odgovaraju autoru solidarno u pogledu njegovih
zahtjeva zasnovanih na ovom zakonu.

(Ništavost pojedinih odredbi o prijenosu)

Ništava je svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugo lice:
a) autorsko pravo kao cjelinu,
b) moralna autorska prava,
c) autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima,
d) autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorištavanja svog djela.

(Forma ugovora)
(1) Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora,
ili kojima se daju dozvole za iskorištavanje autorskih djela moraju biti u pisanoj formi,
osim ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Pravni posao koji nije zaključen u formi iz stava (1) ovog člana bit će valjan ako su
ugovorne strane u cjelini ili u pretežnom dijelu ispunile obaveze koje iz njega proizlaze.
U tom slučaju sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogledu vrste i obima
prenesenih prava tumače se u korist autora.

(Autorska naknada)
(1) Smatra se da se prijenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek
vrši uz naknadu, osim ako se dokaže suprotno.
(2) Ako naknada nije bila odreĎ ena, ona se odreĎ uje prema uobičajenim visinama
naknada za pojedinu vrstu djela, prema obimu i trajanju iskorištavanja djela i prema
drugim okolnostima slučaja.
(3) Ako se iskorištavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je očito nesrazmjeran
ugovorenoj ili odreĎ enoj naknadi, autor ima pravo tražiti izmjenu ugovora radi
odreĎ ivanja njegovog pravičnijeg udjela u tom prihodu, odnosno ponovno odreĎ ivanje
visine naknade.
(4) Autor se ne može odreći prava iz stava (3) ovog člana.

(Evidencija prihoda i dobiti)
(1) Ako je naknada dogovorena ili odreĎ ena u zavisnosti od prihoda ili dobiti
ostvarene iskorištavanjem autorskog djela, korisnik djela obavezan je voditi
odgovarajuće knjige ili drugu pouzdanu evidenciju iz koje će u svakom momentu biti
moguće ustanoviti iznos ostvarenog prihoda ili dobiti.
(2) Korisnik djela obavezan je redovno i u potrebnom obimu izvještavati autora o visini
ostvarenog prihoda ili dobiti, kao i omogućiti autoru, na njegov zahtjev, najmanje
jednom godišnje da ima uvid u knjige ili evidenciju iz stava (1) ovog člana.

(Raskid ugovora zbog neizvršavanja)
(1) Autor može jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je na isključiv način
prenio autorsko imovinsko pravo ako druga strana to pravo vrši u nedovoljnom obimu ili
ga uopće ne vrši, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugroženi. Autor se
ne može pozivati na odredbu ovog stava ako su uzroci za nevršenje ili nedovoljno
vršenje prava pretežno na njegovoj strani.
(2) Raskid ugovora, prema odredbi stava (1) ovog člana, nije moguć prije nego što
isteknu dvije godine od prijenosa tog prava. Ako se isključivo pravo odnosi na novinske
članke, taj rok je šest mjeseci.
(3) Autor može da raskine ugovor samo pod uslovom da ponudi nosiocu prava
dovoljan dodatni rok za početak vršenja prava u zadovoljavajućem obimu.
(4) Raskidom ugovora, prema odredbama ovog člana, autorsko imovinsko pravo
nosioca se gasi.
(5) Autor se ne može odreći prava iz stava (1) ovog člana.

(Pravo pokajanja)
(1) A
utor ima isključivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je
prenio autorska imovinska prava i uskratiti daljnje iskorištavanje svog djela ako za to
ima ozbiljne moralne razloge i ako prethodno nadoknadi običnu štetu nosiocu tih prava.
(2) Raskid iz stava (1) ovog člana ima učinak od dana kad autor položi osiguranje za
naknadu štete iz stava (1) ovog člana.
(3) Nosilac prava iskorištavanja mora, u roku od tri mjeseca od dana prijema izjave o
raskidu, saopćiti autoru obim obične štete. Ako nosilac prava iskorištavanja to ne učini,
izjava o raskidu ima učinak istekom tog roka.
(4) Ako autor kasnije odluči da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajanja
može ponovo koristiti, dužan je da pravo iskorištavanja najprije i pod prijašnjim uslovima
ponudi onome s kim je prethodno raskinuo ugovor.
(5) Autor se ne može odreći prava iz stava (1) ovog člana.
(6) Odredbe ovog člana ne odnose se na kompjuterske programe, audiovizuelna djela
i baze podataka.

POGLAVLJE IV. POSEBNI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA

Odjeljak A. Izdavaĉki ugovor

(Opće odredbe)
(1) Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo
reproduciranja svog djela štampanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja
primjeraka djela (pravo izdavanja), a izdavač se obavezuje da djelo na ugovoreni način
reproducira i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu naknadu.
(2) Izdavački ugovor za pojedinačno odreĎ eno djelo može da sadrži i saglasnost o
klupskom izdanju, džepnom izdanju, periodičnom izdavanju u nastavcima, prijenosu
prava prevoĎ enja na pojedinačno odreĎ eni jezik, te pravo izdavanja prevedenog djela,
kao i druga imovinska prava.

(Sadržaj ugovora)
(1) Izdavački ugovor mora urediti naročito vrstu prijenosa prava, obim i trajanje
prijenosa prava, teritoriju važenja prava, rok za izdavanje djela i autorski honorar.
(2) Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije utvrĎe no, izdavač ima pravo samo na
jedno izdanje djela, odnosno samo na jednokratno umnožavanje ugovorenog broja
primjeraka djela. Ako je ugovorom odreĎ ena mogućnost višekratnog djelimičnog
umnožavanja primjeraka do postizanja ukupne ugovorene visine tiraža
(doštampavanje), izdavač je dužan bez odgaĎ anja obavijestiti autora o svakom
djelimičnom umnožavanju i saopćiti mu sve podatke potrebne za njegovo efikasno
kontroliranje poštivanja izdavačkog ugovora.
(3) Ako je naknada ugovorena u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka
djela, izdavački ugovor mora da sadrži i odredbu o njihovom najmanjem broju pri prvom
izdanju. Takva odredba nije potrebna ako ugovor odreĎ uje minimalnu naknadu koju je
izdavač dužan platiti autoru nezavisno od broja prodatih primjeraka.
(4) Ako je naknada ugovorena u paušalnom iznosu, izdavački ugovor mora da sadrži
odredbu o ukupnoj visini tiraža. Ako tiraž nije odreĎ en i ako iz okolnosti slučaja ili dobrih
poslovnih običaja ne proizlazi drugačije, izdavač može izdati najviše 500 primjeraka
djela.
(5) Ako rok za izdavanje djela nije drugačije ugovoren, on iznosi godinu dana od kada
je autor predao izdavaču primjerak djela u odgovarajućem obliku.

(Sklapanje ugovora posredstvom zastupnika)

Zastupnik autora može sklopiti izdavački ugovor samo za ona djela koja su izričito
navedena u autorovoj punomoći.

(Izuzetak od pisane forme)

Izdavački ugovor o izdavanju članaka, crteža i drugih autorskih djela u dnevnoj i
periodičnoj štampi ne mora biti u pisanoj formi.

(Pretpostavka isključivosti)
(1) Dok važi izdavački ugovor, autor ne može prenijeti na drugo lice pravo izdavanja
istog djela na istoj teritoriji i na istom jeziku, osim ako je izdavačkim ugovorom drugačije
odreĎ eno.
(2) Pravo izdavanja novinskih članaka autor može prenijeti istovremeno na više lica,
osim ako izdavačkim ugovorom nije drugačije odreĎ eno.

(Izdavačko pravo prvenstva)
(1) Izdavač koji je stekao pravo na izdavanje djela u štampanoj formi ima, u pogledu
izdavanja tog djela u elektronskoj ili bilo kojoj drugoj formi, pravo prvenstva u odnosu na
druge izdavače koji ponude iste uslove.
(2) Izdavač koji se namjerava koristiti pravom iz stava (1) ovog člana dužan je da se
izjasni o tome u roku od 30 dana od dana prijema autorove pisane ponude.
(3) Pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana traje tri godine od isteka roka ugovorenog
za izdavanje djela u štampanoj formi.

(Poboljšanja i izmjene djela)

Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije odreĎ eno, izdavač je obavezan u slučaju novih
izdanja djela omogućiti autoru da unese poboljšanja ili druge izmjene u autorsko djelo
pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela i ne uzrokuje
nesrazmjerne troškove izdavaču.

(Propast originala djela ili izdanja zbog više sile)
(1) Ako je rukopis ili drugi original djela nakon njegove predaje izdavaču uništen
krivicom izdavača ili zbog više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je
autorsko djelo izdato.
(2) Ako je pripremljeno izdanje djela zbog više sile u potpunosti uništeno prije
njegovog stavljanja u promet, izdavač ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru
pripada naknada samo za propalo izdanje.
(3) Ako pripremljeno izdanje djela zbog više sile djelimično propadne prije njegovog
stavljanja u promet, izdavač ima pravo, bez plaćanja naknade autoru, reproducirati
samo onoliko primjeraka djela koliko ih je propalo.

(Prestanak izdavačkog ugovora)
(1) Izdavački ugovor prestaje:
a) smrću autora prije završetka autorskog djela,
b) iscrpljenjem tiraža svih ugovorenih izdanja,
c) istekom roka važenja ugovora.
(2) Autor može raskinuti izdavački ugovor i tražiti naknadu štete a, osim toga, ima
pravo zadržati primljenu naknadu, odnosno tražiti isplatu dogovorene naknade, ako
izdavač ne izda djelo u ugovorenom roku.
(3) Ako rok za izdavanje djela nije utvrĎe n ugovorom, izdavač je dužan izdati djelo u
primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje djela izdavaču.
(4) Autor može raskinuti izdavački ugovor ako izdavač, nakon iscrpljenja jednog
izdanja, ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od
dana kad je autor to zahtijevao, osim ako ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(5) Smatra se da je, u smislu odredbi ovog člana, izdanje iscrpljeno ako je broj
neprodatih primjeraka djela manji od 5% cjelokupnog izdanja.

(Uništenje primjeraka djela)
(1) Izdavač koji namjerava neprodate primjerke djela prodati kao papir za preradu ili ih
na drugi način uništiti, dužan je da otkup tih primjeraka ponudi prvo autoru po cijeni koju
bi ostvario za takvu prodaju.
(2) Ako autor ne prihvati ponudu izdavača iz stava (1) ovog člana ili je prihvati samo
za odreĎ eni broj primjeraka, preostale primjerke djela izdavač može slobodno prodati
kao papir za preradu ili ih uništiti.

Odjeljak B. Ugovor o izvoĊenju

(Opća odredba)

Ugovorom o izvoĎ enju djela autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javnog
izvoĎ enja ili javnog scenskog prikazivanja svog djela, a korisnik se obavezuje da će
djelo na ugovoreni način koristiti i za to autoru platiti naknadu.

(Obaveze korisnika)

Korisnik je dužan omogućiti autoru pristup izvoĎ enju djela, ostvariti tehničke uslove za
izvoĎ enje koji osiguravaju poštivanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom
zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvoĎ enja, ako ugovorom
nije drugačije odreĎ eno.

(Raskid ugovora)

Ako korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor može raskinuti ugovor o
izvoĎ enju i tražiti naknadu štete a, uz to, može i zadržati naknadu, odnosno tražiti
isplatu ugovorene naknade.

Odjeljak C. Ugovor o stvaranju djela po narudţbi

(Djelo po narudžbi)
(1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obavezuje da stvori
odreĎ eno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naručiocu, a naručilac se obavezuje
da će autoru za to platiti ugovorenu naknadu.
(2) Naručilac ima pravo da nadzire posao i daje autoru uputstva i zahtjeve u vezi sa
izgledom i sadržajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu
naučnog ili umjetničkog stvaralaštva.
(3) Autorsko pravo na djelu po narudžbi, osim prava distribuiranja, zadržava autor,
ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎ eno. Na ugovor o autorskom djelu
po narudžbi primjenjuju se na odgovarajući način propisi kojima se ureĎ uje ugovor o
djelu.

(Kolektivno djelo)
(1) Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji
fizičkog ili pravnog lica (naručilac) u čijem stvaranju je učestvovao veliki broj lica, te koje
se objavljuje i koristi pod imenom naručioca (enciklopedije, leksikoni, zbornici, almanasi
i slično).
(2) Za stvaranje kolektivnog djela zaključuje se poseban ugovor. Ako nisu ispunjeni
uslovi iz stava (1) ovog člana, takav ugovor je ništav.
(3) Ako ugovorom nije drugačije odreĎ eno, smatra se da su sva autorska imovinska
prava i druga prava autora na kolektivnom djelu isključivo i neograničeno prenesena na
naručioca.

Odjeljak D. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

(Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca)
(1) Ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obaveza ili prema
uputstvima poslodavca, smatra se da su sva autorska imovinska prava isključivo
prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana završetka takvog djela, ako
ugovorom ili drugim aktom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana prava poslodavca prestaju tako što se
vraćaju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatražio njihov ponovni
isključivi prijenos bez ograničenja. U tom slučaju autoru pripada pravo na odgovarajuću
naknadu za daljnje iskorištavanje njegovog djela.

(Posebne odredbe o prijenosu prava)
(1) Nezavisno od odredbi člana 100. ovog zakona, autor zadržava isključivo pravo
korištenja djela stvorenog u radnom odnosu u okviru svojih sabranih djela.
(2) Nezavisno od odredbi člana 100. ovog zakona, smatra se da su autorska
imovinska prava i druga prava autora na bazi podataka i na kolektivnom djelu isključivo i
neograničeno prenesena na poslodavca, ako ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
Prijenos prava na kompjuterskom programu stvorenom u radnom odnosu ureĎ uje se
odredbom člana 103. ovog zakona.

DIO ĈETVRTI - POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM AUTORSKIM DJELIMA

POGLAVLJE I. KOMPJUTERSKI PROGRAMI

(Opće odredbe)
(1) Kompjuterski program, u smislu ovog zakona, jeste program u bilo kojoj formi,
uključujući pripremne materijale za njegovu izradu.
(2) Ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji element kompjuterskog programa,
uključujući elemente koji su osnov za njegov interfejs, nisu zaštićeni.
(3) Kompjuterski programi zaštićeni su kao pisana autorska djela ako predstavljaju
vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora.

(Kompjuterski program stvoren u radnom odnosu ili po narudžbi)

Ako je kompjuterski program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obaveza ili prema
uputstvima poslodavca, ili ako ga je stvorio autor na osnovu ugovora o narudžbi, smatra
se da su sva autorska imovinska prava na takvom programu isključivo i u cjelini
prenesena na poslodavca ili naručioca, ako ugovorom nije drugačije utvrĎe no.

(Prava autora kompjuterskog programa)
(1) Ako u čl. 105. i 106. ovog zakona nije drugačije odreĎ eno, autor kompjuterskog
programa ima isključiva prava koja obuhvataju:
a) reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog kompjuterskog programa bilo
kojim sredstvima i na bilo koji način, nezavisno od toga da li se radi o
privremenom ili trajnom reproduciranju; ako učitavanje, prikazivanje, stavljanje u
rad, prenošenje ili pohranjivanje programa zahtijeva njegovo reproduciranje, za
te radnje traži se dozvola autora kompjuterskog programa,
b) prevoĎ enje, prilagoĎ avanje, obradu ili bilo koju drugu preradu kompjuterskog
programa i reproduciranje rezultata tih prerada s tim da ostaju netaknuta prava
lica koje je preradilo program,
c) distribuiranje originala ili primjeraka kompjuterskog programa u bilo kojem
obliku, uključujući njihovo davanje u zakup.
(2) Autor može da prenese prava iz stava (1) ovog člana na treća lica na osnovu
ugovora.

(Sadržajna ograničenja autorskih prava)
(1) Zakoniti korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da izvrši
radnje iz člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, uključujući otklanjanje grešaka,
ako je to potrebno radi korištenja kompjuterskog programa u skladu s njegovom
namjenom.
(2) Ovlašteni korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da
reproducira najviše jednu sigurnosnu kopiju programa, ako je to potrebno radi njegove
upotrebe.
(3) Ovlašteni korisnik primjerka kompjuterskog programa može bez dozvole autora da
posmatra, proučava ili testira funkcioniranje programa s ciljem otkrivanja ideja i principa
koji čine osnov bilo kojeg elementa tog programa, ako to čini prilikom njegovog
učitavanja, prikazivanja, rada, prenošenja ili pohranjivanja na koje je ovlašten.
(4) Odredbe ovog zakona o privatnom i drugom vlastitom reproduciranju (član 46.) i o
pravu pokajanja (član 84.) ne odnose se na kompjuterske programe.
(5) Kompjuterski programi ne smiju se javno davati na poslugu (član 34.), osim ako je
ugovorom s njihovim autorom drugačije utvrĎe no.
(6) Ugovorne odredbe kojima se nastoje ograničavati prava zakonitog korisnika
suprotno st. (2) i (3) ovog člana su ništave.

(Dekompiliranje)
(1) Ako je reproduciranje kompjuterskog koda i prevoĎ enje njegovog oblika, prema
odredbi člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, nužno za dobivanje informacija
potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa s drugim
programima, odobrenje nosioca prava nije potrebno pod sljedećim uslovima:
a) ako te radnje preduzima lice koje ima odobrenje za korištenje, ili drugo lice
koje ima pravo koristiti primjerak programa, ili lice koje je u njihovo ime ovlašteno
da to učini,
b) ako informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile
neposredno dostupne licima iz tačke a) ovog stava i
c) ako su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su
potrebni za postizanje interoperabilnosti.
(2) Informacije dobivene primjenom odredbe stava (1) ovog člana ne smiju se:
a) koristiti za ciljeve različite od postizanja interoperabilnosti nezavisno
stvorenog kompjuterskog programa,
b) prenositi drugim licima osim kad je to potrebno za postizanje
interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa,
c) koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa bitno sličnog u
svom izražaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskog
prava.
(3) Odredbe ovog člana ne smiju se tumačiti tako da omogućavaju da njihova
primjena bude suprotna redovnom korištenju kompjuterskog programa ili da
neopravdano nanosi štetu zakonitim interesima nosioca prava.
(4) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovog člana su ništave.

(Posebne mjere zaštite)

Povredom prava na kompjuterskom programu smatraju se naročito i sljedeće radnje:
a) bilo koja distribucija primjerka kompjuterskog programa za koji se zna ili za
koji se osnovano sumnja da povreĎ uje autorsko pravo,
b) posjedovanje primjerka kompjuterskog programa u komercijalne svrhe za
koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povreĎ uje autorsko pravo.

(Primjena drugih pravnih propisa)

Odredbe iz ovog odjeljka ne utiču na primjenu drugih propisa kojima se ureĎ uju
kompjuterski programi, kao što su propisi o patentu, žigu, zaštiti topografije integriranih
kola, konkurenciji i poslovnoj tajni ili na ugovorne obaveze.

POGLAVLJE II. AUDIOVIZUELNA DJELA

(Opća odredba)

Audiovizuelna djela, prema ovom zakonu, jesu kinematografski, televizijski,
dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzički videofilmovi, te druga audiovizuelna djela
izražena slikama koje u slijedu stvaraju utisak pokreta, sa zvukom ili bez zvuka,
nezavisno od vrste nosača na kojem su fiksirana.

(Pravo audiovizuelnog prilagoĎ avanja)
(1) Pravo audiovizuelnog prilagoĎ avanja je isključivo pravo da se izvorno djelo preradi
ili uključi u audiovizuelno djelo.
(2) Zaključenjem ugovora o audiovizuelnom prilagoĎ avanju smatra se da je autor
izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uključivanja izvornog djela
u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom djelu,
njegovom prijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u
vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(3) Nezavisno od odredbe stava (2) ovog člana, autor izvornog djela zadržava:
a) isključivo pravo novog audiovizuelnog prilagoĎ avanja, ali tek nakon isteka
deset godina od sklapanja ugovora iz stava (2) ovog člana,
b) isključivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi
umjetnički oblik,
c) pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta za svako davanje u
zakup primjerka audiovizuelnog prilagoĎ enog djela.
(4) Autor se ne može odreći prava iz stava (3) ovog člana.

(Koautori audiovizuelnog djela)
(1) Koautorima audiovizuelnog djela smatraju se:
a) autor prilagoĎ avanja,
b) glavni režiser,
c) autor scenarija,
d) autor dijaloga,
e) glavni snimatelj (direktor fotografije),
f) kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za korištenje u tom djelu.
(2) Ako je crtež, odnosno animacija bitan element audiovizuelnog djela, koautorom
tog djela smatra se i glavni crtač, odnosno glavni animator.

(Autori doprinosa audiovizuelnom djelu)

Kompozitor muzike, glavni crtač i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima
audiovizuelnog djela prema odredbi člana 111. ovog zakona, kao i scenograf,
kostimograf, slikar maski i montažer imaju prava na svojim individualnim doprinosima
audiovizuelnom djelu (autori doprinosa).

(Ugovor o filmskoj produkciji)
(1) Odnosi izmeĎ u filmskog producenta i koautora audiovizuelnog djela i autora
doprinosa tom djelu, kao i odnosi izmeĎ u samih autora ureĎ uju se ugovorom o filmskoj
produkciji, koji mora biti u pisanoj formi.
(2) Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su koautori isključivo i
neograničeno prenijeli na filmskog producenta sva svoja autorska imovinska prava na
audiovizuelnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i
fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije
drugačije odreĎ eno.
(3) Koautorima audiovizuelnog djela pripada posebna naknada za svako preneseno
autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora.
(4) Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su autori doprinosa
isključivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta pravo korištenja njihovih
doprinosa za dovršenje audiovizuelnog djela.
(5) Nezavisno od odredbi st. (1), (2) i (4) ovog člana:
a)
koautori zadržavaju isključivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u
drugi umjetnički oblik,
b) autori doprinosa zadržavaju pravo da svoje doprinose audiovizuelnom djelu
odvojeno iskorištavaju, ako se time ne zadire u prava filmskog producenta,
c) koautori zadržavaju pravo na pravičnu naknadu od filmskog producenta za
svako davanje u zakup primjeraka audiovizuelnog djela.
(6) Koautori i autori doprinosa ne mogu se odreći prava iz stava (5) ovog člana.
(7) Filmski producent obavezan je da najmanje jednom godišnje šalje koautorima
izvještaj o visini ostvarenih prihoda za svaki oblik dopuštenog korištenja audiovizuelnog
djela.

(Dovršenje audiovizuelnog djela)
(1) Audiovizuelno djelo smatra se dovršenim kada je, u skladu s ugovorom izmeĎ u
glavnog režisera i filmskog producenta, izraĎ en prvi standardni primjerak djela koje je
predmet ugovora o produkciji.
(2) Zabranjeno je uništenje matrice prvog standardnog primjerka audiovizuelnog djela.
(3) Ako neki od koautora ili autora doprinosa odbije da nastavi saraĎ ivati na stvaranju
audiovizuelnog djela, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti da nastavi tu saradnju, ne
može se protiviti da se doprinos koji je već dao koristi za dovršenje tog djela. Takav
autor ima odgovarajuća autorska prava na već učinjenom doprinosu audiovizuelnom
djelu.

(Raskid ugovora)
(1) Ako filmski producent ne dovrši audiovizuelno djelo u roku od pet godina od dana
sklapanja ugovora o produkciji, ili ako dovršeno audiovizuelno djelo ne počne da
iskorištava u roku od dvije godine od dana njegovog dovršenja, koautori mogu tražiti
raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, koautori djela i autori doprinosa zadržavaju
pravo na naknadu.

DIO PETI - SRODNA PRAVA

POGLAVLJE I. PRAVA IZVOĐAĈA

(IzvoĎ ači)
(1) IzvoĎ ači, u smislu ovog zakona, jesu glumci, pjevači, muzičari, plesači i druga lica
koja glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi
način izvode autorska ili folklorna djela.
(2) Kao izvoĎ ači, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se i režiseri pozorišnih
predstava, dirigenti orkestara, voĎ e pjevačkih horova, te varijetetski i cirkuski umjetnici.

(Zastupnik grupe izvoĎ ača)
(1) IzvoĎ ači koji učestvuju u grupi (članovi orkestra, hora, plesne ili glumačke grupe,
ansambla i sl.) dužni su ovlastiti jednog od svojih članova kao svog zastupnika za
davanje dozvola potrebnih za izvoĎ enje i za ostvarivanje izvoĎ ačkih prava.
(2) Ovlaštenje iz stava (1) ovog člana mora biti u pisanoj formi i važi ako je postignuta
saglasnost većine svih članova koji čine grupu izvoĎ ača.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na dirigente, soliste, režisere
pozorišnih predstava i glavne glumce koji nisu članovi grupe, ako ugovorom izmeĎ u njih
i grupe nije drugačije odreĎ eno.

(Moralna prava izvoĎ ača)
(1) IzvoĎ ač koji individualno izvodi autorska ili folklorna djela ima isključivo pravo da
bude priznat i naznačen kao izvoĎ ač, odnosno da odluči da li će njegovo ime ili druga
oznaka identiteta biti navedeni pri korištenju njegove izvedbe.
(2) Ako izvoĎ ači izvode autorska ili folklorna djela kao grupa, pravo iz stava (1) ovog
člana pripada grupi kao cjelini i solistima.
(3) IzvoĎ ači imaju isključivo pravo da se suprotstave svakom mijenjanju ili upotrebi
njihove izvedbe ako bi se time vrijeĎ ali njihova čast i ugled.

(Imovinska prava izvoĎ ača)

IzvoĎ ač ima isključivo pravo:
a) snimanja svog živog izvoĎ enja,
b) direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka svog izvoĎ enja na bilo koji
način i u bilo kojem obliku,
c) prenošenja javnosti svog živog izvoĎ enja,
d) radiodifuznog emitiranja svog živog izvoĎ enja, osim reemitiranja od
organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vrši emitiranje,
e) činjenja dostupnim javnosti snimaka svog izvoĎ enja,
f) distribuiranja primjeraka snimka svog izvoĎ enja,
g) davanja u zakup primjeraka snimka svog izvoĎ enja.

(Naknada za privatnu upotrebu)

IzvoĎ ač ima pravo na naknadu za privatno ili drugo vlastito reproduciranje, prema članu
36. stav (2) ovog zakona.

(Naknada za javno saopćavanje i davanje u zakup snimka izvoĎ enja)
(1) IzvoĎ ač ima pravo na udio u naknadi koja pripada proizvoĎ aču fonograma za
saopćavanje javnosti fonograma sa snimkom njegovog izvoĎ enja.
(2) IzvoĎ ač koji svoje pravo davanja u zakup snimka izvoĎ enja prenese na
proizvoĎ ača fonograma ili filmskog producenta zadržava pravo na pravičnu naknadu.
IzvoĎ ač se ne može odreći prava na pravičnu naknadu za davanje u zakup.

(Pretpostavka prijenosa prava na filmskog producenta)
(1) Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da je izvoĎ ač isključivo i
neograničeno prenio sva svoja izvoĎ ačka imovinska prava u vezi s njegovim
izvoĎ enjem na filmskog producenta, ako ugovorom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Za svako od imovinskih prava, prenesenih prema odredbama stava (1) ovog
člana, izvoĎ ač ima pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta.
(3) IzvoĎ ač se ne može odreći prava iz stava (2) ovog člana.

(Korištenje izvoĎ enja za dovršenje audiovizuelnog djela)

Ako neki od izvoĎ ača odbije da završi svoj doprinos audiovizuelnom djelu, ili ako zbog
više sile nije u mogućnosti da nastavi izvoĎ enje, ne može se protiviti da se ostvareni dio
izvoĎ enja koristi za dovršenje audiovizuelnog djela. Takav izvoĎ ač ima odgovarajuća
prava na već učinjeni doprinos audiovizuelnom djelu.

(IzvoĎ enje ostvareno u radnom odnosu)
(1) IzvoĎ enje nastalo u radnom odnosu označava izvoĎ enje koje za vrijeme trajanja
radnog odnosa kod odreĎ enog poslodavca ostvari izvoĎ ač - zaposlenik izvršavajući
svoje radne obaveze ili prema uputstvima poslodavca.
(2) Na izvoĎ enje ostvareno u radnom odnosu primjenjuju se na odgovarajući način
odredbe člana 100. ovog zakona.

(Trajanje prava)
(1) Prava izvoĎ ača traju 50 godina od dana izvoĎ enja. Ako je snimak izvoĎ enja u tom
roku zakonito izdat, ili zakonito saopćen javnosti, prava izvoĎ ača traju 50 godina od
dana prvog izdanja ili prvog saopćavanja, zavisno od toga koji je dan bio ranije.
(2) Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od 1. januara godine koja slijedi poslije
godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.

POGLAVLJE II. PRAVA PROIZVOĐAĉA FONOGRAMA

(ProizvoĎ ač fonograma)
(1) "ProizvoĎ ač fonograma", u smislu ovog zakona, jeste fizičko ili pravno lice koje
preduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimanje zvukova jednog izvoĎ enja ili
drugih zvukova, ili onoga što predstavlja zvukove.
(2) "Snimanje", u smislu ovog zakona, znači fiksiranje zvukova ili onoga što
predstavlja zvukove na nosač s kojeg se oni mogu slušati, reproducirati ili saopćavati
putem odreĎ enog ureĎ aja.
(3) "Fonogram", u smislu ovog zakona, jeste snimak zvukova izvoĎ enja ili drugih
zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim ako se radi o snimku koji je uključen,
odnosno ugraĎ en u audiovizuelno djelo.

(Prava proizvoĎ ača fonograma)

ProizvoĎ ač fonograma ima isključivo pravo:
a) direktnog ili indirektnog reproduciranja svojih fonograma, na bilo koji način i
u bilo kojoj formi,
b) distribuiranja svojih fonograma,
c) davanja u zakup svojih fonograma,
d) činjenja dostupnim javnosti svojih fonograma.

(Pravo na naknadu za saopćavanje javnosti)
(1) Ako se fonogram izdat u komercijalne svrhe koristi za radiodifuzno emitiranje ili
neki drugi oblik saopćavanja javnosti, korisnik je za svako pojedinačno korištenje
obavezan da plati proizvoĎ aču fonograma jedinstvenu pravičnu naknadu.
(2) Polovinu naknade iz stava (1) ovog člana proizvoĎ ač fonograma dužan je da plati
izvoĎ ačima čije je izvoĎ enje snimljeno na korištenom fonogramu, ako ugovorom izmeĎ u
njih nisu odreĎ eni drugačiji udjeli.
(3) Za potrebe ovog člana, fonogrami koji su učinjeni dostupnim javnosti na način koji
omogućava pojedincu pristup tim fonogramima s mjesta i u vrijeme koje sâm odabere
smatraju se kao fonogrami izdati u komercijalne svrhe.
(4) Pravo na naknadu za saopćavanje javnosti fonograma traje 50 godina od dana
njegovog objavljivanja pod uslovima da je on još uvijek zaštićen prema članu 125. ovog
zakona.

(Naknada za privatnu upotrebu)

ProizvoĎ ač fonograma ima pravo na odgovarajuću naknadu za svako reproduciranje
svojih fonograma za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu prema članu 36. stav (2) ovog
zakona.

(Trajanje prava)
(1) Prava proizvoĎ ača fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksiranja. Ako je
fonogram u tom roku zakonito izdat, prava traju 50 godina od dana prvog izdanja. Ako
fonogram u tom roku nije zakonito izdat, ali je zakonito saopćen javnosti, prava traju 50
godina od dana takvog prvog saopćavanja javnosti.
(2) Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od 1. januara godine koja slijedi poslije
godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.

POGLAVLJE III. PRAVA FILMSKIH PRODUCENATA

(Filmski producent i videogram)

Filmski producent (proizvoĎ ač videograma) je fizičko ili pravno lice koje u svoje ime daje
inicijativu, prikuplja finansijska sredstva, organizira, rukovodi i preuzima odgovornost za
fiksiranje audiovizuelnog djela ili slijeda pomičnih slika praćenih zvukom ili bez zvuka
(videogram).

(Prava filmskog producenta)

Filmski producent ima isključivo pravo:
a) reproduciranja svojih videograma,
b) distribuiranja svojih videograma,
c) davanja u zakup svojih videograma,
d) javnog prikazivanja svojih videograma,
e) činjenja dostupnim javnosti svojih videograma.

(Naknada za privatnu upotrebu)

Filmski producent ima pravo na odgovarajuću naknadu za zvučno i vizuelno
reproduciranje svojih videograma za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu prema članu 36.
stav (2) ovog zakona.

(Trajanje prava)

Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksiranja videograma. Ako je
videogram u tom roku zakonito izdat ili zakonito saopćen javnosti, prava traju 50 godina
od dana takvog prvog izdanja ili dana takvog prvog saopćavanja, zavisno od toga koji
dan je bio ranije.

POGLAVLJE IV. PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU

(Organizacija za radiodifuziju i emisije)
(1) Organizacija za radiodifuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i snosi
odgovornost za proizvodnju emisije.
(2) Emisija je zvučni, vizuelni, odnosno zvučno-vizuelni sadržaj pretvoren u električni,
elektromagnetni ili drugi signal koji se emitira radi saopćavanja javnosti.

(Prava organizacija za radiodifuziju)

Organizacija za radiodifuziju ima isključivo pravo:
a) reemitiranja svojih emisija bežično ili putem žica,
b) sekundarnog korištenja svojih emisija, u smislu člana 31. ovog zakona, ako
se to radi uz naplatu ulaznica,
c) snimanja svojih emisija,
d) reproduciranja snimaka svojih emisija,
e) distribuiranja snimaka svojih emisija,
f) činjenja dostupnim javnosti svojih emisija.

(Trajanje prava)

Prava organizacije za radiodifuziju traju 50 godina od dana prvog emitiranja.

POGLAVLJE V. PRAVA IZDAVAĉA

(Naknada za privatnu upotrebu)
(1) Izdavači imaju pravo na naknadu za reproduciranje svojih izdanja za privatnu ili
drugu vlastitu upotrebu prema članu 36. stav (3) ovog zakona.
(2) Pravo na naknadu iz stava (1) ovog člana traje 50 godina od zakonitog izdanja
djela.

(Neobjavljena slobodna djela)
(1) Lice koje prvi put zakonito izda ili saopći javnosti još neobjavljeno autorsko djelo
na kojem su autorska prava već istekla stiče prava koja odgovaraju autorskim
imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovom zakonu.
(2) Prava iz stava (1) ovog člana traju 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili
prvog zakonitog saopćavanja javnosti.

(Kritička i naučna izdanja slobodnih djela)
(1) Lice koje pripremi izdanje autorskog djela na kojem su autorska prava već istekla,
a koje je rezultat naučnog istraživanja ili obrade i bitno se razlikuje od postojećih izdanja
tog djela stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima
autora prema ovom zakonu.
(2) Prava iz stava (1) ovog člana traju 30 godina od prvog zakonitog izdanja djela.

POGLAVLJE VI. PRAVA PROIZVOĐAĉA BAZE PODATAKA

(Baza podataka i proizvoĎ ač baze podataka)
(1) Baza podataka, u smislu ovog zakona, jeste zbirka samostalnih djela, podataka ili
druge graĎ e u bilo kojem obliku koja je sistematski ili metodički ureĎ ena i pojedinačno
pristupačna putem elektronskih ili drugih sredstava i kod koje je pribavljanje, verifikacija
ili predstavljanje njenog sadržaja tražilo kvalitativno ili kvantitativno značajno ulaganje
ljudskih, tehničkih ili finansijskih sredstava.
(2) ProizvoĎ ač baze podataka je pravno ili fizičko lice koje preduzima inicijativu i
preuzima rizik ulaganja sredstava, navedenih u stavu (1) ovog člana, u njeno
izraĎ ivanje.
(3) Zaštita baze podataka ili njenog sadržaja, prema odredbama ovog odjeljka,
nezavisna je od njene zaštite autorskim pravom ili drugim pravima. Uključivanjem graĎ e
u bazu podataka i njenim korištenjem ne smije se zadirati u prava koja postoje na toj
graĎ i.

(Obim zaštite)
(1) Zaštita baze podataka obuhvata:
a) cjelokupan sadržaj baze podataka,
b) svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadržaja baze podataka,
c) kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja baze podataka ako se
ti dijelovi koriste ponavljano i sistematski, pa je to suprotno redovnom korištenju
baze podataka ili u nerazumnoj mjeri nanosi štetu zakonitim interesima njenog
proizvoĎ ača.
(2) Zaštita se ne odnosi na kompjuterske programe koji su korišteni za izradu baze
podataka ili za rad s bazama podataka koje su dostupne elektronskim putem.

(Prava proizvoĎ ača baze podataka)

ProizvoĎ ač baze podataka ima isključivo pravo:
a) reproduciranja svoje baze podataka,
b) distribuiranja primjeraka svoje baze podataka,
c) davanja u zakup primjeraka svoje baze podataka,
d) činjenja dostupnim javnosti svoje baze podataka,
e) drugog oblika saopćavanja javnosti svoje baze podataka.

(Prava i obaveze ovlaštenih korisnika)
(1) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka može se slobodno
koristiti kvalitativno ili kvantitativno neznatnim dijelovima njenog sadržaja u bilo koju
svrhu. Ako je korisnik ovlašten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj stav se
primjenjuje samo na taj dio.
(2) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije obavljati radnje koje su
suprotne uobičajenom korištenju te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu
zakonitim interesima njenog proizvoĎ ača.
(3) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije nanijeti štetu autorskom ili
srodnim pravima u pogledu dijela ili predmeta zaštite koji su sadržani u bazi podataka.
(4) Ugovorne odredbe koje su suprotne odredbama ovog člana su ništave.

(Ograničenja prava proizvoĎ ača baze podataka)
(1) Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka može se slobodno koristiti znatnim
dijelovima njenog sadržaja u slučaju:
a) privatne ili druge vlastite upotrebe baze podataka koja nije elektronska, ako
postoje uslovi iz člana 46. ovog zakona,
b) nastave, ako postoje uslovi iz člana 45. ovog zakona.
(2) Upotreba baze podataka je slobodna u provoĎ enju zadataka javne sigurnosti i u
službenim postupcima, ako postoje uslovi iz člana 53. ovog zakona.

(Trajanje prava)
(1) Prava proizvoĎ ača baze podataka traju 15 godina od završetka njene izrade. Ako
je u tom roku baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takvog prvog
objavljivanja.
(2) Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržaja baze podataka,
uključujući izmjenu nastalu akumuliranjem postepenih dopuna, brisanja ili izmjena, koja
se može smatrati kao kvalitativno ili kvantitativno novo znatno ulaganje u tu bazu
podataka, prouzrokuje početak ponovnog roka trajanja zaštite iz stava (1) ovog člana.

DIO ŠESTI - OSTVARIVANJE PRAVA

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

(Način ostvarivanja prava)
(1) Autor može da ostvaruje svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika.
Zastupnik može da bude fizičko ili pravno lice kojeg autor ovlasti za zastupanje.
(2) Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno autorsko djelo
(individualno ostvarivanje prava) ili za više autorskih djela više autora zajedno
(kolektivno ostvarivanje prava).
(3) Kolektivno ostvarivanje prava ureĎ uje se posebnim zakonom uz odgovarajuću
primjenu odredbi ovog zakona.

(Individualno ostvarivanje prava posredstvom zastupnika)
(1) Individualno ostvarivanje autorskih prava posredstvom zastupnika obuhvata
zastupanje autora u pravnim poslovima s korisnicima, odnosno naručiocima njihovih
djela, uključivši naplatu autorskih naknada i zastupanje autora u sudskim ili drugim
službenim postupcima radi zaštite njihovih autorskih prava.
(2) Ako autor ostvaruje svoja autorska prava pred sudom ili drugim državnim organom
posredstvom zastupnika koji je pravno lice, takav zastupnik ima pravo tražiti nagradu za
svoje usluge i vraćanje troškova u vezi s obavljanjem tih usluga prema važećoj
advokatskoj tarifi, ako ovlašteno lice pravnog lica ispunjava uslove za zastupanje pred
sudovima ili drugim državnim organima.

(Srodna prava)

Odredbe ovog poglavlja važe na odgovarajući način i za srodna prava.

POGLAVLJE II. ZAŠTITA PRAVA

Odjeljak A. Opće odredbe

(Ovlaštena lica)
(1) Lice čija su prava iz ovog zakona povrijeĎ ena može tražiti zaštitu tih prava i
naknadu štete od njihovog povredioca prema općim pravilima o naknadi štete, ako ovim
zakonom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Jednaku zaštitu može tražiti lice kojem prijeti stvarna opasnost da će njegova
prava iz ovog zakona biti povrijeĎ ena.

(Solidarnost ovlaštenika i povredioca)
(1) Ako je više lica ovlašteno da traži zaštitu prava, svako od njih može da traži zaštitu
tog prava u cjelini.
(2) Ako je više lica povrijedilo pravo iz ovog zakona, svako od njih odgovara za
načinjenu povredu u cjelini.

(Zaštita tehničkih mjera)
(1) Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako zaobiĎ e
efektivne tehničke mjere koje služe za zaštitu autorskih djela ili predmeta srodnih prava.
(2) Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako proizvede,
uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglašava za prodaju ili daje u zakup ili posjeduje
za komercijalne svrhe tehnologiju, ureĎ aj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski
program, ili pruža usluge, koje:
a) se predstavljaju, oglašavaju ili se njima trguje radi omogućavanja
zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera, ili
b) imaju samo ograničen komercijalni značaj ili upotrebljivost za druge svrhe
osim za zaobilaženje efektivnih tehničkih mjera, ili
c) su prvenstveno zamišljeni, proizvedeni, izraĎ eni, sastavljeni, prilagoĎ eni ili
učinjeni radi zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera.
(3) Tehničke mjere, u smislu ovog zakona, označavaju svaku tehnologiju, ureĎ aj,
sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program koji su u normalnom toku svoje
primjene namijenjeni da sprečavaju ili ograničavaju radnje koje nosilac prava iz ovog
zakona nije dopustio. Te mjere smatraju se "efektivnim" kada nosioci prava iz ovog
zakona korištenje svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava ograničavaju putem
kontrole pristupa ili putem zaštitnog postupka kao što su enkripcija, deformacija ili druga
transformacija autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za
kontrolu umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite.
(4) Odredbe ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se i na tehnologiju, ureĎ aj,
sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program napravljen za uklanjanje ili
izmjenu elektronskih podataka o upravljanju pravima (član 153.).
(5) Radnje spomenute u odredbama ovog člana ne predstavljaju povredu prava ako
se izvrše u pojedinačnom konkretnom slučaju radi provoĎ enja zadataka javne sigurnosti
ili bilo kojeg službenog postupka.

(Zaštita podataka o upravljanju pravima)
(1) Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako bez dozvole
nosioca prava učini neku od sljedećih radnji kojima se uzrokuje, omogućava, olakšava
ili prikriva povreda prava iz ovog zakona:
a) uklanjanje ili izmjena bilo kojeg elektronskog podatka za upravljanje
pravima,
b) reproduciranje, distribuiranje, uvoz radi daljnjeg distribuiranja, davanje u
zakup, činjenje dostupnim ili saopćavanje javnosti autorskih djela ili predmeta
srodnih prava s kojih su elektronski podaci o upravljanju pravima uklonjeni ili
izmijenjeni.
(2) Podaci o upravljanju pravima iz stava (1) ovog člana jesu podaci koje je naveo
nosilac prava i kojima se identificiraju: autorsko djelo, odnosno predmet zaštite srodnog
prava, autor ili drugi nosilac prava, uslovi korištenja djela, kao i brojke ili kodovi koji
predstavljaju takve podatke, ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta
srodnog prava, ili se pojavljuju u vezi s njihovim saopćavanjem javnosti.

(Obaveza naznačavanja)

Nosilac prava, uvoznik ili drugo lice koje je primijenilo tehničke mjere ili koje ima
ovlaštenje i mogućnost da ih otkloni mora na svakom primjerku autorskog djela ili
predmeta srodnih prava, izraĎ enom ili uvezenom u komercijalne svrhe, jasno i vidljivo
naznačiti upotrebu tehničkih mjera prema ovom zakonu i navesti:
a) podatke o upotrijebljenoj tehničkoj mjeri i njenim učincima,
b) svoje ime, odnosno firmu i kontakt-adresu za omogućavanje efektivnog
provoĎ enja člana 155. stav (1) ovog zakona.

(Ostvarivanje sadržajnih ograničenja prava)
(1) Nosilac prava koji koristi tehničke mjere, prema ovom zakonu, mora licima koja
imaju zakonit pristup primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, na njihov
zahtjev, u najkraćem mogućem vremenu omogućiti da ostvare sadržajna ograničenja
prava iz stava (3) ovog člana, izmjenom ili otklanjanjem tehničke mjere ili na drugi
način.
(2) Ako nosilac prava ne postupi prema odredbi stava (1) ovog člana, tvrdeći da uslovi
iz stava (3) ovog člana ne postoje, lica koja hoće da ostvare sadržajna ograničenja
prava mogu tražiti medijaciju. Medijacija se može tražiti i bez sporazuma o medijaciji. U
medijacionom postupku koriste se na odgovarajući način odredbe o medijaciji iz zakona
koji ureĎ uje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava.
(3) Uzimajući u obzir uslove iz ovog zakona, uključujući mogućnost plaćanja naknade,
sadržajna ograničenja prava, prema odredbama stava (1) ovog člana, mogu se
ostvarivati u slučaju:
a) korištenja od invalidnih lica (član 42.),
b) korištenja radi nastave (član 45.),
c) privatnog i drugog vlastitog reproduciranja (član 46.),
d) službenih postupaka (član 53.),
e) efemernih snimaka radiodifuznih organizacija (član 77. stav (2)).
(4) St. (1), (2) i (3) ovog člana ne odnose se na tehničke mjere upotrijebljene za:
a) ispunjenje obaveza nosioca prava iz stava (1) ovog člana, uključujući
provoĎ enje ugovora zaključenih u tu svrhu,
b) zaštićena djela koja se na osnovu odgovarajućeg ugovora koriste u smislu
odredbi člana 32. ovog zakona.

Odjeljak B. Sudska zaštita

(Obim prava na zaštitu)
(1) Ako je isključivo pravo iz ovoga zakona povrijeĎ eno, nosilac tog prava može
zahtijevati:
a) utvrĎi vanje učinjene povrede,
b) zabranu daljnjeg vršenja učinjene povrede i budućih sličnih povreda
prestankom ili suzdržavanjem od radnji koje to pravo vrijeĎ aju,
c) uklanjanje stanja nastalog povredom prava,
d) povlačenje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvažavanje interesa
trećih savjesnih lica,
e) potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova,
f) uništenje predmeta povrede,
g) uništenje sredstava koja su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjena ili se
upotrebljavaju za činjenje povreda i koja su vlasništvo povredilaca,
h) prepuštanje predmeta povrede nosiocu prava uz plaćanje troškova
proizvodnje,
i) objavljivanje presude.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevima iz stava (1) tač. c) do h) ovog člana sud će uzimati u
obzir sve okolnosti slučaja, naročito srazmjernost izmeĎ u težine učinjene povrede i
zahtjeva, kao i interes ovlaštenog lica da se osigura efektivna zaštita prava. Odredbe
stava (1) tač. c) i f) ovog člana ne primjenjuju se na izgraĎ ene arhitektonske objekte,
osim ako je uništenje objekta svrsishodno, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a
naročito manju vrijednost objekta.
(3) U postupku protiv lica čije su usluge bile upotrijebljene za povredu prava, a
postojanje te povrede već je pravosnažno ustanovljeno u postupku prema trećem licu,
pretpostavlja se da povreda prava postoji.

(Naknada štete)
(1) Za sve povrede prava iz ovog zakona važe opća pravila o naknadi štete i
odgovornosti za štetu, ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.
(2) Povredilac prava dužan je platiti nosiocu prava odštetu u obimu koji se odreĎ uje
prema općim pravilima o naknadi štete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili
uobičajenoj naknadi za zakonito korištenje djela ili predmeta srodnih prava odreĎ ene
vrste.

(Penal)
(1) Ako je autorsko imovinsko pravo iz ovog zakona povrijeĎ eno namjerno ili krajnjom
nepažnjom, nosilac prava može od povredioca tražiti naknadu do trostrukog iznosa
ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za plaćanje penala sud će uzimati u obzir sve okolnosti
slučaja, a naročito obim nastale štete, stepen krivice povredioca, obim ugovorene ili
uobičajene naknade i preventivni cilj penala.
(3) Ako je nastala šteta veća od penala iz stava (1) ovog člana, nosilac prava ovlašten
je da traži razliku do iznosa naknade potpune štete.

(Nematerijalna šteta)

Nezavisno od naknade imovinske štete, kao i u slučaju da takve štete nema, autor ili
izvoĎ ač mogu tražiti da se dosudi pravična novčana odšteta za pretrpljenu duševnu bol
zbog povrede moralnih prava. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će uzimati u obzir sve
okolnosti slučaja, a naročito intenzitet i trajanje duševne boli uzrokovane povredom
moralnih prava.

(Privremene mjere)
(1) Sud će odrediti privremenu mjeru radi osiguranja zahtjeva prema odredbama ovog
zakona ako predlagač učini vjerovatnim:
a) da je nosilac prava iz ovog zakona i
b) da je njegovo pravo povrijeĎ eno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede.
(2) Nosilac prava mora učiniti vjerovatnom i jednu od sljedećih pretpostavki:
a) opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano,
b) da je privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka štete koju će
kasnije biti teško popraviti, ili
c) da pretpostavljeni povredilac, donošenjem privremene mjere koja bi se
kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio veće negativne
posljedice od onih koje bi bez donošenja takve privremene mjere pretrpio nosilac
prava.
(3) Nosilac prava koji predlaže da se donese privremena mjera bez prethodnog
obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je, osim uslova iz st. (1) i (2) ovog
člana, da učini vjerovatnim da bi bilo kakvo odgaĎ anje donošenja privremene mjere
prouzrokovalo nosiocu prava nastanak štete koju bi bilo teško popraviti. U slučaju
donošenja privremene mjere prema odredbama ovog stava, sud će rješenje o
privremenoj mjeri dostaviti suprotnoj strani odmah poslije njenog provoĎ enja.
(4) Nosilac prava ne mora dokazivati opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti
onemogućeno ili znatno otežano ako učini vjerovatnim da će predložena privremena
mjera pretpostavljenom povrediocu uzrokovati samo neznatnu štetu. Uzima se da
opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inozemstvu.
(5) Sud može odrediti za osiguranje zahtjeva, prema stavu (1) ovog člana, bilo koju
privremenu mjeru kojom se može postići cilj osiguranja, a naročito:
a) da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povreĎuje
pravo iz ovog zakona,
b) da se oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva
povrede koji su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjeni, odnosno upotrebljavaju
se za činjenje povreda.
(6) Ako je mjera odreĎ ena prije podnošenja tužbe, sud će u rješenju odrediti i rok u
kojem predlagač mora da podnese tužbu radi opravdanja te mjere. Rok ne može biti
duži od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostavljanja rješenja
predlagaču, zavisno od toga koji rok ističe kasnije.
(7) Sud mora odlučiti o prigovoru protiv rješenja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana
od dana podnošenja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnošenje tog
odgovora.
(8) U postupku za donošenje privremene mjere primjenjuju se odredbe zakona o
parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno.

(Osiguranje dokaza)
(1) Sud će donijeti rješenje o osiguranju dokaza ako predlagač učini sudu vjerovatnim:
a) da je nosilac prava iz ovog zakona,
b) da je njegovo pravo povrijeĎ eno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede,
c) da će dokazi o toj povredi biti uništeni ili kasnije neće moći biti izvedeni.
(2) Nosilac prava koji traži da se donese rješenje o osiguranju dokaza bez prethodnog
obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je da, osim uslova iz stava (1) ovog
člana, učini vjerovatnim i postojanje opasnosti da će dokazi o povredi, zbog radnji
protivnika, biti uništeni, ili se kasnije neće moći izvesti. U slučaju donošenja odluke o
osiguranju dokaza prema odredbama ovog stava, sud će rješenje o osiguranju dostaviti
suprotnoj strani odmah poslije izvoĎ enja dokaza.
(3) Sud može rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a
naročito:
a)
uviĎa j prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka,
kompjuterskih memorijskih jedinica ili drugih stvari,
b) oduzimanje uzoraka predmeta povrede,
c) pregled i predaju dokumenata,
d) odreĎ ivanje i saslušanje vještaka,
e) saslušanje svjedoka.
(4) Osiguranje dokaza može se tražiti i poslije pravosnažno okončanog postupka, ako
je to potrebno radi pokretanja postupka prema vanrednim pravnim lijekovima ili za
vrijeme takvog postupka.
(5) U postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, primjenjuju se
odredbe zakona o parničnom postupku, a koje se odnose na sudske mjere osiguranja,
osim ako ovim zakonom nije drugačije odreĎ eno. Postupak osiguranja dokaza je hitan.
(6) Ako se kasnije pokaže da je prijedlog za osiguranje dokaza neopravdan ili ako
nosilac prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo tražiti:
a) vraćanje oduzetih predmeta,
b) zabranu upotrebe pribavljenih informacija,
c) naknadu štete.
(7) Sud mora u postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, osigurati
zaštitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne
zloupotrebljava isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotne strane.

(Dužnost obavještavanja)
(1) Sud može u toku parnice, zbog povrede prava iz ovog zakona, na osnovu
opravdanog zahtjeva jedne od stranaka odrediti povrediocu prava da dostavi podatke o
izvoru i distribucionim kanalima robe ili usluga kojima se povreĎ uje pravo iz ovog
zakona.
(2) Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostave sudu i lica koja u
obimu komercijalne djelatnosti:
a) posjeduju robu za koju se sumnja da se njome povreĎ uje pravo iz ovog
zakona, ili
b) koriste usluge za koje se sumnja da se njima povreĎ uje pravo iz ovog
zakona, ili
c) daju usluge za koje se sumnja da se njima povreĎ uje pravo iz ovog zakona.
(3) Uzima se da je neka radnja preduzeta u obimu komercijalne djelatnosti ako je
preduzeta za pribavljanje posredne ili neposredne ekonomske koristi. Pojam
komercijalne djelatnosti ne obuhvata radnje savjesnih krajnjih potrošača.
(4) Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostavi sudu i lice koje je od
nekog od lica navedenih u stavu (2) ovog člana označeno kao umiješano u proizvodnju,
izradu i distribuciju robe ili davanje usluga za koje se sumnja da se njima povreĎ uje
pravo iz ovog zakona.
(5) Podaci traženi na osnovu stava (1) ovog člana mogu obuhvatati:
a) ime, adresu, odnosno firmu i sjedište proizvoĎ ača, izraĎ ivača, distributera,
dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe, odnosno davalaca usluga, kao i
namjeravanih prodavača na veliko i malo,
b) podatke o količinama proizvedene, izraĎ ene, isporučene, primljene ili
naručene robe ili usluga, kao i o cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(IzvoĎ enje dokaza)
(1) Ako sud odluči da će izvesti predloženi dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta
strana dužna je na zahtjev suda predati dokazna sredstva kojima raspolaže.
(2) Stav (1) ovog člana odnosi se i na bankovnu, finansijsku i poslovnu dokumentaciju
koja je pod kontrolom suprotne strane, ako se radi o povredi koja dostiže obim
komercijalne djelatnosti.
(3) U postupku izvoĎ enja dokaza primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojim
se ureĎ uje parnični postupak, osim ako je ovim zakonom drugačije odreĎ eno.
(4) Sud mora poslije izvoĎ enja dokaza, prema stavu (1) ovog člana, osigurati zaštitu
povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne
zloupotrebljava isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotne
stranke.

POGLAVLJE III. MJERE ZA OSIGURANJE ZAŠTITE PRAVA

Odjeljak A. Deponiranje i evidencija autorskih djela

(Deponiranje autorskih djela)
(1) S ciljem očuvanja dokaza ili iz drugih razloga, nosilac prava iz ovog zakona može
deponirati originale ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u
Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Deponiranje djela upisuje se u
knjigu evidencije autorskih djela koju vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i
Hercegovine.
(2) Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih
prava koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela iz stava (1) ovog člana postoje
i pripadaju licu koje je tamo naznačeno kao njihov nosilac.
(3) Knjiga evidencije autorskih djela je javna i jedinstvena za cjelokupnu teritoriju
Bosne i Hercegovine.
(4) Ako postoji sumnja o tome da li se radi o djelu ili predmetu srodnog prava
prikladnom za upis u knjigu evidencije autorskih djela, mišljenje o tome daje Institut za
intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
(5) Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojanje i zaštitu prava iz ovog zakona.
(6) Bliže propise o načinu i formi deponiranja djela, te upisu u knjigu evidencije
autorskih djela donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

(Znaci o zadržanim isključivim pravima)
(1) Nosilac isključivih prava iz ovog zakona može na original ili primjerke svog djela
staviti znak © ispred svog imena ili firme i godinu objavljivanja.
(2) Nosilac isključivih prava na fonogramima iz ovog zakona može na originalu ili
primjercima svog izdanog fonograma, odnosno na njihovoj ambalaži, staviti znak (P)
ispred svog imena ili firme i godinu prvog izdanja.
(3) Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da postoje isključiva prava na djelima,
odnosno fonogramima koji nose takvu oznaku i da pripadaju licu koje je uz takav znak
navedeno.
(4) Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojanje i zaštitu prava iz ovog zakona.

Odjeljak B. Carinske mjere

(Zahtjev nosioca prava)
(1) Nosilac isključivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumnja da će doći
do uvoza ili izvoza robe koja je proizvedena suprotno odredbama ovog zakona, može
kod organa nadležnog za carinske poslove (carinski organ) podnijeti zahtjev za zaštitu
svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavanja robe od daljnjeg puštanja
u promet.
(2) Zahtjev za zaštitu prava, prema stavu (1) ovog člana, mora da sadrži naročito:
a) podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu isključivog prava iz ovog zakona,
ako se ne radi o istom licu,
b) detaljan opis robe, koji omogućava carinskoj ispostavi da je identificira,
c) dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno njegov ovlaštenik,
nosilac isključivog prava iz ovog zakona u vezi s tom robom,
d) dokaze o tome da je isključivo pravo vjerovatno povrijeĎ eno,
e) druge podatke važne za odlučivanje o zahtjevu kojim raspolaže podnosilac,
kao što su podaci o lokaciji robe i njenoj destinaciji, očekivani datum dolaska ili
odlaska pošiljke, podaci o sredstvu transporta, podaci o uvozniku, izvozniku,
primaocu i sl.,
f) vremenski period u kojem će carinske ispostave postupati prema zahtjevu i
koji ne može biti duži od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Carinski organ može prije donošenja odluke kojom udovoljava zahtjevu iz stava (1)
ovog člana tražiti od nosioca prava da položi osiguranje za troškove pohranjivanja i
prijevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi mogla da nastane carinskom organu u
vezi s robom.
(4) Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz stava (1) ovog člana, on o tome
obavještava sve carinske ispostave i nosioca prava.

(Postupak nakon privremenog zadržavanja robe)
(1) Ako carinska ispostava pri provoĎ enju carinskog postupka naĎ e robu koja
odgovara opisu robe iz odluke carinskog organa, ona će tu robu privremeno zadržati od
daljnjeg puštanja u promet. Odluka o privremenom zadržavanju robe uručuje se njenom
uvozniku. U odluci o zadržavanju robe odreĎ uje se da se vlasnik robe, odnosno lice
koje je ovlašteno za raspolaganje robom, u roku od deset radnih dana od dana
privremenog zadržavanja, može izjasniti o tome da li se radi o krivotvorenoj robi,
odnosno drugoj povredi prava iz ovog zakona.
(2) Ako carinska ispostava koja je robu privremeno zadržala ne primi pisano
izjašnjenje vlasnika ili lica koje je ovlašteno da raspolaže robom u roku iz stava (1) ovog
člana, ona može na zahtjev i o trošku nosioca prava da robu oduzme i uništi.
(3) Ako vlasnik robe ili lice koje je ovlašteno da raspolaže robom, u roku iz stava (1)
ovog člana, podnese izjavu da se ne radi o krivotvorenoj robi, odnosno drugoj povredi
prava iz ovog zakona, nosilac prava može u roku od deset radnih dana od prijema
obavještenja o takvoj izjavi da podnese tužbu zbog povrede prava. Ako posebne
okolnosti slučaja to opravdavaju, carinski organ može, na zahtjev nosioca prava,
odrediti dodatni rok za podnošenje tužbe, koji ne može biti duži od deset radnih dana.
(4) Nosilac prava ili lice koje on ovlasti može za vrijeme privremenog zadržavanja
izvršiti pregled i kontrolu robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za
utvrĎi vanje njegovih zahtjeva i za ostvarivanje sudske zaštite njegovih prava uz
osiguranje zaštite povjerljivih podataka. Pravo da izvrši pregled i kontrolu robe ima i
njen uvoznik.
(5) Ako nosilac prava ne podnese tužbu, u skladu sa stavom (3) ovog člana,
privremeno zadržana roba pušta se u traženu carinski dopuštenu upotrebu, odnosno
promet.
(6) Ako nosilac prava pokrene sudski postupak, u skladu s odredbama stava (3) ovog
člana, carinska ispostava donosi odluku o pljenidbi robe do donošenja pravosnažne
sudske odluke.

(Postupak po službenoj dužnosti)
(1) Ako carinska ispostava pri provoĎ enju carinskog postupka u vezi s uvozom ili
izvozom robe opravdano sumnja da su odreĎ enom robom povrijeĎ ena prava iz ovog
zakona, ona će privremeno zadržati puštanje te robe u promet i o tome obavijestiti
carinski organ.
(2) Carinski organ pismeno obavještava nosioca prava o zadržavanju robe, sumnji da
se radi o povredi njegovih prava i o mogućnosti da podnese zahtjev prema članu 166.
ovog zakona, u roku od pet radnih dana od dana zadržavanja robe.
(3) Ako nosilac prava podnese zahtjev, u skladu sa stavom (2) ovog člana, roba se
zadržava do donošenja odluke carinskog organa. Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz
člana 166. ovog zakona, roba se privremeno zadržava narednih deset radnih dana.
Nosilac prava u tom roku mora provesti radnje iz člana 167. stav (4) ovog zakona.
(4)
Odredbe čl. 167. i 168. ovog zakona ne primjenjuju se na uvoz ili izvoz robe u
malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose ili
iznose kao dio ličnog prtljaga ili se šalju u malim pošiljkama.

(Primjena drugih carinskih propisa)
(1) Na carinski postupak u vezi s robom kojom se povreĎ uju prava iz ovog zakona
primjenjuju se na odgovarajući način ostali važeći carinski propisi.
(2) Propise o provoĎ enju carinskih mjera iz ovog odjeljka Zakona donosi Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine.
(3) Carinski postupak u vezi s robom kojom se povreĎ uju prava iz ovog zakona je
hitan.

DIO SEDMI - PREKRŠAJNE ODREDBE

(Prekršaj)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM kaznit će se za prekršaj
pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za
prekršaj preduzetnik ako:
a) bez prijenosa odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, kada je takav
prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u
zakup, javno izvede, javno prenese, javno prikaže, javno saopći s fonograma ili
videograma, radiodifuziono emitira, radiodifuziono reemitira, sekundarno koristi,
emitira, učini dostupnim javnosti, preradi, audiovizuelno prilagodi ili na drugi
način iskoristi autorsko djelo, odnosno njegov primjerak (čl. 21. do 33. i član 110.
ovog zakona),
b) posjeduje primjerak kompjuterskog programa u komercijalne svrhe, a pri
tome zna ili bi trebalo da zna da se radi o primjerku kojim se povreĎ uje autorsko
pravo (član 107. tačka b) ovog zakona),
c) bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos
potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, snimi, javno prenese ili
radiodifuziono emitira živo izvoĎ enje ili reproducira, učini dostupnim javnosti,
distribuira ili dâ u zakup fonogram ili videogram sa snimljenim izvoĎ enjem ili na
drugi način iskoristi izvoĎ enje (član 119. ovog zakona),
d) bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos
potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u zakup,
učini dostupnim javnosti ili na drugi način iskoristi fonogram ili videogram (čl. 127.
i 132. ovog zakona),
e) bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos
potreban prema odredbama ovog zakona, radiodifuziono reemitira, snimi,
reproducira, distribuira, učini dostupnim javnosti ili na drugi način iskoristi emisiju,
odnosno njen snimak (član 136. ovog zakona),
f) bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos
potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u zakup,
učini dostupnim javnosti, ili na drugi način iskoristi bazu podataka, odnosno njen
primjerak (član 143. ovog zakona),
g) ukloni ili preinači bilo koji elektronski podatak za upravljanje autorskim ili
srodnim pravima (član 153. stav (1) tačka a) ovog zakona),
h) reproducira, distribuira, uveze radi daljnjeg distribuiranja, dâ u zakup ili
saopći javnosti autorsko djelo ili predmet srodnih prava, odnosno njihov primjerak
s kojeg je elektronski podatak o upravljanju pravima na nedopušten način
uklonjen ili preinačen (član 153. stav (1) tačka b) ovog zakona),
i) zaobiĎe efektivne tehničke mjere ili proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u
zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju,
ureĎ aj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program, ili pruži uslugu s
namjerom nedopuštenog zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera prema članu
152. stav (2) ovog zakona (član 152. st. (1) i (2) ovog zakona),
j) proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili
posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, ureĎ aj, proizvod, sastavni dio ili
kompjuterski program za uklanjanje ili preinačivanje elektronskog podatka o
upravljanju pravima (član 152. stav (4) ovog zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj
iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj
iz stava (1) ovog člana fizičko lice.
(4) Predmeti koji su nastali izvršenjem prekršaja iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti
i uništeni, a predmeti, odnosno ureĎ aji namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje tih
prekršaja bit će oduzeti.
(5) Prekršajni postupak na osnovu odredbi ovog člana je hitan.

(Zaštitna mjera)
(1) Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona
u obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili
dijelova djelatnosti kojima se povreĎ uje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne
godine, ako je učinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili
drugih okolnosti učinjenog prekršaja.
(2) Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona
u povratu izreći će se zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se
povreĎ uje autorsko ili srodna prava u trajanju od najmanje jedne godine.

(Novčane kazne za onemogućavanje ostvarivanja sadržajnih ograničenja prava)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj
pravno lice ili preduzetnik ako licu koje ima zakoniti pristup primjerku autorskog djela ili
predmetu srodnih prava ne osigura sredstva koja omogućuju ostvarivanje sadržajnih
ograničenja prava iz člana 155. ovog zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj
iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu ili kod preduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj
iz stava (1) ovog člana fizičko lice.

(Inspekcijski nadzor)
(1) Inspekcijski nadzor nad poštovanjem odredbi ovog zakona u dijelu obavljanja
prometa robe i usluga u prvom stepenu vrše inspekcije u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležne za
nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stepenu
ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne
i Hercegovine nadležna za oblast prometa robe i usluga (tržišta).
(2) Inspekcije iz stava (1) ovog člana vrše inspekcijski nadzor posredstvom nadležnih
tržišnih inspektorata.

(Ovlaštenja nadležnog tržišnog inspektora)
(1) U provoĎ enju inspekcijskog nadzora iz člana 173. ovog zakona nadležni tržišni
inspektor, pored općih ovlaštenja propisanih zakonom i drugim propisima kojima se
ureĎ uje postupak inspekcijskog nadzora, ovlašten je i da:
a) trajno oduzme robu namijenjenu prometu kojom se povreĎ uje neko
imovinsko pravo iz ovog zakona i odredi njeno uništavanje u slučaju kada vlasnik
robe ili drugo lice koje ovlašteno raspolaže robom samo izjavi da se radi o robi
kojom se povreĎ uje nečije isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona,
b) privremeno oduzme robu namijenjenu prometu za koju se opravdano
posumnja da povreĎ uje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i obavijesti nosioca
prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti trajno
oduzimanje robe,
c) trajno oduzme robu namijenjenu prometu i odredi njeno uništavanje o trošku
nosioca prava, ako nosilac prava ili njegov zastupnik u slučaju iz tačke b) ovog
stava izjavi i dokaže da se radi o robi kojom se povreĎ uje neko njegovo isključivo
imovinsko pravo iz ovog zakona,
d) privremeno zabrani proizvodnju ili promet robe ili usluge za koju se
opravdano posumnja da povreĎ uje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i
obavijesti nosioca prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može
predložiti izricanje mjere zabrane proizvodnje prometa robe ili usluge,
e) trajno zabrani proizvodnju i promet robe ili usluge licu koje je proizvelo ili
stavilo u promet robu ili uslugu ako nosilac prava ili njegov zastupnik u slučaju iz
tačke d) ovog stava izjavi ili dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povreĎ uje
neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona.
(2) Osim mjera iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana, inspektor može licu koje je proizvelo
ili stavljalo u promet robu ili uslugu kojom se povreĎ uje neko imovinsko pravo iz ovog
zakona izreći i mjeru zabrane rada i obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 do 90 dana.
(3) Nosilac prava ili njegov zastupnik može u slučajevima izricanja privremenih mjera
iz stava (1) ovog člana izvršiti pregled robe i prateće dokumentacije u obimu koji je
potreban za utvrĎi vanje činjenica bitnih za podnošenje prijedloga za preduzimanje
daljnjih mjera inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana koje su trajnog karaktera.
(4) Obavještenje iz stava (1) ovog člana sadrži pouku o mogućnostima i uslovima za
podnošenje prijedloga za preduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora trajnog
karaktera, obrazložene razloge zbog kojih se sumnja de se radi o robi ili usluzi kojom se
povreĎ uje neko imovinsko pravo iz ovog zakona, detaljne podatke o robi, odnosno
usluzi, vlasniku robe, odnosno pružaocu usluge, mjestu gdje se roba trenutno nalazi,
odnosno gdje se usluga vrši i podatke bitne za kontakt nosioca prava sa inspekcijskim
organima.
(5) Obavještenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se nosiocu prava ili njegovom
zastupniku u pisanoj formi, elektronskom poštom, telefaksom ili na drugi pogodan način
kojim se osigurava hitnost u postupanju, a u opravdanim slučajevima može se saopćiti i
usmeno.
(6) Izjava nosioca prava ili njegovog zastupnika iz stava (1) ovog člana, data u
postupku inspekcijskog nadzora da se radi o robi ili usluzi kojom se povreĎ uje neko
njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, mora biti u pisanoj formi i ovjerena
kod nadležnog organa i obavezno sadržavati i izjavu da prihvata potpunu odgovornost
za nadoknadu štete u slučaju da se ne bude radilo o robi ili usluzi kojom se povreĎ uje
neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, a pored toga, u slučaju
prijedloga za preduzimanje mjera iz stava (1) tačka c) ovog člana i izjavu da će snositi
troškove uništavanja robe kad bude trajno oduzeta i odreĎ ena za uništavanje.
(7) Privremene mjere iz stava (1) ovog člana prestaju, odnosno privremeno oduzeta
roba vraća se, u slučajevima:
a) kad nosilac prava ili njegov zastupnik nije poznat ili nije dostupan,
b) kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne traži ili u ostavljenom roku nije
zatražio preduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora,
c) kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne da pismenu i ovjerenu izjavu da se
radi o robi ili usluzi kojom se povreĎ uje neko njegovo isključivo imovinsko pravo
iz ovog zakona ili ne da izjavu koja ima sve potrebne elemente propisane u stavu
(6) ovog člana,
d) kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne dokaže da se radi o robi ili usluzi
kojom se povreĎ uje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona,
e) u drugim slučajevima predviĎe nim zakonom.

DIO OSMI - PODRUĈJE PRIMJENE ZAKONA

(Opće odredbe)
(1) Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori kao i drugi nosioci autorskih
ili srodnih prava koji su državljani Bosne i Hercegovine ili imaju svoje prebivalište ili
sjedište u Bosni i Hercegovini.
(2) Druga strana fizička ili pravna lica (stranci) uživaju jednaku zaštitu kao lica iz stava
(1) ovog člana, ako je to odreĎ eno meĎ unarodnim ugovorom ili ovim zakonom, ili na
osnovu materijalnog reciprociteta. Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da materijalni
reciprocitet postoji.
(3) Bez obzira na odredbe st. (1) i (2) ovog člana, zaštitu prema odredbama ovog
zakona uživaju i stranci:
a) u pogledu moralnih prava u svakom slučaju,
b) u pogledu prava slijeĎ enja i prava na naknadu za privatno i drugo vlastito
reproduciranje pod uslovom materijalnog reciprociteta.

(Autori)
(1) Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim autora iz člana 175. ovog zakona,
uživaju i autori:
a) čija su djela izdata u Bosni i Hercegovini prvi put, ili u roku od 30 dana od
dana kada su bila izdata u nekoj drugoj državi,
b) audiovizuelnih djela čiji producent ima svoje sjedište ili prebivalište u Bosni i
Hercegovini,
c) arhitektonskih djela sagraĎ enih na teritoriji Bosne i Hercegovine i djela
likovnih umjetnosti koja se, kao nekretnina ili njen čvrsti sastavni dio, nalaze na
teritoriji Bosne i Hercegovine.
(2) Ako su autorsko djelo stvorili koautori, zaštitu prema odredbama ovog zakona
uživaju svi, ako barem jedan od njih ispunjava neki od uslova iz stava (1) ovog člana.

(IzvoĎ ači)
(1) Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izvoĎ ača iz člana 175. ovog zakona,
uživaju i izvoĎ ači:
a) čije se izvedbe održavaju na teritoriji Bosne i Hercegovine,
b) čije su izvedbe snimljene na fonograme koji su zaštićeni prema ovom
zakonu,
c) čije su izvedbe, bez fiksiranja na fonograme, uključene u emisije
radiodifuznih organizacija koje su zaštićene prema ovom zakonu.
(2) Ako u izvoĎ enju učestvuje više izvoĎ ača, zaštitu prema odredbama ovog zakona
uživaju svi pod uslovom da je barem jedan od njih državljanin Bosne i Hercegovine ili
ima prebivalište u Bosni i Hercegovini.

(ProizvoĎ ači fonograma, filmski producenti i izdavači)
(1) Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim proizvoĎ ača fonograma i filmskih
producenata iz člana 175. ovog zakona, uživaju i proizvoĎ ači fonograma i filmski
producenti čiji je fonogram ili videogram prvi put snimljen u Bosni i Hercegovini.
(2) Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izdavača iz člana 175. ovog zakona,
uživaju i izdavači čije je izdanje izdano prvi put u Bosni i Hercegovini ili u roku od 30
dana od dana izdavanja u nekoj drugoj državi.

(Radiodifuzne organizacije)

Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju, osim radiodifuznih organizacija iz člana
175. ovog zakona, i radiodifuzne organizacije koje emitiraju svoje emisije putem
odašiljača koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(UporeĎ ivanje rokova trajanja prava)
(1) Za strane autore koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe rokovi trajanja tih
prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe zaštita u državi čiji su
oni državljani i ne mogu biti duži od rokova prema ovom zakonu.
(2) Za strane nosioce srodnih prava koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe
rokovi trajanja tih prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe
zaštita u državi čiji su oni državljani ili u kojoj imaju svoje sjedište i da ne mogu biti duži
od rokova prema ovom zakonu.

(Saopćavanje javnosti putem satelita)
(1) Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori i nosioci srodnih prava čija
su djela ili predmeti srodnih prava saopćeni javnosti putem satelita, ako se odgovarajući
programski signali, pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju u Bosni i
Hercegovini, unose u neprekidan komunikacioni lanac koji vodi prema satelitu i natrag
na Zemlju.
(2) Zaštita prema odredbama ovog zakona postoji i u slučaju da nije ispunjen uslov iz
stava (1) ovog člana ako:
a) se u Bosni i Hercegovini nalazi relejna stanica kojom se prenose programski
signali, ili
b) organizacija za radiodifuziju, koja je naručila saopćavanje javnosti putem
satelita, ima svoje sjedište u Bosni i Hercegovini.

(Apatridi i izbjeglice)
(1) Autori i nosioci srodnih prava koji nemaju državljanstvo ili čije državljanstvo nije
moguće utvrditi uživaju jednaku zaštitu prema ovom zakonu kao državljani Bosne i
Hercegovine ako imaju u njoj svoje prebivalište.
(2) Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili se
to ne može utvrditi, uživaju u Bosni i Hercegovini jednaku zaštitu kao državljani Bosne i
Hercegovine ako imaju u njoj svoje boravište.
(3) Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju u Bosni i Hercegovini ni boravište,
uživaju jednaku zaštitu kao državljani države u kojoj imaju svoje prebivalište ili
boravište.
(4) Odredbe ovog člana odnose se i na autore i na nosioce srodnih prava kojima,
prema meĎ unarodnim ugovorima ili propisima Bosne i Hercegovine, pripada status
izbjeglica.

DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Primjena Zakona)
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na autorska djela i predmete srodnih prava koja nastanu
nakon stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Ovaj zakon primjenjuje se, takoĎ er, na autorska djela, izvedbe, fonograme i
emisije koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona, a u pogledu kojih prava
priznata prethodnim zakonom ili zakonom države njihovog porijekla nisu prestala do
dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Ovaj zakon primjenjuje se na baze podataka kao predmete srodnih prava koje su
bile izraĎ ene nakon 1. januara 1983. godine.

(Zabrana retroaktivne primjene)

Ovaj zakon ne primjenjuje se na ugovore, odnosno akte korištenja, zaključene, odnosno
izvršene u skladu s važećim propisima prije njegovog stupanja na snagu.

(Primjena Zakona na kompjuterske programe i baze podataka)

Odredbe ovog zakona o kompjuterskim programima i bazama podataka primjenjuju se i
na kompjuterske programe i baze podataka stvorene, odnosno izraĎ ene prije njegovog
stupanja na snagu, ako se time ne zadire u ugovore koji su bili sklopljeni i prava koja su
bila stečena do tog dana.

(Plaćanje naknade za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu)
(1) Odredbe ovog zakona o obavezi plaćanja naknade za privatnu ili drugu vlastitu
upotrebu (čl. 36. i 37. ovog zakona) počinju se primjenjivati nakon isteka jedne godine
od njegovog stupanja na snagu.
(2) Podzakonski akt o iznosima naknade za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu
upotrebu iz člana 38. stav (1) ovog zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(Podzakonski akti o deponiranju autorskih djela)

Podzakonski akt kojim se ureĎ uju deponiranje i voĎ enje knjige evidencije autorskih djela
i predmeta srodnih prava iz člana 164. ovog zakona donosi Institut za intelektualno
vlasništvo Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

(Naknada za saopćavanje javnosti fonograma)

Odredbe ovog zakona o naknadi za saopćavanje javnosti fonograma (čl. 121. i 128.
ovog zakona) počinju se primjenjivati nakon isteka 2013. godine.

(Propisi o inspekcijskoj kontroli tržišta)

Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i
Hercegovine, s ciljem osiguranja efikasne prekršajne zaštite autorskog i srodnih prava,
u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona izmijenit će, odnosno
dopuniti svoje zakonske propise kojima se ureĎ uje inspekcijska kontrola tržišta.

(Primjena meĎ unarodnih ugovora)

Odredbe meĎ unarodnih ugovora u vezi s autorskim pravom i srodnim pravima, kojima
je pristupila Bosna i Hercegovina, primjenjuju se na predmete koje tretira ovaj zakon i u
slučaju sukoba s odredbama ovog zakona primjenjuju se odredbe meĎ unarodnih
ugovora.

(Prestanak primjene ranijeg propisa i izuzeci)
(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o autorskom pravu i
srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06), osim
odredbi:
a) POGLAVLJA VIII. - OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA, koje se odnosi
na kolektivno ostvarivanje autorskog prava (čl. 86., 87., 88., 89., 90. i 91.),
b) POGLAVLJA XIII. - OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA, koja
se odnose na kolektivno ostvarivanje srodnih prava (čl. 105., 106., 107. i 108.),
c) POGLAVLJA XVI. - KRIVIČNE ODREDBE, koje se odnose na krivična djela
(čl. 120., 121., 122., 123. i 124.) i
d) POGLAVLJA XVII. - PREKRŠAJI, koji se odnose na kolektivno ostvarivanje
prava (čl. 130., 131. i 132.), na nadležnost sudova (član 134.) i na budžetska
pitanja (član 135.).
(2) Odredbe iz stava (1) ovog člana pod a), b), c) i d) primjenjivat će se do stupanja na
snagu Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava.

(Stupanje na snagu ovog zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
BiH".

PSBiH broj 543/10
13. jula 2010. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozanĉić, v. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r.