Zakon o arhivskoj građi i arhivu Bosne i Hercegovine

Ovim zakonom uređuje se pravni status Arhiva Bosne i Hercegovine koji nastavlja s radom
kao institucija Bosne i Hercegovine sa sjedište m u Sarajevu, te se ure đuju: evidentiranje,
prikupljanje, preuzimanje, čuvanje, zaštita, sređivanje, obrada, uvjeti korištenja, istraživanje i
publiciranje arhivske građe iz nadležnosti Arhiva Bosne i Hercegovine.

Arhivska građa dio je naše i svjetske kulturne baštine i državno je dobro od op ćeg interesa i
značaja.
Arhivska i registraturna građa zaštićena je bez obzira na to u čijem je vlasništvu ili posjedu, te
da li je registrirana ili evidentirana.
Na zaštitu arhivske gra đe, pored ovog zakona, primjenjuju se i zakonski propisi o zaštiti
kulturnih dobara Bosne i Hercegovine i entiteta.

Arhivskom građom smatraju se zapisi ili dokumenti (pisani, štampani, crtani, slikovni, zvučni
ili na drugi na čin zabilježeni), koji imaju zakonsku, upravnu, informativnu, kulturnu,
umjetničku ili historijsku vrijednost, koje su stvorile ili primile fizi čke ili pravne osobe, javne
ili privatne službe, ustanove ili privredni subjekti u obavljanju svoje djelatnosti.
Arhivska građa nastaje odabiranjem iz registraturne građe.
Registraturnu gra đu čini cjelina zapisa ili dokumenata nast alih ili primljenih djelovanjem i
radom pojedine pravne ili fizičke osobe.
Registraturna gra đa smatra se arhivskom gra đom u nastajanju, te se u pogledu njene zaštite
primjenjuju odredbe ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsku građu.

Arhivska gra đa nastala djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizi čke osobe č ini cjelinu
(arhivski fond) i u principu se ne može dijeliti.

II - JAVNA ARHIVSKA GRAĐA

Javna arhivska građa nastala je ili nastaje djelatnošću:
a) organa vlasti i ustanova državne uprave;
b) entitetskih, kantonalnih-županijskih i drugih regionalnih ili lokalnih zajednica;
c) javnih ustanova, privrednih subjekata i gra đansko-pravnih osoba, na koje je prenesen dio
ovlaštenja.
Stvaraoci arhivske i registraturne gra đe dužni su o svom osnivanju, kao i o promjeni statusa i
ustrojstva izvijestiti nadležni arhiv radi davanja mišljenja o postupanju s arhivskom građom.

Javna arhivska građa, kao i dio kulturne baštine, neotu điva je i ne može pre ći u privatno
vlasništvo.

Stvaraoci i imaoci javne arhivske i registraturne građe iz člana 5. ovog zakona dužni su:
a) savjesno je č uvati u sređenom stanju i osigurati od ošte ćenja i uništenja do predaje Arhivu
BiH;
b) dostavljati Arhivu BiH popis građe i obavještavati ga o svim promjenama u vezi s njom;
c) pribavljati mišljenje nadležnog arhiva pr ije poduzimanja mjera koje se odnose na njihovu
građu;
d) redovno odabirati arhivsku građu iz registraturne građe;
e) omogućiti ovlaštenim radnicima nadležnog arhiva obavljanje stru čnog nadzora nad
čuvanjem njihove građe;
f) pridržavati se uputstva nadležnog arhiva u pogledu zaštite građe;
g) osigurati odgovarajući kadar, prostor i opremu za smještaj i zaštitu građe;
h) donijeti listu kategorija registraturne građe uz saglasnost arhiva.

Arhivska gra đa ukinutog državnog organa vlasti , javnih ustanova i preduze ća dogovorno se
predaje pravnom sljedniku ili nadležnom arhivu.
Organ koji donese odluku o prestanku rada stvaraoca, odnosno imaoca arhivske i registraturne
građe, dužan je odrediti novu pravnu osobu kao imaoca te građe i donijeti odluku o predaji
građe nadležnom arhivu.

Stvaraoci i imaoci javne registraturne gra đe redovno, po isteku roka koji je odre đen listom
kategorija registraturne građe za čuvanje određene vrste građe, odabiru iz nje arhivsku gra đu,
prema aktu o odabiranju i uz odobrenje Arhiva BiH.

Stvaraoci i imaoci javne registraturne dužni s u, nakon odabiranja, uništi ti ili specijaliziranim
preduzećima otu điti bezvrijedni registraturski materijal kome je istekao rok čuvanja. Pri
uništavanju moraju se poduzeti mjere zaštite tajnosti podataka koji bi mogli povrijediti javni
interes ili interes građana.

Javna arhivska građa predaje se nadležnom arhivu u roku koji u pravilu ne može biti duži od
30 godina od njenog nastanka.
Stvaraoci i imaoci javne arhivske i registraturne građe dužni su je predati nadležnom arhivu u
originalu, sre đenu, ozna čenu, popisanu, u zaokruženim cjelinama, te tehni čki opremljenu, u
skladu sa aktom o predaji arhivske građe arhivu.

Arhiv može preuzeti gra đu i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz člana 11. ovog zakona ako je to
nužno radi zaštite i spašavanja građe od oštećenja ili uništenja.

Troškove predaje izdvojene arhivske građe snosi predavalac arhivske građe.

Pravo na korištenje javne arhivske građe imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.

Javna arhivska građa u arhivima daje se na korištenje u: službene, pr avne, nastavne i
publicističke svrhe, u svrhu nau čnih istraživanja, kao i za udovoljavanje potrebama građana u
rješavanju njihovih ustavnih i zakonskih prava.

Javna arhivska građ a u pravilu je dostupna za korištenj e 30 godina nakon nj enog nastanka,
ako zahtjevi stvaraoca nisu drukčije iskazani u zapisniku o primopredaji.

Javna arhivska građa koja se odnosi na pojedina čne osobe (kazneni predmeti, sudski spisi,
medicinska dokumentacija, osobni dosjei) može se koristiti najkra će 10 godina nakon smrti
osobe, ili kraće, ako na to pristane bračni drug, djeca ili roditelji umrle osobe.
Ako je iz nau čnih ili drugih opravdani h razloga potrebno koriš tenje arhivske gra đe iz
prethodnog stava, ta gra đa se može koristiti, s tim da se zaštite interesi pojedina čne osobe,
tako da se podaci navode bezimeno ili na drugi odgovarajući način.

Korištenje javne arhivske građe se ograničava ili zabranjuje ako se:
a) time ugrožava interes Bosne i Hercegovine;
b) ugrožavaju interesi entiteta Bosne i Hercegovine;
c) nanosi šteta pravnim i fizičkim osobama;
d) koristi u suprotnosti sa zahtjevom prijašnjeg vlasnika i stvaraoca;
e) ako postoje indicije o zloupotrebi građe;
f) ako je građa u obradi.
Akt o zabrani, odnosno o prijevremenom korište nju, donosi direktor nadležnog arhiva u
skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.

Posebnim pravilnikom utvr đuju se na čin, uvjeti i postupak korištenja javne arhivske gra đe,
vođenje evidencije korisnika, izrada kopija i prijepisa.

Izvorna javna arhivska gra đa može se iznijeti izvan Bosne i Hercegovine u svrhu izlaganja,
ekspertize ili provo đenja mjera zaštite, uz odobrenje na dležnog organa i ovlaštenje Arhiva
Bosne i Hercegovine.
U odobrenju se određuju uvjeti i rok u kojem arhivska građa mora biti vraćena u zemlju.
Prije iznošenja iz zemlje obavezno je građu zaštitno snimiti.

III - PRIVATNA ARHIVSKA GRAĐA

Privatnom arhivskom građom smatra se arhivska gra đa nastala djelovanjem pravnih i fizi čkih
osoba, ukoliko nije nastala u obavljanju javnih ovlaštenja ili u obavljanj u javne službe i ako
nije u državnom vlasništvu.

Arhiv Bosne i Hercegovine u dogovoru s entitetskim arhivima, utvr đuje popis pravnih osoba
imaoca arhivske gra đe u privatnom vlasništ vu, za koju po svojoj stru čnoj ocjeni utvrdi da je
od interesa za državu.
Nadležni arhiv vodi Registar vlas nika privatne arhivske gra đe sa osnovnim podacima o
imaocu građe.

Arhiv Bosne i Hercegovine ima pravo i obavezu inspekcije nad arhivskom gra đom u
privatnom vlasništvu.

Na stvaraoca i imaoca privatne arhivske građe primjenjuju se odredbe ovog zakona.

Imaoci privatne arhivske gra đe, koji čuvaju arhivsku građu ili pojedinač ne dokumente trajne
vrijednosti, obavezni su:
a) čuvati je, srediti i popisati;
b) omoguć iti ovlaštenoj osobi nadležnog arhiva pregled, popis i prouč avanje u sigurnosne
svrhe;
c) obavijestiti nadležni arhiv o svim promjenama u vezi s arhivskom građom;
d) omogućiti snimanje arhivske građe po zahtjevu nadležnog arhiva.

Privatna arhivska građa koja odlaganjem, darovanjem ili kupovinom do đe u posjed nadležnog
arhiva, pristupa čna je za korištenj e pod uvjetima i na na čin koji vrijedi za javnu arhivsku
građu, ako nije zapisnikom o primopredaji ili ugovorom nije drukčije određeno.

Vlasnici privatne arhivske građe koji žele prodati svoju arhivsku gra đu, dužni su je najprije
ponuditi nadležnom arhivu na čijem području imaju svoje prebivalište.
Nadležni arhiv koji ne želi koristiti svoje pravo preč e kupnje dužan je u roku od 30 dana od
dana prijema odrediti se o ponudi.

Osobe koje prodaju svoju arhivsku građu nadležnom arhivu oslobo đene su plaćanja svih vrsta
poreza na promet.
Nadležni arhivi mogu dati premije na nakna du osobama koje pomog nu u pronalaženju i
evidentiranju arhivske građe.

Vlasnici privatne arhivske građe koji namjeravaju svoju građu iznijeti iz Bosne i Hercegovine,
dužni su pribaviti odobr enje koje daje Vije će ministara Bosne i Hercegovine ili nadležna
entitetska ministarstva, nakon pribavljenog mišljenja nadležnog arhiva.

IV - ARHIVSKA SLUŽBA

Arhivska služba je javna djelatnost na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Arhivsku službu obavljaju: Arhiv Bosne i Hercegovine, Arhiv Federacije Bosne i
Hercegovine, Arhiv Republike Srpske, me đuopćinski, kantonalno-županijski,
međukantonalni-međužupanijski arhivi, te arhivi jedinica lokalne uprave.

Arhivi iz stava 2. člana 30. u okviru svojih zadataka:
a) provode mjere zaštite arhivske građe u arhivu i brinu za njenu sigurnost;
b) sređuju, obrađuju i objavljuju arhivsku građu;
c) obavljaju stru čni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivske gra đe koja se nalazi izvan
arhiva i određuju mjere njene zaštite;
d) provode neposredan nadzor nad ra dom i drugih imalaca arhivske gra đe izvan sastava
arhiva;
e) preuzimaju javnu arhivsku građu;
f) prikupljaju privatnu arhivsku građu otkupom, poklonom ili odlaganjem;
g) obavljaju sigurnosno i zaštitno snimanje arhivske građe;
h) daju podatke, izvode iz dokumenata i ovjerene prijepise na zahtjev korisnika;
i) izrađuju i objavljuju obavještajna pomagala;
j) educiraju stručno arhivsko osoblje;
k) sara đuju me đusobno i s drugim ustanovama kulture, naučnim i srodnim ustanovama
dokumentacijske i informacijske službe;
l) obavljaju i druge poslove na podru čju arhivske i drugih pomo ćnih historijskih i
informacijskih znanosti;
lj) objavljuju gra đu i izdaju stru čne i druge publikacije, nau čne studije, organizuju nau čne i
druge skupove i izložbe;
m) izdaju uvjerenja i druge isprave u dokazne svrhe u skladu sa Zakonom o upravnom
postupku;
n) vode propisane videncije o imaocima arhivske građe.

Određene poslove arhivske službe mogu obavljati specijalni arhivi u okviru institucija
oružanih snaga, unut arnjih poslova, nau čne ustanove, vjerske zajedni ce, privredni subjekti,
banke i dr., kao i privatni arhivi, na način uređen ovim zakonom i drugim propisima.

Arhiv Bosne i Hercegovine, obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsku i registraturnu
građu institucija Bosne i Hercegovine i javni h ustanova i korporacija , te pravnih i fizi čkih
osoba čija se djelatnost prostirala ili se prostire na teritori ji Bosne i Hercegovine, odnosno
koja ima značaj za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko stvaralac nije drugačije odredio.

Arhiv Bosne i Hercegovine preuzima i provodi mjere zaštite, obra de, prezentiranja i
korištenja javne gra đe Bosne i Hercegovine nastale do 1992.godine, zatim gra đe institucija
RBiH i građe institucija Bosne i Hercegovine.

Arhiv Bosne i Hercegovine osim poslova iz člana 31. obavlja sljedeće poslove i zadatke:
a) vodi registar arhivskih fondova i zbirki BiH i brine o arhivskoj građi BiH nastaloj do 1992.
godine i građi nastaloj radom institucija RBiH i institucija Bosne i Hercegovine;
b) vodi evidencije o arhivskoj gra đi u inozemnim arhivima koja je od zna čaja za Bosnu i
Hercegovinu;
c) daje mišljenje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine o pitanjima arhivske službe u BiH;
d) zastupa interese arhivske službe Bosne i Hercegovine u me đunarodnim stru čnim
asocijacijama i međudržavnim odnosima;
e) sara đuje u svim stru čnim poslovima s entitetskim, ka ntonalnim-županijskim i drugim
arhivima, posebno na planu obrazovanja i stručnog usavršavanja arhivskih radnika;
f) rukovodi zajedni čkim utvr đenim projektima i zajedno s entitetskim i kantonalno-županijskim arhivima realizira poslove na obnavljanju i modernizaciji arhivske službe Bosne i
Hercegovine;
g) obavlja i druge stručne poslove predviđene zakonom.

Sredstva za rad Arhiva Bosne i Hercegovine osiguravaju se u Budžetu Bosne i Hercegovine.

Za vršenje arhivske djelat nosti nužno je os igurati odgovaraju ći radni i spremišni prostor, te
odgovarajuću opremu, stručno osoblje i potrebna finansijska sredstva.

Arhivom Bosne i Hercegovine upravlja direktor . Za direktora Arhiva Bosne i Hercegovine
može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, objavljene stručne radove iz oblasti
arhivistike i srodnih djelatnosti i odlikuje se stručnim i organizacijskim sposobnostima.
Direktor Arhiva Bosne i Hercegovine ima dva zamjenika.
Direktora Arhiva Bosne i Hercegovine i zamje nike direktora imenuje i razrješava Vije će
ministara Bosne i Hercegovine za period od četiri godine.

Arhiv Bosne i Hercegovine ima Stru čno vije će kao stru čni organ, č iji sastav čine stru čni
radnici Arhiva Bosne i Hercegovine.
Rukovodno osoblje Arhiva BiH imat će nacionalni paritet, a sa stav zaposlenih nacionalnu
izbalansiranost.

V - ARHIVSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

Arhivsko vijeće Bosne i Hercegovine je savjetodavno tijelo za podru čje arhivske službe koje
imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Arhivsko vijeće Bosne i Hercegovine obavlja sljedeće poslove:
a) raspravlja o op ćim pitanjima iz podru čja arhivske djelatnosti i daje preporuke i mišljenje o
unapređenju te djelatnosti;
b) razmatra zajedničke programe razvoja arhivske djelatnosti;
c) razmatra godišnje programe rada i izvještaje o radu Arhiva Bosne i Hercegovine;
d) daje mišljenja o međunarodnoj saradnji na području arhivske djelatnosti;
e) daje mišljenja i sugestij e o korištenju arhivske gra đe, ostvarivanju prosvjetne, nau čne i
kulturne funkcije arhiva;
f) razmatra normative i standarde za arhivsku djelatnost Bosne i Hercegovine;
g) imenuje Komisiju za polaganje stru čnih ispita za arhivska zvan ja, službenika u nadležnosti
Arhiva BiH;
h) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Arhivsko vijeće Bosne i Hercegovine ima devet članova koji se imenuju za period od četiri
godine.
Direktor Arhiva Bosne i Herce govine i njegovi zamjenici, kao i direktori entitetskih arhiva i
predsjednik Saveza društava arhivskih ra dnika Bosne i Hercegovine, su po položaju članovi
Arhivskog vijeća Bosne i Hercegovine.
Ostala tri člana Arhivskog vije ća Bosne i Hercegovine imenuju se iz reda članova Vije ća
ministara Bosne i Hercegovine i resornih entitetskih ministarstava.

Predsjednik Arhivskog vijeća Bosne i Hercegovine je direktor Arhiva Bosne i Hercegovine, a
zamjenjuje ga jedan od članova Arhivskog vije ća Bosne i Hercegovine kojeg odredi direktor
Arhiva Bosne i Hercegovine.

VI - SAVEZ DRUŠTAVA ARHIVSKIH RADNIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Savez društava arhivskih radnika Bosne i Hercegovine je stručno udruženje građana, u koje se
udružuju radnici zaposleni u organizacijama arhivske službe Bosne i Hercegovine, radnici u
registraturama i drugi gra đani koji su zainteresirani za rad ar hiva i arhivske službe, a koji su
prethodno organizirani na entitetskom ili regionalnom nivou.

Svoju djelatnost Savez druš tava arhivskih radnika Bosne i Hercegovine utvr đuje Pravilima
Saveza društava u skladu sa zakonima o udruženjima građana.

VII - KAZNENE ODREDBE

Za prekršaj iz člana 7. ovog zakona nov čanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit ć e se
imalac javne arhivske građe iz nadležnosti Arhiva BiH.

Za prekršaj iz člana 25. ovog zakona nov čanom kaznom od 200 do 800 KM kaznit će se
imaoci građe.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Arhivska gra đa koja se čuva u arhivima, gra đa pravnih i gra đanskih osoba, te građa koja
nastaje u registraturama, smatraju se javnim dobrom.

Preduzeća i ustanove nastale privatizacijom, koje su do privatizacije bile društveno, odnosno
državno vlasništvo, arhivsku gra đu koju su preuzele privatizacijom, a potrebna im je u
obavljanju njihove osnovne djelatnosti, m ogu zadržati najduže 10 godina nakon isteka
kalendarske godine u kojoj je iz vršena privatizacija, ili dok se po zakonu ne steknu uvjeti za
preuzimanje u arhiv.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a na prijedlog direktora Arhiva Bosne i Hercegovine,
donijet će Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine i
registraturne građe u institucijama Bosne i Hercegovine, te Pravilnik o stručnom usavršavanju
i provjeri stru čne osposobljenosti radnika u Arhivu BiH i njegovim registraturama, kao i
druge podzakonske akte u skladu s ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Direktor i zamjenici Arhiva Bosne i Hercegovine donijet će Pravilnik o unutarnjoj
organizaciji Arhiva Bosne i Hercegovine u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Arhiva Bosne i Hercegovine saglasnost daje Vije će
ministara Bosne i Hercegovine.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje va žiti Zakon o arhivsko j djelatnosti Bosne i
Hercegovine (“Službeni list SR BiH“, broj 21/87).
Arhiv Bosne i Hercegovine je dužan uskladiti svoje op će akte i na čin rada s odredbama ovog
zakona u roku od šest mjeseci od njegovog donošenja.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“, a
objavit će se u službenim glasilima entiteta.