Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH

(Predmet Pravilnika)
(1) Ovim Pravilnikom se uređuje utvrđivanje porezne osnovice, procedure utvrđivanja i naplate
poreza, procedure za ostvarivanje prava na porezne poticaje, oblik, sadržaj, načine i rokove
dostavljanja obrazaca poreznih prijava i druga pitanja od značaja za primjenu Zakona o porezu na
dobit (u daljem tekstu: Zakon).
(2) Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Porezni bilans (Obrazac PB 800 A), Porezni bilans
(Obrazac PB 800 B), Prijava poreza na dobit za privredna društva (Obrazac PP 801), Prijava poreza
na dobit za podružnicu RS ili BD (Obrazac PP 802), Prijava poreza na dobit za poslovnu jedinicu
nerezidenta (Obrazac PP 803), Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica (Obrazac PP 804),
Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit (Obrazac PP 805), Prijava dobiti podružnice
u RS ili BD (Obrazac PE 806), Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine (Obrazac
PE 807), Plan investiranja (Obrazac PI 808), Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih
gubitaka (Obrazac PG 809), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu
(Obrazac PP 810), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP
811), Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP 812), Izjava o
obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac I D 813), Prijava poreznog kredita
van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK 814), Prijava poreza po odbitku po
osnovu dividende (Obrazac POD 815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac
POD 816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD 817), Prijava
poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD 818), Prijava poreza po odbitku po
osnovu imovine i prava (Obrazac POD 819) i Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja
poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP 820).

(Priroda poreza)
Porez na dobit predstavlja direktni porez koji se prikuplja od pravnih lica odnosno dijelova pravnih
lica u skladu sa odredbama Zakona u svim slučajevima iz kojih je proizišla oporeziva dobit odnosno
prihod.

(Rodno značenje)
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se
jednako i za muški i za ženski rod.

(Definicije)
U smislu ovog Pravilnika primjenjuju se pojmovi definirani članom 2. Zakona kao i sljedeći
pojmovi:
a) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice;
b) pojam " " obuhvaća prava i obaveze lica koja se stiču upisom u odgovarajući
registar kod nadležnih organa;
c) pojam " " znači da država izvora ima prioritetno pravo da oporezuje imovinu koja
se nalazi na njenoj teritoriji odnosno dohodak ili prihod koji je na njenoj teritoriji ostvaren.
d) pojam " nepokretna imovina" uključuje imovinu koja ne može da promijeni svoj položaj u
prostoru, kao što su zgrade, zemljište, i sl.
e) pojam " neograničena porezna obaveza " uključuje pravo države rezidentnosti da oporezuje
prihod odnosno dobiti nezavisno od teritorije na kojoj je taj prihod odnosno dobit ostvarena.
f) pojam " ograničena porezna obaveza " uključuje pravo države na čijoj teritoriji je ostvaren
prihod odnosno dobit da oporezuje taj prihod odnosno dobit.
g) pojam "tie breaker" uključuje set pravila kod određivanja rezidentnosti.
h) pojam "elektronskim putem" znači da se usluga u početku šalje i prima na odredište pomoću
elektronske opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i čuvanje podataka, a u potpunosti
se šalje, prenosi i prima žicom, radiom, optičkim sredstvima ili drugim elektromagnetnim
sredstvima.
i) pojam "na daljinu" znači da se usluga pruža bez istovremenog prisustva stranke.
j) pojam " elektronska pošta" znači bilo koju tekstualnu, glasovnu, zvučnu ili slikovnu poruku
poslanu putem javne komunikacijske mreže koja se može pohraniti u mreži ili u termanlnu opremu
primatelja dok je primatelj ne pokupi.

II. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE

A. Porezni obveznik

(Neograničeni porezni obveznik)
(1) Privredno društvo i sva druga pravna lica koja su osnovana u skladu sa odredbama propisa koja
uređuju privredna društva, koja imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federa cija), predstavljaju poreznog
obveznika iz člana 3. stav (1) Zakona. Dobit koju je ovo lice ostvarilo, nezavisno od tržišta na
kojem je ostvarilo prihode, podliježe neograničenoj poreznoj obavezi.
(2) Lice bez pravnog subjektiviteta, koje ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja
na teritoriji Federacije, a čija dobit odnosno dohodak nije oporeziva prema odredbama propisa koji
uređuju porez na dohodak, uključujući udruživanje lica, smatraju se poreznim obveznikom iz člana
3. stav (1) Zakona.
(3) Poreznim obveznikom smatra se i matično privredno društvo i njegova zavisna društva koja su
međusobno povezana putem ugovora u skladu sa odredbama propisa koji uređuje privredna
društva odnosno putem kapitala u skladu sa članom 41. Zakona, a čije se mj esto stvarne uprave i
nadzor poslovanja nalazi na teritoriji Federacije.
(4) Porezni obveznik je i drugo pravno lice koje nije obuhvaćeno članom 4. Zakona, a obavlja
tržišnu djelatnost na teritoriji Federacije s ciljem sticanja dobiti, bez obzira na djelatnost ili njezin
pravni subjektivitet.

(Ograničeni porezni obveznik)
(1) Podružnica pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Brčko Distrikt), a koja posluje na teritoriji Federacije putem stalnog mjesta poslovanja,
porezni obveznik je poreza na dobit, za dobit koju je ona os tvarila poslovanjem na teritoriji
Federacije.
(2) Poslovna jedinica nerezidenta prema članu 6. Zakona je porezni obveznik, ukoliko se mjesto
stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi na teritoriji Federacije, samo za dobit koju je ona
ostvarila poslovanjem na teritoriji Federacije.
(3) Nerezident koji obavlja povremenu djelatnost na teritoriji Federacije je porezni obveznik za
ostvareni prihod od rezidenta Federacije.
(4) Porezni obveznik je i pravno lice iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona koje je osnovano u skladu
sa propisima iz člana 7. stav (2) tačka a) i stav (3) ovog Pravilnika, a koje obavlja tržišnu djelatnost
radi sticanja dobiti, na način uređen ovim Pravilnikom.

(Lica koja ne podliježu porezu na dobit)
(1) Organi uprave na državnom, federalnom i kantonalnom nivou odnosno na nivou lokalne
jedinice samouprave uređeni u skladu sa propisima koji uređuju organizaciju organa uprave, nisu
porezni obveznici prema članu 4. stav (1) tačka b) Zakona.
(2) Pravna lica koja ne podliježu porezu na dobit iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su ustanove,
zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, fondacije, zaklade,
turističke zajednice, sportska društva i savezi, ukoliko ispunjavaju, kumulativno, sljedeće uslove:
a) da su osnovani prema propisima koji uređuju:
udruženja i fondacije u Bosni i Hercegovini i u Federaciji;
slobodu vjere i pravni položaj crkvi i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini;

političke organizacije u Bosni i Hercegovini;
turističke zajednice u Federaciji i Bosni i Hercegovini;
ustanove u Bosni i Hercegovini i
sport u Bosni i Hercegovini.
b) da su registrovani za obavljanje isključivo neprofitne djelatnosti u Federaciji i
c) da ostvaruju samo prihode iz člana 8. ovog Pravilnika.
(3) Pod pravnim licima kojima je posebnim propisima povjereno vršenje upravnih poslova iz
nadležnosti organa uprave smatraju se pravna lica kojima je povjereno javno ovlaštenje federalnim
ili kantonalnim zakonom za poslove iz nadležnosti federalnog ili kan tonalnog organa uprave
odnosno odlukom gradskog ili općinskog vijeća za upravne poslove iz nadležnosti lokalne
samouprave grada odnosno općine.
(4) Pravna lica iz stava (3) ovog člana ne podliježu obračunu i plaćanju poreza na dobit, na dobit
koja je ostvarena po osnovu prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika.

(Prihodi koji ne ulaze u poreznu osnovicu)
(1) Prihodi koji ne ulaze u oporezivu osnovicu pravnih lica iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su:
a) prihodi iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave;
b) prihodi po osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi;
c) naknade;
d) članarine;
e) prihodi od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za
obavljanje tržišne djelatnosti.
(2) Pod naknadama iz stava (1) tačka c) ovog člana, smatraju se novčani primici koji predstavljaju
izvore finansiranja pravnih lica iz člana 7. stav (3) ovog Pravilnika, a koje su propisane posebnim
zakonima.
(3) Pod članarinama iz stava (1) tačka d) ovog člana smatraju se novčani primici koji se plaćaju na
ime prijema odnosno ostanka u tom pravnom licu iz člana 7. stava (2) ovog Pravilnika.
(4) Pod prihodima po osnovu sponzorstva iz stava (1) tačka b) ovog člana smatraju se svi novčani
primici koje pravno lice stekne kroz potpore za organizovanje i održavanje manifestacija i drugih
sličnih događaja ili projekata, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti,
proizvoda i usluga sponzora.
(5) Pod dobrima u smislu stava (1) tačka e) ovog člana smatraju se pokretna i nepokretna
imovina, prava, vrijednosni papiri, udjeli, zalihe, sitan inventar i sl.

(Određivanje poreznog obveznika)
(1) Kod određivanje da li je pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika porezni obveznik u
skladu sa članom 4. stav (2) Zakona, cijeni se da li je cilj obavljanja djelatnosti sticanje prihoda,
dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih koristi, bez obzira na djelatnost i/ili njezin
pravni subjektivitet.
(2) Obavljanje djelatnost radi sticanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih
koristi se određuje na osnovu djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultata poslovanja i postupanja s
ostvarenim rezultatom, nezavisno od akata o osnivanju i poslovanju, kao i od registrovane
djelatnosti.
(3) Nezavisno o tome ima li određeno lice u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti
ili ostvarivanje prihoda radi finansiranja svoje djelatnosti, a prihode stiče razmjenom dobara i
usluga na tržištu, smatra se da ono obavlja djelatnost na način i uz uslove pod kojima tu
djelatnost obavljaju i privredna društva koja su osnovana radi sticanja dobiti.
(4) Ukoliko pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika, obavlja isključivo tržišnu djelatnost i
ne ostvaruje prihode iz člana 8. ovog Pravilnika, smatra se poreznim obveznikom iz člana 5. stav
(1) ovog Pravilnika.

(Tržišna djelatnost)
(1) Tržišnom djelatnosti, u smislu ovog Pravilnika, smatra se svako udruživanje lica ili imovine, sa
ili bez pravnog subjektiviteta, koji tržišnu aktivnost obavljaju samostalno i trajno, prodajom
proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Bosni i Hercegovini ili na inostranom tržištu.
(2) Tržišnom aktivnosti u smislu stava (1) ovoga člana smatra se razmjena dobara i usluga na
tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomskih procjenjivih koristi.
(3) Tržišnom djelatnošću smatra se i aktivnost upravljanja imovinom odnosno aktivnost kod koje
se koristi imovina, kao što je ulaganje kapitala u svrhe ostvarivanja kamate ili iznajmljivanje ili
zakup imovine i sl.

(Stalno mjesto poslovanja)
(1) Stalno mjesto poslovanja smatra se bilo koje fiksno mjesto poslovanja preko kojeg se obavlja
tržišna djelatnost u cijelosti ili djelimično.
(2) Stalno mjesto poslovanja iz stava (1) ovog člana uključuje:
a) sjedište uprave, podružnicu, kancelariju, fabriku, radionicu, rudnik, izvor nafte ili plina,
kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih resursa koje se nalazi na teritoriji Federacije;
b) gradilište, instalaterski ili montažni projekti, ukoliko traju, ili njihov rad ili aktivnost, duže od
šest mjeseci;
c) pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge, od strane pravnog lica preko zaposlenih ili
drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili
povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo
kojem dvanaestomjesečnom periodu.
(3) Ako ista pravna lica ili više lica ispuni uslov iz člana 6. stav (3) Zakona na jednom i s njim
povezanim projektom ili poslom, te stekne status stalnog mjesta poslovanja, a uporedo radi i na
drugim nepovezanim projektima, ali kraći period od propisanog u članu 6. stav (3) Zakona,
poslovna jedinica nerezidenta je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.
(4) U slučajevima podizvođača, smatra se da podizvođač ima stalno mjesto poslovanja ako
obavlja aktivnost u istom vremenskom periodu kao što je navedeno u stavu (2) tačka b) ovog
člana.
(5) Aktivnosti koordinacije i nadzora povezane sa stalnim mjestom poslovanja iz stava (2) tačka
b) i stava (4) ovog člana, kao i instalacije, platforme, bušne platforme ili brodovi koji se koriste za
eksploataciju prirodnih resursa, čine također stalno mjesto poslovanja.
(6) U svrhu izračuna perioda iz stava (2) tačka b) i stava (4) ovog člana, kod građevinskih,
instalaterskih ili montažnih projekata, period se obračunava za svaki projekt posebno, od početka
aktivnosti, uključujući aktivnosti pripreme, i privremeni prekidi. Činjenica da su radovi vršeni od
različitih lica i podizvođača nisu značajni.
(7) Period od tri mjeseca iz stava (2) tačka c) ovog člana smatra se kontinuirani period u kojem
jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do sedam dana ne smatraju prekidom kontinuiteta.
Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta
ili posla, nezavisno od broja učesnika u projektu.
(8) Stalno mjesto poslovanja također se smatra da postoji kada lice, koje nije nezavisni agent u
smislu stava (9) ovog člana, i djeluje na teritoriji Federacije u ime pravnog lica, posjeduje i koristi
ovlaštenja tog pravnog lica i potpisuje ugovore koji obavezuju to pravno lice, u okviru poslovanja
tog pravnog lica.
(9) Ne smatra se da pravno lice ima stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije samo na
osnovu činjenice da svoje poslovanje obavlja preko brokera posrednika ili drugog nezavisnog
agenta, sve dok takav posrednik djeluje u okviru svog redovnog poslovanja i snosi rizik
poslovanja.
(10) Ne smatra se poslovnom jedinicom nerezidenta iz člana 6. stav (4) Zakona obavljanje
poslova lica upućenih iz inostranstva, koji su obveznici poreza na dohodak prema propisima koji
uređuju oporezivanje fizičkih lica.

(Prijava stalnog mjesta poslovanja)
(1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 6. Zakona, dužna je u roku od osam dana od dana
početka obavljanja djelatnosti prijaviti se nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) u skladu sa propisima koji uređuju dodjeljivanje
identifikacionih brojeva, registraciju i identifikaciju i evidencijama poreznih obveznika na teritoriji
Federacije.
(2) Nerezidentna pravna lica, koja prema članu 6. Zakona nemaju stalno mjesto poslovanja, dužni
su, ukoliko dođe do promjene, radi utvrđivanja poreznih obveza postupiti prema stavu (1) ovoga
člana.
(3) Poslovna jedinica iz člana 6. Zakona, čiju djelatnost na osnovu člana 35. Zakona, Federacija
nema pravo oporezivati, dužna je postupiti prema st. (1) i (2) ovoga člana.
(4) Nerezidentna pravna lica iz st. (1) i (2) ovoga člana dostavljaju Poreznoj upravi, nakon isteka
kalendarske godine, a najkasnije u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu
izjavu o načinu obavljanja djelatnosti koja sadrži opis aktivnosti i djelatnosti koje se obavljaju u
Federaciji.
(5) Rezidenta pravna lica dužna su pismeno obavijestiti Poreznu upravu o uspostavljanju
poslovne saradnje sa nerezidentim pravnim licima, samo u slučaju da nerezidentno pravno lice
ima poslovnu jedinicu u skladu sa članom 6. Zakona.

(Rezident)
Za potrebe Zakona, privredna društva i druga lica čije sjedište ili mjesto stvarne uprave jeste na
teritoriji Federacije, smatraju se rezidentima Federacije.

(Mjesto stvarne uprave)
(1) Mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja znači svako mjesto gdje se donose strateške i
ključne odluke u upravljanju odnosno mjesto odakle se stvarno upravlja i kontroliše poslovanje
pravnog lica, kao i mjesto gdje se donose poslovne odluke, a koje su neophodne za upravljanje
poslovanjem pravnog lica u cijelini.
(2) Prilikom određivanja mjesta stvarne uprave i nadzora poslovanja koristi se "tie breaker"
pravilo odnosno smjernice u skladu sa članom 35. Zakona.
(3) Ukoliko se mjesto stvarne uprave ne može odrediti prema stavu (1) ovog člana, mjesto stvarne
uprave i nadzora poslovanja pravnog lica u Federaciji, smatra se:
a) sjedište pravnog lica koje poslovnim aktivnostima ostvaruje prihod izvan Federacije manji od
50% od ukupnog prihoda i
1) više od 50% ukupne imovine se nalazi u Federaciji, ili
2) više od 50% od ukupnog broja zaposlenih smješteni su u Federaciji ili imaju prebivalište u
Federaciji;
b) sjedište gdje se nalazi viša uprava i njeni zaposleni koji pružaju podršku ili, ako se oni nalaze na
više od jednog mjesta, mjesto gdje se primarno ili pretežno nalaze. Ukoliko sjedište pravnog lica
nije isto kao i mjesto gdje se nalazi većina njegovih zaposlenika, onda je mjesto gdje se njegov
odbor obično sastaje.
(4) Pod pojmom "viša uprava" iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se lice koje generalno
odgovara za razvoj i formulisanje ključnih strategija i politika pravnog lica, i koje osigurava
odnosno nadgleda implementaciju tih strategija na redovnoj i kontinuiranoj osnovi.

(Nerezident)
(1) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije
se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine.
(2) U slučaju da nerezident iz stava (1) ovog člana postane rezident iz člana 13. ovog Pravilnika, i
obrnuto, primjenjuje se član 35. Zakona.
B. Porezna osnovica

(Porezna osnovica)
(1) Porezna osnovica poreznih obveznika formira se usklađivanjem poslovnog rezultata koji se
iskazuje u finansijskom izvještaju na način uređen računovodstvenim propisima, za porezno
nepriznate rashode te prihode koji se izuzimaju od oporezivanja, i za kapitalne dobitke/gubitke
iskazane u skladu sa članom 24. Zakona, u okviru jednog poreznog perioda.
(2) Poslovni rezultat koji je predmet usklađivanja iz stava (1) ovog člana, formira se u skladu sa
Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog
izvještavanja (u daljem tekstu: MRS/MSFI), ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano.
(3) Porezno priznati rashodi i prihodi se iskazuju u skladu sa MRS/MSFI, ukoliko ovim
Pravilnikom nije drugačije propisano. Osim prihoda i rashoda kod poslovne jedinice nerezidenta,
ukoliko se prihodi ili rashodi iskazuju suprotno MRS/MSFI predstavljaju porezno nepriznate
stavke u poreznom bilansu.
(4) Porezno priznati rashodi smatraju se rashodi u kojima nije sadržan porez na dodanu
vrijednost, nezavisno od računovodstvene politike koja se primjenjuje, a koji se može odbiti
prema propisima o porezu na dodanu vrijednost.
(5) Prihodi i rashodi za koje se vrši usklađivanje poslovnog rezultata, moraju biti iskazani u tom
poslovnom rezultatu, u iznosima koji su iskazani u poslovnim knjigama na osnovu kojih se
formira rezultat, osim u slučaju da je drugačije propisano Zakonom i ovim Pravilnikom.
(6) Porezna osnovica usklađuje se i za porezne gubitke iskazane u skladu sa članom 25. Zakona i
za porezne poticaje iskazane u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona.
(7) Na usklađenu poreznu osnovicu vrši se obračun poreza na dobit na način iz člana 7. stav (4)
Zakona.

(Dokumentovanost rashoda)
(1) Dokumentovanost rashoda, u smislu člana 7. stav (5) Zakona, cijeni se na način da transakcije
odnosno poslovni događaji trebaju biti iskazani u knjigovodstvenoj ispravi iz koje se
nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i materijalni sadržaj, što ukazuje
da potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj odnosno transakciju.
(2) Knjigovodstvene isprave, u porezne svrhe, trebaju biti relevantne za potrebe donošenja
ekonomskih odluka korisnika, kao i pouzdane, u smislu da vjerno prikazuju novčane tokove,
odražavaju ekonomsku suštinu transakcija, drugih događaja i okolnosti, a ne samo propisanu
formu.
(3) Kod dokumentovanosti rashoda bitno je sagledati dostupne knjigovodstvene isprave i
evidencije posebno, i sve zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupne transakcije.

(Konzistentnost porezne osnovice)
(1) Porezna osnovica se formira primjenjujući principe: zakonitosti, materijalne značajnosti i
opreznosti, s ciljem odražavanja konzistentnog načina iz člana 7. stav (7) Zakona.
(2) Princip zakonitosti u formiranju porezne osnovice odražava se kroz dosljednu primjenu
odredbi Zakona i ovog Pravilnika.
(3) Informacija ili podatak smatra se materijalno značajnom, ukoliko bi njen izostanak ili
pogrešno iskazivanje pojedinačno ili zajedno, utjecali na visinu porezne osnovice, uslijed izmjena
računovodstvenih politika i ispravki nastalih greški u skladu sa MRS/MSFI, uzimajući u obzir
veličinu i vrste onoga što je izmjenjeno, izostavljeno ili pogrešno prikazano, a što se prosuđuje u
postojećim okolnostima. Odlučujući faktor može biti veličina ili vrsta stavke, ili njihova
kombinacija.
(4) Princip opreznosti zahtijeva dosljednu primjenu MRS/MSFI u formiranju porezne osnovice
sa aspekta uporedivosti, a posebno namjernog precjenjivanja ili potcjenjivanja stavki koje utječu
na visinu porezne osnovice.
(5) Porezni obveznik treba biti dosljedan u izboru i primjeni računovodstvenih politika na slične
transakcije, događaje i okolnosti, osim ako neki MRS/MSFI ili odredba propisa posebno zahtijeva
ili dopušta kategorizaciju stavki za koje mogu biti prikladne različite politike.

(Svrha ostvarivanja dobiti i načelo pažnje dobrog privrednika)
(1) Svi rashodi koji su nastali na teret poreznog obveznika, a
a) koji se ne mogu povezati sa prihodima (sadašnjim ili budućim) kroz sučeljavanje, direktno ili
indirektno, izuzev rashoda iz člana 12. Zakona; ili
b) koji služe za privatne svrhe vlasnika ili zaposlenika, a nisu obuhvaćeni članom 11. stav (1)
Zakona; ili
c) koji predstavljaju rashode koji se plaćaju za drugo pravno lice
su porezno nepriznati rashodi, u skladu sa članom 7. stav (9) Zakona.
(2) Načelna pažnja dobrog privrednika, u smislu Zakona, podrazumijeva stvaranje rashoda u
svrhu sticanja budućih prihoda, bez obzira da li će se oni realizirati ili ne, uslijed utjecaja
privrednih kretanja. Rashodi koji su nastali na ovakav način, kao što su troškovi sajma, troškovi
marketinga, oglašavanja, reklame, istraživanja i slični troškovi, predstavljaju porezno priznate
rashode.
(3) Ugovaranje poslova koji djeluju suprotno svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, a koji
za posljedicu imaju rashode koji su veći od prihoda, porezno priznati rashodi smatraju se samo
rashodi u visini realiziranog prihoda. U smislu ovog stava poslovi suprotni svrsi ostvarivanja
dobiti jesu slučajevi ugovaranja damping cijena.
(4) Svjesno ugovaranje štetnih poslova, a koji su suprotni svrsi ostvarivanja dobiti poreznog
obveznika, smatraju se poslovi kod kojih porezni obveznik ima veće rashode nego što bi imao da
je poslovao u skladu sa stavom (2) ovog člana, takvi rashodi smatraju se porezno nepriznatim
rashodima u visini koja se odredi prema odredbama čl. 44., 45. i 46. Zakona.
(5) Damping cijena u smislu stava (3) ovog člana smatra se cijena koja je manja od cijene koštanja.
(6) Odredbe stava (3) ovog člana ne odnose se na prodaju stalnih sredstava koja su korištena u
poslovne svrhe od strane poreznog obveznika.

(Porezna osnovica podružnice ili poslovne jedinice)
(1) Kod utvrđivanja dobiti podružnice pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta i
poslovne jedinice nerezidenta, dobit podružnice odnosno poslovne jedinice mora odgovarati onoj
dobiti koju bi ostvarila podružnica odnosno poslovna jedinica kada bi bila samostalno i nezavisno
pravno lice koje obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima, te kada bi obavljala
djelatnost potpuno samostalno sa pravnim licem čija je poslovna jedinica.
(2) Kod utvrđivanja prihoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana,
uzimaju se u obzir funkcije koje izvršava, sredstva koja upotrebljava i rizike koje preuzima pravno
lice kroz podružnicu odnosno poslovnu jedinicu i druge dijelove pravnog lica.
(3) Kod utvđivanja rashoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana,
uzimaju su u obzir rashodi koji se direktno mogu pripisati podružnici odnosno poslovnoj jedinici
i troškovi iz člana 22. ovog Pravilnika.

(Porezna osnovica uslovno izuzetih pravnih lica)
(1) Kod utvrđivanja dobiti pravnih lica iz člana 4. stav (2) Zakona, uzimaju se svi prihodi, osim
prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika, i svi rashodi koji se direktno mogu povezati s ciljem sticanja
tih prihoda.
(2) Kod utvrđivanja dobiti iz stava (1) ovog člana, ne uzimaju se rashodi koji bi nastali, bez obzira
na realiziranje oporezivog prihoda. Za ostale rashode primjenjuje se član 20. stav (3) ovog
Pravilnika.

(Opći i administrativni troškovi)
(1) Opći i administrativni troškovi koji se direktno mogu pripisati poslovanju pravnih lica iz člana
3. st. (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, jesu ukupni iznosi direktnih troškova, i iznosi indirektnih
troškova raspoređeni korištenjem alokacijskih ključeva.
(2) Direktni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove kod kojih se nesporno
može alocirati mjesto nastanka, uključujući, a ne limitirajući se na obaveze prema fizičkim licima
po osnovu prihoda od nesamostalne i samostalne djelatnost, zakup i/ili amortizacija pokretne i
nepokretne imovine, režije i sl.
(3) Indirektni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove koji su nužni za odvijanje
osnovnih radnih procesa, a koji se direktno ne mogu pripisati dijelovima pravnog lica, uključujući,
a ne limitirajući se: na troškove usluga računovodstva i revizije, pravne usluge, usluge istraživanja i
razvoja, marketinga, oglašavanja i sl.
(4) Indirektnim troškovima ne smatraju se, u smislu stavka (3) ovoga člana, troškovi upravljanja,
nadziranja i funkcija povezanih s generalnim nadziranjem tih aktivnosti.
(5) Troškovima marketinga i oglašavanja smatraju se troškovi nastali vezano za javno
saopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju
nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nastaju u vezi s promocijom imena, proizvoda ili
usluga poreznog obveznika.

(Alokacijski ključevi)
Porezni obveznik, u zavisnosti od činjenica i okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, određuje
alokacijske ključeve koji mogu biti:
a) zasnovani na upotrijebljenoj/korištenoj imovini, a posebno u slučajevima kada se iskazuje
snažna korelacija između imovine i stvaranja vrijednosti,
b) zasnovani na troškovima, a posebno u slučajevima kada je jasna korelacija između troška i
stvaranja vrijednosti,
c) vremenski period, npr. vrijeme provedeno od strane zaposlenih u izvršavanju zadatka,
d) količina ili obim odnosno jedinice koje se proizvode ili se prodaju,
e) broj zaposlenih,
f) količina prostora koji se koristi i sl.

(Raspored prihoda poslovne jedinice nerezidenta)
(1) Prihodi poslovne jedinice iz člana 6. Zakona smatraju se da su ostvareni u sljedećim
slučajevima:
a) prihod od usluga se smatra da je realiziran kada nastanu pripadajući troškovi koji se vežu za
izvršenje te usluge ili kada je usluga izvršena, osim u slučaju kada je izvršenje usluge sukcesivno i
u toku, u tom slučaju će se prihod prikazati proporcionalno realizaciji, zavisno šta je ranije;
b) prihod iz višegodišnjih aktivnosti dijeli se prema periodu kojem pripada uzimajući u obzir
proizvodni ciklus ili kod građevine vrijeme izgradnje;
c) prihod od prodaje proizvoda i roba smatra se da je realiziran kada je prodaja izvršena, na dan
fakturisanja ili na datum prijenosa vlasništva, zavisno šta je ranije.
(2) Prihodi povezani sa aktivnostima koji se vežu za proizvodni ciklus ili period izgradnje, a
ukoliko te aktivnosti prelaze iz jednog u drugi porezni period, određuje se primjenom:
a) kriterija procent završenosti posla ili
b) kriterija stepen završenosti posla.
(3) Upotreba kriterija iz stava (2) tačka a) ovog člana obavezna je:
a) kada je djelimično fakturisana cijena za izvršene aktivnosti na građevini, i ako takve aktivnosti
nisu dostigle određeni stepen završenosti koji odgovara fakturisanom iznosu; i
b) kada se aktivnosti izvršavaju za svoj račun i prodaju u dijelovima, završavaju i dostavljaju
ponuđaču, iako cjelokupni iznos troškova nije poznat.
(4) U smislu stepena završenosti posla iz stava (2) tačka b) ovog člana, posao se smatra završenim
ako je stepen do kojeg je posao završenosti jednak ili veći od 95% i ako je cijena određena
ugovorom ili prodajom i unaprijed je poznata.
(5) Stupanj završenosti posla se određuje na osnovu određivanja veze između ukupnih troškova
koji su već nastali i inkorporirani u poslu i ukupnih procijenjenih troškova tog posla.
(6) Dio prihoda koji korespondira sa pripadajućim troškovima iz ovog člana se uključuje u
oporezivu dobit.
(7) Porezni obveznik koji je uključen u višegodišnje poslove će usvojiti kriterije određivanja
prihoda po osnovu rada na jedinstven način i održavat će prihvaćenu metodu obračuna prihoda i
rashoda, dok se posao ne završi.

(Porez na dobit)
Porez na dobit se obračunava na:
a) poreznu osnovicu poreznog obveznika iz člana 5. i člana 6. st. (1), (2) i (4) ovog Pravilnika;
b) bruto prihod poreznog obveznika iz člana 6. stav (3) ovog Pravilnika;
C. Usklađivanje poreznih stavki

(Porezno nepriznati rashodi)
(1) Zatezna kamata i troškovi postupka prinudne naplate, u smislu člana 9. stav (1) tačka a)
Zakona, smatraju se svi troškovi po osnovu porezne obaveze koji su nastali uslijed kašnjenja
plaćanja duga javnih prihoda prema državnim, entitetskim i kantonalnim propisima. Troškovi
postupka prinudne naplate uključuju i troškove nastale u vezi s prinudnom naplatom, kao što su
troškovi čuvanja, naknada, taksi i sl.
(2) Porezno nepriznatim rashodima u smislu člana 9. stav (1) tačka b) Zakona smatraju se
naknade i nagrade advokata, stručnjaka, savjetnika, konsultanata, vještaka i drugih stručnih lica,
koji su angažovani u sudskim sporovima oko javnih prihoda, ukoliko su takvi rashodi suprotni
rashodima iz člana 11. Zakona.
(3) Naknade i takse koji su javni prihodi, a koje je obveznik dužan plaćati vezano za sudske
sporove oko javnih prihoda, predstavljaju porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6)
Zakona.
(4) Novčane kazne na ime prekršaja koje izriče bilo koji organ vlasti u Bosni i Hercegovini, bilo
da su izrečene pravnom ili fizičkom licu, predstavljaju porezno nepriznat rashod, ukoliko su takvi
rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona.
(5) Pod izdacima političkim strankama, u smislu člana 9. stav (1) tačka f) Zakona, smatraju se svi
izdaci prema političkim strankama, njenim organima ili članovima u vidu sponzorstva u smislu
člana 8. stav (4) ovog Pravilnika, donacija ili drugih vrsti izdataka.
(6) Zatezne kamate, penali i ugovorne kazne u smislu člana 9. stav (1) tačka l) Zakona, smatraju se
svi troškovi koje snosi porezni obveznik, a koji su nastali kao posljedica neispunjenja obveza
prema dužnicima (povjeriocima) povezanim licima, nezavisno da li je kamatu zaračunao
rezident ili nerezident.
(7) Rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa principom
poslovanja pažnje dobrog privrednika u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona predstavljaju
porezno nepriznate rashode u smislu člana 19. ovog Pravilnika.
(8) Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala u smislu člana 9. stav (1) tačka g) Zakona kojoj
je osnova ostvareni poslovni rezultat, a koja predstavlja stavku rashoda koji su iskazani u skladu

sa članom 8. Zakona, predstavlja porezno nepriznat rashod. Isplata dobiti vlasnicima (dividenda)
nije rashod u smislu ovog stava.
(9) Izuzetno od stava (8) ovog člana, ukoliko raspodjela dobiti kojoj je osnova ostvareni poslovni
rezultat ima tretman troškova plaće u smislu člana 11. Zakona i člana 29. ovog Pravilnika, tako
nastali rashodi smatraju se porezno priznatim rashodima.

(Porezi kao porezno nepriznati rashodi)
(1) Porez na dobit kojeg je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona
obračunao i platio po propisima u Bosni i Hercegovini, ili koji je obustavljen od realiziranog
prihoda ili dobiti iz inostranstva u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate
rashode.
(2) Porez na dobit koji je raspodijeljen od strane pravnog lica na podružnice odnosno poslovne
jedinice predstavlja porezno nepriznat rashod.
(3) Porez po odbitku kojeg prema čl. 38. i 39. Zakona, porezni obveznik isplatilac nije obustavio
od prihoda nerezidenta, a imao je pravo u skladu sa odredbama člana 35. Zakona, te ga je izmirio
na svoj teret, predstavlja porezno nepriznat rashod u cjelokupnom iznosu.
(4) Porez po odbitku koji je porezni obveznik obračunao i platio na svoj teret, a sa državom
primoaca prihoda ne postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako obračunat i
plaćen porez po odbitku predstavlja porezno priznat rashod.
(5) Poreze, u bilo kojem obliku, koje je porezni obveznik platio u inostranstvu, a koje nije bio u
obavezi da plati u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode.
(6) Porez na dodanu vrijednost koji nije odbitni u skladu sa propisima poreza na dodanu
vrijednost, predstavlja porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona.

(Manjak zaliha)
(1) Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave,
požara, zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona.
(2) Visina porezno priznatog rashoda iz stava (1) ovog člana jednaka je visini rashoda koji se
utvrđuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu vrijednost.
(3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti
lice, predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreznog
obveznika predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(5) Odredbe ovog člana koje se odnose na zalihe primjenjuju se i na imovinu poreznog
obveznika.
(6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima
u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona.

(Plaće i naknade)
(1) Troškovi na ime plaća koji uključuju neto isplate, porez na dohodak od nesamostalne
djelatnosti, te pripadajuće obavezne doprinose (doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje,
doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos na osiguranje od nezaposlenosti) koje poslodavac
obračunava u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini, predstavljaju porezno priznate rashode.
(2) Porezno priznati rashodi uključuju i isplate trećim licima koja nisu u radnom odnosu, po
osnovu ugovornog obavljanja privremenog i povremenog rada bez zasnivanja radnog odnosa,
ukoliko je na iste izvršen obračun poreza na dohodak i pripadajućih obaveznih doprinosa u
skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini.
(3) Naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenicima koji su u radnom odnosu, a koje su
oslobođene plaćanja poreza na dohodak, predstavljaju porezno priznat rashod.
(4) Naknade koje porezni obveznik isplaćuje licima koja nisu u radnom odnosu, a na koje nisu
obračunati porezi i pripadajući doprinosi, predstavljaju porezno nepriznat rashod, osim rashoda
iz člana 11. stav (4) Zakona i člana 31. stav (3) ovog Pravilnika.
(5) Troškovi plaća koji uključuju neto isplate i poreze koje porezni obveznik iz člana 3. stav (1)
Zakona plaća u skladu sa propisima države u kojoj ima poslovnu jedinicu, predstavljaju porezno
priznate rashode ukoliko su uključeni u poslovni rezultat poreznog obveznika. Ostali troškovi
plaća smatraju se porezno nepriznatim rashodima.
(6) Troškovi poreza i pripadajućih obaveznih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3)
Zakona plaća u skladu sa propisima države iz koje je, za svoje zaposlenike, smatraju se porezno
nepriznatim rashodima. Troškovi neto plaća, poreza i pripadajućih doprinosa koje porezni
obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona plaća u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini smatraju
se porezno priznatim rashodom.
(7) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima.

(Troškovi stipendije)
(1) Troškovi stipendije predstavljaju porezno priznate rashode ukoliko su kumulativno ispunjeni
sljedeći uslovi:
a) stipendije se daju učenicima i studentima koji su na redovnom školovanju u Bosni i
Hercegovini,
b) stipendije se daju učenicima i studentima koja nisu povezana lica u smislu člana 44. stav (3)
Zakona,
c) pojedinačni iznos stipendije ne prelazi iznos koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o
porezu na dohodak. Ukoliko iznos stipendije prelazi neoporezivi iznos, samo se razlika smatra
porezno nepriznatim rashodom.
(2) Troškovi stipendije uključuju plaćanje školarine.

(Reprezentacija i sponzorstvo)
(1) Rashodi na ime ugošćavanja poslovnih partnera koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili
uspostavljanjem poslovne saradnje predstavljaju porezno priznate rashode u skladu sa članom 12.
stav (1) Zakona, uključujući, a ne limitirajući se na troškove smještaja, hrane i pića, sporta,
rekreacije i razonode, zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih
partnera, a koji su iskazani u skladu sa članom 19. ovog Pravilnika.
(2) Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te se
ne uključuju u ukupan rashod reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda
reprezentacije.
(3) Isplate fizičkim licima koji su umjetnici, zabavljači ili profesionalni sportisti predstavljaju
porezno priznate rashode na ime sponzorstva ukoliko se isplate vrše sa protuuslugom
reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora.
(4) Rashodi na ime reprezentacije i sponzorstva smatraju se porezno nepriznatim rashodom
ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3)
Zakona.
(5) U određivanju pojma zabavljači iz stava (3) ovog člana koriste se odredbe člana 35. Zakona.

(Donacija)
(1) Donacije date za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe koje porezni
obveznik isplaćuje iz svojih sredstava, pravnim licima iz člana 4. Zakona odnosno fizičkim licima
koja nemaju drugih primanja, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3% ukupnog
prihoda u poreznom periodu.
(2) Humanitarna, kulturna, obrazovna, naučna i sportska svrha određuje se u skladu sa
odredbama posebnog propisa.
(3) Donacija učinjena prema državnim, entitetskim i kantonalnim organima uprave, uključujući i
jedinice lokalne samouprave, smatra se donacijom u humanitarne svrhe u skladu sa članom 12.
stav (3) Zakona.
(4) Rashodi na ime donacije smatraju se porezno nepriznatim rashodom ukoliko su nastali u
odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona.

(Porezno priznata rezervisanja)
(1) Poreznom obvezniku koji ima obavezu, po osnovu zakona i podzakonskih propisa, da osigura
zaštitu životne sredine, a uzimajući u obzir djelatnost koju obavlja, priznaju se nastali rashodi na
ime rezervisanja na način propisan članom 13. stav (2) Zakona.
(2) Poreznom obvezniku iz stava (1) ovog člana, koji vrši rezervisanja u skladu sa MRS/MSFI za
zaštitu životne sredine na teret rashoda, uključujući, a ne limitirajući se na:
a) rashode na ime sanacija, remedijacija zemljišta i podzemnih voda;
b) rashoda na ime očuvanja i unapređivanje prirodnih i stvorenih vrijednosti;
c) rashoda na ime obnavljanja prirodnih resursa i dobara i
d) slični rashodi, koji se direktno ili indirektno mogu koristiti ili upotrijebiti, te imaju realnu ili
potencijalnu ekonomsku vrijednost,
tako iskazani rashodi se smatraju porezno priznatim rashodima.
(3) Rashodi iz stava (2) ovog člana koji prelaze iznos od 30% oporezive dobiti prije izdvajanja u
rezervu ili čija formirana rezerva (obaveza) prelazi iznos upisanog kapitala, smatraju se porezno
nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h) Zakona.
(4) Iznosom oporezive dobiti u smislu stava (3) ovog člana, smatra se iznos porezne osnovice
prije usklađivanja za porezne gubitke i porezne poticaje.
(5) Rashodi na ime rezervisanja za buduće troškove po osnovu popravke i/ili zamjene proizvoda
u garantnim rokovima, utvrđene na osnovu ugovora i prijašnjih iskustava i spoznaja iz svoje
djelatnosti, ukoliko ne postoji pravni osnov da se takvi izdaci naplate od trećih lica, smatraju se
porezno priznatim rashodom do visine 4% godišnjeg prometa tih proizvoda (proizvoda za koje
se daje garancija) bez poreza na dodanu vrijednost. Ukoliko rashodi iz ovog stava prelaze
propisanu visinu, smatraju se porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h)
Zakona.
(6) Pod prijašnjim iskustvima i spoznajama iz stava (5) ovog člana podrazumijevaju se, uz iskustva
poreznog obveznika, i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema
iskustvenih spoznaja tada se rashodi utvrđuju na osnovu pretpostavljenih budućih troškova,
zavisno od vrijednosti i rokova datih garancija.
(7) U slučaju da se rezervisanja iz stava (5) ovog člana ne iskoriste u garantnom roku, rezervisanja
treba oprihodovati.
(8) Rezervisanja iz člana 13. Zakona se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i
izvršena, u suprotnom rezervisanja treba oprihodovati.
(9) Rezervisanja na ime penala, rabata i popusta, a koja porezni obveznik izvrši u sklopu
garantnih poslova, smatraju se porezno nepriznatim rashodima.

(Porezno nepriznata rezervisanja)
(1) Rezervisanja koja su izvršena u skladu sa MRS/MSFI, a koja nisu navedena u članu 13.
Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode.
(2) Rezervisanja koja predstavlaju porezno nepriznate rashode iz stava (1) ovog člana, mogu, u
skladu sa članom 14. Zakona, umanjiti poreznu osnovicu poreznog perioda u kojem je stvarno
nastao događaj za koji je rezervisanje izvršeno.

(Troškovi istraživanja i razvoja)
(1) Troškovi istraživanja i razvoja koji se iskazuju kao rashod u smislu MRS/MSFI predstavljaju
porezno priznat rashod u momentu nastanka.
(2) Troškovi iz stava (1) ovog člana priznaju se kao direktni troškovi koji se mogu pripisati
osnovnom i/ili primijenjenom istraživanju i/ili razvoju, uzimajući u obzir način pripisivanja
direktnih i indirektnih troškova iz člana 22. ovog Pravilnika.

(Rashodi finansijskih institucija)
(1) Finansijskim institucijama, nezavisno od pravnog statusa, za čiji rad je potrebno odobrenje
nadzornih organa (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za
bankarstvo Republike Srpske) priznaju se kao porezno priznati rashodi ispravke vrijednosti
potraživanja bilansne aktive i rezerviranja za pokriće očekivanih kreditnih gubitaka za vanbilansne
aktive, koji su izvršeni u skladu s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju
očekivanih kreditnih gubitaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/19 i 37/20) za nivo
kreditnog rizika 3 (izloženosti kod kojih je nastalo umanjenje vrijednosti, odnosno izloženosti u
statusu neizmirenja obaveza), u neto iznosu.
(2) Porezno nepriznatim rashodima smatraju se rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja
bilansne aktive, koji su izvršeni u skladu s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju
očekivanih kreditnih gubitaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/19 i 37/20) za nizak i
povećan nivo kreditnog rizika, u neto iznosu.
(3) Neto iznos iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja razliku između ukupno iskazanih rashoda
umanjenih za prihode po istom osnovu.
(4) Rashodi na ime formiranja matematičke rezerve, koji se iskazuju u skladu sa propisima
nadzornih organa (Agencije za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i
Agencije za osiguranje Republike Srpske), predstavljaju porezno priznat rashod.
(5) Rashodi na ime formiranja tehničke rezerve, izuzev rashoda iz stava (4) ovog člana, koji se
iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa, priznaju se u visini do 20% povećanja rezervi u
bilansu stanja tekućeg u odnosu na prethodni period.
(6) Kod poreznog obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona, rashodi finansijskih institucija se
priznaju u visini koja se direktno može pripisati toj podružnici, na način uređen članom 20. ovog
Pravilnika.
(7) Rashodi iskazani suprotno odredbama ovog člana predstavljaju porezno nepriznat rashod.

(1) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanje bilansne aktive čije ispravke vrijednosti su
bile u prethodnim periodima porezno priznat rashod, tako iskazan prihod uvećava poreznu
osnovicu prema članu 22. stav (1) Zakona.
(2) Ukoliko finansijske institucije povuku tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili
likvidacionu masu, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama su
smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik neće uvećati
poreznu osnovicu za te rashode ukoliko ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona. U
suprotnom, ukoliko ti rashodi ne ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona uvećat će poreznu
osnovicu.
(3) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima
imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu
prema članu 22. stav (2) Zakona.
(4) Ukoliko finansijske institucije prodaju potraživanja, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za
gubitke po vanbilansnim stavkama su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom
periodu prije prodaje potraživanja, razlika između prodajne cijene i neto vrijednosti potraživanja
prije prodaje će uvećati poreznu osnovicu.

(Otpis i/ili ispravka vrijednosti potraživanja)
(1) Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili
otpisa potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu sa propisima o računovodstvu i
reviziji Federacije, usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (Izvod otvorenih stavki: IOS), sa
dužnikom, i ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 17. stav (1) tačka a) Zakona.
(2) Porezno priznatim rashodom smatraju se i rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili
otpisa potraživanja, za koje je porezni obveznik poduzeo mjere iz člana 17. stav (1) tačka b)
Zakona.
(3) Ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujedno i
potražilac poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa
potraživanja od lica (potražioca) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze
prema tom licu (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom u skladu sa članom 9. stav
(1) tačka k) Zakona.
(4) Kao dokaz da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja
prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom, koristi se odgovarajući akt
nadležnog organa, koji nedvosmisleno ukazuje da je postupak u toku.
(5) Rashodi na ime ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznika, za potraživanja
koja se ne iskazuju kao prihod, smatraju se porezno priznat rashod:
a) ukoliko porezni obveznik posjeduje usaglašeno stanje dugovanja i potraživanja (IOS) sa
dužnikom,
b) ukoliko su ispunjeni uslovi iz st. (1) ili (2) ovog člana, i
c) ukoliko ne postoji dugovanje prema potražiocu, u smislu stava (3) ovog člana.
(6) U slučaju nastanka razlike na potraživanju za avansnu isplatu dobiti, ista se za porezne svrhe
ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja I smatrati porezno
priznatim rashodom u slučaju otpisa.
(7) Odredbe ovog člana, u skladu sa članom 17. stav (3) Zakona, ne odnose se na finansijske
institucije kod formiranja ispravke vrijednosti i rezervisanja koje propisuju nadzorni organi.

(1) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su bila porezno priznat rashod u
prethodnom periodu, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22. stav (1)
Zakona.
(2) Ukoliko porezni obveznik povuče tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili
likvidacionu masu, a rashodi na ime ispravke potraživanja ili otpisa potraživanja su smatrani
porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik će uvećati poreznu
osnovicu za te rashode, osim u slučaju da ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 17. Zakona.
(3) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima
imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu
prema članu 22. stav (2) Zakona.

(Istanjena kapitalizacija)
(1) Porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka j) Zakona, smatra se rashod na
ime kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim ugovorima i instrumentima
uzetim od povezanih lica, a koji se može proporcionalno pripisati iznosu obaveze po osnovu
ugovora i instrumenta koji prelazi četverostruki iznos upisanog kapitala poreznog obveznika.
(2) Pod upisanim kapitalom poreznog obveznika smatra se upisani i uplaćeni kapital poreznog
obveznika evidentiran u sudski registar ili drugi registracioni organ. U slučajevima kada se radi o
poreznom obvezniku koji po svojoj prirodi nema kapital, smatra se da je kapital jednak nuli.
(3) Ekvivalentom kamate smatra se bilo koji prihod od potraživanja svih vrsta, bilo da su
osigurana hipotekom ili ne, i bilo da nose pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, uključujući
premije i nagrade na vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice.
(4) Finansijski ugovori predstavljaju bilo koji oblik ugovornog odnosa kojim nastaje ili finansijsko
sredstvo ili potraživanje ili pravo jednog lica, a finansijska obaveza ili vlasnički instrument drugog.
(5) Finansijski instrumenti u smislu stava (1) ovog člana uključuju derivate ili hibridne tvorevine
finansijskih ugovora.
(6) Za izračun stanja obaveza i učešća u kapitalu uzima se 31. decembar odnosno stanje na prvi
dan u mjesecu u kojem su se sredstva iz ugovora ili instrumenata koristila. Ukoliko je tokom
poreznog perioda bilo promjena u stanju obaveza ili kapitala, utvrđuje se prosječno stanje
obaveza ili kapitala.
(7) Porezno nepriznati rashodi koji nastaju na način propisan ovim članom ne mogu se prenositi
iz jednog poreznog perioda u drugi.
(8) Porezni obveznik iz člana 3. st. (2) i (3) Zakona, ne primjenjuje odredbe ovog člana prilikom
obračuna porezne osnovice već odredbe čl. 22. i 23. ovog Pravilnika.

(Način obračuna amortizacije)
(1) Obračunu amortizacije podliježe dugotrajna imovina koja ima ograničen vijek trajanja.
Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema i biološka
sredstva) i nematerijalna sredstva, osim goodwilla, čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci.
(2) Amortizaciji ne podliježe dugotrajna imovina koja ima neograničen vijek upotrebe, kao što je
zemljište, šuma, obnovljivi prirodni resursi i sl.
(3) Amortizacija se obračunava na svaku pojedinačnu dugotrajnu imovinu koju porezni obveznik
ima u svom ekonomskom vlasništvu i njom obavlja svoju djelatnost.
(4) Amortizacija se obračunava i za ulaganja u imovinu korisnika usluga kod društva pružatelja
energentskih usluga (ESCO), s tim da ovo ulaganje računovodstveni propisi tretiraju kao
dugoročnu materijalnu imovinu. Period obračuna amortizacije ne može biti duži od perioda
trajanja Ugovora o energetskom učinku.
(5) Jednom amortizirana dugotrajna imovina ne može se ponovo uključivati u obračun
amortizacije, ni kada je ista i dalje u upotrebi, osim u slučaju naknadnih ulaganja u takvu imovinu.
(6) Amortizacija se obračunava i na imovinu s pravom korištenja koju porezni obveznik, kao
najmoprimac, upotrebljava u svom poslovanju.
(7) U skladu sa članom 19. stav (3) Zakona, kada se najmom prenosi pravno vlasništvo nad
imovinom na najmoprimca do kraja trajanja najma, najmoprimac predmetnu imovinu amortizuje
od prvog dana trajanja najma do kraja korisnog vijeka trajanja imovine. U svim drugim
slučajevima, najmoprimac imovinu s pravom korištenja amortizuje do isteka perioda trajanja
najma.
(8) Ukoliko porezni obveznik izvrši poboljšanje unajmljene imovine (građevinski radovi,
rekonstrukcija opreme i sl.) u svrhu obavljanja svoje djelatnost na vlastiti teret, tako nastala
ulaganja mogu se amortizovati u skladu sa očekivanim vijekom korištenja te imovine. Ukoliko
porezni obveznik raskine ugovorni odnos prije ugovorenog vijeka korištenja, tako nastali rashodi
smatraju se porezno priznatim rashodima.

(Porezno priznata amortizacija)
(1) Amortizacija dugotrajne imovine iz člana 41. stav (1) ovog pravilnika smatra se porezno
priznatim rashodom, ukoliko se obračunava na nabavnu vrijednost proporcionalnom metodom
primjenom maksimalnih godišnjih stopa amortizacije iz člana 19. stav (2) Zakona. Obračun
rashoda na ime amortizacije počinje u mjesecu u kojem je dugotrajna imovina stavljena u
upotrebu.
(2) Rashodi nastali s osnova imovine s pravom korištenja kod najmoprimca, priznaju se kao
porezno priznat rashod mjeren po modelu troška u skladu sa računovodstvenim propisima.
Obračun rashoda na ime amortizacije počinje u mjesecu u kojem je imovina s pravom korištenja
stavljena u upotrebu.
(3) Rashodi nastali iz člana 41. stav (4) ovog pravilnika, priznaju se kao porezno priznat rashod
koji se početno mjeri po metodi troška nabavke, a naknadno ulaganje prema metodi troška, u
skladu sa računovodstvenim propisima. Imovina u koju se ulaže mora biti u upotrebi.
(4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vrijednost dugotrajne imovine čija je pojedinačna nabavna
vrijednost manja od 1.000,00 KM može u cijelosti umanjiti poreznu osnovicu u godini kada je
izvršena nabavka te imovine i kada je ista stavljena u upotrebu.
(5) Rashodi od otuđenja odnosno neotpisana vrijednost dugotrajne imovine kod prodaje,
uništenja ili rashodovanja smatraju se porezno priznatim rashodom ukoliko su isti iskazani u
skladu sa članom 7. stav (5) Zakona.
(6) Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2)
Zakona, ima pravo da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene
amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u
njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih
razlika nije dozvoljen.
(7) Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona,
ima obavezu da poveća poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene
amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u
njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih
razlika je dozvoljen.
(8) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz člana 26. Zakona smatra se
porezno nepriznatim rashodom.
(9) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine iz člana 19. stav (6) Zakona
koji se utvrđuju kao razlika između neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjene nadoknadive
vrijednosti, priznaju se kao porezno priznat rashod u onom poreznom periodu u kojem je ta
dugotrajna imovina prodata ili uništena uslijed više sile.
(10) Osim kamate na obavezu po osnovu najma tokom perioda trajanja najma, koja predstavlja
porezno priznat rashod u skladu sa članom 8. Zakona, svi ostali rashodi s osnova dugotrajne
imovine koji nisu navedeni ovim članom smatraju se porezno nepriznatim rashodom.

(Ubrzana amortizacija)
Izuzetno od člana 42. ovog Pravilnika, porezni obveznik ima pravo na korištenje metode ubrzane
amortizacije za imovinu iz člana 20. Zakona, pri čemu se stopa porezno priznate amortizacije
uvećava do 50% u odnosu na stope amortizacije dopuštene prema članu 19. stav (2) Zakona.

(Prihodi od ulaganja)
(1) Prihodi rezidenta Federacije, koji su ostvareni po osnovu učešća u kapitalu dividenda ili drugi
način raspodjele dobiti, isključuju se iz porezne osnovice poreznog obveznika ukoliko su isplaćeni
iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit prema Zakonu.
(2) Porezni obveznik kao dokaz iz stava (1) ovog člana dostavlja Izjavu iz člana 108. ovog
Pravilnika koja je ovjerena i potpisana od poreznog obveznika koji je isplatilac dividende.

(Oporezivi prihodi nerezidenta)
(1) Svi prihodi nerezidentnih pravnih lica koja imaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije su
predmet oporezivanja, uključujući i prihode te poslovne jedinice ostvarene van teritorije Federacije.
(2) Kod nerezidentnih pravnih lica koja nemaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije, predmet
oporezivanja su samo prihodi ostvareni na teritoriji Federacije.
(3) U svrhu stava (1) ovog člana prihodi ostvareni na teritoriji Federacije uključuju prihode koji se
mogu pripisati stalnom mjestu poslovanja koje ih je tu i ostvarilo, uključujući i sljedeće:
a) prihode od imovine koja se nalazi na teritoriji Federacije, uključujući prihode ili/i dobit od
njihovog prijenosa;
b) dobici od prijenosa prava učešća u pravnim licima (dionice ili udjeli ili slični ekvivalenti) čije je
sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije; ili druge transakcije
vrijednosnim papirima čiji izdavalac ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na
teritoriji Federacije; ili udjela ili drugih vrijednosnih papira kada takvi uslovi nisu prisutni, tako
ostvareni prihodi će se pripisati stalnom mjestu poslovanja na teritoriji Federacije;
c) prihode iz ove tačke, kada je rezidentnost lica koje plaća na teritoriji Federacije, prema sjedištu
ili mjestu stvarne uprave i nadzora poslovanja, ili se isplate mogu pripisati stalnom mjestu
poslovanja koje se nalazi na teritoriji Federacije:
1) prihodi od autorskog prava i drugih prava intelektualnog vlasništva;
2) prihodi od upotrebe ili ustupanja na korištenje pokretne i nepokretne imovine;
3) prihodi od ulaganja;
4) naknade dobivene od lica u njihovom svojstvu kao članova organa uprave i nadzora pravnog
lica ili drugog lica;
5) provizija lica realizirana na osnovu pristupanja u ugovorne odnose;
6) prihodi od ostalih učinjenih usluga ili korištenih na teritoriji Federacije.
d) prihodi od aktivnosti zabave ili profesionalnog sporta na teritoriji Federacije, osim gdje je
dokazano da se takva zabava ili profesionalni sport ne kontroliše, direktno ili indirektno, od
strane lica koje plaća taj prihod.
(4) Prihodi navedeni u stavu (3) tačka c) ovog člana se ne smatraju prihodom realiziranim na
teritoriji Federacije kada je plaćen u stalnom mjestu poslovanja koje se nalazi van te teritorije, u
odnosu na aktivnosti izvršene preko tog stalnog mjesta poslovanja.
D. Kapitalni dobici i gubici

(Nerealizirane stavke)
(1) Kapitalnim dobicima iz člana 24. stav (1) Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji direktno
uvećavaju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog
perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat.
(2) Kapitalnim gubicima iz člana 24. stav (5) Zakona smatraju se nerealizirani gubici koji direktno
umanjuju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog
perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat.
(3) Bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovu kojeg je već iskazan porezno nepriznati rashod
koji je uvećao poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom, neće ponovo biti
predmet uvećanja porezne osnovice.
(4) Ukoliko su stavke kapitalnog gubitka iz stava (2) ovog člana iskazane kao porezno priznati
rashodi u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, smatraju se porezno priznatim
umanjenjem porezne osnovice.

(Kapitalni dobici i gubici)
(1) Kapitalnim dobicima ili gubicima iz člana 24. st. (2) i (3) Zakona smatraju dobici ili gubici
nastali u odnosima sa stalnim sredstvima (imovinom) koja je prenesena sa ili bez naknade, u bilo
kojem obliku, kao i one izvedene iz gubitaka ili oštećenja ili prisvajanja navedene imovine,
ukoliko isti nisu iskazani kroz izvještaj o poslovnom rezultatu.
(2) Kod statusnih promjena kapitalni dobici ili gubici sastoje se od razlike između vrijednosti neto
realizacije troškova svojstvenih njoj i vrijednosti akvizicije.
(3) Realizovana vrijednost transakcije, u smislu člana 24. stav (3) Zakona, kod kapitalne dobiti
smatra se, kod:
a) razmjene, primljene tržišne vrijednosti imovine ili prava, uz uvećanje ili umanjenje, u zavisnosti
od slučaja primljene odnosno date vrijednosti;
b) eksproprijacije ili oštećenja imovine, u vrijednostima koji odgovaraju obeštećenjima;
c) izdvojene imovine čija svrha nije poslovna, tržišna vrijednost;
d) spajanja ili podjele, vrijednost pod kojom su stavke evidentirane na računima lica sa kojih su
prenesene kao rezultat spajanja ili podjele;
e) prodaje dužničkih instrumenata, vrijednost transakcije je neto iznos kamate koja dospijeva od
zadnjeg datuma dospijeća ili dana kada je instrument izdat, prvo izdat ili odobren, ako datum
dospijeća nije još dospio, do datuma prijenosa;
f) razmjene budućih dobara, njihova tržišna vrijednost će biti vrijednost na datum te razmjene i
g) drugih slučajeva, vrijednost koja je odgovarajuće data odnosno primljena.
(4) Ne smatra se kapitalnim dobitkom ili gubitkom razlika dobivena posljedično nakon isporuke
od strane primaoca lizinga prema davaocu lizinga za dobra koja su predmet finansijskog lizinga.
(5) Ne smatraju se kapitalnim dobitkom ili gubitkom smanjenja ili povećanja osnovnog kapitala u
skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj:
81/15).
E. Porezni gubitak

(Porezni gubitak)
(1) Porezni obveznik ima pravo da porezni gubitak tekućeg perioda koristi za umanjenje porezne
osnovice budućeg perioda, a najdalje pet godina od godine u kojoj je prvi put iskazan.
(2) Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje
pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu.
(3) Pravo korištenja poreznog gubitka ima porezni obveznik iz člana 3. st.(1), (2) i (3) i člana 4.
stav (2) Zakona.
(4) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona nema pravo da umanjuje svoju
poreznu osnovicu s osnove poreznog gubitka koji je nastao van teritorije Federacije, obračunat
po propisima iz drugih poreznih jurisdikcija.
(5) Pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta može konsolidovati porezni gubitak i
poreznu obavezu više obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona koji imaju sjedište u jednom kantonu.

(Gubitak prava korištenja poreznih gubitaka)
(1) Porezni obveznik koji je do prije dvije godine koristio porezni poticaj iz člana 36. Zakona, a
ostvario porezni gubitak u prethodnoj ili godini koja prethodi, ne može koristi taj porezni gubitak
za prijenos u budući period.
(2) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni gubitak iz stava (1) ovog člana, primjenjuje se
odredba člana 97. stav (2) ovog Pravilnika.
(3) Zavisno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona koje učestvuje u poreznoj konsolidaciji ne može
koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko je taj porezni gubitak
korišten u konsolidovanom poreznom bilansu. Čitav iznos poreznog gubitka se isključuje,
nezavisno od iskorištenog iznosa.

(Porezni gubitak kod statusne promjene)
(1) Porezni obveznik pravni sljednik spojenih poreznih obveznika ne može koristiti porezni
gubitak poreznog obveznika koji je spojen kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice.
(2) Porezni obveznik kojem se pripaja drugi porezni obveznik, ne može koristiti porezni gubitak
pripojenog kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice. Porezni gubitak obveznika kojem se
pripaja drugi porezni obveznik može se koristiti kao umanjenje buduće porezne obaveze.
(3) Porezni obveznici koji su nastali podjelom, ne mogu koristiti porezni gubitak podijeljenog
poreznog obveznika kao umanjenje buduće porezne osnovice.
(4) Porezni obveznik koji je promijenio organizacioni oblik, može koristiti porezni gubitak kao
umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko pravni sljednik nastavlja voditi istu knjigovodstvenu
vrijednost preuzete imovine i obaveze.
F. Porezni kredit

(Porezni kredit)
Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Federacije, kao i porez po odbitku koji je odbijen i
plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku
u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne
banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, prema uslovima propisanim
Zakonom i ovim Pravilnikom.

(Porezni kredit za plaćeni porez u RS ili BD)
(1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio ili
treba da plati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu prema odredbama propisa tih poreznih
jurisdikcija, za dobit ostvarenu poslovanjem podružnica na teritoriji Republike Srpske ili Brčko
Distrikta, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit za privredna društva Obrazac
PP 801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica Obrazac PP 804.
(2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana utvrđuje se u visini poreza koji bi se obračunao
na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika.
(3) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti
podružnice iz RS ili BD Obrazac PE 806 uz prijavu poreza na dobit.
(4) Uz Obrazac PE 806 porezni obveznik dostavlja i obrazac prijave poreza na dobit u Republici
Srpskoj ili Brčko Distriktu ovjerene od strane poreznih administracija u Republici Srpskoj ili
Brčko Distriktu.

(Porezni kredit za plaćeni porez na dobit van BiH)
(1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio u
inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za dobit ostvarenu poslovanjem poslovne
jedinice van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na
dobit za privredna društva Obrazac PP 801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica
Obrazac PP 804 pod uslovima da je dobit poslovne jedinice uključena u dobit tog poreznog
obveznika.
(2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji bi se obračunao
na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj se nalazi poslovna jedinica, uređen
drugačiji način obračuna dobiti, primjenjuju se odredbe Ugovora u skladu sa članom 35. Zakona
(4) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti
poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine Obrazac PE 807 uz prijavu poreza na dobit.
(5) Uz Obrazac PE 807 porezni obveznik dostavlja i slijedeće dokaze:
a) prijava poreza na dobit ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili
nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi poslovna jedinica i
b) potvrda o rezidentnosti poslovne jedinice koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u
kojoj se nalazi ta poslovna jedinica.

(Porezni kredit za plaćeni porez po odbitku van BiH)
(1) Porez po odbitku koji je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona
platio u inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za prihod ostvaren povremenim
obavljanjem djelatnosti van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi
poreza na dobit (Obrazac PP 801 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804).
(2) Porezni kredit iz stava (1) ovog člana se priznaje ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) primljeni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u poreznu osnovicu
koja je predmet oporezivanja i
b) porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Bosne i Hercegovine i te države.
(3) Izuzetno od stava (2) tačka a) ovog člana, plaćeni porez se može priznati i narednoj prvoj
godini, iako prihod po osnovu kojeg je plaćen nije uključen u osnovicu, ukoliko porezni obveznik
koji koristi porezni kredit dostavi Izjavu da nije koristio taj porezni kredit u prethodnom periodu
i da je prihod uključen u poreznu osnovicu prethodnog perioda.
(4) Ukoliko je plaćen porez u državi sa kojom Bosna i Hercegovina nema potpisan Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni kredit priznaje se u visini poreza po odbitku od
5% za dividendu odnosno 10% za sve ostale prihode.
(5) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji je plaćen ili
treba da bude plaćen prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
Bosne i Hercegovine i države u kojoj je porez obustavljen. Plaćeni porez suprotan Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne priznaje.
(6) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu poreznog
kredita po osnovu prihoda plaćenog van države BiH Obrazac PK 814 uz prijavu poreza na
dobit.
(7) Uz Obrazac PK 814 porezni obveznik dostavlja i sljedeće dokaze:
a) prijava poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije
ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj je plaćen i
b) potvrda o rezidentnosti isplatioca prihoda koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u
kojoj se nalazi taj isplatilac prihoda.
G. Porez po odbitku

(Predmet oporezivanja)
(1) Predmet oporezivanja porezom po odbitku je prihod koji je nerezident iz člana 5. stav (2)
Zakona ostvario na teritoriji Federacije, te postao obveznik poreza na dobit prema članu 3. stav
(4) Zakona.
(2) Prihod u smislu stava (1) ovog člana uključuje isplatu ili na drugi način prijenosa (poklon,
nasljeđe, kompenzacija i sl.) prihoda od strane rezidenta Federacije prema nerezidentu sa osnova
obavljene povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, isključujući prihode koji se mogu pripisati
poslovnoj jedinici nerezidenta iz člana 6. Zakona.
(3) Obavljanje povremene djelatnosti na teritoriji Federacije smatra se vršenje aktivnosti u
pretežnom obimu za koju se realizuje prihod. Aktivnost se vrši od strane nerezidenta, u korist
rezidenta.
(4) Prihod nerezidenta koji podliježe oporezivanju porezom po odbitku, uključuje i:
a) prihod po osnovu poslovanja gradilišta ili građevinskog ili instalaterskog projekta ukoliko nema
status poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona.
b) prihod po osnovu pružanja usluga, uključujući i savjetodavne usluge od strane pravnog lica
putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko nema status
poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona.
(5) Isplatilac prihoda iz člana 38. stav (5) Zakona može biti fizičko i pravno lice.

(Valuta plaćanja)
Kada da se isplata nerezidentu vrši u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku se vrši po
srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate.

(Autorske naknade)
(1) Autorske naknade predstavljaju naknade koje se plaćaju ili na drugi način izmiruju na ime
prava ili prava korištenja.
(2) Pod pravima u smislu stava (1) ovog člana smatraju se:
a) pravo na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske filmove, zapise
radio ili televizijskih programa ili kompjuterskih programa; ili
b) pravo na korištenje patenta, licence, zaštitnog znaka, dizajna, modela, plana, tajne formule ili
postupka;
c) pravo na prijenos informacija o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga
slična prava koja se plaćaju nerezidentima.
(3) Najam kinematografske građe i filmova također se smatra autorskom naknadom, bez obzira
da li se radi o njihovom korištenju u kino dvoranama ili na televiziji ili internetu.
(4) Pod industrijskim, komercijalnim ili naučnim iskustvom smatraju se svi autorski nezaštićeni
podaci, bili oni podobni za patentiranje ili ne, a kojima jedna strana predaje drugoj svoja poslovna
znanja i iskustva s ciljem njihove primjene u vlastito ime i za vlastiti račun.
(5) Kod naknade za autorska prava s osnova programa (eng. software) samo naknada na ime
prava nad tim programom ili prava nad korištenjem tog programa ima karakter oporezive
autorske naknade u odnosu na naknadu za program koji sadrži primjerak (npr. CD, USB, DVD i
drugi prenosivi uređaji) programa zaštićenog autorskim pravom koji nema karakter ovog
oporezivog prihoda.
(6) Prava iz stava (2) ovog člana mogu se nabavljati i elektronskim putem ili na daljinu.
(7) Pod autorskim naknadama smatraju se i plaćanja za tehničku pomoć koja se izvršava u državi
ugovornici, od strane rezidenta druge države ugovornice ako je takva pomoć povezana sa
upotrebom bilo kojih prava ili imovine iz stava (2) ovog člana.

(Neoporezive kamate)
(1) Prihod po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale s osnove
odgođenog plaćanja ili plaćanja na rate prilikom nabavke proizvodne opreme, prema
nerezidentom dobavljaču, koji nije finansijska institucija, ne smatraju se oporezivim prihodom iz
člana 38. stav (1) tačka b) Zakona.
(2) Pod proizvodnom opremom iz stava (1) ovog člana smatraju se sredstva koja se koriste,
direktno ili indirektno, u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom
stambenih jedinica i putničkih automobila.
(3) Prihodi po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale na ime posjeda
ili čuvanja obveznica koje je izdao državni, entitetski ili kantonalni nivo vlasti ili jedinice lokalne
samouprave, ne smatraju se oporezivim prihodom iz člana 38. stav (1) tačka b) Zakona.

(Naknada za zabavne i sportske događaje)
(1) Naknada za zabavne i sportske događaje predstavlja prihod koji se isplaćuje ili na drugi način
izmiruje nerezidentu s osnove nastupa ili organizacije umjetničkog, zabavnog ili sportskog
događaja na teritoriji Federacije.
(2) Naknada iz stava (1) ovog člana uključuje i prihod od sponzorstva ili naknade za reklamiranje
(promociju) koja je direktno ili indirektno vezana za umjetnički, zabavni ili sportski događaj.
(3) Ukoliko se naknada iz stava (1) ovog člana, isplaćuje na račun pravnog lica, a u korist
umjetnika, zabavljača ili sportaša, tako isplaćena naknada se oporezuje porezom po odbitku,
ukoliko nije oporeziva prema propisima koji uređuju porez na dohodak.
(4) Prihodi od aktivnosti političke, društvene, vjerske ili dobrotvorne prirode ukoliko je prisutan
element zabave, imaju karakter naknade za zabavne događaje.

(Naknada za telekomunikacijske usluge)
(1) Telekomunikacijska usluga smatra se uslugom koja se sastoji, u cjelini ili djelimično, u
prenošenju signala na telekomunikacijskim mrežama, uključujući, ali ne ograničavajući se na
emitiranje kao i mrežu za prijenos podataka.
(2) Emitiranje iz stava (1) ovog člana označava svako odašiljanje znakova, signala, teksta, slike,
zvuka ili podataka od jedne do više tačaka putem žice, optičkih kablova, radijskim ili bilo kojim
drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opći prijem od strane javnosti putem
prijemnika koji su podešeni za tu svrhu, isključujući fiksnu i mobilnu telefoniju.
(3) Naknada koja se plaća na ime usluga iz stava (1) ovog člana ima karakter naknade iz člana 38.
stav (1) tačka h) Zakona.

(Naknada za zakup)
(1) Izmirenja učinjenja za upotrebu pokretne imovine kao što su prijevozna sredstva, ili bilo koja
druga oprema za rad, nezavisno gdje se oprema koristi, predstavljaju oporezivu naknadu iz člana
38. stav (1) tačka e) Zakona.
(2) Izmirenja učinjena za upotrebu nepokretne imovine, nezavisno na kojoj teritoriji se nalazi ta
imovina, predstavlja oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona.
(3) Ukoliko se izmirenja naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrše na ime najma imovine za potrebe
poslovne jedinice koja se nalazi van teritorije Bosne i Hercegovine, isplatilac nije u obavezi
obračunati i obustaviti porez po odbitku.
(4) Ukoliko se izmirenje naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrši za svrhu organizovanog sajma,
izložbe ili sličnog događaja, isplatilac nije u obavezi obračunati i obustaviti porez po odbitku.
(5) Izmirenja učinjena na ime iznajmljivanja prostora za skladištenje podataka i pripadajućih
serverskih resursa za smještaj internetskih stranica na poslužitelju (web hosting), predstavljaju
oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona.

(Naknada upravljačke, tehničke i obrazovne usluge)
(1) Upravljačke usluge između povezanih lica iz člana 44. stav (3) Zakona smatraju se uslugama
upravljanja ili pomoći u upravljanju kod tržišnih aktivnosti, a koje se smatraju usluge podrške iz
člana 55. Pravilnika o transfernim cijenama ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/16).
(2) Kada se plaćanje na ime usluga iz stava (1) ovog člana vrši prema nerezidentu za usluge
instalacije ili postavke opreme, usluge tehničke podrške, obuke, savjetovanja ili druge slične
usluge, porez po odbitku će se obračunati i obustaviti ukoliko je usluga izvršena na teritoriji
Bosne i Hercegovine.
(3) Ukoliko se usluga iz stava (1) ovog člana pruža elektronskim putem ili na daljinu, a izvan
teritorije Bosne i Hercegovine (internet, e mail, telefon i sl.) bez fizičkog prisustva lica u Bosni i
Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorije Bosne i Hercegovine i porez po
odbitku se ne obračunava.

(Prihod nerezidenta od prodaje imovine)
(1) Naknada ili prihod koji nerezident ostvari prodajom ili prijenosom nepokretne imovine,
dionica ili udjela u kapitalu i prava industrijske svojine predstavlja osnovicu poreza po odbitku.
(2) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana osim za dionice ili udjele u kapitalu smatra se
prodajna naknada koja je ugovornim odnosom uređena između kupca i prodavca, osim u
slučajevima:
a) kada je ugovorna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između
povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona;
b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i
države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica.
(3) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana za dionice ili udjele u kapitalu smatra se
prodajna naknada (prodajna cijena) umanjena za nabavnu vrijednost, osim u slučajevima:
a) kada je prodajna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između
povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona, uzima se tržišna vrijednost umanjena za
nabavnu vrijednost. Visina nabavne vrijednosti iz ove tačke jednaka je ponderiranoj aritmetičkoj
sredini svih nabavki tih dionica ili udjela.
b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i
države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica.
(4) Realizirani prihod iz stava (1) ovog člana je rezultat prijenosa:
a) nepokretne imovine na teritoriji Federacije, osim u slučaju prijenosa imovine na ili sa poslovne
jedinice nerezidenta iz člana 6. Zakona;
b) dionica ili udjela u kapitalu pravnog lica koji je rezident Federacije;
c) prava industrijske svojine koji uključuju i intelektualno vlasništvo koje je registrovano u Bosni i
Hercegovini.

(Primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja)
(1) Oporezivanje prihoda iz čl. 38. i 39. Zakona vrši se primjenom principa izvora u skladu sa
potpisanim Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratificirala ili na bazi
notifikacije prihvatila Bosna i Hercegovina.
(2) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prepušteno pravo oporezivanja
Bosni i Hercegovini, isplatilac prihoda će obustaviti porez po odbitku po stopi iz člana 38. stav
(7) Zakona od prihoda.
(3) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona niža od stope na prihode iz potpisanog Ugovora
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda,
primjenjuje se stopa iz člana 38. stav (7) Zakona.
(4) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona viša od stope na prihode iz potpisanog Ugovora
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda,
primjenjuje se stopa iz Ugovora.

(Bruto iznos)
(1) Odredbom člana 38. stav (6) Zakona propisano je da prihod na koji se obračunava porez po
odbitku, predstavlja bruto prihod koji bi nerezidentno pravno lice ostvarilo odnosno naplatilo da
porez nije odbijen od ostvarenog odnosno isplaćenog prihoda.
(2) Formula koja se primjenjuje kod obračuna prihoda umanjenog za porez po odbitku je:
Isplata = Bruto iznos x (100 stopa poreza po odbitku)
100
(3) Formula koja se primjenjuje prilikom preračuna stope poreza po odbitku je:
Preračunata stopa poreza = 100 x stopa poreza po odbitku
100 stopa poreza po odbitku
gdje je
Iznos poreza po odbitku = Isplata x preračunata stopa poreza

(Neposredna obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku)
(1) Nezavisno od posrednika koji nije krajnji korisnik prihoda, a koji se nalazi na teritoriji Bosne i
Hercegovine, ukoliko porezni obveznik iz člana 3. Zakona plaća ili na drugi način prenosi
oporezivi prihod nerezidentu koji je krajnji korisnik tog prihoda, on je dužan obračunati, prijaviti
i obustaviti porez po odbitku.
(2) Obveznik koji je izvršio obračun, prijavu i obustavu poreza po odbitku iz stava (1) ovog člana,
dužan je jedan primjerak prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika u skladu sa
pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda, dostaviti i posredniku.
(3) Obveznik iz stava (2) ovog člana dužan je uz prijavu poreza iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115.
ovog Pravilnika dostaviti Poreznoj upravi i Izjavu posrednika da nije on krajnji korisnik prihoda.
(4) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i
države primaoca prihoda, prihod oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda,
posrednik iz ovog člana je obavezan postupiti u skladu sa članom 110. st. (2) i (3) ovog Pravilnika.

(Obaveza dostavljanja obavijesti)
(1) Porezni obveznik čije se dionice ili udjeli u kapitalu prodaju između nerezidenata, kod
realizacije oporezivog prihoda iz člana 39. Zakona dužan je dostaviti Poreznoj upravi obavijest i
dokaze o izvršenoj prodaji u kojoj navodi njemu poznate činjenice.
(2) Obavijest iz stava (1) ovog člana se dostavlja odmah kada su poznate činjenice o prodaji, a
najkasnije u roku od tri dana od dana predaje izmjene za upis u sudski registar ili drugi
registracioni organ.
(3) Ukoliko porezni obveznik iz stava (1) ovog člana u roku ne dostavi obavijest, postupit će u
skladu sa članom 40. stav (2) Zakona.
(4) Porezna uprava će po dostavljenoj obavijesti iz stava (2) ovog člana postupiti po službenoj
dužnosti u naplati dužne obaveze.
H. Porezno konsolidovanje

(Zahtjev za poreznom konsolidacijom)
(1) Matično privredno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona može podnijeti Zahtjev za odobrenje
za porezno konsolidovanje, istekom poreznog perioda za koji su ispunjeni uslovi i to:
a) sva privredna društva koja učestvuju u poreznoj konsolidaciji su rezidenti Federacije;
b) sva privredna društva imaju jednake porezne periode;
c) odlukom o poreznoj konsolidaciji nadležni organi privrednih društava (nadzorni odbor ili
upravni odbor ili skupština) su saglasni sa konsolidacijom.
(2) Krajnji datum za dostavljanje Zahtjeva za konsolidacijom je 31. januar tekuće godine za
prethodnu godinu, koja se u Zahtjevu navodi kao prva od pet godina poreznog konsolidovanja.
Uz Zahtjev se dostavljaju dokazi iz stava (1) ovog člana.
(3) Porezno konsolidovanje može se koristiti ukoliko je Porezna uprava odobrila poreznu
konsolidaciju Rješenjem.

(Porezno konsolidovanje)
(1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje se primjenjuje pet godina ukoliko ne postoji
izmjena u uslovima pod kojim je dato, a posebno se odnosi na broj učesnika u konsolidaciji i
njihovoj saglasnosti.
(2) Ukoliko su promijenjeni uslovi iz ovog člana, ili se jedno od društava opredijeli za
pojedinačno oporezivanje prije isteka roka od pet godina, svi učesnici porezne konsolidacije
dužni su platiti porez na način i pod uslovima kao da nije bilo konsolidacije.

(Porezni gubitak kod poreznog konsolidovanja)
Shodno članu 42. stav (3) Zakona kod porezne konsolidacije se ne može koristiti porezni gubitak
kao umanjenje buduće porezne osnovice grupe.

(Prijava poreznog konsolidovanja)
(1) Prijavu poreza na dobit u slučaju poreznog konsolidovanja vrši matično privredno društvo
podnošenjem Konsolidovanog poreznog bilansa i prijave poreza na dobit Obrazac PP 805, a
zavisna društva podnose Porezne bilanse Obrazac PB 800 A.
(2) Uz prijave iz stava (1) ovog člana matično privredno društvo dostavlja i konsolidovani bilans
uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI, te druga potrebna obrazloženja.
I. Statusne promjene

(Statusne promjene)
(1) Porezni obveznik koji je subjekt statusne promjene spajanja ili podjele, dužan je utvrditi
poreznu osnovicu u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, za period od početka
kalendarske godine ili drugog odobrenog perioda do dana upisa rješenja u sudski registar. Porezni
obveznik koji je nastao spajanjem ili podjelom, svoju poreznu osnovicu utvrđuje od dana upisa
rješenja u sudski registar do kraja kalendarske godine.
(2) Porezni obveznik koji se pripaja dužan je utvrditi poreznu osnovicu na način iz stava (1) ovog
člana.

(Kontinuitet u oporezivanju)
(1) Ukoliko se imovina i obaveze poreznog obveznika koji se spaja ili pripaja ili dijeli procjenjuje
po novim vrijednostima, nezavisno od njene knjigovodstvene vrijednosti iskazane kod poreznog
obveznika koji je subjekt statusne promjene, porezni obveznik koji učestvuje u statusnoj
promjeni spajanja ili pripajanja ili podjele utvrđuje dobit odnosno gubitak određen prije i poslije
statusne promjene odvojeno.
(2) Razlika vrijednosti imovine i obaveza između procijene iz stava (1) ovog člana i
knjigovodstvene vrijednosti te imovine i obaveza uključuje se u poreznu osnovicu, i smatra se
kapitalnim dobitkom odnosno gubitkom iz statusne promjene.
(3) Porezni obveznik ne utvrđuje dobit odnosno gubitak prije i poslije statusne promjene, ukoliko
prenosi imovinu i obaveze po istoj vrijednosti na svog pravnog sljednika, ne utičući na
knjigovodstvenu vrijednost te imovine i obaveza, i na konzistentnost utvrđivanja porezne
osnovice prema članu 7. stav (7) Zakona.

(Porezni obveznik u likvidaciji)
(1) Kod poreznog obveznika u likvidaciji, oporeziva osnovica se utvrđuje odvojeno za period
prije i poslije rješenja o otvaranju likvidacionog postupka.
(2) Porezni obveznik koji je u likvidacionom postupku će do dana rješenja o otvaranju
likvidacionog postupka zatvoriti svoje računovodstvene evidencije u svrhu utvrđivanja porezne
osnovice. Porezna osnovica se utvrđuje za period od početka kalendarske godine odnosno
izmijenjenog perioda do dana rješenja o otvaranja likvidacionog postupka.
(3) U periodu trajanja likvidacije do kraja kalendarske godine ili do dana rješenja o okončanju
likvidacionog postupka, zavisno šta je prije, utvrđuje se porezna osnovica. Ukoliko je likvidacioni
postupak prešao u novu kalendarsku godinu, porezna osnovice se utvrđuje, godišnje, sve do dana
rješenja o okončanju likvidacionog postupka.
(4) Porezne osnovice iz st. (2) i (3) ovog člana se utvrđuju posebno.
(5) Porezni obveznik u likvidaciji može koristiti pravo umanjenje porezne osnovice za porezni
gubitak prethodnog perioda u skladu sa članom 25. Zakona, do konačno utvrđenog likvidacionog
viška.

(Likvidacioni višak)
(1) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika veća od
iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako ostvareni višak ima
status dividende.
(2) Porezni obveznik koji je primalac dividende iz stava (1) ovog člana primjenjuje odredbe člana
21. Zakona i člana 44. ovog Pravilnika.
(3) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika, manja od
iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako nastali gubitak se
smatra porezno nepriznatim rashodom.
(4) Porezni obveznik, koji je vlasnik kapitala lica iz stava (3) ovog člana, nema pravo na umanjenje
porezne osnovice po osnovu nastalog gubitka.
(5) Gubitak iz stava (4) ovog člana predstavlja razliku između vlasnikovog udjela u kapitalu
likvidiranog subjekta i niže vrijednosti likvidacionog viška koji nakon provedenog postupka
likvidacije pripada vlasniku.

III. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA

A. Porezni period

(Porezni period)
(1) Porezni period je jednak kalendarskoj godini.
(2) Porezni period može biti i kraći od kalendarske godine, ukoliko porezni obveznik počinje
poslovanje u toku godine, te njegov porezni period traje od početka poslovanja do kraja
kalendarske godine.
(3) Ukoliko porezni obveznik završava poslovanje u toku godine, njegov porezni period traje od
završetka poslovanja do kraja kalendarske godine.
(4) Porezni obveznik koji je tokom kalendarske godine imao statusne promjene iz člana 26. stav
(1) Zakona može imati porezni period od početka kalendarske godine do statusne promjene i od
statusne promjene od kraja kalendarske godine.
(5) Porezni obveznik uz odobrenje federalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar) može
imati i drugačiji period od kalendarske godine. Jednom odobrena izmjena poreznog perioda
primjenjuje se najmanje tri godine uzastopno.
(6) U prvoj godini izmjene poreznog perioda prema članu 47. stav (2) tačka d) Zakona, porezni
obveznik ima dva porezna perioda. Prvi period počinje od početka kalendarske godine do novog
početka drugačijeg perioda. Drugi period je porezni period koji je drugačiji od kalendarske
godine. Isti je slučaj kada je završen ciklus od najmanje tri godine i nema produžavanja.

(Odobravanje drugog poreznog perioda)
(1) Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za izmjenom poreznog perioda prema Federalnom
ministarstvu finansija, ukoliko ima saglasnost nadležnog organa u Bosni i Hercegovini o izmjeni
perioda za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji je drugačiji od kalendarske godine.
(2) Ministar odobrava korištenje drugačijeg poreznog perioda izdavanjem Rješenja, na način da
jednom odobreno Rješenje traje tri uzastopna perioda. Izmijenjeni porezni period mora
odgovarati izmijenjenom periodu za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji se koristi kod razreza
poreza.
(3) Jedan primjerak Rješenja iz stava (2) ovog člana porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi
odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave kojoj pripada.
B. Naplata poreza

(Akontacija poreza)
(1) Tokom poreznog perioda porezni obveznik je dužan plaćati mjesečni iznos akontacije poreza,
na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
(2) Visina akontacije poreza iz stava (1) ovog člana se utvrđuje u iznosu 1/12 obračunatog
poreza, poslije umanjenja porezne osnovice i poreznog kredita, iz porezne prijave prethodnog
poreznog perioda.
(3) Iznimno od stava (2) ovog člana, na zahtjev poreznog obveznika koji obavlja djelatnost sa
sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za
pojedine mjesece poreznog perioda, s tim da ukupan iznos akontacija mora odgovarati iznosu
koji bi se naplatio ravnomjernim iznosom akontacija poreza.
(4) Utvrđena visina akontacije poreza se plaća sve do podnošenja nove porezne prijave.
(5) Obveznikom plaćanja akontacije poreza na dobit iz stava (1) ovog člana smatra se:
a) porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona,
b) pravno lice iz člana 28. stav (1) i člana 29. stav (1) Zakona, i
c) matično privredno društvo iz člana 42. stav (4) Zakona.
(6) Akontacije poreza na dobit smatraju se i preplate poreza na dobit iz prethodnog perioda uz
saglasnost poreznog obveznika.

(Utvrđivanje akontacije poreza)
(1) Akontacija poreza na dobit se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP 801 ili Obrazac
PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805) i tako utvrđena visina
akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit.
(2) Porezni obveznik koji je započeo svoje poslovanje, te nema porezne prijave prethodnog
perioda, nije u obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period.
(3) Pod obveznikom u smislu stava (2) ovog člana ne smatra se obveznik nastao statusnom
promjenom iz člana 26. stav (1) Zakona.
(4) Obveznik koji je u Prijavi poreza na dobit za privredna društva Obrazac PP 801 iskazao
porezni gubitak koji može koristiti za buduće umanjenje cjelokupne porezne osnovice, nije u
obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period.

(Izmjena akontacije poreza)
(1) Porezni obveznik može tražiti izmjenu iznosa akontacije utvrđenu prema članu 79. ovog
Pravilnika, u slučajevima iz člana 52. stav (4) Zakona.
(2) Zahtjev za izmjenu akontacije poreza, porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi koja će
Rješenjem utvrditi novi mjesečni iznos akontacije poreza, ukoliko je porezni obveznik suočen sa
situacijama kod kojih je:
a) uslijed statusne promjene smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti prema preliminarnim
finansijskim izvještajima;
b) uslijed poslovne promjene, koja direktno ili indirektno utiče na visinu porezne osnovice, i
prema polugodišnjim finansijskim izvještajima povećana mogućnost poslovanja sa gubitkom;
c) plaćeni porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika od strane poreznog obveznika, a koji
se može dokazati vjerodostojnim ispravama.
d) uslijed prirodnih ili drugih nesreća smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti.
(3) Izmjenu iznosa akontacije poreza može izvršiti i Porezna uprava po službenoj dužnosti, kao
posljedica nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika kojima
raspolaže. Novi iznos akontacije poreza utvrđuje se Rješenjem, a izmjena iznosa akontacije
poreza primjenjuje se za naredni mjesec u odnosu na mjesec u kojem je doneseno Rješenje.

(Zahtjev za izmjenu akontacije poreza)
(1) U zahtjevu za izmjenu akontacije poreza na dobit porezni obveznik mora navesti i obrazložiti
razloge za izmjenu visine akontacije poreza.
(2) Porezni obveznik uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, dostavlja vjerodostojne dokaze
obrazloženih razloga, koje Porezna uprava treba da cijeni prilikom prihvaćanja ili odbacivanja
zahtjeva.

(Plaćanje akontacije poreza)
(1) Mjesečni iznos akontacije poreza na dobit se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni
mjesec.
(2) Ukoliko porezni obveznik ne plati akontaciju poreza na dobit u skladu sa stavom (1) ovog
člana, obračunat će se zatezna kamata na javne prihode.

(Konačna porezna obaveza)
(1) Konačna porezna obaveza se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP 801 ili Obrazac
PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805).
(2) Ukoliko je konačna porezna obaveza veća od uplaćenih iznosa akontacija poreza, porezni
obveznik je dužan u roku od 20 radnih dana od dana podnošenja porezne prijave uplatiti razliku
poreza na dobit.
(3) Ukoliko je konačna porezna obaveza manja od uplaćenih iznosa akontacija, prema zahtjevu
poreznog obveznika, razlika poreza se može:
a) uračunati u buduće akontacije poreza na dobit;
b) preknjižiti na dužnu poreznu obavezu ukoliko javni prihodi pripadaju istom budžetu;
c) vratiti poreznom obvezniku.
(4) Ukoliko porezni obveznik ne dostavi Zahtjev za povrat, Porezna uprava će po službenoj
dužnosti primijeniti odredbu stava (3) tač. a) i/ili b) ovog člana.
(5) Porezna uprava je dužna obavijestiti poreznog obveznika o postupanju iz stava (4) ovog člana
u roku od 30 radnih dana od dana podnošenja Prijave poreza na dobit.

(Zahtjev za povrat poreza)
(1) Zahtjev za povrat poreza se dostavlja Poreznoj upravi uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac
PP 801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805) u kojoj je
utvrđena preplata poreza na dobit.
(2) Povrat poreza se ne može odobriti za porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika.
(3) Porezna uprava donosi Rješenje o povratu poreza koje dostavlja poreznom obvezniku i
nadležnom organu za povrat poreza u roku do 20 radnih dana od dana dostavljanja Zahtjeva.
(4) Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za povrat poreza i ukoliko je pogrešno ili više
uplatio poreza na dobit.
C. Isplate iz dobiti

(Isplate iz dobiti)
(1) Isplate iz dobiti u smislu člana 55. Zakona uključuju raspodjelu po osnovu prava vlasništva na
ime dobiti tog poreznog obveznika, nezavisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom
ili nenovčanom, prema vlasnicima kapitala.
(2) Akontativna raspodjela dobiti smatra se isplatom dobiti iz stava (1) ovog člana.
(3) Direktnim porezima, koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1)
Zakona na dan isplate iz dobiti, smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim ili
kantonalnim propisima, u budžete, bez činjenja protuusluge, a nameću se svim licima prema
karakteristikama poreznih zakona.
(4) Doprinosima koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1) Zakona na
dan isplate iz dobiti smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim propisima, u svrhu
ostvarivanja određenih prava.
(5) Obaveze prema zaposlenicima koje porezni obveznik ne može dugovati smatraju se svi
prihodi od nesamostalne djelatnosti uređeni prema propisu koji uređuje porez na dohodak, za
koje porezni obveznik ima pravnu obavezu isplate prema zaposlenom.
(6) Pravna obaveza iz stava (5) ovog člana može biti ili propisana pravna norma ili ugovorna
obaveza između poreznog obveznika i njegovog zaposlenika.
(7) Porezni obveznik ne može izvršiti isplatu iz dobiti, ukoliko na datum raspodjele ima dospjele
obaveze iz st. (3), (4) i (5) ovog člana.

(Davanje pozajmica i prijenos imovine)
(1) Porezni obveznik ne može davati pozajmice u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, drugim
licima, ukoliko na datum sačinjavanja ugovora ili isplate, zavisno šta je ranije, ima dospjele, a
neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda.
(2) Javnim prihodima iz člana 55. stav (2) Zakona smatraju se svi javni prihodi, čije je plaćanje
uređeno državnim, entitetskim ili kantonalnim propisima odnosno propisima jedinica lokalne
samouprave.
(3) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđeno članom 55. stav (2) Zakona smatra se:
a) dati poklon u stvarima, pravima ili bilo koji oblik imovine obveznika koja mu služi za
obavljanje djelatnosti ili s kojom stiče direktno ili indirektno prihode;
b) naslijeđa u stvarima, pravima ili imovini;
c) prodaja nematerijalne imovine, te nekretnina, postrojenja i opreme bez naknade ili uz naknadu
koja je ispod tržišne cijene.
(4) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđena članom 55. (2) Zakona ne smatraju se
prodaje roba ili usluga kao dio djelatnosti koju obavlja obveznik, kao ni prodaja imovine po
tržišnoj cijeni.

(Dokazi vezani za isplatu)
(1) Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, u svojoj evidenciji treba da
posjeduje sljedeće dokaze:
a) potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza ili
doprinosa; i
b) izjava poreznog obveznika pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da su dospjele
obaveze prema zaposlenim uredno izmirene.
(2) Ukoliko porezni obveznik daje pozajmice ili vrši prijenos imovine u svojoj evidenciji treba da
posjeduje sljedeće dokaze:
a) dokaze iz stava (1) ovog člana
b) potvrda ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o stanju
neizmirenih obaveza s osnova javnih prihoda.
(3) Dokazi iz st. (1) i (2) ovog člana ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti odnosno
davanja pozajmice ili prijenosa imovine.

IV. POREZNI POTICAJI

A. Investiranje u proizvodnu opremu

(Porezna olakšica po osnovu investiranja u proizvodnu opremu)
(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 30% ukoliko
porezni obveznik izvrši kupovinu proizvodne opreme u godini za koju se utvrđuje dobit, prema
sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima:
a) vrijednost proizvodne opreme iznosi više od 50% ostvarene dobiti prije oporezivanja iz
poreznog perioda za koji se umanjuje porezna obaveza,
b) kupovina opreme se vrši iz vlastitih sredstava i
c) proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotrebu u godini za koju se traži umanjenje
porezne obaveze.
(2) Kupovina iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka b) ovog člana utvrđuje se na osnovu
Izvještaja o novčanim tokovima sačinjenog u skladu sa direktnom ili indirektnom metodom
prema računovodstvenim propisima na način da je:
NPA ≥ NIA+ NFA
gdje je:
NPA Novčani tok iz poslovnih aktivnosti
NIA Novčani tok iz investicionih aktivnosti
NFA Novčani tok iz finansijskih aktivnosti.
(3) Proizvodnom opremom iz člana 36. stav (2) Zakona smatraju se postrojenje ili oprema koju
porezni obveznik direktno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge) kao
sredstvo rada, s izuzetkom putničkih automobila.

(Prijava porezne olakšice)
(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona uz Poreznu prijavu
poreza na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu
opremu Obrazac PP 810.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz tri dijela i sadrži:
a) podatke iz bilansa stanja iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja.
b) podatke o novčanim tokovima iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz
poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez.
c) podatke o kupljenoj proizvodnoj opremi naziv proizvodne opreme, nabavna vrijednost bez
poreza na dodanu vrijednost, naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja.
B. Investiranje u stalna sredstva

(Porezna olakšica po osnovu investiranja u stalna sredstva)
(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 50% ukoliko
porezni obveznik izvrši ulaganje u stalna sredstva, za svaku godinu za koju se utvrđuje dobit,
prema sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima:
a) vrijednost ulaganja iznosi ukupno 20 mil. KM u pet uzastopnih godina,
b) prve godine ulaganje iznosi 4 mil. KM i
c) ulaganje se vrši iz vlastitih sredstava, što isključuje zaduživanje u svrhu ulaganja bilo kojeg
oblika.
(2) Ukoliko porezni obveznik investira iznos od 20 mil. KM i u kraćem periodu od pet (5) godina,
ima pravo na umanjenje porezne obaveze za 50% u svakoj godini kao da je investirao svih pet (5)
godina.
(3) Ulaganje iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka c) ovog člana utvrđuje se na isti način kako je
propisano u članu 88. stav (2) ovog Pravilnika.
(4) Ulaganjem u stalna sredstva iz člana 36. stav (5) Zakona smatraju se ulaganja u nekretnine,
postrojenje ili opremu koju porezni obveznik direktno ili indirektno koristi u procesu stvaranja
nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom stambenih jedinica i putničkih automobila.
(5) Pod ulaganjem iz stava (4) ovog člana smatra se kupovina, izgradnja, dogradnja, investiciono
održavanje koje se kapitalizira u skladu sa računovodstvenim propisima kao i drugi slični načini
povećanja vrijednosti stalnog sredstva.
(6) Pod početkom ulaganja smatra se kod kupovine prijenos u vlasništvo nekretnine, opreme ili
postrojenja, a kod izgradnje ili dogradnje početak izvršenja radova.

(Plan investiranja)
(1) Porezni obveznik koji je odlučio da primijeni poreznu olakšicu iz člana 36. stav (5) Zakona
obavezan je uz Prijavu poreza na dobit za godinu za koju će tražiti porezni poticaj dostaviti Plan
investiranja Obrazac PI 808.
(2) Porezni obveznik uz Obrazac PI 808 dostavlja i Odluku o investiranju koja je uredno
potpisana i ovjerena od odgovornog lica ili tijela.
(3) Plan investiranja se sastoji iz tri dijela i sadrži:
a) podatke o investicijama koji bi trebali da sadrže opis investicije, njen cilj i svrhu;
b) podatke o izvorima investiranja koji bi trebali da sadrže načine i izvore finansijskih sredstava iz
kojih će se finansirati investicija;
c) podatke o planu investiranja koji bi trebali da sadrže tok investiranja s posebnim osvrtom na
planirane iznose ulaganja za period trajanja porezne olakšice.
(4) Kod upisa perioda Plana investiranja upisuje se petogodišnji period trajanja investiranja.
(5) Porezni obveznik je dužan Obrazac PI 808 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem
upotrebom Izjave, s tim da može dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde ukoliko ima za to stečene uslove.
(6) Nezavisno od stava (5) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan
Obrazac PI 808 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Prijava porezne olakšice)
(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona uz Poreznu prijavu
porezna na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna
sredstva Obrazac PP 811 za svaku godinu u kojoj se umanjuje porezna obaveza.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
a) podatke iz bilansa stanja iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja.
b) podatke iz bilansa stanja iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja stavki
označenih kao:
1) pozicija naziva Nekretnine, postrojenje i oprema, oznake AOP 008
2) pozicija naziva Ukupna aktiva oznake AOP 067
c) podatke o novčanim tokovima iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz
poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez.
d) podatke o ulaganju naziv ulaganja, nabavna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost, naziv
dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja.
C. Zapošljavanje

(Porezna olakšica po osnovu upošljavanja)
(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna osnovica za iznos bruto plaće
novoprimljenih zaposlenika u iznosima koji se utvrde kroz Prijavu porezne olakšice po osnovu
novog zapošljavanja Obrazac PP 812 na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom i ovim
Pravilnikom.
(2) Novoprimljenim zaposlenim iz stava (1) ovog člana smatra se lice koje je zasnovalo radni
odnos na određeno ili na neodređeno, sa poreznim obveznikom minimalno u kontinuitetu na 12

mjeseci sa punim radnim vremenom. Ukoliko je period radnog odnosa i duži od 12 mjeseci,
priznat će se umanjenje porezne osnovice za ukupan period trajanja radnog odnosa u poreznom
periodu u kojem nastanu troškovi bruto plaće tog zaposlenog.
(3) Ukoliko je novozaposleni prestao sa radom prije isteka roka od 12 mjeseci ili ima zasnovan
radni odnos sa nepunim radnim vremenom, porezni obveznik gubi pravo na dvostruko
umanjenje porezne obaveze, te je u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza na dobit zajedno
sa zateznim kamatama na javne prihode, na način kao da nije koristio ovu poreznu olakšicu.
(4) Ukoliko trajanje ugovora u periodu od 12 mjeseci ili duže, prelazi iz jednog u drugi porezni
period, iznos umanjenja porezne osnovice u svakom periodu je srazmjeran učešću troškova bruto
plaće u periodu u kojem su nastali.
(5) Svaki raskid ugovora o radu smatra se gubitak kontinuiteta od 12 mjeseci, ukoliko se gubi
pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje ili zdravstveno osiguranje.
(6) Zaposlenik koji je bio u radnom odnosu kod poreznog obveznika ili kod povezanih lica sa
poreznim obveznikom u prethodnom periodu od pet godina, ne može se smatrati
novoprimljenim zaposlenim.
(7) Početak korištenja porezne olakšice mora formalno i pravno odgovarati periodu početka rada
novoprimljenih zaposlenih prema Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.
(8) Umanjenje utvrđene porezne osnovice iz stava (1) ovog člana po osnovu upošljavanja se
odnosi na upošljavanje lica koja imaju prebivalište ili boravište na teriotoriji Bosne i Hercegovine.
(9) Pod povezanim licem iz stava (6) ovog člana smatra se lice povezano sa poreznim
obveznikom na način iz člana 44. stav (3) Zakona.
(10) Porezni poticaj iz člana 37. Zakona se ne primjenjuje na novozaposlene radnike za koje
porezni obveznik koristi povlastice ili subvencije po osnovu drugih propisa.

(Prijava porezne olakšice)
(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona uz prijavu poreza na dobit
dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja Obrazac PP 812 za
godinu u kojoj se umanjuje porezna osnovica.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz dva dijela i sadrži:
a) podatke o novim zaposlenicima uključuju podatke o licima koja su u godini za koju se traži
umanjenje porezne osnovice zasnovala radni odnos, te sadrže sljedeće podatke:
1) ime i prezime,
2) jedinstveni matični broj,
3) datum početka rada datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
doprinosa,
4) broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom,
5) iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u
ukupnom iznosu za porezni period,
6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period,
7) iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće;
b) podatke o novim zaposlenicima iz prethodnog poreznog perioda uključuju podatke o licima
koja su u prethodnim poreznim periodima započeli radni odnos u trajanju od minimalno 12
mjeseci u kontinuitetu, i koji je nastavio da traje u tekućem poreznom periodu, te sadrži sljedeće
podatke:
1) ime i prezime,
2) jedinstveni matični broj,
3) datum početka rada datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
doprinosa,
4) broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom,
5) iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u
ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži umanjenje porezne osnovice,
6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži
umanjenje porezne osnovice,
7) iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće.
(3) Porezni obveznik je dužan Obrazac PP 812 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem
upotrebom Izjave, s tim da može dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde ukoliko ima za to stečene uslove.
(4) Nezavisno od stava (3) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan
Obrazac PP 812 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.
D. Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze

(Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed isplata dividende)
(1) Ukoliko porezni obveznik izvrši isplatu dividende u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, u
godini u kojoj koristi porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, ili izvrši isplatu dividende
nezavisno od oblika isplate, a do prije dvije (2) prethodne godine je koristio porezni poticaj iz
člana 36. st. (2) i (4) Zakona, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti porez
na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni

poticaj. Ukoliko porezni obveznik koristi poticaj za porezni period u 2016. godini, ne može
isplaćivati dividendu do 31.12.2018. godine ili gubi pravo na porezni poticaj.
(2) Ne primjenjuje se član 36. stav (6) tačka a) Zakona kod isplate dividende iz akumulirane,
neraspoređene dobiti iz prethodnih perioda, koji prethode periodu korištenja poreznih poticaja iz
člana 36. st. (2) i (4) Zakona.

(Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed nedostignutog cenzusa)
Ukoliko porezni obveznik ne postigne propisani cenzus od 20 mil. KM iz člana 36. stav (4)
Zakona u periodu od pet godina, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti
porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni
poticaj.

(Gubitak prava na umanjenje porezne osnovice uslijed prijenosa poreznog gubitka)
(1) Porezni obveznik koji ostvari porezni gubitak koji u skladu sa članom 25. Zakona koristi za
umanjenje porezne osnovice budućeg poreznog perioda, a istovremeno je koristio porezni poticaj
iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona u prethodne dvije godine, treba da odluči koju poreznu olakšicu će
koristiti, jer prva isključuje drugu.
(2) Ukoliko porezni obveznik pod uslovima iz stava (1) ovog člana koristi olakšicu poreznog
gubitka, gubi pravo na porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, te je dužan obračunati i
uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio
porezni poticaj.

(Isključivost poreznih poticaja)
(1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona ne može koristiti
porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona.
(2) Porezni obveznik može koristi jedan od poreznih poticaja iz člana 36. Zakona i istovremeno
sa poreznim poticajem iz člana 37. Zakona.
E. Dokazivanje umanjenja porezne osnovice

(Dokazi vezani za umanjenje porezne osnovice)
(1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona, u svojoj
evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci proizvodne opreme, te zaključene
poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP 810.
(2) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona, u svojoj
evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci ili ulaganju, odluku o investiranju
uredno ovjerenu i potpisanu od odgovornih lica ili tijela, te zaključene poslovne knjige na dan
prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP 811.
(3) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona, u svojoj evidenciji treba
da posjeduje ugovor(e) o radnom odnosu, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na
dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP 812.

(Zahtjev Porezne uprave)
(1) Porezni obveznik koji koristi porezne poticaje iz čl. 36. i 37. Zakona dužan je u trenutku
podnošenja svoje Prijave poreza na dobit da posjeduje dokaze iz člana 97. ovog Pravilnika.
(2) Po prijemu zahtjeva Porezne uprave porezni obveznik je dužan tražene dokaze iz člana 99.
ovog Pravilnika dostaviti u roku od tri dana.

V. POREZNE PRIJAVE

A. Prijava poreza na dobit

(Prijava poreza na dobit)
(1) Porezni obveznik čiji je porezni period kalendarska godina, prijavu poreza na dobit iz čl. 102.,
103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi do 31. marta odnosno do zadnjeg
radnog dana u martu tekuće za prethodnu godinu.
(2) Porezni obveznik sa izmijenjenim poreznim periodom prema članu 47. stav (2) Zakona,
prijavu poreza na dobit iz čl. 102., 103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi
u roku od 30 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene prema
rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog
perioda.
(3) Izmijenjenu prijavu poreza na dobit porezni obveznik dostavlja u bilo kojem periodu do 30.
septembra odnosno 180 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene
prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog
poreznog perioda, na način propisan članom 50. Zakona.
(4) Prijave iz stava (1) ovog člana dostavljaju se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da
se mogu dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko
porezni obveznik ima za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan prijave
iz stava (1) ovog člana dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Porezna prijava privrednih društava)
(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona
dostaviti Prijavu poreza na dobit za privredna društva Obrazac PP 801.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o poreznom obvezniku na osnovu kojih se vrši
razrez poreza na dobit te stvara obaveza obračuna i uplate akontacije poreza na dobit za naredni
porezni period.
(3) Prijava poreza na dobit za privredna društva Obrazac PP 801 se sastoji iz tri dijela i sadrži:
a) podatke o poreznom obvezniku naziv, identifikacioni broj, adresa, broj zaposlenih, broj
poslovnih jedinica odnosno podružnica, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog
obveznika, odluke o raspodjeli dobiti, promjene o upisanom kapitalu.
b) podatke za obračun akontacije poreza na dobit dobit poslovne godine, porezna osnovica,
porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na
dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
c) podatke o prilozima prijave poreza na dobit.

(Porezna prijava podružnice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta)
(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona
dostaviti Prijavu poreza na dobit za podružnicu iz RS ili BD za kanton Obrazac PP 802.
(2) Ukoliko privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ima više podružnica sa
sjedištem u jednom kantonu, sačinjava jednu prijavu poreza na dobit iz stava (1) ovog člana.
Ukoliko ima podružnice sa sjedištem u više kantona, sačinjava se za svaki kanton po jedna
prijava, ukoliko se uplata vrši prema budžetu kantona odnosno za Federaciju ukoliko se uplata
poreza vrši prema budžetu Federacije.
(3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
a) podatke o privrednom društvu naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je
podružnica, zatim se navode šifra djelatnosti i prosječan broj zaposlenih.
b) podatke o podružnicama naziv, identifikacioni broj, adresa i kanton. Ukoliko pravno lice ima
više podružnica od predviđenih pet, dodaje se novi red u Obrascu PP 802 za svaku novu
podružnicu.
c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit dobit poslovne godine, porezna osnovica,
porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na
dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit.

(Porezna prijava poslovnih jedinica nerezidenta)
(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona
dostaviti do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu odnosno danom prestanka poslovanja
zavisno šta je prije, Prijavu poreza na dobit za poslovne jedinice nerezidenta Obrazac PP 803.
(2) Na nerezidentno pravno lice koje je porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona primjenjuje
se član 103. stav (2) ovog Pravilnika.
(3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
a) podatke o privrednom društvu naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je
poslovna jedinica, zatim se navode valuta, kurs valute i porezni period tog privrednog društva.
b) podatke o obračunu oporezive dobiti poslovne jedinice opis poslovnih aktivnosti, metode
obračuna poslovnog rezultata, obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i
reviziji u Federacije, primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i
Hercegovine, te obračun poreza na dobit.
c) podatke za izračun akontacije poreza na dobit dobit poslovne godine, porezna osnovica,
porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na
dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit.

(Porezna prijava za djelimično izuzeta lica)
(1) Porezni obveznik iz člana 4. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona
dostaviti Prijavu poreza na dobit za djelimično izuzeta lica Obrazac PP 804.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
a) podatke o poreznom obvezniku organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj, adresa, broj
zaposlenih, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog obveznika.
b) podatke o oporezivoj dobiti opis poslovnih aktivnosti, obračun prihoda i rashoda prema
propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji te obračun poreza na dobit.
c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit dobit poslovne godine, porezna osnovica,
porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na
dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit.

(Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit)
(1) Matično privredno društvo koje ima odobreno porezno konsolidovanje u skladu sa rješenjem
iz člana 41. stav (4) Zakona dužno je u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti
Konsolidovani porezni bilans i prijavu poreza na dobit Obrazac PP 805.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
a) podatke o matičnom privrednom društvu organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj,
adresa.
b) podatke o zavisnim društvima naziv, identifikacioni broj, kanton.
c) podatke o oporezivoj dobiti identifikacioni broj zavisnog društva, oporeziva dobit ili porezni
gubitak iz poreznih bilansa, neto porezna osnovica, obračun dobiti, porezni gubitak, porezni
kredit (plaćeni porez u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu ili van Bosne i Hercegovine ili plaćeni
porez po odbitku) ranije korištena porezna oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa
Zakonom i Pravilnikom, ostatak poreza na dobit za porezni period; zatim ostatak poreza na
dobit, uplaćene akontacije i razlika za uplatu prema identifikacionom broju zavisnih društava, kao
i ukupan mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.
d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit.
B. Porezni bilans

(Porezni bilans)
(1) Osnovica poreznog obveznika se utvrđuje prema članu 7. stav (1) Zakona u Poreznom
bilansu (Obrazac PB 800 A ili Obrazac PB 800 B) za porezni period za koji se utvrđuje porezna
obaveza poreza na dobit, prema odredbama Zakona i ovog Pravilnika.
(2) Obrazac PB 800 A popunjava porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2)
Zakona. U slučaju da privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ili nerezidentno
pravno lice ima više podružnica odnosno poslovnih jedinica na teritoriji Federacije popunjava se
Obrazac PB 800 B. Obrazac PB 800 B sačinjava se za više podružnica odnosno poslovnih
jedinica na nivou jednog kantona ukoliko je budžet kantona korisnik javnog prihoda, odnosno na
nivou Federacije ukoliko je budžet Federacije korisnik javnog prihoda.
(3) U Obrascu PB 800 A ili Obrascu PB 800 B se unose podaci na sljedeće pozicije na
odgovarajući način i to:
1) Pod rednim brojem A1. Prihodi privrednih društava ukupni prihodi iz Bilansa uspjeha koje
iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona.
2) Pod rednim brojem A2. Prihod izuzetih lica ili podružnice odnosno poslovnih jedinica,
podijeljene na tačke a) do g) i to:
a) prihod od prodaje roba ili proizvoda,
b) prihodi do prodaje učinaka,
c) ostali poslovni prihodi,
d) finansijski prihodi,
e) dobici od prodaje imovine,
f) ostali prihodi od imovine,
g) ostali prihodi raspoređeni od strane poreznog obveznika iz člana 3. st. (2) i (3) i član 4. stav (2)
Zakona.
3) Pod rednim brojem A3. Prihodi konsolidovanog društva ukupni prihodi svih zavisnih
društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP 805 popunjava
matično privredno društvo.
4) Pod rednim brojem B1. Rashodi privrednih društava ukupni rashodi iz Bilansa uspjeha koje
iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona.
5) Pod rednim brojem B2. Rashodi izuzetih lica ili podružnica odnosno poslovnih jedinica,
podijeljeni na podtačke:
a) direktni troškovi vezani za tačku A2. ovog Obrasca porezno priznati rashodi prema Zakonu i
Pravilniku, a koji se sučeljavaju sa prihodom označenim kao A2. ovog Obrasca.
b) opći i administrativni troškovi ostali porezno priznati rashodi prema Zakonu i ovom
Pravilniku.
6) Pod rednim brojem B3. Rashodi konsolidovanog društva ukupni rashodi svih zavisnih
društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP 805 popunjava
matično privredno društvo.
7) Pod rednim brojem C1. Dobit tekućeg perioda razlika između rednih brojeva ovog Obrasca
A i B odnosno (A1. ili A2. ili A3. B1. ili B2. ili B3.) ako je veće od 0 KM
8) Pod rednim brojem C2. Gubitak tekućeg perioda razlika između rednih brojeva ovog
Obrasca A i B. odnosno (A1. ili A2. ili A3. B1. ili B2. ili B3.) ako je manje od 0 KM
9) Pod rednim brojem I. FINANSIJSKI REZULTAT – u zavisnosti od predznaka (+/ )
utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 1. Dobit poslovne godine – u zavisnosti od poreznog
obveznika unosi se iznos iz tačke C1., a na poziciji rednog broja 2. Gubitak poslovne godine – u
zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C2.
10) Pod rednim brojem II. KAPITALNI DOBICI I GUBICI u zavisnosti od predznaka (+/ )
utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 3. Kapitalni dobici iz bilansa stanja iznosi utvrđeni u
skladu sa članom 24. stav (1) Zakona i čl. 46. i 47. Pravilnika, a na poziciji rednog broja 4.
Kapitalni gubici iz bilansa stanja iznosi utvrđeni u skladu sa članom 24. st. (5) i (6) Zakona i čl.
46. i 47. Pravilnika.
11) Pod rednim brojem III. USKLAĐIVANJE POREZNIH STAVKI u skladu s
odgovarajućim odredbama Zakona i ovog Pravilnika, te Obrasca PB 800 A ili Obrasca PB 800 B,
na pozicijama rednih brojeva od 5. do 62. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda koji

uvećavaju poreznu osnovicu, osim na pozicijama rednih brojeva: 16., 30., 40., 46., 47., 50., 55, 57.i
61. koje umanjuju poreznu osnovicu. Redni broj pozicije 44. ima neutralan efekt.
12) Pod rednim brojem IV. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK PRIJE
TRANSFERNIH CIJENA u zavisnosti od predznaka (+/ ) utvrđenog iznosa, na poziciji
rednog broja 63. Oporeziva dobit prije transfernih cijena iznos se utvrđuje na način da rezultat
po pozicijama rednih brojeva (Rbr. 1 ili 2+3 4+5 do 15 16+17+18+19+20+22+24+26+28+29
30+31+32+33+34+36+37+38+39 40+41+42+ 43+ 44+45 46 47+48+49 50+51+52+54
55+56 57+60 61+62) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 64. Porezni gubitak prije
transfernih cijena iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (Rbr. 1 ili
2+3 4+5 do 15 16+17+18+19+20+22+24+26+28+29 30+31+32+33+34+36+37+38+39
40+41+42+ 43+ 44+45 46 47+48+49 50+51+52+54 55+56 57+60 61+62) bude manji od 0.
13) Pod rednim brojem V. TRANSFERNE CIJENE saglasno odgovarajućim odredbama
Zakona i Pravilnika iz člana 46. stav (3) Zakona, te Obrasca PB 800 A ili Obrasca PB 800 B, na
pozicijama rednih brojeva 65. i 66. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda odnosno
neiskazan prihod koji uvećavaju poreznu osnovicu. Na poziciji rednog broja 67. Uklanjanje
dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tačkama 65. Razlika između tržišnih (viših) i
vrijednosti stvarnih transakcija s povezanim osobama, za prihode ili 66. Razlika između tržišnih
(nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija s povezanim osobama, za rashode upisuje se iznos
korekcije s Obrasca TP 900, za koji se uklanja dvostruko oporezivanje.
14) Pod rednim brojem VI. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK POSLIJE
TRANSFERNIH CIJENA ovisno o predznaku (+/ ) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog
broja 68. Oporeziva dobit poslije transfernih cijena upisuje se iznos utvrđen na način da je
rezultat po pozicijama rednih brojeva (Rbr 63+65+66 67) veći od 0, a na poziciji rednog broja
69. Porezni gubitak poslije transfernih cijena iznos utvrđen na način da je rezultat po pozicijama
rednih brojeva (pozicija Rbr. 64+65+66 67) manji od 0.
16) Pod rednim brojem VIII. POREZNA OSNOVICA u zavisnosti od predznaka (+/)
utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 72. Oporeziva dobit iznos se utvrđuje na način da
rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr 68 70 71) bude veći od 0, a na poziciji rednog
broja 73. Porezni gubitak iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva
(pozicije rbr. Rbr 69 70 71) bude manji od 0.
17) Pod rednim brojem IX. POREZ NA DOBIT upisuju se iznosi:
a) na poziciji rednog broja 74. Neto porezna osnovica upisuje se iznos s pozicije rednog broja 72.
Oporeziva dobit.
b) na poziciji rednog broja 75. Obračunati porez upisuje se iznos poreza na dobit koji se dobiva
množenjem iznosa s pozicije rednog broja 74. i stope poreza na dobit 10%
c) na poziciji rednog broja 76. Porezni kredit upisuju se iznosi poreznog kredita koji umanjuju
uplatu poreza na dobit, i to:
1) Iznos poreza plaćen u RS koji je plaćen u skladu s članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na
Obrascu PE 806;
2) Iznos poreza plaćen u BD koji je plaćen u skladu s članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na
Obrascu PE 806;
3) Iznos poreza plaćen izvan Bosne i Hercegovine koji je plaćen u skladu s članom 32. st. (3)
Zakona, iskazan na Obrascu PE 807;
4) Iznos poreza po odbitku plaćen izvan Bosne i Hercegovine u skladu s članom 32. st. (4)
Zakona, iskazan na Obrascu PK 814.
d) na poziciji rednog broja 77. Ranije korištena porezna oslobađanja koja nisu opravdana u skladu
sa Zakonom i Pravilnikom upisuju se i to:
1) Iznos oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa čl. 36. stav (6) Zakona
2) Iznos oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa članom 37. stav (2) Zakona
3) Iznos oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa čl. 61. Zakona
4) Iznos zatezne kamate na ranija oslobađanja iz alineje 1), 2) i 3) ove podtačke
18) Pod rednim brojem X. STANJE POREZA NA DOBIT upisuju se:
a) na poziciji rednog broja 78. Ostatak poreza na dobit za porezno razdoblje, iznosi konačne
porezne obaveze koja je utvrđena za porezno razdoblje, kao iznos utvrđen obračunom pozicije
rednih brojeva i to rdb 75 76+77.,
b) na poziciji rednog broja 79. Ostatak poreznih gubitaka za prijenos, iznos poreznog gubitka za
prijenosu u naredno razdoblje iz Obrasca PG 809,
c) na poziciji rednog broja 80. Uplata predujmova i pretplate iz prethodnog razdoblja, iznose
uplaćenih predujmova i pretplata na ime poreza na dobit,
d) na poziciji rednog broja 81. Obračun zatezne kamate koju porezni obveznik treba platiti uslijed
kašnjenja uplate javnih prihoda,
e) na poziciji rednog broja 82. Iznos poreza za uplatu, iznos poreza za uplatu kao pozitivna
razlika između pozicije rednih brojeva 78. 80.,
f) na poziciji rednog broja 83. Iznos poreza za povrat, iznos poreza za povrat kao negativna
razlika između pozicija rednih brojeva 80. 78.
(4) Porezni obveznik je dužan Obrazac PB 800 A i Obrazac PB 800 B dostaviti Poreznoj upravi
elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da može dostavljati i elektronskim putem
upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko ima za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan
Obrazac PB 800 A i Obrazac PB 800 B dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem
upotrebom kvalificirane elektronske potvrde.
C. Izjave o isplati dividende

(Izjava o isplati dividende ili dobiti)
(1) Porezni obveznik koji je isplatio dividendu odnosno dobit dužan je uredno popunjenu i
ovjerenu Izjavu o obračunatom porezu na isplaćene dividende ili dobit Obrazac ID 813
dostaviti uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP 801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili
Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805) Poreznoj upravi.
(2) Jedan primjerak Obrasca ID 813 porezni obveznik dužan je dostaviti poreznom obvezniku iz
člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, koji je primalac dividende odnosno dobiti.
(3) Izjava iz stava (1) ovog člana sastoji se iz dva dijela i sadrži:
a) podatke o isplatiocu dividende/dobiti naziv, identifikacioni broj i adresa (ulica broj i
općina/grad)
b) podatke o primaocima dividende/dobiti naziv primaoca, identifikacioni broj, datum plaćanja,
učešće u kapitalu broj dionica (procent učešća u kapitalu), bruto iznos dividende (iznos
isplaćene dividende uvećana za porez ako je plaćen), iznos poreza, razlika dividende (bruto iznos
dividende umanjen za porez), naziv banke primaoca, broj računa primaoca.
(4) Obrazac ID 813 dostavljaju porezni obveznici elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim
da se mogu dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko
imaju za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznici su dužni
Obrazac ID 813 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske.
D. Prijava poreza po odbitku

(Prijava poreza po odbitku)
(1) Obveznik je dužan u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata
poreza po odbitku za i u ime nerezidenta, podnijeti porezne prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i
115. ovog Pravilnika u skladu sa pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda,
Poreznoj upravi.
(2) Prijave iz stava (1) ovog člana dostavljaju se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da
se mogu dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko
porezni obveznik ima za to stečene uslove.
(3) Nezavisno od stava (2) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan prijave
iz stava (1) ovog člana dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Oslobađanje od plaćanja poreza po odbitku)
(1) Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda
prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države

primaoca prihoda, obveznik je dužan do 20. tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
Poreznoj upravi Izjavu pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru
Obrazac OP 820.
(2) Obrazac OP 820 treba biti ovjeren i od primaoca prihoda i krajnjeg korisnika i od nadležnog
organa države ugovornice kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda.
(3) Ukoliko nadležni organ države primaoca prihoda ne može ovjeriti Obrazac OP 820, porezni
obveznik je dužan pribaviti potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca
prihoda, a koja nije starija od godinu dana.
(4) Potvrda o rezidentnosti iz stava (3) ovog člana dostavlja se uz Obrazac OP 820 Poreznoj
upravi.
(5) Obrazac OP 820 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.
(6) Obrazac OP 820 podnosi se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da se može
dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko porezni
obveznik ima za to stečene uslove.
(7) Nezavisno od stava (6) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik je dužan
Obrazac OP 820 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende)
(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu dividende nerezidentu dužan je dostaviti Prijavu poreza po
odbitku po osnovu dividende Obrazac POD 815 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od četiri dijela i sadrži:
a) podatke o isplatiocu dividende naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon i e mail.
b) podatke o dividendi način kako je dividenda realizirana da li kroz direktno učešće u kapitalu,
fond, holding/koncern i ostalo, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum
isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po
odbitku.
c) podatke o primaocu dividende naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon, e mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.
d) podatke o porezu po odbitku bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po
odbitku, iznos razlike za isplatu, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza.
(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog
Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(4) Obrazac POD 815 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate)
(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po
osnovu kamate Obrazac POD 816 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:
a) podatke o isplatiocu kamate naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon i e mail.
b) podatke o potraživanju način realizacije kamate (npr.: ugovor), računovodstveni period za
koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice,
kao i primijenjene stope poreza po odbitku.
c) podatke o primaocu kamate naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon, e mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.
d) podatke o porezu po odbitku bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po
odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.
e) podatke o priloženim dokumentima.
f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili
kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje u skladu sa okolnostima
svakog pojedinog slučaja se iskažu kao takve.
(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog
Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(4) Obrazac POD 816 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade)
(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu autorske naknade dužan je dostaviti Prijavu poreza po
odbitku po osnovu autorske naknade Obrazac POD 817 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:
a) podatke o isplatiocu autorske naknade naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj,
općina/grad) telefon i e mail.
b) podatke o imovini način kako je naknada ostvarena (npr.: ugovor), vrsta autorske naknade
(književno, umjetničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajna formula
ili postupak, kinematografski filmovi, licenca, know how, ostalo, računovodstveni period za koji
je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice,
kao i primijenjene stope poreza po odbitku.
c) podatke o primaocu autorske naknade naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj,
općina/grad) telefon, e mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.
d) podatke o porezu po odbitku bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po
odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.
e) podatke o priloženim dokumentima.
f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili
kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa
okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.
(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog
Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(4) Obrazac POD 817 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalog prihoda)
(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu ostalog prihoda dužan je dostaviti Prijavu poreza po
odbitku po osnovu ostalog prihoda Obrazac POD 818 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:
a) podatke o isplatiocu ostalog prihoda naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj,
općina/grad) telefon i e mail.
b) podatke o prihodu podaci o osnovi realizacije prihoda, vrsta prihoda: upravljačke, tehničke i
obrazovne usluge, zakup imovine, premije osiguranja, telekomunikacijske usluge, zabavni i

sportski događaji, ostali prihod iz čl.38. stav (2) Zakona i usluge iz čl.38. stav (1) tačka i) Zakona,
računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza
po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i
druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.
c) podatke o primaocu prihoda naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon, e mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.
d) podatke o porezu po odbitku bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po
odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.
e) podatke o priloženim dokumentima.
f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili
kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa
okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.
(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog
Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(4) Obrazac POD 818 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava)
(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu prihoda po osnovu imovine i prava dužan je dostaviti
Prijavu poreza po odbitku po osnovu imovine i prava Obrazac POD 819 na način iz člana 109.
ovog Pravilnika.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:
a) podatke o isplatiocu prihoda po osnovu imovine i prava naziv, identifikacioni broj (ako je
rezident Federacije ili BD ili RS), adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e mail.
b) podatke o prihodu
1) nepokretna imovina naziv, općina i kanton u kojoj se imovina nalazi, adresa (ulica i broj),
prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko
ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni.
2) udjeli u kapitalu ili dionice naziv pravnog lica čije su dionice ili udjeli (pravno lice koje je
emitent tih dionica odnosno čiji je kapital), broj dionica koje su predmet prodaje, vrijednost
dionica ili udjela prema knjigovodstvenoj vrijednosti, prodajna ili tržišna vrijednost imovine i
dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi
inicijalni.
3) prava industrijske svojine naziv prava (njegov opći naziv i stručni naziv ukoliko postoji,
registraciona oznaka ukoliko je registrovan kod nekog organa, navesti i naziv tog organa,
prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko
ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni.
Zatim računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna
poreza po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i
Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.
c) podatke o primaocu prihoda naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad)
telefon, e mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.
d) podatke o porezu po odbitku bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po
odbitku, iznos razlike za isplatu, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza.
e) podatke o priloženim dokumentima.
f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili
kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa
okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.
(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog
Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(4) Obrazac POD 819 dostavlja se Poreznoj upravi i primaocu prihoda.
E. Prijava poreznog kredita

(Prijava poreza za podružnicu u Republike Srpske ili Brčko Distrikta)
(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 52. ovog Pravilnika dužan je dostaviti
Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD Obrazac PE 806.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži:
a) podatke o podružnicama naziv podružnice, identifikacioni broj, oznaka da li je iz Republike
Srpske ili Brčko Distrikta te adresa koja uključuje ulicu, broj i općinu.
b) podatke o poreznoj osnovici iznosi ukupnih prihoda podružnice, iznosi ukupnih rashoda
podružnice, iznos dobit ili gubitka podružnice kao razlika između prihoda i rashoda, iznos
obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB 800 A ili
Obrazac PB 800 B za tu podružnicu, iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u
Federaciji za koji će se umanjiti na Obrascu PB 800 A ili Obrazac PB 800 B kojim se utvrđuje
konačna porezna obveza.
(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE 806 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP
801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805), ukoliko
koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita.
(4) Obrazac PE 806 podnosi se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da se može
dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko porezni
obveznik ima za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik dužan je
Obrazac PE 806 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Prijava poreza za poslovnu jedinicu van teritorije BiH)
(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 51. ovog Pravilnika dužan je dostaviti
Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine Obrazac PE 807.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži:
a) podatke o poslovnoj jedinici država u kojoj se nalazi, porezni period za koji je obračunata
dobit, naziv valute u kojoj je iskazana dobit, kurs valute na dan obračuna poreza.
b) obračun oporezive dobiti poslovne jedinice:
1) opis poslovnih aktivnosti te poslovne jedinice, oznaka metoda koje su korištene kod obračuna
poslovnog rezultata poslovne jedinice. Direktna metoda: Dobit koju poslovna jedinica može
očekivati da ostvari, ako je nezavisno i samostalno pravno lice, uključeno u iste ili slične
aktivnosti pod istim ili sličnim uslovima, i posluje potpuno nezavisno sa privrednim društvom čiji
je dio. Indirektna metoda: Dobit poslovne jedinice se određuje na osnovu alokacijskih ključeva
(učešće u ukupnoj dobiti) kroz raspodjelu dobiti pravnog lica čiji je dio.
2) podaci o obračunu prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji,
iznosi ukupnih prihoda poslovnih jedinica, iznosi ukupnih rashoda poslovnih jedinica, iznos
dobit ili gubitka poslovnih jedinica kao razlika između prihoda i rashoda,
3) podaci o primjeni Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i
Hercegovine i druge države,
4) iznos obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB
800 A ili Obrazac PB 800 B za te poslovne jedinice,
5) iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u Federaciji za koji će se umanjiti u
Obrascu PB 800 A ili Obrazac PB 800 B kojim se utvrđuje konačna porezna obveza.
(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE 807 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP
801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805), ukoliko
koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita.
(4) Obrazac PE 807 podnosi se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da se može
dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko porezni
obveznik ima za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik dužan je
Obrazac PE 807 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.

(Prijava poreza po odbitku za porezni kredit)
(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 54. ovog Pravilnika dužan je dostaviti
Prijavu poreznog kredita s osnove prihoda plaćenog van države Bosne i Hercegovine Obrazac
PK 814.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od sedam dijelova i sadrži:
a) podatke o krajnjem korisniku naziv krajnjeg korisnika prihoda, računovodstveni period za
koji je prihod primljen odnosno računovodstveni period u koji je uključen, poštanska adresa, kod
i ured, broj telefona, e mail država rezidentnosti, organizacioni oblik krajnjeg korisnika (privredno
društvo; država, općina ili drugi organ; penzijski fond ili institucija; udruženje ili fondacija;
neprofitna organizacija; zadruga; ostalo (obrazloženje organizacionog oblika ostalo); osnov
sticanja prava na odbitak poreza po dobitku uz oznaku Ugovora ili ostalog (obrazloženje ostalog);
b) podatke o licu/agentu koji potpisuje ovaj obrazac naziv, poštanska adresa, e mail, telefon,
država;
c) podatke o prihodu oznake vrste prihoda na koji se odnosi ova prijava (dividende, kamate,
autorske naknade, dobit poslovne jedinice, kapitalna dobit, ostalo (obrazloženje)). U skladu sa
oznakom ispunjava se naredni dijelovi prijave.
d) dividendu oznaka realizacije dividende (direktno učešće u kapitalu, fond, ortakluk, ostalo
(obrazloženje); naziv fonda ili ortakluk ili ostalo; država rezidentnosti, naziv primaoca,
identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, učešće u kapitalu ili broj dionica, bruto
iznos dividende, iznos poreza, razlika dividende, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.
e) kamate naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos
finansijske obaveze na osnovu koje se plaća kamata; bruto iznos kamate, iznos poreza, razlika
kamate, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.
f) autorske naknade vrsta autorskog djela i naknade, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko
je poznat), datum plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto
iznos naknade, iznos poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.
g) ostale prihode vrsta prihoda, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum
plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto iznos naknade, iznos
poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.
h) podatke o licu koje potpisuje obrazac.
(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PK 814 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac
PP 801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805), ukoliko
koristi umanjenje poreza s osnove poreznog kredita.
(4) Porezni obveznik dužan je pribaviti u svojoj evidenciji dokaz o plaćenom porezu po odbitku
van države Bosne i Hercegovine, odnosno ovjerenu prijavu poreza po odbitku nadležnog organa
države ugovornice.
(5) Obrazac PK 814 podnosi se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da se može
dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko porezni
obveznik ima za to stečene uslove.
(6) Nezavisno od stava (5) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik dužan je
Obrazac PE 807 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane
elektronske potvrde.
F. Prijava poreznih gubitaka

(Pregled poreznih gubitaka)
(1) Akumulirani porezni gubitak koji se koristi za umanjenje porezne osnovice se utvrđuje u
Pregledu nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka Obrazac PG 809, a na osnovu
Poreznih bilansa Obrazac PB 800 A ili Obrazac PB 800 B iz godina u kojima je iskazan porezni
gubitak.
(2) Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka iz stava (1) ovog člana sadrži
podatke o poreznom gubitku iz prethodnih pet godina u odnosu na godinu za koju se traži
umanjenje porezne osnovice, na način da se za svaku godinu iskazuje koliko je iskorišteno ili
neiskorišteno poreznog gubitka, a koji će se koristiti za tekuću godinu.
(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PG 809 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac
PP 801 ili Obrazac PP 802 ili Obrazac PP 803 ili Obrazac PP 804 ili Obrazac PP 805), ukoliko
koristi umanjenje porezne osnovice s osnove poreznog gubitka.
(4) Obrazac PG 809 podnosi se elektronskim putem upotrebom Izjave, s tim da se može
dostavljati i elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde ukoliko porezni
obveznik ima za to stečene uslove.
(5) Nezavisno od stava (4) ovog člana, nakon 1.1.2026. godine, porezni obveznik dužan je PG
809 dostavljati Poreznoj upravi elektronskim putem upotrebom kvalificirane elektronske potvrde.
G. Poslovna evidencija

(Poslovna dokumentacija)
Poslovna dokumentacija pravnih lica koju su prema računovodstvenim propisima u Federaciji
obavezni sačinjavati, kao i poslovna dokumentacija poslovnih jedinica iz Republike Srpske ili

Brčko Distrikta koju su prema propisima o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj ili Brčko
Distriktu obavezni sačinjavati, koristi se kod utvrđivanja porezne osnovice poreznih obveznika iz
člana 3. stav (1) i (2) i člana 4. stav (2) Zakona.

(Poslovne knjige i finansijski izvještaji)
(1) Za utvrđivanje porezne osnovice poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2)
Zakona mjerodavne su poslovne knjige i finansijski izvještaji koji su sačinjeni u skladu sa
propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji, te ovjereni pečatom i potpisom odgovornih lica.
(2) (brisano)

(Dokumentacija poslovne jedinice nerezidenta)
(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona može svoju računovodstvenu evidenciju voditi u
skladu sa članom 121. ovog Pravilnika, a ako to ne čini mora posjedovati sljedeće evidencije o:
a) imovini (naziv, količina, nabavna vrijednosti, amortizacija i ostali potrebni podaci);
b) kupoprodaji robe, zaliha ili usluga (naziv robe, količina, cijene, marže, naziv
kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci);
c) prodaji robe ili evidenciji o proizvedenim proizvodima (naziv, količina, cijene, marže, stanja i
ostali potrebni podaci);
d) izvršenim i primljenim uslugama (vrste usluge, količine, dokumenti, vrijednosti i ostali
potrebni podaci);
e) potrošnji i transakcijama povezanim sa kapitalnom imovinom (naziv imovine, količina, cijene,
marže, naziv kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci);
f) plaćama, naknadama i ostalim isplatama prema zaposlenim ili trećim licima podaci prema
propisima o porezu na dohodak.
(2) Porezni obveznik evidenciju iz stava (1) ovog člana vodi na način da je svaka poslovna
promjena evidentirana na osnovu vjerodostojnog dokumenta, te da su transakcije iskazane
hronološki, prema datumu nastanka.
(3) Na osnovu evidencija iz ovog člana, porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan
utvrditi dobit primjenom obračunske osnove, prema računovodstvenim propisima dvojnog
knjigovodstva.
(4) Evidencije iz stava (1) ovog člana se moraju voditi uredno, tačno i ažurno, za svaki porezni
period odvojeno. Istekom poreznog perioda porezni obveznik je dužan zaključiti i potpisati
evidencije.
(5) Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće kompjuterske evidencije i dokumentaciju na
osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predaje porezne prijave
sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Plan investiranja)
(1) Porezni obveznik koji je u 2016. godini donio Odluku o investiranju koja će mu u skladu sa
Zakonom i ovim Pravilnikom omogućiti sticanje porezne olakšice iz člana 36. stav (4) Zakona,
dužan je Obrazac PI 808 predati nadležnoj jedinici Porezne uprave do 30.11.2016. godine.
(2) Porezni obveznik će uz Obrazac PI 808 dostaviti i Odluku o investiranju koja je uredno
potpisana i ovjerena od odgovornih lica.

(Porezni poticaj zapošljavanja)
Korištenje poreznog poticaja iz člana 37. Zakona mogu tražiti porezni obveznici koji su zasnovali
radni odnos sa licima zaposlenicima najranijeg datuma 01.01.2016. godine.

(Akontacija poreza na dobit)
Porezni obveznici iz člana 32. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj
97/07, 14/08 i 39/09) koji koriste porezno oslobađanje u skladu sa članom 61. stav (1) Zakona,
nisu dužni plaćati akontaciju poreza na dobit za period za koji su oslobođeni plaćanja poreza. U
godini u kojoj je isteklo oslobađanje od plaćanja poreza, obveznici su plaćanja akontacije poreza.

(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
("Sl. novine FBiH", br. 11/2017)

(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".

Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
("Sl. novine FBiH", br. 87/2020)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2021. godine.
Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
("Sl. novine FBiH", br. 36/2024)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Pravilnika o izmjeni
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
("Sl. novine FBiH", br. 84/2024)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
("Sl. novine FBiH", br. 75/2025)

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, član 1. primjenjuje se počev od 01.01.2026. godine.