Pravilnik o primjeni Zakon o porezu na dodanu vrijednost BiH

Predmet Pravilnika
(1) Ovim pravilnikom bliže se propisuje način primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u
daljnjem tekstu: Zakon).
II PREDMET OPOREZIVANjA

Predmet oporezivanja
(1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka
dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu,
vlastita potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi
uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije usl ove poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima,
kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.

(Glavni i sporedni prometi)
(1) U skladu sa Zakonom o PDV u primjenjivaće se princip koji se odnosi na glavne i sporedne
promete. Sporedni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnovni promet koji vrši isti poreski
obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta ne
predstavlja cilj sam po sebi, nego preduslov za korišćenje ili sredstvo za bolje korišćenje osnovnog
prometa.
(2) Sporednim prometom, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se i promet specijalnih alata, nastao
između obveznika iz BiH koji je izradio ili nabavio alat i stranog lica vlasnika alata, nezavisno o
načinu i momentu plaćanja od strane vlasnika alata, uz kumulativno ispunjenje sljedećih uslova:
a) da se nabavljeni specijalni alat isključivo koristi za proizvodnju dobara koja su namijenjena za
izvoz, u smislu člana 27. stav (1) tačka 1) Zakona o PDV,
b) da se po prestanku potrebe ili uslova za njegovu upotrebu specijalni alat izveze iz BiH u smislu
člana 27. stav (1) tačka 1) Zakona o PDV,
c) da, u roku od osam dana od dana nabavke specijalnog alata, o nabavci i iznosu koji je za nju
plaćen pismeno obavijesti Upravu.
(3) Specijalnim alatima u smislu stava (2) ovog člana smatraju se kalupi i dijelovi opreme koji su
sastavni dio opreme korištene za proizvodnju dobara iz prethodnog stava.
III PROMET DOBARA I USLUGA

Promet dobara
(1) Isporukom dobara omogućuje se prenos prava raspolaganja na dobrima licu koje tim dobrima
može raspolagati kao vlasnik.
(2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu smatraju
dobrima, kao što su: električna energija, toplotna energija, plin, grijanje, hlađenje i slično.

Promet na osnovu odluke državnog organa
(1) Kad zakonom utvrđeno tijelo, u postupku izvršenja, proda neko dobro, ne smatra se da je
došlo do prometa između dužnika i organa izvršenja, već do direktnog prometa između dužnika i
kupca.

Provizija pri prodaji ili kupovini dobara prilikom prodaje u tuđe ime i za tuđi račun
(1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaća provizija pri prodaji, kao što su
ugovori o posredovanju i ugovori o trgovinskom zastupanju, radi se o prodaji u ime i za račun
drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik obračunava i plaća PDV na svoju
proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u čije ime i za čiji račun posrednik vrši prodaju
obračunava i plaća PDV na ukupnu prodajnu vrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju
uslugu posebno izdaje račun na kojem iskazuje naknadu za izvršenu uslugu i obračunava PDV na
vrijednost usluge posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obračunat na proviziju posrednika,
odnosno zastupnika predstavlja ulazni porez za vlasnika dobra.

Promet dobara u svoje ime a za tuđi račun (komisiona prodaja)
(1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije:
prenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru,
prenos dobara od strane komisionara primaocu dobara.
(2) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV a za komisionara nastaje istekom obračunskog
perioda u kojem su dobra prodata i u kojem je ispostavljena faktura kupcu.
(3) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV a za komitenta nastaje istekom obračunskog perioda
u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Iznajmljivanje
(1) Kod zaključenih ugovora o lizingu ili iznajmljivanju, razgraničenje da li se radi o prometu
dobara ili prometu usluga vrši se u skladu sa Aneksom 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Aneks 1 se primjenjuje na ugovore koji su zaključeni na određeni period, za pokretnu i/ili
nepokretnu imovinu, kada niti jedna od ugovornih strana ne može raskinuti ugovor ukoliko se
strane pridržavaju ugovornih obaveza.
(2) Ukoliko se, prema ugovoru zaključenom saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, promet
klasifikuje kao promet dobara, u vezi sa obračunom poreske osnovice primjenjuju se slijedeća
pravila:
a) ugovor bez opcije kupovine ili produženja poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos
b) ugovor sa opcijom za kupovinu poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih
uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda,
uključujući iznos koji poreski obveznik prima ukoliko je opcija iskorišćena;
c) ugovor sa opcijom za produženje poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih
uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda,
uključujući iznose koji proizilaze iz eventualnog produženog perioda. Uplate koje se odnose na
eventualni period produženja, a nakon isteka perioda amortizacije predmeta ugovora, saglasno
Aneksu 1 ovog Pravilnika, ne uključuju se u poresku osnovicu prije nego što se te uplate izvrše ili
izda poreska faktura koja se odnosi na te uplate, koja god radnja da bude ranija;
d) ugovor sa opcijom za kupovinu i opcijom za produženje poreska osnovica jeste niži iznos od
iznosa obračunatih u skladu sa tačkom b) i tačkom c) ovog stava.
Ukoliko je uplata ili dio uplate obračunat na osnovu faktora koji su promjenjivi (npr. visine
kamatne stope) i biće konačno obračunata u toku ugovorenog perioda, u poresku osnovicu se
uključuju iznosi uplata obračunatih po osnovu nivoa promjenjivih faktora u trenutku nastanka
poreske obaveze.

Pojam novosagrađenih građevinskih objekata
(1) Novosagrađenim građevinskim objektom iz člana 4. stav (3) tačka 4. Zakona smatra se:
a) nedovršen građevinski objekat i/ili ekonomski djeljiva cjelina u sklopu objekata u bilo kojoj
fazi izgradnje,
b) završen građevinski objekat i/ili ekonomski djeljiva cjelina u sklopu objekata koja nije
upotrebljavana ili je upotrebljavana kraće od dvije godine od momenta početka upotrebe.
(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaža, itd.) smatraju se dijelovi
novosagrađenih građevinskih objekata iz stava 1. ovog člana, kojima se prometuje kao posebnim
cjelinama i za koje se plaća posebna naknada.

Promet u slučaju likvidacije i stečaja
(1) Prenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prenos nije uključen u
članu 7. stav 2. Zakona.
(2) Prenos dobara članovima ili vlasnicima društva po završetku likvidacije podliježe
oporezivanju.
(3) Prenos poslovne imovine u postupku stečaja podliježe oporezivanju, izuzev ako prenos nije
uključen u članu 7. stav 2. Zakona, a poreski obveznik nad kojim se vrši stečaj je poreski dužnik.

Razmjena
(1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili usluge, radi se o
razmjeni.
(2) Razmjenom se, u smislu člana 4. stav (3) tačka 7) Zakona o PDV u, ne smatra međusobna
isporuka električne energije unutar distributivnog sistema, kada se ona vrši između poreskog
obveznika i lica koje nije poreski obveznik koje proizvodi električnu energiju za vlastite potrebe iz
obnovljivih izvora i takvom međusobnom isporukom ne postaje poreski obveznik, pri čemu lice
koje nije poreski obveznik tom aktivnošću skladišti električnu energiju unutar distributivnog
sistema u cilju naknadnog korištenja za vlastite potrebe.
(3) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog
isporučioca.

Manjak
(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u članu 5. stav 1. Zakona, upotrebom
dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara.
(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potrošnjom u
vanposlovne svrhe poreskog obveznika i podliježe oporezivanju.
(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak
dobara koji se može pravdati višom silom ne podliježe oporezivanju.
(4) Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđena je Normativom za
utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog pravilnika.
(5) Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema
normativu obveznika, koji je usklađen sa standardom u djelatnosti koju obavlja.
(6) Pod višom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao uslijed elementarnih nepogoda
(poplava, požar, zemljotres, ratna razaranja i slično), na osnovu akta nadležnog organa.
(7) Obveznik PDV a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim
ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom
objektu.
(8) Utvrđivanje rashoda vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu
obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.
(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaća se PDV, pod uslovom da je rok
trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri
uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik nadležnog organa.
(10) Obveznik je dužan pismeno obavijestiti UIO najkasnije sedam dana prije planiranog
uništenja dobara iz stava (9) ovog člana.

(Doniranje hrane)
(1) Isporuka hrane koju poreski obveznik, u cilju sprečavanja njenog uništavanja i pružanja
pomoći bez naknade (doniranje hrane), vrši posredniku koji organizuje i/ili učestvuje u lancu
(2) U smislu ovog pravilnika doniranje hrane je izvršeno u cilju sprečavanja njenog uništavanja
ukoliko je za istu, u momentu doniranja, preostapo najviše pet dana do isteka roka koji je označen
sa "upotrijebiti do", odnosno "najbolje upotrijebiti do" i/ili 5% od ukupnog perioda u kojem se
hrana može upotrijebiti prema deklaraciji ili ambalaži, osim za hranu za dojenčad za koju je rok
najviše 7% ukupnog perioda.
(3) Posrednik iz stava (1) ovog člana je neprofitno pravno lice ili udruženje (kao što je javna
kuhinja i sličan subjekt) koje je kod nadležnog organa registrovano za prikupljanje, pripremanje,
podjelu i/ili pružanje pomoći u hrani.
(4) Pored podataka o upisu iz stava (3) ovog člana u svrhu provjere ispunjenosti uslova za
poresko priznati rashod UIO može koristiti i podatke iz registra o posrednicima i primljenim
donacijama uspostavljenim na nivou BiH.
(5) Poresko priznatim rashodom poreskog obveznika iz stava (1) ovog člana smatra se isporuka
hrane u iznosu do 3% od vrijednosti ukupnih isporuka dobara i pruženih usluga (bez PDV)
izvršenih tokom prethodne godine.
(6) Poreski obveznik koji donira hranu, a nije poslovao u prethodnoj godini dužan je, najkasnije u
prijavi za mart naredne godine, izvršiti obračun PDV na razliku vrijednosti ukupne donacije koja
prelazi iznos od 3% isporuka dobara i pruženih usluga (bez PDV) izvršenih za prethodnu godinu.
(7) Za svaku pojedinačno izvršenu isporuku donaciju hrane poreski obveznik dužan je sačiniti,
te potpuno i pravilno popuniti Obrazac I DH, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a koji treba da
bude potpisan i ovjeren poslovnim pečatom od strane davaoca i primaoca posrednika donacije.
(8) Posrednik iz stava (1) ovog člana dužan je poreskom obvezniku donatoru dati izjavu da
primljenu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, već da će je isključivo koristiti za podjelu i/ili
pružanje pomoći u hrani krajnjim primaocima u skladu sa posebnim propisom o socijapnoj
pomoći.
prethodno navedenih stavova kako na strani donatora tako i na strani primaoca posrednika
donirane hrane.
(10) Podatke o izvršenim isporukama hrane bez naknade (doniranje) poreski obveznik je dužan
poreskom periodu u kojem su iste izvršene.

Davanje poslovnih uzoraka
(1) Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u smislu člana 5. stav 2. tačka 1. Zakona, smatraju
se dobra koja nisu namijenjena prometu, a koja su rezultat poslovanja poreskog obveznika ili koja
su neposredno povezana sa obavljanjem njegove djelatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima
utisnut logotip poreskog obveznika.
(2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obilježena kao takva, a ako ne mogu biti
obilježena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju različitom od oblika i pakovanja
tih dobara namijenjenih prometu.

Davanje poklona male vrijednosti
(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu člana 5. stav 2. tačka 2. Zakona, smatra se dobro koje
nije iz proizvodno prodajnog asortimana obveznika i pojedinačne tržišne vrijednosti manje od
20,00 KM bez PDV a, koje obveznik daje povremeno različitim licima (poslovnim partnerima,
predstavnicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne postoji pravna obaveza.
(2) Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se
takav odnos uspostaviti.
(3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istom licu u
poreskom periodu, o čemu je obveznik dužan voditi evidenciju.

Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje
ili uvozi u okviru svojih djelatnosti
(1) Prometom dobara se smatra i stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik
proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti.
postaje učesnik u proizvodno prometnom lancu, pa se takav promet (interni promet) tretira kao
oporezivi promet.
(3) Za takav promet poreski obveznik je dužan sačiniti internu poresku fakturu, koja sadrži
elemente fakture izdate za prodaju dobara drugom poreskom obvezniku.

Prenos imovine poreskog obveznika
(1) Prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, u skladu sa članom 7. stav 2.
Zakona, se ne smatra prometom dobara ukoliko su kumulativno ispunjeni slijedeći uslovi:
a) da ona čini zaseban poslovni subjekt,
b) da je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik,
c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti i
d) da kupac ima, ili će dobiti, istu stopu za odbitak ulaznog poreza koju je imao prodavac.
(2) Pod zasebnim poslovnim subjektom iz člana 7. stav (2) Zakona podrazumijeva se imovina ili
dio imovine koja samostalno može funkcionisati i koja je kao takva evidentirana u poslovnim
knjigama poreskog obveznika.
(3) Kod prenosa cjelokupne ili dijela imovine iz stava (1) ovog člana smatra se da sticalac iste je
nasljednik (stupa na mjesto prenosioca).

Prenos imovine poreskog obveznika u slučaju smrti
(1) Prenos imovinskih prava sa ostavioca na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka
privredne djelatnosti ne podliježe oporezivanju.
(2) Zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a
za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen, podliježe oporezivanju.

Promet usluga
(1) Sve isporuke koje se vrše u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju isporučenim
dobrima, smatraju se prometom usluga i podliježu obračunavanju PDV a, osim u slučajevima koji
su posebno propisani članovima 24. do 30. Zakona.
(2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obilježja prometa dobara i prometa usluga, za
razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni sadržaj isporuke, uzimajući u obzir volju
ugovornih strana.
(3) Kod popravki dobara, za razgraničenje radi li se o prometu dobra ili usluge, bitan je, u
ukupnoj naknadi, udio materijala koji je nabavio poreski obveznik koji obavlja popravak. Ako
udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi više od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se
odnosi na popravak, radi se o prometu dobra, a ne o obavljenoj usluzi.
(4) Trpljenje neke radnje, suzdržavanje od neke radnje i ustupanje nekog prava, predstavljaju
usluge u smislu PDV a. Pod trpljenjem neke radnje smatra se, između ostalog, i dopuštanje
korišćenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava.
(5) Ako pri prometu usluga naknada nije novčana, već u isporuci dobra ili usluge, radi se o
razmjeni.
(6) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog
isporučioca.

Oplemenjivanje (prerada, obrada, dorada) i izrada
(1) Ako naručilac daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog
proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jer naručilac i dalje zadržava pravo raspolaganja kao
vlasnik tog materijala.
(2) Ako proizvođaču iz stava 1. ovoga člana, nakon obrade ostaju nusproizvodi ili otpaci iznad
5% vrijednosti njegove isporuke, a koje je trebalo vratiti naručiocu, radi se o prometu dobara od
strane naručioca proizvođaču, na koja se mora posebno obračunati PDV.
(3) Ako naručilac iz stava 1. ovoga člana isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sastojke pri
čemu ne zadržava pravo raspolaganja kao vlasnik, već tim isporukama plaća proizvođačeve
isporuke, odnosno protuisporuke, radi se o oporezivim isporukama, odnosno razmjeni.

Korišćenje usluga u vanposlovne svrhe
(1) Upotreba dobara koja čine dio poslovne imovine za vanposlovnu upotrebu poreskog
obveznika, kada je PDV na takva dobra moguće u potpunosti ili djelimično odbiti, smatra se
prometom usluga.
(2) Za takav promet poreski obveznik je dužan sačiniti internu poresku fakturu, koja sadrži
elemente koje bi sadržavala primljena poreska faktura da mu je iste usluge izvršio drugi obveznik
PDV a.

Korišćenje usluga u vanposlovne svrhe kod građevinskih radova

ili adaptacije nepokretne imovine čija vrijednost po nepokretnoj imovini prelazi 10.000 KM u
jednoj kalendarskoj godini, a koje sam poreski obveznik ili njegovi zaposleni izvode na
nepokretnoj imovini čiji je vlasnik poreski obveznik ili koju on iznajmljuje.
IV MJESTO OPOREZIVANjA

Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara
(1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u BiH u
trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, BiH se smatra mjestom isporuke ukoliko se dobro
nalazilo u BiH na početku otpreme.
(2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrađuju, BiH se smatra mjestom
isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavlja isporučilac ili neko u njegovo ime.

Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga
(1) BiH se smatra mjestom obavljanja usluga, ako je mjesto obavljanja usluge tamo gdje je sjedište
odnosno stalno boravište ili prebivalište lica koje obavlja usluge, ako Zakonom ili ovim
pravilnikom nije drugačije određeno. Isto se odnosi i ako uslugu obavlja poslovna jedinica
stranog preduzeća koja se nalazi u BiH.
(2) U članu 15. stav 2. Zakona, propisani su izuzeci od opšteg načela.
(3) Kod usluga u vezi s nekretninama, uključujući i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga
smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge u vezi s nekretninama obuhvataju slijedeće
skupine usluga:
a) usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova i soba na rok
kraći od 60 dana, hotelskih soba, apartmana, zemljišta npr. parkirnih mjesta, iznajmljivanje
teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i liftova, održavanje zelenih površina, čišćenje
zgrada, iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta),
b) usluge k oje se obavljaju na nekretnini obuhvataju usluge koje služe neposredno uređivanju
nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge
arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih rad ova, vještačenja na
nekretninama, inženjering usluge,
c) usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge advokata i
posrednika pri kupoprodaji nekretnina).
(4) Kod usluga prevoza, BiH je mjesto obavljanja usluge, ako je čitav a dionica puta na kojoj se
prevoz obavlja u BiH;
a) ako se usluga prevoza putnika ne obavlja samo u BiH, onda dio puta koji se odnosi na BiH
podliježe oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne podliježe oporezivanju prema

odredbama Zakona. U tom slučaju, uslugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara na
dio prevoza u BiH koji se oporezuje i dio prevoza u inostranstvu koji ne podliježe oporezivanju;
b) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se izvoze, tada su, prema odredbi člana 27. stav 1.
tačka 2. Zakona, oslobođene od oporezivanja (oporezuju nultom stopom) i usluge prevoza
izvršene na dionici puta u BiH;
c) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se uvoze, tada su, prema odredbi člana 26. stav 1.
tačka 7. Zakona, oslobođene od oporezivanja i usluge prevoza izvršene na dionici puta u BiH;
d) kod prekograničnog pomorskog, riječnog i vazdušnog prevoza putnika i robe ne utvrđuje se
dionica puta u BiH.
(5) Mjesto obavljanja usluga je BiH ako je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, i to:
a) kod umjetničkih (npr. operskih, glumačkih, pjevačkih), naučnih (npr. naučna predavanja i
davanja mišljenja, ali ne i savjetovanja naručioca), nastavnih (npr. usluge obuke, organizovanje
kurseva), sportskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili sličnih usluga (npr. filmske predstave, plesne
priredbe) i usluga njihovog organizovanja,
b) kod pomoćnih usluga u prevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje i drugih usluga u
vezi s prevozom i otpremom,
c) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, uključujući usluge stručnog mišljenja,
procjene i ocjene tih dobara.
(6) Određuje se da je promet usluga u BiH ako je sjedište primaoca usluge ili stalna adresa ili
adresa prebivališta/boravišta za slijedeće vrste usluga:
a) kod usluga prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i
sličnih prava (npr. davanje licence, prenos autorskih prava umjetnika i pisaca),
b) usluge reklamiranja, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja
u novinama i drugim medijima),
c) usluge inžinjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, prevodilaca i drugih usluga
savjetovanja,
d) usluge elektronske obrade podataka i elektronski isporučene usluge koje uključuju:
1) Usluge iznajmljivanja prostora za skladištenje podataka i pripadajućih serverskih resursa za
smještaj internetskih stranica na poslužitelju (web hosting), održavanje programa i opreme na
daljinu;
2) Nabavka i stavljanje na raspolaganje softvera i njihovo ažuriranje;
3) Nabavka slike, teksta i informacija, kao i stavljanje na raspolaganje baza podataka;
4) Nabavka muzike, filmova i igara, uključujući usluge povezane sa igrama na sreću i kockanjem,
te nabavka političkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, naučnih, zabavnih i drugih emisija i
događaja i
5) Organizovanja podučavanja na daljinu putem interneta i slično.
e) bankarskih, finansijskih usluga i usluga iz oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja
sefova,
f) ustupanja osoblja,
g) telekomunikacione usluge, h) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. građevinske dizalice), osim prevoznih sredstava,
i) svih usluga posredovanja u vezi s uslugama iz ovog stava.
(7) Radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja iz člana 16. Zakona, mjesto prometa
za usluge iz člana 15. stav (2) tačka 4. Zakona i usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava jeste
mjesto gdje se usluga faktički koristi ili uživa kada isporučilac i/ili primalac ima sjedište preduzeća
ili prebivalište izvan BiH.
(8) Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uživa i unutar i izvan BiH, mjesto
prometa je mjesto gdje se usluga pretežno koristi ili uživa.
(9) Poreski obveznik je dužan za svaku uslugu za koju je mjesto oporezivanja prema odredbama
člana 15. stav (2) tačka 4) i 5) Zakona o PDV izvan BiH, obezbijediti dokaz da je tu uslugu pružio
licu koje nema sjedište, stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH.
(10) Dokaz iz prethodnog stava prema procjeni UIO može biti predmet dodatne provjere.
V PORESKA OSNOVICA

Utvrđivanje osnovice
(1) Poreska osnovica za promete iz člana 5. stav (1) Zakona jeste nabavna cijena tih ili sličnih
dobara u trenutku prometa, bez PDV a. Za pokretnu imovinu koja podliježe umanjenju
vrijednosti obično se može smatrati da je to nabavna cijena, koja ne uključuje PDV, umanjena za
20 odsto za svaku započetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je došlo do
sticanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnosti slučaja jasno da se rezultat
obračuna znatno razlikuje od nabavne cijene sličnih dobara bez PDV a u trenutku korišćenja
predmetnih dobara.
(2) Poresku osnovicu kod prometa usluga iz člana 9. Zakona čini tržišna vrijednost pruženih
usluga, a ukoliko se tržišna vrijednost ne može utvrditi osnovicu za PDV čine ukupni troškovi
poreskog obveznika koji su direktno ili indirektno vezani za pružanje te usluge.
(3)

porodičnih ili drugih bliskih ličnih veza, te odnosa upravljanja, vlasništva, članstva, finansijskih ili
pravnih odnosa između dobavljača i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a ne neki dokazivi
komercijalni razlozi, dovela do vrijednosti niže od one tržišne. Pravni odnosi iz ovog stava
obuhvataju odnos između poslodavca i zaposlenog ili porodice zaposlenog, ili drugih blisko
povezanih lica.
(4) Tržišna vrijednost se definiše kao ukupan iznos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili
usluge u tom trenutku, morao, u istoj fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara ili usluga i
u uslovima lojalne konkurencije, platiti isporučiocu dobara/pružaocu usluga s kojim je u
poslovnom odnosu na teritoriji BiH. Kada se ne može utvrditi neki sličan promet dobara ili
usluga, tržišna vrijednost podrazumijeva slijedeće:
a) za dobra, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili, u nedostatku nabavne
cijene, cijena koštanja određena u trenutku vršenja prometa;
b) za usluge, iznos koji nije niži od ukupnih troškova poreskog obveznika za pružene usluge.
(5) U smislu člana 20. stav (10) tačka 3. Zakona, smatra se da kamate uključuju iznos kamate
obračunate za period nakon prometa predmetnih dobara ili usluga.
(6) Zavisni troškovi koji su, prema članu 21. stav (2) tačka 2. Zakona, uključeni u poresku
osnovicu za PDV na uvoz dobara, pored vrste troškova navedenih u ovoj odredbi, obuhvataju i
npr. troškove špeditera, terminala, smještaja, naknade za carinjenje i slično. Administrativne takse
i naknade inspekcijama i drugim javnim organima izvršne vlasti nisu uključene u poresku
osnovicu za PDV kod uvoza.
(7) Poresku osnovicu za usluge prevoza putnika izvršene vozilom za prevoz putnika (autobus,
minibus i drugo vozilo licencirano za prevoz putnika) čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge
koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH.
(8) Poreska osnovica iz stava (7) ovog člana ne može biti niža od prosječne naknade koju čini
prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 konvertibilnih maraka
pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije
BiH.
(9) Poresku osnovicu za međusobnu isporuku električne energije prema članu 10. stav (2)
Pravilnika, čini pozitivna razlika između vrijednosti električne energije isporučene od strane
poreskog obveznika licu koje nije poreski obveznik i vrijednosti električne energije koju je
isporučilo lice koje nije poreski obveznik tom poreskom obvezniku.
VI PORESKA STOPA

Standardna poreska stopa
(1) PDV plaća se po standardnoj stopi od 17% na poresku osnovicu.
(2) Kada se porez obračunava na poresku osnovicu u kojoj je sadržan PDV, PDV se izračunava
po preračunatoj stopi. Preračunata stopa se izračunava na slijedeći način:

VII OSLOBAĐANjA OD PLAĆANjA PDV a ZA PROMET DOBARA I USLUGA BEZ
PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZA

Javne poštanske usluge
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 1. Zakona, odnosi se na javne poštanske usluge.
Javnim poštanskim uslugama podrazumijevaju se sve usluge koje obavljaju javni poštanski
operateri u skladu sa Zakonom o poštama Bosne i Hercegovine.

Medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 2. Zakona, odnosi se na preventivne,
dijagnostičko terapijske i rehabilitacione usluge koje pružaju domovi zdravlja, bolnice, zavodi,
zavodi za zaštitu zdravlja, klinike, instituti, zdravstveni centri, kliničko bolnički centri i klinički
centri u skladu sa propisima koji uređuju oblast zdravstvene zaštite.
(2) Poresko oslobađanje iz navedenog člana Zakona se odnosi i na smještaj, njegu i ishranu
bolesnika u tim ustanovama, nezavisno od toga da li su ove ustanove usmjerene ka ostvarivanju
dobiti.
(3) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara,
oslobođene su plaćanja PDV a ako te usluge pružaju u privatnoj praksi.
(4) Zdravstvenom zaštitom u smislu odredbi člana 24. stav 1. tačka 2. Zakona, ne smatraju se:
a) medicinska ispitivanja radi utvrđivanja zdravstvenog stanja, tjelesnog oštećenja i invalidnosti u
postupcima kod drugih organa i organizacija, osim ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske
komisije,
b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i više škole, fakultete i na kurseve, dobijanje uvjerenja
za vozačke dozvole, za sudske i druge sporove i u drugim slučajevima kada se pregled ne obavlja
u cilju zdravstvene zaštite,
c) pregled zaposlenih upućenih na rad u inostranstvo od strane organizacija, kao i mjere
preventivne zdravstvene zaštite za privatna putovanja u inostranstvo i zdravstveni pregledi za ta
putovanja.

Usluge socijalnog osiguranja
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 3. Zakona, odnosi se na usluge koje pružaju
ustanove socijalne zaštite: centri za socijalni rad, ustanove za smještaj korisnika i ustanove za

dnevni boravak i pomoć u kući u skladu sa propisima koji uređuju socijalnu zaštitu i socijalnu
sigurnost građana.
(2) Promet dobara i usluga koji je neposredno povezan sa uslugama iz stava 1. ovog člana odnosi
se na isporuku hrane, pića, lijekova i sličnu isporuku dobara i usluga u ovim ustanovama.

Usluge obrazovanja
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 4. Zakona, odnosi se na usluge:
a) obrazovanja (predškolskog, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog) i profesionalne
prekvalifikacije, koje pružaju lica registrovana za obavljanje tih djelatnosti u skladu sa propisima
koji uređuju tu oblast,
b) smještaja i ishrane učenika i studenata u školskim i studentskim domovima ili sličnim
ustanovama, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga od strane lica
registrovanih za obavljanje tih djelatnosti.

Usluge iz oblasti sporta, usluge koje obavljaju vjerske, političke, humanitarne, sindikalne,
dobrotvorne, invalidske ili slične organizacije
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 5. Zakona, se odnosi na usluge iz oblasti sporta i
fizičkog vaspitanja samo u slučaju ako te usluge pružaju pojedincima lica čija djelatnost nije
usmjerena ka sticanju dobiti.
(2) Prema članu 24. tačka 6. Zakona, plaćanja PDV a su oslobođene medicinske i zdravstvene
usluge, usluge socijalnog osiguranja, te usluge obrazovanja koje angažuju vjerske organizacije ili
filozofska udruženja.
(3) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 7. Zakona, se odnosi na usluge i isporuke
dobara vjerskih organizacija ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih potreba u skladu sa
propisima kojima je regulisano obavljanje tih djelatnosti.
(4) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 8. Zakona, se odnosi na usluge koje pružaju
političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične organizacije u skladu sa
propisima kojima su regulisane te djelatnosti.

Usluge iz oblasti kulture
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz oblasti kulture
koje pružaju lica registrovana za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa propisima koji uređuju
oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, od strane lica čija
djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a kojima se smatraju: pozorišna i muzička
djelatnost, djelatnost muzeja i galerija, djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zaštite
kulturnih dobara, djelatnost zaštite istorijskih spomenika.

Promet dobara i usluga lica iz oblasti zdravstva i kulture
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 10. Zakona, odnosi se na promet dobara i
usluga koje vrše medicinske, zdravstvene i ustanove iz oblasti kulture, isključivo za njihove
vlastite potrebe.

Usluge javnih radio i televizijskih servisa
(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 11. Zakona, odnosi se na usluge javnih radio i
televizijskih servisa koje se obavljaju u skladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih
usluga.
(2) Radiodifuzne usluge:
a) proizvodnja i emitovanje ekonomsko propagandnog programa (reklame),
b) proizvodnja i prodaja audiovizuelnih programa (emisija, filmova, serija, nosača zvuka i drugo),
c) proizvodnja drugih programskih usluga (teleteksta i drugo),
d) organizovanje koncerta i drugih priredbi,
e) obavljanje drugih djelatnosti utvrđenih statutom,
nisu predmet oslobađanja u skladu sa odredbama člana 24. stav 1. tačka 11. Zakona, i na
navedene usluge plaća se PDV.

Usluge osiguranja i reosiguranja
(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi sa osiguranjem odnosi
se na transakcije gdje se davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije,
obavezuje da, u slučaju materijalizacije osiguranog rizika, osiguraniku pruži pokriće dogovoreno
pri zaključenju ugovora. Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi
sa reosiguranjem odnosi se na transakcije gdje davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili
ranije uplate premije, preuzima ukupan ili dio rizika davaoca osiguranja. Usluga osiguranja ili
reosiguranja koja je oslobođena plaćanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa
između davaoca usluge osiguranja i lica čiji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno osiguranika.
(2) Oslobađanje plaćanja poreza za brokere i agente osiguranja (zastupnici) odnosi se samo na
usluge koje pružaju lica koja imaju ugovorni odnos i sa davaocem osiguranja i sa osiguranom
stranom, a u svojstvu posrednika.

Promet nepokretne imovine
(1) Oslobađanje od plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2. Zakona odnosi se na svaki
promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava raspolaganja novosagrađenim
građevinskim objektom ili ekonomski djeljivom cjelinom u sklopu objekata u smislu člana 4. stav
(3) tačka 4. Zakona i člana 8. stav (1) tačka b) ovog pravilnika.
(2) Oslobađanje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na promet objekta i/ili ekonomski djeljive
cjeline u sklopu objekata iz člana 8. stav (1) tačka a) ovog pravilnika, nezavisno od eventualne
upotrebe.
(3) Oslobađanje od plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2) Zakona odnosi se na svaki
promet zemljištem uključujući promet poljoprivrednog i šumskog zemljišta, osim zemljišta na
kojem se nalazi sagrađeni nepokretni objekat i zemljišta koje pripada objektu i služi njegovoj
funkciji. Promet zemljištem na kojem je sagrađen nepokretni objekat oslobođen je plaćanja
poreza samo ukoliko je promet tog objekta oslobođen.

Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine
(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 3. Zakona odnosi se samo na izdavanje
u zakup nepokretne imovine i dijelova nepokretne imovine za stanovanje i na izdavanje u zakup
poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
(2) Smještaj u hotelima ili objektima slične funkcije ne smatra se stanovanjem.

Finansijske usluge
(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 4. pod a) Zakona u vezi sa
odobravanjem i upravljanjem kreditima odnosi se na sve vrste datih zajmova. Oslobađanje se
primjenjuje samo na poreskog obveznika koji je dao zajam.
(2) Finansijske usluge iz člana 25. stav (1) tačka 4. Zakona obuhvataju i prateće usluge posrednika,
ali samo ukoliko te usluge imaju karakteristike finansijske usluge u korist krajnjeg primaoca
finansijske usluge.
(3) Poresko oslobađanje iz člana 25. tačka 4. pod d) Zakona odnosi se i na sve usluge koje pružaju
registri hartija
čuvanja vrijednosnih papira iz člana 25. tačka 4. pod d) Zakona podrazumijevaju se kastodi,
odnosno skrbnički poslovi sa hartijama od vrijednosti, koje pružaju ovlašćena lica u skladu s
propisima o hartijama od vrijednosti.
(4) Poresko oslobađanje iz člana 25. tačka 4. pod e) Zakona odnosi se i na poslove depozitara
investicionog fonda.

Usluge u vezi sa igrama na sreću
(1) Poresko oslobađanje iz člana 25. stav 1. tačka 7. Zakona, se odnosi na promet usluga koje su
povezane sa djelatnošću priređivanja igara na sreću u skladu sa propisima koji uređuju igre na
sreću.
(2) Poresko oslobađanje iz stava 1. ovog člana odnosi se na organizatore igara na sreću koji imaju
odobrenje nadležnog organa.

Uvoz dobara
(1) Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko područje BiH.
(2) Uvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao primalac robe, u rubrici
broj 8.

Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH
(1) Poresko oslobađanje iz člana 26. stav 1. tačka 7. Zakona, za prevozne i ostale usluge, koje su
povezane sa uvozom dobara (utovar, istovar, pretovar, skladištenje i slično) obveznik može da
ostvari ako ima dokaz da je vrijednost tih usluga sadržana u osnovici za obračun PDV a pri
uvozu dobara.
(2) Dokaz iz stava 1. ovog člana je:
a) dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih troškova (ugovor, račun, otpremnica ili prevozni
dokument),
b) kopija uvozne carinske isprave izdate u skladu sa carinskim propisima, na osnovu koje se može
utvrditi da su sporedni troškovi uključeni u osnovicu za obračun PDV a pri uvozu dobara.
VIII OSLOBAĐANjA OD PLAĆANjA PDV a ZA PROMET DOBARA I USLUGA SA
PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA (OPOREZIVANjE NULTOM STOPOM)

Izvoz dobara iz BiH
(1) Poresko oslobađanje (nulta stopa) iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona, odnosi se na izvoz
dobara iz BiH.
(2) Izvozom dobara smatra se neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo odnosno izvan
carinskog područja BiH.
(3) Inostrani kupac je svako lice koje ima sjedište odnosno prebivalište izvan teritorije BiH.
Inostranim kupcem smatra se i poslovna jedinica domaćeg pravnog lica u inostranstvu. Poslovna
jedinica stranog lica u BiH ne smatra se inostranim kupcem.

Izvoz dobara iz BiH
Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa članom 27. stav (1) tačkama 1.,3. i 7. Zakona mora
biti zadovoljen uslov da je dobro prešlo granicu BiH.

Pravo na poresko oslobađanje pri izvozu dobara iz BiH
(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona, obveznik može da ostvari ako
posjeduje izvoznu carinsku ispravu, odnosno kopiju izvozne carinske isprave o izvršenom izvozu
dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima.
(2) Ako je u skladu sa carinskim propisima odobreno periodično carinjenje dobara koja se izvoze,
poresko oslobađanje iz stava 1. ovog člana, a do izdavanja izvozne carinske isprave, obveznik
može da ostvari ako posjeduje račune ili otpremnice, ovjerene od strane nadležnog carinskog
organa

Izvoz dobara iz BiH putem pošte
(1) Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom poresko oslobađanje iz člana 27.
stav 1. tačka 1. Zakona, obveznik može da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu
u skladu sa carinskim propisima.
(2) Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom bez podnošenja izvozne carinske
isprave, poresko oslobađanje obveznik može da ostvari ako posjeduje poštansku otpremnicu i
prevozni dokument na osnovu kojeg se može utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo poštom
ili brzom poštom.
(3) (brisano)

Oslobađanje od plaćanja PDV a za usluge izvršene na određenim dobrima iz uvoza
(1) Poreski obveznik može iskoristiti pravo na oslobađanje od plaćanja PDV a iz člana 27. stav
(1) tačka 4. Zakona, ukoliko su ispunjeni slijedeći uslovi:
1. dobra koja su po ulasku u carinsko područje Bosne i Hercegovine prijavljena Upravi za
indirektno oporezivanje;
2. dobra su uvezena u BiH u svrhu pružanja usluga na istim;
3. poreski obveznik, u skladu sa ugovornim obavezama, pruža usluge na dobrima licu koje nema
stalno sjedište, a ni stalno ili uobičajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini i
4. bilo koje od lica iz tačke 3. ovog stava, ili neko drugi nastupajući u ime bilo koje od strana
otpremi ili preveze dobra van BiH.
(2) Da bi poreski obveznik iskoristio pravo na poresko oslobađanje mora posjedovati poslovnu
dokumentaciju iz koje se može ustanoviti da su uslovi za isto ispunjeni.
(3) Poslovna dokumentacija iz stava (2) ovog člana uključuje izjave i kopije poslovne
dokumentacije drugih lica koja su uključena ili posjeduju dokumentaciju za aktivnosti navedene u
stavu (1) ovog člana. Takva ostala lica dužna su, na zahtjev poreskog obveznika, da dostave
navedenu dokumentaciju.

Konačan izvoz dobara iz BiH
(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 2. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u
neposrednoj vezi sa izvozom dobara, obveznik može da ostvari ako posjeduje:
a) dokument na osnovu kojeg se vrši usluga prevoza, odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu
sporednih troškova (ugovor, račun i drugo),
b) dokument o izvršenoj usluzi prevoza,
c) original ili kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u inostranstvo, izdatu u
skladu sa carinskim propisima.
(2) Prevozne usluge (drumskog, željezničkog, brodskog, avio saobraćaja) oslobođene su plaćanja
PDV a pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i za dionicu puta koja se nalazi unutar
granica BiH.
(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, obveznik koji vrši prevozne i ostale usluge koje su u
neposrednoj vezi s izvozom dobara koja se transportuju brodovima, željeznicom, avio i
drumskim prevozom, može ostvariti porezno oslobađanje na pružene usluge iz člana 27. stav 1.
tačka 2. Zakona, ako ta dobra budu izvezena u roku od 6 mjeseci po isteku poreskog perioda u
kojem je usluga izvršena, te ako ne postoji mogućnost da se u istom poreskom periodu izvrše i
predmetne usluge i izvoz dobara.

Usluge isporuke dobara ovlašćenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registrovanih
humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti
(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 5. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u
neposrednoj vezi sa izvozom dobara ovlašćenih organizacija koje su registrovane kod nadležnih
ministarstava za humanitarne ili dobrotvorne aktivnosti obveznik može da ostvari pod slijedećim
uslovima:
a) da posjeduje dokument na osnovu kojeg se vrši prevoz odnosno dokument o vrsti usluge i
iznosu sporednih troškova (ugovor, faktura i slično),
b) dokument o izvršenoj usluzi (CMR, CIM i slično),
c) originalnu ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave izdate u skladu sa Zakonom o carinskoj
politici.

Pružanje usluga koje vrše predstavnici i drugi posrednici
(1) Ostvarivanje prava iz člana 27. stav 1. tačka 6. Zakona, vrši se uz ispunjenje slijedećih uslova:
a) da poreski obveznik posjeduje ugovor o pružanju usluga posredovanja u ime i za račun drugog,
b) da poreski obveznik posjeduje fakturu o izvršenim uslugama u kojoj nije iskazan PDV,
c) da poreski obveznik posjeduje izvoznu carinsku ispravu u skladu sa carinskim propisima o
izvršenim poslovima u ime i za račun drugog,
d) da posjeduje dokaz o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima o deviznom poslovanju.

Uslovi za poresko oslobađanje pri snabdijevanju plovnih objekata gorivom i drugim dobrima u
međunarodnom prevozu
(1) Poresko oslobađanje iz člana 28. Zakona, obveznik može da ostvari ako posjeduje:
a) dokumenta o izvršenom prometu dobara i usluga (ugovor, faktura i drugo),
b) izjavu vlasnika korisnika plovnog objekta ili letjelice da će se iznajmljena ili kupljena sredstva
pretežno koristiti u međunarodnom prevozu.
(2) Pretežno korišćenje plovnih objekata, letjelica i vazduhoplova u međunarodnom prevozu
podrazumijeva da se plovni objekti, letjelice i vazduhoplovi u šest mjeseci koji prethode
poreskom periodu, za koji se podnosi poreska prijava u 80% slučajeva koriste za obavljanje
usluga međunarodnog prevoza.

Postupak oslobađanja prometa dobara i usluga izvršenih za potrebe međunarodnog saobraćaja
(1) Snabdijevanjem plovnih objekata i vazduhoplova gorivom i drugim dobrima, u smislu člana
28. Zakona, podrazumijeva se isporuka goriva i maziva, hrane, pića, štampe namijenjenih prodaji
u plovnim objektima, vazduhoplovima i drugo.
(2) Za promet dobara iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan da obezbijedi dokaze u skladu sa
propisom koji uređuje carinski dozvoljeno postupanje sa carinskom robom, puštanje carinske
robe i naplatu carinskog duga i to:
a) carinsku ispravu za ponovni izvoz stranih dobara i zaključene obračunske listove prodaje u
plovnim objektima i vazduhoplovima u skladu sa carinskim propisima, za strana dobra prodata
putnicima u plovnim objektima i vazduhoplovima u međunarodnom vazdušnom saobraćaju,
b) izvoznu carinsku ispravu i specifikaciju prodatih dobara sastavljenu na osnovu obračunskih
listova prodaje u plovnim objektima i vazduhoplovima u skladu sa carinskim propisima za
domaća dobra prodata putnicima u vazduhoplovima u međunarodnom vazdušnom saobraćaju,
c) carinsku ispravu za ponovni izvoz i dostavnice za prodato strano gorivo i mazivo,
d) izvoznu carinsku ispravu i dostavnice za prodato domaće gorivo i mazivo,
e) liste snabdijevanja vazduhoplova i plovnih objekata na međunarodnim linijama, odnosno
mjesečni izvještaj o utrošenim dobrima ovjeren od strane nadležnog carinskog organa, u skladu sa
carinskim propisima za domaća dobra (hrana, piće i drugo) koja se služi putnicima vazduhoplova
i plovnih objekata na međunarodnim linijama.

Usluge izvršene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata
(1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama plovnih objekata iz člana 28. stav 1.
tačka 5. Zakona, smatraju se lučke usluge, usluge tegljenja i vezivanja brodova, usluge istovara,
utovara, pretovara i drugo.

Usluge izvršene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba avio prevoznika
(1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama vazduhoplova iz člana 28. stav 1.
tačka 6. Zakona, smatraju se usluge slijetanja, polijetanja, prihvata i otpreme vazduhoplova,
putnika, prtljaga i robe, usluge parkinga vazduhoplova, odleđivanja i zaštite od zaleđivanja,
hlađenja, grijanja i drugo.

Snabdijevanje dobrima i uslugama po međunarodnim ugovorima
(1) Snabdijevanje dobrima i uslugama koja su izvršena u okviru međunarodnih ugovora nisu
opterećeni PDV om, ukoliko je to regulisano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH.
st. (2) i (3) (brisano)

Osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava
(1) Lica registrovana za PDV u BiH koja isporučuju dobra i usluge, diplomatskim i konzularnim
misijama, međunarodnim organizacijama i članovima tih misija i organizacija i u okviru
međunarodnih projekata pružanja pomoći, će obračunavati PDV na promet u skladu sa
uobičajenim odredbama Zakona o PDV u.
(2) Pod osobljem diplomatskih i konzularnih predstavništava, članovima međunarodnih
organizacija i članovima njihovih porodica u smislu Zakona smatraju se lica kao i članovi njihovih
porodica koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani Bosne i Hercegovine,
a to su osobe koje su akreditovane od strane Ministarstva spoljnih poslova na bazi uzajamnosti.

Postupak ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja PDV a na dobra i usluge pružene
diplomatskim i konzularnim predstavništvima
(1) Lica koja imaju pravo da ne budu opterećena PDV om za svoje nabavke će imati pravo na
povrat PDV a koji će se isplaćivati prema članu 54. ovoga pravilnika.

Uslovi za povrat PDV a u skladu sa članom 29. stav (1) Zakona
(1) Zahtjev za povrat PDV a plaćenog na nabavku dobara i usluga u BiH će se ostvariti
ispunjavanjem obrasca zahtjeva "CD PDV 1", za diplomatske i međunarodne organizacije iz
člana 29. stav (1) tačka 1), 2) i 3) Zakona, odnosno obrasca zahtjeva "CD PDV 1M", za lica koja
vrše nabavku dobara i usluga u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći iz člana 29. stav
(1) tačka 4) istog zakona, koji su sastavni dio ovog pravilnika.
(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana podnose se nadležnoj organizacionoj jedinici UIO jednom
mjesečno.
(3) Zahtjevu treba biti priložen:
a) ispunjen obrazac "CD PDV 2", koji je sastavni dio ovog pravilnika, za misiju i svakog člana
misije koji traže povrat, ako zahtjev za povrat podnose diplomatske i međunarodne organizacije
iz člana 29. stav (1) tačka 1), 2) i 3) Zakona,
b) original ili ovjerena kopija fakture ili drugog dokumenta (fiskalni račun i slično) koji sadrži
elemente propisane članom 107. ovog pravilnika, uključujući ime i prezime, odnosno naziv
režijske troškove koje ne moraju biti ovjerene,
c) dokaz o plaćanoj fakturi za koju se traži povrat (npr. izvod iz banke ovjeren od strane banke,
izjava prodavca o izvršenom plaćanju, naznaka na računu o načinu i vrsti plaćanja računa: ako je
plaćano gotovinom priložiti fiskalni račun, ako je plaćeno bankovnom karticom priložiti fiskalni
račun ili isječak pos trake i dr.),
d) dokaz o diplomatskom statusu i
e) kopija ugovora i podugovora iz člana 58. ovog Pravilnika na osnovu kojeg se traži povrat
PDV a sa prevodom na jedan od službenih jezika u upotrebi u BiH, koja se prilaže samo uz prvi
zahtjev za povrat.
(4) Fakture ili drugi dokumenti iz stava (3) pod b) ovog člana se prilažu redosljedom kojim su
naznačene na specifikaciji obrasca "CD PDV 2", odnosno na specifikaciji računa obrasca "CD
PDV 1M", i iste moraju biti jasno povezane sa dokazom o plaćanju. Zahtjev iz stava (1) ovog
člana sa fakturama priloženim po redoslijedu koji nije u skladu sa redoslijedom navedenim na
specifikaciji obrasca "CD PDV 2" smatraće se neurednim.
(5) Diplomatsko konzularna predstavništva ostvaruju pravo na povrat PDV a za nabavke
izvršene za službene potrebe predstavništva.
(6) Kod snadbijevanja dobrima i uslugama diplomatskog i konzularnog osoblja, članova
međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica povrat PDV a se ne odobrava na nabavke
sljedećeg:
a) duvanskih proizvoda,
b) alkohola i alkoholnih pića,
c) prehrambenih proizvoda,
d) obroka u restoranima i
e) hotelskog smještaja.
(7) Kod ostalog prometa izuzev onog iz stava (6) ovog člana, vrši se povrat PDV a samo ako
pojedinačna nabavka prelazi iznos od 200 KM uključujući PDV. Povrat PDV a se ne može vršiti
za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj šemi za korištena dobra, umjetnička
djela, kolekcionarske predmete i antikvitete kao i predmete kupljene na aukciji.
(8) Ukupan iznos za povrat PDV a osoblju diplomatskih i konzularnih predstavništava,
članovima međunarodnih organizacija, te članovima njihovih porodica ne može prelaziti 1.200,00
KM za kalendarsku godinu na koju se zahtjevi za povrat odnose. Ovo ograničenje se ne
primjenjuje na PDV plaćen na nabavku vozila.
(9) Ukoliko postoji uzajamnost (reciprocitet) između države BiH i zemlje odakle je diplomatsko
konzularno predstavništvo ili član misije i članovi njegove porodice ili je to drugačije regulisano
međunarodnim ugovorom, ograničenja propisana odredbama u stavovima (5), (6), (7) i (8) ovog
člana se primjenjuju shodno uspostavljenom reciprocitetu, odnosno ugovoru.
(10) Predstavništva, organizacije ili pojedinci
potrebne podatke o računima koji su otvoreni u instituciji nadležnoj za obavljanje platnog
prometa u BiH i na koje se može izvršiti prenos novčanog iznosa za povrat.

Nadležnost Uprave za provedbene propise o kontroli povrata PDV a po članu 29. stav (1)
Zakona o PDV
(1) Uprava može izdati uputstva o praktičnoj provedbi i kontroli povrata PDV a za kvalifikovane
misije, organizacije i njihove članove i za međunarodne projekte pružanja pomoći.

Rok za otuđenje dobara
(1) Nosioci prava na povrat PDV a po osnovu člana 29. Zakona, ne mogu otuđiti nabavljena
dobra prije isteka roka od 3 godine od dana nabavke dobara u BiH , osim ako nije drugačije
regulisano principom reciprociteta ili međunarodnim ugovorom. Ukoliko to učine dužni su
obračunati i platiti PDV.
(2) Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od
200 KM uključujući PDV

Ostvarivanje prava na povrat PDV a po članu 29. stav (1) Zakona
(1) Zahtjev za ostvarivanje prava na povrat PDV a iz člana 54. stav (1) ovog pravilnika za
diplomatske i međunarodne organizacije iz člana 29. stav (1) tačke 1), 2) i 3) Zakona o PDV u
podnosi se najkasnije u roku od 12 (dvanaest) mjeseci računajući od datuma izdavanja fakture.
(2) Zahtjev za ostvarivanje prava na povrat PDV a iz člana 54. stav (1) ovog pravilnika za lica
koja vrše nabavku dobara i usluga u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći iz člana 29.
stav (1) tačka 4) Zakona o PDV u podnosi se najkasnije u roku od 24 (dvadesetčetiri) mjeseca
računajući od datuma izdavanja fakture.

Uslovi za ostvarivanje prava na povrat u skladu sa međunarodnim ugovorima
(1) Podnosilac zahtjeva za povrat, u skladu sa članom 29, stav 1., tačka 4) Zakona o PDV u, će
prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat, pored dokumentacije određene članom 54.
Pravilnika, priložiti i kopiju ugovora na osnovu kojeg traži povrat PDV a.
(2) Uprava će, po potrebi, na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog člana, od Ministarstva inostranih
poslova tražiti podatke o nazivu međunarodnog ugovora ili sporazuma, datumu stupanja na
snagu istog, da li je isti važeći, vrijednosti iz ugovora, ukoliko je ista ugovorom određena, te
osnovu za povrat PDV a.
(3) Uprava može, po potrebi, od drugih ministarstava i institucija nadležnih za sprovođenje i
nadzor nad sprovođenjem ugovora iz stava 1. ovog člana, tražiti podatke u vezi sa ugovorom
zaključenim na osnovu međunarodnog ugovora, vrijednosti iz ugovora, podatke o korisniku
projekta i drugim okolnostima od značaja za odlučivanje po zahtjevu za povrat.

Evidencija UIO o podnesenim zahtjevima i izvršenim povratima po članu 29. stav (1) Zakona o
PDV
(1) Uprava vodi posebnu evidenciju o podnesenim zahtjevima za povrat PDV a, po osnovu
međunarodnih projekata pružanja pomoći, diplomatsko konzularnih predstavništava,
međunarodnih organizacija, članova misije i njihovih porodica.
(2) Uprava će odbiti zahtjev za povrat PDV a, ukoliko se u postupku razmatranja istog ustanovi
da podaci iz priložene dokumentacije nisu saglasni sa međunarodnim projektom pružanja pomoći
podugovorom na osnovu kojeg je ostvareno pravo na povrat PDV a.
(3) Ukoliko se u postupku naknadne kontrole ustanovi da podaci iz dokumentacije koji su
prezentovani uz zahtjev za povrat PDV a ne odgovaraju stvarnom stanju, poreski obveznik će se
zadužiti za odgovarajući iznos PDV a sa pripadajućom kamatom, za period od dana kada je
nastala poreska obaveza do dana uplate te obaveze.

(Unos dobara u slobodnu zonu namijenjenih izvozu)
(1) Oslobađanje od plaćanja PDV (oporezivanje nultom stopom) iz člana 30. stav (1) i stav (2)
tačka c) Zakona odnosi se na dobra koja služe za proizvodnju i/ili dalji promet dobara
namijenjenih izvozu iz Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 27. Zakona i koja se
a) uvoze u slobodnu zonu,
b) isporučuju u slobodnu zonu i u okviru slobodne zone i
c) upotrebljavaju u slobodnoj zoni.
(2) Oslobađanje iz stava (1) ovog člana odnosi se i na opremu, postrojenje i alat, koji su unose i
koriste se isključivo u slobodnoj zoni za proizvodnju i/ili dalji promet dobara.
(3) Oslobađanje iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na dobra čija se isporuka vrši putem
prenosnog i distributivnog sistema upotrebom energetskih vodova i cjevovoda (gas, električna
energija, energija za grijanje ili hlađenje i voda). Na unos ovih dobara primjenjuju opšte odredbe o
pravu na odbitak PDV.
(4) Poresko oslobađanje iz stava (1) i (2) ovog člana obveznik može da ostvari ako posjeduje:
a) dokument preduzeća koje upravlja slobodnim zonama (u daljem tekstu: preduzeće) kojim se
potvrđuje da između preduzeća i korisnika slobodne zone primaoca dobara postoji važeći ugovor
o korišćenju slobodne zone,
b) račun isporučioca dobara koja se unose u slobodnu zonu i ugovor o isporuci između korisnika
zone i obveznika koji vrši promet dobara koja su bh. roba u slobodnu zonu korisniku slobodne
zone,
c) izjavu korisnika zone da se radi o nabavci dobara koja su namijenjena ili služe za proizvodnju
dobara namijenjenih izvozu iz Bosne i Hercegovine,
d) carinsku ispravu odnosno fakturu i drugi dokument kojim se dokazuje da su dobra unešena u
slobodnu zonu, ovjeren u skladu sa carinskim propisima od strane carinske kancelarije nadzorne
za slobodnu zonu.
(5) Na upotrebu dobra suprotno odredbama stava (1) i (2) ovog člana obveznik je dužan
obračunati PDV u poreskom periodu u kojem bi i nastala obaveza plaćanja PDV kod uvoza
dobara i/ili unosa tih dobara.
(6) Uprava može propisati odgovarajuće procedure neophodne za nadzor i praćenje unosa i
istupa dobara iz slobodne zone, kao i posebne evidencije o kretanju tih dobara.

(Usluge korisnicima slobodnih zona u vezi isporuka dobara namijenjenih izvozu)
(1) Poresko oslobađanje od plaćanja PDV (oporezuje nultom stopom) iz člana 30. stav (1) tačka
3) Zakona odnosi se na prevozne i druge usluge korisnicima slobodnih zona koje su neposredno
povezane sa unosom dobara u slobodnu zonu i izgradnju objekata namijenjenih obavljanju
djelatnosti u slobodnoj zoni iz člana 60. stav (1) i (2) ovog pravilnika, obveznik koji vrši pružanje
usluga može da ostvari ako posjeduje:
a) dokument preduzeća kojim se potvrđuje da između preduzeća koje upravlja slobodnom
zonom i korisnika slobodne zone primaoca usluga postoji važeći ugovor o korišćenju slobodne
zone,
b) ugovor o pružanju usluga sa korisnikom slobodne zone primaocem usluge,
c) račun pružaoca usluga,
d) izjavu korisnika zone da se radi o uslugama za koja bi obveznik sticalac dobara i usluga imao
pravo na odbitak ulaznog poreza kada bi te usluge nabavljao za potrebe obavljanja djelatnosti van
slobodne zone,
e) ovjerenu ispravu kojom se dokazuje da usluga korisniku slobodne zone neposredno povezana
sa dobrima iz člana 60. stav (1) i (2) ovog pravilnika,
f) izjavu korisnika zone da se radi o uslugama i dobrima koja su ili služe za proizvodnju dobara
koja su namijenjena izvozu iz Bosne i Hercegovine.
IX ODBITAK ULAZNOG POREZA

Opšte
(1) Ulazni porez je iznos PDV a koji je u skladu sa članom 55. Zakona, posebno iskazan na
poreskim fakturama, za promet dobara i usluga koje su poreskom obvezniku izvršili drugi poreski
obveznici, kao i iznos PDV a koji je plaćen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedinstvenoj
carinskoj ispravi (JCI).
(2) Ulaznim porezom smatra se i:
a) iznos PDV a koji je platilo lice iz člana 13. tačka 2. i 3. Zakona, ako je registrovani obveznik,
b) iznos paušalne naknade koju poreski obveznik iskaže na potvrdi o plaćanju prilikom nabavke
dobara i usluga od poljoprivrednika iz člana 45. stav 1. Zakona.

Poreski obveznici koji imaju pravo na odbitak ulaznog poreza
(1) Poreski obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak
ulaznog poreza ako su ispunjeni slijedeći uslovi:
a) da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55.
Zakona,
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika,
c) da za primljene isporuke prema članu 32. Zakona, nije isključeno pravo na odbitak ulaznog
poreza,
d) da je isporuka obavljena poreskom obvezniku u poslovne svrhe.
(2) Lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost, nemaju pravo na odbitak ulaznog
poreza. Isto se odnosi i na lica koja obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođenih poreza na
dodatu vrijednost.
(3) Lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja poreza, a dijelom
isporuke koje su oporezive ili podliježu nultoj stopi, imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u
dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje podliježu nultoj stopi. U tom slučaju u
knjigovodstvu ili vanknjigovodstvenim evidencijama treba osigurati podatke o ulaznom porezu
koji se odnosi na oporezive i neoporezive isporuke dobara i usluga. Iznimno, ako lice ne može u
knjigovodstvu ili vanknjigovodstveno osigurati podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na
oporezive odnosno neoporezive isporuke (opšti troškovi režije, dugotrajna imovina i drugo),
srazmjerni odbitak utvrđuje se procjenom.
(4) Ako će se isporuka kod primaoca u beznačajnom dijelu koristiti (do 5%) za oporezive svrhe,
smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neoporezive svrhe. Nasuprot tome, ako će se
isporučeno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti (preko 95%) za oporezive svrhe, smatra
se da je isporuka u cijelosti obavljena u oporezive svrhe.
(5) Obaveznik je dužan da vodi posebne evidencije za isporuke za poslovne svrhe, a posebno za
isporuke u neposlovne svrhe.
(6) Ako se dobra ili usluge isporučene poreskom obvezniku koriste u poslovne i neposlovne
svrhe, a moguće je odrediti udjel korišćenja u neposlovne svrhe, ulazni porez se mora podijeliti
prema svrsi upotrebe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način
razgraničenja provodi se naročito kod isporuka pokretnih dobara koja se u privrednom prometu
količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korišćenja usluga.
(7) Ako podjela iz stava 6. ovoga člana nije moguća, a primljena isporuka se u cijelosti uključuje u
poslovne svrhe, ispunjene su pretpostavke za postojanje vlastite potrošnje u pogledu korišćenja u
neposlovne svrhe te privatni udio korišćenja podliježe oporezivanju prema članu 5. stav 1.
Zakona.
(8) Osobe koje će primljene isporuke dobara ili usluga koristiti u poslovne i neposlovne svrhe
moraju odvojeno imati račun za dobra i usluge koje će koristiti u poslovne svrhe od dobara i
usluga koje će koristiti u neposlovne svrhe.
(9) Smještaj u smislu člana 32. stav 6. tačka 2. Zakona, odnosi se samo na smještaj za poslovne
zabave.

Prevozna sredstva koja ne služe isključivo za poslovne djelatnosti
(1) Putnički automobili, avioni i brodovi za prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih
se ne odnose na prevozna sredstva koja se koriste isključivo za obavljanje svoje poslovne
djelatnosti.
(2) Prevozna sredstva na koja nije odbijen ulazni porez, ne podliježu PDV kod otuđivanja od
strane poreskih obveznika.

Odbitak ulaznog poreza pri uvozu
(1) PDV koji je obračunat pri uvozu, uvoznik može odbiti kao ulazni porez ako su ispunjeni
slijedeći uslovi:
a) da je PDV plaćen pri uvozu. Uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za uvoznika a može je
izvršiti uvoznik sam ili za njega neko drugi, koji u tom slučaju na nalogu za uplatu, u pozivu na
broj odobrenja, mora navesti identifikacioni broj uvoznika na kojeg glasi JCI.
b) da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika.

Vrijeme odbitka ulaznog poreza
(1) Ulazni porez odbija se najranije u poreskom razdoblju prema članu 38. Zakona, u kojem je
primljena faktura za nabavljena dobra i usluge sa iskazanim porezom na dodatu vrijednost u
skladu sa članom 55. Zakona.
(2) Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaćena.

Odbitak ulaznog poreza kod avansa
(1) Za date avanse ulazni porez se može odbiti u poreskom periodu u kojem je avans plaćen ako
je za njega od strane primaoca ispostavljena a od strane platioca primljena faktura, prema članu
55. Zakona, nezavisno od toga što dobro nije isporučeno ili usluga izvršena.
(2) Ako po plaćenom avansu ne dođe do isporuke dobra ili usluge, gubi se pravo na odbitak
ulaznog PDV a, a obračunati porez treba ispraviti. U tom slučaju uplatilac avansa mora ispostaviti
knjižnu obavijest primaocu avansa da je obavio ispravak ulaznog poreza, a primalac avansa tada
smanjuje svoju poresku obavezu. Ova odredba se primjenjuje nezavisno od toga da li je izvršen
povrat avansa.

Odbitak ulaznog poreza za stalnu imovinu nabavljenu prije upisa u registar obveznika
(1) Svako lice koje se prvi puta registruje kao PDV obveznik ima pravo na odbitak ulaznog
poreza saglasno članu 32. Zakona o PDV za stalnu imovinu koju je nabavio ili uvezao u toku 1
(jedne) godine prije nego što je lice postalo registrovani PDV obveznik.
(2) Pod stalnom imovinom obveznika podrazumijeva se imovina koja, prema računovodstvenim
standardima podliježe obračunu amortizacije, a koju lice iz stava (1) ovog člana koristi ili će
koristiti za obavljanje oporezivog prometa.
(3) Lica iz stava (1) ovog člana, uz pisani zahtjev, dostavljaju Upravi:
a) specifikaciju stalne imovine na dan ulaska u sistem PDV, koja sadrži najmanje podatke o:
1) vrsti,
2) količinama,
3) nabavnim cijenama,
4) obračunatom PDV u od strane dobavljača,
5) dobavljačima, uključujući broj i datume faktura po kojima je stalna imovina nabavljena,
6) ukoliko se radi o imovini koja je uvezena od strane lica koje postaje registrovani PDV
obveznik u popisu je potrebno obezbijediti podatke o obračunatom PDV u pri uvozu te broju i
datumu jedinstvenih carinskih isprava,
b) kopije faktura i drugih dokumenata na osnovu kojih je nabavka izvršena iz podtačke 5),
carinskih deklaracija iz podtačke 6) stava (3) ovog člana,
c) izjavu lica o upotrebi dobara za obavljanje poslovne djelatnosti koja podliježe obračunu PDV
a.
(4) PDV na stalnu imovinu se odbija na osnovu odluke Uprave u poreskom periodu kada odluka
Uprave postane izvršna.
(5) Odbitak ulaznog PDV a iz stava (4) ovog člana priznaje se obvezniku kao poreski kredit i
podliježe povratu u skladu sa članom 52. stav (3) Zakona o PDV u.

Ispravka odbitka ulaznog poreza
(1) Ako se poreska osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili
nemogućnosti naplate putem zakonski propisanih načina, tada lice koje je isporučilo dobro ili
obavilo uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza. Isporučilac izdaje knjižnu obavijest
na taj iznos licu kojem su isporučena dobra ili obavljene usluge koje na osnovu knjižne obavijesti
vrši ispravku (smanjenje) odbitka ulaznog poreza. Ako je PDV obračunat i plaćen pri uvozu
odbijen kao ulazni porez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora na osnovu
rješenja Uprave za pripadni iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza.
(2) Ispravku kupac mora obaviti u poreskom razdoblju u kojem je promijenjena poreska
osnovica. Ukoliko UIO izda rješenje, ispravka se mora izvršiti u poreskom razdoblju u kojem
rješenje postaje izvršno.

Odbitak ulaznog poreza kod pružanja usluga od strane lica sa sjedištem u inostranstvu
(1) Poreski obveznik koji koristi uslugu lica sa sjedištem ili boravištem u inostranstvu, a koji ima
obavezu da obračuna, prijavi i plati PDV na pružene usluge prema članu 13. stav (1) tačka 3.
Zakona, ima pravo tako obračunati PDV odbiti kao ulazni porez, ako su ispunjeni uslovi iz člana
32. Zakona.
(2) Obveznik iz stava (1) ovog člana ima pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni
slijedeći uslovi:
a) fakturu mora izdati lice koje ima sjedište ili boravište u inostranstvu,
b) poreski obveznik primaoc usluge mora izvršiti obraču iznosa PDV a na zaprimljenoj fakturi, i
c) PDV mora biti prijavljen kao sastavni dio iznosa izlaznog poreza navedenog u PDV prijavi
poreskog obveznika primaoca usluge.

Određivanje dijela srazmjernog odbitka ulaznog poreza
(1) Pri obračunu srazmjernog odbitka dijela ulaznog poreza u skladu sa članom 33. stav 4.
Zakona, u srazmjeru prometa sa i bez prava na odbitak ne ulaze slijedeći elementi prometa:
a) isporuke (otuđenje) opreme koju poreski obveznik koristi u obavljanju svojih poslovnih
aktivnosti,
b) isporuke finansijskih usluga, ako se obavljaju povremeno.
Smatra se da se finansijske usluge vrše povremeno ako su ispunjeni slijedeći uslovi:
i) da finansijske usluge predstavljaju dopunsku djelatnost obveznika i
ii) da prihod od finansijskih usluga ne prelazi 5% godišnjeg prometa obveznika (sa uključenim
PDV om).
c) isporuke nekretnina ako se obavljaju povremeno.
Kao povremene transakcije nekretnina se smatraju slučajevi kada:
i) poreski obveznik isporučuje nekretnine u kojima je obavljao poslovne aktivnosti, ili
ii) isporuka nekretnina nije uobičajena vrsta posla kojim se poreski obveznik bavi.

Djelatnosti i isporuke oslobođene od PDV a
(1) Poreski obveznik ne može odbiti ulazni porez sadržan u fakturama za primljena dobra i
obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i usluga:
a) oslobođenih plaćanja PDV a u zemlji u skladu sa Zakonom,
b) u inostranstvu, koje bi bile oslobođene od poreza da su obavljene u zemlji,
c) bez naknade, koje bi bile oslobođene od poreza.
(2) Ako se isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV a u zemlji, obavljaju u inostranstvu,
ne ostvaruje se pravo na odbitak ulaznog poreza koji je s njima povezan.
(3) Ako lice obavlja isporuke dobara i usluga bez naknade, nema pravo na odbitak ulaznog poreza
ako je obavljanje takvih isporuka oslobođeno PDV a.

(brisano)

Utvrđivanje srazmjernog dijela ulaznog poreza
(1) U slučaju dobara i usluga koje poreski obveznik koristi i za promete za koje se PDV može
odbiti u skladu sa članom 32. stav (2), (3) i (5) i za promete za koje se PDV ne može odbiti,
odbija se samo srazmjerni dio PDV a koji se odnosi na prve pomenute promete.
(2) Srazmjerni iznos ulaznog poreza koji se može odbiti privremeno se utvrđuje na osnovu
prometa iz prethodne godine i, ukoliko nema podataka o prometu u prethodnoj godini ili ukoliko
se radi o zanemarivom iznosu (de minimis), dio koji se može odbiti utvrđuje UIO na osnovu
izjave poreskog obveznika.
(3) Procenat srazmjernog odbitka sastoji se od razlomka koga čine slijedeći iznosi, sem iznosa iz
člana 33. stav (4) Zakona:
a) brojnik se sastoji od ukupnog iznosa godišnjeg prometa, bez PDV a, koji se odnosi na promete
kod kojih se PDV može odbiti u skladu sa članom 32. stav (2), (3) i (5);
b) nazivnik se sastoji od ukupnog iznosa godišnjeg prometa, bez PDV a,
Procenat srazmjernog odbitka = Godišnji promet definisan u tački a) ovog stava x 100
Godišnji promet definisan u tački b) ovog stava
(4) Srazmjerni poreski odbitak izračunava se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos
ulaznog poreza umanjenog za iznos koji poreski obveznik nema pravo da odbije i umanjen za
iznos koji poreski obveznik ima pravo da u potpunosti odbije.
Srazmjerni
porezni
odbitak
= [
Iznos ulaznog poreza u poreznom periodu
(Iznos ulaznog poreza koji se ne može odbiti + Iznos
ulaznog poreza koji se u potpunosti može odbiti)
]X procenat srazmjernog
odbitka
(5) Odbici izvršeni na osnovu privremenog srazmjernog dijela mijenjaju se na osnovu iznosa
stvarnog prometa. Ova se izmjena za prethodnu godinu vrši najkasnije putem poreske prijave za
mjesec mart tekuće godine.

Posebni slučajevi
(1) Ako država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave kao i pravna
lica utemeljene u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave koji
se ne smatraju obveznicima iz člana 12. stav 6. Zakona, obavljaju privrednu ili drugu djelatnost, a
neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do sticanja neopravdanih povlastica, tada će Uprava
rješenjem utvrditi da su poreski obveznici za tu djelatnost.
(2) U slučaju iz stava 1. ovoga člana, poreski obveznici moraju odvojeno voditi knjigovodstvo za
svaki odjel koji se smatra poreskim obveznikom i nema srazmjernog odbitka ulaznog poreza za
bilo koje druge administrativne troškove u odnosu na dio koji se odnosi na obavljanje poslova u
okvirima svog zakonom utvrđenog djelokruga ili ovlašćenja koji ne mogu odbiti.
X ISPRAVKA ULAZNOG POREZA

Ispravka odbitka ulaznog poreza
(1) Periodom za ispravku iz člana 36. stav (2) Zakona smatra se period od pet kalendarskih
godina, uključujući godinu početka upotrebe opreme. U slučaju nepokretne imovine, radi se o
periodu od deset kalendarskih godina, uključujući godinu početka upotrebe objekta.
(2) Momenat početka upotrebe građevinskog objekta iz člana 36. stav (3) Zakona dokazuje se
knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina, odnosno njezini dijelovi stavljaju u upotrebu
ili bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korišćenje nekretnine i njezinih
dijelova kao što su: zapisnik o primopredaji, ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne
energije, vode i slično.
(3) Ispravka ulaznog poreza vrši se kada dođe do naknadne promjene upotrebe kapitalnih dobara
čija je posljedica pravo poreskog obveznika da odbije niži ili viši iznos. Pod kapitalnim dobrima
podrazumijeva se oprema i nepokretna imovina. Ispravka na godišnjem nivou PDV a
obračunatog na kapitalna dobra vrši se samo na jednoj desetini za nepokretnu imovinu i na jednoj
petini za druge vrste kapitalnih dobara. Ispravka se vrši na osnovu promjena u pravu na odbitak u
narednim godinama u odnosu na pravo na odbitak u godini kada su kapitalna dobra stečena. Nije
potrebno da poreski obveznik izvrši ispravku odbitka ukoliko se srazmjerni dio PDV a koji se
može odbiti promijenio za manje od 5 % u odnosu na pravo na odbitak u trenutku kada su ta
kapitalna dobra stečena. Ispravka za svaku kalendarsku godinu vrši se najkasnije putem poreske
prijave za mjesec mart u narednoj kalendarskoj godini.
(4) Ukoliko do prometa kapitalnim dobrima dođe u toku perioda za ispravku, primjenjuje se
slijedeće:
a) Ukoliko je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za potpuno
oporezi

da u potpunosti izvrši odbitak ulaznog poreza, ispravka za preostali period za ispravku se može
izvršiti u poreskom periodu u toku kog je došlo do prometa kapitalnim dobrima. Ispravka ne
smije prelaziti 17% prodajne cijene, bez PDV a.
b) Ukoliko taj promet nije oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za
pravo da u potpunosti ili djelimično odbije ulazni porez, ispravka se za preostali period za
ispravku vrši u poreskom periodu u toku kog je došlo do prometa kapitalnim dobrima.
c) Ukoliko se taj promet, saglasno članu 7. Zakona, ne smatra prometom dobara uz naknadu,
s
perioda za ispravke. Međutim, poreski obveznik se može osloboditi obaveze vršenja ispravke
ukoliko primalac prihvati da preuzme obavezu vršenja ispravke ulaznog PDV a koji je isporučilac
odbio na tu imovinu. Uslov je da primalac ima ili stekne najmanje istu stopu odbitka ulaznog
poreza koju je isporučilac imao u trenutku nabavke tih kapitalnih dobara. Također, uslov je da se
obaveza isporučioca da izvrši ispravku obračuna za svako kapitalno dobro prenese na primaoca i
da primalac izjavi da će preuzeti obavezu vršenja ispravke za preostali period za ispravku.
Isporučilac se oslobađa obaveze vršenja ispravke kada se izjava, sa konkretno navedenim
obavezama vršenja ispravke i sa potpisom primaoca da on preuzima obaveze vršenja ispravke,
dostavi UIO. UIO može odlučiti da se u tu svrhu koristi poseban obrazac.
d) Pored uslova navedenih u stavu (4) tačka c) ovog člana prenosilac cjelokupne ili dijela imovine
iz člana 7. stav (2) Zakona je dužan sticaocu dostaviti:
podatak o vrijednosti nabavljenog dobra bez PDV a:
podatak o iznosu ostvarenog odbitka ulaznog poreza po osnovu nabavke dobara:
podatak o početku prve upotrebe dobara.
(5) Ukoliko građevinski objekt ili oprema postane neupotrebljiv prije isteka perioda za ispravku
ulaznog poreza, prestaju razlozi za ispravku ulaznog poreza.
(6) Ukoliko naknadno ulaganje ne mijenja u značajnoj mjeri vijek upotrebe objekta ili opreme,
tada se ispravka ulaznog poreza za to ulaganje vrši u periodu vršenja ispravke ulaznog poreza za
predmetna privredna dobra.
(7) Ukoliko je u pitanju naknadno ulaganje koje u značajnoj mjeri mijenja vijek upotrebe ili
predstavlja posebnu cjelinu kao što je npr. aneks već postojećeg objekta, za to ulaganje se
određuje novi (zasebni) period za vršenje ispravke ulaznog poreza.

Odbitak ulaznog poreza prilikom početka obavljanja oporezivih djelatnosti
(1) Svako lice koje se registruje kao PDV obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na
dobra na zalihama koja su stečena ili uvezena prije registracije za PDV srazmjerno prometu istih
nakon što je lice postalo registrovani PDV obveznik.
(2) Srazmjerni odbitak, u smislu člana 37. Zakona, kao i ovog člana, znači da odbitak iz stava (1)
ovog člana ne može biti veći od iznosa uobičajene poreske obaveze u datom poreskom periodu.

Uobičajena poreska obaveza predstavlja razliku između izlaznog i ulaznog poreza koji se može
odbiti u datom poreskom periodu. Ukoliko se desi da iznos iz stava (1) ovog člana bude veći od
uobičajene poreske obaveze, isti se prenosi na naredne poreske periode.
(3) Nakon što postane PDV obveznik, lice je dužno obezbijediti odvojenu evidenciju o prometu
dobara iz stava (1) ovog člana.
(4) PDV se može odbiti u skladu sa stavom (1) ovog člana pod uslovom da su dobra na zalihi:
(a) bila isporučena od strane registrovanog PDV obveznika licu koje postaje registrovani PDV
obveznik ili uvezena od strane lica koje postaje registrovani PDV obveznik,
(b) bila isporučena ili uvezena, ali ne više od 1 (jedne) godine prije nego što je lice postalo
registrovani PDV obveznik.
(5) Lica iz stava (1) ovog člana dostavljaju Upravi popis dobara na zalihi koja zadovoljavaju
uslove iz stava (4) ovog člana, s tim da popis mora sadržavati najmanje podatke o:
(a) vrsti,
(b) količinama,
(c) nabavnim cijenama,
(d) obračunatom PDV u od strane dobavljača,
(e) dobavljačima, uključujući broj i datume faktura po kojima su dobra nabavljena.
(6) Izuzetno od stava (5) pod (d) i (e), ukoliko se radi o dobrima na zalihi koja su uvezena od
strane lica koje postaje registrovani PDV obveznik u popisu je potrebno obezbijediti podatke o
obračunatom PDV u pri uvozu te broju i datumu jedinstvenih carinskih isprava.
(7) Lice koje se registruje kao PDV obveznik neće imati pravo na odbitak ulaznog poreza u
slučaju bilo kojih drugih prometa osim onih definisanih stavom (1) ovog člana.

(Podnošenje PDV prijave)
(1) Poreski obveznik, odnosno poreski zastupnik lica koje nema sjedište u BiH, dužan je izvršiti
mjesečni obračun PDV i isti dostaviti u PDV prijavi, do 10 og dana u narednom mjesecu po
isteku poreskog perioda.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana podnosi se na jedinstvenom obrascu prijave za PDV (Obrazac
P PDV) koji je, zajedno sa Uputstvom o popunjavanju PDV prijave sa pojašnjenjem načina
popunjavanja polja krajnje potrošnje sastavni dio ovog pravilnika.
(3) Iznosi u PDV prijavi se iskazuju u decimalnim brojevima zaokruženim na dvije decimale.
(4) Poreski obveznik PDV prijavu iz stava (1) ovog člana podnosi u elektronskom obliku
posredstvom ePortala UIO.
(5) Poreski obveznici koji imaju status "velikih obveznika indirektnih poreza" su dužni PDV
prijavu iz stava (1) ovog člana dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom kvalifikovane
potvrde od poreskog perioda juni 2023. godine.
(6) Izuzetno od odredbe stava (5) ovog člana, poreski obveznici koji imaju status "velikih
obveznika indirektnih poreza" mogu i prije poreskog perioda januar 2023. godine PDV prijavu iz
stava (1) ovog člana dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom kvalifikovane potvrde, a
najranije od poreskog perioda oktobar 2022. godine.
(7) Ostali poreski obveznici koji nemaju status "velikih obveznika indirektnih poreza" su dužni
PDV prijavu iz stava (1) ovog člana dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom
kvalifikovane potvrde od poreskog perioda januar 2024. godine.
(8) Izuzetno od odredbe stava (7) ovog člana, ostali poreski obveznici koji nemaju status "velikih
obveznika indirektnih poreza" mogu i prije poreskog perioda januar 2024. godine PDV prijavu iz
stava (1) ovog člana dostavljati UIO elektronskim putem upotrebom kvalifikovane potvrde, a
najranije od poreskog perioda januar 2023. godine.
(9) Da bi poreski obveznik dostavio PDV prijavu elektronskim putem upotrebom elektronskog
potpisa uslov je da ima kvalifikovanu elektronsku potvrdu izdanu od strane ovlašćenog tijela.
(10) PDV prijava dostavljena elektronskim putem upotrebom kvalifikovane potvrde smatra se
svojeručno potpisanom.
(11) Elektronsko dostavljanje PDV prijave vrši se u skladu sa propisima UIO.

(Obračun i plaćanje PDV stranog prevoznika putnika)
(1) Za svrhe obračuna i plaćanja PDV strani prevoznik putnika je svako lice koje vrši prevoz
putnika na teritoriji BiH, a koje nema sjedište, odnosno prebivalište u BiH.
(2) Obračun i plaćanje PDV za izvršene usluge prevoza putnika koji vrši strani prevoznik putnika
na teritoriji BiH vrši poreski punomoćnik stranog prevoznika koji ima sjedište na teritoriji BiH.
(3) Strani prevoznik iz stava (2) ovog člana pri ulasku i pri izasku sa teritorije BiH popunjava
Prijavu prevoza putnika (obrazac SPP PDV I) koja je sastavni dio ovog Pravilnika, u dva
primjerka, od kojih UIO zadržava jedan primjerak nakon ovjere.
(4) Izuzetno od stava (2) ovog člana, obračun PDV stranom prevozniku koji nema poreskog
punomoćnika sa sjedištem na teritoriji BiH utvrđuje UIO u skladu sa stavom (5), (6) i (7) ovog
člana.
5) Strani prevoznik iz stava (4) ovog člana pri ulasku i pri izlasku sa teritorije BiH nadležnom
carinskom organu podnosi popunjenu Prijavu za obračun PDV stranom prevozniku koji nema
poreskog punomoćnika na teritoriji BiH (obrazac SPP PDV) koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
(6) Nadležni carinski organ, prilikom ulaska na teritoriju BiH, prema podacima iz Prijave iz stava
(5) ovog člana (SPP PDV) popunjava i stranom prevozniku iz stava (4) ovog člana, izdaje
Potvrdu o obračunatom PDV stranom prevozniku koji nema poreskog punomoćnika na teritoriji

BiH (obrazac SPP PDV UC) koja je sastavni dio ovog Pravilnika. Potvrda se izdaje u dva
primjerka od kojih nadležni carinski organ jedan primjerak zadržava za svoje potrebe.
(7) Prije napuštanja teritorije BiH nadležni carinski organ stranom prevozniku utvrđuje konačan
obračun PDV na osnovicu utvrđenu na način iz člana 22. stav (7) i (8), te mu izdaje Potvrdu o
iznosu ukupno obračunatog i iznosu plaćenog PDV koji je obračunat stranom prevozniku koji
nema poreskog punomoćnika na teritoriji BiH (obrazac SPP PDV IC) koja je sastavni dio ovog
Pravilnika. Potvrda se izdaje u dva primjerka od kojih nadležni carinski organ jedan primjerak
zadržava za svoje potrebe.
(8) Dokaz o uplati PDV, u iznosu jednakom ukupnom iznosu utvrđenom u konačanom
obračunom PDV iz stava (7), izvršenoj sa pozivom na broj Potvrde iz stava (6) ovog člana strani
prevoznik putnika dužan je predočiti nadležnom carinskom organa najkasnije u momentu
napuštanja teritorije BiH.
XI PERIOD OPOREZIVANjA, OBRAČUNAVANjA I PLAĆANjA PDV a

Plaćanje PDV a
(1) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz člana 4. do 11. Zakona, plaćaju PDV
najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) Iznos uplate navedene u stavu 1. ovog člana vrši se u decimalnim brojevima zaokruženim na
dvije decimale.
(3) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz člana 11. Zakona, plaćaju PDV prilikom
svakog uvoza dobra u rokovima u kojima se plaća carina i druge uvozne dažbine.
XII POSEBNE ŠEME U GRAĐEVINARSTVU

Pojam građevinskih radova
(1) Pod "građevinskim radovima" iz člana 40. stav 2. Zakona, smatra se:
a) usluge rušenja,
b) usluge na zgradama,
c) usluge na svim objektima, izgrađenim od građevinskog materijala, koji su izgrađeni na zemlji ili
u zemlji ili alternativne usluge koje se obavljaju na objektima pomoću građevinske opreme (tj. na
tunelima, mostovima, ulicama),
d) instalacija prozora i vrata, instalacija (pokrivanje) podova, liftova, pokretnih traka i sistema za
grijanje,
e) instalacija elemenata koji se ugrađuju na zgrade ili druge objekte (restorane, radnje, prozorska
okna),
f) instalacija svijetlećih sistema,
g) čišćenje kojim se mijenja površina (npr. pjeskarenje),
h) druge vrste usluga u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine koje utiču na izvođenje
građevinskih radova.

Lica u posebnoj šemi u građevinarstvu
(1) Investitor je lice koje finansira građevinske radove na nepokretnoj imovini. Izvođač je lice
koje je neposredno zaključilo ugovor sa investitorom o građevinskim radovima na nepokretnoj
imovini.
(2) Izvođač iz odredbi člana 41. i 42. Zakona, je dužan da za svaki poreski period investitoru izda
račun o izvršenom prometu dobara i usluga.

Pojam kooperanta
(1) Kooperant iz člana 41. i 42. Zakona je lice koje izvođaču radova isporučuje dobra i s tim u
vezi vrši usluge ugradnje ili montaže tih dobara za potrebe izvođenja građevinskih radova na
nepokretnoj imovini ili vrši usluge iz člana 80. ovog pravilnika koje su u vezi sa izgradnjom
nepokretne imovine i time utiče na izvođenje građevinskih radova.
(2) Posebna šema se odnosi na izvođača radova iz člana 81. stav 2. ovog pravilnika i kooperanta
iz stava 1. ovog člana.
XIII POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANjA

Naknada poljoprivrednicima u paušalnom iznosu
(1) Saglasno članu 45. stav 1. Zakona, poljoprivredniku koji nije PDV obveznik, Uprava će
odobriti pravo na paušalnu naknadu (u daljnjem tekstu: PDV naknada) za ulazni porez ako:
a) dostavi dokaz nadležnog organa da ostvaruje prihod od poljoprivrede i šumarstva i
b) izvrši promet poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga PDV
obveznicima.
(2) PDV naknada određuje se po stopi od 5% na neto vrijednost primljenih dobara i usluga.
(3) Procenat PDV naknade iz stava 2. ovog člana Uprava može određivati svake godine.
(4) Ako poljoprivrednik izvrši promet poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, odnosno
poljoprivrednih usluga, obveznik je dužan da obračuna PDV naknadu po stopi iz stava 2. ovog

člana na neto naknadu primljenih dobara i usluga, o čemu je dužan izdati dokument (u daljnjem
tekstu: potvrda o plaćanju).
(5) Obračunati iznos PDV naknade obveznik iz stava 4. ovog člana ima pravo da odbije kao
ulazni porez, pod uslovom da je PDV naknadu i vrijednost primljenih proizvoda i usluga platio
poljoprivredniku.
(6) Potvrda o plaćanju iz stava 3. ovog člana sadrži slijedeće podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika izdavaoca potvrde o plaćanju,
b) mjesto i datum izdavanja i redni broj potvrde o plaćanju,
c) ime, prezime, adresu i JMBG poljoprivrednika,
d) vrstu i količinu isporučenih dobara, vrstu i obim usluge,
e) vrijednost primljenih dobara i usluga,
f) iznos PDV naknade obračunate poljoprivredniku i
g) broj i datum odobrenja izdatog u skladu sa članom 45. stav 1. Zakona.

Putničke agencije i tur operatori
(1) Ako nisu ispunjeni svi uslovi iz člana 46. Zakona, putnička agencija obračunava, naplaćuje i
plaća PDV po opštim uslovima propisanim Zakonom.
(2) Putnička agencija dužna je da obezbijedi evidencije u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
(3) Putnička agencija dužna je da korisniku usluga izda poresku fakturu, ili bilo koji drugi
dokument koji služi kao poreska faktura, za izvršenu turističku uslugu, i da u istoj iskaže PDV.
(4) Putnička agencija ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obračunat od strane obveznika
koji su izvršili promet dobara i usluga, a koji nisu vezani za neposrednu korist putnika.

Korišćena roba, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti
(1) Preprodavci iz člana 47. stav 1. Zakona, mogu obračunavati i naplatiti PDV prema posebnim
uslovima, ako su korišćenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, sa
namjerom da iste preprodaju, kupili ili dobili:
a) od lica koja nisu PDV obveznici,
b) od obveznika koji nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza prilikom nabavki tih dobara,
odnosno koji su oslobođeni plaćanja PDV a bez prava na odbitak ulaznog poreza na nabavke,
c) od lica čiji godišnji oporezivi promet ne prelazi propisani prag, odnosno od lica koja nisu PDV
obveznici, kad se radi o korišćenoj poslovnoj imovini tog lica (mali preduzetnici)
(2) Ukoliko preprodavci iz stava 1. ovog člana istovremeno obračunavaju, naplaćuju i plaćaju
PDV prema opštim uslovima, obavezni su da u svom knjigovodstvu odvojeno vode evidencije za
nabavke na koje obračunavaju i naplaćuju PDV prema posebnim uslovima.
(3) Preprodavci iz stava 1. ovog člana u svom knjigovodstvu obezbjeđuju podatke i vode
evidencije o nabavci i prodaji korišćene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i
antikviteta i u istim su dužni obezbijediti podatke o:
a) prodavcu za svaki predmet,
b) svakom predmetu nabavke,
c) iznosu nabavne cijene za svaki predmet,
d) iznosu prodajne cijene za svaki predmet prometa,
e) iznosu razlike između nabavne i prodajne cijene dobara iz tačke 3. i 4.ovog stava i
f) iznosu PDV a koji je sadržan u razlici iz tačke 5. ovog stava.
(4) Poreska faktura se izdaje u skladu sa članom 106. Pravilnika.
(5) Preprodavci iz stava 1. ovog člana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obračunat od
strane obveznika koji su izvršili promet dobara i usluga, a koji nisu vezani za nabavnu vrijednost
dobara.

Dobra čije su nabavke i prodaje izvršene u cijelosti
(1) Preprodavci čija je pojedinačna vrijednost nabavke korišćene robe i kolekcionarskih predmeta
ispod iznosa od 200,00 KM nisu dužni da obezbijede podatke o pojedinačnoj nabavnoj i
prodajnoj cijeni za svaki predmet oporezivanja, odnosno u tom slučaju mogu izvršiti nabavke i
prodaje tih proizvoda u cijelosti.
(2) Preprodavci korišćene robe i kolekcionarskih predmeta čija pojedinačna nabavka prelazi iznos
iz stava 1. ovog člana dužni su da za svaki predmet oporezivanja obezbijede podatke propisane u
članu 85. stav 3. ovog pravilnika.
(3) Preprodavci iz stava 2. ovog člana ne mogu utvrđivati maržu za oporezivanje.
(4) U slučaju iz stava 1. ovog člana, preprodavci određuju maržu za oporezivanje za određeni
poreski period, i to kao razliku između ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke
dobara.
(5) Ako je marža negativna, preprodavci istu mogu prenijeti u naredni poreski period, pod
uslovom da PDV obračunavaju i naplaćuju prema posebnim uslovima za preprodavce iz stava 1.
ovog člana.
(6) Ukoliko preprodavci istovremeno obračunavaju i naplaćuju PDV prema posebnim i opštim
uslovima propisanim Zakonom, negativnu maržu ne mogu prenijeti za naredni poreski period za
dobra na koja obračunavaju i naplaćuju PDV prema opštim uslovima.

Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta
(1) Nabavna cijena umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koja se uvoze
utvrđuje se saglasno carinskim propisima (član 21. Zakona), uvećana za iznos PDV a koji se
obračunava i naplaćuje u rokovima za naplatu carinskog duga.
(2) Preprodavci koji obračunavaju i naplaćuju PDV, na razliku između prodajne i nabavne cijene,
nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra koja su uvezli ili dobili, saglasno članu 49.stav
1. Zakona.

Promet dobara na javnoj aukciji
(1) Obveznik iz člana 50. stav 1. Zakona, (u daljnjem tekstu: aukcionar) može obračunavati i
naplatiti PDV prema posebnim uslovima samo ukoliko na javnoj aukciji radi u ime nalagodavaca
navedenih u članu 50. stav 3. Zakona.
(2) Ukoliko aukcionar istovremeno obračunava i naplaćuje PDV prema opštim i posebnim
uslovima, dužan je da u svom knjigovodstvu odvojeno vodi evidencije, u kojima obezbjeđuje
podatke o prometu na koji obračunava i naplaćuje PDV po opštim i posebnim uslovima i da
obračuna i plati PDV za svaki posebno.

Dobrovoljna registracija za promet nepokretnom imovinom
(1) Lica koja prodaju nepokretnu imovinu registrovanom poreskom obvezniku mogu podnijeti
građevinskog zemljišta, objekat ili ekonomski djeljivu cjelinu definisanu članom 8. stav (2) ovog
Pravilnika.

registar ne primjenjuje se na zahtjev za dobrovoljnu registraciju u svrhe navedene u ovom stavu.
(2) Na osnovu člana 61. stav (4) i (7) Zakona, odredbe iz Glave XI Zakona se ne primjenjuju.
Umjesto toga, poreski period se određuje kao period od dana kada se građevinsko zemljište ili
objekat kupi ili od dana kad započne sa gradnjom do 30 dana po nastanku poreske obaveze.
(3) Dobrovoljna registracija se može poništiti na zahtjev dobrovoljno registrovanog lica ukoliko
je do takvog zahtjeva došlo prije nastanka poreske obaveze.
(4) U smislu ovog člana "građevinski objekat" je svaka građevina pričvršćena za tlo ili u tlu.
(5) U smislu ovog člana "građevinsko zemljište" je zemljište namijenjeno za izgradnju
građevinskog objekta.

XIV POVRAT PDV a
a) Redovni povrat PDV a obveznicima PDV a

Pokretanje postupka za povrat PDV a
(1) Postupak povrata PDV a se pokreće podnošenjem prijave samooporezivanja (PDV prijava).

Pravo na povrat PDV a
(1) Podnošenjem PDV prijave obveznik se opredjeljuje za povrat razlike ulaznog poreza ili
poreski kredit.
(2) Obilježavanjem polja 80 sa oznakom "x" u PDV prijavi smatra se da je podnesen zahtjev za
povrat razlike ulaznog poreza.
(3) U slučaju da se obveznik ne izjasni, smatra se opredijeljenim za poreski kredit.

Povrat PDV a izvoznicima
(1) Pravo na povrat ulaznog poreza, po osnovu izvoza u roku od 30 dana od dana podnošenja
prijave za PDV, imaju obveznici koji su imali izvoz preko 30% od ukupnog prometa u
prethodnoj godini i stiču status izvoznika.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, obveznici koji prvi put počinju sa poslovanjem i/ili
obveznici koji imaju namjeru da izvoze, pravo na povrat u roku od 30 dana mogu steći na osnovu
ugovora iz kojeg se može vidjeti da će u tekućoj godini imati preko 30% prometa po osnovu
izvoza, a u momentu kad su u 2 (dvije) uzastopne porezne prijave imali veći iznos ulaznog poreza
od iznosa izlazne porezne obaveze.
(3) Za svrhu povrata PDV a u stavu (1) i (2) ovog člana "izvoz" znači isporuku dobara i pružanje
usluga koje su oslobođene od PDV a sa pravom odbitka ulaznog poreza.

Postupak povrata PDV a
(1) Uprava vrši povrat razlike ulaznog poreza umanjenog za iznos dospjelog poreskog duga.
(2) Dospjeli poreski dug je glavna i sporedna obaveza propisana Zakonom o postupku
indirektnog oporezivanja.
(3) Rješenje o povratu sredstava iz stava (1) ovog člana, UIO donosi po zahtjevu iz člana 90. stav
(2) ovog Pravilnika samo u slučaju kada UIO ne odobri zahtijevani povrat.
(4) Rješenje o povratu sredstava iz člana 52. stav (3) Zakona, UIO donosi samo u slučaju kada ne
odobri dospjeli povrat neiskorišćenog poreskog kredita.
(5) Ako Uprava ne izvrši povrat razlike ulaznog poreza u propisanim rokovima, obveznik PDV a
ima pravo na propisanu kamatu koja počinje teći prvog dana po isteku rokova za povrat do dana
prenosa sredstava na račun PDV obveznika.
b) Povrat obveznicima PDV a registrovanim u inostranstvu

(Uslovi za povrat PDV stranom poreskom obvezniku)
(1) Strani poreski obveznik ima pravo na povrat PDV iz člana 53. Zakona, pod uslovom da:
a) je poreski obveznik u smislu člana 12. Zakona, ali u zemlji u kojoj ima uspostavljeno
poslovanje, kao i da je registrovan za plaćanje PDV u toj zemlji,
b) nije registrovan ili nema obavezu da se registruje za plaćanje PDV u Bosni i Hercegovini,
c) nema sjedište, prebivalište, poslovnu jedinicu ili drugi oblik stalnog poslovanja u Bosni i
Hercegovini,
d) ne vrši promet dobara i pružanje usluga u Bosni i Hercegovini, izuzev usluga iz člana 53. stav
(2) tačka 2. od a) do c) Zakona,
e) je imenovao zastupnika, koji je registrovan za plaćanje PDV kod UIO, a koji će ga zastupati
pred UIO s ciljem vršenja povrata PDV,
f) je upisan u evidencije UIO i posjeduje evidencioni broj za svrhe povrata PDV iz člana 53.
Zakona,
g) povrat PDV traži za nabavke za koje bi postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza, kada bi tu
djelatnost obavljao u BiH,
h) povrat PDV traži za nabavke za koje postoji pravo na odbitak u zemlji u kojoj obavlja
djelatnost i ima uspostavljeno poslovanje,
i) posjeduje originale poreskih faktura o nabavljenim dobrima i primljenim uslugama u Bosni i
Hercegovini, koje su izdate u skladu sa članom 55. Zakona.
(2) Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat PDV, zastupnik stranog poreskog obveznika
podnosi popunjen upitnik za svrhe evidentiranja iz stava (1) tačka f) ovog člana.

(Zahtjev za povrat PDV)
(1) Strani poreski obveznik ostvaruje pravo na povrat iz člana 53. Zakona putem zahtjeva za
povrat PDV koji se podnosi na obrascu "PDV SPO", koji je sastavni dio ovog pravilnika. Zahtjev
za povrat PDV u ime stranog poreskog obveznika podnosi njegov zastupnik.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana strani poreski obveznik prilaže originale poreskih faktura iz
člana 93. stav (1) tačka i) ovog pravilnika.
(3) Zahtjev za povrat PDV se podnosi za period koji obuhvata najmanje tri mjeseca, a najviše
kvartalno, i to za periode: od 1. januara do 31. marta, od 1. aprila do 30. juna, od 1. jula do 30.
septembra i od 1. oktobra do 31. decembra. Zahtjev za povrat PDV može se podnijeti za period
manji od tri mjeseca ako se odnosi na period koji obuhvata zadnji kvartal kalendarske godine.
nije do 30. juna tekuće za prethodnu kalendarsku
godinu na koju se zahtjev odnosi.
a veće od 800 konvertibilnih maraka.
(6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, ukoliko se zahtjev za povrat PDV podnosi za period od
jedne kalendarske godine, iznos PDV a za koji se traži povrat ne može biti manji od 100
konvertibilnih maraka.

(Provođenje postupka povrata PDV)
Uprava će bliže urediti način i postupak evidentiranja, uslove za zastupanje, uključujući način i
provođenje postupka povrata PDV stranim poreskim obveznicima.

(Postupanje po zaprimljenim zahtjevima)
Zahtjevi za povrat PDV iz člana 94. Pravilnika, zaprimljeni, a neriješeni do dana stupanja na
snagu ovog pravilnika, rješavaće se u skladu sa tada važećim propisima.
c) Povrat PDV a stranim državljanima

Pravo na povrat PDV a vezanog za iznos dobara od strane putnika
(1) Pravo na povrat PDV a iz člana 54. Zakona o PDV u može ostvariti fizičko lice koje ima
stalno mjesto prebivališta izvan Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: strani državljanin) za dobra
kupljena u Bosni i Hercegovini koja, u okviru putničkog prometa, prema carinskim propisima
iznosi izvan države Bosne i Hercegovine.
(2) Prebivalištem se, u smislu stava (1) ovog člana, smatra stalno mjesto nastanjenja fizičkog lica
koje je upisano u putnu ispravu (pasoš), ličnu kartu ili drugi dokument koji Bosna i Hercegovina
priznaje kao ličnu identifikacionu ispravu.
(3) U postupcima povrata PDV a iz člana 54. Zakona o PDV u strani državljanin prebivalište
dokazuje ličnim dokumentima iz stava (2) ovog člana.
(4) Strani državljanin koji kupljena dobra u BiH nosi sa sobom u inostranstvo, pravo na povrat
PDV za iznesena dobra ostvaruje na osnovu zahtjeva za povrat koji, na njegov zahtjev,
popunjava obveznik prodavac.

Podnošenje zahtjeva za povrat PDV a
(1) Zahtjev za povrat PDV a podnosi se na obrascu "PDV SL 2" zahtjev stranog državljanina
za povrat, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, zahtjev za povrat PDV a može se podnijeti i na dokumentu
operatera kojeg je prodavac prije prodaje dobara ovlastio za povrat PDV a stranom državljaninu,
pod uslovom da taj dokument sadrži sve podatke koje sadrži "PDV SL 2" obrazac. Operaterom
se smatra lice registrovano za plaćanje PDV a, prijavljeno UIO za obavljanje ove vrste djelatnosti,
a koje posjeduje potpuni sistem za neposredno sprovođenje postupka povrata PDV a stranim
državljanima u elektronskom obliku.

Obrazac zahtjeva za povrat PDV a
(1) Obrazac "PDV SL 2" popunjava se u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac
daje stranom državljaninu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji.

Procedura za povrat PDV a stranim državljanima
(1) Strani državljanin ostvaruje pravo na povrat PDV ako, prilikom napuštanja carinskog
područja BiH, Upravi da na uvid račune, kupljena dobra i original popunjenog obrasca "PDV SL
2".

Uslovi za povrat PDV a stranim državljanima
(1) Prije ovjere obrasca "PDV SL 2" Uprava za svaki obrazac koji strani državljanin daje na uvid
prilikom napuštanja carinskog područja BiH dodjeljuje jedinstveni evidencioni broj, upisuje ga u
odgovarajuću rubriku "PDV SL 2" obrasca i evidentira u informacioni sistem Uprave, te
utvrđuje da li:
a) su podaci iz putne isprave (pasoša), lične karte ili drugog dokumenta koji Bosna i Hercegovina
priznaje kao ličnu identifikacionu ispravu istovjetni podacima iz obrasca "PDV SL 2",
b) su dobra data na uvid istovjetna sa dobrima navedenim u obrascu "PDV SL 2" i na priloženim
računima, kao i da ta dobra nisu korišćena,
c) je ukupna vrijednost dobara sa PDV iskazana na obrascu "PDV SL 2" veća od 200 (dvjesto)
KM,
d) se dobra iznose prije isteka roka od tri mjeseca od dana isporuke (kupovine) u BiH i
e) je original obrasca "PDV SL 2" ovjerio i potpisao prodavac.
(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana Uprava ovjerava original obrazac "PDV SL 2" i
priložene račune potpisom i pečatom i u obrazac "PDV SL 2" unosi datum iznošenja dobara sa
carinskog područja BiH.
(3) Original račun i ovjeren obrazac "PDV SL 2" vraća se stranom državljaninu, a kopiju obrasca
"PDV SL 2" Uprava zadržava za svoje potrebe. Uprava vodi posebnu evidenciju o ovjerenim
obrascima "PDV SL 2".

Dobra koja iznose strani državljani bez prava na povrat PDV a
(1) Pravo na povrat PDV a na dobra koja iznose strani državljani iz BiH ne odnosi se na iznesena
mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duvana.
(2) Pod mineralnim uljima smatraju se naftni derivati (petrolej, dizel gorivo, ulje za loženje ekstra
lako (ES) i lako specijalno (LS) motorni benzin bezolovni, motorni benzin).
(3) Alkoholom i alkoholnim pićima smatraju se alkoholna pića, bez obzira na veličinu pakovanja i
etil alkohol.

Rok za povrat PDV a
(1) Stranom državljaninu ili podnosiocu zahtjeva za povrat (donosiocu ovjerenog originala
obrasca "PDV SL 2") plaćeni PDV se vraća ako, u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa,
prodavcu od koga je kupljeno dobro dostavi ovjeren original obrasca "PDV SL 2" na kome je
potvrđeno da su ispunjeni uslovi iz člana 100. stav 1. ovog pravilnika.
(2) Istekom navedenog roka strani državljanin ne može ostvariti pravo na povrat PDV a.

Obaveza stranog državljanina
(1) Ako je ovjereni original obrasac "PDV SL 2" iz člana 100. stava 2. dostavljen poštom, strani
državljanin ili podnosilac zahtjeva dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti
povrat plaćenog PDV a, ako taj broj računa nije naveden u obrascu "PDV SL 2".

Način povrata PDV a
(1) Na osnovu ovjerenog originala obrasca "PDV SL 2" iz člana 100. stava 2. ovog pravilnika
prodavac vrši povrat plaćenog PDV stranom državljaninu ili podnosiocu zahtjeva.
(2) Povrat PDV vrši prodavac u KM gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji
navede strani državljanin ili podnosilac zahtjeva.
(3) Ako je isplata u gotovini, prodavac je obavezan da izvrši povrat PDV odmah, a ako se
doznačava na račun stranog državljanina, odnosno podnosica zahtjeva, uplata se vrši u roku od
trideset dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Strani državljanin ili podnosilac zahtjeva potpisom na ovjerenom originalu obrasca "PDV SL
2" iz člana 100. stava 2. ovog člana potvrđuje prijem vraćenog PDV u gotovini.
(5) Ovjeren original obrasca "PDV SL 2" iz člana 100. stava 2. ovog člana potpisan od strane
stranog državljanina ili podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV u gotovini, odnosno
izvršen nalog za prenos sredstava po osnovu povrata PDV a, služi prodavcu kao dokaz za
poresko oslobođenje sa pravom na odbitak ulaznog poreza.
(6) Ako se povrat PDV a stranom državljaninu vrši putem operatera, shodno se primjenjuju
odredbe ovog pravilnika, s tim da operater ima pravo naplatiti naknadu (proviziju), tako da
stranom državljaninu vraća ukupan iznos PDV a umanjen za iznos naknade (proviziju) operatera.
Operater dostavlja prodavcu potvrdu da je izvršio povrat PDV stranom državljaninu, a prodavac
doznačava povrat ukupnog iznosa PDV a na račun operatera.

Posebna evidencija koju vodi prodavac
(1) Prodavac je obavezan da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima "PDV SL 2" i o
povratu stranim državljaninima.
(2) Evidencija sadrži podatke o:
1) jedinstvenom evidencionom broju obrasca "PDV SL2" dodijeljenog od Uprave,
2) broju putne isprave (pasoša), lične karte ili drugog dokumenta stranog državljanina,
3) broju i datumu računa iz obrasca "PDV SL 2",
4) iznosu naknade za isporučena dobra bez PDV,
5) iznosu PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra,
6) datumu prijema ovjerenog originala obrasca" PDV SL 2",
7) iznosu PDV koji je vraćen na ime povrata,
8) datumu povrata PDV.
(3) Podatke o izvršenim povratima po osnovu "PDV SL 2" obrazaca za određeni poreski period
prodavac je dužan da evidentira zbirno ili pojedinačno kao sastavni dio svojih evidencija o
isporukama (eIsporuke) u poreskom periodu u kojem izvrši povrat PDV stranom državljaninu.
Ukoliko obveznik prodavac evidentiranje vrši zbirno dužan je obezbijediti elektronski pregled

pojedinačnih povrata poreza po osnovu "PDV SL 2" obrazaca sa podacima kao u stavu (2) ovog
člana.
(4) Jedinstveni evidencioni broj služi kao osnov za unos podataka u evidenciju iz prethodnog
stava.
XV ISPOSTAVLjANjE FAKTURE; KNjIGOVODSTVO I ČUVANjE DOKUMENATA

Ispostavljanje poreske fakture
(1) Obveznik PDV a je dužan da svakom kupcu izda poresku fakturu za svaki promet dobara i
usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobođen plaćanja PDV a (član 24. i 25. Zakona), odnosno
za usluge od javnog interesa, finansijske i novčane usluge.
(2) Pod poreskom fakturom se smatra i svaki drugi dokument koji sadrži sve propisane elemente.
(3) Poreska faktura se izdaje najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi
služi kao isprava za knjiženje.
(4) Poreska faktura služi kao osnov za utvrđivanje poreske obaveze.
(5) Poreska faktura je osnov i preduslov za odbitak ulaznog poreza, bilo kao osnov umanjivanja
poreskih obaveza ili osnov za povrat poreza od države, za knjiženje i unos podataka u poresku
prijavu.
(6) Za svaku izgubljenu poresku fakturu ili dokument kojim se stiče pravo na odbitak ulaznog
poreza, kupac je dužan od dobavljača obezbijediti prepis poreske fakture.

Sadržaj poreske fakture
(1) Poreska faktura iz prethodnog člana mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika koji je isporučio dobra ili
usluge,
b) mjesto i datum izdavanja fakture,
c) broj fakture,
d) datum isporuke dobara i/ili usluga,
e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze poreskog obveznika
kupca,
f) trgovački naziv, vrstu, količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga,
g) pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV a,
h) ukupan iznos naknade bez PDV a,
i) PDV stopu i ukupan iznos PDV a,
j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge, uključujući PDV.
(2) U slučajevima kada je obveznik dužan izdati poresku fakturu, a isporučena dobra ili usluge
nisu oporezive PDV om, na poreskoj fakturi je dužan naznačiti član Zakona po kome se obračun
PDV a ne vrši.

Obaveza izdavanja poreske fakture u slučaju korišćenja usluga u vanposlovne svrhe
(1) Obveznik PDV a mora izdati poresku fakturu u skladu sa odredbama ovog pravilnika i
Zakona i u slijedećim slučajevima korišćenja usluga u vanposlovne svrhe (član 5. i 9. Zakona), i to
kad:
a) obveznik upotrijebi dobra koja čine dio poslovne imovine u vanposlovne svrhe poreskog
obveznika, zaposlenih i drugih lica kada je PDV moguće u potpunosti ili djelimično odbiti,
b) obveznik pruža usluge bez naknade, ili uz smanjenju naknadu, u vanposlovne svrhe osnivača,
zaposlenih i drugih lica ili svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem,
c) obveznik upotrijebi ili obavi uslugu bez naknade, ili uz smanjenu naknadu, zaposlenima ili
članovima njihove porodice po osnovu rada i
d) obveznik izuzima dobra za krajnju potrošnju (u svrhe koje nisu povezane s poslovnom
djelatnošću).

Izdavanje interne fakture
(1) Za korišćenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uslovom da
se na navedena dobra i usluge može odbiti PDV u potpunosti ili djelimično.
(2) Za korišćenje lično proizvedenih dobara ili obavljenih usluga u vanposlovne svrhe izdaje se
interna faktura, pod uslovom da se na navedena dobra i usluge može odbiti PDV u potpunosti ili
djelimičmo.
(3) Za usluge iz člana 9. stav (1) tačka 3. Zakona izdaje se interna faktura.
(4) Interna faktura sadrži sve propisane elemente poreske fakture, osim što se umjesto podataka o
kupcu navode podaci o svrsi korišćenja dobara i usluga.

Izdavanje poreske fakture u slučajevima avansnog plaćanja
(1) Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, primalac avansa, dužan je izdati poresku
fakturu u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.
(2) Na poreskoj fakturi je obavezna naznaka "faktura avans".
(3) Ovakva poreska faktura je osnov za obračun izlaznog poreza kod prodavca, a ulaznog kod
kupca.
(4) Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom izračunava PDV.
(5) Ako je avans primljen u istom obračunskom periodu u kojem je obavljena i isporuka, tada se
ne ispostavlja poreska faktura za avans, nego faktura za redovnu isporuku dobara ili usluga. U
slučaju kada je primljeni avans veći od iznosa u redovnoj fakturi ispostavlja se poreska faktura za
razliku avansa.
(6) Pri isporuci dobara, odnosno obavljanju usluga ispostavlja se poreska faktura u kojoj se
zaračunava cjelokupna isporuka dobara, odnosno obavljena usluga, a poreska faktura za avans se
poništava (stornira).
(7) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju avansnog plaćanja za promet dobara i usluga koji
ne podliježe plaćanju PDV a.
(8) Primalac avansa izdaje račun sa pozivom na odredbu Zakona o PDV u kojim je propisano da
taj promet dobara i usluga ne podliježe oporezivanju. Ovo se ne odnosi na promete koji su
oslobođeni obračuna i plaćanja PDV a, u skladu sa odredbama člana 24. i 25. Zakona.

Potvrda o prijemu
(1) Potvrda o plaćanju (potvrda o prijemu) je dokument koji se izdaje u specifičnim slučajevima
kada postoje otežavajuće okolnosti, nemogućnost izdavanja fakture ili kada je obveznik izdavanja
fakture kupac (otkupi od poljoprivrednika, kompleksnost kvantitativnog ili kvalitativnog prijema
robe i slično).
(2) Potvrda se izdaje samo za isporuke dobara i usluga na osnovu ugovora.
(3) Datum ispostavljanja potvrde predstavlja datum isporuke dobara i usluga.

Potvrda o prijemu kao faktura
(1) Fakturom se smatra i potvrda o prijemu koju izdaje obveznik za isporuke dobara od
poljoprivrednika u smislu člana 45. Zakona.

Sadržaj potvrde o prijemu
(1) Potvrda o prijemu iz prethodnog člana sadrži slijedeće podatke:
a) naziv, adresu i indentifikacioni broj obveznika,
b) mjesto, datum izdavanja i redni broj potvrde,
c) ime, prezime, adresu i matični broj poljoprivrednika,
d) vrstu, količinu isporučenih dobara ili izvršenih usluga od strane poljoprivrednika,
e) datum ili rok prometa dobara i usluga
f) vrijednost primljenih dobara i usluga,
g) iznos paušalne naknade obračunate poljoprivredniku,
h) broj rješenja o paušalnoj naknadi za poljoprivrednika od strane Uprave.

Blagajnički račun
(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplaćuju u gotovini obavezni su promet iskazivati
preko registar blagajni i za svaki izvršeni promet izdati blagajnički račun (isječak vrpce registar
blagajne).
(2) Računi se izdaju u dva primjerka, od kojih se jedan izdaje kupcu a drugi služi kao poreska
dokumentacija uz dnevne izvještaje za knjiženje.

Sadržaj blagajničkog računa
(1) Blagajnički računi za gotovinski promet pri prometu dobara ili usluga moraju sadržavati
najmanje slijedeće podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika,
b) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice)
c) datum i broj izdavanja računa,
d) količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporučenog dobra ili izvršene usluge,
e) ukupan iznos naknade bez PDV a,
f) ukupan iznos PDV a i
g) ukupan iznos naknade sa PDV om.

Blagajnički račun kao faktura
(1) Blagajnički računi mogu se prihvatiti kao osnova za priznavanje ulaznog PDV a ukoliko
ukupni iznos uključivši PDV ne prelazi 100,00 KM.
(2) Za iznos blagajničkog računa preko 2.000,00 KM pored blagajničkog računa mora se izdati
poreska faktura.

Izvještaj o dnevnom i mjesečnom prometu
(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplaćuju gotovinski u skladu sa članovima 118. i 119.
dužni su sačinjavati izvještaje o ukupnom dnevnom i mjesečnom prometu, sa podacima o iznosu
prometa bez PDV a, iznosu PDV a i iznosu prometa sa PDV om koji predstavljaju dokumente
za unos podataka u knjigu izlaznih faktura.

Obveznici koji nisu dužni izdavati blagajničke račune
(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplaćuju gotovinski prilikom maloprodaje duvana,
duvanskih prerađevina, dnevne štampe, lota i sportske prognoze u kioscima i pri prodaji dobara i
usluga na tržnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu dužni izdavati blagajničke račune.

Pojam tržnice i otvorenog prostora
(1) Pod tržnicama i otvorenim prostorima, u smislu Zakona i ovog pravilnika, smatraju se mjesta
registrovana od strane nadležnog organa na kojima se može vršiti promet dobara i usluga
krajnjim potrošačima.
(2) Pod prodajom na otvorenim prostorima smatra se i prodaja karata javnog prevoza putnika,
prodaja karata putem automata i ostalih proizvoda putem automata.

Načela za vođenje knjigovodstva
(1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne za tačno,
pravilno i blagovremeno obračunavanje i plaćanje PDV a.
(2) Osnov za knjigovodstveno evidentiranje poreski značajnih događaja, promjena i činjenica su
odgovarajuće isprave, kao što su: obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdate i primljene
fakture, isprave o uvozu i izvozu (carinske isprave), isprave o plaćanjima i naplati, kao i sve druge
isprave bitne za obračun i plaćanje PDV a i korišćenje prava na odbitak ulaznog poreza.
(3) Knjigovodstvo poreskih obveznika, knjige izlaznih i ulaznih faktura i druge evidencije moraju
se voditi prema Međunarodnim računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima i
prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine.
(4) Pri vođenju knjigovodstva obveznik treba da se pridržava slijedećih računovodstvenih načela:
a) akrualna osnova,
b) stalnost poslovanja,
c) razumljivost,
d) relevantnost,
e) značajnost,
f) pouzdanost,
g) vjerodostojna prezentacija,
h) suština prije forme,
i) neutralnost,
j) opreznost,
k) kompletnost,
l) uporedivost i
m) blagovremenost.

Sadržaj knjigovodstvenih evidencija
(1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne za
utvrđivanje i plaćanje PDV a, a naročito:
a) o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV om, iznosu naknade za
isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV a,
b) o obračunatom PDV u po izdatim fakturama za isporučena dobra i obavljene usluge,
c) o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge, iznosu naknade za primljena dobra i
usluge s PDV om i iznosu naknade za primljena dobra i usluge bez PDV a,
d) o obračunatom PDV u po fakturama za primljena dobra i korišćene usluge (ulaznom porezu),
e) o obvezi PDV a za uplatu i uplati PDV a,
f) o potraživanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj uplati.
(2) Radi osiguravanja podataka o izdatim i primljenim fakturama i PDV u sadržanom u tim
fakturama, poreski obveznik mora ili:
a) voditi posebne evidencije, i to: knjigu izlaznih faktura (obrazac KIF) i knjigu ulaznih faktura
(obrazac KUF), ili
b) u poslovnom knjigovodstvenom i računovodstvenom sistemu uspostaviti račune za:
i) izlazni PDV za isporuke licima registrovanim za PDV,
ii) izlazni PDV za isporuke licima neregistrovanim za PDV,
iii) ulazni PD,
iv) uplate PDV,
v) uvozni PDV i
vi) izvoz.

Knjiga izlaznih faktura
a) redni broj (kolona 1),
b) broj fakture (kolona 2),
c) datum izdavanja faktura (kolona 3),
d) naziv kupca (primaoca dobara ili usluga) ako se radi o poreskom obvezniku (kolona 4),
e) identifikacioni broj kupca. Ovdje se ne unosi podatak za inostrane kupce, kao ni kod prodaje
krajnjim potrošačima (kolona 5),
f) iznos fakture(kolona 6),
g) iznos interne fakture u vanposlovne svrhe (kolona 7),
odaci za obavljene isporuke u inostranstvo na
osnovu izvoznih carinskih isprava (kolona 8),
i) iznos fakture za ostale isporuke oslobođene plaćanja PDV a (kolona 9),
j) osnovica za obračun PDV a kupcima poreskim obveznicima (kolona 10),
k) obračunati iznos PDV a na sve isporuke (kolona 11).
(2) U knjigu izdatih faktura (KIF) unosi se i:
a) dnevni gotovinski promet. U tom se slučaju u kolonu 2 unose brojevi faktura za gotovinski
promet (od -- do --, prema specifikaciji od -- do -- i slično), u kolonu 3 datum, u kolonu 4

naznaka da se radi o gotovinskim računima kao "gotovinska naplata blagajne br. ---" i slično,
kolona 5 se ne popunjava, a iznos tih računa (gotovinske naplate) upisuje se u kolonu 6. U ovu
kolonu poreski obveznik može, na osnovu isprava o dnevnom prometu, upisati u jednom iznosu
gotovinski promet za cijeli obračunski period,
b) gotovinski promet bez računa iz člana 117. ovog pravilnika. U tom slučaju, u kolonu 2 unosi se
naznaka prodajnog mjesta, kioska i slično, u kolonu 3 datum, ostali podaci se upisuju na način iz
tačke 1. ovog stava,
c) fakture za isporuke bez naknade ili uz lični popust,
d) naknadne ispravke faktura.
(3) Nakon ispostavljanja fakture za isporuke dobara, odnosno usluga za koje je primljen avans i
izdata faktura u smislu odredbi Zakona i ovoga pravilnika, u knjizi izdatih faktura za avanse
poništava (stornira) se faktura za avans, a faktura za isporučena dobra, odnosno obavljene usluge
upisuje se u knjigu izlaznih faktura za isporučena dobra i usluge.

Knjiga ulaznih faktura
a) redni broj (kolona 1),
b) broj fakture (kolona 2),
c) datum fakture (kolona 3),
d) naziv ime i prezime dobavljača, odnosno isporučioca dobara ili usluge i sjedište, odnosno
prebivalište ili uobičajeno boravište (kolona 4),
e) identifikacioni broj ili JMBG dobavljača, odnosno isporučioca (kolona 5),
f) iznos fakture bez poreza (kolona 6),
g) ukupni iznos fakture s porezom (kolona 7),
h) iznos paušalne naknade(kolona 8),
i) ukupni iznos ulaznog poreza sadržanog u fakturama iz kolone 7 (kolona 9),
j) ulazni porez koji se može odbiti (kolona 10), te
k) ulazni porez koji se ne može odbiti (kolona 11).
(2) U knjizi ulaznih faktura u kolonu "iznos fakture bez poreza" u slučaju uvoza vrši se
evidentiranje samo osnovice za obračun PDV a utvrđene u skladu sa članom 21. Zakona, što
znači da se u knjizi ulaznih faktura neće evidentirati fakture koje su obuhvaćene u formiranju

osnovice za obračun PDV a u carinskom postupku (fakture dobavljača i zavisni troškovi iz člana
22. stav (6) Pravilnika).
(3) U knjizi ulaznih faktura u kolonu "ukupni iznos fakture sa porezom" u slučaju uvoza vrši se
evidentiranje poreske osnovice iz člana 21. Zakona sa porezom.
(4) U slučaju iz stava (2) i (3) ovog člana poreski obveznik je dužan da uz carinsku ispravu u
poslovnoj dokumentaciji ima i fakturu dobavljača kao i fakture koje se odnose na zavisne
troškove.
(5) Po prijemu fakture za isporučena dobra i usluge za koje je plaćen avans, u knjizi primljenih
faktura za avanse poništava (stornira) se faktura za dati avans sa svim podacima, a faktura za
isporučena dobra i usluge unosi se na odgovarajući način u knjigu ulaznih faktura za primljena
dobra i usluge.
(6) U knjigu
smislu odredbe člana 36. Zakona.

Obaveza zaključivanja knjiga
(1) Knjige izlaznih i ulaznih faktura zaključuju se za svaku poslovnu godinu, i pri prestanku
poslovanja.
(2) Tokom godine, za svako obračunsko razdoblje, iznosi upisani u knjige iz stava 1. ovoga člana
se zbrajaju i koriste za popunjavanje poreske prijave.
obračunski period.

Obveznici koji nisu u obavezi posebno voditi knjige i evidencije
(1) Ako poreski obveznik u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke potrebne za
utvrđivanje poreske osnovice, odnosno poreza, kao i ulaznog poreza, nije obavezan posebno
voditi knjige i evidencije propisane ovim pravilnikom.

Prilagođavanje obrazaca i knjiga automatskoj obradi podataka
(1) Obrasci i knjige iz ovoga pravilnika mogu se prilagođavati automatskoj obradi podataka, s tim
da se moraju osigurati najmanje propisani podaci.
XVI POSEBNA ŠEMA ZA PORESKE OBVEZNIKE DUŽNIKE U SKLADU SA
ČLANOM 66. ZAKONA

Pojam posebne šeme
(1) Prilikom uvođenja obaveze plaćanja PDV a po posebnoj šemi za poreskog obveznika
dužnika, u skladu sa članom 66. Zakona, od poreskog obveznika primaoca isporuke, Uprava vrši
procjenu slijedećih elemenata:
a) iznose fiskalnih i drugih dugova,
b) rizik po javne prihode, uključujući i procjenu vjerovatnoće naplate PDV a bez uvođenja
posebne šeme,
c) nivo rizika za povećanje duga,
d) istorijat ponašanja poreskog obveznika,
e) opšte ekonomske izglede poreskog obveznika u budućnosti.
(2) Osnovni izvor informacija koji treba procijeniti su podaci za prethodnu godinu i poslovni plan
i budžeti ako postoje.

Uvođenje posebne šeme
(1) Najmanje 30 dana prije donošenja rješenja o uvođenju posebne šeme, Uprava obavještava
poreskog obveznika dužnika, da na osnovu raspoloživih podataka namjerava da uvede posebnu
šemu.
(2) Poreski obveznik dužnik se obavještava u pismu namjere i poziva da preduzme odgovarajuće
korake u cilju izmirivanja duga, uplatom rate ili drugih aranžmana.
(3) Poreski obveznik kojem se uvodi posebna šema u svoje fakture za isporuke licima koja su
registrovana za PDV, unosi slijedeću klauzulu: "Iznos PDV a naveden u ovoj fakturi se plaća
Upravi sa pozivom na naš identifikacioni broj."
(4) Rješenje kojim se utvrđuje obaveza plaćanja po posebnoj šemi se objavljuje u "Službenom
glasniku BiH" i u najmanje tri najčitanije dnevne novine i ističe se u poslovnim prostorijama na
vidnom mjestu zajedno sa uvjerenjem o registraciji za PDV.

Obaveze registrovanog poreskog obveznika primaoca isporuke (kupca)
(1) Lice registrovano za PDV koje kupuje dobra i usluge od isporučioca kojem je Uprava
rješenjem uvela posebnu šemu, plaća iznos PDV a direktno Upravi.
(2) Iznosi PDV a zadržani tokom poreskog perioda, plaćaju se do 5. u mjesecu za prethodni
poreski period. U istom roku, poreski obveznik PDV je dužan dostaviti Upravi listu sa podacima
za prethodni poreski period, za svakog registrovanog poreskog obveznika dužnika sa:
a) iznosom zadržanog PDV a,
b) identifikacionim brojem isporučioca dobara ili usluga i
c) identifikacionim brojem primaoca dobara ili usluga koji je zadržao iznos PDV a.

Ukidanje posebne šeme
(1) Posebna šema se ukida ukoliko poreski obveznik dužnik izvrši uplatu dužnog iznosa ili
dostavi dovoljnu garanciju za izmirenje duga.
(2) Rješenje o ukidanju posebne šeme se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
XVII PRAVNI LIJEKOVI

Pravni lijekovi
(1) Pravo obveznika PDV a na žalbu protiv rješenja koja donese Uprava, postupanje
prvostepenog i drugostepenog organa po žalbi i pokretanje upravnog spora propisano je
Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja, u skladu sa članom 2. stav 2. navedenog Zakona.
XVIII KAZNENE ODREDBE

Prekršaji
(1) Poreski obveznik koji prekrši obavezu prema članu 128. stavovi 2. i 3., i članu 129. ovog
pravilnika, podliježe novčanoj kazni u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM.
(2) Odgovorna osoba u pravnom subjektu koja je odgovorna za povredu iz stava 1. ovog člana
podliježe novčanoj kazni u iznosu od 500,00 do 5.000,00 KM.
XIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(1) Period suspenzije povrata PDV a za porezni period određen članom 72. stav (1) Zakona
ističe:
a) za porezne periode januar i februar 2006. do 10. avgusta 2006.;
b) za porezne periode mart i april 2006. do 10. septembra 2006.;
c) za porezne periode maj i juni 2006. do 10. oktobra 2006.;
d) za porezni period juli 2006. do 10. novembra 2006.;
e) za porezni period avgust 2006. do 10. decembra 2006.;
f) za porezni period septembar 2006. do 10. januara 2007.;
g) za porezni period oktobar 2006. do 10. februara 2007.;
h) za porezni period novembar 2006. do 10. marta 2007.;
i) za porezni period decembar 2006. do 10. aprila 2007.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, period suspenzije povrata PDV a neće isteći prije nego
obveznik podnese porezne prijave kako za porezni period za koji se ostvaruje pravo na povrat,
tako i za prethodne porezne periode.
(3) UIO po službenoj dužnosti izdaje obavještenje o iznosu povrata koji će biti izvršen i dostavlja
ga poreznom obvezniku što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka
perioda suspenzije povrata PDV a.
(4) Iznos povrata o kojem je porezni obveznik obaviješten prema stavu (3) ovog člana biće
uplaćen najkasnije 5 (pet) dana nakon izdavanja obavijesti.
(5) UIO će platiti zatezne kamate poreznom obvezniku ukoliko uplate iz stava (4) ovog člana ne
budu izvršene u roku od 60 dana od dana isteka perioda suspenzije povrata PDV a.

Promet obavljen do 31. 12. 2005.
(1) Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na promet dobara i usluga i uvoz dobara koji se
obave poslije 31. 12. 2005. godine.
(2) Dobavljač je obavezan na dan 31. 12. 2005. godine kupcima ispostaviti račune za sve
nenaplaćene isporuke proizvoda, roba i usluga, koje su obavljene u cjelini ili djelimično.
Dobavljač je dužan izvršiti i obračun poreza na promet, ukoliko je predmetni promet oporeziv u
skladu sa propisima koji regulišu oporezivanje po navedenoj osnovi.
(3) Kooperanti su dužni glavnom izvođaču radova ispostaviti obračun za privremenu ili konačnu
situaciju obavljenih građevinskih radova, zaključno sa 31. 12. 2005. godine.
(4) Popis ispostavljenih a nenaplaćenih računa, koji se dostavlja nadležnom regionalnom centru
Uprave obavezno sadrži:
a) naziv kupca,
b) identifikacioni broj kupca,
c) broj računa,
d) datum izdavanja računa i
e) obračun poreza na promet proizvoda i usluga po svakom računu.
(5) Obaveza popisa ispostavljenih a nenaplaćenih računa odnosi se na račune po kojima je izvršen
promet dobrima i uslugama i na kojima je dobavljač obračunao porez na promet, ali isti nije
uplaćen.
(6) Ako se proizvodi, roba ili usluge isporučuju kontinuirano, ili u dijelovima, na osnovu
prethodno sačinjenog ugovora, odredbe Zakona primjenjuju se na dio prometa obavljenog počev
od 01.01.2006. godine, a odredbe propisa kojima se uređuje porez na promet na dio prometa koji
je obavljen i obračunat kupcu zaključno sa 31.12.2005. godine.
(7) Obaveza poništavanja i knjigovodstvenog storniranja računa u vezi sa kojim nije izvršen
promet dobrima i uslugama, odnosi se i na račune za avanse koji nisu naplaćeni sa 31.12.2005.
godine.

Konačni obračun poreza na promet
(1) Rokovi za uplatu poreza na promet proizvoda i usluga uređeni su propisima koji regulišu
oprezivanje porezom na promet, sa izuzetkom poreza na promet koji je sadržan u nenaplaćenoj
realizaciji na dan 31.12.2005. godine, a koji dospijeva za uplatu u skladu sa članom 74. stav 3.
Zakona.
(2) Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga obavezni su Upravi dostaviti kopiju konačnog
obračuna poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu. Original konačnog obračuna
poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu dostavlja se nadležnim poreskim upravama
entiteta i Brčko Distrikta do 20.02.2006. godine.
(3) Poreske uprave entiteta i Brčko Distrikta nadležne su za postupak kontrole poreskih obaveza
prijavljenih u konačnom obračunu poreza na promet proizvoda i usluga za period 01.01
31.12.2005. godine.

Zalihe robe u maloprodaji
(1) Registrovani PDV obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo i ugostiteljstva na dan
31.12.2005. godine obavezni su:
a) obaviti popis zaliha robe,
b) stornirati ukalkulisani porez na promet u zalihama robe,
c) utvrditi vrijednost zaliha robe bez poreza na promet, te na tako utvrđenu poresku osnovicu
obračunati PDV primjenom propisane stope, te
d) popisne liste i obračun PDV a dostaviti Upravi do 10.01.2006. godine.
(2) Obveznici poreza na promet koji nisu registrovani kao PDV obveznici obavezni su:
a) obaviti popis zaliha robe,
b) utvrditi vrijednost zaliha bez poreza na promet, te na tako utvrđenu poresku osnovicu
obračunati PDV primjenom propisane stope,
c) dostaviti popisne liste Upravi do 10.1.2006. i
d) izvršiti plaćanje PDV iznosa obračunatog pod tačkom 2. ovog stava do 28.2.2006.
(3) Prodavcu na malo i ugostitelju akciznih roba koji nisu obveznici PDV a, a koji na zalihama na
dan 31.12.2005. godine imaju akcizne robe, te ako posjeduju dokaz da je na iste plaćen porez na
promet proizvoda, tako plaćeni porez na promet tretira se kao plaćeni PDV u smislu formulacije
"PDV računa" iz člana 76, stav 4 Zakona o PDV u.
(4) Organizaciona jedinica Uprave ovlašćena za primanje popisa zaliha iz stava 1., 2. i 3. ovog
člana je ona jedinica u Regionalnom centru gdje se nalazi sjedište tj. mjesto prebivališta poreskog
obveznika.
(5) Plaćanje iznosa PDV a koji je obračunat iz stava 2, tačka 4. ovog člana se vrši na propisani
račun.

Zalihe akcizne robe
(1) Registrovani PDV obveznici koji u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti koriste ili raspolažu
akciznom robom na koju je plaćen porez na promet od strane uvoznika ili proizvođača na dan
31.12.2005. godine, obavezni su:
a) obaviti popis zaliha akcizne robe,
b) utvrditi porez na promet proizvoda u zalihama akcizne robe,
c) utvrđeni porez na promet proknjižiti na analitički konto ulaznog poreza,
d) obračunati i platiti PDV na vrijednost zaliha akcizne robe u skladu sa opštim odredbama
Zakona o PDV u, te
e) popisne liste dostaviti Upravi do 10.1. 2006. godine.
(2) Iznose poreza na promet proizvoda sadržanih u zalihama iz stava 1. ovog člana poreski
obveznici će utvrditi na osnovu dokumenta u kome je obračunat porez na promet proizvoda od
strane dobavljača, odnosno proizvođača ili uvoznika. Ukoliko obveznik ne posjeduje predmetni
dokument utvrđeni porez na promet ne može se priznati kao ulazni porez.

(Obaveze za postupanje u građevinskoj djelatnosti)
(1) Lica koja su obveznici PDV a u skladu sa Zakonom, dužna su da na dan stupanja na snagu
ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjenje popisne
liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa.
(2) Popisna lista iz stava (1) ovog člana sadrži najmanje podatak o nazivu obveznika, ID broju
obveznika, adresi na kojoj se nalazi objekat, ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski
djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa
danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po
kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost
izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno
izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.
(3) Na prava i obaveze PDV a u vezi sa građevinskim objektima u izgradnji nastale prije stupanja
na snagu ovog pravilnika primjenjivaće se odredbe pravilnika koji je bio na snazi do početka
primjene ovog pravilnika.

Opšta obaveza popisa
(1) Poreski obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunatim porezom,
pri smanjenju, povećavanju ili ukidanju poreza, obavezni su na dan početka primjene propisa
kojim se povećava, smanjuje ili ukida porez, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s
uračunatim porezom po novim poreskim stopama.

Nadležnost za postupke pokrenute prije stupanja na snagu Zakona
(1) Porez na promet proizvoda i usluga koji poreski obveznik duguje prema odredbama Zakona o
porezu na promet proizvoda i usluga, plaća se u rokovima i na način propisan odredbama tog
zakona.
(2) Na obaveze poreza na promet proizvoda i usluga nastale prije početka primjene Zakona u
pogledu njihovog utvrđivanja, žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, naplate, prinudne
naplate i povrata, te vođenja prekršajnog postupka primjenjivaće se Zakon o porezu na promet
proizvoda i usluga i ostali propisi koji regulišu predmetne oblasti, a koji su bili na snazi do
početka primjene ovog zakona.

Stupanje na snagu
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu slijedećeg dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
BiH", a primjenjuje se od 1.1.2006. godine.
(2) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na
dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj 52/05).

Samostalni članovi Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Sl. glasnik BiH", br. 21/2006)

Odredba člana 4. ovog Pravilnika primjenjuje se na zahtjeve za povrat PDV a primljene u UIO
od dana primjene Zakona.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu slijedećeg dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Sl. glasnik BiH", br. 60/2006)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Samostalni član Pravilnika o dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Sl. glasnik BiH", br. 100/2007)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Samostalni član Pravilnika o izmjeni
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Sl. glasnik BiH", br. 85/2017)

(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se od 01.01.2018. godine.

Samostalni član Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Sl. glasnik BiH", br. 44/2020)

(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

ANEKS 1

POSTUPANjE U PORESKOM ODREĐENjU PROMETA PREMA UGOVORIMA O
LIZINGU

POGLAVLjE I. OPŠTE ODREDBE

(Predmet)
Ovim aneksom bliže se propisuje način postupanja u vezi sa poreskim određenjem prometa
prema ugovorima o lizingu, a za svrhe obračuna i plaćanja PDV a.

(Definicije)
U smislu ovog Aneksa, slijedeći pojmovi imaju slijedeće značenje:
a) "Ugovor o lizingu" podrazumijeva ugovor zaključen na određeni vremenski period, za
pokretnu i/ili nepokretnu imovinu, tokom kojeg nijedna ugovorna strana ne može raskinuti
ugovor o lizingu ukoliko obje strane postupaju u skladu sa svojim ugovornim obavezama.
b) "Osnovno trajanje ugovora" podrazumijeva period tokom kojeg nijedna ugovorna strana ne
može raskinuti ugovor ukoliko obje strane postupaju u skladu sa svojim ugovornim obavezama.
c) "Ugovor o lizingu sa potpunom isplatom (Full Pay Out)" podrazumijeva ugovor gdje primalac
lizinga tokom vremena osnovnog trajanja ugovora svojim kontinuiranim uplatama pokriva
najmanje sve tekuće troškove davaoca lizinga koji predstavljaju cijenu koštanja predmeta lizinga,
uključujući sporedne troškove (osiguranje, troškovi prevoza, itd) i finansijske troškove.
d) "Ugovor o lizingu sa djelimičnom isplatom (Non Full Pay Out)" podrazumijeva sve ostale
ugovore koji se ne mogu svrstati u ugovore definisane članom 2. stav 1. tačka c. ovog člana.
e) "Ugovor o lizingu bez mogućnosti otkupa ili bez mogućnosti produženja ugovornog perioda
nakon isteka osnovnog trajanja ugovora" podrazumijeva ugovor kod kojeg primalac lizinga nema
mogućnosti da stekne pravo vlasništva nad predmetom lizinga nakon isteka osnovnog trajanja
ugovora, niti ima mogućnost da produži ugovor o lizingu.
f) "Ugovor o lizingu sa mogućnošću otkupa" podrazumijeva ugovor kod kojeg primalac lizinga
ima mogućnost da stekne pravo vlasništva nad predmetom lizinga nakon isteka osnovnog trajanja
ugovora.
g) "Ugovor o lizingu sa mogućnošću produženja trajanja ugovora" podrazumijeva ugovor kod
kojeg primalac lizinga ima mogućnost da nakon isteka osnovnog trajanja ugovora produži trajanje
ugovora do određenog vremena ili na neograničeno vrijeme.
h) "Ugovor o posebnom lizingu" podrazumijeva ugovor koji je konkretno izrađen tako da
odgovara zahtjevima primaoca lizinga i gdje, nakon isteka osnovnog trajanja ugovora, primalac
lizinga može koristiti predmet lizinga jedino u ekonomskom i faktičkom smislu, a ova vrsta
ugovora može biti sa ili bez klauzule o mogućnosti otkupa i/ili produženja.
i) "Rizik propasti predmeta lizinga" podrazumijeva rizik od oštećenja ili uništenja predmeta
lizinga.
j) "Građevinski objekat" podrazumijeva svaki objekat pričvršćen za tlo ili u tlu.
k) "Zakon" podrazumijeva Zakon o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj
9/05 i 35/05).
l) "PDV" podrazumijeva porez na dodatu vrijednost.
POGLAVLjE II. PORESKO ODREĐENjE PROMETA, KLASIFIKACIJA UGOVORA O
LIZINGU ZA SVRHE PDV a I AMORTIZACIJA

(Opšta pravila)
(1) Poreski tretman lizing transakcija u sistemu PDV a zavisi od uslova predviđenih u ugovoru
zaključenom između davaoca i primaoca lizinga. Da bi se u svakom pojedinačnom slučaju
donijela odluka o tome da li se radi o prometu dobara ili pružanju usluga, u obzir se moraju uzeti
svi elementi transakcije i okolnosti pod kojima je do dotičnog prometa došlo, gdje je objektivni
sadržaj istog odlučujući, bez obzira na to kako su ga strane okarakterisale.
(2) U slučaju da dođe do izmjene ugovora o lizingu tokom perioda trajanja istog, te ukoliko
izmjena utiče na PDV određenje prometa, PDV tretman usklađuje se saglasno ovom Aneksu.

(Određivanje prometa za svrhe PDV a)
(1) Promet koji proizilazi iz zaključenog ugovora o lizingu se, u skladu sa članom 4. stav 1. ili stav
3. tačka 3. Zakona, određuje kao promet dobara ukoliko ugovor na početku svog trajanja
ispunjava jedan ili više uslova iz čl. 5. do 9. ovog Aneksa ako se pravo vlasništva nad predmetom
lizinga prenosi najkasnije uplatom posljednje rate, ili ako se radi o ugovoru o posebnom lizingu.
(2) Ukoliko se promet koji proizilazi iz zaključenog ugovora o lizingu ne tretira kao promet
dobara u skladu sa stavom 1. ovog člana, taj se promet tretira kao promet usluga.

(Ugovori o lizingu koji se odnose na pokretne stvari sa potpunom isplatom "Full Pay Out")
Ugovori o lizingu koji se odnose na pokretne stvari sa potpunom isplatom određuju se kao
promet dobara.

(Ugovori o lizingu koji se odnose na pokretne stvari sa djelimičnom isplatom "Non Full Pay
Out")
(1) Promet nastao kao posljedica zaključenog ugovora o lizingu određuje se kao promet dobara
ukoliko ugovor na početku svog trajanja ispunjava najmanje jedan od slijedećih uslova:
a) Ako primalac lizinga ima mogućnost da otkupi predmet lizinga, a osnovni period trajanja
ugovora je duži od 90% od uobičajenog vijeka trajanja predmeta lizinga datog u ovom Aneksu;
b) Ako je osnovni period trajanja ugovora jednak ili manji od 90% od uobičajenog vijeka trajanja
predmeta lizinga, a primalac lizinga ima mogućnost da otkupi predmet lizinga po cijeni nižoj od
vrijednosti neotpisanog dijela, u skladu sa članom 10. ovog Aneksa;
c) Ako primalac lizinga ima pravo da produži ugovorni period, a osnovni period trajanja ugovora
je duži od 90% od uobičajenog vijeka trajanja predmeta lizinga datog u ovom Aneksu.

(Ugovori o lizingu koji se odnose na građevinske objekte sa potpunom isplatom "Full Pay Out")
(1) Ugovori o lizingu koji se odnose na građevinske objekte sa potpunom isplatom određuju se
kao promet dobara.
(2) Zemljište na kome se nalazi građevinski objekat i zemljište koje pripada objektu i služi
njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ima isti poreski tretman kao
građevinski objekat.

(Ugovori o lizingu koji se odnose na zemljište sa potpunom isplatom "Full Pay Out")
(1) Ukoliko ugovor o lizingu precizira da primalac lizinga ima mogućnost kupovine zemljišta po
cijeni nižoj od tržišne vrijednosti, isti se određuje kao promet dobara.
(2) Zemljište na kome se nalazi građevinski objekat i zemljište koje pripada objektu i služi
njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ima isti poreski tretman kao
građevinski objekat.

(Ugovori o lizingu koji se odnose na nepokretnu imovinu sa djelimičnom isplatom "Non Full
Pay Out")
(1) Promet nastao kao posljedica zaključenog ugovora o lizingu određuje se kao promet dobara
ukoliko ugovor na početku svog trajanja ispunjava najmanje jedan od slijedećih uslova:
a) Ako primalac lizinga ima mogućnost kupovine, a osnovno trajanje ugovora je više od 90% od
uobičajenog vijeka trajanja predmeta lizinga datog u ovom Aneksu;
b) Ako primalac lizinga ima mogućnost kupovine, a ponuđena cijena je niža od vrijednosti
neotpisanog dijela predmeta lizinga, u skladu sa članom 10. ovog Aneksa;
c) Ako primalac lizinga ima pravo da produži ugovor, a osnovno trajanje ugovora je više od 90%
od uobičajenog vijeka trajanja predmeta lizinga datog u ovom Aneksu;
d) Ako primalac lizinga ima pravo da produži ugovor, a osnovno trajanje ugovora je jednako ili
manje od 90 % od uobičajenog vijeka trajanja predmeta lizinga datog u ovom Aneksu, a iznos
naknade za produženje ugovornog perioda je manji od 75% od vrijednosti za koju se može
očekivati da će biti dogovorena između strana koje nisu međusobno povezane;
e) Ako primalac lizinga, u skladu sa ugovorom o lizingu, ima mogućnost kupovine predmeta
lizinga ili produženja trajanja ugovora, i ako je ispunjen jedan ili više od slijedećih uslova:
1. Rizik od propasti predmeta lizinga se prenosi na primaoca lizinga, a u slučaju propasti
predmeta lizinga, primalac lizinga će nastaviti sa plaćanjem u skladu sa ugovorom o lizingu,
2. Rizik od propasti predmeta lizinga i obaveza za dovođenje predmeta lizinga u prijašnje stanje o
vlastitom trošku, ukoliko dođe do propasti istog, prenosi se na primaoca lizinga, a isti u tom
slučaju ima obavezu nastavljanja izmirenja obaveza u skladu sa ugovorom o lizingu,
3. Primalac lizinga mora nastaviti sa plaćanjem u skladu sa ugovorom o lizingu ukoliko predmet
lizinga ne može da se koristi, bez obzira da li je primalac lizinga odgovoran za to,
4. Ukoliko dođe do prekida ugovora o lizingu prije isteka perioda na koji je isti zaključen, a za koji
primalac lizinga nije odgovoran, isti mora izmiriti do tada nepokrivene troškove davaoca lizinga,
5. Primalac lizinga pokriva potraživanja trećih lica prema davaocu lizinga.
(2) Ukoliko je predmet ugovora o lizingu građevinski objekat, zemljište na kojem se taj objekat
nalazi i zemljište koje pripada objektu i služi njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i šumskog
zemljišta, ima isti tretman kao i građevinski objekat.
(3) Izdavanje u zakup zemljišta, izuzev zemljišta navedenog u stavu 2. ovog člana, određuje se kao
pružanje usluga.

(Amortizacija )
(1) U smislu primjene ovog Aneksa, neotpisani dio predmeta lizinga obračunava se u skladu sa
ovim članom.
(2) Vrijednost koja treba da se koristi za obračunavanje neotpisanog dijela predmeta lizinga čine
troškovi nabavke ili proizvodnje i svi sporedni troškovi (npr. akciza, carina, troškovi prevoza).
(3) U smislu primjene ovog Aneksa, koristi se linearni metod amortizacije.
(4) Primjenjuju se slijedeći uobičajeni vijekovi trajanja:
(a) kancelarijske zgrade 50 godina
(b) stambene zgrade 50 godina
(c) zgrade hotela 40 godina
(d) drugi objekti (npr. fabrike, garaže, trgovine) 25 godina
(e) kamioni i putnički automobili 5 godina
(f) druga vozila (npr. traktori, kombajni, žetelice) 6 godina
(g) kompjuteri, televizori i slična elektronska oprema 4 godine
(h) druga oprema, uključujući proizvodne mašine 5 godina.
(5) Ukoliko se građevinski objekat koristi u različite svrhe, tada se objekat određuje prema svrhi
korišćenja većinskog dijela kvadratnih metara građevinskog objekta.

NORMATIV
ZA UTVRĐIVANjE RASHODA NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DODATU
VRIJEDNOST

Red.
br. N A Z I V STOPA %
1 2 3
PROIZVODNjA
Proizvodnja etil alkohola
1. etil alkohol 0,30
Proizvodnja alkoholnih pića
1. etil alkohol 0,30
2. viski i drugi destilati 0,50
3. vino u rinfuzi 3,00
4. rakija u rinfuzi 3,00
5. ambalaža (staklene boce) 1,00
6. ostala ambalaža 0,50
7. gotovi proizvodi 1,00
Proizvodnja osvježavajućih bezalkoholnih pića
1. sirovine i reprodukcioni materijal 0,50
2. ambalaža 0,30
3. gotovi proizvodi 0,30
Proizvodnja i promet derivata nafte
1. specijalni benzini 0,15
2. motorni, avionski i ostali benzini 0,425

3. dizel goriva 0,325
4. lož ulje 0,325
5. ostali derivati,osim motornih i mineralnih ulja 0,06
6. motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga
ulja 0
Proizvodnja cigareta
1. Cigarete i ostale prerađevine od duvana 0
Proizvodnja luksuznih proizvoda
1. luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađenih sa više od 2% zlata i
drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa višeod 50% srebra 0
2. prirodno drvo kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vsta i oblika
izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera 0
3.
kože reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno
krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni sa
najmanje 50%
0
TRGOVINA NA MALO
1. Voće
južno voće (pomoranxe, limun, banane, mandarine, ananas i sl.) 3,00
orah, badem, lješnik, kesten, rogač 1,70
jagodasto voće, svježe smokve 4,00
jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,00
koštičavo voće: kajsije, breskve, trešnje i višnje 4,00
sušeno voće šljive 1,00
sušeno voće smokve i ostalo 1,00
egzotično voće 3,00
ostalo voće 1,80

2 . Povrće
kupus kiseli u rinfuzi 4,00
kupus, kelj, blitva, zelena salata svježa 4,00
boranija, grašak, paprika, paradajiz i tikvica 3,20
krompir i šargarepa rana, celer i peršun 3,50
zamrznuto voće i povrće pakovano 0,50
krompir, šargarepa, luk 1,50
pasulj 0,80
pečurke, šampinjoni svježi 4,00
ostalo povrće 0,80
3. Cvijeće
cvijeće svježe (razno) 4,00
cvijeće ostalo 2,50

4. Žitarice
pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice 0,20

5. Ostali prehrambeni proizvodi
brašno (kukuruzno i pšenišno) i pirinač u rifuzi 1,00
brašno (kukuruzno i pšenišno) i pirinač upakovano 0,50
mak i pšenišne mekinje 0,80
pecivo svih vrsta 0,50
kolači industrijski 1,00
proizvodi od brašna (dvopek, mrvice, keks) 0,50
sladoled, krem 1,00
jaja svježa 1,00
med 0,20
sirće alkoholno, vinsko i voćno 1,00
šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,00
so za jelo (morska, kamena i vakumirana) 1,00
povrće konzervirano (svih vrsta pakovanja) 1,00
jela gotova i polugotova 0,30
bomboni i drugi proizvodi od šećera 0,30
čokolada i proizvodi od čokolade i kakaoa 1,00
kafa svih vrsta u pakovanju 0,80
začini u originalu i čajevi 0,80
mast jestiva 0,80
ulje jestivo flaširano 1,00
ostalo 0,50

6 . Pića alkoholna i bezalkoholna
u flašama i drugom pakovanju 0,70

7. Meso, suhomesnati proizvodi i riba
meso svježe 1,80
riba svježa 2,30
riba smrznuta 1,00
riba sušena 0,50
slanina sveža, loj, svinjsko salo, mast (topljena) 0,80
suhomesnati proizvodi i vakumirano meso 1,00
ostalo 0,80

8. Stočna hrana 2,0 0

9. Hemijski proizvodi
firnajz, boje i lakovi, git 1,00
deterxenti za pranje rublja 1,30
sredstva za čišćenje 1,00

kozmetički i higijenski proizvodi 1,00
ostali hemijski proizvodi 1,00

10. Građevinski materijal
cement, gips 1,80
mermerne ploče 1,00
salonit ploče i cijevi 2,00
pijesak šljunak 3,00
izolacione mase 1,00
izolacioni materijal (staklena i kamena vuna) 2,00
ter papir krovni 1,50
crijep, opeka, mont blokovi i gredice 2,00
betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke) 1,00
rezana građa i ploče od drva 1,50
ostali građevinski materijal, osim građevinske stolarije 1,50
građevinska stolarija 0

11. Ogrjev
ugalj drveni u rifuzi 3,00
ugalj u vrećama 0,50
ugalj lignit u rifuzi 2,00
ostali ugalj 1,00
ogrjevno drvo 1,00

12. Ostalo
staklo ravno i šuplje, osim optičkog 1,50
keramika i porcelan 1,00
užarija 0,20
posuđe od metala (emajlirano i neemajlirano) 0,50
posuđe od stakla, porcelana i keramike 1,50
sanitarni uređaji od keramike 1,00
dječije igračke razne 0,50
gramofonske ploče, kasete i nosači zvuka 1,00
video kasete, fotografski filmovi 1,00
tkanine metražne 1,50
čarape ženske 1,00
ostala tekstilna roba 1,50
sijalice 2,00
baterijski ulošci 2,00
kancelarijski materijal 1,00
cigarete i ostale prerađevine od duvana 0

motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga
ulja 0
luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni sa više od 2% zlata i
drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra 0
priridno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i
oblika izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera 0

kože reptila i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno krzno
i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni sa najmanje
50%
0
ostalo nespomenuto 0,50
TRGOVINA NA VELIKO
svi proizvodi navedeni za trgovinu na malo 50% od procenta za
trgovinu na malo

Uputstvo za popunjavanje PDV prijave sa pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje
potrošnje

U polje 1 unosi se dvanaestocifreni identifikacioni broj, odnosno broj koji je naveden na
uvjerenju odnosno rješenju za registraciju za PDV.
U polje 2 unosi se poreski period, shodno Zakonu o PDV to je jedan kalendarski mjesec. U ovo
polje se unosi period na sljedeći način: primjer, mart 2021. godine: 01.03.2021 31.03.2021.
odnosno 2103 i sl.
U polje 3 unosi se naziv poreskog obveznika tj. naziv koji je naveden na uvjerenju odnosno
rješenju o registraciji za PDV. Primjer: "Čelik" d.o.o..
U polje 4 unosi se adresa poreskog obveznika, preciznije podatak koji je naveden na uvjerenju
odnosno rješenju o registraciji poreskog obveznika za PDV. Primjer: Sarajevska 13.
U polje 5 unosi se podatak o poštanskom broju i mjestu gdje posluje poreski obveznik, također
podatak iz uvjerenja odnosno rješenja o registraciji za PDV. Primjer: 78000 Banja Luka.
U polje 11 unosi se podatak o vrijednostima izvršenih oporezivih isporuka u datom poreskom
periodu odnosno svih isporuka za koje je po članu 17. Zakona o PDV u nastala obaveza za
obračun PDV a. U ovo polje se upisuju takođe i vrijednost isporuka izvršenih u vanposlovne
svrhe kako je to regulisano članom 5. Zakona o PDV. Ovo se odnosi na dobra koja čine dio
poslovne imovine poreskog obveznika, a isti je koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih
zaposlenih, odnosno kada dobrima raspolaže, besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu
u svrhe koje nisu povezane sa poslovnom djelatnosti poreskog obveznika. U polje 11 upisuje se
vrijednost isporuka izvršenih shodno članu 6. Zakona o PDV. Ovaj član reguliše sljedeće vrste
prometa dobara:
1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje,
kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti;
2. korišćenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen, a koji poreski
obveznik u potpunosti ili djelimično koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene od
plaćanja PDV a;
3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za
koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen.
Pored gore navedenog upisuje se i vrijednost prometa shodno članu 9. Zakona o PDV, tačnije
vrijednosti sljedećih vrsta prometa:
1. upotreba dobara, koja čine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreskog
obveznika, zaposlenih ili drugih osoba, kada je PDV na takva dobra moguće u potpunosti ili
djelimično odbiti;
2. pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade ili uz smanjenu naknadu u
vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih osoba ili u svrhe koja koje nisu povezane sa
njegovim poslovanjem;
3. pružanje usluga koje poreski obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu
uslugu, da je pruža drugi poreski obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti;
Pored toga u polje 11 se unosi:

vrijednost isporuka izvršenih EUFOR u i štabu NATO;
vrijednost usluga prilikom uvoza;
iznos osnovice za obračun PDV sadržane u avansnim fakturama;
vrijednost isporuka i izvršenih usluga za koje je mjesto prometa izvan BiH (reeksport dobara i
usluge za koje je shodno članu 15. Zakona mjesto prometa izvan BiH) i
promet dobara i usluga regulisanih članovima 7., 8., 28., 29. i 30. Zakona o PDV u.
Potrebno je obratiti pažnju da se vrijednosti u ovom polju iskazuju bez PDV a, te da se u ovo
polje ne upisuju vrijednosti iz polja 12 i 13.
U polje 12 Upisuje se vrijednost izvoza, za dati poreski period, koja je oporezovana "nultom
stopom" shodno članu 27. Zakona o PDV u osim usluga povezanih sa uvozom dobara u BiH.
Preciznije u ovo polje se upisuje:
statistička vrijednost izvoza iz polja 46 carinske prijave za trajni izvoz EXA
fakturisana vrijednost iz polja 22 izvozne carinske prijave EXC kojom se razdužuje carinski
postupak unutrašnje obrade po osnovi lohn poslova, pod uslovom da tu vrijednost čini samo
vrijednost usluge i domaćeg ugrađenog materijala, a koji podaci moraju biti vidljivi iz računa koja
je prilog te prijave. Dokaz da se radi o odobrenju o unutrašnjoj obradi po osnovi lohn poslova je
šifra 30.2 iz tačke 10 Odobrenja o unutrašnjoj obradi.
vrijednost usluge i domaćeg ugrađenog materijala iz računa priloženog carinskoj prijavi EXC
kod ostalih odobrenja unutrašnjeg obrade pod uslovom da su u računu (izdatom od lica koje je
izvršilo usluge na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od istih lica, licu koje nema sjedište u
BiH) koji je u prilogu carinske prijave EXC posebno iskazane vrijednosti uvezene robe radi
unutrašnje obrade na dan prihvatanja carinske prijave za unutrašnju obradu IMI, vrijednost
usluga, vrijednost domaćeg ugrađenog materijala, te vrijednost drugih troškova nastalih na
carinskom području BiH.
U polje 13 upisuje se vrijednost isporuka na koje obveznik PDV nije obavezan obračunati PDV
shodno članu 24. i 25. Zakona o PDV u.
Polja 11, 12 i 13 odnose se na sve vrijednosti izlaza koje je poreski obveznik imao u datom
poreskom periodu.
U nastavku objašnjenja za polja 21, 22 i 23 koja se odnose na vrijednosti ulaza koja je poreski
obveznik imao u datom poreskom periodu.
PDV kao i od lica koja nisu registrovana za PDV.
Pored navedenog u ovo polje se upisuje vrijednost nabavke bez prava na odbitak ulaznog poreza,
nabavke za koje je mjesto prometa izvan BiH (reeksport), vrijednost nabavke kapitalnih dobara i
stalnih sredstava, vrijednost usluga primljenih od lica sa sjedištem u inostranstvu i vrijednost
dobara i usluga primljenim avansnim fakturama.

Vrijednost u ovom polju upisuje se bez PDV a. U ovo polje se ne upisuju vrijednosti koje su
navedene u poljima 22 i 23.
U polje 22 upisuje se vrijednost uvezenih dobara koja su uvezena od strane poreskog obveznika u
datom poreskom periodu shodno članu 11. stav (1) Zakona o PDV u. Ova vrijednost se upisuje
shodno članu 21. Zakona o PDV u po kojoj osnovicu za dobra koja se uvoze čine vrijednost
dobra shodno carinskim propisima (statistička vrijednost iz JCI), akciza, carina i druge uvozne
takse kao i ostali javni prihodi, svi sporedni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i
osiguranja i sl.).
Preciznije u ovo polje se upisuje vrijednost uvoza (utvrđena shodno odredbama člana 21. Zakona
o PDV u) obavljenog po carinskim prijavama IMH (postupak "02" unutrašnja obrada po
sistemu povrata dažbina) i IMH (puštanje u slobodan promet postupak "40" i postupak "42").
Vrijednost u ovo polje se upisuje bez PDV a.
U polje 23 upisuje se vrijednost nabavki od poljoprivrednika koji su od strane UIO dobili rješenje
da imaju pravo na paušalnu naknadu. Napominjemo da se u ovo polje isključivo upisuje neto
vrijednost isplaćena poljoprivredniku.
U polje 51 upisuje se iznos PDV obračunat na isporuke dobara i usluga. U ovo polje se upisuje i
obračunati PDV za dati poreski period na isporuke dobara i usluga shodno članu 5., 6., 7., 8. i 9.
Zakona o PDV u (PDV na dobra i usluge upotrijebljene u vanposlovne svrhe i za vlastitu
upotrebu).
U slučaju kada obveznik PDV a vrši povrat PDV a po osnovu člana 54. Zakona o PDV u ovom
polju umanjuje iznos koji je vratio kao povrat PDV po ovom osnovu, odnosno umanjuje svoju
obavezu za PDV u onom poreskom periodu u kojem je izvršio povrat PDV po ovom osnovu.
U polje 41 upisuje se vrijednost PDV a obračunat na primljena dobra i usluge od strane lica koja
su registrovana za PDV, a u datom poreskom periodu, pored navedenog u ovo polje se upisuje i
PDV samo ako je plaćen od strane primalaca usluga izvršenih od lica sa sjedištem u inostranstvu
u datom poreskom periodu i srazmjerni dio PDV a koji se može odbiti shodno odredbama iz
člana 33. Zakona o PDV u. Pored navedenog u ovo polje kooperant u posebnoj šemi u
građevinarstvu nakon zaprimanja potvrde da je izvođač radova izvršio uplatu PDV a po izlaznim
računima kooperanta sa pozivom na ID broj kooperanta upisuje vrijednost PDV a iz primljenog
dokaza o plaćanju koje mu je dostavio izvođač radova. U ovo polje se ne upisuje vrijednost PDV
na uvoz, odnosno iznos naveden u polju 42 i iznos koji je plaćen kao paušalna naknada
poljoprivredniku iznos naveden u polju 43.
U polje 42 upisuje se vrijednost PDV a koji je i plaćen od strane poreskog obveznika prilikom
uvoza dobara u BiH za dati poreski period i to samo za one uvoze čija se vrijednost unosi u polje
22 tj. za plaćeni PDV po uvozu obavljenom po carinskim prijavama, osim PDV a koji poreski
obveznik ne može odbiti shodno Zakonu o PDV u. Pod pojmom plaćen podrazumijeva se da je
uplata izvršena u poreskom periodu tj. od 1. do zadnjeg dana u mjesecu, odnosno poreskom
periodu.
U polje 43 upisuje se vrijednost isplaćene paušalne naknade koja je isplaćena poljoprivrednicima u
datom poreskom periodu od strane poreskog obveznika za isporučena dobra i usluge.
Poljoprivrednik je osoba koja je od strane UIO dobila rješenje da ima pravo na paušalnu
naknadu.

U polje 61 upisuje se vrijednost koja predstavlja zbir vrijednosti iz polja 41, 42 i 43.
U polje 71 upisuje se razlika vrijednosti navedenih u poljima 51 i 61. Vrijednost u ovom polju
može biti pozitivna i negativna. Ako je ova vrijednost pozitivna tj. vrijednost iz polja 51 je veća
od vrijednosti iz polja 61, onda vrijednost iskazana u polju 71 predstavlja PDV obavezu koju je
obveznik PDV obavezan uplatiti na Jedinstven račun najkasnije do 10. u mjesecu po isteku
poreskog perioda. Ako je razlika negativna tj. vrijednost iz polja 51 je manja od vrijednosti iz
polja 61 obveznik PDV ima mogućnost da iznos iz polja 71 (u ovom slučaju obavezno se upisuje
znak " " (minus) ispred iznosa) koristite kao poreski krediti u sljedećem poreskom periodu ili ima
mogućnost tražiti povrat PDV od Uprave za indirektno oporezivanje.
U polje 80 upisuje se oznaka "X" u slučaju da postoji više uplaćen iznos PDV a, odnosno da je
iznos u polju 71 negativan. Da budemo precizni, ako je polje 80 označeno sa "X" smatra se da je
poreski obveznik podnio zahtjev za povrat PDV a na svoj transakcijski račun koji je isti naveo u
zahtjevu za registraciju za PDV. Svi rokovi vezani za povrat teku od dana kada je PDV prijava sa
označenim poljem 80 primljena u poreskom podsistemu Informacionog sistema UIO, (ePorezi)
U polja 32, 33 i 34 upisuju se podaci o obračunatom PDV u licima koja nisu registrovana za
PDV, a da je promet izvršen u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH. Da još
jednom naglasimo da je zakonska obaveza poreskih obveznika ispravno i tačno popuniti ova
polja jer isti služe za analizu, te raspodjelu prihoda sa Jedinstvenog računa prema entitetima i
Brčko distriktu. Takođe, odredbama člana 13. Zakona o uplatama na Jedinstven račun i raspodjeli
prihoda propisana je i obaveza o prijavljivanju krajnje potrošnje od strane obveznika PDV a u
PDV prijavama.
Podatak o krajnjoj potrošnji koja se prijavljuje u PDV prijavi definiše se kao:
a) PDV za koji poreski obveznik nema pravo na odbitak,
b) PDV obračunat na promet dobara i usluga licima koja nisu upisana u Jedinstveni registar
obveznika indirektnih poreza te licima iz inostranstva koja nemaju sjedište u BiH niti poreskog
zastupnika,
c) PDV obračunat na sve promete dobara i usluga u vanposlovne svrhe, uključujući PDV na
manjak dobara, upotrebu lično proizvedenih dobara, promjene svrhe i zadržavanja dobara nakon
prestanka poslovanja i
d) Ispravljeni ulazni PDV u smislu odredbi člana 36. Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
Iznos PDV a koji je obračunat u krajnjoj potrošnji upisuje se u polja 32, 33 i 34 PDV prijave.
U polja 32, 33 i 34 PDV prijave evidentira se slijedeće:
a) Podaci o obračunatom PDV u na promet dobara licima koja nisu registrovani za PDV, vodeći
računa o sjedištu poreskog obveznika koji je izvršio promet dobara, odnosno gdje je sjedište
obveznika koji je izvršio promet (u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH),
b) Podaci o obračunatom PDV u na promet usluga licima koja nisu registrovana za PDV i to na
taj način da se u pomenuta polja unose vrijednosti obračunatog PDV a prema mjestu gdje je
usluga izvršena, osim kod prometa usluga povezanih sa nekretninama, a koje mjesto prometa se
određuje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina,
c) Podaci o PDV u iz svih internih faktura i PDV obračunatom na sve promete dobara i usluga u
vanposlovne svrhe, uključujući PDV na manjak dobara, upotrebu lično proizvedenih dobara,
promjene svrhe i zadržavanja dobara nakon prestanka poslovanja,
d) Ulazni PDV iz poreskih faktura na koji poreski obveznik nema pravo na odbitak,
e) Za tačke c) i d) mjesto krajnje potrošnje određuje se prema tačkama a) i b) ovog stava u
zavisnosti od toga da li je promet dobara ili promet usluga i
f) Iznos ispravljenog ulaznog PDV a u smislu odredbi člana 36. Zakona o porezu na dodatu
vrijednost pri čemu se mjesto prometa određuje prema mjestu upotrebe opreme odnosno
objekata za koje se vrši ispravka odbitka ulaznog poreza.
Podaci o obračunatom PDV navedeni u tački a) i
storniranim avansnim fakturama.
Krajnja potrošnja poslovne jedinice U slučaju da poreski obveznik ima poslovnu jedinicu ili više
njih, kod određivanja krajnje potrošnje potrebno je voditi se time na što se zaista krajnja
potrošnja odnosi, tj. da li se krajnja potrošnja odnosi na sjedište firme ili na poslovnu jedinicu. Za
krajnju potrošnju se smatra da je u onom entitetu odnosno Brčko distriktu BiH gdje se poslovna
jedinica nalazi, ako se konkretna faktura po kojoj se nema pravo na odbitak odnosi na tu
poslovnu jedinicu, što se može potvrditi kroz računovodstveno vođenje troškova te poslovne
jedinice ili je u samoj fakturi naznačeno da je primalac poslovna jedinica.
Ono što je najčešće nejasno kod popunjavanja polja krajnje potrošnje je način kako odrediti koji
iznos u koje polje treba upisati. Suština je u tome da se u navedena polja upiše PDV iz krajnje
potrošnje koja je izvršena u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu BiH, nije bitno
kome je izvršena prodaja (bitno je samo da osoba nije registrovana za PDV), već je samo pitanje
u kojem entitetu, odnosno distriktu je izvršena prodaja dobara, koja predstavlja krajnju potrošnju.
Kod obveznika sa pravom na srazmjerni odbitak postoji specifična situacija, ovaj obveznik prima
račune od svojih dobavljača u kojima je iskazan PDV, za te dobavljače ovaj obveznik je
registrovani obveznik za PDV pa zbog toga dobavljač za ovaj konkretan račun ne popunjava
polje 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Međutim, obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulazni
porez fakturisan od dobavljača može odbiti u srazmjernom dijelu. Preostali dio ulaznog PDV koji
obveznik nije mogao odbiti predstavlja konačnu potrošnju te se ovaj iznos PDV unosi u
odgovarajuća polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi.
Primjer:
Samo popunjavanje prijava za PDV obveznika koji ostvaruju pravo na srazmjerni odbitak
ulaznog poreza se ne razlikuje od obveznika koji ne spadaju u tu kategoriju u dijelu popunjavanja
prijave u dijelovima prijava I i II. Osnovna razlika pri popunjavanju prijave ovog poreskog
obveznika je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. Da pojasnimo što se popunjava u dijelu III na
PDV prijavi. U ovaj dio prijave se popunjavaju podaci o konačnoj potrošnji, tj. PDV koji je
obračunat u konačnoj potrošnji. Specifična situacija kod poreskog obveznik banke: Banka prima
račun od svog dobavljača u kojima je iskazan PDV, za tog dobavljača banka je registrovani
obveznik za PDV, pa zbog toga dobavljač, za ovaj konkretan račun prema banci, ne popunjava
polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Međutim, banka ulazni porez fakturisan od dobavljača može
odbiti u srazmjernom dijelu. U konkretnom slučaju banka može odbiti samo 10% od svoje
poreske obaveze, tako da imamo sljedeću situaciju: Banka je imala za dati poreski period

fakturisani ulazni porez u iznosu od 1.700,00 KM, s obzirom da ima pravo da odbitak od samo
10% od ukupnog ulaznog poreza, u našem slučaju 170,00 KM, dio ulaznog poreza koji se ne
može odbiti iznosi 1.530,00 KM. Poreski obveznik će u polje 41 upisati iznos od 170,00 KM koji
može odbiti od svog izlaznog poreza. Dio ulaznog PDV a od 1.530,00 KM koji banka nije mogla
odbiti predstavlja krajnju potrošnju, kao što smo rekli, PDV iz krajnje potrošnje je onaj koji se ne
može odbiti. U konkretnom slučaju od spomenutih 1530,00 KM, 1.000,00 KM koji se ne može
odbiti odnosi se na fakturisani ulazni PDV za filijalu u Sarajevu, dok se preostali dio ulaznog
PDV koji se ne može odbiti u iznosu od 530,00 KM odnosi na glavnu filijalu u Banjoj Luci. Kada
je riječ o izlaznom porezu koji obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog poreza
zaračunava osobama koje nisu registrovane za PDV postupak je isti kao kod svih ostalih poreskih
obveznika. U polja 32, 33 i 34 se unose iznosi izlaznog poreza prema osobama koje nisu
registrovane za PDV prema mjestu gdje je izvršen oporezivi promet obveznika sa pravom na
srazmjerni odbitak ulaznog poreza.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti prilikom popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji
obzirom da je odredbama člana 67. stav (1) tačka 13. Zakona o PDV propisana novčana kazna u
iznosu od 300,00 KM do 10.000,00 KM za prekršaj obaveze tačnog vođenja poslovnih evidencija
koje uključuje tačno popunjavanja podataka o krajnjoj potrošnji, a što u skladu sa članom 56.
Zakona omogućava urednu primjenu PDV a.
Treba obratiti pažnju da vrijednosti kojima je iskazana visina poreske obaveze budu tačno
napisane. Trebate imati na umu da će se baš te cifre prenositi u informacioni sistem UIO, a na taj
način se formira poresko zaduženje u poreskom knjigovodstvu UIO.
Iznosi u PDV prijavi se iskazuju u decimalnim brojevima zaokruženim na dvije decimale.
UPOZORENjE Novčana kazna će se obračunavati ukoliko prijava ne stigne na vrijeme.
REGIONALNI UREDI:
RC Banja Luka regionalni broj 100 Mladena Stojanovića 7, 78000 Banja Luka
RC Mostar regionalni broj 200 Rodoč bb, 88000 Mostar
RC Sarajevo regionalni broj 300 Put života 14, 71000 Sarajevo
RC Tuzla regionalni broj 400 Rudarska 61, 75000 Tuzla
Vaša PDV prijava se šalje u vaš regionalni ured kao što je navedeno na početku prijave.