Pravila i postupci za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine

(Obim primjene u odnosu na subjekte)
(1) Utvrđuju se PRAVILA I POSTUPCI ZA IZRADU ZAKONA I DRUGIH PROPISA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (u dalj njem tekstu: Pravila), kojih su se
dužni pridržavati nosioci normativnih poslova prilikom pripreme zakona i drugih
propisa u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine (u dalj njem tekstu:
Federacija).
(2) Preporučuje se nosiocima normativnih poslova u kantonima, općinama i
gradovima da primjenjuju ova pravila.

2.
(Obim primjene u odnosu na objekt)
(1) Ova pravila primjenjivat će se prilikom pripreme i izrade sljedećih akata:
a) zakon,
b) sporazum,
c
) statut,
d) poslovnik,
e) uredba,
f) odluka,
g) pravilnik kao provedbeni propis,
h) uputstvo, naredba, instrukcija (opći akti),
i) zaključak,
j) inicijativa.
(2) Ova pravila mogu se primjenjivati i na pojedinačne akte, rezolucije, deklaracije ,
te na druge akte deklarativne prirode, ako priroda akta to dozvoljava.

DIO DRUGI - UNIFICIRANA TEHNIKA IZRADE PROPISA

POGLAVLJE I. SADRŽAJ PROPISA

3.
(Struktura propisa)
(1) Propis ima sljedeću strukturu:

3
a) uvodni dio,
b) glavni dio i
c) završni dio.
(2) Ako priroda propisa to zahtijeva, propis može imati i anekse.

Odjeljak A. Sadržaj uvodnog dijela propisa

4.
(Uvodni dio)
(1) Uvodni dio pravnog propisa sadrži:
a) uvod-preambulu,
b) naziv propisa,
c) predmet.
(2) Uvodni dio pravnog propisa sadrži i osnovne definicije.

5.
(Uvod– pravni osnov)
(1) Uvod je dio propisa koji se nalazi iznad naziva propisa, a sadrži podatke o
pravnom osnovu za donošenje propisa, odnosno odredbe iz kojih proizilazi
ovlaštenje za njegovo donošenje.
(2) Uvod pravnog propisa predstavlja proceduralni put kojim propis dolazi do svoje
pravne snage, pozivajući se na propise više pravne važnosti, ime organa koji donosi
propis, broj sjednice na kojoj je organ donio propis, kao i datum donošenja.
(3) Kada je organ koji donosi propis prethodno obavezan pribavi ti mišljenje ili
saglasnost nekog drugog organa, uvod sadrži i naziv organa koji je dao mišljenje,
odnosno saglasnost za donošenje propisa.

6.
(Naziv propisa)
(1) Naziv je dio propisa koji se stavlja iza preambule a sadrži osnovne informacije o
materiji koju propis uređuje i na osnovu kojih se on identifikuje.
(2) Naziv se ispisuje bez skraćenica i bez znakova interpunkcije.
(3) Naziv propisa predstavlja sintetičan izraz materije koja se propisom uređuje.
Ako to nije moguće, jer su u propisu sadržane razne materije, onda se u naziv unosi
sintetični izraz adekvatan za materiju koja je u propisu najznačajnija.

7.
(Pregled propisa)
(1) Pregled sadržaja dio je propisa koji sadrži informacije o strukturi propisa.
(2) U formuliranju sadržaja koristi se lista ili tabela u kojima se sve podjele propisa i
njegovih članova označavaju brojevima i nazivima.
(3) Pregled sadržaja potreban je naročito kad se propisom regulira nova materija il i
kad se radi o reguliranju složene materije.

4

(Predmet propisa)
(1) Predmet je dio propisa koji se stavlja ispod naziva propisa, a koji precizira šta
se propisom uređuje.
(2) U formulisanju predmeta navodi se struktura propisa.

(Definicija pojedinih izraza)
(1) Definicija je dio propisa koji se stavlja iza predmeta, a sadrži značenje pojedinih
izraza koji se koriste u tom propisu.
(2) Definicije se upotrebljavaju kako bi se objasnili izrazi koji su stručni ili imaju
posebno značenje, osim u slučajevima kada je značenje izraza objašnjeno u
sadržaju propisa ili definirano drugim propisom.
(3) U formuliranju definicije su kratke i jasne, te koriste zajedničke i nedvosmislene
izraze koje nije potrebno dalje definirati.

Odjeljak B. Sadržaj glavnog dijela propisa

(Glavni dio)

Glavni dio propisa sadrži normativnu razradu propisa koja omogućava ostvarivanje
postavljenih ciljeva, što uključuje:
a) opće principe,
b) prava i obaveze,
c) ovlaštenja,
d) primjene odredbi,
e) k
aznene odredbe.

(Opći principi)

Opći principi su dio propisa koji se stavlja na početak glavnog dijela propisa, a sadrži
informacije o ključnim vrijednostima na kojima se propis zasniva i odnosima koje
propis regulira.

(Prava i obaveze)
(1) Prava i obaveze dio su propisa koji se uređuju iza općih principa i sadrže
informacije o uticaju tog propisa na subjekte.
(2) Prava i obaveze koje se uređuju propisom, a naročito njihov uticaj na budžet,
definiraju se jasno i precizno.

5

(Ovlaštenja)
(1) Ovlaštenja su dio propisa koji se stavlja iza prava i obaveza, a sadrže
informacije o podzakonskim aktima koje donose različiti organi radi provođenja
propisa.
(2) Ovlaštenje za donošenje propisa sadrži:
a) naziv organa nadležnog za donošenje podzakonskog akta,
b) rok za donošenje podzakonskih akata,
c) pitanja koja se trebaju urediti podzakonskim aktom,
d) početak primjene može sadržavati i klauzulu da podzakonski akti poslije izvjesnog
vremena prestaju važiti.

14.
(Odredbe o primjeni)
(1) Odredbe o primjeni dio su propisa koji se stavlja iza nadležnosti i utvrđuje
organe nadležne za provođenje zakona i procedure potrebne pri primjeni propisa.
(2) Odredbe kojim se osnivaju nove institucije precizno definiraju njihov djelokrug,
pravni položaj, ovlaštenje i odgovornost, rukovodnu strukturu, obaveze i rok za
njihovo uspostavljanje, izvore sredstava potrebnih za njihov rad.
(3) Odredbe kojim se uspostavljaju procedure moraju tačno odrediti situacije u
kojima se opća pravila upravnog postupka ne primjenjuju.

15.
(Kaznene odredbe)
(1) Kaznene odredbe dio su propi sa koji se stavlja iza odredbi o primjeni, ako
postoje, a sadrže sankcije u slučaju kršenja određenih odredbi propisa.
(2) Svaka kaznena odredba ukazuje na kažnjive radnje i vrstu sankcije, uzimajući u
obzir da se:
a) definicija kažnjive radnje određuje bez mogućnosti različitog tumačenja,
b) visina sankcije određuje u granicama zakonom utvrđenog minimuma i
maksimuma.

Odjeljak C. Sadržaj završnog dijela propisa

(Završni dio)

Završni dio propisa sadrži informacije o vremenu kada propis stupa na snagu i
počinje njegova primjena i može uključiti:
a) prijelazne odredbe,
b) završne odredbe,
c) datiranje, potpisivanje i objavljivanje.

6

(Prijelazne odredbe)
(1) Prijelazne odredbe dio su propisa koje se nalaze na početku završnog dijela
propisa, a sadrže informacije i o posebnim okolnostima predviđenim za period
početka primjene propisa.
(2) U pr ij
elazne odredbe ugrađuju se pravila o prelasku na novi sistem koji uređuje
određeni odnos na drukčiji način, pri čemu se određuje:
a) subjekt regulacije,
b) pitanja koja se trebaju regul irati,
c) rok za donošenje podzakonskog akta.
(3) Prijelaznim odredbama utvrđuju se i rokovi za donošenje novih podzakonskih
akata, s tim da se može propisati da se produžava važnost podzakonskog propisa
donesenog na osnovu ranijeg zakona, ako je novim zakonom sadržaj podzakonskog
akta ostao isti i isti organ nadležan za njegovo donošenje.
(4) Kada se zakonom osniva novi subjekt u određenoj oblasti, pr ij
elaznim
odredbama utvrđuju se rokovi za preuzimanje prava i obaveza od novog subjekta koji
je nosilac tih prava i obaveza, kao i prestanak rada onog subjekta koji je bio nosilac
prava i obaveza po zakonu koji prestaje važiti.
(5) Kada je neophodno da postojeći subjekti usklade svoj rad s novim zakonom, u
prij
elaznim odredbama odredit će se rok za to usklađivanje.

(Slučajevi, odnosno postupci koji čekaju pravomoćno rješenje)

Prijelazne odredbe reguliraju slučajeve, odnosno postupke koji do dana stupanja na
snagu propisa nisu pravomoćno okončani:
a) određivanjem roka poslije kojeg će se primjenjivati novi način za uređivanje
slučajeva, odnosno postupaka,
b) dopuštanjem da se slučajevi, odnosno postupci započeti na osnovu ranije odredbe
dovrše, koristeći sljedeću formulaciju:

"Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovog propisa nisu
pravomoćno okončani završi t će se po odredbama propisa koji je bio na snazi u
vrijeme pokretanja postupka."

(Ograničavajuće odredbe)
(1) Ograničavajuće odredbe dio su propisa koji se stavlja iza pr ijelaznih odredbi, a
sadrži informacije o posebnim ograničenjima pri primjeni propisa u odnosu na mjesto
i vrijeme.
(2) Ograničenja pri primjeni propisa u odnosu na mjesto moguće je riješiti
formulacijom:
"ovi propisi važe samo za... ".
(3) Ograničenja pri primjeni propisa u odnosu na vrijeme moguće je riješiti
formulacijom:
"ovi propisi važe samo do... ili od... ".

7

(Odredbe o prestanku važenja propisa)
(1) Odredbe o prestanku važenja propisa dio su propisa koje se nalaze poslije
ograničavajućih odredbi, a sadrže informacije o propisima i/ili dijelovima propisa koji
prestaju važiti stupanjem na snagu novog propisa.
(2) Odredbe o prestanku važenja propisa moraju jasno navesti svaki propis i/ili dio
propisa koji prestaje važiti, uključujući broj i godinu službenog glasila u kojem su
objavljeni, odnosno njihove odredbe koje prestaju važiti stupanjem na snagu novog
propisa, pri čemu se naročito vodi računa o sljedećem:
a) ako se prestanak važenja odnosi na više pravnih propisa, njihovo navođenje vrši
se prema rangu, tako da se propisi više pravne snage stavljaju ispred propisa
niže pravne snage,
b) ako su u pitanju propisi iste pravne snage, navođenje se vrši prema vremenu
njihovog donošenja.

(Završne odredbe)
(1) Završne odredbe dio su propisa koje se nalaze iza pr ij
elaznih odredbi, odnosno
iza ograničavajućih odredbi ili odredbi o prestanku važenja propisa.
(2) Završnim odredbama određuje se stupanje propisa na snagu.
(3) U završnim odredbama moraju se jasno navesti propisi i/ili jedan dio propisa,
uključujući broj i godinu službenog glasila u kojem su objavljeni, a koji zahtijevaju izmjene i
dopune uvjetovane donošenjem novog propisa.
(4) Propis, u smislu ustavnih principa, stupa na snagu nakon isteka određenog roka
nakon objavljivanja i tako mora biti označeno.
(5) Postojanje vremenske distance između dana stupanja na snagu propisa i
početka primjene cjeline ili pojedinih odredbi tog propisa moguće je riješiti
formulacijom:

"Ovaj propis stupa na snagu __dana od dana objavljivanja, a primjenjivat će
se od __ godine."
(6) U propisima se ne određuje vrijeme njihovog objavljivanja. Propisi se objavljuju u
"Službenim novinama Federacije BiH".

22.
(Datiranje)
(1) Datiranje je posebna klauzula o vremenu koja se nalazi ispod teksta propisa i
pokazuje dan kada je propis nastao.
(2) Datiranje je formalan akt i može se izraziti na sljedeći način:
a) izvorni način - gdje kao datum nastanka propisa važi onaj dan koji je naznačen
ispod objavljenog teksta propisa;
b) neizvorni način - ako datum nastanka propisa nije označen, kao datum propisa
važi dan štampanja službenog glasila u kojem je propis objavljen.

8

Odjeljak D. Sadržaj aneksa propisa

(Svrha i vrijednost aneksa)
(1) Ako postoje praktični razlozi, zbog obimnosti ili posebnog načina iskazivanja
tehničkih pravila ili podataka u normativnom dijelu propisa, ta pravila normiraju se
kao aneksi.
(2) Aneks je sastavni dio propisa uz koji se donosi, s tim da se u tekstu zakona
pozove na aneks i njegov sadržaj.
(3) U aneksu se objavljuje sadržaj koji se ne može izraziti na normativan način, a
sastoji se od programa, tabela, spiskova, tarifa i drugih sadržaja.

24.
(Struktura aneksa)
(1) Aneksi imaju jednoobraznu strukturu i sačinjeni su tako da sadržaj bude jasan,
uz poštivanje pravila naučne discipline kojoj pripadaju.
(2) Ako ima više aneksa označavaju se rimskim brojevima.

POGLAVLJE II. FORMA PROPISA

Odjeljak A. Unutrašnja struktura propisa

(Unutrašnja struktura propisa)
(1) Unutrašnja struktura propisa u pogledu forme omogućava pregled materije koja
se regulira propisom radi što lakše primjene. Unutrašnju strukturu propisa čine:
a) dio,
b) poglavlje,
c) odjeljak.
(2) Propis i svaka unutrašnja struktura propisa
ne mogu imati manje od dva člana.

(Dio)
(1) Propis može biti podijeljen najmanje na dva dijela. Dijelom je obuhvaćena
tematska cjelina pravnog propisa.
(2) Dio se označava rednim brojem prema redoslijedu od broja jedan. Brojevi se
pišu velikim slovima. Primjer: DIO PRVI.
(3) Dio ima naziv. Naziv moraju imati svi dijelovi propisa.

27.
(Poglavlje)
(1) Dio može biti podijeljen najmanje na dva poglavlja. Poglavlje nastaje dijeljenjem
jedne tematske cjeline na više funkcionalnih ili smisaonih cjelina.

9
(2) Poglavlje se označava rimskim brojem koji se piše iza riječi "POGLAVLJE".
Primjer: POGLAVLJE I.
(3) Svako poglavlje u propisu mora imati naziv.

(Odjeljak)
(1) Odjeljak je sastavni dio poglavlja, te u poglavlju mora biti najmanje dva odjeljka.
(2) Odjeljak se označava velikim slovom abecede iza kojeg se piše interpunkcijski
znak "tačka". Primjer: Odjeljak A.
(3) Svaki odjeljak mora imati naziv.
(4) Svaki odjeljak može sadržavati i pododjeljke koji moraju imati nazive.

Odjeljak B. Član i unutrašnja podjela

29.
(Član)
(1) Član sadrži jedno ili više pravila koja čine jednu logičku cjelinu.
(2) Član se označava arapskim brojem, počinjući od broja jedan, a zatim po
redoslijedu brojevima do posljednjeg člana u propisu.
(3) Član ima naziv koji se upisuje ispod brojčane oznake i piše se u zagradu.

30.
(Unutrašnja podjela člana)
(1) Član se dijeli na:
a) stavove,
b) stavovi na tačke,
c) tačke na alineje.
(2) Odredbe član a, stava, tačke i alineje sastoje se od jedne rečenice. Samo ako to
interesi razumljivosti zahtijevaju, odredba se može, izuzetno, sastojati od dviju ili više
rečenica.
(3) Odredbe članova i stavova uvijek se završavaju interpunkcijskim znakom
"tačka", a odredbe tačke i alineje interpunkcijskim znakom "zarez", "tačka-zarez" ili
"tačka" i na kraju se uvijek piše tačka.

(Stav)
(1) Član se može sastojati od jednog ili više stavova.
(2) Stav se označava arapskim brojem, s otvorenom zagradom ispred i zatvorenom
zagradom iza broja. Primjer: (1). Ako se č lan sastoji samo od jednog stava, taj stav
se brojčano ne označava.

(Tačka)
(1) Stav se može sastojati od dviju ili više tačaka.
(2) Tačka se označava malim slovom abecede ispred teksta odredbe po redoslijedu
slova. Iza slova se piše zagrada. Primjer: a).

10

(Podtačka i alineja)
(1) Tačka se može sastojati od dvije ili više podtačak a ili dvije ili više alineja.
(2) Podtačka se označava arapskim brojem sa zatvorenom zagradom (Primjer: 1) ),
a alineja se označava crticom. Primjer: - .

POGLAVLJE III. STIL PROPISA

Odjeljak A. Terminologija

(Opći principi terminologije)
(1) Propis se piše jasnim stilom, jednostavnim riječima i precizno izraženim
namjerama donosioca propisa.
(2) Terminologija korištena u propisima mora biti:
a) jasna,
b) dosljedna,
c) precizna,
d) potrebna.

35.
(Jasna terminologija)

U propisu se koristi terminologija u skladu sa pravnim i jezičkim standardima i
definicijama u smislu člana 9. ovih pravila.

(Dosljedna terminologija)

Upotreba terminologije u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, kao i u odnosu
na propise koji su na snazi.

37.
(Precizna terminologija)
(1) U propisu se koristi precizna terminologija čije su pravne posljedice
nesumnjivo jasne.
(2) Upotreba uobičajenih, a nepreciznih odrednica „odmah“, „bez odgode“, „na
vrijeme“, „po pravilu“ i slično trebalo bi, u određivanju vremenskih rokova, što je moguće
više izbjegavati.

38.
(Potrebna terminologija)
(1) Kada se u propis uvodi novi pojam, on će u osnovnim odredbama biti jasno
definiran, kako po sadržaju, tako i po obimu.
(2) Ako je potrebno izmijeni ti ustaljeni smisao nekog termina, odnosno izraza,
postupa se u skladu sa članom 9. ovih pravila.

11

(Upotreba stranih i domaćih naziva)
(1) U propisu se koristi samo terminologija koja ima isto značenje na jezicima u
službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.
(2) U propisu treba izbjegavati upotrebu dva ju ili više izraza istog značenja koji se
mogu izraziti samo jednim izrazom istog značenja, kao i strane izraze.
(3) Strani izrazi (tuđice) mogu se koristiti u onom značenju koji strani izraz ima na
jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.
(4) Upotrijebljeni strani izraz u propisu piše se
u zagradu iza domaćeg izraza istog
značenja.
(5) U propisu je obavezna primjena jedinstvenog jezičnog izražavanja na svakom
od službenih jezika, u smislu da se isti termini i pojmovi koriste u osnovnom tekstu i u
tekstu izmjena ili dopuna propisa.

Odjeljak B. Pozivanje, navođenje i skraćenice

40.
(Pozivanje)
(1) Ukazivanje u propisu na odredbe iz drugih propisa vrši se pozivanjem, a ne
ponavljanjem same odredbe.
(2) Pozivanje na druge propise vrši se na zatvoren i otvoren način:
a) zatvoreno pozivanje vrši se pozivanjem na naziv propisa, označavajući u zagradi
pod navodnicima naziv, broj i godinu objavljivanja službenog glasila u kojem je
objavljen propis na koji se poziva, sa svim izmjenama i dopunama,
b) otvoreno pozivanje vrši se navođenjem generičkog pojma za određenu vrstu
propisa, npr. odluka ili zakon i oblasti koja se regulira.
(3) U slučaju zatvorenog pozivanja na više propisa različitog naziva, značaja i
nomotehničkog porijekla, redoslijed navođenja je prema njihovoj važnosti: ustav,
sporazum, zakon, uredba sa zakonskom snagom, uredba, odluka, rješenje, zaključak
i drugi opći pravni akti. Ako se mora pozvati na propis iste važnosti (npr. dva zakona),
prvo se navodi propis koji je ranije objavljen.

41.
(Navođenje)
(1) Ukazivanje u propisu na dijelove istog propisa vrši se navođenjem. Navođenje je
moguće riješiti formulacijama:
a) "iz člana x. ovog propisa", ako se poziva na odredbu člana, ili
b) "iz stava (y) ovog člana", ako se poziva na odredbu stava.
(2) U odredbi kojom se ukazuje na neki drugi propis navodi se naziv tog propisa.
Korištenje izraza kao što su prethodni, sljedeći, naredni i sl. u svrhu navođenja,
trebalo bi izbjegavati.

42.
(Skraćenice)
(1) Skraćenice koje se koriste u propisu moraju biti definirane.

12
(2) U slučaju ponavljanja skraćenica naziva ili drugih izraza kroz isti propis koristi se
samo uopćeni naziv propisa riječima: "u daljnjem tekstu", koje se navode u zagradi nakon
interpunkcijskog znaka "dvotačka".
(3) U slučaju ponavljanja trebalo bi izbjegavati skraćenice u kojima se početna
slova pojedinačne riječi proprate tačkom, osim kada je skraćenica uobičajena.

Odjeljak C. Gramatika

43.
(Upotreba glagola)

Po pravilu glagoli se u propisu upotrebljavaju u sadašnjem vremenu i u aktivnom
obliku, ukoliko je to moguće.

(Upotreba riječi)
(1) Riječi se u propisu koriste u jednini ili množini.
(2) Nije ispravno alternativno određivanje (u jednini i množini) kao što su:
„dodjeljuje(ju)“, „kandidatu(ima)“, „relevantnog(ih)“, „konstitutivnog(ih)“, „vlasti(ima)“.

(Upotreba rodova)

Riječi se u propisu upotrebljavaju samo u jednom rodu (muškom, ženskom ili
srednjem).

46.
(Pisanje brojeva)
(1) Brojevi upo trijebljeni u propisu pišu se slovima, osim kada se određuje datum i
suma novca.
(2) Navođenje brojeva u tekstu do broja deset ( 10) piše se slovima, a preko deset
(10) brojevima.
(3) Razlomak upotr ij
ebljen u propisu piše se brojevima i zatim između zagrada
slovima.
(4) Procenat upo trij
ebljen u propisu piše se brojevima i zatim između zagrada
slovima.

POGLAVLJE IV. IZMJENE I DOPUNE PROPISA

Odjeljak A. Izmjene i dopune propisa

(Svrha i obim izmjena i dopuna)
(1) Izmjene i dopune rade se u slučajevima kada propisi ne odgovaraju izmjenama
u pravnom sistemu ili izmjenama u politici u određenoj oblasti ili ih treba prilagoditi
stvarnim potrebama.

13
(2) Osnovni propis može biti izmijenjen u potpunosti, osim naziva propisa i datuma.
(3) Ako se mijenja ili dopunjuje 50% i više članova osnovnog propisa, potrebno je
pristupiti donošenju novog propisa.
(4) Stav (3) ovog člana ne primjenjuje se u slučajevima ispravke propisa.

(Način vršenja izmjena i dopuna)
(1) Izmjene i dopune propisa vrše se u odnosu na osnovni tekst propisa.
(2) Izmjene i dopune propisa mogu se vršiti samo propisom iste važnosti i u istom
postupku kao i propis koji se mijenja.
(3) Izuzetno, primjena stava (2) ovog člana ne odnosi se na izmjene i dopune
poslovnika i budžeta, koje se vrše odlukom.
(4) Izmjenama i dopunama jednog propisa ne mogu se vršiti promjene u propisu
koji uređuje drugu oblast.
(5) Izmjena propisa vrši se tako da se jednom intervencijom (izmjenama i
dopunama) obuhvataju sve izmjene i dopune koje se odnose na jedan član, a ako se
radi o izmjenama i dopunama koje sadrže različite ciljeve, odnosno svrhu, izmjena
propisa vrši se kroz više intervencija na jedan član.

49.
(Naziv izmjena i dopuna)
(1) Naziv izmjena i dopuna u propisu treba odgovarati njegovom sadržaju. Ako se
vrši:
a) samo jedna izmjena ili dopuna, propis se naziva "o izmjeni" ili "o dopuni",
b) jedna izmjena i više dopuna, propis se naziva "o izmjeni i dopunama", odnosno "o
izmjenama i dopuni",
c) najmanje dvije izmjene i najmanje dvije dopune, propis se naziva "o izmjenama i
dopunama".
(2) U nazivu propisa o izmjenama i dopunama treba se upotpunosti pozvati na
naziv propisa koji se mijenja.

50.
(Pozivanje na osnovni propis)

Propis o izmjenama i dopunama treba u prvom članu sadržavati pozivanje na
osnovni propis i oznaku prvog člana koji se mijenja ili dopunjuje, a ostali članovi prate
redoslijed teksta.

51.
(Formulacija izmjena propisa)
(1) Izmjenu propisa moguće je riješiti formulacijama:
a) ako se mijenja čitav član,
"U propisu (naziv) član x. mijenja se i glasi:
'član x.
a, b, c")
b) ako se mijenja jedan dio, kao što je stav,
"U članu x. stav (1) mijenja se i glasi:

14

'(1) a, b, c"')
c) ako se mijenja jedna ili više riječi unutar jednog član a,
"U članu x. u stavu (1) riječi: 'a, b, c' zamjenjuju se riječima: „d, e, f'."
d) ako se u više članova mijenjaju iste riječi, sve izmjene se mogu obuhvatiti
formulacijom:
„U članu xxx. riječi: „.....“ zamjenjuju se riječima: „.....“.
(2) Ako se briše neka odredba ili dio odredbe, izmjenu je moguće riješiti
formulacijom:
"U članu x. u stavu (1) riječi: 'a, b, c' se brišu."
(3) Istim formulacijama brišu se druge vrste odredbi višeg oblika organiz iranosti
(rečenica, alineja, tačaka), s tim što se umjesto izraza "riječi" upotrijebi termin za
sadržaj koji se izostavlja.

52.
(Formulacija dopuna dijela propisa)

Ako se dopunjuje odredba u propisu dodavanjem dijela propisa, kao npr. poglavlja,
dopunjeni dio označava se istim brojem kao i prethodni dio iste vrste popraćen
progresivnim slovom. Formulacija dopune glasi:
"Iza Poglavlja 12. dodaje se novo Poglavlje 12a. i čl. xa., xb., xc. koji glase:“.

53.
(Formulacija dopune članova)

Ako se dopuna propisa vrši dodavanjem člana ili članova, novi član označava se
istim brojem kao i prethodni, popraćen progresivnim slovom. Formulacija dopune
glasi:
"U propisu (naziv) iza člana x. dodaje se novi član koji glasi:
'Član xa.
a, b, c\"

(Formulacija dopune dijela članova)
(1) Ako se dopuna propisa vrši dodavanjem, kao npr. stava ili stavova, formulacija
je sljedeća:
"U članu x. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
„(3) a,b,c.“.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, konsekvenca dopune može biti dvostruka:
a) ako se član x. sastoji od dva stava, onda je predložena formulacija konačna, novi
stav se jednostavno dodaje uz progresivni broj,
b) ako se član x. sastoji od tri ili više stavova, tada se odredba nastavlja još jednim
stavom koji glasi:
"Dosadašnji stav (3) postaje stav (4)."

15

Odjeljak B. Prečišćeni tekst i ispravka propisa

(Izrada prečišćenog teksta)
(1) Izradi prečišćenog teksta propisa pristupa se kada izmjene i dopune obuhvataju
više od 40% osnovnog teksta propisa ili kada je osnovni tekst mijenjan ili dopunjavan
najmanje tri puta, pri čemu je otežano praćenje teksta i sadržaja propisa.
(2) Prečišćeni tekst propisa ne upućuje se u redovnu proceduru donošenja propisa,
već se upućuje na dalj nji postupak u skladu sa poslovnicima o radu domova
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u dalj njem tekstu: Parlament
Federacije), odnosno Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Vlada Federacije).

56.
(Priprema i verifikacija prečišćenog teksta)
(1) Prečišćeni tekst zakona priprema se na način i po postupku utvrđenom
poslovnicima o radu domova Parlamenta Federacije.
(2) Nakon što se završi postupak pripreme prečišćenog teksta zakona na način i po
postupku utvrđenom poslovnicima o radu domova Parlamenta Federacije, prečišćeni
tekst zakona dostavlja se domovima Parlamenta Federacije radi verifikacije.
(3) Prečišćeni tekst propisa Vlade Federacije priprema obrađivač propisa, a utvrđuje ga
Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost s propisima
Evropske unije (u daljnjem tekstu: Ured za zakonodavstvo i propise Evropske unije), u
skladu sa Poslovnikom o radu Vlade Federacije.
(4) Nakon što Ured za zakonodavstvo i propise Evropske unije utvrdi prečišćeni tekst
propisa Vlade Federacije, taj tekst dostavlja Vladi Federacije radi verifikacije.
(5) Rukovodilac federalnog organa uprave utvrđuje prečišćeni tekst podzakonskog
propisa i općeg akta koji je, u skladu sa zakonom, on donio i dostavlja ga Uredu za
zakonodavstvo i propise Evropske unije na mišljenje.
(6) Rukovodilac federalnog organa uprave kada prečišćeni tekst podzakonskog
propisa iz stava (3) ovog člana uskladi s mišljenjem Ureda za zakonodavstvo i
propise Evropske unije, dužan je taj propis dostaviti sekretaru Vlade Federacije radi
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

57.
(Ovlaštenje za izradu prečišćenog teksta)

Ovlaštenje za izradu prečišćenog teksta propisa mora biti izričito utvrđeno u propisu
o izmjenama i dopunama, kojim se određuje i rok u kojem se mora pripremiti
prečišćeni tekst propisa.

58.
(Sadržaj prečišćenog teksta)
(1) Prečišćeni tekst propisa sadrži osnovni tekst u koji su ugrađene sve izmjene i
dopune koje su usvojene i objavljene.
(2) Prečišćeni tekst sadrži uvod, koji sadrži i broj “Službenih novina Federacije BiH” u
kojem je objavljen propis o izmjenama i dopunama u kojem je utvrđeno ovlaštenje za

16

njegovu izradu, naziv organa nadležnog za izradu prečišćenog teksta i datum kada je
utvrđen prečišćeni tekst.
(3) Iza naziva propisa u narednom redu, između crtica, ispisuje se naslov: “Prečišćeni
tekst”.
(4) U prečišćeni tekst propisa ne smije se unositi ništa što nije bilo sadržina važećeg
teksta.
(5) U završnom članu prečišćenog teksta navode se svi propisi koje prečišćeni tekst
sadrži, naslov propisa, kao i broj službenih novina u kojem su objavljeni.
(6) Prečišćeni tekst ima službeni karakter i objavljuje se u “Službenim novinama
Federacije BiH”.

59.
(Ispravka propisa)
(1) Ispravka propisa koji je donesen i objavljen u službenom glasilu vrši se u slučaju
kada se utvrdi da objavljeni tekst propisa ne odgovara izvornom tekstu propisa.
(2) Izvorni tekst propisa je tekst koji je donesen i potpisan i čiji se orginalni primjerak
čuva u stručnoj službi donosioca propisa.
(3) Objavljivanje ispravki propisa koje donose domovi Parlamenta Federacije vrši se
u skladu s poslovnicima o radu domova Parlamenta Federacije, a objavljivanje
ispravke propisa Vlade Federacije vrši se na način utvrđen Poslovnikom o radu Vlade
Federacije.
(4) U ispravci se uporedo navode pogrešan i ispravljeni tekst propisa, kao i mjesto,
vrijeme i organ koji je izvršio ispravku.

60.
(Potvrđivanje odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu)

Propise koje je svojim odlukama proglasio Visoki predstavnik za Bosnu i
Hercegovinu, u skladu sa svojim nadležnostima, koji se odnose na ustavno
ovlaštenje Parlamenta Federacije, Parlament Federacije donijet će u istovjetnom
tekstu.

DIO TREĆI - UNIFICIRANA TEHNIKA IZRADE OBRAZLOŽENJA

POGLAVLJE I. FORMA OBRAZLOŽENJA

61.
(Obaveza dostavljanja obrazloženja)

Prilikom pripreme propisa predlagač, odnosno obrađivač uz propis obavezno
dostavlja obrazloženje.

(Struktura obrazloženja)

Obrazloženje se u formi dodatka podnosi kao poseban dokument propisa i ne smatra
se aneksom tog propisa.

17

POGLAVLJE II. STRUKTURA I SADRŽAJ OBRAZLOŽENJA

(Sadržaj obrazloženja)
(1) Obrazloženje propisa sadrži:
a) ustavnopravni i zakonski osnov za donošenje propisa,
b) razloge za donošenje propisa i objašnjenje odabrane politike,
c) usklađenost propisa s evropskim zakonodavstvom,
d) provedbene mehanizme i način osiguranja poštivanja propisa,
e) opis konsultacija vođenih u procesu izrade propisa,
f) procjenu ekonomske opravdanosti donošenja propisa,
g) obrazloženje finansijskih sredstava za provođenje propisa i finansijske efekte
propisa,
h) raspored eventualnog ponovnog preispitivanja donesenog propisa.

64.
(Ustavna i pravna provjera)
(1) Ustavnopravni i zakonski osnov za donošenje propisa sadrži provjeru od Ureda
za zakonodavstvo i propise Evropske unije i to:
a) ustavnih i zakonskih nadležnosti za reguliranje pojedine materije i za donošenje
propisa,
b) usklađenosti prema postojećem zakonodavstvu, uključujući i međunarodne
sporazume.
(2) Ako je potrebno, ustavnopravni i zakonski osnov uključuje i usklađenost propisa
prema obavezujućim pravnim principima, poput pravne sigurnosti, srazmjernosti i
jednakosti pred zakonom, kao i s proceduralnim zahtjevima.
(3) Ako nije postupljeno u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, Ured za zakonodavstvo i
propise Evropske unije propis vraća obrađivaču na doradu.

65.
(Usklađenost sa zakonodavstvom Evropske unije)

Kada se, s ciljem usklađivanja zakonodavstva Federacije sa zakonodavstvom
Evropske unije vrši izmjena i dopuna postojećeg propisa ili se donosi novi propis,
institucija koja priprema propis nastoji osigurati i pregled usaglašenosti propisa s
pravnom stečevinom (acquis) Evropske unije (u daljnjem tekstu: acquis EU).

(Obaveze obrađivača, odnosno predlagača propisa)
(1) Institucije Federacije koje pripremaju propis (prednacrt, nacrt i prijedlog) dužne
su u postupku izrade propisa kojim se usklađuje zakonodavstvo Federacije s
acquisom EU popuniti Izjavu o usklađenosti i Uporedni prikaz usaglašenosti, uz
obavezno označavanje propisa oznakom „E“ na prvoj stranici propisa u gornjem
desnom uglu.
(2) Propis kojim se usklađuje zakonodavstvo Federacije s acquis om EU obrađivač,
odnosno predlagač dostavlja Uredu za zakonodavstvo i propise Evropske unije na

18

provjeru i potvrdu usklađenosti, zajedno s Izjavom o usklađenosti i Uporednim
prikazom usklađenosti s acquisom EU.
(3) Propis kojim se usklađuje zakonodavstvo Federacije s acquis om EU obrađivač,
odnosno predlagač dostavlja u daljnju proceduru s prethodno pribavljenim mišljenjem
Ureda za zakonodavstvo i propise Evropske unije.

(Dorada instrumenata za usklađivanje)
(1) Propis kojim se usklađuje zakonodavstvo Federacije s acquis om EU uz koji
nisu priloženi instrumenti za usklađivanje ili su instrumenti neuredno popunjeni, Ure d
za zakonodavstvo i propise Evropske unije vraća obrađivaču odnosno predlagaču na
doradu.
(2) Obrađivač, odnosno predlagač dužan je u roku 10 dana postupiti po zahtjevu
Ureda za zakonodavstvo i propise Evropske unije i dostaviti uredno popunjene
instrumente za usklađivanje.

68.
(Provjera provođenja)
(1) Izvršni mehanizmi i način osiguranja poštivanja propisa tiču se metoda
provođenja zakona i drugih propisa ili akata, odnosno mehanizama koji se koriste
kako bi osobe na koje se propisi odnose ispoštovale njegove odredbe.
(2) Metode i strategije iz stava (1) ovog člana omogućuju da se utvrdi sljedeće:
a) mjere i akcije za provođenje i poštivanje propisa, a naročito osiguranje punih
administrativnih kapaciteta za izvršenje zadataka i obaveza,
b) organi nadležni za provođenje i rokovi koje oni trebaju ispoštovati, i
c) aktivnosti pomoću kojih se treba izbjeći moguće sukobljavanje i nesporazumi s
osobama na koje se propis odnosi.

69.
(Procjena finansijskih sredstava i koristi)
(1) Obrazloženje finansijskih sredstava sadrži procjenu potrebnih sredstava, izvora
i načina osiguranja tih sredstava za provođenje propisa.
(2) Predlagač obavezno iznosi procjenu sredstava i troškova očekivanih od
uvođenja propisa i od mogućih alternativa uvođenju propisa.
(3) Procjena iz stava (2) ovog člana treba biti na raspolaganju u dostupnom
formatu upravnim, izvršnim i zakonodavnim organima u kojima se donose odluke.
(4) Procjene najvažnijih propisa uključuju i procjenu troškova i koristi glavnih
podelemenata propisa kako bi se razvrstali elementi koji su opravdani od onih koji
nisu.
(5) Procjena također treba uključivati:
a) sve ekonomske troškove koje snose pravna lica, građani i nivoi vlasti koji su
nadležni za provođenje propisa,
b) troškove odabira politike i administrativnih formalnosti,
c) administrativne i fiskalne troškove uvođenja propisa kao i vanregulatornih
alternativa, uključujući i troškove provođenja propisa.

19
(6) U svakom slučaju, obrađivač treba prikazati razumnu procjenu o tome da su
troškovi uvođenja propisa opravdani njihovim koristima prije samog započinjanja
uvođenja propisa.

70.
(Konsultacije među institucijama)
(1) Kada proces uvođenja propisa zahtijeva učestvovanje više od jedne institucije ili
nivoa vlasti, obrazloženje sadrži prikaz obavljenih konsultacija među institucijama.
(2) Obrađivač obrazlaže mehanizme koji su korišteni kako bi se provele sve
potrebne konsultacije, uključujući, u zavisnosti od slučaja, horizontalnu i vertikalnu
koordinaciju i saradnju među institucijama i nivoima vlasti.

71.
(Revizije postojećih propisa)
(1) Institucije Federacije uspostavi t će sistemske i periodične revizije postojeći h
propisa, kako bi oni bili usaglašeni s ekonomskim, društvenim i ostalim promjenama.
(2) U obrazloženju propisa, obrađivač navodi vremenski raspored revizije
donesenog propisa na način naveden u stavu (1) ovog člana.
(3) Obrađivač navodi i obavezu izvještavanja i odgovornosti.
(4) Obrađivač propisa može napraviti ponovno preispitivanje potrebe za uvođenjem
propisa i prije vremenskog rasporeda iz stava (2) ovog člana ako nastane promjena
uvjeta nakon donošenja propisa. U tom slučaju poduzimaju se sve potrebne mjere za
revidiranjem ili ukidanjem postojećih propisa.

DIO ČETVRTI – POSTUPCI ZA PRIPREMU IZRADE PROPISA

72.
(Ovlaštenje za pripremu propisa)
(1) Inicijativa organa vlasti za pripremanje normativnog akta počinje uvrštavanjem
tog akta u plan rada tog organa.
(2) Prilikom formuliranja inicijative organ koji donosi plan:
a) zadužuje jednu od institucija kao i druge koje će učestvovati pod njegovim
nadzorom za pripremu normativnog akta,
b) pojašnjava dovoljno jasno cilj normativnog akta koji se priprema,
c) određuje rok za dostavljanje akta u proceduru donošenja.

73.
(Osnovni principi)

Osnovni principi izrade akata uključuju:
a) politike i akti proizlaze iz strateških prioriteta Vlade Federacije tako što se planiraju
i izrađuju u skladu s utvrđenim strateškim prioritetima Vlade Federacije;
b) politike i akti moraju biti finansijski ostvarivi i izrađuju se u skladu sa finansijskim
ograničenjima i u okviru trogodišnjeg ciklusa planiranja budžeta; prilikom izrade
politike neophodno je obaviti procjenu finansijskih uticaja uzimajući u obzir
najefikasnije opcije politike;

20
c) politike i akti zasnivaju se na činjenicama tako što se svaki prijedlog nove ili
izmjena postojeće politike zasniva na sveobuvatnoj analizi postojećeg stanja u
predmetnoj oblasti, definiranju problema i identifikaciji nedostataka, na osnovu čega
se utvrđuju jasni ciljevi i izlažu razmotrene opcije, te obrazlažu razlozi kojima se
opravdava predložena opcija;
d) politike i akti izrađuju se putem transparentnih procedura i kroz proces
konsultacija, tako što se tokom svih faza izrade politike provode konsultacije sa svim
ministarstvima i drugim organima uprave s interesom u predmetnoj oblasti, kao i
nadležnim kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave, odgovarajućim
nevladinim organizacijama, drugim interesnim stranama i nezavisnim stručnjacima;
e) politike i akti sadrže provedbene planove s jasnim projekcijama troškova,
organizacijske kapacitete, ljudske potencijale, procedure nadgledanja i ocjene
provođenja.

74.
(Definicija politike)

U smislu ovih pravila, pod politikom se podrazumijeva odabrani pristup koji, na
osnovu prethodno obavljene procjene uticaja mogućih opcija politike, obećava
postizanje najefikasnijih rezultata u pogledu rješavanja određenog definiranog
problema, odnosno unapređenja stanja u određenoj oblasti.

75.
(Priprema teza)
(1) Obrađivač započinje izradu politike pripremom teza koje odražavaju osnovna
opredjeljenja u vezi s pripremom normativnog akta. Teze mogu biti predstavljene u
obliku ograničenog broja alternativnih opcija za reguliranje specifične materije.
(2) Teze se pripremaju prije izrade prednacrta zakonskih akata i prijedloga
podzakonskih akata i u postupku njihove pripreme u obzir se uzimaju sljedeći
elementi u proporcionalnoj mjeri prema značaju pitanja koje se razmatra:
a) prioriteti Vlade Federacije i specifična strategija za odgovarajuću oblast koju je
usvojila Vlada Federacije, ukoliko takva postoji;
b) ocjena postojećeg stanja i formulacija problema;
c) jasno definiranje ciljeva politike i rezultata koji se namjeravaju postići;
d) moguće opcije za rješavanje definisanog problema, s tim da je obrađivač
obavezan, po pravilu, prethodno uze ti u obzir i izvrši procjenu u smislu je li
intervencija Vlade Federacije uopće potrebna obzirom da se može pokazati kako niti
jedna intervencija ne rješava problem, ili se eventualno problem može riješiti
dosljednim provođenjem postojećih akata, odnosno može se riješiti putem
alternativnih formi reguliranja predmetne materije, poput ekonomskog reguliranja,
neobavezujućih sporazuma, samoreguliranja, prikazivanja informacija i drugih
nenormativnih načina reguliranja;
e) procjena uticaja svake od opcija iz tačke d) ovog stava, uključujući:
1) fiskalne uticaje na budžet institucija Federacije i uticaje na budžete drugih nivoa
vlasti u Federaciji, ukoliko postoje, kao i administrativne uticaje, posebno u pogledu
troškova za osoblje i sredstava neophodnih za provođenje politike,
2) procjenu očekivanih društvenih, ekonomskih i ekoloških troškova i dobiti,
3) implikacije na proces evropskih integracija;

21
f) identifikacija zainteres iranih strana unutar i van institucija Federacije s ciljem
prikupljanja što je moguće više informacija iz predmetne oblasti i na taj bi se način
postigla što kvalitetnija formulacija mogućih opcija politike,
g) preporučeni pristup kojim se određuje ona politika koja obećava najbolja moguća
sredstva za postizanje cilja, uzimajući pri tome u obzir neželjene sporedne efekte.
(3) Obrađivač procjenjuje uticaje opcija na osnovu sljedećih kriterija:
a) "postizanje cilja" predstavlja kriterij koji obrađivač koristi kako bi procijenio
zadovoljava li prednacrt akta postavljene ciljeve u najvećoj mogućoj mjeri;
b) "provedivost" predstavlja kriterij koji obradivač koristi radi procjene u kojoj se mjeri
prednacrt akta može efikasno primijeniti kroz postojeću strukturu javne uprave u
Federacije;
c) "jasnoća" predstavlja kriterij koji obrađivač koristi kako bi procijenio drugi koncept
primj
enjivosti, odnosno moguće poteškoće za ciljne grupe (npr. privatni sektor) da na
pravi način razumiju akt i pridržavaju se istog na propisan način;
d) "troškovi primjene" predstavljaju kriterij koji obrađivač koristi kako bi procijenio
troškove i moguće uštede koje se direktno odnose na provođenje akta;
e) "usklađenost" predstavlja kriterij koji obrađivač koristi kako bi procijenio stvara li
novi akt konfliktne međuzavisnosti s drugim aktima, što može dovesti do neželjenih
pratećih efekata, u smislu da, n pr. oni na koje se akt ne odnosi ostvaruju određenu
korist ili trpe određene štete;
f) "integralni pristup" predstavlja kriterij koji obrađivač koristi kako bi na uravnotežen
način primijenio među-sektorski pristup u postupku procjene društvenih, ekonomskih,
ekoloških i drugih uticaja.
(3) Rezultati procjene iz stava (2) ovog člana, do kojih se došlo na najobjektivniji
mogući način, sistemski se dokumentuju i predstavljaju u dokumentu o tezama uz
jasne procjene i preporuke i dostavljaju se na razmatranje na stručni kolegij
ministarstva i odobrenje ministra.

76.
(Odobrenje teza)
(1) Teze se dostavljaju rukovodiocu institucije radi odobrenja.
(2) U slučaju da postoje alternative u vezi sa specifičnom materijom, odobrenje
treba naznačiti koja će se od opcija razmatrati u daljnjem postupku izrade propisa.

(Priprema prednacrta)
(1) U skladu s odobrenim tezama pristupa se pripremi prednacrta normativnog akta.
(2) U pripremi prednacrta primjenjuju se kriteriji koji su postavljeni u poglavljima od
I. do III. ovih pravila, s tim da se u datoj instituciji održava stalni protok informacija u
vezi s izradom prednacrta normativnog akta.

22

DIO PETI – UČESTVOVANJE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI U POSTUPKU

PRIPREME PRAVNIH PROPISA I DRUGIH AKATA

(Definicije)

Učestvovanje zainteresirane javnosti, u smislu ovih pravila, obuhvata četiri stepena:
a) informiranje je prvi stepen učestvovanja zainteres irane javnosti koji podrazumijeva
jednosmjeran proces, što znači da federalni organi informiraju građane prema svom
nahođenju ili građani dolaze do informacija na vlastitu inicijativu;
b) k
onsultacije su dvosmjerni proces tokom kojeg Vlada Federacije ili federalni organi
traže i primaju povratne informacije od građana, odnosno zainteres irane javnosti u
postupku donošenja pravnih propisa i drugih akata;
c) uključivanje podrazumijeva viši stepen dvosmjernog procesa putem kojeg su
predstavnici zainteresirane javnosti aktivno uključeni u izradu pravnih propisa i drugih
akata kroz članstvo u radnim tijelima;
d) partnerstvo predstavlja najviši stepen saradnje i uzajamne odgovornosti Vlade
Federacije i predstavnika zainteres irane javnosti za proces donošenja pravnih
propisa i drugih akata, a osigurava se potpisivanjem sporazuma o partnerstvu.

(Vremenski okvir za konsultacije)

Federalni organ može vršiti konsultacije u bilo kojoj fazi izrade pravnog propisa, ali će
planirati dovoljno vremena za završetak konsultacija prije dostavljanja pravnog
propisa i drugog akta Vladi Federacije.

80.
(Određivanje stepena obavezne konsultacije)

Svaki federalni organ, u skladu s kriterijima iz ovih pravila, utvrđuje ima li u vezi s
pravnim propisom ili drugim aktom iz njegovog djelokruga minimalne obaveze u vezi
s
konsultacijama javnosti ili zbog značajanog uticaja na javnost pravni propis i drugi
akt podliježe dodatnim konsultacijama u smislu ovih pravila.

(Minimalne obaveze u vezi s konsultacijama o
pravnim propisima i drugim aktima)
(1)Svaki federalni organ obavezan je nakon utvrđivanja teksta pravnog propisa i
drugog akta od interesa za javnost:
a) postaviti prednacrt/nacrt zakona, pravnog propisa ili drugi akt na svoju internet
stranicu, uz pružanje mogućnosti za dostavu komentara putem interneta; i
b) pozvati na dostavu komentara, uz slanje informacija o tome kako mogu doći do
primjerka pravnog propisa ili drugog akta.
(2) Rok za dostavljanje ovih komentara je najmanje deset dana od dana objavljivanja
pravnog propisa ili drugog akta na internet stranici Vlade Federacije ili federalnog
organa.

23

(Konsultacije o pravnim propisima koji
imaju značajan uticaj na javnost)
(1) Rukovodilac federalnog organa odlučuje na koji način treba, u smislu člana 83.
stav 2. ovih pravila, obaviti konsultacije o pravnim propisima i drugim aktima koji
imaju značajan uticaj na javnost.
(2) Prilikom razmatranja nivoa uticaja na javnost, rukovodilac federalnog organa
može odlučiti da se radi o pravnom propisu ili drugom aktu koji ima značajan uticaj na
javnost rukovodeći se sljedećim faktorima:
a)
predstavljaju li pravni propisi i drugi akti novinu;
b) je li svrha pravnog propisa i drugog akta usavršavanje zakona;
c) je li svrha pravnog propisa i drugog akta prilagođavanje tehnološkim promjenama;
d)
jesu li te promjene rezultat sudskih odluka,
e) broj lica na koje utiče promjena;
f) značajan finansijski uticaj na budžet Federacije, privredna društva ili građane.
(3) Obavijest o odluci iz stava 1. ovog člana objavljuje se na internet stranici
federalnog organa i Vlade Federacije.

(Oblici konsultacija, budžet za konsultacije i vremenski okvir za konsultacije)
(1) Rukovodilac federalnog organa odlučit će se za oblik konsultacije putem kojeg će
dobiti relevantne smjernice za izradu pravnog propisa ili drugog akta, uzimajući u
obzir:
a) vremensko ograničenje za usvajanje pravnog propisa;
b) mogućnosti organizacija i pojedinaca da učestvuju u konsultacijama, te
c) novine ili tehničku složenost teme obrađene u pravnom propisu.
(2) Oblici konsultacija obuhvataju traženje pisanih i usmenih komentara na jedan od
sljedećih načina:
a) putem objavljivanja pravnog propisa ili drugog akta na internetu;
b) putem objavljivanja pravnog propisa ili drugog akta u štampanim medijima;
c) dostavljanjem pravnog propisa organizacijama i pojedincima;
d) putem javnih sastanaka ili okruglih stolova s odabranim organizacijama i
pojedincima; te
e) putem radnih grupa koje uključuju stručnjake i predstavnike organizacija i
pojedinaca.
(3) Federalni organ razmotrit će koje će organizacije i pojedince interes irati ili će na
njih uticati pravni propis i drugi akt, a koji mogu dati korisne komentare, te će od tih
organizacija i pojedinaca zatražiti izjašnjenje.
(4) Federalni organ ostavlja organizacijama i pojedincima period od najmanje 30
dana za dostavu komentara, kada oblik konsultacije omogućuje pisane komentare.
(5) Federalni organ snima komentare audio ili drugim sredstvima i priprema sažetak
tih komentara, u slučaju kada oblik konsultacije omogućava usmeno iznošenje
komentara.
(6) Federalni organi planirat će sredstva u budžetu za ispunjavanje svojih obaveza u
vezi s konsultacijama, u skladu s ovim pravilima.

24

(Izjava koju federalni organ podnosi Vladi Federacije)

Prilikom podnošenja pravnog propisa ili drugog akta Vladi Federacije, rukovodilac
federalnog organa dostavlja izjavu kojom:
a) izjavljuje da su ispunjene minimalne obaveze u pogledu konzultacija;
b) izjavljuje da propis ili drugi akt ima značajan uticaj na javnost, te obrazlaže svoj
zaključak;
c) obrazlaže odluku o obliku konsultacija koju je donio i opisuje konsultacije koje su
izvršene;
d) izjavljuje kako je postupio s primljenim komentarima datim u postupku konsultacija,
e) obrazlaže razloge zbog kojih nije prihvatio prijedloge koji su dati u procesu
konsultacija.

85.
(Priprema nacrta)
(1) Na osnovu ishoda konsultacija priprema se nacrt normativnog akta.
(2) U pripremi nacrta normativnog akta primjenjivat će se kriteriji određeni u
poglavljima od I. do III. ovih pravila, s tim da se u datoj instituciji osigurava
konstantan protok informacija u vezi s izradom nacrta normativnog akta.

86.
(Prosljeđivanje pravnih propisa i drugih
akata Parlamentu Federacije)

Prilikom prosljeđivanja pravnih propisa i drugih akata Parlamentu Federacije prilažu
se izjave date u skladu sa članom 84. ovih pravila ili dostavljaju obavijesti ukoliko
izjave nisu date iz razloga što obaveza da se izvrše konsultacije nisu obavljene zbog
izuzetne hitnosti, nepredviđenih međunarodnih obaveza ili sudskog poništenja dijela
ili cjelokupnog zakona.

DIO ŠESTI –OSIGURANJE IDENTIČNOSTI PROPISA U SLUŽBENIM JEZICIMA

87.
(Identičnost propisa na trima službenim jezicima)
(1) Odredbe propisa moraju biti identične na sva tri službena jezika u Federaciji.
(2) Zahtjev za identičnošću propisa na trima službenim jezicima primjenjuje se na
propis u trenutku predlaganja organu nadležnom za njegovo razmatranje i
donošenje.

25

DIO SEDMI – ZAVRŠNA ODREDBA

(Stupanje na snagu)

Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ˝Službenim
novinama Federacije BiH˝.

PREDSJEDAVAJUĆI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Tomislav Martinović
PREDSJEDAVAJUĆI
PREDSTAVNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić