Porodični zakon Brčko Distrikta BiH

(Predmet)
(1) Ovim zakonom uređuju se porodično-pravni odnosi između bračnih partnera,
roditelja i djece, usvojitelja i usvojenika, staratelja i šti ćenika i odnosi izme đu srodnika u
bračnoj, vanbra čnoj ili usvojeni čkoj porodici, te postupci nadležnih organa u vezi s
porodično-pravnim odnosima i starateljstvom.
(2) Porodi čno-pravni odnosi u smislu ovog zakona su: zaklju čenje braka, li čna
prava i dužnosti bra čnih partnera, prestanak braka, odnosi roditelja i djece i drugih
srodnika, usvojenje, starateljstvo, izdržavanje, imovinski odnosi izme đu bra čnih,
vanbračnih partnera i drugih srodnika i određeni oblici pravne zaštite porodice.

(Porodica)
(1) Porodica, u smislu ovog zakona, je životna zajednica roditelja i djece i drugih
srodnika .
(2) Odnosi u porodici zasnivaju se na:
a) zaštiti privatnosti porodičnog života;
b) ravnopravnosti, međusobnom pomaganju i poštovanju članova porodice;
c) obavezi roditelja da osiguraju zaštitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj
odgovornosti u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta;
d) obavezi Br čko distrikta BiH da osigura zaštitu porodice, majke i djeteta u
skladu s međunarodnim konvencijama iz ovih oblasti;
e) pružanju starateljske zaštite djeci bez roditeljskog staranja i zaštite odraslih lica
koja nisu sposobna same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.
(3) Za pružanje stru čne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova
porodice, za rješavanje sporova izme đu članova porodice, kao i u svim slu čajevima
poremećenih porodi čnih odnosa nadležno je Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge –
Pododjeljenje za socijalnu zaštitu, kao organ starateljstva (u daljnjem tekstu: Organ
starateljstva).

(Nasilničko ponašanje)
(1) U porodici nije dozvoljeno nasilni čko ponašanje bra čnih partnera ili bilo kojeg
drugog člana porodice.
(2) Pod nasilni čkim ponašanjem podrazumijeva se svako ponašanje koje ima
obilježja krivi čnog djela nasilja u porodici propisana Krivi čnim zakonom Br čko distrikta
BiH.

2

(
Pojam braka)
(1) Brak je zakonom uređena zajednica života žene i muškarca.
(2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci muškarca i žene da zaklju če brak,
ravnopravnosti bračnih partnera, međusobnom poštovanju i uzajamnom pomaganju.

(Pojam vanbračne zajednice)
(1) Vanbra čna zajednica, u smislu ovog zakona , je zajednica života žene i
muškarca koji nisu u braku ili vanbra čnoj zajednici s drugim licima i koja traje najmanje
tri godine ako nemaju djecu ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
(2) Vanbra čna zajednica je izjedna čena s bra čnom zajednicom u pogledu prava
na me đusobno izdržavanje i drugih imovinskopravnih odnosa, pod uslovima i na na čin
propisan ovim zakonom.

GLAVA II - ZAKLJUČENJE BRAKA

(Uslovi za postojanje braka)
(1) Brak zaklju čuju dvije osobe razli čitog spola, slobodnim pristankom, pred
nadležnim matičarom Brčko distrikta BiH .
(2) Ako pri zaklju čenju braka nije ispunjen neki od uslova iz stava 1 ovog člana,
smatra se da brak nije ni postojao.

(Pravo na tužbu)

Pravo na tužbu za utvr đivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakom licu
koje za to ima pravni interes, kao i Organu starateljstva.
A) Postupak za zaključenje braka

(Prijava namjere zaključenja braka)
(1) Lica koja namjeravaju da zaklju če brak li čno podnose prijavu mati čnoj službi
na teritoriji Brčko distrikta BiH, nadležnoj po mjestu zaključenja braka.
(2) Uz prijavu iz stava 1 ovog člana lica ro đena na teritoriji BiH prilažu izvod iz
matične knjige ro đenih i uvjerenje o slobodnom bra čnom stanju izdate od strane
nadležnog matičara po mjestu ro đenja koji nisu stariji od trideset dana od dana prijave,
ovjerenu kopiju važe ćeg identifikacionog dokumenta (li čna karta, pasoš ili voza čka
dozvola), kada je to potrebno i druge isprave, dok su lica koja su ro đena u inostranstvu,
izuzev država nastalih od Republika bivše SFRJ dužna priložiti i prijavu boravka koju je
izdao nadležni organ na teritoriji BiH.

3

Čla
n 9
(Provjera uslova za zaključenja braka)
(1) Mati čar će, na osnovu izjava osoba koje žele da zaklju če brak, a po potrebi i
na drugi na čin provjeriti postoji li koja od bra čnih smetnji (čl. od 19 do 26) ili zabrana za
zaključenje braka (čl. 27 i 28).
(2) Ako utvrdi da postoji koja od bra čnih smetnji ili zabrana, mati čar će usmeno
saopćiti podnosiocima prijave, da ne mogu zaklju čiti brak i o tome sa činiti službenu
zabilješku.
(3) Lica koja su podnijele prijavu za zaklju čenje braka, ukoliko nisu saglasna s
usmenim saop ćenjem iz stava 2 ovog člana, mogu u roku od 8 (osam) dana od dana
saopćenja, uložiti prigovor nadležnom odjeljenju, koje je dužno prigovor razmotriti
odmah i donijeti rješenje.

(Termin za zaključenje braka)

Dan i vrijeme za zaklju čenje braka odre đuje mati čar u sporazumu s licima koja
žele da zaključe brak.

(Postupak matičara)
(1) Mati čar će preporu čiti licima koja žele da zaklju če brak da se, do dana
zaključenja braka, uzajamno obavijeste o stanju zdravlja, da posjete porodi čno
savjetovalište i upoznaju se sa stru čnim mišljenjem o uslovima za razvoj skladnih
bračnih i porodi čnih odnosa, kao i da posjete ustanove u oblasti zdravstva radi
upoznavanja s mogućnostima i prednostima planiranja porodice.
(2) Mati čar će lica koja žele da zaklju če brak upoznati s mogu ćnošću ure đenja
imovinskih odnosa iz člana 235 ovog zakona.
(3) Mati čar će lica koja žele da zaklju če brak upoznati s mogu ćnošću
sporazumijevanja o prezimenu iz člana 30 ovog zakona i uzet će njihove izjave o
prezimenu.

(Povlačenje prijave za zaključenje braka)

Ako na dan određen za zaključenje braka ne dođu jedan ili oba bra čna partnera, a
izostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere za zaklju čenje braka
povučena.

(Mjesto za zaključenje braka )

Zaključenje braka vrši se na sve čan na čin u posebno odre đenoj službenoj
prostoriji ili na nekom drugom mjestu u dogovoru s budućim bračnim partnerima.

4

(Osobe koje prisustvuju zaključenju braka)

Zaključenju braka prisustvuju oba budu ća bra čna partnera, dva punoljetna
svjedoka i matičar.

(Zaključenje braka na osnovu punomoći)
(1) U naro čito opravdanim slu čajevima, nadležni organ uprave može rješenjem
dozvoliti da se brak zaklju či uz prisustvo samo jednog od budu ćih bra čnih partnera i
opunomoćenika drugog.
(2) U punomo ći, koja mora biti ovjerena, moraju biti ta čno ozna čeni li čni podaci
davaoca punomo ći, opunomo ćenika i osobe s kojom davalac punomo ći želi zaklju čiti
brak i datum izdavanja punomoći.
(3) Punomoć iz stava 2 ovog člana važi 60 dana od dana ovjeravanja.

(Izvještaj matičara)

Zaključenje braka po činje izvještajem mati čara da su zaklju čenju braka pristupili
podnosioci prijave i da je na osnovu njihovih isprava, izjava, i izjava svjedoka utvr đeno
da ne postoje bra čne smetnje ( čl. od 19 do 26) niti zabrane za zaklju čenje braka
(čl. 27 i 28).

(Upoznavanje s pravima i dužnostima bračnih partnera)

Nakon što utvrdi da na njegov izvještaj nema prigovora, mati čar će upoznati
buduće bračne partnere sa njihovim pravima i dužnostima, tako što će pročitati odredbe
članova 29 i 30 i članove od 228 do 230 ovog zakona poslije čega će upitati pojedinačno
svakog od bra čnih partnera da li pristaju da me đusobno zaključe brak i o tome kako su
se sporazumjeli o prezimenu koje će nositi nakon zaključenog braka.

(Čin zaključenja braka)
(1) Brak je zaključen kada budući bračni partneri izjave svoj pristanak.
(2) Nakon pristanka, matičar objavljuje da je brak zaključen.
(3) Matičar upisuje u matičnu knjigu vjenčanih zaključen brak i izjave o prezimenu
uzete u skladu s članom 30 ovog zakona.
(4) Nakon što se bra čni partneri, svjedoci i mati čar potpišu u mati čnu knjigu
vjenčanih, matičar bračnim partnerima odmah izdaje izvod iz matične knjige vjenčanih.
B) Smetnje za zaključenje braka

(Kad brak nije valjan)

Brak nije valjan ako nije zaključen radi zajednice života bračnih partnera.

5

Čla
n 20
(Razlozi zbog kojih brak nije valjan)
(1) Brak nije valjan ako je na njegovo zaklju čenje bračni partner pristao u strahu
izazvanom ozbiljnom prijetnjom.
(2) Brak nije valjan ako je na njegovo zaklju čenje bračni partner pristao u zabludi
o ličnosti drugog bračnog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini.
(3) Zabluda o li čnosti bra čnog partnera postoji kada je bra čni partner mislio da
zaključuje brak s jednom osobom, a zaključio je brak s drugom.
(4) Zabluda o bitnoj osobini bra čnog partnera postoji kad se radi o osobini
odnosno okolnosti koja bi drugog bra čnog partnera odvratila od zaklju čenja braka da je
za nju znao, a naro čito u slu čaju krajnje opasne ili teške bolesti, protivprirodne navike,
spolne nemoći, trudnoće žene s drugim muškarcem, ne časnog zanimanja i ranije osude
zbog krivičnog djela učinjenog iz nečasnih pobuda.

(Prestanak ranijeg braka)

Brak se ne može zaključiti dok raniji brak ne prestane.

(Lice koje ne može zaključiti brak)

Brak ne može zaklju čiti lice koje zbog duševne bolesti, duševne nerazvijenosti ili
iz drugih razloga nije sposobno za rasuđivanje.

(Srodnici i zaključenje braka)
(1) Brak ne mogu zaključiti među sobom: krvni srodnici u pravoj liniji, sestra i brat,
sestra i brat po majci ili ocu, amidža i brati čna, dajdža i sestri čna, tetka i brati ć, tetka i
sestrić, i djeca braće ili sestara, kao ni djeca braće i sestara po ocu ili majci.
(2) Odredbe iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i na odnos potpunog usvojenja.

(Izjednačenje bračnog i vanbračnog srodstva)

U pogledu uslova za valjanost zaklju čenja braka, vanbra čno srodstvo je
izjednačeno s bračnim srodstvom.

(Lica koja ne mogu zaključiti brak među sobom)
(1) Brak ne mogu zaklju čiti među sobom: svekar i snaha, zet i punica, o čuh i
pastorka i ma ćeha i pastorak, bez obzira da li je brak usljed čijeg su zaklju čenja došli u
ovo srodstvo prestao.

6
(2) Iz opravdanih razloga sud može u vanparni čn om postupku dozvoliti
zaključenje braka srodnicima iz stava 1 ovog člana.

(Punoljetstvo kao uslov za zaključenje braka)
(1) Brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života.
(2) Iz opravdanih razloga sud može u vanparni čnom postupku dozvoliti
zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina.
C) Zabrane za zaključenje braka

(Brak usvojenika i usvojitelja)
(1) Brak ne mogu zaklju čiti usvojenik i usvojitelj za vrijeme trajanja nepotpunog
usvojenja.
(2) Iz opravdanih razloga sud može, u vanparni čnom postupku licima iz
prethodnog stava, na njihov zahtjev dozvoliti zaključenje braka.
(3) Brak zaključen u skladu s odredbom stava 2 ovog člana ne može se poništiti.

(Brak štićenika i staratelja)
(1) Brak ne mogu zaključiti štićenik i staratelj za vrijeme trajanja starateljstva.
(2) Iz opravdanih razloga sud može, u vanparni čnom postupku licima iz
prethodnog stava, na njihov zahtjev dozvoliti zaključenje braka.
(3) Brak zaključen u skladu s odredbom stava 2 ovog člana ne može se poništiti.

(Lična prava i dužnosti bračnih partnera)
(1) Bračni partneri su ravnopravni u braku.
(2) Bra čni partneri su dužni jedan drugome biti vjerni, uzajamno se poštovati i
pomagati.
(3) Bračni partneri sporazumno određuju mjesto stanovanja.
(4) Bra čni partneri sporazumno i ravnopravno odlu čuju o ra đanju, podizanju
zajedničke djece i o obavljanju poslova koji se ti ču bra čne, odnosno porodi čne
zajednice.

(Sporazum bračnih partnera o prezimenu)
(1) Bračni partneri će se sporazumjeti prilikom zaključenja braka da za prezime uzmu:
a) prezime jednog ili drugog bra čnog partnera;
b) da svaki bra čni partner zadrži svoje prezime;
c) da svaki bra čni partner svom prezimenu doda prezime drugog bračnog partnera i
sporazumiju se o redoslijedu;

7
d) da jedan bra čn i partner uzme prezime drugog bračnog partnera i tom prezimenu
doda svoje prezime.
(2) Bra čni partneri su dužni da se prilikom zaklju čenja braka izjasne o prezimenu u
skladu sa stavom 1 ovog člana, a izjave bra čnih partnera mati čar će upisati u mati čnu
knjigu vjenčanih.
(3) Ako bra čni partneri nemaju isto prezime sporazumno će odrediti prezime djeteta, a
ako se o tome ne sporazumiju o prezimenu djeteta odlučit će Organ starateljstva.

(Prestanak braka )
(1) Brak prestaje smr ću bra čnog partnera, proglašenjem nestalog bra čnog
partnera umrlim, poništenjem i razvodom braka.
(2) Ako je nestali bračni partner proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je po
pravosnažnoj odluci suda utvrđen kao dan njegove smrti.
(3) Brak prestaje poništenjem i razvodom kad presuda suda o poništenju,
odnosno razvodu braka postane punovažna.

(Poništenje braka)

Brak će se poništiti ako se utvrdi da je prilikom njegovog zaklju čenja postojala
koja od bračnih smetnji navedenih u članovima od 19 do 26 ovog zakona.

(Uslovi za poništenje braka)
(1) Poništenje braka zaklju čenog u strahu, izazvanom ozbiljnom prijetnjom može
tražiti samo bra čni partner koji je pod uticajem prijetnje zaklju čio brak. Tužba se može
podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje
prestala, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno.
(2) Poništenje braka zaključenog u zabludi može tražiti samo bračni partner koji je
u zabludi pristao na brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana
saznanja za zabludu, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno.

(Pravo na tužbu za poništenje braka)
(1) Pravo na tužbu za poništenje braka iz razloga navedenih u članovima 19 i 21
ovog zakona pripada bra čnim partnerima, svakoj osobi koja ima pravni interes da brak
bude poništen i Organu starateljstva.
(2) Sud ne će poništiti novi brak koji je zaklju čen za vrijeme trajanja ranijeg braka
jednog od bračnih partnera ako je raniji brak prestao prije zaključenja glavne rasprave.

(Prava bračnih partnera i Organa starateljstva kod poništenja braka)
(1) Pravo na tužbu za poništenje braka za vrijeme dok traje razlog iz člana 22
ovog zakona pripada bračnim partnerima i Organu starateljstva.

8
(2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava, pravo na tužbu za poništenje
br
aka pripada samo bra čnom partneru kojem je vra ćena poslovna sposobnost, odnosno
koji je bio nesposoban za rasuđivanje.
(3) Tužba iz stava 2 ovog člana se može podnijeti u roku od jedne godine od
prestanka nesposobnosti za rasu đivanje, a ako je bra čnom partneru oduzeta ili
ograničena poslovna sposobnost u roku od jedne godine od pravosnažnosti odluke o
vraćanju poslovne sposobnosti.

(Pravo na tužbu bračnih partnera i Organa starateljstva)

Pravo na tužbu za poništenje braka u slučajevima iz člana 23 ovog zakona pripada
bračnim partnerima i Organu starateljstva.

(Bračni partneri i pravo na poništenje braka)
(1) Pravo na tužbu za poništenje braka u slu čajevima iz člana 25 ovog zakona
pripada bračnim partnerima.
(2) Sud može odbiti zahtjev za poništenje braka koji je zaklju čen bez dozvole
suda između srodnika po tazbini, ako utvrdi da su u vrijeme zaključenja braka postojali ili
su naknadno nastali važni razlozi zbog kojih se moglo dozvoliti zaklju čenje braka među
ovim srodnicima.

(Pravo na tužbu za poništenje braka)
(1) Pravo na tužbu za poništenje braka koji je bez dozvole suda zaklju čilo lice
koje nije navršilo 18 godina života, pripada Organu starateljstva, maloljetnom bra čnom
partneru i njegovim roditeljima samo ako nisu nedopuštenim radnjama omogu ćili
zaključenje toga braka.
(2) Sud može odbiti tužbeni zahtjev za poništenje braka ako su u vrijeme
zaključenja braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih se može
dozvoliti zaključenje braka prije punoljetnosti bračnog partnera.
(3) Brak se ne može poništiti nakon što je maloljetni bra čni partner navršio 18
godina života, ali bra čni partner koji je postao punoljetan može podnijeti tužbu za
poništenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti.
D) Razvod braka

(Razlozi za razvod braka)

Bračni partner može tražiti razvod braka, ako su bra čni odnosi teško i trajno
poremećeni.

9

(
Sporazumni prijedlog za razvod braka)
(1) Bračni partneri koji imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad
kojom je produženo roditeljsko pravo, mogu podnijeti sporazumni prijedlog za razvod
braka da se, iz razloga navedenih u članu 39 ovog zakona, razvede njihov brak.
(2) Ako jedan od bra čnih partnera odustane od sporazumnog prijedloga za
razvod braka, a drugi se izjasni da ostaje pri prijedlogu da se brak razvede, taj prijedlog
smatrat će se tužbom za razvod braka.

(Zadržavanje prezimena)

U slučaju razvoda braka, svaki od bračnih partnera može zadržati prezime koje je
imao u vrijeme razvoda braka.
E) Mirenje bračnih partnera

(Pokretanje postupka mirenja bračnih partnera)

Po prijemu tužbe odnosno sporazumnog zahtjeva za razvod braka, ako bra čni
partneri imaju zajedni čku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo
roditeljsko pravo, sud će zatražiti od Organa starateljstva da pokuša mirenje bra čnih
partnera i dostavit će mu primjerak tužbe, odnosno sporazumnog zahtjeva za razvod
braka sa svim prilozima.

(Zakazivanje ročišta za pokušaj mirenja)
(1) Organ starateljstva zakazat će ro čište za pokušaj mirenja na koje će pozvati
oba bračna partnera.
(2) Opunomo ćenici ne mogu na ro čištu za pokušaj mirenja zastupati bra čne
partnere niti mogu prisustvovati ročištu.

(Ročište za pokušaj mirenja)
1) Na ro čištu za pokušaj mirenja Organ starateljstva pokušat će da izmiri bra čne
partnere, a po potrebi preporu čit će im da se obrate savjetovalištima ili drugim
ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.
2) Ako na ro čištu za pokušaj mirenja ne do đe do izmirenja bra čnih partnera, a
Organ starateljstva ocijeni da bi do izmirenja moglo doći, može odrediti novo ročište.

10

(
Sporazum o zaštiti, odgoju i izdržavanju zajedničke maloljetne djece)

Ako se u postupku pred Organom starateljstva bra čni partneri ne izmire, Organ
starateljstva nastojat će da se sporazume o zaštiti, odgoju i izdržavanju zajedni čke
maloljetne djece.

(Zapisnik s ročišta o pokušaju mirenja)
(1) O ro čištu za pokušaj mirenja Organ starateljstva će sa činiti zapisnik koji će
sadržavati izjave bra čnih partnera da li su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo
kao i sporazum iz prethodnog člana, ako je do takvog sporazuma došlo.
(3) Organ starateljstva dužan je da u roku od dva mjeseca sprovede postupak
mirenja bračnih partnera i da o rezultatu pokušaja mirenja dostavi zapisnik iz prethodnog
stava sudu kojem je podnesena tužba za razvod braka.

(Izuzeci o zakazivanju ročišta za pokušaj mirenja)

Izuzetno, Organ starateljstva nije dužan da zakaže ročište za pokušaj mirenja:
a) ako je boravište jednog od bračnih partnera nepoznato najmanje šest mjeseci;
b) ako je jedan o brač đivanje;
c) ako jedan ili oba bračna partnera žive u inostranstvu.

(Povlačenje tužbe)

Ako se u postupku pred Organom starateljstva bra čni partneri izmire smatrat će
se da je tužba povučena.

GLAVA III - ODNOSI RODITELJA I DJECE

A) Majčinstvo i očinstvo

(Pojam majčinstva)

Majka djeteta u smislu ovog zakona je žena koja je rodila dijete.

(Pojam očinstva)
(1) Ocem djeteta ro đenog u braku ili u periodu do 300 dana po prestanku braka,
smatra se muž majke djeteta.
(2) Ocem djeteta koje je ro đeno van braka, smatra se osoba koja dijete prizna za
svoje ili čije se očinstvo utvrdi pravosnažnom sudskom presudom.

11
(3) Ako je dijete ro đen o u vanbra čnoj zajednici, a odluka o razvodu braka majke
djeteta nije punovažna, ocem djeteta smatra se muškarac koji uz saglasnost sa majkom
djeteta prizna dijete za svoje.

(Utvrđivanje majčinstva i očinstva)

Ako se majčinstvo ili očinstvo djeteta ne može utvrditi na na čin kako propisuje član
49 i član 50 stavovi 1 i 2 ovog zakona, utvr đuje se priznanjem roditelja ili sudskom
odlukom.

(Priznavanje majčinstva i očinstva)
(1) Majčinstvo i o činstvo se može priznati u postupku pred mati čarom, Organom
starateljstva, sudom ili zapisničarom.
(2) Primjerak zapisnika ili odluke iz stava 1 ovog člana se bez odlaganja dostavlja
matičaru nadležnom za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih.
(3) Ako je dijete navršilo 16 godina i sposobno je shvatiti zna čenje priznanja
majčinstva ili očinstva, potreban je i njegov pristanak koji daje pred organima navedenim
u stavu 1 ovog člana.

(Priznavanje majčinstva i očinstva maloljetnim osobama)

Majčinstvo i o činstvo djeteta može priznati i maloljetna osoba koja je navršila 16
godina i osoba kojoj je ograni čena poslovna sposobnost, ako su oni sposobni shvatiti
značenje izjave o priznanju.

(Priznavanje majčinstva i očinstva poslije smrti)
(1) Majčinstvo i očinstvo se može priznati i poslije smrti djeteta samo ako je dijete
ostavilo potomstvo.
(2) Pod uslovima iz stava 1 ovog člana osobe ovlaštene ovim zakonom za
podnošenje tužbe za utvr đivanje maj činstva i o činstva mogu tužbom zahtijevati da se
utvrdi majčinstvo i očinstvo umrlog djeteta.

(Neopozivost)

Priznanje majčinstva i očinstva je neopozivo.

(Priznavanje očinstva prije rođenja djeteta)
(1) Očinstvo se može priznati i prije rođenja djeteta.
(2) U slu čaju iz prethodnog stava priznanje o činstva proizvodi pravni u činak ako
se dijete rodi živo.

12

(
Pristanak i saglasnost majke djeteta na priznanje očinstva)
(1) Za upis priznanja o činstva u mati čnu knjigu ro đenih potreban je pristanak
majke djeteta.
(2) Ako je majka mlađa od 16 godina, ili nije živa, ili je proglašena umrlom, ili joj je
oduzeta poslovna sposobnost, ili joj je boravište nepoznato najmanje tri mjeseca,
saglasnost na priznanje očinstva daje Organ starateljstva.
(3) Ako je dijete mla đe od 16 godina ili je starije od 16 godina ali nije sposobno
shvatiti značenje priznanja, a majka iz razloga navedenih u stavu 2 ovog člana ne može
dati pristanak, saglasnost na priznanje očinstva daje Organ starateljstva.
.

(Postupanje matičara kod priznanja očinstva)
(1) Kada primi izjavu, ili zapisnik o priznanju o činstva, ili testament uz koji nije
priložena izjava majke o pristanku na priznanje o činstva, mati čar nadležan za upis
rođenja djeteta će odmah pozvati majku da u roku od 15 dana da ovu izjavu.
(2) Ako je za priznanje potreban pristanak djeteta, odnosno saglasnost Organa
starateljstva, matičar će od nadležnog Organa starateljstva odmah zatražiti da u roku od
15 dana dostavi izjavu o pristanku djeteta, odnosno saglasnost Organa starateljstva.

(Obavještavanje o priznavanju majčinstva i očinstva)
(1) Osobu koja je priznala majčinstvo ili očinstvo, matičar je dužan obavijestiti da li
je dobijen pristanak, odnosno saglasnost iz članova 57 i 58 ovog zakona.
(2) Ako pristanak, odnosno saglasnost iz stava 1 ovog člana nisu dati u
predviđenom roku, osoba koja je priznala maj činstvo ili o činstvo može pokrenuti sudski
postupak za utvrđivanje majčinstva ili očinstva u rokovima određenim u članovima od 60
do 65 ovog zakona.
B) Utvrđivanje majčinstva i očinstva sudskom odlukom

(Tužba radi utvrđivanja)
(1) Tužbu radi utvrđivanja majčinstva i očinstva dijete može podnijeti do navršene
25. godine života.
(2) Ako je dijete maloljetno ili poslovno nesposobno tužbu u njegovo ime podnosi
majka odnosno otac, ako vrše roditeljsko pravo, odnosno staratelj uz saglasnost Organa
starateljstva.
(3) Tužbu iz stava 1 ovog člana može podnijeti i maloljetno dijete, ako je steklo
poslovnu sposobnost prije punoljetstva.

13

(
Tužba žene koja sebe smatra majkom djeteta)

Žena koja sebe smatra majkom djeteta, a nije upisana u mati čnu knjigu ro đenih
kao biološka majka, može podnijeti tužbu za utvr đivanje maj činstva u roku od jedne
godine od dana saznanja da nije upisana u matičnu knjigu rođenih kao biološka majka, a
najkasnije do navršene 18. godine života djeteta odnosno i prije punoljetstva djeteta, ako
je maloljetno dijete steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva.

(Tužba muškarca koji sebe smatra ocem djeteta)

Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može podnijeti tužbu radi utvr đivanja
očinstva u roku od jedne godine od dana saznanja za ro đenje djeteta, a najkasnije do
navršene 18. godine života djeteta odnosno i prije punoljetstva djeteta, ako je maloljetno
dijete steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva.
.

(Rokovi za podnošenje tužbe radi utvrđivanja očinstva)
(1) Majka djeteta može podnijeti tužbu radi utvr đivanja o činstva do 18. godine
života djeteta.
(2) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može podnijeti tužbu radi utvr đivanja
očinstva u roku od jedne godine od prijema obavijesti o tome da nije dobijen pristanak
majke i djeteta, odnosno saglasnost Organa starateljstva iz člana 57 ovog zakona, a
najkasnije do navršene 18. godine života djeteta odnosno i prije punoljetstva djeteta, ako
je maloljetno dijete steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva.

(Postupanje Organa starateljstva)
(1) Organ starateljstva može podnijeti tužbu radi utvrđivanja majčinstva i očinstva.
2) Tužba iz stava 1 ovog člana može se podnijeti do navršene 18. godine života
djeteta odnosno i prije punoljetstva djeteta, ako je maloljetno dijete steklo poslovnu
sposobnost prije punoljetstva.

(1) Poslije smrti osobe za koju se smatra da je majka, odnosno otac djeteta, tužba
radi utvr đivanja maj činstva ili o činstva se podnosi protiv zakonskih nasljednika umrle
osobe.
(2) Tužba iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od jedne godine od
smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta, odnosno jedne godine od
pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju.

14
C) Osporavanje majčin stva i očinstva

(Osporavanje majčinstva i očinstva od strane djeteta)
(1) Dijete može osporavati da mu je majka ili otac osoba koja je u mati čnu knjigu
rođenih upisana kao njegova majka ili otac, osim u slučaju kada je majčinstvo ili očinstvo
utvrđeno pravosnažnom sudskom presudom.
(2) Tužbu iz prethodnog stava dijete može podnijeti do navršene 25. godine
života.
(3) U ime djeteta koje je maloljetno ili nad kojim roditelj ostvaruje roditeljsko
staranje nakon punoljetstva, tužbu iz stava 1 ovog člana podnosi staratelj za poseban
slučaj postavljen za tu parnicu.

(Osporavanje majčinstva)
(1) Žena koja je u mati čnu knjigu ro đenih upisana kao majka djeteta može
osporavati majčinstvo.
(2) Tužbu iz stava 1 ovog člana žena može podnijeti u roku od jedne godine od
saznanja za činjenicu koja isklju čuje njeno maj činstvo, a najkasnije do navršene 10.
godine života djeteta.
(3) Žena koja sebe smatra majkom djeteta može osporavati maj činstvo ženi koja je
u mati čnu knjigu ro đenih upisana kao majka, ako istovremeno traži da se utvrdi njeno
majčinstvo.
(4) Tužbu iz stava 3 ovog člana, žena može podnijeti u roku od jedne godine od
saznanja da je majka djeteta, a najkasnije do navršene 10. godine života djeteta.
(5) Ako je ženi oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja maj činstva iz
stavova 2 i 4 ovog člana, može podnijeti njen staratelj uz odobrenje Organa
starateljstva.

(Osporavanje očinstva)
(1) Muž majke može osporavati o činstvo djeteta ro đenog u braku ili u periodu do
300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije otac.
(2) Ako je mužu potpuno oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja iz
stava 1 ovog člana, može podnijeti njegov staratelj uz odobrenje Organa starateljstava.
(3) Tužba iz stavova 1 i 2 ovog člana se može podnijeti u roku od jedne godine od
dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju o činstvo, a najkasnije do navršene 18.
godine života djeteta.

(Osporavanje očinstva od strane majke djeteta)
(1) Majka može osporavati o činstvo djeteta ro đenog u braku ili u periodu do 300
dana od prestanka braka.
(2) Ako je majci oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja o činstva
može podnijeti njen staratelj uz odobrenje Organa starateljstva.

15
(3) Tužba iz stavova 1 i 2 ovog čl ana, može se podnijeti u roku od jedne godine
od rođenja djeteta.

(Osporavanje očinstva od strane muškarca koji sebe smatra ocem djeteta)
(1) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ro đenog u braku ili u periodu do 300
dana od dana prestanka braka može osporavati o činstvo mužu majke djeteta ako je
živio u zajednici s majkom djeteta u vrijeme za čeća djeteta ili je zajednicu života sa njom
zasnovao prije ro đenja djeteta, pod uslovom da istom tužbom traži da se utvrdi njegovo
očinstvo.
(2) Tužba za osporavanje očinstva iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku
od jedne godine od dana saznanja za ro đenje djeteta a najkasnije do navršene 18.
godine života djeteta.

(Tužba za osporavanje i priznanje očinstva)
(1) Muškarac koji je priznao očinstvo, a kasnije saznao za činjenicu koja isključuje
njegovo očinstvo, može podnijeti tužbu za osporavanje svog očinstva.
(2) Tužba iz prethodnog stava može se podnijeti u roku od jedne godine po
saznanju za okolnosti koje bi isklju čivale očinstvo, a najkasnije u roku od pet godina od
davanja izjave o priznavanju očinstva.

(Tužba za osporavanje i istovremeno utvrđivanje očinstva)
(1) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može tužbom osporavati o činstvo
muškarcu koji je to dijete priznao za svoje, ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo
očinstvo.
(2) Tužba iz stava 1 ovog člana se može podnijeti u roku od jedne godine od
dana saznanja činjenice za priznanje očinstva u matičnu knjigu rođenih.

(Majčinstvo i očinstvo koje se ne može osporavati)
(1) Nije dozvoljeno osporavanje maj činstva i o činstva utvr đenog pravosnažnom
sudskom odlukom.
(2) Nije dozvoljeno osporavanje majčinstva i očinstva poslije smrti djeteta.
D) Utvrđivanje i osporavanje o činstva djeteta začetog medicinski potpomognutom
oplodnjom

(Očinstvo djeteta začetog medicinski potpomognutom oplodnjom)

Nije dozvoljeno u sudskom postupku utvrđivati ili osporavati majčinstvo i očinstvo
djeteta koje je začeto medicinski potpomognutom oplodnjom.

16

Čla
n 75
(Osporavanje majčinstva djetetu rođenom medicinski potpomognutom
oplodnjom)
(1) Izuzetno, žena koja je rodila dijete za četo iz jajne ćelije druge žene, može
osporavati svoje maj činstvo ako je u postupku medicinski potpomognute oplodnje dijete
začeto bez njene pismene saglasnosti.
(2) Muž majke može osporavati o činstvo djeteta ro đenog u braku ili u periodu do
300 dana od prestanka braka, ako je u postupku medicinski potpomognute oplodnje
dijete začeto sjemenom drugog muškarca bez pismene saglasnosti muža.
(3)Tužba radi osporavanja majčinstva, odnosno očinstva može se podnijeti u roku
od jedne godine od dana saznanja za za čeće djeteta na na čin iz stavova 1 i 2 ovog
člana, a najkasnije do navršene 18. godine života djeteta.

GLAVA IV - USVOJENJE

(Pojam usvojenja)
(1) Usvojenje je poseban oblik porodi čno-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez
odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodni čki
odnos.
(2) Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno.

(Pravo djeteta)
Dijete ima pravo da zna da je usvojeno.
A) Uslovi za zasnivanje usvojenja

(Ograničenja kod usvojenja)
(1) Usvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu usvojenika.
(2) Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ni sestra.
(3) Staratelj ne može usvojiti svog štićenika dok ga Organ starateljstva ne razriješi
dužnosti staratelja.

(Usvojenje novorođenčeta)
(1) Ne može se usvojiti dijete dok ne prođe tri mjeseca od njegovog rođenja.
(2) Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može
usvojiti po isteku jedne godine od dana ro đenja, ako nema izgleda da će se podizati u
porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika.

17
(3) Dijete či ji su roditelji nepoznati može se usvojiti po isteku tri mjeseca od
njegovog napuštanja.

(Uslovi u pogledu državljanstva usvojitelja)
(1) Usvojitelj može biti državljanin Bosne i Hercegovine.
(2) Usvojitelj može biti i strani državljanin ako za to postoje naro čito opravdani
razlozi, odnosno ako je usvojenje u najboljem interesu za dijete, i ako dijete ne može biti
usvojeno u Bosni i Hercegovini.
(3) Usvojenje iz stava 2 ovog člana ne može zasnovati bez prethodnog odobrenja
Organa starateljstva.

(Životna dob usvojitelja)
(1) Usvojiti može osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i da je starija od
usvojenika najmanje 18 godina.
(2) Usvojitelji koji zajedni čki usvajaju isto dijete, mogu ga usvojiti i ako samo jedno
od njih ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana.
(3) Ako postoje li čno opravdani razlozi usvojitelj može biti i osoba starija od 45
godina, ali dobna razllika između usvojitelja i usvojenika ne smije biti veća od 45 godina.

(Uslovi u pogledu osobe kao usvojitelja)
(1) Usvojiti ne može osoba:
a) kojoj je oduzeto roditeljsko pravo;
b) kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost;
c) koja ne pruža dovoljno sigurnosti da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje.
(2) Usvojiti ne može ni osoba kod čijeg bračnog partnera postoji jedan od razloga
iz stava 1 ovog člana.

(Usvojenje s pristankom roditelja)
(1) Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jednog roditelja djeteta, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Pristanak roditelja mora biti izričit u odnosu na vrstu usvojenja.

(Usvojenje bez pristanka roditelja)

Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika:
a) kome je oduzeto roditeljsko pravo;
b) koji ne živi s djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zapustio staranje o djetetu;
c) koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje usvojenja;

18
d) kome je ograniče na ili oduzeta poslovna sposobnost;
e) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine
za dijete.

(Usvojenje uz pristanak staratelja)
(1) Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim
ako pristanak daje maloljetni roditelj.
(2) Ako je staratelj osoba zaposlena u Organu starateljstva, pristanak za usvojenje
daje staratelj za poseban slučaj.

(Posebni uslovi za potpuno usvojenje)
(1) Potpuno se može usvojiti dijete do 10 godine života.
(2) Potpuno mogu usvojiti dijete bra čni partneri zajedni čki, te ma ćeha ili o čuh
djeteta koje se usvaja.
(3) Vanbra čni partneri koji žive u vanbra čnoj zajednici najmanje pet godina mogu
potpuno usvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi.

(Posebni uslovi za nepotpuno usvojenje)
(1) Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godina života.
(2) Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina potreban je njegov pristanak.
(3) Nepotpuno mogu usvojiti bra čni partneri zajedni čki, jedan bra čni partner uz
pristanak drugog i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja.
(4) Osoba koja nije u braku i vanbra čni partneri koji žive u vanbra čnoj zajednici
koja traje najmanje pet godina mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naro čito
opravdani razlozi.
B) Postupak zasnivanja usvojenja

(Nadležnost Organa starateljstva)
(1) Za vo đenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je Organ starateljstva po
mjestu prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može
utvrditi.
(2) Osoba koja želi usvojiti dijete podnosi zahtjev Organu starateljstva.
(3) U postupku zasnivanja usvojenja djeteta isključena je javnost.

(Utvrđivanje ispunjavanja uslova za zasnivanje usvojenja)
(1) Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti
pribavljenih dokaza, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisanih
ovim zakonom.
(2) Organ starateljstva, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o postojanju
uslova i podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od Organa starateljstva prema

19
prebivalištu te osobe, i drugih odgovaraju ći h organizacija i stru čnjaka (socijalni radnik,
psiholog, ljekar, pedagog i drugi).

(Pristanak za usvojenje)
(1) U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bra čni partner osobe koja
namjerava usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred Organom
starateljstva koji vodi postupak ili pred Organom starateljstva svog prebivališta, odnosno
boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi.
(2) Ako je pristanak dat pred Organom starateljstva koji ne vodi postupak
zasnivanja usvojenja, ovaj organ će ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi
postupak.
(3) Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i osobe koja ga
želi usvojiti.

(Pristanak na usvojenje prije pokretanja postupka)
(1) Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka
zasnivanja usvojenja, ali tek kada dijete navrši tri mjeseca života.
(2) Organ starateljstva će upoznati roditelja s pravnim posljedicama njegovog
pristanka i usvojenja prije nego on da pristanak na usvojenje.
(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uručuje se roditelju.
(4) Roditelj či ji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je
pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojitelji, nije stranka u postupku.

(Upozorenje na obaveze i upoznavanje s pravnim posljedicama usvojenja)
(1) U postupku zasnivanja usvojenja Organ starateljstva upozoriti će usvojitelje na
obaveze iz člana 77 ovog zakona.
(2) U postupku zasnivanja usvojenja Organ starateljstva upoznat će roditelje
djeteta, usvojitelje i dijete starije od 10 godina s pravnim posljedicama usvojenja.

(Smještaj budućeg usvojenika u porodicu)
(1) Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja Organ starateljstva će, bez
naknade, smjestiti dijete u porodicu budu ćeg usvojitelja na period od šest mjeseci ili
kraće ako je to u interesu djeteta.
(2) Za vrijeme trajanja smještaja iz stava 1 ovog člana dijete će biti pod li čnim
nadzorom Organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom
najboljem interesu.

(Rješenje o zasnivanju usvojenja)
(1) U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja Organ starateljstva navodi: li čno ime
usvojenika, datum i mjesto ro đenja, državljanstvo usvojenika, li čno ime jednog roditelja,
matični broj i državljanstvo usvojitelja, vrstu usvojenja i novo lično ime usvojenika.

20
(2) Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbu u roku od
osa
m dana od dana prijema.
(3) Usvojenje je zasnovano kada rješenje o zasnivanju postane pravosnažno.
(4) Organ starateljstva dužan je pravosnažno rješenje o zasnivanju usvojenja
odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu rođenih.

(Evidencija o usvojenoj djeci)
(1) Organ starateljstva vodi spis predmeta o usvojenoj djeci.
(2) Podaci o usvojenju službena su tajna.
(3) Uvid u spis predmeta o usvojenju dopustiti će se punoljetnom usvojeniku,
usvojitelju i roditelju djeteta koji je dao pristanak za usvojenje, u skladu s članom 83
ovog zakona.
(4) Organ starateljstva će dopustiti uvid u spis predmeta maloljetnom usvojeniku
ukoliko utvrdi da je u njegovom interesu.
(5) Uvid u spis predmeta ne će se dopustiti roditelju kojem je oduzeto roditeljsko
pravo, niti roditelju koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojitelji.
(6) Gradonačelnik Brčko distrikta BiH će u roku od tri mjeseca od dana stupanja
na snagu ovog zakona donijeti uputstvo o na činu i vo đenju evidencije o licima koja su
usvojena na prijedlog Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge – Pododjeljenja za
socijalnu zaštitu.
C) Prava i dužnosti iz potpunog usvojenja

(Potpuno usvojenje)
(1) Potpunim usvojenjem se između usvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane i
usvojenika i njegovih potomaka s druge strane, zasniva neraskidivi odnos srodstva,
jednak krvnom srodstvu.
(2) U matičnu knjigu rođ

(Prestanak međusobnih prava i dužnosti)

Potpunim usvojenjem prestaju me đusobna prava i dužnosti usvojenika i njegovih
krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji maćeha ili očuh.

(Određivanje ličnog imena usvojenika)
(1) Usvojitelji sporazumno određuju ime usvojeniku.
(2) Usvojenik dobija zajedni čko prezime usvojitelja. Ako usvojitelji nemaju
zajedničko prezime, sporazumno će odrediti prezime usvojenika.
(3) Ako se ne postigne sporazum iz stavova 1 i 2 ovog člana, o li čnom imenu
usvojenika će odlučiti Organ starateljstva.

21

(Ograničenje prava na osporavanje i utvrđivanje majčinstva i očinstva)

Osporavanje i utvr đivanje maj činstva i o činstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja
potpunog usvojenja.
D) Prava i dužnosti iz nepotpunog usvojenja

(Nepotpuno usvojenje)
(1) Nepotpunim usvojenjem nastaju izme đu usvojitelja, s jedne strane, te
usvojenika i njegovih potomaka s druge strane, prava i dužnosti koja prema zakonu
postoje između roditelja i djece, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Nepotpuno usvojenje ne uti če na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim
roditeljima i drugim srodnicima.

(Određivanje ličnog imena kod nepotpunog usvojenja)
(1) Usvojitelji mogu odrediti ime usvojeniku.
(2) Usvojenik dobija prezime usvojitelja, osim ako usvojitelj odlu či da usvojenik
zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojitelja.
(3) Za promjenu li čnog imena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10
godina.

(Ograničenje ili isključenje iz prava nasljeđivanja)

Usvojitelj može usvojenika ograni čiti ili isklju čiti iz prava naslje đivanja, pod
uslovima predviđenim u Zakonu o nasljeđivanju.
E) Raskid nepotpunog usvojenja

(Uslovi za raskid nepotpunog usvojenja)

Nepotpuno usvojenje može raskinuti Organ starateljstva po službenoj dužnosti ili
na prijedlog usvojitelja, ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog
usvojenika.

O raskidu nepotpunog usvojenja Organ starateljstva može odlučiti i na pojedinačan
ili zajedni čki zahtjev usvojitelja i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da za to postoje
opravdani razlozi.

22

(
Izdržavanje kod raskida nepotpunog usvojenja)
(1) Ako maloljetni usvojenik nema krvnih srodnika koji su ga po zakonu dužni
izdržavati ili ga oni nisu u stanju izdržavati, Organ starateljstva može rješenjem o raskidu
usvojenja obavezati usvojitelje da izdržavaju usvojenika.
(2) Ako usvojitelj nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za život, Organ
starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da
izdržava usvojitelja, uzimajući u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja.
(3) Rješenjem iz stavova 1 i 2 ovog člana, izdržavanje se može odrediti najduže
do jedne godine.

(Pravne posljedice pravosnažnog rješenja o raskidu usvojenja)
(1) Usvojenje prestaje kada rješenje o raskidu usvojenja postane pravosnažno.
(2) U slučaju raskida usvojenja usvojenik može zadržati prezime usvojitelja.
(3) Rješenje o raskidu usvojenja Organ starateljstva dužan je u roku od osam
dana od dana pravosnažnosti rješenja dostaviti nadležnom mati čaru radi upisa u
matičnu knjigu rođenih.

GLAVA V - PRAVA I DUŽNOSTI RODITELJA I DJECE

A) Prava i dužnosti djeteta

(Pravo djeteta na staranje)
(1) Dijete ima pravo na staranje o životu, zdravlju i razvoju ličnosti.
(2) Dijete ima pravo živjeti sa roditeljima. Ako ne živi s oba roditelja ili s jednim
roditeljem, pravo je djeteta da redovno održava li čne odnose i neposredne kontakte sa
roditeljem s kojim ne živi. Dijete ima pravo održavati li čne odnose i neposredne kontakte
i s nenom i djedom.
(3) Dijete ima pravo na zaštitu od nezakonitog miješanja u njegovu privatnost i
porodicu.

(Pravo na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja)
(1) Dijete ima pravo na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa
njegovim uzrastom i zrelosti.
(2) Pravo je djeteta da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom.
(3) Dijete ima pravo na posebnog staratelja u slu čajevima predvi đenim ovim
zakonom.
(4) Posebnog staratelja imenuje Organ starateljstva. U slu čajevima u kojima je za
zaštitu prava djeteta nadležan Organ starateljstva, posebnog staratelja imenuje sud.

23

(
Pravo na obrazovanje, izbor škole i zanimanje)
(1) Dijete ima pravo na: obrazovanje, izbor škole i zanimanje, u skladu sa svojim
sposobnostima i sklonostima.
(2) Dijete ima pravo na zaposlenje koje nije štetno za njegovo zdravlje i njegov
razvoj.

(Pravo na zaštitu od svih oblika nasilja)

Dijete u porodici ima pravo na zaštitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe,
zapostavljanja i zanemarivanja.

(Dužnosti djeteta)
(1) Dijete je dužno poštovati roditelje i ostale članove porodice.
(2) Dužnost djeteta je da pomaže roditeljima.
B) Roditeljsko staranje

(Pojam roditeljskog staranja)
(1) Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dužnosti i prava roditelja koji imaju
za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa.
(2) Roditeljsko staranje ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

(Odgovornost roditelja)
(1) Roditelji su zajednički i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta.
(2) Roditelji treba da osiguraju zaštitu djeteta koja je nužna za njegovu dobrobit.

(Ograničenje i oduzimanje roditeljskog staranja)
(1) Ograničenje i oduzimanje roditeljskog staranja je mogu će odlukom nadležnog
organa, iz razloga i na način propisan ovim zakonom.
(2) Roditelj se ne može odreći roditeljskog staranja.

(Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima)

Roditelji su obavezni i odgovorni upoznati dijete sa njegovim pravima i omogu ćiti
mu njihovo ostvarenje.

24

(
Sporazum o određivanju ličnog imena djeteta)
(1) Roditelji sporazumno određuju lično ime djeteta.
(2) Ako ne postignu sporazum iz stava 1 ovog člana o li čnom imenu djeteta
odlučit će Organ starateljstva.

(Dužnosti roditelja)
(1) Roditelji su dužni starati se o životu i zdravlju djeteta.
(2) Roditelji su dužni čuvati dijete, zadovoljiti njegove potrebe i štititi ga od svih
oblika poroka i prijestupa: droga, alkohol, skitni čarenje, razbojništvo, kra đa, prostitucija,
prosjačenje, kao i svih oblika maloljetni čke delikvencije, te nasilja, povreda, ekonomske
eksploatacije, seksualne zloupotrebe i svih drugih asocijalnih pojava.
(3) Radi zaštite interesa djeteta roditelji su dužni u skladu s uzrastom i zrelosti
djeteta kontrolisati njegovo ponašanje.

(Sadržaj odgoja djeteta)

Roditelji imaju dužnost i pravo odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva,
tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti, a u skladu s uzrastom i zrelosti
djeteta, unapre đivati njegovo pravo i odgovornost na slobodu mišljenja, savjesti i
vjeroispovijesti.

(Obrazovanje djece)
(1) Roditelji imaju dužnost i pravo starati se o obrazovanju svoje djece.
Obrazovanje treba da bude usmjereno na razvoj li čnosti djeteta i njegovih psihofizi čkih
sposobnosti, na poštovanje prava i osnovnih sloboda čovjeka, na pripremanje djeteta za
odgovornost života u društvu, te poštovanje prirodne okoline.
(2) Roditelji su dužni brinuti se o redovnom osnovnom i srednjem školovanju
djeteta.
(3) Roditelji su dužni prema svojim mogu ćnostima i prema sposobnostima djeteta
brinuti se i o njegovom visokom obrazovanju.

(Zastupanje djece)
(1) Dužnost i pravo roditelja je zastupanje djeteta, osim ako je ovim zakonom
drugačije određeno.
(2) Maloljetnik koji je navršio 16 godina može sam sklapati pravne poslove kojima
stiče prava, ako zakon ne odre đuje druga čije. Pravne poslove kojima raspolaže
imovinom ili preuzima obaveze maloljetnik može sklapati samo uz saglasnost roditelja.
(3) Maloljetnik koji radom ostvaruje prihode može raspolagati li čnim dohotkom i
zaradom i pri tome dužan je doprinositi za svoje izdržavanje, odgoj i obrazovanje.

25
(4) Ako se maloljetnom djetetu treba nešto uru či ti ili saopštiti to se može
pravosnažno u činiti jednom ili drugom roditelju, a ako roditelji ne žive zajedno onom
roditelju s kojim dijete živi.

(Izdržavanje djece)
(1) Roditelji imaju dužnost i pravo izdržavati dijete u skladu s odredbama ovog
zakona.
(2) Dužnost je roditelja da djetetu osiguraju životne uslove potrebne za njegov
razvoj.

(Upravljanje imovinom djeteta)

Dužnost i pravo roditelja je da u skladu s odredbama ovog zakona upravljaju
imovinom djeteta do njegovog punoljetstva.

(Pravo na življenje s djetetom)
(1) Roditelji imaju pravo živjeti sa svojim djetetom osim ako to nije u interesu
djeteta.
(2) Ako ne žive s djetetom, oba roditelja su dužna održavati li čne odnose i
neposredne kontakte s djetetom i poštovati veze djeteta s drugim roditeljem, ukoliko sud
ne odredi drugačije.

(Staranje o djetetu)
(1) Roditelji se zajednički, sporazumno i ravnopravno staraju o djetetu, osim ako je
drugačije uređeno ovim zakonom.
(2) O djetetu se stara samo jedan roditelj, kao samohrani roditelj, pod uslovom da
je drugi roditelj umro, proglašen umrlim, nepoznatog boravišta najmanje šest mjeseci,
ako mu je oduzeto roditeljsko staranje i ako mu je oduzeta ili ograni čena poslovna
sposobnost.
(3) U slu čaju spora izme đu roditelja o ostvarivanju roditeljskog staranja, odluku
donosi Organ starateljstva na čijem području dijete ima prebivalište.

(Staranje jednog roditelja)
(1) Ako roditelji ne žive u porodi čnoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj s
kojim dijete živi. U slu čaju kada je roditelj sprije čen da se stara o djetetu, nepoznatog
boravišta, duže ne izvršava obavezu izdržavanja ili je nedostupan, roditelj s kojim dijete
živi samostalno odlu čuje o zaštiti li čnih, imovinskih i drugih interesa djeteta i nije
potrebna saglasnost drugog roditelja.
(2) Roditelj s kojim dijete ne živi ima pravo da bude informisan od drugog roditelja o
važnim stvarima koje se ti ču života djeteta. Ako se ne slaže s nekim postupkom ili
mjerom drugog roditelja može se obratiti Organu starateljstva koji će o tome odlučiti.

26
(3) Ako su oba roditelja nesposobna ili spriječe na se starati o djetetu, Organ starateljstva
će odlučiti o smještaju djeteta u drugu porodicu ili u ustanovu.
(4) U odluci iz stava 3 ovog člana, Organ starateljstva odlu čuje o odgovornostima,
pojedinim dužnostima i pravima svakog roditelja prema djetetu.
(5) Roditelj s kojim dijete živi mora prethodno i blagovremeno obavijestiti Organ
starateljstva i drugog roditelja o promjeni prebivališta ili boravišta koja uti ču na
obavljanje dužnosti drugog roditelja.

(Izmjena odluke o staranju djeteta)

će, po tužbi jednog od roditelja ili na
zahtjev Organa starateljstva, donijeti novu odluku o staranju o djetetu.

(Staranje djeteta u slučaju smrti roditelja)
(1) U slu čaju smrti roditelja s kojim je dijete živjelo, ili je čuvanje i odgoj djeteta povjerio
drugoj osobi, Organ starateljstva će odlučiti o daljnjem staranju o djetetu.
(2) Ako se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja spre čava roditelja da
ostvaruje roditeljsko staranje, sud će po tužbi roditelja ili Organa starateljstva odlu čiti o
daljnjem staranju o djetetu.
(3) Postupak u slučajevima iz stavova 1 i 2 ovog člana je hitan.

(Održavanje ličnih odnosa s djetetom)
(1) Održavanje ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem s kojim ne živi
će urediti Organ starateljstva.
(2) U donošenju odluke iz stava 1 ovog člana Organ starateljstva će uvažiti sporazum
roditelja, ako je u najboljem interesu djeteta.
(3) Održavanje li čnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem se može
ograničiti ili zabraniti samo radi zaštite interesa djeteta.
(4) Organ starateljstva će donijeti odluku o prestanku ograni čenja ili zabrane održavanja
ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem ako je to u interesu djeteta.
(5) Ako to zahtijeva interes djeteta, sud će u vanparni čnom postupku na prijedlog
roditelja djeteta ili Organa starateljstva zabraniti roditelju koji ne živi s djetetom da se
neovlašteno približava djetetu i uznemirava ga. Rješenje o zabrani približavanja djetetu
sud dostavlja Organu starateljstva i Policiji Br čko distrikta BiH koja je dužna u slu čaju
potrebe intervenisati i pružiti asistenciju.

(Povjeravanje djeteta)
(1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu, mogu privremeno povjeriti
čuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staratelja uz
prethodnu saglasnost Organa starateljstva.
(2) Ako osoba iz stava 1 ovog člana ne ispunjava uslove za staratelja, o
povjeravanju, čuvanju i odgoju djeteta će odlučiti Organ starateljstva.

27

Čla
n 130
(Smještaj djeteta)
(1) Na zahtjev jednog ili oba roditelja ili po službenoj dužnosti Organ starateljstva može
odlučiti o smještaju djeteta i povjeravanju njegovog čuvanja i odgoja drugoj osobi ili
ustanovi, ako je to potrebno radi zaštite najboljeg interesa djeteta.
(2) Odluku iz stava 1 ovog člana Organ starateljstva će donijeti bez pristanka roditelja
ako su oni odsutni, sprije čeni ili nesposobni se starati o djetetu, a nisu povjerili čuvanje i
odgoj djeteta osobi koja ispunjava uslove za staratelja.
(3) Smještaj, čuvanje i odgoj djeteta odre đeni u skladu sa stavom 2 ovog člana mogu
trajati dok to zahtijeva interes djeteta.
(4) Žalba na odluku iz stava 2 ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

(Održavanje ličnih odnosa unučeta s nenom i djedom)
(1) Na prijedlog nene i djeda ili djeteta Organ starateljstva će odrediti na čin
održavanja ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s nenom i djedom, osim ako to
nije u interesu djeteta.
(2) Na prijedlog roditelja koji ne živi s djetetom Organ starateljstva će odlučiti i o
održavanju li čnih odnosa i neposrednih kontakata izme đu djece koja ne žive s istim
roditeljem.
(3) Ako je to u interesu djeteta Organ starateljstva može odlu čiti o održavanju
ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim osobama.
(4) U donošenju odluke iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana Organ starateljstva će
utvrditi najbolji interes djeteta.

(Upoznavanje djeteta)
(1) U svim postupcima u kojima se odlu čuje o roditeljskom staranju i
povjeravanju, čuvanja i odgoja djeteta, nadležni organ treba dati djetetu potreban savjet,
upoznati ga s okolnostima važnim za odlučivanje i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje
o tim okolnostima.
(2) Mišljenje djeteta će se uzeti u obzir u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti.
C) Zaštita prava i interesa djeteta

(Zaštita ličnih prava i interesa djeteta)
(1) Organ starateljstva dužan je po službenoj dužnosti preduzeti potrebne mjere
obavijesti.
(2) Obavijest o povredi djetetovih prava, a naro čito o nasilju, zlostavljanju,
spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta, dužni su bez odlaganja dostaviti
Organu starateljstva svi organi, organizacije i fizička lica.

28
(3) Sud pred kojim je pokrenut prekršajni ili krivi čn i postupak u vezi s povredom
prava djeteta, dužan je o tome obavijestiti Organ starateljstva i dostaviti pravosnažnu
odluku donesenu u tom postupku.
(4) Pomo ć Organu starateljstva u preduzimanju mjera iz stava 1 ovog člana po
službenoj dužnosti pruža Policija Brčko distrikta BiH.
(5) Prije preduzimanja mjera iz stava 1 ovog člana Organ starateljstva će o
okolnostima važnim za odlu čivanje saslušati maloljetno dijete, ako je ono u stanju
shvatiti o čemu se radi. Mišljenje maloljetnog djeteta će se posebno uvažiti i cijeniti u
slučaju preduzimanja mjera kojim se dijete odvaja od roditelja.
(6) Postupak iz prethodnih stavova je hitan.
(7) Žalba na rješenje ne odlaže izvršenje.

(Upozorenje na propuste i pružanje pomoći)
(1) Organ starateljstva će upozoriti roditelje na propuste o staranju o djetetu i
pomoći im u njihovom otklanjanju.
(2) Organ starateljstva će pružiti pomo ć roditeljima u sre đivanju njihovih
socijalnih, materijalnih i ličnih prilika i odnosa, a ako interes djeteta to zahtijeva uputit će
roditelje u odgovarajuće savjetovalište.

(Oduzimanje roditelju prava da živi s djetetom)
(1) Sud će u vanparni čnom postupku roditelju oduzeti pravo da živi s djetetom, a
čuvanje i odgoj djeteta povjeriti drugoj osobi ili ustanovi ako roditelji odnosno roditelj s
kojim dijete živi ugrožava interes djeteta i u ve ćoj mjeri zanemaruje podizanje djeteta,
odgoj i obrazovanje djeteta ili ne spre čava drugog roditelja ili člana porodične zajednice
da se na ovaj na čin ponaša prema djetetu ili ako je kod djeteta došlo do ve ćeg
poremećaja u odgoju.
(2) Izricanjem mjere iz stava 1 ovog člana ne prestaju ostale dužnosti,
odgovornosti i prava prema djetetu.
(3) Mjera oduzimanja prava roditelju da živi s djetetom izri če se u trajanju od
jedne godine.
(4) Za vrijeme trajanja ove mjere sud može, kada utvrdi da je to u interesu djeteta,
izreći drugu mjeru za zaštitu djeteta ili ponovo izreći istu mjeru.
(5) Sud će na zahtjev roditelja kome je ovo pravo oduzeto ili po službenoj
dužnosti, a po prethodno pribavljenom mišljenju Organa starateljstva, odlu čiti o vraćanju
prava roditelju da živi s djetetom.
(6) O izricanju mjere iz stava 1 ovog člana sud će obavijestiti Organ starateljstva
koji će djetetu radi zaštite njegovih prava i interesa za vrijeme trajanja ove mjere
imenovati posebnog staratelja.
(7) Žalba protiv odluke iz stavova 1 i 5 ovog člana ne odlaže izvršenje.

(Oduzimanje roditeljskog staranja)
(1) Roditelju koji zloupotrebom svojih prava ili grubim zanemarivanjem svojih
dužnosti ili napuštanjem djeteta ili nestaranja o djetetu s kojim ne živi o čito stavlja u

29
opasnost zdravlje ili moral djeteta ili koji ne zaštiti dijete od ovakvog ponašanja drugog
ro
ditelja ili druge osobe, sud će u vanparničnom postupku oduzeti roditeljsko staranje.
(2) Zloupotreba prava postoji naro čito u slu čajevima tjelesnog i duševnog nasilja
nad djetetom, spolnog iskorištavanja djeteta, navo đenja djeteta na društveno
neprihvatljivo ponašanje, te grubo kršenje djetetovih prava na drugi način.
(3) Grubo zanemarivanje dužnosti postoji naro čito u slu čajevima ako roditelj ne
izvršava obaveze izdržavanja djeteta duže od tri mjeseca, ne pridržava se ranije
određenih mjera radi zaštite prava i interesa djeteta, ne spre čava dijete u uživanju
alkoholnih pi ća, droga ili drugih opojnih sredstava i u kasnim no ćnim izlascima dijete
mlađe od 16 godina.
(4) Roditeljsko staranje se može oduzeti i roditelju kojem je oduzeto pravo da živi
s djetetom ako za vrijeme od jedne godine ne izvršava obaveze i prava koja mu nisu
prestala izricanjem ove mjere i ne stvori uslove za vraćanje ovih prava.
(5) Roditeljsko staranje se može oduzeti i roditelju koji ne stvara uslove za
održavanje ličnih odnosa i neposrednih kontakata s drugim roditeljem ili onemogu ćava,
odnosno sprečava njihovo održavanje.
(6) U postupku za oduzimanje roditeljskog staranja roditeljima ili jednom roditelju
djeteta, Organ starateljstva će imenovati djetetu posebnog staratelja. Ovaj staratelj vrši
dužnost i nakon izricanja mjere iz stava 1 ovog člana.
(7) Izricanjem ove mjere prestaju obaveze i prava roditelja prema djetetu, osim
obaveze izdržavanja djeteta.
(8) Roditeljsko staranje će se vratiti odlukom suda kada prestanu razlozi zbog
kojih je ona oduzeta.
(9) Pravosnažnu odluku o oduzimanju i vra ćanju roditeljskog staranja sud će
dostaviti nadležnom mati čaru radi upisa u mati čnu knjigu ro đenih, Organu starateljstva,
a ako dijete ima neko pravo nad nekretninama odluka će se dostaviti zemljišnoknjižnom
uredu nadležnog suda radi zabilješke.
D) Zaštita imovinskih prava i interesa djeteta

(Zaštita imovinskih prava i interesa djeteta)
(1) Organ starateljstva može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje
računa o upravljanju imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.
(2) Organ starateljstva može radi zaštite imovinskih interesa djeteta, odlu čiti da
roditelj u pogledu upravljanja imovinom djeteta ima položaj staratelja.
(3) Organ starateljstva može radi zaštite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da
sud u vanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

(Prestanak roditeljskog staranja)

Roditeljsko staranje prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad bude
usvojeno, odnosno kada dijete postane punoljetno ili kad prije punoljetstva zaključi brak.

30

(
Sticanje poslovne sposobnosti)
(1) Poslovna sposobnost se sti če punoljetstvom ili zaklju čenjem braka prije
punoljetstva.
(2) Punoljetnom postaje osoba koja navrši 18 godina života.
(3) Poslovnu sposobnost može ste ći i maloljetna osoba starija od 16 godina koja
je postala roditelj.
(4) O sticanju poslovne sposobnosti na na čin utvr đen u stavu 3 ovog člana
odlučuje sud u vanparni čnom postupku na prijedlog maloljetnog lica, uzimaju ći u obzir
njenu duševnu zrelost.
(5) Maloljetnik s navršenih 14 godina života sti če ograni čenu poslovnu
sposobnost.

(Roditeljsko staranje nakon punoljetstva)
(1) Sud u vanparni čnom postupku može odlu čiti da roditelj ostvaruje roditeljsko
staranje i nakon punoljetstva djeteta kojem je oduzeta ili ograni čena poslovna
sposobnost, a ukoliko su roditelji sposobni i pristanu na to.
(2) Ako roditelji više nisu u stanju starati se o djetetu, sud će u vanparni čnom
postupku odlučiti o prestanku roditeljskog staranja i o stavljanju djeteta pod starateljstvo.

GLAVA VI - STARATELJSTVO

A) Zajedničke odredbe

(Pojam starateljstva)
(1) Starateljstvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i
punoljetnih osoba koje nisu sposobne ili koje nisu u mogu ćnosti starati se o sebi, svojim
pravima, interesima i obavezama.
(2) Štićenici su osobe pod starateljstvom.

(Svrha starateljstva)

Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja, odnosno zaštita li čnosti i
interesa punoljetnih šti ćenika, naro čito njihovim lije čenjem i osposobljavanjem za
samostalan život i rad.

(Organ starateljstva)

Poslove starateljstva vrši Organ starateljstva odre đen u članu 2 stavu 3 ovog
zakona.

31

(
Način vršenja starateljstva)

Organ starateljstva poslove starateljstva vrši preko imenovanog staratelja ili
neposredno preko stručne osobe.

(Postupanje Organa starateljstva)
(1) Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji na čin ostvari
svrha starateljstva.
(2) Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i sprovo đenju svojih rješenja,
odnosno pojedinih mjera, koristi sve oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog
stručnog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-odgojnih i drugih
organizacija i ustanova.
(3) Organ starateljstva može osnovati stru čno tijelo sastavljeno od odgovaraju ćih
stručnjaka (ljekara, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih), sa
zadatkom da razmatra stru čna pitanja i daje Organu starateljstva prijedloge za
preduzimanje pojedinih ciljeva starateljstva.
B) Staratelj

(Imenovanje staratelja)
(1) Štićeniku Organ starateljstva imenuje staratelja, ukoliko ne odlu či da dužnost
staratelja vrši neposredno.
2) Za staratelja se imenuje osoba koja ima li čna svojstva i sposobnost za vršenje
dužnosti staratelja, a koja prethodno da pristanak da bude staratelj.
(3) Pri imenovanju staratelja, Organ starateljstva uzet će u obzir i želje šti ćenika
ako je ovaj u stanju da ih izrazi, kao i želje bliskih srodnika štićenika.
(4) Organ starateljstva dužnost staratelja vrši neposredno ako to zahtijeva interes
štićenika i okolnosti slu čaja. Za vršenje dužnosti staratelja imenuje se osoba zaposlena
u Organu starateljstava.

(Staratelj za više štićenika)

Ista osoba može se postaviti za staratelja za više šti ćenika, ako to nije u
suprotnosti sa njihovim interesima.

(Staratelj štićenika smještenog u obrazovno-odgojnu i drugu ustanovu)

Štićeniku koji je smješten u obrazovno-odgojnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu,
Organ starateljstva postavlja staratelja za vršenje onih poslova starateljstva koje ta
ustanova ne vrši u okviru svojih redovnih djelatnosti.

32

(Rješenje o imenovanju staratelja)
(1) U rješenju o imenovanju staratelja Organ starateljstva odre đuje njegove
dužnosti i prava.
(2) Organ starateljstva može rješenjem ograni čiti ovlaštenja staratelja ako je to u
interesu štićenika i odlučiti da pojedine poslove staratelja vrši neposredno.
(3) Ako Organ starateljstva vrši dužnost staratelja u smislu stava 2 ovog člana,
može da pojedine poslove povjeri stru čnim osobama da ih vrše u njegovo ime i pod
njegovim nadzorom.
(4) Organ starateljstva prije donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana upoznaje
osobu koju namjerava postaviti za staratelja sa zna čajem starateljstva, s pravima i
dužnostima staratelja i s drugim važnim podacima potrebnim za vršenje dužnosti
staratelja.

(Uslovi u pogledu osobe staratelja)

Za staratelja se ne može postaviti osoba:
a) kojoj je oduzeto roditeljsko staranje;
b) kojoj je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost;
c) čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika;
d) od koje se, s obzirom na njeno ranije i sadašnje vladanje, li čna svojstva i
odnose sa šti ćenikom i njegovim roditeljima, ne može o čekivati da će pravilno vršiti
dužnost staratelja;
e) s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom izdržavanju.

(Dostava rješenja o stavljanju pod starateljstvo)
(1) O stavljanju pod starateljstvo i o prestanku starateljstva Organ starateljstva
dostavlja rješenje nadležnom mati čaru u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti
rješenja.
(2) Ako osoba stavljena pod starateljstvo ima nepokretnu imovinu, Organ
starateljstva obavještava nadležni zemljišnoknjižni ured mjesnog nadležnog suda radi
upisa starateljstva u zemljišnu knjigu.

(Dužnosti staratelja)

Staratelj je dužan da se savjesno stara o ličnosti, pravima, obavezama i interesima
štićenika i upravljanju njegovom imovinom, pri čemu je dužan cijeniti mišljenje štićenika
koji je sposoban shvatiti o čemu se radi.

(Zaštita imovine štićenika)
(1) Ako šti ćenik ima imovinu, Organ starateljstva preduzima mjere da se ta
imovina popiše, procijeni i preda staratelju na upravljanje.

33
(2) Popis imovine vrši komisija koju formira Organ starateljstva, a prisustvuju joj
sta
ratelj, štićenik ako je u stanju da shvati o čemu se radi i držalac imovine štićenika.

(Popis i procjena imovine štićenika)
(1) Organ starateljstva, nakon što je pokrenut postupak da se neka osoba stavi pod
starateljstvo, može popisati i procijeniti njegovu imovinu i preduzeti druge mjere za
osiguranje te imovine i prije donošenja rješenja o stavljanju te osobe pod starateljstvo.
(2) U slu čaju neposredne opasnosti po interes šti ćenika u pogledu njegove
nepokretne imovine, Organ starateljstva može i prije popisa i procjene imovine zatražiti
od suda zabilješku u zemljišnoj knjizi o pokretanju postupka za stavljanje te osobe pod
starateljstvo.

(Staratelj neophodan za izdržavanje i sprovođenje)
(1) Staratelj je dužan da uz pomo ć Organa starateljstva preduzme sve potrebne
mjere da se pribave sredstva neophodna za izdržavanje i sprovo đenje mjera, koje je u
interesu štićenika odredio Organ starateljstva.
(2)Sredstva iz stava 1 ovog člana se pribavljaju iz:
a) prihoda štićenika;
b) sredstava dobijenih od osoba koje su obavezne izdržavati štićenika;
c) imovine štićenika;
d) sredstava dobijenih za štićenika po osnovu socijalne zaštite; i
e) drugih izvora.

(Zastupanje štićenika)
(1) Staratelj zastupa štićenika.
(2) Organ starateljstva zastupa štićenika ako dužnost staratelja vrši neposredno ili
ako je ograničio ovlaštenje staratelja i odlučio da štićenika sam zastupa.

(Samostalnost staratelja u vršenju poslova štićenika)
(1) Staratelj samostalno, u ime šti ćenika i za njegov ra čun, vrši poslove koji
spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom.
(2) Pri preduzimanju svakog važnijeg posla staratelj će, kada je to mogu će, uzeti
u obzir mišljenje štićenika, ako je ovaj u stanju da razumije o čemu se radi.

(Zaključenje pravnog posla sa štićenikom)
(1) Staratelj može da zaklju či pravni posao sa šti ćenikom samo ako Organ
starateljstva nađe da to zahtijevaju interesi štićenika i to prethodno odobri.

34
(2) Staratelj ne može obavezivati štiće nika kao žiranta.

(Odobrenje Organa starateljstva)

Staratelj ne može bez prethodnog odobrenja Organa starateljstva preduzimati
poslove koji prelaze okvir redovnog poslovanja ili upravljanja štićenikovom imovinom.

(Obavljanje poslova uz prethodno odobrenje Organa starateljstva)
(1) Staratelj može samo uz prethodno odobrenje Organa starateljstva, u pogledu
raspolaganja i upravljanja imovinom i pravima štićenika, preduzimati slijedeće poslove:
a) otuđiti ili opteretiti nepokretnu imovinu štićenika;
b) otuđiti iz imovine štićenika pokretne stvari veće i posebne lične vrijednosti
ili raspolagati imovinskim pravima veće vrijednosti;
c) odreći se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon;
d) preduzimati druge mjere određene zakonom.
(2) Organ starateljstva, u postupku davanja odobrenja staratelju iz stava 1 ovog
člana, određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu.

(Izvještaj staratelja)
(1) Staratelj je dužan podnijeti Organu starateljstva izvještaj o svom radu i o
stanju šti ćenikove imovine svake godine, kao i kada to zatraži Organ starateljstva. U
slučaju neposrednog starateljstva, izvještaj je dužna da podnese osoba iz stava 4 člana
146 ovog zakona.
(2) Iz izvještaja se mora vidjeti kako se staratelj ili osoba iz stava 4 člana 146
ovog zakona stara o li čnosti štićenika i zaštiti njegovih interesa, a naro čito o njegovom
zdravlju, odgoju i obrazovanju.
(3) Izvještaj mora sadržavati i podatke o upravljanju i raspolaganju šti ćenikovom
imovinom i o svim šti ćenikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i kona čnom
stanju štićenikove imovine.
(4) Organ starateljstva dužan je da savjesno razmotri izvještaj staratelja i po
potrebi preduzme odgovarajuće mjere za zaštitu interesa štićenika.
(5) Pored kontrole rada staratelja prihvatanjem izvještaja o njegovom radu, Organ
starateljstva dužan je i povremeno, li čnim uvidom, kontrolisati kako staratelj vrši svoje
dužnosti prema štićeniku.

(Pravo staratelja na naknadu)
(1) Staratelj ima pravo na naknadu, zavisno o radu i zalaganju u zaštiti
štićenikovih prava i interesa.
(2) Pravo na naknadu iz stava 1 ovog člana nema staratelj koji je po ovom zakonu
obavezan izdržavati štićenika.
(3) Organ starateljstva može odrediti staratelju iz stava 1 ovog člana, nagradu ako
se posebno zalagao i istakao u vršenju dužnosti.

35
(4) Staratelj ima pravo na naknadu opravdanih troškova u či njenih u vršenju svojih
dužnosti.
(5) Visinu naknade troškova staratelju utvr đuje Organ starateljstva u skladu sa
Zakonom o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta BiH.
(6) Nagradu i naknadu troškova odobrava Organ starateljstva iz sredstava
navedenih odredbama stava 2 člana 155 ovog zakona, izuzev sredstava dobijenih
za šti ćenika po osnovu socijalne zaštite, ako se time ne ugrožava podmirenje
osnovnih životnih potreba štićenika.

(Odgovornost staratelja)
(1) Staratelj odgovara šti ćeniku za štetu koju je skrivio u obavljanju dužnosti
staratelja.
(2) Organ starateljstva utvrđuje iznos štete i poziva staratelja da u odre đenom roku
štetu nadoknadi. Ukoliko staratelj ne nadoknadi utvr đenu štetu u odre đenom roku,
Organ starateljstva neposredno nadoknađuje štetu štićeniku.
(3) Organ starateljstva može podnijeti tužbu kod nadležnog suda protiv staratelja
radi nadoknade isplaćenog iznosa iz stava 2 ovog člana, ako je tu štetu staratelj po činio
namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(4) Radi obezbje đenja prava šti ćenika, koja su povrije đena nepravilnim radom
staratelja, Organ starateljstva dužan je prema staratelju preduzeti i druge mjere
predviđene ovim zakonom.

(Mjere za zaštitu interesa staratelja)

Ako staratelj umre ili samovoljno prestane da vrši svoju dužnost ili ako nastanu
okolnosti koje ga spre čavaju u vršenju dužnosti, Organ starateljstva dužan je da bez
odlaganja preduzme mjere za zaštitu interesa štićenika do imenovanja novog staratelja.

(Razrješenje staratelja od dužnosti)
(1) Organ starateljstva razriješit će staratelja od dužnosti ako utvrdi da je u
vršenju dužnosti staratelja nemaran, da zloupotrebljava svoja ovlaštenja, da ugrožava
interese štićenika, ili ako ocijeni da bi za šti ćenika bilo korisnije da mu se postavi drugi
staratelj
(2) Pri razrješenju staratelja Organ starateljstva će cijeniti mišljenje šti ćenika koji
je sposoban shvatiti o čemu se radi.
(3) Organ starateljstva razriješit će staratelja dužnosti ako on to zatraži, a
najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Organ starateljstva mora
istovremeno poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu interesa štićenika.
(4) U slu čaju razrješenja Organ starateljstva je dužan bez odlaganja šti ćeniku
imenovati novog staratelja.
(5) Staratelj kome je prestala dužnost dužan je podnijeti izvještaj i predati svu
imovinu na upravljanje Organu starateljstva. Predaja imovine se vrši u prisustvu
predstavnika Organa starateljstva i šti ćenika, ako je on sposoban shvatiti o čemu se
radi.

36

(
Predaja imovine i podnošenje izvještaja)
(1) U slu čaju prestanka starateljstva, Organ starateljstva poziva staratelja da u
određenom roku podnese izvještaj o svom radu i o stanju šti ćenikove imovine, i da
preda svu imovinu na upravljanje štićeniku, odnosno roditelju.
2) Predaja imovine se vrši u prisustvu staratelja, šti ćenika, odnosno roditelja i
predstavnika Organa starateljstva o čemu se sastavlja zapisnik.
C) Starateljstvo nad maloljetnim osobama

(Uslovi za staranje nad maloljetnom osobom )

Pod starateljstvo stavit će se maloljetna osoba:
a) čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta duže od tri
mjeseca;
b) čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko staranje;
c) čijim roditeljima je oduzeta poslovna sposobnost, odnosno koji još nisu stekli
poslovnu sposobnost ili im je poslovna sposobnost ograničena;
d) čiji su roditelji kroz duže vrijeme zanemarili čuvanje i odgoj djece;
e) čiji su roditelji odsutni i nisu u mogu ćnosti da se redovno staraju o svome
djetetu, a nisu ga povjerili na čuvanje i odgoj osobi za koju je Organ starateljstva utvrdio
da ispunjava uslove za staratelja.

(Dužnost staratelja)
(1) Čuvanje i odgoj maloljetnog šti ćenika Organ starateljstva može povjeriti
staratelju, drugoj osobi ili ustanovi.
(2) Staratelj maloljetnog šti ćenika dužan je kao roditelj se starati o njegovoj
ličnosti, a naročito o zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život i rad.
(3) Osoba ili ustanova iz stava 1 ovog člana je dužna se starati o ličnosti i pravima
štićenika i izvještavati staratelja i Organ starateljstva o svim važnijim promjenama u
pogledu života, zdravlja, odgoja i obrazovanja štićenika.
(4) Osoba ili ustanova iz stava 1 ovog člana ne može se osloboditi dužnosti
čuvanja maloljetnog šti ćenika bez prethodne saglasnosti staratelja, odnosno Organa
starateljstva.

(Ovlaštenje staratelja)
(1) Staratelj je ovlašten da u ime i za ra čun štićenika zaključuje pravne poslove.
Za one pravne poslove koje staratelj, u smislu ovog zakona, ne može sam zaklju čivati,
potrebno je odobrenje Organa starateljstva.
(2) Maloljetni šti ćenik koji je navršio 14 godina života može sam sklapati pravne
poslove kojim sti če prava, ako Zakon ne odredi druga čije. Pravne poslove kojima

37
raspolaže imovinom ili preuzima obaveze može sklapati samo uz odobrenje staratelja,
ako
Zakon ne odredi drugačije.
(3) Maloljetni šti ćenik koji radom ostvaruje prihode može raspolagati ostvarenim
ličnih dohotkom i zaradom. Pri tome je dužan doprinositi za svoje izdržavanje, odgoj i
obrazovanje.

(Odobrenje Organa starateljstva)

Staratelj može samo s odobrenjem Organa starateljstva:
a) odlu čiti o izboru ili promjeni i zanimanja maloljetnog šti ćenika, o prekidu
njegovog školovanja ili njegovom zaposlenju; i
b) poduzimati i druge mjere u pogledu ličnosti štićenika.

(Prestanak starateljstva)
(1) Starateljstvo nad maloljetnim šti ćenikom prestaje sticanjem poslovne
sposobnosti, usvojenjem ili prestankom razloga iz člana 167 ovog zakona.
(2) Organ starateljstva će produžiti da pruža odgovarajuće oblike socijalne i druge
zaštite osobi nad kojom je prestalo starateljstvo zbog nastupanja punoljetstva, ako se
ona do tog vremena nije uspjela osposobiti za samostalan život i rad.

(Produženje starateljstva)

Ako osoba nad kojom je po nastupanju punoljetstva, prestalo starateljstvo zbog
psihofizičkih nedostataka, nije sposobna brinuti se o svojoj li čnosti, pravima i interesima,
staratelj, uz odobrenje Organa starateljstva, ili Organ starateljstva neposredno, pokre će
kod nadležnog suda postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti ovoj osobi, radi
ponovnog stavljanja pod starateljstvo.
D) Starateljstvo nad punoljetnim osobama

(Uslovi za starateljstvom nad punoljetnom osobom)
(1) Punoljetnoj osobi koja zbog duševne bolesti, zaostalom duševnom razvoju ili
prekomjernom uživanju alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih uzroka nije
sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima oduzima se poslovna
sposobnost .
(2) Punoljetnoj osobi koja zbog uzroka iz stava 1 ovog člana neposredno
ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba, ograni čava se poslovna
sposobnost.
(3) Pravosnažnu odluku o oduzimanju, odnosno ograni čenju poslovne
sposobnosti, sud je dužan bez odlaganja dostaviti nadležnom Organu starateljstva koji
će u roku od 30 dana od dana prijema odluke, osobu kojoj je oduzeta ili ograni čena
poslovna sposobnost staviti pod starateljstvo.

38

Čla
n 174
(Dužnosti staratelja)

Staratelj osobe kojoj je oduzeta ili ograni čena poslovna sposobnost dužan je
naročito se starati o njenoj li čnosti, vodeći računa o uzrocima zbog kojih joj je oduzeta,
odnosno ograni čena poslovna sposobnost, i nastojati da se uzroci otklone i ta osoba
osposobi za samostalan rad.

(Dužnosti i prava osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost)
(1) Staratelj osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, u dužnostima i pravima
izjednačen je sa starateljem maloljetne osobe koja nije navršila 14 godina života.
(2) Staratelj osobe kojoj je ograni čena poslovna sposobnost ima dužnosti i prava
staratelja maloljetne osobe koja je navršila 14 godina života, ali Organ starateljstva
može, kad je to potrebno, odrediti poslove koje osoba s ograni čenom poslovnom
sposobnošću može preduzimati samostalno.
(3) Štićenik kojem je ograni čena poslovna sposobnost može sam sklapati pravne
poslove kojim sti če prava, a ako zakonom nije drukčije odre đeno. Pravne poslove kojim
raspolaže imovinom ili preuzima obaveze može sklapati samo uz saglasnost staratelja.
(4) Osoba kojoj je ograni čena poslovna sposobnost može samostalno davati
izjave koje se ti ču ličnih stanja, osim ako ovim zakonom ili odlukom Organa starateljstva
nije drugačije odlučeno.

(Učešće suda)
(1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekoj osobi oduzme ili ograni či
poslovna sposobnost dužan je da odmah izvijesti o tome Organ starateljstva koji će, ako
je potrebno, toj osobi postaviti privremenog staratelja.
(2) Dužnost privremenog staratelja prestaje kad se imenuje stalni staratelj ili kad
odluka suda kojom se utvr đuje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ograni čenju
poslovne sposobnosti postane punovažna.

(Prestanak starateljstva i vraćanje poslovne sposobnosti)
(1) Starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta, odnosno ograni čena poslovna
sposobnost prestaje kada im se odlukom suda donesenom u vanparni čnom postupku
vrati poslovna sposobnost.
(2) Pravosnažnu odluku o vra ćanju poslovne sposobnosti sud odmah dostavlja
Organu starateljstva i nadležnom matičaru.
E) Staratelji za posebne slučajeve

(Poseban staratelj za pojedine poslove)

39
(1) Organ starateljstva imenovati će posebnog staratelja za pojedine poslove ili
određenu vrstu poslova odsutnoj osobi čije je boravište nepoznato, a koja nema
zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini
stara, kao i u drugim slu čajevima kada je to potrebno radi zaštite prava i interesa
određene osobe.
(2) Osobama iz stava 1 ovog člana može, pod uslovima odre đenim Zakonom,
postaviti staratelja i organ pred kojim se vodi postupak. Ovaj organ dužan je o tome bez
odlaganja obavijesti nadležni Organ starateljstva.
(3) Organ starateljstva ima prema staratelju postavljenom u smislu prethodnog
stava 2 ovog člana sva ovlaštenja kao i prema staratelju koga je sam postavio.

(Poseban staratelj djetetu i štićeniku)
(1) Poseban staratelj imenovati će se djetetu u postupku osporavanja majčinstva i
očinstva, u postupku oduzimanja roditelju prava da živi s djetetom i oduzimanja
roditeljskog staranja, za vo đenje spora i za zaklju čivanje pojedinih pravnih poslova
između njega i njegovih roditelja, kao i u drugim slu čajevima kada su njihovi interesi u
suprotnosti i kada je to normirano ovim zakonom.
(2) Poseban staratelj imenovati će se i djetetu nad kojim staranje ostvaruje samo
jedan roditelj, ako su interesi djeteta i roditelja koji ne ostvaruje roditeljsko staranje u
suprotnosti.
(3) Šti ćeniku će se imenovati poseban staratelj za vo đenje spora i za
zaključivanje pravnih poslova izme đu njega i staratelja, kao i u drugim slu čajevima kada
(4) Kad me đu maloljetnicima nad kojima ista osoba ostvaruje roditeljsko staranje
ili me đu šti ćenicima koji imaju istog staratelja treba voditi postupak ili zaklju čiti pravni
posao u kome su interesi maloljetnika, odnosno šti ćenika u suprotnosti, imenovati će se
svakom od njih poseban staratelj za vođenje postupka, odnosno zaključenje posla.
(5) Kada roditelj, staratelj ili pojedini organi odnosno organizacije u vršenju svojih
poslova saznaju za slu čajeve iz stavova od 1 do 4 ovog člana dužni su o tome
obavijestiti nadležni Organ starateljstva.

(Mjere za zaštitu ličnosti, prava i interesa stranog državljanina)

Ako me đunarodnim ugovorom nije drukčije odre đeno, Organ starateljstva u
slučajevima predviđenim ovim zakonom preduzet će potrebne mjere za zaštitu li čnosti,
prava i interesa stranog državljanina, dok organ države čiji je on državljanin ne donese
potrebnu odluku i ne preduzme određene mjere.

(Imenovanje staratelja za pojedine poslove)
(1) Na zahtjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili drugih opravdanih razloga nije
sposobna se sama starati o sebi, svojim pravima i interesima, Organ starateljstva može
joj imenovati staratelja za pojedine poslove ili za određenu vrstu poslova.
(2) Na zahtjev osobe iz stava 1 ovog člana Organ starateljstva će staratelja
razriješiti dužnosti.

40

Čla
n 182
(Obim dužnosti i prava staratelja)

Pri imenovanju posebnog staratelja, Organ starateljstva odredit će obim dužnosti i
prava staratelja imajući u vidu okolnosti svakog pojedinog slučaja.
F) Nadležnost i postupak

(Mjesna nadležnost Organa starateljstva)
(1) Mjesna nadležnost Organa starateljstva odre đuje se prema prebivalištu, a ako
se ono ne može utvrditi, prema boravištu osobe koju treba staviti pod starateljstvo ili
kojoj treba imenovati posebnog staratelja.
(2) Prebivalište, odnosno boravište odre đuje se prema vremenu kada su se stekli
uslovi za stavljanje određene osobe pod starateljstvo.

(Promjena nadležnosti)

Ako se promijeni prebivalište štićenika mijenja se i nadležnost Organa starateljstva.

(Slučajevi nemijenjanja nadležnosti)

Ne mijenja se nadležnost Organa starateljstva za vrijeme dok se šti ćenik nalazi
privremeno van podru čja tog organa, zbog školovanja, profesionalne rehabilitacije,
socijalne ili zdravstvene zaštite ili iz sličnih razloga.

(Postupak za stavljanje pod starateljstvo)
(1) Postupak za stavljanje pod starateljstvo, za imenovanje staratelja i prestanak
starateljstva pokreće se i vodi po službenoj dužnosti.
(2) Postupak iz stava 1 ovog člana je hitan.
(3) U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje i vo đenje postupka iz stava 1
ovog člana, Organ starateljstva sarađuje s organima, organizacijama i osobama iz člana
187 ovog zakona.

(Pokretanje postupka)

Postupak za stavljanje neke osobe pod starateljstvo ili za primjenu nekog drugog
oblika zaštite pokreće Organ starateljstva, na osnovu neposrednog saznanja ili povodom
obavijesti koju su mu dužni dostaviti:
a) mati čar, sudski i drugi organi vlasti, te zdravstvene, socijalne, odgojno-obrazovne i druge ustanove, kada u vršenju svojih dužnosti saznaju za takav slučaj;

41
b) bra čni drug, srodnici, drugi članovi doma ćinstva i osobe koje imaju uvid u
životne prilike takve osobe.

(Mjere za zaštitu ličnosti, prava i interesa osobe koja se stavlja pod starateljstvo)
(1) Kad pokrene postupak iz člana 187 ovog zakona, Organ starateljstva odmah
poduzima potrebne mjere za zaštitu ličnosti, prava i interesa te osobe.
(2) Organ starateljstva, u slu čaju iz stava 1 ovog člana, dužan je, prema potrebi,
odrediti odgovarajuće privremene mjere koje smatra neophodnim.
(3) Prilikom odlu čivanja o mjerama koje će se primijeniti na šti ćenika, Organ
starateljstva će se rukovoditi prvenstveno interesima šti ćenika i materijalnim
mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju, primjenjuju ći pri tom odgovaraju će
metode socijalnog i drugog stručnog rada.
(4) Kod određivanja mjera, u smislu stava 3 ovog člana, Organ starateljstva dužan je
pribaviti mišljenje odgovarajućih organizacija, odnosno stručnjaka i radi što potpunije
zaštite ličnosti, prava i interesa štićenika i njegove porodice, sarađivati sa njima.

(Zaštita nepokretne imovine štićenika)
(1) Ako štićenik ima nepokretnu imovinu na području drugog Organa starateljstva,
nadležni Organ starateljstva može tu imovinu povjeriti na staranje tom Organu
starateljstva i ovlastiti ga da imenuje posebnog staratelja za brigu o njoj.
(2) Odobrenje za raspolaganje imovinom iz stava 1 ovog člana daje Organ
starateljstva nadležan za cjelokupno staranje o štićeniku.

(Primjena propisa)
(1) Organ starateljstva postupa po odredbama Zakona kojim je ure đen upravni
postupak kad odlu čuje o stavljanju neke osobe pod starateljstvo, kad imenuje ili
razrješava dužnosti staratelja, kad odlu čuje o obimu ovlaštenja staratelja i o pravima i
interesima štićenika.
(2) Organ starateljstva može mijenjati svoja ranije donesena rješenja kad to
zahtijevaju interesi štićenika, ako se time ne vrijeđaju prava trećih osoba.

(Evidencija osobe pod starateljstvom)
(1) Organ starateljstva dužan je da vodi evidenciju o osobama stavljenim pod
starateljstvo, o preduzetim mjerama starateljstva i o imovini štićenika.
(2) Gradonačelnik Brčko distrikta BiH će u roku od tri mjeseca od dana donošenja
ovog zakona donijeti Uputstvo o vo đenju evidencije i dokumentacije iz stava 1 ovog
člana na prijedlog Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge – Pododjeljenja za socijalnu
zaštitu.

42

GLA
VA VI - IZDRŽAVANJE
A) Zajedničke odredbe

(Prava i dužnosti međusobnog izdržavanja)
(1) Međusobno izdržavanje bra čnih i vanbra čnih partnera, roditelja, djece i drugih
srodnika je njihova dužnost i pravo, kada je to predviđeno ovim zakonom.
(2) U slučajevima u kojima se me đusobno izdržavanje osoba iz stava 1ovog člana
ne može ostvariti u cijelosti ili djelimi čno, društvena zajednica pruža, pod uslovima
određenim zakonom, neosiguranim članovima porodice sredstva neophodna za
izdržavanje.
(3) Odricanje od prava i dužnosti izdržavanje nema pravnog učinka.

(Obim međusobnog izdržavanja)

Osobe iz stava 1 člana 192 ovog zakona me đusobnom izdržavanju doprinose
srazmjerno svojim mogućnostima i potrebama izdržavane osobe.
B) Izdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika

(Izdržavanje maloljetnog djeteta)

Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju
iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti.

(Izdržavanje punoljetnog djeteta)
(1) Ako se djeca nalaze na redovnom školovanju, roditelji su dužni prema svojim
mogućnostima osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetnosti, a najdalje do navršene
26. godine života.
(2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizi čkih ili psihi čkih nedostataka
nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje
imovine, roditelji su dužni izdržavati ga dok ta nesposobnost traje.

(Dužnosti maloljetnog djeteta)

43
Maloljetno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od svoje imovine, dužno je
do
prinositi za svoje izdržavanje, kao i za izdržavanje članova porodice u kojoj živi, pod
uslovima iz stava 1 člana 198 ovog zakona.

(Nemogućnost oslobađanja od dužnosti izdržavanja djeteta)

Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko staranje ili kojem je ograni čeno ili oduzeto
roditeljsko staranje, ne oslobađa se od dužnosti izdržavanja djeteta.

(Dužnost punoljetnog djeteta)
(1) Punoljetna djeca su dužna da izdržavaju svoje roditelje koji su nesposobni za
rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine.
(2) Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih
razloga nije izdržavao u vrijeme kad je bio obavezan, u skladu s odredbama ovog
zakona.

(Dužnost očuha ili maćehe)
(1) Očuh ili ma ćeha dužni su da izdržavaju svoje maloljetne pastorke, ako oni ne
mogu ostvarivati izdržavanje od roditelja.
(2) O čuh ili ma ćeha imaju obavezu iz stava 1 ovog člana i nakon smrti roditelja
djeteta, ako je u času njegove smrti postojala porodi čna zajednica izme đu o čuha ili
maćehe i pastoraka.
(3) Ako je brak izme đu roditelja i ma ćehe ili o čuha djeteta poništen ili razveden
maćeha ili očuh nisu dužni izdržavati pastorke.

(Dužnost pastorka)
(1) Pastorak je dužan da, pod uslovima iz članova 196 i 198 ovog zakona,
izdržava o čuha ili ma ćehu, ako su ovi njega duže vremena izdržavali ili se brinuli o
njemu.
(2) Ako očuh ili maćeha imaju i svoju djecu, dužnost izdržavanja je zajedni čka za
djecu i pastorke.

(Dužnost nene i djeda)
(1) Nena i djed dužni su izdržavati maloljetnog unuka. Obaveza izdržavanja
punoljetnog unuka postoji pod uslovima iz člana 195 ovog zakona.
(2) Unuk je dužan izdržavati nenu i djeda pod uslovima iz članova 196 i 198 ovog
zakona.
(3) Obaveza izdržavanja postoji izme đu sestara i bra će i bra će po majci ili ocu u
odnosu na maloljetne osobe.

44

(
Red ostvarivanja prava na izdržavanje)
(1) Pravo na izdržavanje ostvaruje se onim redom kojim su davaoci izdržavanja
pozvani na nasljeđivanje.
(2) Ako obaveza izdržavanja pada na više osoba zajedno, ona se dijeli me đu
njima prema njihovim mogućnostima.
C) Izdržavanje bračnog partnera

(Izdržavanje bračnog partnera)

Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život, ili ih ne može ostvariti iz
svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje
od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima.

(Zahtjev za izdržavanje)
(1) Zahtjev za izdržavanje bra čni partner može postaviti do zaklju čenja glavne
rasprave u postupku za razvod ili poništenje braka.
(2) Sud je dužan upoznati bračnog partnera s pravima iz stava 1 ovog člana.
(3) Izuzetno, bivši bra čni partner može tužbom tražiti izdržavanje u roku od jedne
godine od prestanka braka, ako su uslovi za izdržavanje, predvi đeni u članu 203 ovog
zakona, postojali u vrijeme zaklju čenja glavne rasprave u postupku za razvod ili
poništenje braka i bez prestanka trajali do zaklju čenja glavne rasprave u postupku za
izdržavanje.

(Odbijanje zahtjeva za izdržavanje zbog ponašanja bračnog partnera)
(1) Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje bra čnog, odnosno razvedenog
bračnog partnera, ako se on bez ozbiljnog povoda od strane drugog bra čnog partnera
grubo ili nedoli čno ponašao u bra čnoj zajednici, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao
očitu nepravdu, za drugog bračnog partnera.
(2) Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje bra čnog partnera u postupku za
poništenje braka, odnosno bra čnog partnera iz poništenog braka, ako bi obaveza za
izdržavanje predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera.

(Odbijanje zahtjeva za izdržavanje zbog materijalnog položaja)

Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje ako su bra čni partneri, kroz duži period
odvojenog života, potpuno samostalno obezbje đivali sredstva za vlastito izdržavanje, ili
ako se iz okolnosti slu čaja utvrdi da bra čni partner koji zahtijeva izdržavanje,

45
prestankom braka koji je trajao kra će vrijeme, nije doveden u teži materijalni položaj od
onog u kome se nalazio prilikom stupanja u brak.

(Izdržavanje koje traje određeno vrijeme)
(1) Sud može odlu čiti da obaveza izdržavanja bra čnog partnera traje odre đeno
vrijeme, naro čito u slu čajevima kada je brak trajao kra će vrijeme ili kada je tražilac
izdržavanja u mogu ćnosti da u dogledno vrijeme na drugi na čin obezbijedi sredstva za
život.
(2) U opravdanim slučajevima sud može obavezu plaćanja izdržavanja produžiti.
(3)Tužba za produženje davanja izdržavanja može se podnijeti samo do isteka
vremena za koje je izdržavanje određeno.

(Prestanak prava na izdržavanje)

Pravo na izdržavanje prestaje ako razvedeni bra čni partner ili bra čni partner iz
poništenog braka, zaklju či novi brak ili zasnuje vanbra čnu zajednicu ili postane
nedostojan tog prava ili ako više ne postoje neki od uslova iz člana 203 ovog zakona.
D) Izdržavanje vanbračnog partnera

(Prava vanbračnog partnera na izdržavanje)
(1) Vanbra čni partner koji ispunjava uslove iz članova 5 i 203 ovog Zakona ima
pravo na izdržavanje od drugog vanbra čnog partnera nakon prestanka vanbra čne
zajednice.
(2) Tužba za izdržavanje iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od jedne
godine od prestanka vanbračne zajednice.

(Odbijanje zahtjeva za izdržavanje zbog ponašanja vanbračnog partnera)

Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje vanbra čnog partnera, ako se on bez
ozbiljnog povodadrugog vanbra čnog partnera grubo ili nedoli čno ponašao u vanbra čnoj
zajednici, ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala o čitu nepravdu za drugog
vanbračnog partnera.

(Izdržavanje vanbračnog partnera koje traje određeno vrijeme)
(1) Sud može odlu čiti da obaveza izdržavanja vanbra čnog partnera traje
određeno vrijeme, naro čito u slu čaju kada je tražilac izdržavanja u mogu ćnosti da u
dogledno vrijeme na drugi način osigura i sredstva za život.
(2) U opravdanim slučajevima sud može obavezu izdržavanja produžiti.

46
(3) Tužba za produženje izdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena
za
koje je izdržavanje određeno.

(Prestanak prava na izdržavanje vanbračnog partnera)

Pravo na izdržavanje prestaje kada izdržavani vanbra čni partner zaklju či brak ili
zasnuje novu vanbračnu zajednicu ili postane nedostojan tog prava ili ako više ne postoji
neki od razloga utvrđenih u članu 203 ovog zakona.
E) Izdržavanje majke vanbračnog djeteta

(Izdržavanje majke vanbračnog djeteta)

Otac vanbra čnog djeteta dužan je, srazmjerno svojim mogu ćnostima, izdržavati
majku svog vanbra čnog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poro đaja i jednu godinu
nakon porođaja, ako se majka stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.
F) Određivanje izdržavanja

(Odluka suda o izdržavanju)
(1) U postupku za izdržavanje sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih
za izdržavanje.
(2) Prilikom utvr đivanja potreba osobe koja zahtijeva izdržavanje, sud će uzeti u
obzir njeno imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogu ćnost zaposlenja, zdravstveno
stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih potreba.
(3) Prilikom utvr đivanja mogu ćnosti osobe koja je dužna davati izdržavanje, sud
će uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu, kao i
njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja.

(Okolnosti od značaja za odluku suda o izdržavanju)
(1) Kad se izdržavanje zahtijeva za dijete, sud će pored okolnosti iz člana 214
ovog zakona uzeti u obzir uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školovanje.
(2) U postupku za izdržavanje djeteta, sud će posebno cijeniti kao doprinos za
izdržavanje djeteta, rad i brigu koju u odgoju i obrazovanju djeteta ulaže roditelj s kojim
dijete živi.
(3) Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti izdržavanja
maloljetnog djeteta.

(Sporazum o dobrobiti djeteta)

47
(1) Organ starateljstva će vodeći računa o dobrobiti djeteta nastojati da se roditelji
sporazumiju o visini, odnosno o pove ćanju doprinosa za izdržavanje djeteta kada to
zahtijevaju povećane potrebe djeteta ili to omogućavaju bolje materijalne prilike roditelja.
(2) Sporazum iz stava 1 ovog člana roditelji mogu zaklju čiti i pred bilježnikom u
formi bilježni čki obra đene isprave. Bilježnik je ovu ispravu dužan dostaviti Organu
starateljstva.
(3) Sporazum iz stavova 1 i 2 ovog člana ima snagu izvršne isprave.

(Pokretanje i vođenje postupka u ime maloljetnog djeteta)
(1) Organ starateljstva može u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi postupak
za izdržavanje, odnosno za pove ćanje izdržavanja ako roditelj s kojim dijete živi bez
opravdanih razloga ne koristi to pravo.
(2) Ako roditelj ne traži izvršenje odluke o izdržavanju, Organ starateljstva će u
ime maloljetnog djeteta podnijeti sudu prijedlog za izvršenje.

(Učešće Organa starateljstva u postupku pred sudom)
(1) Ako se u postupku odlu čuje o izdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog
djeteta iz stava 2 člana 195 ovog zakona, Organ starateljstva u čestvuje u tom postupku
radi zaštite interesa djeteta.
(2) Sud koji odlu čuje u parnici o izdržavanju izvijestit će Organ starateljstva o
postupku i pozivati ga na sva ro čišta, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u
postupku.

(Dužnost Organa starateljstva)

čaja za
donošenje odluke o izdržavanju.

(Organ Starateljstva kao opunomoćenik starih i socijalno ugroženih osoba)

Organ starateljstva će, u svojstvu opunomo ćenika starih i socijalno ugroženih
osoba, ukoliko one same to ne mogu u činiti, pokrenuti i voditi postupak za ostvarivanje
njihovog prava na izdržavanje prema srodnicima koji su po odredbama ovog zakona
dužni da ih izdržavaju.

(Mjesečni iznos izdržavanja)

Osobu koja je dužna davati izdržavanje sud će obavezati na pla ćanje budu ćih
mjesečnih iznosa izdržavanja u određenom novčanom iznosu.

48
(Izmjene odluke o izdržavanju)

(1
) Izdržavana osoba, kao i obaveznik izdržavanja, može tražiti da sud povisi,
snizi ili ukine izdržavanje dosu đeno ranijom pravosnažnom presudom ili sporazumom
postignutim pred Organom starateljstva ili u formi bilježnički obrađene isprave, ako su se
izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.
(2) Prava i obaveze utvr đeni izmijenjenom odlukom ne mogu djelovati prije
podnošenja zahtjeva.

(Pravo na nadoknadu troškova)

Fizička ili pravna osoba koja je imala troškove radi izdržavanja neke osobe, može
tužbom tražiti nadoknadu tih troškova od osobe koja ju je po zakonu dužna izdržavati,
ako su učinjeni troškovi bili opravdani.

(Obaveze obveznika izdržavanja)

Obaveznik izdržavanja kojem je prestao radni odnos i koji je zasnovao novi radni
odnos dužan je podatke o postojanju izvršne isprave za izdržavanje, te ime i adresu
osobe kojoj se to potraživanje treba ispla ćivati, dostaviti poslodavcu kod kojeg je
zasnovao radni odnos.

(Obaveze poslodavca obveznika izdržavanja)

Poslodavac kod kojeg je obaveznik izdržavanja zasnovao novi radni odnos dužan
je odmah obavijestiti izdržavanu osobu o zasnovanom radnom odnosu, odnosno dati joj
potrebne obavijesti o obavezniku izdržavanja koji je kod njega zasnovao novi radni
odnos.

(Privremene mjere)
(1) U postupku za izdržavanje maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim
roditelji ostvaruju roditeljsko staranje, sud može po službenoj dužnosti odrediti
privremenu mjeru radi davanja izdržavanja.
(2) U ostalim parnicama za izdržavanje sud će odrediti privremenu mjeru radi
davanja izdržavanja samo na prijedlog osobe koja traži izdržavanje.
(3) Privremenu mjeru sud će odrediti ako se učini vjerovatnim postojanje činjenica
od kojih zavisi pravo na izdržavanje, a u postupcima za utvr đivanje maj činstva ili
očinstva i ako se učini vjerovatnim da je tužena osoba roditelj djeteta.

GLAVA VII - IMOVINSKI ODNOSI

A) Imovinski odnosi bra čnih partnera

49

Čla
n 227
(Bračna tekovina i posebna imovina)

Bračni partneri mogu imati bračnu tekovinu i posebnu imovinu.
B) Bračna tekovina

(Bračna tekovina)
(1) Bra čnu tekovinu čini imovina koju su bra čni partneri stekli radom za vrijeme
trajanja bračne zajednice, kao i prihod iz te imovine.
(2) Pokloni tre ćih osoba u činjeni za vrijeme trajanja bra čne zajednice (u novcu,
stvarima, pružanju pomo ći radom, i sl.) ulaze u bra čnu tekovinu, bez obzira na to koji ih
je bra čni partner primio, ukoliko druga čije ne proizilazi iz namjene poklona ili se iz
okolnosti u momentu davanja poklona može zaklju čiti da je poklonodavac želio u činiti
poklon samo jednom od bračnih partnera.
(3) Dobitak od igara na sreću je bračna tekovina.
(4) Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bra čne
zajednice su bračna tekovina.

(Veličina udjela bračnih partnera)
(1) Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bra čnim tekovinama, ako
nisu drugačije ugovorili.
(2) Budu ći bra čni partneri, odnosno bra čni partneri mogu bra čnim ugovorom
drugačije urediti svoje odnose vezane za bračnu tekovinu.
(3) Ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik tekovine upisan jedan bra čni partner,
drugi brač
C) Upravljanje bračnom tekovinom

(Upravljanje bračnom tekovinom)

Na bra čnu tekovinu primjenjuju se odredbe imovinskog i obligacionog prava ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.
D) Posebna imovina

(Posebna imovina)
(1) Imovina koju bra čni partner ima u času zaključenja braka ostaje njegova
posebna imovina.
(2) Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja bra čne zajednice jedan bra čni
partner stekne po pravnom osnovu drugačije od navedenog u članu 228 ovog zakona.
E) Podjela bračne tekovine

(Način podjele bračne tekovine)

50

(1
) Podjela bračne tekovine se vrši ugovorom bračnih partnera.
(2) Ako bra čni partneri ne zaklju če ugovor iz stava 1 ovog člana, podjelu bra čne
tekovine izvršiti će sud na zahtjev bra čnih partnera ili povjerioca bra čnog partnera, kako
tokom, tako i nakon prestanka braka.

(Pravo bračnog partnera kojem je povjereno čuvanje i odgoj djeteta)
(1) Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj djeteta dobit će pri podjeli
bračne tekovine, pored njegovog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi
djeteta.
(2) Ako se odluka o povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta izmijeni, bra čni partner
iz stava 1 ovog člana će predati stvari iz stava 1 ovog člana drugom roditelju, odnosno
osobi kojoj se povjeri čuvanje i odgoj djeteta.

(Pravo preče kupnje)

Ako je sud odlu čio da se podjela izvrši prodajom stvari zbog toga što je fizi čka
dioba stvari nemogu ća ili je mogu ća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, bra čni
partner ima pravo preče kupnje te stvari.
F) Bračni ugovor

(Uređenje imovinskih odnosa bračnih partnera)
(1) Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinski odnosi bra čnih partnera prilikom
zaključenja braka, kao i tokom trajanja bračne zajednice.
(2) Za pravosnažnost ugovora neophodno je da isprava bude sastavljena i
ovjerena kod nadležnog organa ili bilježnički obrađena.

(Zaključenje bračnog ugovora od strane staratelja)

Bračni ugovor može u ime bra čnog partnera kojem je oduzeta poslovna
sposobnost zaključiti njegov staratelj s odobrenjem Organa starateljstva.

(Isključenje primjene prava druge države)

Bračni partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge države u imovinskopravne
odnose.
G) Odgovornost bračnih drugova za obaveze prema trećim osobama

51

(Pojedinačna odgovornost bračnog partnera)
(1) Za obaveze koje je jedan bra čni partner imao prije zaklju čenja braka ne
odgovara drugi bračni partner.
(2) Za obaveze iz stava 1 ovog člana, bra čni partner odgovara svojom posebnom
imovinom i svojim dijelom u bračnoj tekovini.

(Solidarna odgovornost bračnih partnera)

Za obaveze koje je jedan bra čni partner preuzeo radi podmirenja teku ćih potreba
bračne, odnosno porodi čne zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgovaraju
zajednički oba bra čna partnera, odgovaraju bra čni partneri solidarno kako bra čnom
tekovinom, tako i svojom posebnom imovinom.
H) Imovinski odnosi vanbračnih partnera

(Imovinski odnosi vanbračnih partnera)
(1) Imovina koju su vanbra čni partneri stekli radom u vanbra čnoj zajednici koja
ispunjava uslove iz člana 5 ovog zakona smatra se njihovom vanbračnom tekovinom.
(2) Na imovinu iz stava 1 ovog člana se shodno primjenjuju odredbe ovog Zakona
o bračnoj tekovini.
I) Imovinski odnosi roditelja i djece

(Upravljanje imovinom maloljetnog djeteta)

Imovinom maloljetnog djeteta do njegove punoljetnosti u njegovom interesu
upravljaju roditelji maloljetnika, osim one koju je maloljetnik stekao radom.

(Korištenje prihoda s imovine djeteta)
(1) Prihode iz imovine maloljetnog djeteta roditelji prvenstveno mogu koristiti za
njegovo izdržavanje, lije čenje, odgoj i obrazovanje ili ako to zahtijeva drugi interes
djeteta.
(2) Roditelji mogu prihode iz stava 1 ovog člana koristiti i za izdržavanje članova
porodice u skladu s članom 197 ovog zakona.

52
(Otuđenje i optereće nje imovine djeteta)
(1) Roditelji mogu samo s odobrenjem nadležnog Organa starateljstva otu điti ili
opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdržavanja,
liječenja, odgoja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi važan interes djeteta.
(2) Samo s odobrenjem Organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili
drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

(Troškovi trudnoće i porođaja vanbračnog djeteta)
(1) Troškovi izazvani trudno ćom i poro đajem vanbra čnog djeteta snose majka i
otac u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima.
(2) U slučaju spora sud će, na zahtjev jednog roditelja, odrediti udio svakog od njih
u snošenju troškova iz stava 1 ovog člana.

GLAVA VIII - POSTUPAK PRED SUDOM

A) Opće odredbe

(Primjena pravila i propisa)
(1) Odredbama ovog dijela zakona odre đuju se pravila prema kojima postupaju
sudovi kad u posebnim postupcima odlu čuju o predmetima u odnosima roditelja i djece,
bračnim i drugim predmetima koji se uređuju ovim zakonom.
(2) U postupcima iz stava 1 ovog člana primjenjivati će se odredbe Zakona o
parničnom postupku, Zakona o vanparni čnom postupku, Zakona o izvršnom postupku,
ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
(3) U postupku iz stava 1 ovog člana, a posebno pri odre đivanju rokova i ro čišta
sud će uvijek obra ćati naro čitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora radi zaštite
interesa djeteta.

(Zaštita prava i interesa)
(1) Sud mora po službenoj dužnosti tokom postupka naro čito paziti da se zaštite
prava i interesi djece i drugih osoba koje nisu sposobne same brinuti se o sebi i svojim
pravima i interesima.
(2) Radi zaštite prava i interesa djeteta Organ starateljstva će imenovati posebnog
staratelja u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta.

(Učešće poslovno nesposobne stranke)
(1) Ukoliko stranka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima u
postupku, a nije joj oduzeta poslovna sposobnost, sud će o tome obavijestiti Organ
starateljstva radi pokretanja odgovarajućeg postupka.

53
(2) Sud će prekinuti postupak dok se ne provede postupak oduzimanja poslovne
sposobnosti, odnosno, dok ga Organ starateljstva ne obavijesti o obustavi. Za vrijeme
prekida postupka mogu se poduzeti samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, a
naročito one kojima treba osigurati ili zaštiti prava stranke koja nije sposobna sama se
brinuti o svojim pravima i interesima.
(3) U slu čaju iz stava 1 ovog člana sud može postaviti privremenog zastupnika svakoj
stranci u postupku. O postavljanju ovog zastupnika sud će bez odgode obavijestiti
Organ starateljstva.

(Učešće djeteta s navršenih 14 godina)
(1) Dijete koje je navršilo 14 godina i osoba kojoj je ograni čena poslovna
sposobnost, za koje sud utvrdi da su sposobni shvatiti zna čenje i pravne posljedice
svojih radnji, mogu kao stranka ili sudionik u postupku samostalno poduzimati parni čne
radnje.
(2) Tokom postupka u kojem odlu čuje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o
ličnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne živi, te o
roditeljskom staranju, sud mora na odgovaraju ći na čin obavijestiti dijete koje je
sposobno shvatiti zna čenje pravne posljedice odluke o vo đenju postupka i njegovo
pravo da izrazi svoje mišljenje. Sudija obavlja neformalni razgovor s djetetom na sudu ili
van suda uz posredovanje Organa starateljstva o čemu sastavlja zapisnik.
(3) Zakonski zastupnik osoba iz stava 1 ovog člana može preduzimati radnje u
postupku dok one ne izjave da same preuzimaju parnicu.
(4) Osobe iz stava 1 ovog člana za koje sud utvrdi da nisu sposobne shvatiti
značenje i pravne posljedice svojih radnji, kao i dijete koje nije navršilo 14 godina života,
u postupku zastupa zakonski zastupnik.
(5) Sud će djetetu postaviti posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog
zakonskog zastupnika u suprotnosti, kao i u drugim slu čajevima u kojima, s obzirom na
okolnosti slučaja, utvrdi da je to potrebno radi zaštite djetetovih interesa.
B) Posebni parnični postupak

(Pojam bračnog spora i spora iz odnosa roditelja i djece)
(1) Bračni spor je spor o utvr đivanju postojanja ili nepostojanja braka, o poništenju
i razvodu braka.
(2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su sporovi o utvr đivanju i osporavanju
majčinstva ili o činstva, te sporovi o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, na činu
održavanja li čnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem i o
roditeljskom staranju i sporovi o izdržavanju djeteta, bez obzira na to da li se rješava
samostalno ili zajedno s bra čnim sporovima i sporovima o utvr đivanju maj činstva i
očinstva.
(3) Radnje u postupcima iz stavova 1 i 2 ovog člana preduzimaju se hitno.
(4) Protiv presude donesene u drugom stepenu u sporovima iz stavova 1 i 2 ovog
člana revizija nije dopuštena.

54

(Odlaganje ročišta)

Na prijedlog stranke sud može odložiti započeto ročište ako na ročištu nije moguće
izvesti neki od dokaza čije je izvo đenje odre đeno, a koji je važan radi zaštite interesa
djeteta.

(Privremene mjere)
(1) U toku postupka u bra čnim sporovima i sporovima za utvr đivanje i osporavanje
majčinstva ili o činstva sud može po službenoj dužnosti, rješenjem odrediti privremene
mjere radi davanja izdržavanja maloljetnoj djeci kao i njihovog smještaja.
(2) U bračnom sporu privremene mjere iz stava 1 ovog člana sud može odrediti i u
korist bračnog partnera po njegovom prijedlogu.
(3) Žalba protiv rješenja iz stavova 1 i 2 ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

(Isključenje javnosti)

U postupku u bra čnim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece javnost je
isključena.

(Ograničenje raspolaganja pravima u postupku)
(1) U postupku u bračnim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece stranke
se ne mogu odreći zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.
(2) U postupku iz stava 1 ovog člana ne može se donijeti presuda zbog
propuštanja, presuda na osnovu priznanja, ni presuda na osnovu odricanja.
(3) U postupku iz stava 1 ovog člana odricanje od tužbenog zahtjeva ima isto
pravno dejstvo kao i povlačenje tužbe.
(4) U postupku iz stava 1 ovog člana sud može utvr đivati i činjenice koje stranke
nisu iznijele, a može dokazivati i činjenice koje su stranke priznale u postupku, osim ako
se zahtijeva sporazumni razvod braka.

(Ograničenje obima navoda u žalbi)

U žalbi se ne mogu iznijeti nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako
žalilac dokaže da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti do
zaključenja glavne rasprave kod prvostepenog suda i ako se njihovim iznošenjem,
odnosno predlaganjem štite prava i interesi djeteta.

(Troškovi postupka)
(1) O troškovima postupka u statusnim stvarima sud će odlu čiti slobodno, vode ći
računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.
(2) Stranka je dužna po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za
podmirenje troškova izvo đenja dokaza koji je ona predložila. Izuzetno ako sud u

55
postupku u sporu za utvr điv anje i osporavanje maj činstva ili o činstva odredi izvo đenje
dokaza analizom DNK a stranke ne polože odre đeni iznos, troškovi određeni za njegovo
izvođenje će se isplatiti iz sredstava suda.
(3) Predvi đene troškove iz stava 2 ovog člana snosit će kona čno stranka koja je
izgubila parnicu.

(Učešće Organa starateljstva)
(1) Kada se u postupku pred sudom odlu čuje o tome s kojim će roditeljem dijete
živjeti i o ličnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne živi, o
izdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2 člana 195 ovog zakona,
te o drugim sadržajima roditeljskog staranja, sud poziva Organ starateljstva da učestvuje
u tom postupku radi zaštite interesa djeteta.
(2) Organ starateljstva u čestvuje u postupku izvršenja i osiguranja, koji se
sprovodi radi ostvarivanja odluke donesene u postupku iz stava 1 ovog člana.

(Ovlaštenja i obaveze Organa starateljstva)
(1) Organ starateljstva dužan je odazvati se pozivu suda i u čestvovati u postupku
pred sudom.
(2) Kada u čestvuje u postupku pred sudom, Organ starateljstva je ovlašten
podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zaštite prava i interesa
djeteta, a naro čito iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati izvo đenje
dokaza i ulagati pravne lijekove.
(3) Sud pred kojim se sprovodi postupak iz stava 1 člana 256 ovog zakona
obavijestit će Organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na ro čište i
dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira u čestvuje li Organ starateljstva u
postupku.

(Prikupljanje i ispitivanje podataka)
(1) Organ starateljstva je dužan na zahtjev suda prikupiti podatke o li čnim i
porodičnim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kada sud smatra da je to potrebno
radi donošenja odluke.
(2) U postupku u kojem odlu čuje o izdržavanju maloljetnog djeteta i punoljetnog
djeteta iz stava 2 člana 195 ovog zakona, Organ starateljstva je dužan na zahtjev suda
prikupiti i ispitati podatke o li čnim i porodičnim prilikama djeteta i stranaka u postupku, te
imovinske prilike stranaka, a naročito da li prikazani prihodi odgovaraju stvarnom stanju.
C) Postupak u bračnim sporovima

(Pokretanje postupka)
(1) Postupak u bračnim sporovima pokreće se tužbom.
(2) Ako oba bra č će
sporazumnim prijedlogom za razvod braka.

56
(3) Ako jedan bračni partner podnese tužbu za razvod braka, a drugi najkasnije do
zaključenja glavne rasprave izri čito izjavi da ne osporava osnovanost tužbenog
zahtjeva, smatrat će se da su bra čni drugovi podnijeli sporazumni prijedlog za
razvod braka.
(4) Ako jedan bra čni partner odustane od sporazumnog prijedloga za razvod
braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat će
se tužbom za razvod braka.

(Protivtužba)
(1) Tuženi bra čni partner može protiv drugog bra čnog partnera u bra čnom sporu
istom sudu podnijeti protivtužbu radi utvr đivanja nepostojanja braka ili za poništenje
braka.
(2) O tužbi i protivtužbi sud će, po pravilu, odlučiti istom presudom.
(3) Protivtužba se može podnijeti i iz razloga iz kojih se tužba ne bi mogla podnijeti
zbog isteka roka za njezino podnošenje.

(Zastara prava na postupak)
(1) Pravo na tužbu u bra čnom sporu ne zastarijeva, niti je ograni čeno drugim
rokovima i uslovima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Pravo na tužbu za poništenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bra čnih
partnera, ali nasljednici bra čnog partnera koji je podnio tužbu mogu nastaviti ve ć
započeti postupak radi utvrđivanja da je postojala osnova za poništenje ili razvod braka.
(3) Zahtjev za nastavljanje postupka iz stava 2 ovog člana može se istaći u roku od
6 mjeseci od smrti bra čnog partnera. Nakon isteka ovog roka, zahtjev se može istaknuti
samo u posebnoj parnici.
(4) Odredbe iz stavova 2 i 3 ovog člana primjenjivati će se i kada je podnesen
zahtjev za sporazumni razvod braka.

(Punomoć za pokretanje postupka)
(1) Ako tužbu u postupku u bra čnim sporovima podnosi opunomo ćenik stranke, u
punomoći se mora navesti koju će tužbu opunomoćenik podnijeti.
(2) U punomo ći koja se izdaje za podnošenje tužbe za poništenje braka, mora se
izričito navesti razlog iz kojeg se tužba mora podnijeti.

(Povlačenje tužbe ili zahtjeva)
(1) U parnicama za razvod braka tužilac može tužbu povu ći do zaključenja glavne
rasprave bez pristanka tuženog, a s pristankom tuženog dok se postupak pravosnažno
ne završi.
(2) Sporazumni prijedlog za razvod braka mogu bra čni partneri povu ći dok se
postupak pravosnažno ne završi.

57
(3) U slu ča jevima iz stavova 1 i 2 ovog člana ako je povla čenje tužbe i
sporazumnog prijedloga za razvod braka uslijedilo nakon donošenja prvostepene
presude, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog osnova i da
se postupak obustavlja. Ovako će sud postupiti i kada je od sporazumnog prijedloga za
razvod braka odustao samo jedan od bračnih partnera.

(Pobijanje presude)

Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazumnog prijedloga za razvod
braka može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parni čkog postupka, zbog
toga što je pristanak na razvod braka dat u zabludi ili pod uticajem sile ili prevare.

(Ponavljanje postupka i povrat u prethodno stanje)

Pravosnažna presuda kojom je utvr đeno da brak ne postoji ili kojom je brak
poništen ili razveden, ne može se povodom prijedloga za ponavljanje postupka ili
prijedloga za povrat u prethodno stanje izmijeniti u dijelu o prestanku braka, bez obzira
da li je neka od stranaka zaključila novi brak.
D) Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva

(Tužba)
(1) Postupak u sporovima radi utvr đivanja ili osporavanja maj činstva ili očinstva se
pokreće tužbom.
(2) Tužbu iz stava 1 ovog člana dijete može podi ći bilo pred sudom op će mjesne
nadležnosti, bilo pred sudom na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište.
(3) Ako je u sporovima radi utvr đivanja ili osporavanja maj činstva ili očinstva sud u
Brčko distriktu BiH nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Br čko distriktu BiH,
mjesno je nadležan sud na čijem području tužilac ima prebivalište.

(Stranke u postupku radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva)
(1) Stranke u postupku radi utvr đivanja maj činstva su dijete, žena koja sebe
smatra majkom djeteta iz člana 61 i člana 75 stava 3, muškarac koji sebe smatra ocem
djeteta, Organ starateljstva, nasljednici iz člana 65 ovog zakona i žena čije se
majčinstvo utvrđuje.
(2) Stranke u postupku radi utvr đivanja o činstva su dijete, majka djeteta,
muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz stava 2 člana 63 i člana 70 ovog zakona,
Organ starateljstva, nasljednici iz člana 65 ovog zakona i muškarac čije se o činstvo
utvrđuje.

(Stranke u postupku osporavanja majčinstva ili očinstva)

58
(1) Stranke u postupku radi osporavanja maj či nstva su dijete, žena koja je upisana
kao majka djeteta, žena koja sebe smatra majkom iz stava 3 člana 67 ovog zakona i
djetetov otac.
(2) Stranke u postupku radi osporavanja o činstva su dijete, majka djeteta, muž
majke djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz članova 70 i 72 ovog zakona,
kao i muškarac koji je priznao očinstvo.

(Dopuna tužbe)
(1) Ako tužbom radi utvr đivanja i osporavanja maj činstva i o činstva nisu
obuhvaćene sve osobe koje, prema odredbama članova 267 i 268 ovog zakona, moraju
biti stranke u postupku, sud će tužiocu vratiti tužbu radi dopune navode ći da kao stranku
mora označiti i osobu koja tužbom nije obuhvaćena.
(2) Ako tužilac u roku koji je sud odredio, a koji ne može biti duži od osam dana, ne
izvrši dopunu, sud će odbaciti tužbu.

(Jedinstveni suparničari)

Sve osobe koje su u položaju tužioca ili tuženika su jedinstveni suparničari.

(Pristupanje tužbi)

Kada tužbu podnese jedan od tužioca u zakonskom roku, tužbi može pristupiti i
osoba kojoj je istekao rok za podnošenje tužbe.

(Protivni interesi u postupku utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva)
(1) Ako dijete i roditelj koji prema zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tužbu
radi utvrđivanja ili osporavanja maj činstva ili očinstva ako su tuženi istom tužbom, taj će
roditelj zastupati dijete i u parnici, ali će Organ starateljstva djetetu postaviti posebnog
staratelja, ako između djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi.
(2) Ako se tužbi djeteta radi osporavanja i utvr đivanja maj činstva ili o činstva
pridružio roditelj koji po zakonu zastupa dijete, a kojem je istekao rok za tužbu, Organ
starateljstva će djetetu imenovati posebnog staratelja.
(3) Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u protivnim
stranačkim ulogama, Organ starateljstva imenovat će djetetu posebnog staratelja.

(Medicinsko vještačenje kao dokaz)
(1) Činjenice od kojih zavisi odlu čivanje o predmetu spora sud može utvr đivati i
izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem.

59
(2) U rješenju o izvođen ju dokaza medicinskim vještačenjem sud će odrediti rok do
kojeg dokaz treba da se izvede, uzimaju ći pri tome u obzir sve okolnosti slu čaja, a
naročito hitnost postupka.
(3) Poziv za izvo đenje medicinskog vještačenja uz koji se dostavlja rješenje iz stava 2
ovog člana, sud dostavlja lično strankama.
U pozivu mora biti navedena ustanova u kojoj će se vješta čenje izvršiti i vrijeme
njegovog izvršenja.
(4) Stranke su obavezne odazvati se na poziv iz stava 3 ovog člana i podvrgnuti se
medicinskom vještačenju.
(5) Ako se stranka, uredno pozvana da pristupi vješta čenju analizom DNK, nije
odazvala pozivu ili se nije podvrgla ovom vješta čenju, sud će izdati nalog sudskoj policiji
za njeno privođenje na vještačenje.
Troškove ovog privođenja snosi privedena stranka.
(6) Ako vješta čenje primjenom drugih medicinskih metoda nije izvedeno zbog
neodazivanja stranke ili zbog uskra ćivanja njegovog izvo đenja, sud će ocijeniti od
kakvog je to značaja.

(Sadržaj odluke nakon pravednog medicinskog vještačenja)
(1) U postupku iz stava 3 člana 67 i stava 1 člana 72 ovog zakona sud će na
trošak tužiteljice, odnosno tužioca odrediti izvo đenje dokaza medicinskim vješta čenjem
radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva.
(2) Ako se medicinskim vješta čenjem utvrdi da tužiteljica, odnosno tužilac nije
roditelj djeteta sud će odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
(3) Ako se medicinskim vješta čenjem utvrdi da su tužiteljica, odnosno tužilac
roditelji djeteta, sud će nastaviti raspravljati i o zahtjevu za osporavanje maj činstva,
odnosno očinstva i u jednoj presudi odlučiti o oba zahtjeva.
E) Postupak odlu čivanja o pitanjima s kojim će roditeljem dijete živjeti, o na činu
održavanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem i o roditeljskom
staranju

(Sadržaj odluke suda)
(1) Odlukom kojom se utvr đuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi, kojom
se utvr đuje maj činstvo ili o činstvo, kao i odlukom donesenom u drugim slu čajevima
odvojenog života roditelja, sud će odlučiti o tome s kojim roditeljem će živjeti maloljetno
dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva.
(2) Odlukom iz stava 1 ovog člana sud može odlu čiti o smještaju djeteta i
povjeravanju njegovog čuvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi
zaštite najboljeg interesa djeteta.
(3) Kada utvrdi postojanje razloga iz člana 136 ovog zakona, sud će odlukom iz
stava 1 ovog člana izreći mjeru oduzimanja roditeljskog staranja.

(Mišljenje i prijedlog Organa starateljstva)

60
(1) Prije donošenja odluke iz stava 1 čl ana 275 ovog zakona sud će zatražiti
mišljenje i prijedlog Organa starateljstva. U slu čaju razvoda braka roditelja, Organ
starateljstva dužan je uzeti u obzir mišljenje lica ovlaštenog za posredovanje.
(2) Mišljenje i prijedlog iz stava 1 ovog člana Organ starateljstva je dužan hitno
dostaviti sudu.
(3) U postupku donošenja odluke iz stava 1 ovog člana sud nije vezan zahtjevima
stranaka.

(Nalaganje predaje djeteta)
(1) U odluci o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti sud će, ako je to potrebno,
naložiti licu kod kojeg se dijete nalazi da ga preda roditelju.
(2) Odluka iz stava 1 ovog člana obavezuje stranke, Organ starateljstva i lice kod
kojeg se dijete nalazi.
(3) U odluci iz stava 1 ovog člana, sud će odrediti rok za predaju djeteta ili naložiti
da se dijete preda odmah.

(Sporazum roditelja)

Sud može prihvatiti sporazum roditelja o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i
o načinu održavanja li čnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem i
o roditeljskom staranju, ukoliko ocijeni da je sporazum u najboljem interesu djeteta.
F) Postupak u sporovima o izdržavanju

(Odluka o izdržavanju djeteta)
(1) O izdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta pod uslovima
određenim u članu 195 ovog zakona sud će odlučiti odlukom kojom utvr đuje da brak ne
postoji ili se poništava ili razvodi i odlukom kojom utvrđuje majčinstvo ili očinstvo.
(2) Odluku o izdržavanju djeteta iz stava 1 ovog člana sud će donijeti i u drugim
slučajevima odvojenog života roditelja.
(3) Sud će odluku o izdržavanju iz stavova 1 i 2 ovog člana dostaviti nadležnom
Organu starateljstva.

(Pokretanje postupka)

Postupak u sporovima o izdržavanju pokre će se na zahtjev osobe kojoj je
odredbama ovog zakona priznato pravo na izdržavanje kao i Organa starateljstva u
skladu sa stavom 1 člana 217 ovog zakona.

(Primjena propisa)

U postupku u sporovima o izdržavanju ne će se primjenjivati odredbe zakona o
parničnom postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti.

61
G)
Mjere osiguranja radi izdržavanja

(Vrste mjera osiguranja radi izdržavanja)
(1) Mjere osiguranja prema odredbama ovog zakona su privremena mjera radi
izdržavanja i prethodna mjera radi izdržavanja.
(2) Privremenu mjeru radi izdržavanja sud može odrediti prije i u toku postupka u
sporovima o izdržavanju.
(3) Prethodnu mjeru radi izdržavanja sud može odrediti nakon pravosnažnosti
odluke kojom se dužniku nalaže davanje izdržavanja, koja još nije izvršna.
(4) Privremenu mjeru radi izdržavanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz
stava 2 člana 195 ovog zakona, sud može odrediti u svakom postupku u kojem se po
odredbama ovog zakona odlučuje o pravima i interesima djeteta.

(Privremena i prethodna mjera radi izdržavanja)
(1) Privremena mjera radi izdržavanja može se odrediti ako predlaga č osiguranja
učini vjerovatnim postojanje obaveze izdržavanja, te da bez donošenja te mjere postoji
opasnost za njegove li čne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere
osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje izdržavanja.
(2) Prethodna mjera radi izdržavanja može se odrediti ako predlaga č osiguranja
učini vjerovatnim da bi do nastupanja izvršnosti odluke kojom je naloženo davanje
izvršavanja bili dovedeni u opasnost njegovi lični ili drugi važni interesi, ili bi bez te mjere
osiguranja bilo spriječeno ili znatno otežano ostvarenje izdržavanja.
(3) Smatra se da postoji opasnost za li čne ili druge važne interese predlaga ča
osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja odre đuju u korist maloljetnog djeteta ili
punoljetnog djeteta iz stava 2 člana 195 ovog zakona, osim ako se potraživanje odnosi
na dio izdržavanja u pove ćanom iznosu u skladu s pove ćanim mogućnostima pojedinog
roditelja.
(4) Kada se privremena mjera radi izdržavanja odre đuje u postupku radi
utvrđivanja maj činstva ili o činstva, predlaga č osiguranja treba u činiti vjerovatnim da je
lice protiv kojeg se mjera određuje roditelj djeteta.

(Privremena mjera osiguranja)
(1) Privremene mjere osiguranja radi izdržavanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog
djeteta iz stava 2 člana 195 ovog zakona sud će, ako za to postoji potreba, odrediti i
sprovesti po službenoj dužnosti.
(2) U drugim slu čajevima mjere osiguranja radi izdržavanja sud može odrediti
samo na prijedlog povjerioca izdržavanja.
(3) Organ starateljstva može podnijeti prijedlog za odre đivanje mjere osiguranja
kad je prema odredbama ovog zakona ovlašten podnijeti prijedlog za izvršenje.

62
(Obim privremene i prethodne mjere)
(1) Privremenom mjerom radi izdržavanja može se protivniku osiguranja naložiti
davanje izdržavanja u visini koja je neophodna za zadovoljavanje osnovnih životnih
potreba predlaga ča osiguranja, a može se odrediti i svaka druga mjera iz člana 271
Zakona o parničnom postupku.
(2) Prethodnom mjerom radi izdržavanja može se protivniku osiguranja naložiti
davanje izdržavanja u visini koja je određena odlukom o izdržavanju ili u manjem iznosu.

(Sadržaj odluke o privremenoj mjeri)
(1) U odluci kojom se odre đuje mjera osiguranja sud će odrediti vrijeme trajanja te
mjere.
(2) Kada je odluka o privremenoj mjeri radi izdržavanja donesena prije pokretanja
postupka o izdržavanju, sud će tu odluku dostaviti licu koje je ovlašteno pokrenuti
postupak i odredit će rok u kojem treba podnijeti tužbu radi izdržavanja.

(Primjena propisa)

U postupcima radi odre đivanja i sprovo đenja mjera osiguranja primjenjivat će se
na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku.

GLAVA IX - POSEBNI POSTUPCI

A) Postupak zaštite od nasilni čkog ponašanja u porodici

(Pravo na zaštitu od nasilničkog ponašanja u porodici)
(1) Pravo na zaštitu od nasilni čkog ponašanja u porodici, imaju bra čni partneri,
vanbračni partneri i svi članovi porodice.
(2) Zaštitu od nasilni čkog ponašanja dužni su pružiti Policija Br čko distrikta BiH i
Organ starateljstva
(3) Sva fizička i pravna lica dužna su odmah po saznanju za nasilni čko ponašanje
o tome dostaviti obavijest Policiji Brčko distrikta BiH ili Tužilaštvu Brčko distrikta BiH.

(Postupanje Policije Brčko distrikta BiH)
(1) Policija Brčko distrikta BiH i Tužilaštvo Brčko distrikta BiH će odmah po prijemu
prijave o nasilju u porodici preduzeti sve mjere propisane Zakonom o krivi čnom
postupku Brčko distrikta BiH.

GLAVA X - KAZNENE ODREDBE

63

(
Kaznene odredbe)
(1) Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice
odnosno ustanova, ako:
a) primjerak zapisnika o priznanju o činstva bez odlaganja ne dostavi nadležnom
matičaru (čl. 52);
b) ne dostavi zapisnik o zasnivanju usvojenja (čl. 90);
c) ne dostavi pravosnažno rješenje o zasnivanju usvojenja nadležnom matičaru (čl. 94);
d) ne dostavi rješenje o raskidu usvojenja nadležnom matičaru (čl. 106);
e) ne obavijesti Organ starateljstva o povredi prava djeteta, a naro čito o nasilju,
zlostavljanju, spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta (čl.136.);
f) roditelju oduzme pravo da živi s djetetom (čl. 136);
g) ne obavijesti nadležnog mati čara o stavljanju pod starateljstvo i o prestanku
starateljstva ili ne obavijesti zemljišnoknjižni ured nadležnog suda radi upisa starateljstva
u zemljišnu knjigu (čl. 151);
h) ne preduzme mjere za zaštitu interesa šti ćenika do imenovanja novog staratelja ( čl.
165);
i) ne obavijesti tražioca izdržavanja o zasnivanju novog radnog odnosa obveznika
izdržavanja (čl. 225);
j) ne odstrani lice koje se nasilni čki ponaša ili od koje prijeti opasnost od nasilni čkog
ponašanja (čl. 289);
(2) Nov čanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1
ovog člana i odgovorno lice.

GLAVA XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Primjena Zakona)
(1) Postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne
bude donesena prvostepena odluka suda i Organa starateljstva završiti će se po
odredbama ovog zakona.
(2) Postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima u predmetima u kojima
nije odlu čeno do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiti će se po odredbama
ranijeg zakona.
(3) Ukoliko po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima prvostepena presuda bude
ukinuta postupak će se voditi po odredbama ovog zakona.
(4) Presuda i rješenje koji su postali pravosnažni prije stupanja na snagu ovog
zakona izvršit će se po ovom zakonu.

(Usklađivanje nepotpunog usvojenja)

Nepotpuno usvojenje zasnovano po odredbama Porodi čnog zakona (“Službeni
glasnik SRBiH”, br. 21/79 i 44/89) može se na zahtjev usvojitelja uskladiti s odredbama
ovog zakona ako su uslovi za zasnivanje potpunog usvojenja postojali u momentu
zasnivanja nepotpunog usvojenja i ako postoje u momentu podnošenja zahtjeva.

64

Čla
n 293
(Prestanak važenja propisa)

Danom početka primjene ovog zakona prestaje primjena Porodi čnog zakona BiH
(“Službeni list SRBiH “ brojevi: 21/79 i 44/89).

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u „Službenom
glasniku Br čko distrikta BiH”, a primjenjivat će se istekom roka od 3 mjeseca od dana
stupanja na snagu.

Predsjednik
Broj: 0-02-022-66/07 Skupštine Brčko distrikta BiH
Brčko, 14. 6. 2007. godine Prof. dr. Milan Tomić