Međunarodni propisi / Multilateralne konvencije
Napomena: Nezvanični prečišćeni tekst u informativne svrhe. Za službenu primjenu koristite objavljene propise u Službenim novinama ili preuzeti PDF dokument.
Međunarodne konvencije i ugovori: primjena u Bosni i Hercegovini
Zbirka se uređuje od 2002. godine: 50 multilateralnih konvencija i 92 bilateralna ugovora sa 32 države.Sadržaj je organizovan tako da korisnicima omogući pregledan, brz i pouzdan pristup ključnim međunarodnim instrumentima koje BiH primjenjuje, uz lakše praćenje međusobne povezanosti multilateralnih i bilateralnih ugovora unutar pravnog sistema. Zbirka služi kao informativni resurs namijenjen advokatima, sudijama, tužiocima, notarima, javnim službenicima, klijentima u prekograničnim pravnim odnosima i pravnim stručnjacima u akademskoj zajednici.
Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekata međunarodnog prava (najčešće država ili međunarodnih organizacija), uređen međunarodnim pravom, bez obzira na poseban naziv koji nosi: ugovor, konvencija, protokol, pakt, sporazum, memorandum, povelja, statut ili konkordat. Multilateralni ugovori obavezuju tri ili više stranaka i najčešće su sklopljeni u okviru međunarodnih organizacija (UN, Vijeće Evrope, Haška konferencija za međunarodno privatno pravo, UNCITRAL), dok bilateralni ugovori obavezuju dvije države. Po članu III/3(b) Ustava Bosne i Hercegovine, opšti principi međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sistema BiH i entiteta. Ratifikovani i objavljeni međunarodni ugovori imaju pravnu snagu iznad domaćih zakona i podzakonskih akata, a prava i slobode iz Evropske konvencije o ljudskim pravima imaju izričit prioritet nad svim drugim zakonima po članu II/2 Ustava BiH.
Bosna i Hercegovina je u principu pravni nasljednik bivše SFRJ i njenih pravnih prethodnika u pogledu međunarodnih ugovora koji su važili prije proglašenja samostalnosti 1992. godine. Veliki broj starih bilateralnih ugovora o pravnoj pomoći, ekstradiciji i izvršenju sudskih odluka ostao je na snazi sukcesijom, dok je određeni broj zamijenjen novim bilateralnim instrumentima zaključenim od strane BiH (npr. sa Hrvatskom 1996, Makedonijom 2005, Crnom Gorom 2010, Srbijom). Za svaku konkretnu pravnu situaciju mjerodavan je isključivo tekst instrumenta objavljen u nadležnom službenom glasilu, najčešće Službenom glasniku BiH (Međunarodni ugovori) za moderne ugovore koje je sklopila BiH, ili Službenom listu SFRJ/FNRJ za starije instrumente preuzete sukcesijom. Za stručno pravno tumačenje i primjenu konkretnog instrumenta preporučuje se konsultacija sa advokatom.
Advokatska kancelarija iz Tuzle djeluje od 1993. godine, a od 2002. godine na svojoj web stranici kontinuirano prikuplja, uređuje i ažurira zbirke međunarodnih konvencija i bilateralnih ugovora primjenjivih u Bosni i Hercegovini, pružajući korisnicima pregledan i pouzdan pristup ključnim međunarodnopravnim izvorima, od osnovnih instrumenata zaštite ljudskih prava i Haških konvencija o međunarodnom privatnom pravu, do bilateralnih ugovora o ekstradiciji, pravnoj pomoći i priznavanju sudskih odluka.