Krivični zakonik Republike Srpske

(1) Krivičnopravne odredbe sadržane u ovom zakoniku zasnivaju se na Ustavu Republike Srpske i
opštepriznatim načelima i normama međunarodnog prava.
(2) Osnovna funkcija krivičnog zakonodavstva Republike Srpske je zaštita osnovnih prava i
sloboda čovjeka i drugih osnovnih individualnih i opštih vrijednosti koje su ustanovljene ustavom
i međunarodnim pravom.
(3) Ova zaštita se ostvaruje određivanjem koja djela predstavljaju krivična djela, propisivanjem
kazni i drugih krivičnih sankcija za ta djela i izricanjem tih sankcija učiniocima krivičnih djela u
zakonom utvrđenom postupku.
Načelo zakonitosti

(1) Krivična djela i krivične sankcije propisuju se samo zakonom.
(2) Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo zakonom
predviđeno kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreć i kazna koja za to djelo nije zakonom bila
predviđena.
Osnov krivične odgovornosti i kažnjivosti

(1) Osnov krivične odgovornosti predstavlja izvršeno krivično djelo sa svim svojim obilježjima
propisanim u zakonu.
(2) Niko ne može biti kažnjen, niti se prema njemu mogu izreći alternativne mjere, ako nije
utvrđeno da je krivično odgovoran za učinjeno krivično djelo.
Načelo ograničenja krivičnopravne prinude

Krivična djela i krivične sankcije propisuju se samo za ona protivpravna djela kojima se prava i
slobode čovjeka i druge individualne i opšte vrijednosti društva ustanovljene ustavom i
međunarodnim pravom tako povređuju ili ugrožavaju da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti
bez krivičnopravne prinude.
Načelo jednakosti učinilaca krivičnih djela

Učinioci krivičnih djela su ravnopravni i podliježu krivičnoj odgovornosti nezavisno od prirode ili
vrste izvršenog krivičnog djela, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, jezika, vjerskog ili
političkog uvjerenja, boje kože, pola ili seks ualne orijentacije, zdravstvenog statusa ili rodnog
identiteta, porijekla, političkog ili društvenog položaja ili bilo koje druge okolnosti.
Načelo pravednosti i srazmjernosti

Kazne i druge krivičnopravne sankcije koje se primjenjuju prema učiniocim a krivičnih djela treba
da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti,
okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti učinioca.
Načelo poštovanja ljudskog dostojanstva i ličnosti učinioca

(1) U izvršenju krivičnih sankcija učiniocu krivičnog djela mogu biti oduzeta ili ograničena određena
prava samo ukoliko je to nužno za izvršenje određene krivične sankcije i u mjeri koja odgovara
prirodi i sadržaju te sankcije.
(2) Krivične sankcije se iz vršavaju na način kojim se obezbjeđuje poštovanje ličnosti učinioca i
njegovo ljudsko dostojanstvo.
(3) Za vrijeme izdržavanja kazne lišenja slobode neophodno je poštovati ličnost osuđenog lica,
njegov fizički i duhovni integritet. Takva lica ne smiju biti podvrgnuta mučenju ili drugim oblicima
okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. U slučaju takvog postupanja, mora im se
obezbijediti sudska zaštita.
Načelo oduzimanja protivpravne imovinske koristi

Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivičnog djela. Imovinska korist,
kao i prihodi ili druge koristi nastale iz imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, obavezno
se oduzimaju.

GLAVA II

VAŽENjE KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA

Vremensko važenje krivičnog zakonodavstva

(1) Na učinioca krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog
djela. Ako je zakon izmijenjen za vrijeme izvršenja krivičnog djela, primijeniće se zakon koji je bio
na snazi u vrijeme kada je djelo dovršeno.
(2) Ako je poslije izvršenja krivičnog djela, a prije donošenja pravosnažne presude, jednom ili više
puta izmijenjen zakon, primijeniće se zakon koji je najblaži za učinioca.
(3) Na učinioca krivičnog djela koje je propisano zakonom sa određenim vremenskim trajanjem,
primijeniće se taj zakon bez obzira na to kada mu se sudi, osim ako tim zakonom nije drugačije
određeno.
(4) Pravila važenja ovog zakonika iz st. 1, 2. i 3. ovog člana važe i u odnosu na dejstvo pravnih
posljedica osude.
Prostorno važenje krivičnog zakonodavstva

(1) Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično
djelo.
(2) Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi i za svakog ko učini krivično djelo na
domaćem brodu, bez obzira na to gdje se brod nalazio u vrijeme izvršenja djela.
(3) Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi i za svakog ko izvrši krivično djelo u
domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu, bez obzira na to gdje se vazduhoplov nalazio u
vrijeme izvršenja djela.
(4) Ako je u slučajevima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana u stranoj državi pokrenut ili dovršen krivični
postupak, gonjenje u Republici Srpskoj preduzeće se samo po odobrenju glavnog republičkog
tužioca.
(5) Krivično gonjenje stranaca u slučajevima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana može se, pod uslovima
uzajamnosti, ustupiti stranoj državi.
Važenje krivičnog zakonodavstva Republike Srpske za određena krivična djela izvršena van njene
teritorije

Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi za svakog ko van njene teritorije izvrši krivično
djelo iz čl. 278. do 305. ovog zakonika.
Važenje krivičnog zakonodavstva Republike Srpske za državljanina Republike Srpske koji izvrši
krivično djelo van njene teritorije

Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi za državljanina Republike Srpske i kad van njene
teritorije izvrši koje drugo krivično djelo, osim krivičnih djela navedenih u članu 11. ovog
zakonika, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran.
Važenje krivičnog zakonodavstva Republike Srpske za stranca koji izvrši krivično djelo van njene
teritorije

(1) Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi i za stranca koji van teritorije Republike
Srpske izvrši prema Republici Srpskoj ili njenom državljaninu krivično djelo i kad nisu u pitanju
krivična djela navedena u članu 11. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili
joj bude ekstradiran.
(2) Krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi i za stranca koji prema stranoj državi ili prema
strancu izvrši van teritorije Republike Srpske krivično djelo za koje se po tom zakonodavstvu
može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, kad se zatekne na teritoriji Republike
Srpske i ne bude ekstradiran stranoj državi. Ako ovim zakonikom nije drugačije određeno, sud u
takvom slučaju ne može izreći težu kaznu od kazne koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je
krivično djelo učinjeno.
Posebni uslovi za gonjenje

(1) U slučajevima iz čl. 12. i 13. ovog zakonika gonjenje se neće preduzeti:
1) ako je učinilac potpuno izdržao kaznu na koju je u inostranstvu osuđen,
2) ako je učinilac u inostranstvu pravnosnažnom presudom oslobođen ili mu je kazna zastarjela ili
oproštena,
3) ako je prema neuračunljivom učiniocu u inostranstvu izvršena odgovarajuća mjera
bezbjednosti,
4) ako se za krivično djelo po stranom zakonu goni po zahtjevu oštećenog, a takav zahtjev nije
podnesen.
(2) U slučajevima iz čl. 12. i 13. ovog zakonika gonjenje će se preduzeti samo kad se za krivično
djelo kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je djelo izvršeno, osim ako je to djelo izvršeno protiv
Republike Srpske ili njenih građana i kada postoji odobrenje glavnog republičkog tužioca.
(3) Samo po odobrenju glavnog republičkog tužioca može se u Republici Srpskoj preduzeti
gonjenje u slučajevima iz člana 13. stava 2. ovog zakonika, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je
krivično djelo izvršeno, ako je u pitanju djelo koje je u vrijeme kad je izvršeno smatrano krivičnim
djelom prema opštim pravnim načelima priznatim u međunarodnom pravu.
Primjena krivičnog zakonodavstva prema licima uzrasta do 21 godine života

(1) Krivično zakonodavstvo se ne primjenjuje prema licu koje u vrijeme kada je djelo izvršeno
nije navršilo četrnaest godina.
(2) Prema maloljetnicima i mlađim punoljetnim licima primjenjuje se ovaj zakonik, ako posebnim
zakonom nije drugačije propisano.
Važenje opšteg dijela

Odredbe opšteg dijela ovog zakonika važe za sve krivičnopravne odredbe sadržane u zakonima
Republike Srpske.

GLAVA III

KRIVIČNO DJELO I KRIVIČNA ODGOVORNOST
1. Opšte odredbe o krivičnom djelu
Krivično djelo

Krivično djelo je protivpravno djelo kojim se povređuju ili ugrožavaju zaštićene vrijednosti i koje
je zbog svoje opasnosti ili štetnosti u zakonu određeno kao krivično djelo i za njega propisana
krivična sankcija.
Način izvršenja krivičnog djela

(1) Krivično djelo može biti izvršeno činjenjem ili nečinjenjem.
(2) Krivično djelo je izvršeno nečinjenjem kada zakon propuštanje da se preduzme određeno
činjenje propisuje kao krivično djelo.
(3) Nečinjenjem može biti izvršeno i krivično djelo koje je zakonom određeno kao činjenje, ako
je učinilac propuštanjem dužnog činjenja ostvario zakonska obilježja tog krivičnog djela.
Vrijeme izvršenja krivičnog djela

(1) Krivično djelo je izvršeno u vrijeme kad je učinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira kad
je posljedica djela nastupila.
(2) Ako se radnja izvršenja sastoji iz više odvojenih radnji, djelo se smatra izvršenim momentom
preduzimanja posljednje od tih radnji, a kod krivičnih djela kod kojih radnja ili protivpravno
stanje traje neko vrijeme, momentom prestanka radnje, odnosno protivpravnog stanja koje je tom
radnjom stvoreno.

Mjesto izvršenja krivičnog djela

(1) Krivično djelo je izvršeno kako u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi, tako i u
mjestu gdje je posljedica u potpunosti ili djelimično nastupila.
(2) Pripremanje i pokušaj krivičnog djela su izvršeni kako u mjestu gdje je učinilac preduzimao
radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da
nastupi.
(3) U slučaju saučesništva, krivično djelo je izvršeno kako u mjestu u kojem je saučesnik radio ili
bio dužan da radi, tako i u mjestu iz st. 1. i 2. ovog člana.
Pripremanje

(1) Ko sa umišljajem priprema izvršenje krivičnog djela kazniće se za pripremanje krivičnog djela
samo kada to zakon izričito propisuje.
(2) Pripremanje krivičnog djela može se zakonom odrediti kao samostalno krivično djelo ili se
zakonom može predvidjeti kažnjavanje za pripremanje određenog krivičnog djela.
(3) Kad zakon propisuje kažnjavanje za pripremanje određenog krivičnog djela, pripremanje se
može sastojati u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvršenje krivičnog djela, stvaranju
uslova ili otklanjanju prepreka za njegovo izvršenje, u dogovaranju, planiranju ili organizovanju
izvršenja krivičnog djela sa drugim licima, kao i u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za
neposredno izvršenje krivičnog djela.
Pokušaj

(1) Ko sa umišljajem započne izvršenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj
krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za
pokušaj drugog krivičnog djela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Za pokušaj krivičnog djela učinilac će se kazniti u granicama kazne propisane za krivično
djelo, a može se i blaže kazniti.
Nepodoban pokušaj

Učinilac koji pokuša da izvrši krivično djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom
predmetu može se osloboditi od kazne.
Dobrovoljni odustanak

(1) Učinilac koji je pripremao ili pokušao izvršenje krivičnog djela, ali je dobrovoljno odustao od
njegovog izvršenja, iako je bio svjestan da je prema postojećim okolnostima djelo mogao dovršiti
ili je nakon dovršenja radnje spriječio nastupanje posljedice, može se osloboditi od kazne.
(2) Odredba iz stava 1. ovog člana neće se primijeniti ukoliko učinilac krivično djelo nije dovršio
zbog okolnosti koje onemogućavaju ili znatno otežavaju izvršenje krivičnog djela ili zbog toga što
je smatrao da takve okolnosti postoje.
(3) Može se osloboditi od kazne i saizvršilac, podstrekač ili pomagač koji je dobrovoljno spriječio
izvršenje krivičnog djela.
(4) Ako su radnjama iz stava 1. ovog člana ostvarena obilježja nekog drugog samostalnog
krivičnog djela koje nije obuhvaćeno krivičnim djelom od čijeg izvršenja je odustao, učinilac se ne
može osloboditi od kazne za to drugo djelo.
Zanemarljivo opasno djelo

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je, iako sadrži obilježja krivičnog djela, zanemarljivo opasno
zbog neznatnosti ili odsutnosti štetnih posljedica, niskog stepena krivične odgovornosti učinioca i
odsustva potrebe za njegovim kažnjavanjem.
(2) Odredba iz stava 1. ovog člana može se primijeniti na krivična djela za koja je propisana
novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine.
Nužna odbrana

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je izvršeno u nužnoj odbrani.
(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da se od svog dobra ili od dobra drugog
odbije istovremeni ili neposredno predstojeći protivpravni napad.
(3) Učinilac koji je prekoračio granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje
učinio usljed jake razdraženosti ili prepasti izazvane napadom, može se i osloboditi od kazne.
Krajnja nužda

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je izvršeno u krajnjoj nuždi.
(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo izvršeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili od
dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri
tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.
(3) Učinilac koji je sam izazvao opasnost ali iz nehata ili je prekoračio granice krajnje nužde, može
se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod posebno olakšavajućim okolnostima, može se
i osloboditi od kazne.
(4) Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan da se izloži opasnosti.
2. Opšte odredbe o krivičnoj odgovornosti
Krivična odgovornost

(1) Krivično je odgovoran učinilac koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio uračunljiv i koji
je pri tome postupao umišljajno ili nehatno, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan
da je njegovo djelo zabranjeno.
(2) Za krivično djelo izvršeno iz nehata, učinilac je krivično odgovoran samo kada to zakon
izričito određuje.
Neuračunljivost

Nije uračunljiv učinilac koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije mogao shvatiti značaj svog
djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima usljed duševne bolesti, privremene duševne
poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja ili neke druge teže duševne poremećenosti.
Skrivljena neuračunljivost

Učinilac koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi način doveo u stanje u kome nije mogao
shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, krivično je odgovoran ako je u vrijeme
dovođenja u takvo stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je u odnosu na djelo kod
njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo propisuje krivičnu odgovornost i za nehat.
Bitno smanjena uračunljivost

(1) Učinilac krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usljed nekog stanja navedenog u odredbama
člana 29. ovog zakonika može se blaže kazniti.
(2) Bitno smanjena uračunljivost u koju se učinilac doveo na način naveden u odredbama člana
30. ovog zakonika ne može biti osnov za ublažavanje kazne.
Umišljaj

(1) Krivično djelo može biti izvršeno sa direktnim ili eventualnim umišljajem.
(2) Krivično djelo je izvršeno sa direktnim umišljajem kada je učinilac bio svjestan svog djela i
htio njegovo izvršenje.
(3) Krivično djelo je izvršeno sa eventualnim umišljajem kada je učinilac bio svjestan da usljed
njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno
nastupanje.
Nehat

(1) Krivično djelo može biti izvršeno sa svjesnim ili nesvjesnim nehatom.
(2) Krivično djelo je izvršeno sa svjesnim nehatom kada je učinilac bio svjestan da usljed
njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako držao da će je
moći spriječiti ili da ona neće nastupiti.
(3) Krivično djelo je izvršeno iz nesvjesnog nehata kada učinilac nije bio svjestan mogućnosti
nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima
bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.
Odgovornost za težu posljedicu

Kad je iz krivičnog djela proizašla teža posljedica zbog koje zakon propisuje težu kaznu, ta se
kazna može izreći ako je u odnosu na tu posljedicu učinilac postupao nehatno, a izuzetno i
umišljajno ako time nisu ostvarena obilježja nekog drugog krivičnog djela.
Stvarna zabluda

(1) Nije krivično odgovoran učinilac koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan
nekog njegovog zakonskog obilježja ili koji je pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema
kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno.
(2) Ako je učinilac bio u zabludi usljed nehata, krivično je odgovoran za krivično djelo učinjeno iz
nehata kada zakon za to djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.
Pravna zabluda

(1) Nije krivično odgovoran učinilac krivičnog djela koji u vrijeme njegovog izvršenja iz
opravdanih razloga nije bio svjestan, niti je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo
zabranjeno.
(2) Ako je učinilac djela iz stava 1. ovog člana bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo
zabranjeno, može se blaže kazniti.
3. Saučesništvo u krivičnom djelu
Saizvršilaštvo

Ako više lica zajednički izvrše krivično djelo učestvujući u radnji izvršenja ili nekom drugom
radnjom značajno doprinesu njegovom izvršenju, svako od njih kazniće se kaznom propisanom
za to djelo.
Podstrekavanje

(1) Ko drugog umišljajno podstrekne da izvrši krivično djelo, kazniće se kao da ga je sam izvršio.
(2) Ko drugog umišljajno podstrekava na izvršenje krivičnog djela kod kojeg je pokušaj kažnjiv, a
krivično djelo ne bude ni pokušano, kazniće se kao za pokušaj krivičnog djela. Ako je pokušaj
podstrekavanja bio nepodoban, podstrekač se može osloboditi kazne.
Pomaganje

(1) Ko drugome sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog djela, kazniće se kao da ga je sam
učinio, a može se i blaže kazniti.
(2) Kao pomaganje u izvršenju krivičnog djela smatra se naročito: davanje savjeta ili uputstava
kako da se izvrši krivično djelo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje
krivičnog djela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog djela, kao i
unaprijed obećano prikrivanje krivičnog djela, učinioca, sredstava kojima je krivično djelo
izvršeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom.
Pravila odgovornosti i kažnjivosti saučesnika

(1) Saizvršilac je krivično odgovoran u granicama svog umišljaja ili nehata, a podstrekač i
pomagač u granicama njihovog umišljaja.
(2) Lični odnosi, svojstva i okolnosti koje zakon propisuje kao osnove isključenja krivične
odgovornosti ili oslobođenja od kazne ili koje utiču na odmjeravanje ili ublažavanje kazne, mogu
se uzeti u obzir samo onom izvršiocu, saizvršiocu, podstrekaču ili pomagaču kod koga takvi
odnosi, svojstva ili okolnosti postoje.
(3) Lični odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obilježje krivičnog djela ne moraju
postojati kod podstrekača i pomagača. Podstrekaču i pomagaču koji nema takvo lično svojstvo,
može se ublažiti kazna.

GLAVA IV

KRIVIČNE SANKCIJE
Krivične sankcije i njihova opšta svrha

(1) Krivične sankcije su: kazne, alternativne mjere, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere.
(2) Posebnu krivičnopravnu mjeru predstavlja oduzimanja imovinske koristi pribavljene
izvršenim krivičnim djelom koju sud izriče obavezno pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
(3) Opšta svrha propisivanja i izricanja krivičnih sankcija je suzbijanje protivpravnih djela kojima
se povređuju ili ugrožavaju vrijednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom.
1. Kazne
Vrste kazni

Učiniocu krivičnog djela mogu se izreći sljedeće kazne:
1) kazna doživotnog zatvora,
2) kazna zatvora,
3) novčana kazna,
4) kazna oduzimanja vozačke dozvole.
Svrha kažnjavanja

U okviru opšte svrhe krivičnih sankcija (član 41. stav 3) svrha kažnjavanja je:
1) sprečavanje učinioca da ubuduće čini krivična djela i njegovo prevaspitanje, te uticaj na druge
da ne čine krivična djela,
2) izražavanje društvene osude za krivično djelo, razvijanje i jačanje odgovornosti i svijesti kod
građana o opasnosti i štetnosti krivičnih djela i opravdanosti kažnjavanja, te neophodnosti
poštovanja zakona.
Glavne i sporedne kazne

(1) Kazna zatvora i kazna doživotnog zatvora mogu se izreći samo kao glavne kazne.
(2) Novčana kazna se može izreći kao glavna i kao sporedna kazna.
(3) Kazna oduzimanja vozačke dozvole može se izreći samo kao sporedna kazna zajedno sa
kaznom zatvora, novčanom kaznom ili uslovnom osudom.
(4) Ako je za jedno krivično djelo propisano više kazni, samo se jedna može izreći kao glavna
kazna.
(5) Za krivična djela učinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna kazna može se izreći i
kad nije propisana zakonom ili kad je propisano da će se učinilac kazniti kaznom zatvora ili
novčanom kaznom, a sud kao glavnu izrekne kaznu zatvora.
Kazna doživotnog zatvora

(1) Kazna doživotnog zatvora može se propisati za najteža krivična djela i najteže oblike teških
krivičnih djela.
(2) Kazna doživotnog zatvora ne može se propisati kao jedina kazna za određeno krivično djelo.
(3) Kazna doživotnog zatvora ne može se izreći učiniocu koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela
nije navršio dvadeset i jednu godinu života, trudnoj ženi, učiniocu čija je uračunljivost u vrijeme
izvršenja krivičnog djela bila bitno smanjena (član 31. stav 1) niti za pokušaj krivičnog djela.
Kazna zatvora

(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od tri mjeseca, ni duža od trideset godina.
(2) Kazna zatvora izriče se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane.
(3) Kazna zatvora u trajanju do jedne godine može se izuzetno izvršiti i u prostorima u kojima
osuđeni stanuje (kućni zatvor). Ovakav način izvršenja kazne zatvora sud može odrediti učiniocu
koji je star ili iznemogao, teško bolestan, invalidno lice, trudna žena, samohrani roditelj maloljetne
djece, ako se može očekivati da će se i na taj način postići svrha kažnjavanja i ako je učinilac sa
tim saglasan.
(4) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora u skladu sa stavom 5. ovog člana ne smije
napuštati prostore u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje
izvršenje krivičnih sankcija.
(5) Ako ne postoje uslovi da se elektronskim ili telekomunikacionim sredstvima kontroliše
izvršavanje kućnog zatvora, sud može odrediti preduzimanje mjera kontrole i nadzora od strane
policije u mjestu u kojem se nalazi mjesto stanovanja osuđenog, uz obavezu da se redovno
izvještava o vršenju kontrole i nadzora. Ako osuđeni prekrši zabranu napuštanja prostora
stanovanja, sud može odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u ustanovi za izvršenje kazne
zatvora.
(6) Osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom
porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu
5. ovog člana.
Izuzetnost kratkotrajne kazne zatvora

(1) Kaznu zatvora do šest mjeseci sud može izreći samo ako posebne okolnosti djela i učinioca
pokazuju da se novčanom kaznom ne može postići svrha kažnjavanja ili da se novčana kazna
neće moći izvršiti.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za neplaćenu
novčanu kaznu (član 50. st. 2. i 3), opozvanu uslovnu osudu (čl. 64, 65. i 66), neizvršeni rad u
javnom interesu (član 70. stav 7) i kaznu oduzimanje vozačke dozvole (član 51. stav 5).
(3) Izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu dana, na zahtjev osuđenog će se
zamijeniti novčanom kaznom, shodno odredbi člana 50. st. 2. i 3. ovog zakonika.
(4) Odredba iz stava 3. ovog člana neće se primjenjivati na učinioce krivičnih djela iz člana 146.
(Trgovina djecom), člana 147. (Udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom),
Glave XV (Krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta), Glave XXII (Krivična
djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske), Glave XXIII (Krivična djela
terorizma), kao i na učinioce koji su ranije dva ili više puta osuđeni za istovrsno krivično djelo.
Uslovni otpust

(1) Osuđeni koji je izdržao dvije trećine izrečene kazne zatvora, ali ne manje od tri mjeseca, može
se otpustiti sa izdržavanja kazne pod uslovom da je u toku izdržavanja kazne ispoljavao primjerno
vladanje, zalaganje na radu i aktivno učestvovanje u procesu resocijalizacije, te se može očekivati
da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna neće
izvršiti novo krivično djelo.
(2) Osuđeni kome je izrečena kazna doživotnog zatvora može se uslovno otpustiti nakon što
izdrži dvadeset pet godina zatvora, pod uslovima propisanim u stavu 1. ovog člana.
(3) Pri ocjeni da li će odobriti uslovni otpust, cijeni se ličnost osuđenog, njegov raniji život i
osuđivanost, da li je protiv njega u toku neki drugi krivični postupak, odnos prema izvršenom
krivičnom djelu i žrtvi, ponašanje tokom izdržavanja kazne zatvora i stepen resocijalizacije,
uspješnost primjene programa izvršavanja kazne zatvora i izvršavanja radnih obaveza, uzimajući u
obzir njegovu radnu sposobnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon izvršenja
krivičnog djela, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je u odnosu na njega postignuta svrha
kažnjavanja.
(4) O uslovnom otpustu odlučuje Komisija za uslovni otpust koju imenuje ministar pravde.
Opozivanje uslovnog otpusta

(1) Sud će opozvati uslovni otpust ako osuđeni dok je na uslovnom otpustu učini jedno ili više
krivičnih djela za koje je izrečena kazna zatvora preko jedne godine.
(2) Sud može opozvati uslovni otpust ako uslovno otpušteni učini jedno ili više krivičnih djela za
koje je izrečena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni da li će opozvati uslovni otpust sud će

naročito uzeti u obzir srodnost učinjenih krivičnih djela, njihov značaj, pobude iz kojih su
učinjena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivanja uslovnog otpusta.
(3) Kad sud opozove uslovni otpust izreći će kaznu na osnovu odredaba član 56. i član 58. stav 2.
ovog zakonika uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Dio kazne koju je osuđeni
izdržao po ranijoj presudi uračunava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na uslovnom otpustu
ne uračunava se.
(4) Odredbe st. 1, 2. i 3. ovog člana primijeniće se i kad se uslovno otpuštenom sudi za djelo koje
je učinio prije nego što je uslovno otpušten.
(5) Ako uslovno otpušteni bude osuđen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove
uslovni otpust, produžava se uslovni otpust za vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju
kazne zatvora.
(6) Izuzetno od odredbi ovog člana, uslovni otpust može opozvati i Komisija za uslovni otpust iz
člana 47. ovog zakonika pod uslovima utvrđenim propisom kojim se uređuje izvršenje krivičnih
sankcija.
Novčana kazna

(1) Novčana kazna se izriče u određenom iznosu, a ako je moguće utvrditi prihode i rashode
učinioca krivičnog djela, izreći će se u dnevnim iznosima.
(2) Novčana kazna u određenom iznosu ne može biti manja od 300 KM, niti veća od 200.000
KM, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja ne može biti veća od 2.000.000 KM.
(3) Ako se novčana kazna izriče u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje deset, a najviše 360
dnevnih iznosa, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja najviše 1.500 dnevnih iznosa, osim u
slučajevima propisanim ovim zakonikom.
(4) Broj dnevnih iznosa novčane kazne određuje sud primjenjujući opšta pravila o odmjeravanju
kazne. Visinu dnevnog iznosa sud određuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka
učinioca prema iznosu njegove tromjesečne neto plate i njegova druga primanja, kao i nužne
rashode. Prilikom određivanja visine iznosa novčane kazne sud uzima u obzir podatke koji u
trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.
(5) Podatke iz stava 4. ovog člana koji sudu nisu poznati obezbjeđuje optuženi u roku koji odredi
sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku.
(6) Najniži dnevni iznos novčane kazne iznosi 30 KM, a najviši 1.000 KM.
Izvršenje novčane kazne

(1) U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne koji ne može biti kraći od petnaest dana,
niti duži od tri mjeseca. U opravdanim slučajevima sud može dozvoliti da osuđeni novčanu kaznu
plati u ratama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine.
(2) Ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelimično u određenom roku, sud će
narediti njeno prinudno izvršenje u postupku koji je propisan zakonom. Ako novčana kazna
putem prinudnog izvršenja ne bude naplaćena u roku od jedne godine, sud će donijeti odluku o
zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, na način da se 100 KM, odnosno svaki započeti dnevni
iznos novčane kazne zamijeni jednim danom kazne zatvora, s tim da kazna zatvora u tom slučaju
ne može biti duža od dvije godine.
(3) Ako osuđeni isplati samo dio novčane kazne, ostatak se srazmjerno pretvara u kaznu zatvora,
a ako osuđeni isplati i ostatak novčane kazne, izvršenje kazne zatvora se obustavlja.
(4) Ako osuđeni nema stalno prebivalište ili boravište u Bosni i Hercegovini, novčana kazna se
naplaćuje bez odlaganja. Ako se ne obezbijedi naplata novčane kazne na taj način, sud će je bez
odlaganja zamijeniti kaznom zatvora.
Oduzimanje vozačke dozvole

(1) Učiniocu krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja može se izreći kazna oduzimanja
vozačke dozvole.
(2) Kaznu iz stava 1. ovog člana sud izriče u trajanju od šest mjeseci do pet godina, a ako je usljed
ugrožavanja javnog saobraćaja nastupila smrt jednog ili više lica, od jedne do osam godina,
računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove kazne.
(3) Pri izricanju uslovne osude, sud može odrediti da će se uslovna osuda opozvati ako osuđeni za
vrijeme trajanja uslovne osude bude upravljao motornim vozilom.
(4) Ako je kazna iz stava 1. ovog člana izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu, zabrana se
odnosi na upravljanje motornim vozilom na teritoriji Republike Srpske.
(5) Ako je osuđeni upravljao motornim vozilom u periodu dok traje kazna oduzimanja vozačke
dozvole, sud će ovu kaznu zamijeniti kaznom zatvora tako što će za svakih šest mjeseci
oduzimanja vozačke dozvole odrediti jedan mjesec kazne zatvora.
(6) Zakonikom se može propisati obavezno izricanje kazne oduzimanje vozačke dozvole.
(7) Kazna oduzimanja vozačke dozvole ne može se izreći zajedno sa mjerom bezbjednosti
zabrane upravljanja motornim vozilom.
Opšta pravila o odmjeravanju kazne

(1) Sud će učiniocu krivičnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to
krivično djelo, imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da
kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), a naročito: stepen krivične
odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra,
okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život učinioca, njegove lične prilike i njegovo

držanje poslije učinjenog krivičnog djela, kao i druge okolnosti koje su od značaja za
odmjeravanje kazne.
(2) Okolnost koja je obilježje krivičnog djela ne može se uzeti u obzir i kao otežavajuća, odnosno
olakšavajuća okolnost, izuzev ako prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje krivičnog djela ili
određenog oblika krivičnog djela ili ako postoje dvije ili više ovakvih okolnosti, a samo jedna je
dovoljna za postojanje težeg, odnosno lakšeg oblika krivičnog djela.
(3) Ako je krivično djelo učinjeno iz mržnje, kako je propisano u članu 123. stav 1. tačka 21) ovog
zakonika, sud će to uzeti kao otežavajuću okolnost, osim ako mržnja nije kvalifikatorna okolnost
tog krivičnog djela.
(4) Kad sud odmjerava kaznu učiniocu za krivično djelo učinjeno u povratu, posebno će uzeti u
obzir da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba djela učinjena iz istih pobuda i
koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.
(5) Pri odmjeravanju novčane kazne sud će posebno uzeti u obzir imovinsko stanje učinioca.
Ublažavanje kazne

(1) Sud može učiniocu za određeno krivično djelo izreći kaznu blažu od propisane ili blažu vrstu
kazne samo kad to zakon izričito propisuje.
(2) Blažu kaznu od propisane sud može izreći i kad zakon propisuje da se učinilac može
osloboditi od kazne, a sud učinioca ne oslobodi od kazne.
(3) Blažu kaznu od propisane za određeno krivično djelo sud može izreći i kad postoje osobito
olakšavajuće okolnosti, a posebno ako je učinilac u potpunosti ili u većem dijelu nadoknadio štetu
prouzrokovanu krivičnim djelom ili je na drugi način otklonio štetne posljedice djela, te ako na
osnovu takvih okolnosti, sud ocijeni da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom
kaznom.
(4) Blažu kaznu od propisane za određeno krivično djelo sud može izreći i u slučajevima
sporazuma o krivici, ali ne i mimo pravila i granica propisanih ovim zakonikom.
Granice ublažavanja kazne

(1) Kad postoje uslovi za ublažavanje kazne iz člana 53. ovog zakonika, sud će ublažiti kaznu u
ovim granicama:
1) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više
godina, kazna se može ublažiti do sedam godina kazne zatvora,
2) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od osam godina,
kazna se može ublažiti do pet godina kazne zatvora,
3) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od pet godina,
kazna se može ublažiti do tri godine kazne zatvora,
4) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri godine, kazna
se može ublažiti do dvije godine kazne zatvora,
5) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine,
kazna se može ublažiti do jedne godine,
6) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine,
kazna se može ublažiti do tri mjeseca,
7) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora ispod jedne godine
ili kazna zatvora bez naznačenja najmanje mjere, umjesto kazne zatvora može se izreći novčana
kazna,
8) ako je za krivično djelo propisana novčana kazna sa naznačenjem posebne najmanje mjere,
kazna se može ublažiti do 300 KM.
(2) Pri odlučivanju u kojoj će mjeri kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog člana, sud će
posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za krivično djelo.
(3) Ublažavanje kazne u smislu stava 1. ovog člana neće se primijeniti za sljedeća krivična djela:
silovanje – član 165; obljuba nad nemoćnim licem – član 167; obljuba sa djetetom mlađim od 15
godina – član 172; terorizam – član 299; finansiranje terorističkih aktivnosti – član 300. ovog
zakonika, kao i učiniocu koji je ranije dva ili više puta osuđivan za istovrsno krivično djelo.
(4) Kad je sud ovlašten da učinioca krivičnog djela oslobodi od kazne, može mu kaznu ublažiti
bez ograničenja propisanih za ublažavanje kazne.
Oslobođenje od kazne

(1) Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog djela samo kad to zakon izričito propisuje.
(2) Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog djela učinjenog iz nehata kad posljedice
djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi
odgovaralo svrsi kažnjavanja.
(3) Sud može osloboditi od kazne i učinioca krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora do
pet godina, ako je poslije izvršenog djela, a prije nego što je saznao da je djelo otkriveno,
dobrovoljno otklonio posljedice djela ili naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim djelom.
Sticaj krivičnih djela

(1) Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji učinio više krivičnih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud će prethodno utvrditi kazne za svako od tih djela, pa će na osnovu ocjene
svih tih djela u njihovoj ukupnosti i ličnosti učinioca za sva ta djela izreći jedinstvenu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po sljedećim pravilima:
1) ako je za dva ili više krivičnih djela utvrdio kazne doživotnog zatvora ili kaznu doživotnog
zatvora i zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu doživotnog zatvora,
2) ako je za dva ili više krivičnih djela za koja je propisana kazna doživotnog zatvora utvrdio
kazne zatvora u trajanju od trideset godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu doživotnog
zatvora,
3) ako je za krivična djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna mora biti veća od
svake pojedinačno utvrđene kazne, ali ne smije dostići zbir utvrđenih kazni niti preći trideset
godina zatvora,
4) ako su za sva krivična djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna
ne može biti veća od deset godina zatvora,
5) ako je za krivična djela u sticaju utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna ne smije preći
zbir utvrđenih kazni niti iznos od 200.000 KM, odnosno 2.000.000 KM, ako je neko od krivičnih
djela izvršeno iz koristoljublja,
6) ako je za neka krivična djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga novčane kazne, izreći će
jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu po odredbama t. 2), 3), 4) i 5) ovog stava.
(3) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena bar za jedno krivično djelo u sticaju, a ako je
utvrdio više novčanih kazni, izreći će jednu novčanu kaznu po odredbama stava 2. tačka 5) ovog
člana.
Produženo krivično djelo

(1) Produženo krivično djelo čini više istih ili istovrsnih umišljajnih krivičnih djela učinjenih u
vremenskoj povezanosti, koja zbog načina njihovog izvršenja, istovjetnosti oštećenog, prostorne
povezanosti, korištenja iste prilike ili trajnijeg odnosa ili drugih sličnih okolnosti koje ih povezuju,
predstavljaju jedinstvenu krivičnopravnu cjelinu.
(2) Produženo krivično djelo ne mogu činiti krivična djela protiv života i tjelesnog integriteta,
polne i druge slobode čovjeka.
(3) Ako produženo krivično djelo obuhvata različite oblike istog djela, produženo krivično djelo
će se pravno kvalifikovati kao najteže od tih krivičnih djela.
(4) Ako posljedice ostvarene djelima iz stava 1. ovog člana u svojoj ukupnosti predstavljaju
posljedicu nekog težeg krivičnog djela, produženo krivično djelo će se kvalifikovati kao to
krivično djelo.
(5) Za produženo krivično djelo može se izreći kazna za polovinu veća od najviše kazne
propisane za utvrđeno djelo, ali ne smije preći najveću mjeru te vrste kazne.
(6) Krivično djelo koje nije obuhvaćeno produženim krivičnim djelom u pravnosnažnoj sudskoj
presudi predstavlja posebno krivično djelo ili ulazi u sastav posebnog produženog krivičnog djela.
(7) U sastav produženog krivičnog djela ne mogu ulaziti krivična djela izvršena nakon podizanja
optužnice.
Odmjeravanje kazne osuđenom licu

(1) Ako se osuđenom licu sudi za krivično djelo učinjeno prije nego što je započelo izdržavanje
kazne po ranijoj osudi, ili za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne
doživotnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva
krivična djela primjenom odredaba člana 56. ovog zakonika, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao
već utvrđenu. Dio kazne koju je osuđeni izdržao uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora ili kaznu
doživotnog zatvora.
(2) Za krivično djelo učinjeno u toku izdržavanja kazne zatvora, kazne doživotnog zatvora ili
maloljetničkog zatvora, sud će učiniocu izreći kaznu nezavisno od ranije izrečene kazne, ako se
primjenom odredaba člana 56. ovog zakonika ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja s obzirom
na trajanje neizdržanog dijela ranije izrečene kazne.
(3) Prema osuđenom koji u vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne doživotnog zatvora ili kazne
maloljetničkog zatvora učini krivično djelo za koje zakon propisuje novčanu kaznu ili kaznu
zatvora do jedne godine, primijeniće se disciplinska mjera.
(4) Ako je osuđeno lice izdržalo kaznu po ranijoj presudi, a prije nego što je počelo novo suđenje
za krivično djelo, neće se primjenjivati odredbe člana 56. ovog zakonika.
Uračunavanje pritvora i ranije kazne

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lišenje slobode u vezi sa krivičnim djelom,
uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu doživotnog zatvora i novčanu kaznu.
(2) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan maloljetničkog
zatvora, dan zatvora, dan doživotnog zatvora i iznos od 100 KM.
Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu

Pritvor, lišenje slobode u toku ekstradicionog postupka, kao i kazna koju je učinilac izdržao po
presudi inostranog suda, uračunaće se u kaznu koju je izrekao domaći sud za isto krivično djelo, a
ako kazne nisu iste vrste, uračunavanje će se izvršiti po ocjeni domaćeg suda.
2. Alternativne mjere
Vrste alternativnih mjera i opšti uslovi njihove primjene

(1) Alternativne mjere su: uslovna osuda, uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom i rad u javnom
interesu.
(2) Alternativne mjere se izriču krivično odgovornom učiniocu samo u slučajevima kad, s
obzirom na prirodu i težinu krivičnog djela, okolnosti pod kojima je učinjeno i ličnost učinioca,
za ostvarivanje svrhe kažnjavanja nije nužna primjena kazne.
Uslovna osuda

(1) Uslovnom osudom sud učiniocu krivičnog djela utvrđuje kaznu zatvora i istovremeno
određuje da se ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće
od jedne ni duže od pet godina (vrijeme provjeravanja) ne učini novo krivično djelo.
(2) Sud može u uslovnoj osudi odrediti da će se kazna izvršiti i ako osuđeni u određenom roku ne
vrati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivičnog djela, ne naknadi štetu koju je
prouzrokovao krivičnim djelom ili ne ispuni druge obaveze propisane krivičnopravnim
odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvrđuje sud u okviru određenog vremena
provjeravanja.
(3) Mjere bezbjednosti koje su izrečene uz uslovnu osudu, izvršiće se.
Uslovi za izricanje uslovne osude

(1) Uslovna osuda može se izreći kada je učiniocu utvrđena kazna zatvora do jedne godine i kada
sud na osnovu okolnosti iz stava 3. ovog člana ocijeni da se od učinioca osnovano može očekivati
da ubuduće neće vršiti krivična djela i bez izricanja kazne kojom mu se prijeti.
(2) Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju
od deset godina ili teža kazna.
(3) Pri odlučivanju da li će izreći uslovnu osudu, sud će, vodeći računa o svrsi uslovne osude,
uzeti u obzir ličnost učinioca, njegov raniji život, posebno da li je ranije osuđivan, njegovo
ponašanje poslije izvršenog krivičnog djela, a naročito njegov odnos prema žrtvi i nastojanje da
oštećenom popravi štetu, stepen krivične odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je krivično
djelo izvršeno.
Opozivanje uslovne osude zbog novog krivičnog djela

(1) Sud će opozvati uslovnu osudu ako osuđeni u vrijeme provjeravanja učini jedno ili više
krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora preko jedne godine.
(2) Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena
kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna, sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti koje se
odnose na učinjena krivična djela i učinioca, a posebno srodnost učinjenih krivičnih djela, njihov
značaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti da li će opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je

vezan zabranom izricanja uslovne osude ako učiniocu za krivična djela utvrđena u uslovnoj osudi
i za nova krivična djela treba da se izrekne kazna zatvora iz stava 1. ovog člana.
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud će primjenom odredaba člana 56. ovog zakonika izreći
jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo, uzimajući kaznu iz opozvane
uslovne osude kao utvrđenu.
(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud može za novo učinjeno krivično djelo izreći uslovnu
osudu ili kaznu. Osuđenom, kome za novo krivično djelo bude izrečena kazna zatvora, vrijeme
provedeno na izdržavanju ove kazne ne računa se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uslovnom
osudom za ranije djelo.
(5) Ako sud utvrdi da treba da se i za novo krivično djelo izrekne uslovna osuda, primjenom
odredaba člana 56. ovog zakonika, utvrdiće jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo
krivično djelo i odrediće novo vrijeme provjeravanja u skladu sa članom 63. stav 1. ovog
zakonika, računajući od dana pravosnažnosti nove presude. Ukoliko osuđeni u toku novog
vremena provjeravanja, umišljajno izvrši novo krivično djelo, sud će opozvati uslovnu osudu i
izreći kaznu zatvora, primjenom odredbe stava 3. ovog člana.
Opozivanje uslovne osude zbog ranije učinjenog krivičnog djela

(1) Sud će opozvati uslovnu osudu ako poslije njenog izricanja utvrdi da je osuđeni izvršio
krivično djelo prije nego što je uslovno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje
uslovne osude da se znalo za to djelo. U tom slučaju primjenjuje se odredba člana 64. stav 3. ovog
zakonika.
(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primjenjuje se odredba člana 64. stav 4. ovog zakonika.
Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja određenih obaveza

Ako je uslovnom osudom osuđenom određeno ispunjenje neke obaveze iz člana 62. stav 2. ovog
zakonika, a on ne ispuni tu obavezu u roku određenom u presudi, sud može, u okviru vremena
provjeravanja, produžiti rok za ispunjenje obaveze ili može opozvati uslovnu osudu i izreći kaznu
koja je utvrđena u uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osuđeni iz opravdanih razloga ne može da ispuni
postavljenu obavezu, sud će ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zamijeniti drugom
odgovarajućom obavezom propisanom zakonom, osim kada je u pitanju mjera oduzimanja
imovinske koristi (član 83).
Rokovi za opozivanje uslovne osude

(1) Uslovna osuda može se opozvati u toku vremena provjeravanja. Ako osuđeni u tom vremenu
učini krivično djelo koje povlači opozivanje uslovne osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije
isteka vremena provjeravanja, uslovna osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne godine
od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja.
(2) Ako osuđeni u određenom roku ne ispuni neku obavezu iz člana 62. stav 2. ovog zakonika,
sud može, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja,
odrediti da se izvrši utvrđena kazna u uslovnoj osudi.
(3) Odluka kojom se opoziva uslovna osuda mora postati pravnosnažna u rokovima iz st. 1. i 2.
ovog člana.
Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom

(1) Sud može odrediti da se učinilac, kome je izrečena uslovna osuda, stavi pod zaštitni nadzor za
određeno vrijeme u toku vremena provjeravanja.
(2) Zaštitni nadzor obuhvata zakonom propisane mjere pomoći, staranja, nadzora i zaštite.
(3) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mjere, može
zaštitni nadzor ukinuti prije isteka određenog vremena.
(4) Ako osuđeni kome je izrečen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio,
sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog
nadzora u okviru vremena provjeravanja ili opozvati uslovnu osudu.
Sadržaj zaštitnog nadzora

(1) Zaštitni nadzor može obuhvatiti ove obaveze:
1) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi,
2) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili opojnih droga,
3) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po
njihovim savjetima,
4) osposobljavanje za određeno zanimanje,
5) prihvatanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinilaca,
6) raspolaganje s platom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren način i u skladu s bračnim
i porodičnim obavezama.
(2) Sud u presudi određuje jednu ili više obaveza iz stava 1. ovog člana, pri čemu navodi u čemu
se one sastoje i kako treba da se izvrše.
Rad u javnom interesu

(1) Sud izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine može na zahtjev osuđenog zamijeniti
radom u javnom interesu.
(2) Pri ocjeni da li izrečenu kaznu treba zamijeniti radom u javnom interesu, sud će uzeti u obzir
sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno
za ostvarenje svrhe kažnjavanja, a istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje
opšte svrhe krivičnih sankcija.
(3) Izrečena kazna zatvora iz stava 1. ovog člana ne može se zamijeniti radom u javnom interesu
osuđenom koji je ranije osuđivan dva ili više puta na kaznu zatvora ili ako je osuđivan ili je
osuđen za krivično djelo iz glava XIV i XV ovog zakonika.
(4) Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 časova, niti duži od 360 časova i određuje se
za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od šest mjeseci.
(5) Rad u javnom interesu ne može biti duži od 60 časova u toku jednog mjeseca.
(6) Rad u javnom interesu je svaki društveno koristan rad kojim se ne vrijeđa ljudsko
dostojanstvo i koji se ne vrši u cilju sticanja dobiti.
(7) Ako osuđeni u postavljenom roku ne izvrši ili samo djelimično izvrši rad u javnom interesu,
sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora tako što će svakih započetih 30 časova rada u
javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju od jednog mjeseca.
(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način izvršenja rada u javnom interesu.
3. Mjere bezbjednosti
Svrha mjera bezbjednosti

U okviru opšte svrhe krivičnih sankcija, svrha mjera bezbjednosti je da se otklone stanja ili uslovi
koji mogu biti od uticaja da učinilac ubuduće vrši krivična djela.
Vrste mjera bezbjednosti

Učiniocima krivičnih djela mogu se izreći ove mjere bezbjednosti:
1) obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi,
2) obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi,
3) obavezno liječenje od zavisnosti,
4) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
5) zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama,
6) zabrana približavanja i komunikacije sa određenim licem,
7) obavezan psihosocijalni tretman,
8) udaljenje iz zajedničkog domaćinstva,
9) oduzimanje predmeta,
10) zabrana upravljanja motornim vozilom.
Izricanje mjera bezbjednosti

Sud može učiniocu krivičnog djela izreći jednu ili više mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za
njihovo izricanje propisani ovim zakonikom.
Obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi

(1) Učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene
uračunljivosti, sud će izreći obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi,
ako na osnovu težine izvršenog krivičnog djela i stepena duševne poremećenosti učinioca utvrdi
da postoji opasnost da bi mogao izvršiti isto ili teže krivično djelo i da je, radi otklanjanja ove
opasnosti, potrebno njegovo liječenje i čuvanje u takvoj ustanovi.
(2) Mjeru bezbjednosti iz stava 1. ovog člana sud će obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za
liječenjem i čuvanjem učinioca u zdravstvenoj ustanovi. Sud svake godine ponovo odlučuje da li
je liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi i dalje potrebno.
(3) Učiniocu koji je krivično djelo izvršio u stanju bitno smanjene uračunljivosti i koji je osuđen
na kaznu zatvora, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uračunava se u vrijeme trajanja
izrečene kazne. Ako je to vrijeme kraće od trajanja izrečene kazne, sud može odrediti da se
osuđeni uputi na izdržavanje ostatka kazne zatvora ili da se pusti na uslovni otpust. Pri
odlučivanju o puštanju na uslovni otpust sud će naročito uzeti u obzir uspjeh liječenja osuđenog,
njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne zatvora
koju osuđeni nije izdržao.
(4) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog člana, izrečena uz kaznu zatvora, može trajati duže od
kazne zatvora.
Obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi

(1) Učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju neuračunljivosti sud će izreći obavezno
psihijatrijsko liječenje na slobodi, ako utvrdi da bi učinilac mogao izvršiti isto ili teže krivično
djelo, a za otklanjanje ove opasnosti je dovoljno njegovo liječenje na slobodi.
(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog člana može se izreći i neuračunljivom učiniocu prema
kojem je određeno obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi kad sud, na
osnovu rezultata liječenja, utvrdi da više nije potrebno njegovo liječenje i čuvanje u zdravstvenoj
ustanovi, nego samo njegovo liječenje na slobodi.
(3) Pod uslovima iz stava 1. ovog člana sud može izreći obavezno psihijatrijsko liječenje na
slobodi i učiniocu koji je krivično djelo izvršio u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili koji je na
osnovu člana 74. stav 3. ovog zakonika pušten na uslovni otpust.
(4) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi ne može trajati duže od tri
godine. Sud svake godine ponovo odlučuje da li je liječenje na slobodi i dalje potrebno.
(5) Ako se u slučaju iz st. 1, 2. i 3. ovog člana učinilac ne podvrgne liječenju na slobodi ili liječenje
samovoljno napusti, ili i pored liječenja postane toliko opasan za okolinu da je potrebno njegovo
liječenje u zdravstvenoj ustanovi, sud može izreći mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Obavezno liječenje od zavisnosti

(1) Mjera bezbjednosti obaveznog liječenja od zavisnosti može se izreći učiniocu koji je krivično
djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji
opasnost da će zbog te zavisnosti i ubuduće činiti krivična djela.
(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog člana izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne ili u
zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi. Ako je ova mjera izrečena uz kaznu zatvora,
vrijeme provedeno u ustanovi za izvršenje ove mjere uračunava se u kaznu zatvora. U tom
slučaju ova mjera može trajati duže od izrečene kazne zatvora, ali ne i duže od tri godine, i nakon
isteka vremena kazne zatvora – izvršava se na slobodi.
(3) Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu naložiti liječenje od zavisnosti na slobodi,
uzimajući pri tom naročito u obzir spremnost učinioca da se podvrgne takvom liječenju. Ako se
učinilac bez opravdanog razloga ne podvrgne liječenju od zavisnosti na slobodi ili liječenje
samovoljno napusti, sud može odrediti da se opozove uslovna osuda ili da se ova mjera
bezbjednosti prinudno izvrši u zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.
(4) Obavezno liječenje od zavisnost traje dok se ne otklone razlozi zbog kojih je izrečena, ali ne
duže od tri godine.
Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

(1) Mjeru bezbjednosti zabrane potpunog ili djelimičnog obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti
sud će izreći učiniocu koji je zloupotrijebio svoj poziv, djelatnost ili dužnost za izvršenje
krivičnog djela, ako postoji opasnost da će obavljanjem tog poziva, djelatnosti ili dužnosti
ponovo izvršiti krivično djelo.
(2) Učiniocu krivičnog djela učinjenog na štetu polnog integriteta djeteta izriče se mjera
bezbjednosti zabrane potpunog vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, pri čijem obavljanju se
ostvaruje neposredan kontakt sa djecom.
(3) Sud određuje trajanje mjere bezbjednosti iz stava 1. ovog člana, koje ne može biti kraće od
jedne ni duže od deset godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme
provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje ne uračunava u
vrijeme trajanja ove mjere. Mjera bezbjednosti iz stava 2. ovog člana izriče se bez vremenskog
ograničenja.
(4) Ako je mjera bezbjednosti iz st. 1. ili 2. ovog člana izrečena uz uslovnu osudu, a učinilac
krivičnog djela tokom vremena provjeravanja prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili
dužnosti, uslovna osuda će se opozvati.
(5) Zakonom se može odrediti obavezno izricanje ove mjere bezbjednosti.
Zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama

(1) Sud može učiniocu krivičnog djela izreći mjeru zabrane prisustvovanja određenim sportskim
priredbama kada je to neophodno radi zaštite opšte bezbjednosti.
(2) Mjera iz stava 1. ovog člana izvršava se na taj način što je učinilac krivičnog djela dužan da se
neposredno prije početka vremena održavanja određenih sportskih priredbi lično javi službenom
licu u policijskoj stanici na području na kojem se učinilac zatekao i da boravi u njihovim
prostorijama tokom održavanja sportske priredbe.
(3) Sud određuje trajanje mjere iz stava 1. ovog člana, koje ne može biti kraće od jedne niti duže
od pet godina, računajući od dana pravnosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u
zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Ako sud izrekne uslovnu osudu, sud će odrediti da će se ta osuda opozvati, ako učinilac
prekrši zabranu prisustvovanja određenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvrši dužnost
iz stava 2. ovog člana.
(5) Zakonom se može odrediti obavezna zabrana prisustvovanja određenim sportskim
priredbama.
Zabrana približavanja i komunikacije sa određenim licem

(1) Učiniocu krivičnog djela sa elementima nasilja sud može za određeno vrijeme zabraniti
približavanje oštećenom na određenoj udaljenosti, zabraniti pristup u prostor oko mjesta
stanovanja ili mjesta rada, i zabraniti dalje uznemiravanje oštećenog odnosno dalju komunikaciju
sa oštećenim, ako se opravdano može očekivati da bi dalje vršenje takvih radnji od učinioca
krivičnog djela bilo opasno po oštećenog.
(2) Mjerom bezbjednosti iz stava 1. ovog člana može se učiniocu krivičnog djela zabraniti
približavanje i komunikacija sa drugim licem ukoliko bi takvo ponašanje učinioca predstavljalo
psihičko uznemiravanje oštećenog.
(3) Sud određuje trajanje ove mjere bezbjednosti koje ne može biti kraće od šest mjeseci, niti duže
od dvije godine, računajući od dana pravnosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na
izdržavanju kazne zatvora, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje ne uračunava u
vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Ako učinilac tokom vremena provjeravanja određenog uslovnom osudom prekrši zabranu
približavanja ili komunikacije iz st. 1. ili 2. ovog člana, sud će opozvati uslovnu osudu i izreći
utvrđenu kaznu.
(5) Ako učinilac za vrijeme uslovnog otpusta prekrši zabranu približavanja ili komunikacije iz st.
1. ili 2. ovog člana, uslovni otpust će se opozvati.
Obavezan psihosocijalni tretman

(1) Učiniocu koji je učinio krivično djelo sa elementima nasilja sud može izreći obavezan
psihosocijalni tretman, ako na osnovu ranijeg života učinioca i psihičkih karakteristika njegove
ličnosti utvrdi da postoji opasnost da će ponoviti takvo ili slično djelo i da je radi otklanjanja ove
opasnosti potreban psihosocijalni tretman.
(2) Sud određuje trajanje ove mjere bezbjednosti koje ne može biti kraće od šest mjeseci, niti duže
od dvije godine, računajući od dana pravnosnažnosti odluke.
(3) Ako je ova mjera izrečena uz kaznu zatvora, izvršava se u ustanovi za izdržavanje kazne
zatvora. Ako osuđeni, nakon puštanja na uslovni otpust, ne nastavi sa izvršavanjem ove mjere u
drugoj odgovarajućoj ustanovi, uslovni otpust će se opozvati.
(4) Ako se učinilac tokom vremena provjeravanja određenog uslovnom osudom ne podvrgne
obaveznom psihosocijalnom tretmanu, sud će opozvati uslovnu osudu i izreći utvrđenu kaznu.
Udaljenje iz zajedničkog domaćinstva

(1) Učiniocu koji je izvršio krivično djelo sa elementima nasilja prema licu s kojim živi u
zajedničkom domaćinstvu sud može izreći mjeru bezbjednosti udaljenje iz zajedničkog
domaćinstva ako postoji opasnost da će učinilac ponovo izvršiti nasilje prema članu zajedničkog
domaćinstva i da je radi otklanjanja ove opasnosti neophodno njegovo udaljenje iz zajedničkog
domaćinstva.
(2) Sud određuje trajanje ove mjere koje ne može biti kraće od šest mjeseci, niti duže od dvije
godine, a u vrijeme njenog trajanja ne uračunava se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
zatvora ili u ustanovi za liječenje.
(3) Ako osuđeni ne postupi po mjeri bezbjednosti ili prekrši ovu mjeru, uslovni otpust će se
opozvati.
(4) Učinilac krivičnog djela kojem je izrečena ova mjera bezbjednosti dužan je da u prisustvu
policijskog službenika odmah po pravosnažnosti presude napusti stan, kuću ili neki drugi
stambeni prostor koji čini zajedničko domaćinstvo sa žrtvom.
(5) Lice koje je udaljeno iz domaćinstva dužno je da doprinosi izdržavanju lica koja su ostala u
domaćinstvu, na način kako mu to odredi sud.
Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti i sredstva nastali izvršenjem krivičnog djela se oduzimaju.
(2) Od učinioca krivičnog djela oduzimaju se i predmeti i sredstva koji su upotrijebljeni ili su bili
namijenjeni za izvršenje krivičnog djela, bez obzira na to da li su vlasništvo učinioca ili nekog
trećeg lica.
(3) Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije učestvovao u izvršenju djela ima pravo na
povrat predmeta ili sredstva, osim ako je znao ili mogao znati da će predmet ili sredstvo biti
upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela ili je pribavio predmet ili sredstvo iako je znao ili je
mogao znati da je ono upotrijebljeno za izvršenje ili je nastalo izvršenjem krivičnog djela.
(4) Oduzimanjem predmeta koja nisu u vlasništvu učinioca ne dira se u prava trećih lica na
naknadu štete od izvršioca krivičnog djela.
(5) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana, sud može oduzeti predmete i sredstva i kada
učinilac protivpravnog djela nije kriv.
(6) Sud će donijeti odluku o oduzimanju predmeta u zakonom propisanom postupku i kada iz
faktičkih ili pravnih razloga nije moguće vođenje krivičnog postupka prema izvršiocu krivičnog
djela.
(7) Zakonom se može odrediti obavezno oduzimanje predmeta ili sredstava ili njihovo obavezno
uništavanje. Zakonom se mogu odrediti i posebni uslovi za oduzimanje određenih predmeta i
sredstava u pojedinim slučajevima.
(8) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasništvo Republike Srpske.
Zabrana upravljanja motornim vozilom

(1) Mjeru bezbjednosti zabrana upravljanja motornim vozilom određene vrste ili kategorije sud
može izreći učiniocu krivičnog djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja kada postoji opasnost
da će upravljajući motornim vozilom ponovo učiniti takvo krivično djelo.
(2) Mjera iz stava 1. ovog člana obuhvata oduzimanje vozačke dozvole ili zabranu izdavanja
vozačke dozvole u periodu trajanja ove mjere.
(3) Sud određuje trajanje mjere iz stava 1. ovog člana, koja ne može biti kraća od tri mjeseca ni
duža od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na

izdržavanju kazne zatvora, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje ne uračunava u
vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Ako je mjera iz stava 1. ovog člana izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu za
upravljanje motornim vozilom, ova mjera obuhvata zabranu njenog korišćenja na teritoriji
Republike Srpske za vrijeme od tri mjeseca do pet godina.
(5) Prema učiniocu krivičnog djela kojem je izrečena mjera bezbjednosti zabrana upravljanja
motornim vozilom uz uslovnu osudu ili kaznu koja je zamijenjena radom u javnom interesu koji
ne postupi po toj zabrani, primijeniće se odredbe člana 66. i člana 70. stav 7. ovog zakonika.

GLAVA V

ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLjENE KRIVIČNIM DJELOM
Osnov oduzimanja imovinske koristi

(1) Imovinska korist, kao i prihodi ili druge koristi nastale iz imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom, obavezno se oduzimaju.
(2) Korist iz stava 1. ovog člana oduzeće se sudskom odlukom kojom je utvrđeno izvršenje
krivičnog djela pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
(3) Odluku o oduzimanju imovinske koristi sud će donijeti u zakonom propisanom postupku i
kada iz pravnih ili faktičkih razloga nije moguće vođenje krivičnog postupka prema učiniocu
krivičnog djela.
(4) Oduzeta imovinska korist neće se umanjiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu
djelatnost.
Način oduzimanja imovinske koristi

(1) Od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja
je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, učinilac će se obavezati na isplatu
novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena
krivičnim djelom oduzeće se od osobe na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne
odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena
krivičnim djelom.
(2) Kada je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena s imovinom stečenom na
zakoniti način, takva imovina će biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premašuje
procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(3) Prihod ili druge koristi iz imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ili iz imovine u koju
je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom pretvorena ili iz imovine s kojom je imovinska
korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, predmet su mjera navedenih u ovom članu na isti
način i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

Zaštita oštećenog

(1) Ako je oštećenom u krivičnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev, sud će izreći
oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev oštećenog.
(2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upućen na
parnicu može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parnicu u roku od
šest mjeseci od dana pravnosnažnosti odluke kojom je upućen na parnicu i ako u roku od tri
mjeseca od dana pravnosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz
oduzete vrijednosti.
(3) Oštećeni koji u krivičnom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev može zahtijevati
namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvrđenja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od
tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od
dvije godine od pravnosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri
mjeseca od dana pravnosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz
oduzete vrijednosti.

GLAVA VI

PRAVNE POSLjEDICE OSUDE
Nastupanje pravnih posljedica osude

(1) Osude za određena krivična djela ili na određene kazne mogu imati za pravnu posljedicu
prestanak, odnosno gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava.
(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo učiniocu izrečena novčana
kazna, uslovna osuda ili kad je učinilac oslobođen od kazne.
(3) Pravne posljedice osude mogu se odrediti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su
propisane.
Vrste pravnih posljedica osude

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu:
1) prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima Republike Srpske, državnim
organima, privrednim društvima i u drugim pravnim licima,
2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja,
3) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom nadležnih organa Republike Srpske
ili statusa koji se priznaje odlukom nadležnih organa,
4) oduzimanje odlikovanja.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava jesu:
1) zabrana vršenja određenih poslova ili funkcija u organima Republike Srpske, privrednim
društvima i u drugim pravnim licima,
2) zabrana istupanja u štampi, na radiju, televiziji ili javnim skupovima, zabrana vršenja izdavačke
djelatnosti ili zabrana učestvovanja u osnivanju udruženja,
3) zabrana sticanja određenog poziva ili unapređenja u službi,
4) zabrana sticanja određenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom nadležnih organa.
Početak i trajanje pravnih posljedica osude

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravnosnažnosti presude.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava traju najduže pet
godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije
zakonom propisano kraće trajanje.
(3) Brisanjem osude prestaju pravne posljedice osude.

GLAVA VII

REHABILITACIJA I USLOVI ZA DAVANjE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Rehabilitacija

(1) Rehabilitacijom se briše osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osuđeni se smatra
neosuđivanim.
(2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili na osnovu sudske
odluke po molbi osuđenog (sudska rehabilitacija).
(3) Rehabilitacijom se ne dira u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi.
(4) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora, osuđena lica i
prije rehabilitacije uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonima ili drugim propisima, osim onih
koja su im ograničena usljed izrečene mjere bezbjednosti ili usljed nastupanja pravne posljedice
osude. Ovo vrijedi i za osuđene na uslovnom otpustu.
(5) Osuda na kaznu doživotnog zatvora i osuda za krivično djelo učinjeno na štetu polnog
integriteta djeteta ne brišu se iz kaznene evidencije.
Zakonska rehabilitacija

(1) Zakonska rehabilitacija može se primijeniti samo kod lica koja ranije nisu osuđivana ili se po
zakonu smatraju neosuđivanim.
(2) Zakonskom rehabilitacijom:
1) osuda kojom je izrečeno oslobođenje od kazne briše se iz kaznene evidencije poslije isteka
jedne godine od pravnosnažnosti sudske odluke pod uslovom da osuđeni za to vrijeme ne učini
novo krivično djelo,
2) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije poslije isteka jedne godine od kad je proteklo
vrijeme provjeravanja pod uslovom da osuđeni za to vrijeme ne učini novo krivično djelo,
3) osuda na novčanu kaznu, kaznu oduzimanja vozačke dozvole ili kaznu zatvora do jedne godine
brišu se iz kaznene evidencije kad proteknu tri godine od dana izvršene, izdržane, oproštene ili
zastarjele kazne – pod uslovom da osuđeni za to vrijeme ne učini novo krivično djelo,
4) osude na kaznu zatvora preko jedne do tri godine brišu se iz kaznene evidencije kad protekne
pet godina od dana izvršene, izdržane, oproštene ili zastarjele kazne – pod uslovom da osuđeni za
to vrijeme ne učini novo krivično djelo,
5) osude na kaznu zatvora preko tri do pet godina brišu se iz kaznene evidencije kad protekne
deset godina od dana izvršene, izdržane, oproštene ili zastarjele kazne – pod uslovom da osuđeni
za to vrijeme ne učini novo krivično djelo,
6) osuda na kaznu zatvora preko pet do deset godina briše se iz kaznene evidencije kad protekne
petnaest godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne – pod uslovom da osuđeni za to
vrijeme ne izvrši novo krivično djelo.
(3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna nije izvršena, ako traje krivični
postupak za novo krivično djelo, ako oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
nije u potpunosti izvršeno ili ako još traju izrečene mjere bezbjednosti.
(4) Osuda će se smatrati brisanom u momentu kada su ispunjeni uslovi propisani ovim članom za
brisanje osude iz kaznene evidencije.
Sudska rehabilitacija

(1) Sud može, na molbu osuđenog, odrediti da se iz kaznene evidencije briše osuda na kaznu
zatvora preko deset godina, ako je proteklo dvadeset godina od dana izdržane, oproštene ili
zastarjele kazne, a u tom vremenu osuđeni nije izvršio novo krivično djelo.
(2) Prilikom odlučivanja o brisanju osude, sud će voditi računa o vladanju osuđenog poslije
izdržane kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od značaja za
ocjenu opravdanosti brisanja osude.
(3) Sudska rehabilitacija se ne može dati ako traje krivični postupak za novo krivično djelo ili
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije u potpunosti izvršeno.

Kaznena evidencija

(1) Sve pravosnažno izrečene presude se upisuju u kaznenu evidenciju koju vodi nadležni organ,
u skladu sa Pravilnikom o vođenju kaznene evidencije koji donosi ministar pravde.
(2) U okviru kaznene evidencije vodi se poseban registar lica koja su pravosnažno osuđena za
krivična djela učinjena na štetu polnog integriteta djeteta. Sadržaj i obim podataka, njihovo
čuvanje, kao i uslovi za davanje podatka iz ovog registra uređuje se posebnim propisom.
Davanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u
vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osuđeno, nadležnim
organima za izvršenje krivičnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja
amnestije, pomilovanja ili brisanja osude.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se na obrazložen zahtjev dati nadležnim organima,
privrednim društvima i drugim pravnim licima, ako još traju određene pravne posljedice osude ili
mjere bezbjednosti ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.
(3) Davanje podataka iz posebnog registra lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela
učinjena na štetu polnog integriteta djeteta uređuje se posebnim propisom.
(4) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se dati nikome.
(5) Niko nema prava da traži od građana da podnese dokaze o svojoj osuđivanosti ili
neosuđivanosti.
(6) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuđivanosti ili
neosuđivanosti samo ako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava ili interesa.
Prestanak mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke

(1) Sud može odlučiti da prestanu mjere bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili
dužnosti ako su protekle tri godine od dana njihovog primjenjivanja.
(2) Kad proteknu tri godine od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, sud može odrediti da
prestane pravna posljedica osude koja se odnosi na zabranu sticanja određenog prava.
(3) Pri ocjeni da li će odrediti prestanak mjere bezbjednosti, odnosno pravne posljedice osude sud
uzima u obzir ponašanje osuđenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu
prouzrokovanu krivičnim djelom i da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela,
kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka mjere bezbjednosti, odnosno
pravne posljedice osude.
(4) Prestankom pravnih posljedica osude ne dira se u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi.

GLAVA VIII

ZASTARJELOST
Zastarjelost krivičnog gonjenja

(1) Krivično gonjenje se ne može preduzeti kad protekne:
1) četrdeset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna preko
dvadeset godina,
2) trideset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora
preko petnaest godina,
3) dvadeset pet godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna
zatvora preko deset godina,
4) dvadeset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora
preko pet godina,
5) petnaest godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora
preko tri godine,
6) deset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko
jedne godine,
7) pet godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do
jedne godine ili novčana kazna.
(2) Ako je za krivično djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti se određuje prema najtežoj
propisanoj kazni.
(3) Krivično gonjenje za krivična djela za koja je propisana kazna doživotnog zatvora ne
zastarijeva.
Tok i prekid zastarjelosti krivičnog gonjenja

(1) Zastarjelost krivičnog gonjenja počinje teći od dana kada je krivično djelo učinjeno, a ukoliko
posljedica prouzrokovana tim djelom nastupi kasnije, zastarjelost krivičnog gonjenja počinje od
dana kada je posljedica nastupila.
(2) Zastarijevanje krivičnog gonjenja za trajna krivična djela počinje teći u trenutku prestanka
protivpravnog stanja.
(3) Zastarjelost za krivična djela protiv polnog integriteta, braka i porodice, koja su učinjena na
štetu djeteta, počinje teći od dana punoljetstva žrtve.
(4) Zastarjelost ne teče za vrijeme za koje po zakonu gonjenje ne može početi ili se ne može
nastaviti.
(5) Zastarjelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja i
gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog djela.
(6) Zastarjelost se prekida i kad učinilac u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini drugo krivično
djelo.
(7) Svakim prekidom, zastarjelost počinje ponovo da teče.
(8) Zastarjelost krivičnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko
vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja.
Zastarjelost izvršenja kazne

Izrečena kazna ne može se izvršiti kad protekne:
1) četrdeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko dvadeset godina,
2) trideset godina ako je izrečena kazna zatvora preko petnaest godina,
3) dvadeset pet godina ako je izrečena kazna zatvora preko deset godina,
4) dvadeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko pet godina,
5) petnaest godina ako je izrečena kazna zatvora preko tri godine,
6) deset godina ako je izrečena kazna zatvora preko jedne godine,
7) pet godina ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna,
8) izvršenje kazne doživotnog zatvora ne zastarijeva.
Zastarjelost izvršenja sporednih kazni i mjera bezbjednosti

(1) Zastarjelost izvršenja novčane kazne kao sporedne kazne i kazne oduzimanja vozačke dozvole
nastaje kada protekne pet godina od dana pravosnažnosti presude kojom su te kazne izrečene.
(2) Zastarjelost izvršenja mjera bezbjednosti nastaje kad protekne pet godina od dana
pravnosnažnosti odluke kojom su te mjere izrečene.
Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne

(1) Zastarijevanje izvršenja kazne počinje od dana kad je presuda postala pravosnažna, a ako je
uslovna osuda opozvana – od dana kad je odluka o opozivanju postala pravosnažna.
(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može preduzeti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja
kazne.
(4) Sa svakim prekidom, zastarjelost počinje ponovo da teče.
(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena
koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne, ali ona ne može nastupiti ukoliko je
izvršenje kazne u toku.
(6) Odredbe st. 2, 3, 4. i 5. ovog člana shodno se primjenjuju i na zastarjelost izvršenja mjera
bezbjednosti.

GLAVA IX

AMNESTIJA I POMILOVANjE
Amnestija

Licima koja su obuhvaćena aktom amnestije daje se oslobođenje od gonjenja ili potpuno ili
djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom,
određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.
Pomilovanje

(1) Pomilovanjem se poimenično određenom licu daje potpuno ili djelimično oslobođenje od
izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, određuje se
brisanje osude ili se ukida, odnosno određuje se kraće trajanje pravne posljedice osude ili mjere
bezbjednosti.
(2) Licu koje je osuđeno na kaznu doživotnog zatvora pomilovanje se ne može dati prije nego što
je izdržalo dvadeset pet godina zatvora.
Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava trećih lica

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi.

GLAVA X

ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DJELA
Odgovornost pravnog lica

(1) Odredbama Glave X ovog zakonika propisuje se odgovornost pravnog lica, izuzimajući
Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikt Bosne i
Hercegovine, kanton, grad, opštinu i mjesnu zajednicu, za krivično djelo koje je učinilac učinio u
ime, za račun ili u korist pravnog lica.
(2) Pod uslovima propisanim ovim zakonikom, za određena pravna lica može biti isključena ili
ograničena primjena pojedinih kazni ili drugih krivičnopravnih sankcija koje se mogu izreći
pravnim licima.
(3) Ukoliko odredbama Glave X ovog zakonika nije drugačije propisano, shodno se primjenjuju
odredbe opšteg dijela ovog zakonika.
(4) Krivični postupak protiv pravnih lica vodi se po odredbama Zakona o krivičnom postupku
Republike Srpske.
Primjena ovog zakonika na pravna lica prema mjestu izvršenja krivičnog djela

(1) Domaće i strano pravno lice u skladu s ovim zakonikom, odgovorno je za krivična djela
učinjena na teritoriji Republike Srpske.
(2) Domaće i strano pravno lice koje ima sjedište na teritoriji Republike Srpske ili u njoj obavlja
svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonikom, odgovorno za krivično djelo učinjeno van
teritorije Republike Srpske, ako je krivično djelo učinjeno protiv Republike Srpske, njenih
državljana ili domaćih pravnih lica.
(3) Domaće pravno lice je, u skladu sa ovim zakonikom, odgovorno za krivično djelo učinjeno
van teritorije Republike Srpske protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnih lica pod
uslovima navedenim u odredbama člana 12. ovog zakonika.
Osnovi odgovornosti pravnog lica

Za krivično djelo koje je učinilac učinio u ime, za račun ili u korist pravnog lica, odgovorno je
pravno lice:
1) kada obilježja učinjenog krivičnog djela proizlaze iz odluke, naloga ili odobrenja rukovodećih ili
nadzornih organa pravnog lica; ili
2) kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica uticali na učinioca ili mu omogućili da učini
krivično djelo; ili
3) kada pravno lice raspolaže s protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete
nastale krivičnim djelom; ili
4) kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica propustili dužni nadzor nad zakonitošću
rada radnika.
Granice odgovornosti pravnog lica za krivično djelo

(1) Uz uslove navedene u odredbama člana 105. ovog zakonika, pravno lice je odgovorno za
krivično djelo i kada učinilac za učinjeno krivično djelo nije krivično odgovoran.
(2) Odgovornost pravnog lica ne isključuje krivičnu odgovornost fizičkih, odnosno odgovornih
lica za učinjeno krivično djelo.
(3) Za krivična djela učinjena iz nehata, pravno lice može biti odgovorno pod uslovima iz člana
105. tačka 4) ovog zakonika i u tom slučaju pravno lice se može blaže kazniti.
(4) Kada u pravnom licu, osim učinioca, nema drugog lica ili organa koji bi mogli usmjeravati ili
nadzirati počinioca, pravno lice odgovara za učinjeno krivično djelo u granicama odgovornosti
učinioca.
Odgovornost pri promjeni statusa pravnog lica

(1) Pravno lice u stečaju ili likvidaciji može biti odgovorno za krivično djelo bez obzira na to da li
je krivično djelo učinjeno prije početka postupka stečaja ili likvidacije ili u toku postupka stečaja ili
likvidacije, ali se pravnom licu u postupku stečaja ili likvidacije ne izriče kazna već se izriče mjera
bezbjednosti oduzimanje predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
(2) Kada je do prestanka pravnog lica došlo prije pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, a
u krivičnom postupku je utvrđena krivična odgovornost tog pravnog lica, kazne i ostale
krivičnopravne sankcije izriču se pravnom licu koje je pravni sljednik lica kojem je utvrđena
krivična odgovornost, ako su rukovodeći ili nadzorni organi prije prestanka pravnog lica znali za
učinjeno krivično djelo.
(3) Pravnom licu koje je pravni sljednik pravnog lica kojem je utvrđena krivična odgovornost i čiji
su rukovodeći ili nadzorni organi znali za učinjeno krivično djelo izriče se mjera bezbjednosti
oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
(4) Ako je do prestanka pravnog lica došlo po pravnosnažno okončanom krivičnom postupku,
izrečena krivičnopravna sankcija se izvršava po odredbama st. 2. i 3. ovog člana.
Odgovornost pravnog lica za pokušaj

(1) Ako je učinilac planirano krivično djelo započeo, ali ga nije dovršio, pod uslovima navedenim
u odredbama člana 105. ovog zakonika odgovorno je pravno lice, ako je zakonom propisano
kažnjavanje i za pokušaj tog krivičnog djela.
(2) Pravno lice se kažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno krivično djelo, a može se
i blaže kazniti.
(3) Ako su rukovodeći ili nadzorni organi spriječili učinioca da dovrši započeto krivično djelo,
pravno lice se može osloboditi kazne.
Saučesništvo pravnih lica

(1) U slučaju da dva ili više pravnih lica saučestvuje u izvršenju krivičnog djela, svako pravno lice
je odgovorno prema članu 105. ovog zakonika.
(2) U slučaju saučesništva pravnih lica iz stava 1. ovog člana, svako pravno lice odgovara u
granicama svoje odgovornosti nezavisno od odgovornosti drugih pravnih lica.
Opšti razlozi za ublažavanje kazne pravnom licu ili oslobađanje od kazne

(1) Pravno lice čiji rukovodeći ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi učinioca nakon što je
krivično djelo učinjeno, može se blaže kazniti.
(2) Pravno lice čiji rukovodeći ili nadzorni organ nakon učinjenog krivičnog djela odluči da se
vrati protivpravno ostvarena imovinska korist ili otklone prouzrokovane štetne posljedice ili
saopšte podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih lica, može se osloboditi kazne.
Kazne za pravna lica

Pravnim licima se za krivična djela mogu izreći ove kazne:
1) novčana kazna,
2) kazna oduzimanja imovine,
3) kazna prestanka pravnog lica.
Novčana kazna za pravna lica

(1) Novčana kazna za pravna lica ne može biti manja od 5.000 KM, niti veća od 5.000.000 KM.
(2) Ako je krivičnim djelom pravnog lica prouzrokovana drugome imovinska šteta ili pribavljena
protivpravna imovinska korist, najveća mjera izrečene novčane kazne može iznositi dvostruki
iznos te štete, odnosno koristi.
(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, postupak prinudne naplate će
se sprovesti bez odlaganja.
Kazna oduzimanja imovine

(1) Kazna oduzimanja imovine se može izreći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od
pet godina ili težom kaznom.
(2) Pravnom licu se može oduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio imovine ili cjelokupna
imovina, ako je djelatnost pravnog lica u cijelosti ili u pretežnoj mjeri korištena za izvršenje
krivičnog djela.
(3) U slučaju stečajnog postupka kao posljedice izrečene kazne oduzimanja imovine, povjerioci se
mogu namiriti iz oduzete stečajne mase.
Kazna prestanka pravnog lica

(1) Kazna prestanka pravnog lica može se izreći ako je djelatnost pravnog lica u cijelosti ili u
pretežnoj mjeri korištena za izvršenje krivičnog djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravnog lica, sud može izreći kaznu oduzimanja imovine.
(3) Uz izrečenu kaznu prestanka pravnog lica, sud će naložiti otvaranje postupka likvidacije.
(4) Iz imovine pravnog lica kojem je izrečena kazna prestanka pravnog lica, mogu se isplatiti
povjerioci.
Odmjeravanje kazne pravnom licu

(1) Pri odmjeravanju kazne pravnom licu sud uzima u obzir, pored opštih pravila za odmjeravanje
kazne i ekonomsku moć pravnog lica.
(2) Pri odmjeravanju novčane kazne za krivična djela za koja se uz novčanu kaznu izriče i kazna
oduzimanja imovine, izrečena kazna ne smije preći polovinu vrijednosti imovine pravnog lica.
Mjere bezbjednosti za pravna lica

Pored mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta, pravnom licu se mogu izreći i sljedeće mjere
bezbjednosti:
1) objavljivanje presude,
2) zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti.
Objavljivanje presude

(1) Mjera bezbjednosti objavljivanja presude izriče se kada bi bilo korisno da javnost sazna za
osudu, posebno ako bi objavljivanje bilo od koristi da se otkloni opasnost po život ili zdravlje
ljudi ili da se osigura bezbjednost saobraćaja ili neka korist privredi.
(2) S obzirom na značaj krivičnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se
osuda objavi u štampi, radiju ili televiziji ili u više sredstava informisanja i ujedno da li da se objavi
njeno obrazloženje u cijelosti ili u izvodu, uzimajući u obzir da se načinom objavljivanja omogući
obaviještenost svih u čijem interesu je objavljivanje presude.
Zabrana obavljanja određenih djelatnosti

(1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavljanja određene djelatnosti sud može pravnom licu
zabraniti proizvodnju određenih proizvoda ili obavljanje određenih poslova ili mu zabraniti da se
bavi određenim poslovima prometa robe ili drugim poslom, odnosno djelatnostima.
(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog člana izriče se pravnom licu ako bi njegovo dalje bavljenje
određenom djelatnošću bilo opasno po život i zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko
poslovanje drugih lica ili za privredu, ili ako je pravno lice u posljednje dvije godine prije izvršenja
krivičnog djela bilo već kažnjeno za isto ili slično krivično djelo.
(3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog člana može se izreći u trajanju od jedne do pet godina,
računajući od pravosnažnosti osude.
Oduzimanje imovinske koristi od pravnog lica

(1) Ukoliko je pravno lice pribavilo imovinsku korist učinjenim krivičnim djelom, imovinska
korist pribavljena krivičnim djelom će se oduzeti od pravnog lica.
(2) Ukoliko se od pravnog lica ne može oduzeti imovinska korist jer je pravno lice prestalo da
postoji, oduzimanje će se izvršiti od pravnog sljednika ili pravnih sljednikâ, a ako oni ne postoje,
oduzimanje će se izvršiti od osnivača pravnog lica, odnosno akcionara ili članova privrednog
društva koji će biti obavezani da solidarno plate novčani iznos koji odgovara pribavljenoj
imovinskoj koristi.
Pravne posljedice osude pravnog lica

(1) Pravne posljedice osude pravnog lica za krivično djelo su:
1) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije, izdatih od nadležnih organa države,
2) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije, izdatih od nadležnih institucija
Republike Srpske.
(2) Pravne posljedice osude pravnog lica za krivično djelo mogu nastupiti i kada je pravnom licu
za učinjeno krivično djelo izrečena novčana kazna.
Zastarjelost krivičnog gonjenja i izvršenja krivičnih sankcija izrečenih pravnim licima

(1) Na zastarjelost krivičnog gonjenja pravnog lica primjenjuju se odredbe člana 95. ovog
zakonika.
(2) Zastarjelost izvršenja kazne izrečene pravnom licu nastupa kad od pravnosnažnosti presude
kojom je kazna izrečena protekne:
1) pet godina za izvršenje novčane kazne,
2) deset godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravnog lica.
(3) Zastarjelost izvršenja mjere bezbjednosti nastupa protekom tri godine od pravnosnažnosti
odluke kojom je izrečena mjera bezbjednosti.
Zakoni koji propisuju krivična djela pravnih lica

Pravna lica mogu biti krivično odgovorna za krivična djela iz ovog zakonika i za druga krivična
djela propisana zakonima Republike Srpske.

GLAVA XI

ZNAČENjE IZRAZA U OVOM ZAKONIKU
Značenje izraza

(1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakoniku imaju sljedeće značenje:
1) teritorija Republike Srpske podrazumijeva suvozemnu teritoriju i vodene površine unutar
njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima,
2) krivično zakonodavstvo Republike Srpske podrazumijeva ovaj zakonik i sve krivičnopravne
odredbe sadržane u drugim zakonima Republike Srpske,
3) službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske
vlasti, jedinice lokalne samouprave i u drugim organima i javnim ustanovama ili službama koje
vrše određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je

osnovala; sudija ustavnog suda, sudija, tužilac, pravobranilac; lice koje stalno ili povremeno vrši
službenu dužnost u navedenim javnim organima ili ustanovama, notar, izvršitelj i arbitar,
ovlašteno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim
propisom donesenim na osnovu zakona ili zaključenog ugovora o arbitraži povjereno vršenje
javnih ovlaštenja, a koje u okviru tih ovlaštenja vrši određenu dužnost, te drugo lice koje vrši
određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na
osnovu zakona i lice kojem je faktički povjereno vršenje pojedinih službenih dužnosti,
4) kad je kao izvršilac određenih krivičnih djela označeno samo službeno, odnosno odgovorno
lice, sva ta lica mogu biti izvršioci tih djela, ako iz obilježja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa
ne proizlazi da izvršilac može biti samo neko od tih lica,
5) strano službeno lice je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane
države, javni funkcioner međunarodne organizacije i njenih organa, sudija i drugi funkcioner
međunarodnog suda ili drugo službeno lice međunarodnog suda koje radi za naknadu ili bez
naknade, na službi u Republici Srpskoj. Stranim službenim licem smatra se lice koje je član,
funkcioner ili službenik zakonodavnog ili izvršnog organa strane države, lice koje je sudija,
porotnik, član, funkcioner ili službenik suda strane države ili međunarodnog suda, tužilac, lice
koje je član, funkcioner ili službenik međunarodne organizacije i njenih organa, lice koje je arbitar
u stranoj ili međunarodnoj arbitraži, kao i drugo strano lice koje vrši određenu službenu dužnost
na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona, kao i lice kojem
je faktički povjereno vršenje pojedinih službenih dužnosti za stranca u Republici Srpskoj (vlasnici,
suvlasnici, zastupnici firmi u Republici Srpskoj),
6) odgovornim licem u pravnom licu smatra se lice koje na osnovu zakona, propisa ili ovlaštenja
vrši određene poslove upravljanja, nadzora ili druge poslove iz djelatnosti pravnog lica kao i lice
kome je faktički povjereno obavljanje tih poslova. Odgovornim licem smatra se i službeno lice
kad su u pitanju krivična djela kod kojih je kao izvršilac označeno odgovorno lice, a u ovom
zakoniku nisu propisana u glavi o krivičnim djelima protiv službene dužnosti, odnosno kao
krivična djela službenog lica,
7) dijete kao žrtva krivičnog djela je lice koje nije navršilo osamnaest godina života,
8) više lica je najmanje dva lica,
9) grupa je najmanje tri lica koja su povezana radi povremenog ili trajnog vršenja krivičnih djela,
koja ne mora da ima definisane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu,
10) organizovana kriminalna grupa je udruženje koje se sastoji od tri ili više lica koja su se
udružila radi vršenja krivičnih djela za koja je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.
U navedeni broj članova ulazi i organizator ili rukovodilac udruženja,
11) tajna Republike Srpske je podatak ili dokument koji je zakonom, drugim propisom ili opštim
aktom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona, određen tajnom Republike Srpske, a
čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za bezbjednost ili interes Republike Srpske,
12) službena tajna je podatak ili dokument koji je zakonom Republike Srpske, drugim propisom
Republike Srpske ili opštim aktom nadležne institucije Republike Srpske donesenim na osnovu
zakona proglašen službenom tajnom,
13) profesionalna tajna je podatak o ličnom ili porodičnom život
branioci, javni bilježnici, ljekari ili drugi zdravstveni radnici, vjerski ispovjednici i druga
profesionalna lica u obavljanju svog zvanja ili zanimanja,
14) poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili
odlukom nadležnog organa proglašeni poslovnom tajnom i čije bi odavanje imalo ili moglo imati
štetne posljedice za privredno društvo ili drugo pravno lice,
15) dokument ili isprava je svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve
činjenice koja je od značaja za pravne odnose,
16) novac je metalni i papirni novac koji je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili
u stranoj državi,
17) znaci za vrijednost su i strani znaci za vrijednost, kao i domaće i strane poštanske marke koje
više nisu u opticaju,
18) pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili
kretanja, telefonski impuls, kao i registrovani podatak koji je rezultat elektronske obrade podataka
(kompjuterski podatak ili program),
19) pod pojmom sile podrazumijeva se i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava, s ciljem da
se neko, protiv svoje volje, dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor,
20) motornim vozilom se smatra svako saobraćajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom,
vodenom i vazdušnom saobraćaju,
21) krivično djelo iz mržnje je djelo izvršeno u potpunosti ili djelimično zbog rasne, nacionalne ili
etničke pripadnosti, jezika, vjerskog uvjerenja, boje kože, pola ili seksualnog opredjeljenja,
zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica,
22) kad je radnja krivičnog djela određena trajnim glagolom, krivično djelo postoji ako je radnja
učinjena jednom ili više puta,
23) izraz “neće se kazniti" znači da u tom slučaju nema krivičnog djela,
24) imovinska korist od krivičnog djela je neposredna imovinska korist od krivičnog djela koja se
sastoji od svakog uvećanja ili sprečavanja umanjenja imovine do koje je došlo izvršenjem
krivičnog djela tako i imovina u koju je pretvorena ili promijenjena neposredna imovinska korist
od krivičnog djela, kao i svaka druga korist koja je dobijena od neposredne imovinske koristi od
krivičnog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od
krivičnog djela, bez obzira na to da li se nalazi na teritoriji Republike Srpske ili van nje,
25) imovinom se smatra imovina bilo koje vrste, nezavisno od toga da li je materijalna ili
nematerijalna, pokretna ili nepokretna, odnosno pravni dokumenti ili instrumenti kojima se
dokazuje pravo na takvu imovinu.
(2) Gramatički izrazi upotrijebljeni za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba
pola i koristiće se u odgovarajućem gramatičkom rodu u primjeni ovog zakonika.
POSEBNI DIO

GLAVA XII

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
Ubistvo

(1) Ko drugog liši života, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno pod posebno olakšavajućim okolnostima, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Teško ubistvo

(1) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnog zatvora kazniće se:
1) ko drugog liši života na svirep ili podmukao način,
2) ko drugog liši života iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela, iz
bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih naročito niskih pobuda,
3) ko liši života člana svoje porodice kojeg je prethodno zlostavljao,
4) ko drugog liši života pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju,
5) ko drugog liši života i pri tom umišljajno dovede u opasnost život još nekog lica,
6) ko umišljajno liši života dva ili više lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri
porođaju ili ubistvu učinjenom pod posebno olakšavajućim okolnostima (član 124. stav 2),
7) ko liši života dijete ili žensko lice za koje zna da je trudna,
8) ko liši života sudiju ili javnog tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti,
ili ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog
reda, hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode,
9) ko drugog liši života pri izvršenju krivičnog djela razbojništva ili razbojničke krađe.
(2) Kazna iz stava 1. ovog člana primijeniće se i kad je lišenje života izvršeno organizovano ili po
narudžbi.
Ubistvo na mah

Ko drugog liši života na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom, teškim
zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane ubijenog, kazniće se kaznom zatvora od dvije do
dvanaest godina.

Ubistvo djeteta pri porođaju

Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja, pod
uticajem stanja koje je izazvano porođajem, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Nehatno lišenje života

Ko drugog liši života nehatno, kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu

(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, pa ovo bude izvršeno ili
pokušano, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se ko surovo ili nečovječno postupa sa licem koje se
prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, pa ono usljed takvog postupanja
izvrši samoubistvo koje se može pripisati nehatu učinioca.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši prema licu čija je sposobnost da shvati značaj svog djela
ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kazniće se kaznom zatvora od dvije do
deset godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši prema djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti
značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset
godina.
(5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je izvršeno, pri čemu su postojale posebno
olakšavajuće okolnosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Ako je usljed djela iz st. 1. do 5. ovog člana samoubistvo samo pokušano, sud učinioca može
blaže kazniti.
Protivpravni prekid trudnoće

(1) Ko suprotno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi sa njenim pristankom izvrši prekid
trudnoće, počne da vrši prekid trudnoće ili joj pomogne da prekine trudnoću, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko se bavi vršenjem djela iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od dvije do pet
godina.
(3) Ko trudnoj ženi bez njenog pristanka, a ako je mlađa od šesnaest godina i bez pismene
saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvrši ili započne da vrši prekid trudnoće,
kazniće se kaznom zatvora od tri do osam godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 3. ovog člana nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško
narušavanje zdravlja ženskog lica nad kojim je vršen prekid trudnoće, učinilac će se kazniti za
djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 3. ovog
člana kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(5) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Tjelesna povreda

(1) Ko drugoga tjelesno povrijedi ili mu naruši zdravlje, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako je povreda iz stava 1. ovog člana nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim
sredstvom podobnim da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Teška tjelesna povreda

(1) Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(2) Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usljed toga doveden u
opasnost život povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio
njegovog tijela ili koji važan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog,
ili trajno i teško narušavanje njegovog zdravlja ili unakaženost ili je djelo izvršeno iz mržnje,
kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt povrijeđenog lica, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(4) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini nehatno, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
tri godine.
(5) Ko djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana učini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku
razdraženost napadom, teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane povrijeđenog,
kazniće se za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora do tri godine, a za djelo iz stava 3. ovog
člana kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Genitalno sakaćenje žena

(1) Ko ženskom licu potpuno ili djelimično ukloni ili trajno promijeni spoljne dijelove polnog
organa, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko žensko lice navede da se podvrgne radnjama iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom
zatvora do tri godine.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz mržnje, prema djetetu ili je prouzrokovano
trajno oštećenje zdravlja ženskog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam
godina.
(4) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt ženskog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(5) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno pod naročito olakšavajućim okolnostima, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
Prinudna sterilizacija

(1) Ko na drugom licu izvrši operaciju u svrhu onemogućavanja prirodne reprodukcije, bez
pristanka tog lica, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. izvršeno prema djetetu, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije
do deset godina.
Učestvovanje u tuči

(1) Ko učestvuje u tuči, u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena teška tjelesna povreda,
kazniće se za samo učestvovanje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Nema krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ako je lice bez svoje krivice bilo uvučeno u tuču ili
se samo branilo ili razdvajalo druge učesnike tuče.
Izlaganje opasnosti

(1) Ko drugo lice ostavi bez pomoći u stanju ili prilikama opasnim po život ili zdravlje koje je sam
prouzrokovao, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja ostavljenog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt ostavljenog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Napuštanje nemoćnog lica

(1) Ko nemoćno lice koje mu je povjereno ili o kojem je inače dužan da se stara, ostavi bez
pomoći u stanju ili prilikama opasnim po život ili zdravlje, kazniće se kaznom zatvora od šest
mjeseci do tri godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje zdravlja
ostavljenog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. nastupila smrt ostavljenog lica, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
Nepružanje pomoći

(1) Ko ne pruži pomoć licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život, iako je to mogao
učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda lica koje se nalazilo u
neposrednoj opasnosti za život, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri
godine.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj
opasnosti za život, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

GLAVA XIII

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRAĐANA
Povreda ravnopravnosti građana

(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, vjeri, polu, rodu ili rodnom identitetu, jeziku,
političkom ili drugom ubjeđenju, seksualnom opredjeljenju, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti,
imovinskom stanju, rođenju ili socijalnom porijeklu, obrazovanju ili društvenom položaju ili
nekom drugom ličnom svojstvu, uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka utvrđeno ustavom,
zakonom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje građanima
povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom međunarodnom ugovoru,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ono lice koje vrši proganjanje lica ili organizacija
zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Povreda prava upotrebe jezika i pisma

(1) Ko uskrati ili ograniči građanima pravo na upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom,
zakonom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana izvrši službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Prinuda

(1) Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom,
otmicom ili u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
Otmica

(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način odvede ili zadrži neko lice u namjeri da od
njega ili drugog lica iznudi novac ili neku drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog
prinudi da nešto učini, ne učini ili trpi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši prema djetetu, ili na svirep način ili prijetnjom ubistvom
ili teškom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Kazna iz stava 2. ovog člana primijeniće se i ako je oteto lice zadržano duže od petnaest dana,
ili je licu koje je oteto teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt otetog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.
(5) Učinilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego
što je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvršio otmicu, može se osloboditi od kazne.
Protivpravno lišenje slobode

(1) Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme
ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je protivpravno lišenje slobode iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno prema djetetu, ili je trajalo
duže od petnaest dana, ili je izvršeno na svirep način, ili je licu koje je protivpravno lišeno
slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt lica koje je bilo protivpravno lišeno
slobode, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(5) Pokušaj djela iz st. 1. i 2. ovog člana je kažnjiv.
Proganjanje

(1) Ko uporno i kroz duže vrijeme prati ili uhodi drugo lice ili s njim direktno ili preko trećeg lica
nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt ili na drugi način kod tog lica izaziva promjene
životnih navika, tjeskobu ili strah za vlastitu sigurnost ili sigurnosti njemu bliskih lica, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovoga člana izvršeno u odnosu na sadašnjeg ili bivšeg bračnog ili
vanbračnog partnera, lica sa kojim je izvršilac bio u intimnoj vezi ili prema djetetu, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Trgovina ljudima

(1) Ko silom, prijetnjom ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom,
zloupotrebom ovlaštenja ili uticaja, odnosa povjerenja, zavisnosti ili bespomoćnosti, teških prilika
drugog lica, davanjem ili primanjem novca ili druge koristi kako bi se dobio pristanak lica koje
ima kontrolu nad drugim licem, vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji,
sakrije, primi ili drži drugo lice, a u cilju iskorištavanja ili eksploatacije njegovog rada, vršenja
krivičnog djela, prostitucije, korištenja u pornografske svrhe, ili drugog oblika seksualnog
iskorišćavanja, prisiljavanja na prosjačenje, služenje, uspostavljanja ropskog ili nekog sličnog
odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi
korištenja u oružanim snagama ili drugih oblika iskorištavanja, kazniće se kaznom zatvora od tri
do dvadeset godina.
(2) Ko oduzme, zadržava, falsifikuje ili uništi lične identifikacione isprave radi vršenja djela iz
stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno u sastavu organizovane kriminalne grupe, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(4) Ko koristi ili omogući drugom korištenje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije, a
bio je svjestan da je riječ o žrtvi trgovine ljudima, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(5) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvrši službeno lice u vršenju službe, kazniće se kaznom
zatvora najmanje osam godina.
(6) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje
zdravlja ili smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina.
(7) Pristanak žrtve na bilo koji oblik iskorištavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje
krivičnog djela trgovine ljudima.
(8) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korišteni za izvršenje djela iz ovog člana oduzeće se.
(9) Protiv žrtve trgovine ljudima koju je učinilac krivičnog djela prinudio da učestvuje u izvršenju
drugog krivičnog djela, neće se voditi krivični postupak ako je takvo postupanje bilo neposredna
posljedica njenog statusa žrtve trgovine ljudima.
Trgovina djecom

(1) Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, drži ili prihvati
dijete radi iskorištavanja ili eksploatacije njegovog rada, vršenja krivičnog djela, prostitucije ili
drugih oblika seksualnog iskorištavanja, pornografije, prisiljavanje na prosjačenje, služenje,
uspostavljanja ropskog ili nekog sličnog odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakonitog
usvojenja ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi korištenja u
oružanim snagama ili drugih oblika iskorištavanja, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset
godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši primjenom sile, ozbiljne prijetnje ili drugim oblicima
prinude, dovođenjem u zabludu, otmicom, ucjenom, zloupotrebom svog položaja, ovlašćenja ili
uticaja, odnosa povjerenja, zavisnosti ili bespomoćnosti, teških prilika drugog, davanjem novca ili
druge koristi kako bi se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad drugim licem, kazniće se
kaznom zatvora najmanje osam godina.
(3) Ko koristi ili omogući drugom korištenje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije
djeteta, a bio je svjestan da je riječ o žrtvi trgovine ljudima, kazniće se kaznom zatvora od pet do
dvadeset godina.
(4) Ko oduzme, zadržava, falsifikuje ili uništi lične identifikacione isprave radi vršenja djela iz st.
1. i 2. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Ako je djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvršeno u sastavu organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina.
(6) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvrši službeno lice u vršenju službe, kazniće se kaznom
zatvora najmanje deset godina.
(7) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje
zdravlja ili smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje dvanaest
godina.
(8) Pristanak djeteta na bilo koji oblik iskorištavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje
ovog krivičnog djela.
(9) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korišteni za izvršenje djela iz ovog člana oduzeće se.
(10) Protiv žrtve trgovine djecom koju je učinilac krivičnog djela prinudio da učestvuje u
izvršenju drugog krivičnog djela, neće se voditi krivični postupak ako je takvo postupanje bilo
neposredna posljedica njenog statusa žrtve trgovine ljudima.
Udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom

(1) Ko organizuje grupu ili organizovanu kriminalnu grupu za izvršenje krivičnih djela iz čl. 145. i
146. ovog zakonika, kazniće se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Ko postane pripadnik kriminalne grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog
člana ili na drugi način pomaže grupu ili organizovanu kriminalnu grupu, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
Onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica

(1) Ko upotrebom sile, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način uskrati ili ograniči
raseljenom, izbjeglom ili drugom licu pravo da se vrati u mjesto prethodnog boravka ili drugo
mjesto na području Republike Srpske ili pravo da koristi svoju imovinu, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno organizovanim djelovanjem ili u skupini ljudi ili je
nekom licu nanesena teška tjelesna povreda, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(3) Ako je pri izvršenju djela iz st. 1. i 2. ovog člana neko lice lišeno života, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora najmanje deset godina.
Zlostavljanje, mučenje i drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje

(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ko primjenom sile, prijetnje ili na drugi nedozvoljen način drugome nanese veliku bol ili teške
patnje sa ciljem da od njega ili nekog drugog lica dobije priznanje, iskaz ili obavještenje, ili da se
on ili neko drugo lice zastraši ili nezakonito kazni ili to učini iz bilo kojeg drugog razloga
zasnovanog na bilo kom obliku diskriminacije, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se za djelo iz
stava 1. ovog člana kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog
člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Ugrožavanje sigurnosti

(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti
života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara,
eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove
funkcije, ili prema više lica, ili je učinjeno u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana se preduzima po prijedlogu.
Narušavanje nepovredivosti stana

(1) Ko neovlašteno prodre u tuđi stan ili druge zatvorene prostore ili se na zahtjev ovlaštenog lica
odatle ne udalji, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko neovlašteno pretresa stan ili prostore iz stava 1.
ovog člana.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Pokušaj krivičnog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana je kažnjiv.
Protivzakonito pretresanje

(1) Ko neovlašteno pretresa lice ili njegove stvari, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Pokušaj krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana je kažnjiv.
Povreda tajnosti pisma ili drugih pošiljki

(1) Ko neovlašteno otvori tuđe pismo ili telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili pošiljku
ili na drugi način povrijedi njihovu tajnost ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugom preda
tuđe pismo, telegram, zatvoreno pismeno ili pošiljku, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi korist ili da drugom nanese štetu, saopšti drugom
sadržinu koju je saznao povredom tajnosti tuđeg pisma, telegrama ili nekog drugog zatvorenog
pismena ili pošiljke, ili se tom sadržinom posluži, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom položaja ili ovlaštenja,
poštanski ili drugi službenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uručivanje tuđih pisama,
telegrama ili drugih pošiljki, kazniće se za djelo iz stava 1. kaznom zatvora od šest mjeseci do tri
godine, a za djelo iz stava 2. kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne

(1) Advokat, ljekar ili drugo lice koje neovlašteno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog
poziva, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Nema krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ako je tajna otkrivena u opštem interesu ili
interesu dugog lica koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.
(3) Gonjenje za krivično djelo iz ovog člana se preduzima po prijedlogu.
Neovlašteno prisluškivanje i tonsko snimanje

(1) Ko posebnim uređajima neovlašteno prisluškuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu
nije namijenjena, ili omogući nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je
neovlašteno prisluškivana ili snimana, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena,
bez znanja i odobrenja onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi, ili ko omogući
nepozvanom licu da se upozna sa takvom izjavom.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Neovlašteno fotografisanje

(1) Ko neovlašteno sačini fotografski, filmski ili drugi snimak nekog lica ili njegovih prostorija bez
njegove saglasnosti, povređujući time posebno njegovu privatnost, ili ko takav snimak preda ili
pokazuje trećem licu ili mu na neki drugi način omogući da se s njim upozna, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka

(1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video zapis, film ili fonogram ličnog karaktera,
bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje
je prikazano na portretu, fotografiji, video zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili
bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je
imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema članu porodice ili porodične zajednice ili
prema nekom drugom licu u namjeri nanošenja štete ugledu tog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili
snimak objavljen, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo
do smrtne posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Neovlašteno korištenje ličnih podataka

(1) Ko suprotno uslovima određenim u zakonu bez saglasnosti građana pribavlja, obrađuje,
saopšti drugom ili koristi njihove lične podatke, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko neovlašteno uđe u tuđu zaštićenu kompjutersku
bazu podataka sa namjerom da njihovim korištenjem za sebe ili drugoga pribavi korist ili da
drugome nanese štetu.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom položaja ili ovlaštenja,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Pokušaj krivičnog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana je kažnjiv.
Povreda prava na podnošenje pravnog sredstva

(1) Ko spriječi drugog da koristi pravo na podnošenje tužbe, žalbe, prigovora ili nekog drugog
pravnog sredstva ili podneska, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Povreda slobode vjere i vršenja vjerskih obreda

(1) Ko uskrati ili ograniči slobodu vjere ili njenog ispovijedanja, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko vjerskoj zajednici koja djeluje u skladu sa
zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama, ili ko drugoj vjerskoj zajednici
uskrati slobodu javnog obavljanja vjerskih obreda.
Povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti

(1) Ko sprečava drugog da izražava svoju nacionalnu ili etničku pripadnost ili svoju nacionalnu ili
etničku kulturu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko prisiljava drugog da se izjašnjava o svojoj
nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili
ovlaštenja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Povreda slobode izražavanja misli

(1) Ko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog istupanja, osnivanja ustanova javnog
informisanja, slobodu štampe ili drugih sredstava javnog informisanja, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko naredi ili sprovodi cenzuru, novinaru uskrati ili
ograniči pristup informaciji ili slobodu obavještavanja, osim ako se ne radi o državnoj ili
službenoj tajni.
Sprečavanje štampanja, distribucije štampanih stvari i emitovanja

Ko protivpravno sprečava štampanje, prodaju ili distribuciju knjiga, časopisa, novina ili drugih
štampanih stvari, ili proizvodnju i emitovanje radijskog ili televizijskog programa, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Povreda prava na udruživanje i političko organizovanje

Ko kršenjem zakona ili na drugi protivpravan način uskrati ili onemogući političko, sindikalno ili
drugo organizovanje građana, ili ko onemogući djelovanje njihovih političkih, sindikalnih ili
drugih organizacija ili udruženja građana, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
Povreda prava na javno okupljanje

(1) Ko uskrati ili ograniči pravo građana na mirno okupljanje ili javno održavanje skupa koji su u
skladu sa zakonom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, obmanom ili na drugi način spriječi ili omete mirno
okupljanje ili održavanje javnog skupa koji su u skladu sa zakonom, kazniće se kaznom zatvora
od šest mjeseci do dvije godine.

GLAVA XIV

KRIVIČNA DJELA PROTIV POLNOG INTEGRITETA
Silovanje

(1) Ko drugog prinudi na obljubu ili s njom izjednačenu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnje
da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica, kazniće se kaznom zatvora
od tri do deset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema djetetu starijem od petnaest godina, ili na
naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili od strane više lica, ili iz mržnje, ili je usljed djela
nastupila teška tjelesna povreda, teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina.
Polna ucjena

Ko drugog prinudi na obljubu ili s njom izjednačenu polnu radnju prijetnjom da će se za to lice ili
njemu blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom nekim drugim
teškim zlom, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Obljuba nad nemoćnim licem

(1) Ko nad drugim licem izvrši obljubu ili s njom izjednačenu polnu radnju iskoristivši duševno
oboljenje, nedovoljnu duševnu razvijenost, drugu duševnu poremećenost, nemoć ili kakvo drugo
stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor, kazniće se kaznom zatvora od dvije do
deset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način,
ili od strane više lica, ili iz mržnje, ili je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško
narušenje zdravlja ili trudnoća nemoćnog ženskog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
pet do dvadeset godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina.

Obljuba zloupotrebom položaja

Ko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu ili sa njom izjednačenu polnu radnju lice koje
se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, kazniće se kaznom zatvora od
dvije do pet godina.
Navođenje na prostituciju

(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, podstiče ili namamljuje drugoga na pružanje seksualnih
usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na
bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema više lica, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Nije od značaja za postojanje djela da li se lice koje se navodi, podstiče ili namamljuje, već
ranije bavilo prostitucijom.
Polno uznemiravanje

(1) Ko polno uznemirava drugo lice, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema licu koje je u odnosu podređenosti ili
zavisnosti prema učiniocu ili koje je posebno ranjivo zbog uzrasta, bolesti, invaliditeta, zavisnosti,
trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do dvije
godine.
(3) Ako je polno uznemiravanje učinjeno korištenjem kompjuterske mreže ili nekog drugog vida
komunikacije, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje polne
prirode koje je usmjereno na povredu dostojanstva nekog lica u sferi polnog života, a koje izaziva
strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Zloupotreba fotografije i video zapisa polno eksplicitnog sadržaja

(1) Ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka drugog lica učini dostupnim trećem licu
fotografiju ili snimak polno eksplicitnog sadržaja koja je sačinjena uz pristanak tog lica za ličnu
upotrebu i time povrijedi privatnost tog lica, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izradi novu ili preinači postojeću fotografiju ili
snimak polno eksplicitnog sadržaja drugog lica i taj snimak upotrijebi kao pravi i time povrijedi
privatnost drugog lica.
(3) Ako je krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno putem kompjuterskog sistema ili
kompjuterske mreže ili na drugi način kojim je omogućeno da fotografija ili snimak postanu
dostupni većem broju lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.
(4) Fotografije i snimci ili sredstva kojima je izvršeno krivično djelo iz ovog člana, oduzeće se.
Bludne radnje

Ko pod uslovima iz čl. 165, 166, 167. i 168. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju
kazniće se kaznom zatvora do tri godine.

GLAVA XV

KRIVIČNA DJELA SEKSUALNOG ZLOSTAVLjANjA I ISKORIŠTAVANjA DJETETA
Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina

(1) Ko izvrši obljubu ili s njom izjednačenu polnu radnju sa djetetom mlađim od petnaest godina,
kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana izvrši srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u
pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom, očuh, maćeha, usvojilac, staralac, nastavnik,
vaspitač, ljekar, vjerski službenik ili drugo lice kojem je dijete povjereno radi učenja, vaspitanja,
čuvanja, staranja ili njege, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno upotrebom sile ili prijetnje, ili iskorištavanjem
duševne poremećenosti ili nemoćnog stanja djeteta, ili na naročito svirep ili ponižavajući način, ili
od strane više lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu između učinioca i žrtve, ili je
usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje zdravlja ili trudnoća lica prema
kojem je djelo izvršeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvorom najmanje osam godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt djeteta, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnog zatvora.
(5) Učinilac koji je bio u otklonjivoj zabludi u odnosu na životnu dob djeteta iz stava 1. ovog
člana, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(6) Neće se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana učinilac ako između njega i djeteta ne postoji
značajnija razlika u njihovoj duševnoj i tjelesnoj zrelosti.
(7) Ako je pod uslovima iz st. 1. ili 2. ovog člana izvršena neka druga polna radnja, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je neka druga polna radnja izvršena
pod uslovima iz stava 3. ovog člana, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam
godina.
Polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina

(1) Srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim
stepenom, očuh, maćeha, usvojilac, staralac, nastavnik, vaspitač, ljekar, vjerski službenik ili drugo
lice koje izvrši obljubu ili sa njom izjednačenu polnu radnju sa djetetom koje je navršilo petnaest
godina koje mu je povjereno radi učenja, vaspitanja, čuvanja, staranja ili njege, kazniće se kaznom
zatvora od dvije do osam godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izvrši obljubu ili s njom izjednačenu polnu
radnju sa djetetom starijim od petnaest godina, iskoristivši njegovu psihičku nezrelost ili
lakomislenost, ili ako između njih postoji velika nesrazmjera u zrelosti ili uzrastu.
(3) Ako je djelo iz st. 1. ili 2. ovog člana izvršeno zloupotrebom položaja prema djetetu koje se
prema učiniocu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, ili iskorištavanjem duševne
poremećenosti ili nemoćnog stanja djeteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do
deset godina.
(4) Ako je pod uslovima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršena neka druga polna radnja, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Navođenje djeteta na prisustvovanje polnim radnjama

(1) Ko navede dijete da prisustvuje silovanju, obljubi ili sa njom izjednačenoj polnoj radnji,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom sile ili prijetnje ili prema djetetu
mlađem od petnaest godina, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Iskorištavanje djece za pornografiju

(1) Ko navodi dijete na učestvovanje u snimanju dječije pornografije ili ko organizuje ili omogući
snimanje dječije pornografije, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko neovlašteno snimi, proizvede, nudi, čini dostupnim, distribuira, širi, uvozi, izvozi, pribavlja
za sebe ili za drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje dječiju pornografiju ili joj svjesno
pristupa putem računarske mreže, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ko upotrebom sile, prijetnje, obmane, prevare, zloupotrebom položaja ili teških prilika djeteta
ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na snimanje dječije pornografije, kazniće se kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
(4) Predmeti korišteni za izvršenje ovog djela se oduzimaju, a pornografski materijal koji je nastao
izvršenjem djela se uništava.
(5) Dijete se neće kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornografskog materijala koji prikazuje
njega lično ili njega i drugo dijete ako su oni sami taj materijal proizveli i posjeduju ga uz
pristanak svakog od njih i isključivo za njihovu ličnu upotrebu.
(6) Dječija pornografija je materijal koji vizuelno ili na drugi način prikazuje dijete ili realno
prikazano nepostojeće dijete ili lice koje izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom
(eksplicitnom) evidentnom seksualnom ponašanju ili koji prikazuje polne organe djece u
seksualne svrhe.
(7) Materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili naučni značaj ne smatraju se pornografijom u
smislu ovog člana.
Iskorištavanje djece za pornografske predstave

(1) Ko navodi dijete na učestvovanje u pornografskim predstavama, kazniće se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko upotrebom sile, prijetnje, obmane, prevare, zloupotrebom položaja ili teških prilika djeteta
ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete da učestvuje u pornografskoj predstavi, kazniće se
kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Kaznom zatvora iz stava 1. ovog člana kazniće se ko gleda pornografsku predstavu uživo ili
putem komunikacijskih sredstava ako je znao ili je trebalo i moglo da zna da u njoj učestvuje
dijete.
(4) Predmeti korišteni za izvršenje djela se oduzimaju, a pornografski materijal koji je nastao
izvršenjem djela se uništava.
Upoznavanje djece s pornografijom

(1) Ko djetetu mlađem od petnaest godina proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem,
posredstvom komjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije ili na drugi način učini
dostupnim spise, slike, audio vizuelni materijal ili druge predmete pornografske sadržine ili mu
prikaže pornografsku predstavu, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Predmeti korišteni za izvršenje ovog djela se oduzimaju, a pornografski materijal se uništava.
(3) Pornografijom se smatra materijal koji vizuelno ili na drugi način prikazuje lice u pravom ili
simuliranom evidentnom seksualnom ponašanju ili koji prikazuje polne organe ljudi u seksualne
svrhe.
(4) Materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili naučni značaj ne smatraju se pornografijom u
smislu ovog člana.

Iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje
krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta

(1) Ko sa djetetom starijim od petnaest godina, koristeći kompjutersku mrežu ili komunikaciju
drugim tehničkim sredstvima, dogovori sastanak radi vršenja obljube ili sa njom izjednačene
polne radnje, ili radi proizvodnje pornografskog materijala, ili radi drugih oblika seksualnog
iskorištavanja i pojavi se na dogovorenom mjestu radi sastanka, kazniće se kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema djetetu mlađem od petnaest godina,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
Zadovoljenje polnih strasti pred djetetom

Ko pred djetetom vrši radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tuđe polne strasti, ili ko
navede dijete da pred njim ili pred drugim licem vrši takve radnje, kazniće se kaznom zatvora do
tri godine.
Navođenje djeteta na prostituciju

(1) Ko, radi zarade ili druge koristi, dijete navodi, podstiče ili namamljuje na pružanje seksualnih
usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na
bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, a znao je ili je
morao i mogao znati da se radi o djetetu, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina i
novčanom kaznom.
(2) Ko koristi seksualne usluge djeteta koje je navršilo petnaest godina uz davanje bilo kakve
naknade ili protivusluge, a znao je ili je bio dužan i mogao znati da se radi o djetetu, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema više lica, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
(4) Nije od značaja za postojanje djela da li se lice koje se navodi, podstiče ili namamljuje, već
ranije bavilo prostitucijom.

GLAVA XVI

KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE
Dvobračnost

(1) Ko zaključi novi brak iako se već nalazi u braku, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko zaključi brak sa licem za koje zna da se nalazi u
braku.
(3) Ako je raniji brak prestao ili je poništen, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto
gonjenje, obustaviće se.
Omogućavanje zaključenja nedozvoljenog braka

Službeno lice ovlašteno za zaključenje braka koje u vršenju svoje službene dužnosti svjesno
dozvoli da se zaključi brak koji je po zakonu zabranjen ili ništav, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
Prinudno zaključenje braka

(1) Ko upotrebom sile ili prijetnje prinudi drugo lice da zaključi brak, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko, radi izvršenja djela iz stava 1. ovog člana, drugo lice odvede u inostranstvo ili ga u istom
cilju navede da ode u inostranstvo, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
Vanbračna zajednica sa djetetom

(1) Punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa djetetom mlađim od šesnaest godina,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se roditelj, usvojilac ili staralac koji djetetu iz stava 1.
ovog člana omogući da u vanbračnoj zajednici živi sa drugim licem ili ga na to navede.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se.
Oduzimanje djeteta

(1) Ko dijete protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili od ustanove,
odnosno lica kojima je ono povjereno, ko ga zadržava ili sprečava da ono bude kod lica koje ima
pravo na njega, ili onemogućava izvršenje odluke kojom je dijete povjereno određenom licu,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili u
namjeri da se dijete trajno zadrži, ili je usljed djela teže ugroženo zdravlje, vaspitavanje ili
školovanje djeteta, ili je usljed izvršenja djela dijete napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Učinioca djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji dobrovoljno preda dijete licu ili ustanovi kojoj je
ono povjereno ili omogući izvršenje odluke o povjeravanju djeteta, sud može osloboditi od
kazne.
(4) Pri izricanju uslovne osude za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana sud može odrediti obavezu
učiniocu da u određenom roku preda dijete licu ili ustanovi kojoj je dijete povjereno ili omogući
izvršenje odluke kojom je dijete povjereno određenom licu ili ustanovi.
(5) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Promjena porodičnog stanja

(1) Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi način promijeni porodično stanje djeteta, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši iz koristoljublja, zloupotrebom položaja ili u sastavu
grupe ili organizovane kriminalne grupe, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ko zamjenom ili na drugi način nehatno promijeni porodično stanje djeteta, kazniće se
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) (brisano)
Zapuštanje i zlostavljanje djeteta

(1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti
zbrinjavanja i vaspitanja zapusti dijete o kojem je dužno da se stara, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja dijete ili ga prinuđava na pretjeran rad
ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na
vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja djeteta, ili se dijete odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Napuštanje djeteta

Ko napusti svoje dijete u namjeri da ga se trajno riješi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
Povreda privatnosti djeteta

(1) Ko iznese ili pronese nešto iz ličnog ili porodičnog života djeteta ili suprotno propisima objavi
djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta i time kod djeteta stvori stanje uznemirenosti ili ga
izloži poruzi vršnjaka ili drugih lica ili na neki drugi način ugrozi sigurnost djeteta, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovoga člana izvrši putem sredstava masovne komunikacije, kompjuterskog
sistema ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem
broju lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovoga člana izvrši kao službeno lice ili u obavljanju profesionalne
djelatnosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici

(1) Ko primjenom nasilja, prijetnjom da će napasti na život ili tijelo, drskim ili bezobzirnim
ponašanjem ugrožava spokojstvo, tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana svoje porodice ili
porodične zajednice, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana korišćeno oružje, opasno oruđe ili drugo
sredstvo pogodno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje
zdravlja ili su djela učinjena prema djetetu ili u prisustvu djeteta, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt člana porodice ili porodične
zajednice, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Ko prekrši zaštitne mjere ili hitne mjere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na
osnovu zakona, kazniće se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.
(6) Članom porodice ili porodične zajednice, u smislu ovog krivičnog djela, smatraju se supružnici
ili bivši supružnici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbračni partneri ili bivši vanbračni
partneri, njihova djeca ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zaključno do drugog stepena
bez obzira na činjenicu da je bračna zajednica prestala, roditelji sadašnjih i bivših bračnih i
vanbračnih partnera, srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj
zaključno sa četvrtim stepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje odnos
starateljstva, lica koja žive ili su živjela u istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo,
lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto, iako nikada nisu živjela u istom porodičnom
domaćinstvu, te lica koja su međusobno bila ili su još u emotivnoj ili intimnoj vezi, nezavisno od
toga da li učinilac dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom.

Kršenje porodičnih obaveza

(1) Ko grubim kršenjem zakonom utvrđenih porodičnih obaveza ostavi u teškom položaju člana
porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupilo teško narušenje zdravlja člana porodice,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt člana porodice, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu postaviti uslov da uredno izvršava svoje
obaveze zbrinjavanja, vaspitanja i izdržavanja.
Izbjegavanje davanja izdržavanja

(1) Ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava, a ta dužnost je utvrđena
na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršnog poravnanja pred sudom ili drugim nadležnim
organom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posljedice za izdržavano lice, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(3) Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu odrediti obavezu da izmiri dospjele obaveze i
da uredno daje izdržavanje.
Rodoskrvnjenje

Ko izvrši obljubu sa srodnikom po krvi u pravoj liniji ili sa bratom, odnosno sestrom, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.

GLAVA XVII

KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLjA LjUDI
Prenošenje zarazne bolesti

(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima nadležni organ određuje preglede, dezinfekciju,
izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti kod ljudi, pa
usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko ne postupa po propisima ili naredbama iz stava
1. ovog člana u pogledu suzbijanja ili sprečavanja zaraznih bolesti kod životinja koje se mogu
prenijeti na ljude, pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti na ljude.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prenesena neizlječiva zarazna bolest, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 4. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško
narušavanje zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana
kaznom zatvora od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 4. ovog člana kaznom zatvora do tri
godine.
(6) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, za djelo iz
stava 3. ovog člana kaznom zatvora od dvije do petnaest godina, a za djelo iz stava 4. ovog člana
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije

(1) Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti kod ljudi ne postupi po propisima, odlukama ili
naredbama kojima se određuju mjere za njeno suzbijanje ili sprečavanje, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko za vrijeme epidemije opasne zarazne bolesti
kod životinja koja se može prenijeti na ljude, ne postupi po propisima, odlukama ili naredbama
kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
Neprimjenjivanje mjera za zaštitu od zarazne bolesti

(1) Ko u bolnici, porodilištu, internatu, školi, privrednom društvu ili drugoj organizaciji ili radnji u
kojoj se rukuje predmetima ishrane ili vrše higijenske usluge, ne primijeni odgovarajuće higijenske
mjere ili suprotno zdravstvenim propisima primi na rad ili drži na radu lice koje boluje od zarazne
bolesti, pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći

(1) Ljekar koji se pri pružanju ljekarske pomoći ne pridržava pravila zdravstvene struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i drugi zdravstveni radnik koji se pri pružanju
medicinske pomoći ne pridržava pravila ljekarske struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoršanje
zdravstvenog stanja nekog lica.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora
od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 3. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Neukazivanje ljekarske pomoći

(1) Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji, suprotno svojoj ljekarskoj dužnosti, odbije da ukaže
ljekarsku pomoć bolesniku ili licu kome je takva pomoć potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj
opasnosti za život ili opasnosti od nastupanja teške tjelesne povrede ili teškog narušenja zdravlja,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana kod lica kome nije ukazana ljekarska pomoć nastupila
teška tjelesna povreda ili mu je zdravlje teško narušeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt lica kojem nije ukazana ljekarska
pomoć, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
Neovlašteno pružanje medicinskih usluga

(1) Ko se suprotno propisima neovlašteno bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih
usluga, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine i novčanom kaznom.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.
Nedozvoljeno vršenje transplantacije

(1) Ko suprotno propisima izvrši transplantaciju ljudskih organa ili dijelova organa ljudskog
porijekla, ljudskog tkiva ili ćelija kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt lica, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
Nasavjesno postupanje pri spravljanju i izdavanju lijekova

(1) Lice ovlašteno za izdavanje lijekova za upotrebu u medicini koje izda drugi lijek umjesto
propisanog ili zahtijevanog ako zamjena nije dozvoljena, ili koje ne napravi lijek u razmjeri ili
količini, ili koje uopšte nesavjesno postupi pri stavljanju lijekova u promet i time prouzrokuje
pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda štetnih za liječenje

(1) Ko proizvodi, prodaje ili na drugi način stavlja u promet lijekove ili druga sredstva za liječenje
koja su štetna za zdravlje, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine i novčanom kaznom.
(2) Ko pribavlja, prerađuje ili protura zaraženu krv ili drugo tkivo ili iz toga spravljena sredstva za
liječenje, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
dvije godine i novčanom kaznom.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora
od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Proizvodi iz stava 1. ovog člana oduzeće se.
Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet otrova

(1) Ko neovlašteno proizvodi otrove, vrši promet otrova ili koristi otrove, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Otrovi i sredstva za njihovo spravljanje oduzeće se.
Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda

(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili na drugi način stavlja u promet škodljive životne
namirnice, jelo, piće ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi, kazniće se kaznom zatvora do
dvije godine i novčanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko proizvodi, prodaje ili na drugi način stavlja u
promet sredstva za ličnu njegu, dječije igračke ili slične proizvode za masovno korištenje ili
potrošnju koji su štetni za zdravlje.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, kazniće se kaznom zatvora do jedne
godine i novčanom kaznom.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora
od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora do tri
godine.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 3. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Škodljive namirnice i proizvodi oduzeće se.
Nesavjesno vršenje pregleda životnih namirnica

(1) Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski radnik koji nesavjesno vrši pregled stoke za klanje ili
mesa namijenjenog za ishranu ili suprotno propisima ne izvrši pregled i time omogući da se stavi
u promet meso ili životne namirnice škodljive za zdravlje ljudi, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Zagađivanje vode za piće i životnih namirnica

(1) Ko bilo kakvom škodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piće ili životne
namirnice i time prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje
zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga

(1) Ko neovlašteno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje,
drži ili prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u
promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge, kazniće se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ko ponudi, proda ili posreduje u prodaji supstanci ili preparata koji su proglašeni za opojne
droge djetetu, duševno poremećenom licu, ili to učini u školi ili drugim vaspitno obrazovnim,
sportskim, kulturnim ustanovama ili mjestima koja služe za obrazovanje, vaspitanje, sportsku ili
neku drugu društvenu aktivnost djece ili u njihovoj neposrednoj blizini, u javnim lokalima ili na

javnim priredbama, ili ko za izvršenje djela iz stava 1. ovog člana iskoristi dijete kazniće se
kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se službeno lice, nastavnik, vaspitač, socijalni ili
zdravstveni radnik ili sveštenik koji djelo izvrši koristeći svoj položaj, kao i lice koje organizuje
mrežu preprodavaca ili posrednika za izvršenje djela iz st. 1. ili 2. ovog člana ili je djelo izvršeno
od strane više lica.
(4) Ko krivičnim djelom iz st. 1, 2. ili 3. ovog člana prouzrokuje znatno oštećenje zdravlja većeg
broja ljudi ili smrt lica kojem je prodao supstancu ili preparat koji su proglašeni za opojne droge
ili je posredovao u njihovoj prodaji, kazniće se kaznom zatvora najmanje osam godina.
(5) Proizvodnjom droge u smislu ovoga zakonika smatra se i neovlašteni uzgoj maka ili
psihoaktivne konoplje ili druge biljke iz kojih se dobija opojna droga ili koje same sadrže opojnu
drogu.
(6) Ko neovlašteno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance
za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga, kazniće se kaznom zatvora od tri do
pet godina.
(7) Učinioca koji prijavi od koga nabavlja opojne droge ili je dobrovoljno bitno doprinio
otkrivanju dijela iz ovog člana, sud može osloboditi od kazne.
(8) Supstance ili preparati koji su proglašeni za opojne droge, biljke iz kojih se dobija opojna
droga, sredstva za njihovu proizvodnju ili preradu, sredstva prevoza preuređena za njihovo
skrivanje i sredstva za njihovo trošenje će se oduzeti.
Omogućavanje uživanja opojnih droga

(1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo
lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje
drugom da uživa opojnu drogu, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema djetetu, duševno poremećenom licu ili
prema više lica ili u školi ili drugim vaspitno obrazovnim, sportskim, kulturnim ustanovama ili
mjestima koja služe za obrazovanje, vaspitanje, sportsku ili neku drugu društvenu aktivnost djece
ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili je djelo izvršilo službeno lice, zdravstveni radnik, socijalni
radnik, nastavnik, vaspitač ili trener iskorištavajući svoj položaj, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko djelom iz st. 1. ili 2. ovog člana prouzrokuje smrt lica kojem je dao opojne droge, kazniće
se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Opojne droge oduzeće se.
(5) Učinilac krivičnog djela iz st. 1. ili 2. ovog člana koji otkrije krivično djelo može se osloboditi
od kazne.

GLAVA XVIIa

KRIVIČNA DJELA PROTIV ČASTI I UGLEDA
Kleveta

(1) Ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući
to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kazniće se
novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske
mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono
postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog,
učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
Iznošenje ličnih i porodičnih prilika

(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi
njegovoj časti ili ugledu, a što nije, niti može predstavljati činjenice koje su od opravdanog
interesa, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske
mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono
postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 2.000 KM do
5.000 KM.
(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog,
učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.
(4) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica
ne dokazuje se.
Javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti

Ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri,
nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, boje kože ili pola, kazniće se novčanom kaznom od
2.000 KM do 6.000 KM.
Isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda

Nema krivičnog djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika ako se radi o iznošenju nečeg neistinitog
u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom,
novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako

iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri
omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da
povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.
Gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda

(1) Gonjenje za djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika preduzima se po prijedlogu.
(2) Ako su djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika učinjena prema umrlom licu, gonjenje se
preduzima po prijedlogu bračnog druga ili lica koje je sa umrlim živjelo u trajnoj vanbračnoj
zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.
Javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda

(1) Presuda kojom je oglašen krivim učinilac krivičnog djela protiv časti i ugleda izvršenog putem
štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili drugog sredstva javnog
informisanja ili komunikacije objaviće se u cijelosti ili djelimično o trošku učinioca.
(2) Sud će u presudi odrediti način njenog objavljivanja, pri čemu će, uvijek kada je to moguće,
odrediti da to bude u istom sredstvu javnog informisanja ili komunikacije u kojem je krivično
djelo učinjeno, istog formata i trajanja u odnosu na radnju izvršenja djela.

GLAVA XVIII

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVA PO OSNOVU RADA
Povreda osnovnih prava radnika

(1) Ko se svjesno ne pridržava propisa koji se odnose na zaključivanje ugovora o radu i prestanku
radnog odnosa, plate i druga primanja iz radnog odnosa, radno vrijeme, pauze, odmore, godišnje
odmore, ili odsustva, zaštitu žena, omladine i lica sa invaliditetom, zaštitu radnica zbog trudnoće i
roditeljstva, zaštitu starijih radnika, zabranu prekovremenog ili noćnog rada ili plaćanja propisane
naknade, i time uskrati radniku pravo koje mu pripada ili mu ga ograniči, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana imalo za posljedicu neopravdano neplaćanje tri plate
djelimično ili u cijelosti ili gubitak prava koje proističe iz neplaćenih doprinosa, a utvrdi se da su
za isplatu postojala sredstva, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se onaj ko radnici prekine radni odnos zbog trudnoće,
ili od zaposlene radnice zahtijeva izjavu da će u tom slučaju dati otkaz ugovora o radu ili prihvatiti
sporazumni raskid radnog odnosa.
Zlostavljanje na radu

(1) Ko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava
i time naruši njegovo zdravlje, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Gonjenje za krivično djelo iz stava 1. ovog člana, preduzima se po prijedlogu.
Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti

(1) Ko drugome uskrati ili ograniči pravo na slobodno zapošljavanje pod jednakim uslovima koji
su propisani zakonom ili drugim propisima, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih
propisa o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči
pravo koje mu pripada.
Povreda prava iz socijalnog osiguranja

Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju i time uskrati ili
ograniči nekom licu pravo koje mu pripada, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja

Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan
način postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonskim ili
drugim propisima ne pripada, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Nepreduzimanje mjera zaštite na radu

(1) Lice odgovorno za preduzimanje mjera zaštite na radu koje se svjesno ne pridržava zakona ili
drugih propisa o mjerama zaštite na radu usljed čega nastupi opasnost za život ili zdravlje radnika,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu odrediti obavezu da u određenom roku postupi
po propisima i mjerama zaštite na radu.

GLAVA XIX

KRIVIČNA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA
Sprečavanje održavanja izbora i glasanja

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući
održavanje izbora ili glasanja, ili ko na isti način spriječi ili onemogući utvrđivanje ili objavljivanje
rezultata glasanja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno organizovano ili u dvije ili više izbornih jedinica,
učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Povreda prava kandidovanja na izborima

Ko kršenjem zakona ili drugih propisa ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući
kandidovanje na izborima, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Povreda biračkog prava

Ko drugog, u namjeri da mu onemogući vršenje biračkog prava, protivzakonito ne upiše u birački
spisak, izbriše iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan način uskrati vršenje biračkog prava,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Povreda slobode opredjeljenja birača

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem, obmanom ili na drugi protivpravan način
prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima ili glasanju glasa za ili protiv određenog
prijedloga, da uopšte ne glasa ili da glasa u određenom smislu, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vršenju dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(3) Dati poklon ili druga imovinska korist oduzeće se.
Zloupotreba biračkog prava

(1) Ko na izborima ili glasanju glasa umjesto drugog lica pod njegovim imenom ili na istom
glasanju ponovo glasa ili pokuša da glasa iako je već glasao, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Istom kaznom kazniće se i ko učestvuje na izborima ili glasanju, iako zna da nema biračko
pravo.
Podmićivanje pri izborima ili glasanju

(1) Ko nudi, daje ili obećava nagradu, poklon ili neku drugu imovinsku ili neimovinsku korist
biraču sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv određenog prijedloga, da uopšte ne glasa ili
da glasa u određenom smislu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Istom kaznom kazniće se i birač koji za sebe ili drugoga zahtijeva, primi poklon ili obećanje
poklona ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv određenog prijedloga, da uopšte ne bi
glasao ili da bi glasao u određenom smislu.
(3) Data nagrada, poklon ili druga imovinska korist oduzeće se.
Povreda tajnosti glasanja

(1) Ko na izborima ili glasanju povrijedi tajnost glasanja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vršenju dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko silom, ozbiljnom prijetnjom, iskorištavanjem
službene, radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi način, izdejstvuje od drugog da kaže da li je
glasao ili kako je glasao.
Izborna prevara

Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate
izbora ili glasanja, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Uništavanje izbornih isprava

(1) Ko na izborima ili glasanju uništi, ošteti, prikrije, falsifikuje ili neovlašteno odnese bilo kakvu
ispravu o izborima ili glasanju ili predmet namijenjen izborima ili glasanju, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vršenju dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.

GLAVA XX

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE
Krađa

(1) Ko oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da je protivpravno prisvoji, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako vrijednost oduzete stvari ne prelazi iznos od 300 KM, a učinilac je imao namjeru da
prisvoji stvar takve vrijednosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
(4) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Šumska krađa

(1) Ko radi krađe u šumi obori stabla u količini većoj od pet kubnih metara, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u namjeri prodaje ili ako je količina oborenog
drveta veća od dvadeset kubnih metara, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet
godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je djelo iz st. 1. ili 2. ovog člana učinjeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj
šumi s posebnom namjenom, ili je količina oborenog drveta veća od sto kubnih metara, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina i novčanom kaznom.
(4) Oborena stabla iz st. 1, 2. i 3. ovog člana oduzeće se.
Krađa električne energije ili toplotne energije ili prirodnog gasa

(1) Ko suprotno važećim propisima priključi elektroenergetske objekte, uređaje ili instalacije na
energetsku mrežu, troši električnu ili toplotnu energiju ili prirodni gas bez propisanih mjernih
uređaja ili mimo njih ili na neki drugi način neovlašteno koristi električnu ili toplotnu energiju ili
prirodni gas, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Ako je učinilac djela iz stava 1. ovog člana krajnji kupac, kazniće se kaznom zatvora od jedne
do pet godina i novčanom kaznom.
(3) Krajnji kupac koji ne prijavi krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora
do dvije godine i novčanom kaznom.
(4) Ako vrijednost ukradene električne energije, toplotne energije ili prirodnog gasa prelazi iznos
od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom
kaznom, a ako prelazi 50.000 KM, kaznom zatvora od dvije do osam godina i novčanom
kaznom.
(5) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
(6) Ako je izvršilac krivičnog djela iz st. 1. ili 2. ovog člana pravno lice, kazniće se novčanom
kaznom od 20.000 KM do 200.000 KM, a odgovorno lice kaznom zatvora do tri godine i
novčanom kaznom.
Teška krađa

(1) Učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina ako je krađa izvršena:
1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz
zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora,
2) na naročito opasan ili naročito drzak način,
3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,
4) od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa,
5) iskorištavanjem stanja prouzrokovanog požarom, poplavom, zemljotresom ili sličnom
nesrećom,
6) iskorištavanjem nemoći ili drugog teškog stanja nekog lica,
7) iz mržnje.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja, ili vrijednost
ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
(4) Ako su ostvarena obilježja teške krađe iz stava 1. t. 1), 2), 4) i 7) ovog člana, ali vrijednost
ukradene stvari ne prelazi iznos od 300 KM, a učinilac je imao namjeru da prisvoji stvar takve
vrijednosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Razbojništvo

(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo
oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da je prisvoji, kazniće se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna
povreda ili ako je učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno
neko oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
Razbojnička krađa

(1) Ko je na djelu krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv
nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna
povreda ili ako je učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno
neko oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
Utaja

(1) Ko za sebe ili drugog protivpravno prisvoji tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako vrijednost utajene stvari ne prelazi 300 KM i učinilac je imao namjeru da prisvoji stvar
takve vrijednosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini staralac, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja ili ako vrijednost
utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet
godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ko tuđu pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao protivpravno prisvoji u
namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(6) Gonjenje za djela iz st. 1, 2. i 5. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Prevara

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede neko lice
lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time navede da
to lice na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se kaznom zatvora od šest
mjeseci do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist do 300 KM, a učinilac je
imao namjeru da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana
imovinska šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset
godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(5) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
(6) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Organizovanje nedozvoljenih igara na sreću

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, organizuje, učestvuje ili pomaže pri
organizovanju igara na sreću za koje nije izdata dozvola nadležnog organa, kazniće se kaznom
zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist, organizuje, učestvuje ili pomaže pri organizovanju igara u kojima
učesnici u igri plaćaju određene novčane iznose i očekuju dobit samo ako se u igru uključe i
sljedeći učesnici.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana ostvarena znatna imovinska korist ili je nanesena
znatna imovinska šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i
novčanom kaznom.
(4) Predmeti i sredstva koja su upotrijebljena ili su bila namijenjena za izvršenje ovog djela
oduzeće se.
(5) Ko se bavi vršenjem djela iz ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i
novčanom kaznom.
Iznuda

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili prijetnjom
prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000
KM ili je pri izvršenju djela nekom licu nanesena teška tjelesna povreda ili je upućena prijetnja
neposrednim napadom na život ili tijelo većeg broja lica ili je pri izvršenju djela upotrijebljeno
oružje ili neko opasno sredstvo ili je djelo izvršeno u sastavu grupe, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(5) Ako je krivičnim djelom iznude prouzrokovana smrt nekog lica, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora najmanje osam godina.
(6) Ko se za nagradu bavi vršenjem djela iz ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri do
dvadeset godina.
Ucjena

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će
protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga
prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kazniće se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko se bavi vršenjem djela iz ovog člana ili je djelo izvršeno od strane grupe, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, kazniće
se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Zloupotreba povjerenja

(1) Ko zastupajući imovinske interese nekog lica ili starajući se o njegovoj imovini ne ispuni svoju
dužnost ili zloupotrijebi data mu ovlaštenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugom imovinsku
korist ili da ošteti lice čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara, kazniće se
kaznom zatvora do tri godine ili novčanom kaznom.
(2) Ako je ovim djelom pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi
10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako djela iz st. 1. i 2. ovog člana učini staralac ili advokat, kazniće se za djelo iz stava 1. ovog
člana kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2. ovog člana kada je iznos
preko 20.000 KM kaznom zatvora od jedne do osam godina, a kada je iznos preko 50.000 KM,
kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Zelenaštvo

(1) Ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam ili za vršenje usluge koju učini nekom
licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist iskorištavajući njegovo
teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili nedovoljnu

sposobnost za rasuđivanje oštećenog, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i
novčanom kaznom.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posljedice za oštećenog ili je djelo
izvršeno od strane grupe, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina i
novčanom kaznom.
(4) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000
KM ili je djelo izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od tri do petnaest godina i novčanom kaznom.
(5) Ko se bavi vršenjem djela zelenaštva, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina i
novčanom kaznom.
Prikrivanje

(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno
prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi način pribavlja,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane više lica ili ako vrijednost stvari koje se
prikrivaju prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši, a mogao je i bio dužan da zna da je stvar pribavljena
krivičnim djelom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Protivzakonito useljenje

(1) Ko se neovlašteno useli u tuđu zgradu, stan, poslovni prostor ili druge prostorije, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Pri izricanju uslovne osude, sud učiniocu može naložiti da u određenom roku napusti i
isprazni prostor u koji je uselio.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Protivpravno zauzimanje zemljišta

(1) Ko protivpravno zauzme tuđe zemljište, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine.
(2) Ko protivpravno zauzme tuđe zemljište u namjeri da ga upotrijebi za gradnju, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom.
(3) Ako je zauzeto zemljište dio zaštitne šume, nacionalnog parka ili drugog zemljišta sa
posebnom namjenom, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Dogovaranje ishoda takmičenja

(1) Ko dogovori ishod sportskog ili drugog takmičenja u namjeri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i
novčanom kaznom.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom, a
ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina i
novčanom kaznom.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Oštećenje i oduzimanje tuđe stvari

(1) Ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar ili je protivpravno oduzme radi
privremene upotrebe, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ko oduzme tuđe motorno vozilo koje je neovlašteno upotrijebio za vožnju ili je na vozilu
pričinjena veća šteta, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno iz mržnje ili obijesti ili je time prouzrokovana
znatna šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Gonjenje za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i posebnih dijelova zgrade

(1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili
iz stambenog ili poslovnog prostora skine ili ošteti spoljne ili unutrašnje uređaje, instalacije ili
njihove dijelove ili na drugi način znatno smanji upotrebljivost zgrade ili posebnog dijela zgrade,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je izvršenjem djela iz stava 1. ovog člana zgrada ili posebni dio zgrade postao
neupotrebljiv, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Oštećenje tuđih prava

(1) Ko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari otuđi, uništi ili ošteti svoju stvar na kojoj
drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko uništi, ošteti, prikrije, prividno proda ili učini
neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njezin sastavni dio, ili prizna neistinito
potraživanje, sastavi lažan ugovor ili nekom drugom radnjom koja za cilj ima prevaru, prividno ili
stvarno pogorša svoje imovinsko stanje i time umanji mogućnost ili spriječi namirenje najmanje
jednog od svojih povjerilaca.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.
Paljevina

(1) Ko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu za boravak ili ekonomsko korištenje, ili
poslovnu zgradu ili zgradu koja je u javnoj upotrebi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana šteta velikih razmjera, učinilac će se za
djelo iz stava 1. ovog člana kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana, kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili drugih
predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja

(1) Ko pri arheološkim, geološko paleontološkim i mineraloškim istraživanjima i iskopavanjima,
arhivskim istraživanjima ili na drugi način prisvoji iskopine, materijal ili nađeni predmet koji ima
kulturni ili istorijski značaj, arhivski materijal ili prirodnu rijetkost, kazniće se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko protivpravno uništi ili ošteti spomenik kulture,
zaštićeni objekat prirode ili drugi predmet koji je od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja, ili
stvar koja predstavlja javno dobro.
(3) Ko neovlašteno na spomeniku kulture izvrši konzervatorske, restauratorske ili istraživačke
radove, ili ko neovlašteno vrši arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa usljed toga spomenik
bude teže oštećen ili uništen, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršena prema predmetu ili spomeniku posebnog
istorijskog ili kulturnog značaja, ili je tim djelima prouzrokovana velika šteta, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili
prirodnih rijetkosti

(1) Ko neovlašteno izveze ili iznese u inostranstvo predmet koji je posebnog kulturnog ili
istorijskog značaja ili predmet koji predstavlja prirodnu rijetkost, ili drugom omogući da to učini,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u odnosu na dobro od velikog kulturnog,
istorijskog ili prirodnog značaja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
Iskreno kajanje

Ako je učinilac djela iz čl. 224, 229, 230, 237, 238, 240, 241. i 242. ovog zakonika, prije nego što je
saznao da je djelo otkriveno, vratio oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadio štetu ili je na drugi
način otklonio štetne posljedice krivičnog djela, sud ga može osloboditi od kazne.
Gonjenje u slučaju kad je učinilac u bliskom odnosu sa oštećenim

Za krivična djela iz čl. 224. stav 2, čl. 229, 230, 236, 237, 240, 241. i 242. ovog zakonika, ako su
učinjena prema bračnom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili
usvojeniku ili prema drugim licima sa kojima učinilac živi u zajedničkom domaćinstvu, gonjenje
se preduzima po prijedlogu.

GLAVA XXI

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE I PLATNOG PROMETA
Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju

(1) Odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje u
namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno lice:
1) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu,
2) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansima, procjenama ili inventarisanjem ili
drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje
sredstava i rezultata poslovanja,
3) pravno lice stavi u povoljniji položaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se
pravnom licu ne bi priznale prema postojećim propisima,
4) pri izvršavanju poreskih ili drugih zakonskih obaveza uskrati sredstva koja predstavljaju javni
prihod,
5) namjenska sredstva sa kojima raspolaže koristi suprotno njihovoj namjeni,
6) na drugi način prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korištenje i
upravljanje imovinom,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je nastupila znatna
šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
Zloupotreba položaja odgovornog lica

(1) Odgovorno lice koje iskorištavanjem svog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granica svog
ovlaštenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu
protivpravnu imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku štetu, ukoliko time nisu ostvarena
obilježja nekog drugog krivičnog djela, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i
novčanom kaznom.
(2) Ako je izvršenjem djela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos
od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom
kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom
kaznom.
Zloupotreba u postupku javne nabavke

(1) Odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima
svojstvo pravnog lica ili preduzetnik koji u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu
na lažnim podacima, ili se na nedozvoljen način dogovara sa ostalim ponuđačima, ili preduzme
druge protivpravne radnje u namjeri da time utiče na donošenje odluka naručioca u bilo kojoj fazi
postupka javne nabavke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom
kaznom.
(2) Ukoliko je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u postupku javne nabavke čija je vrijednost
veća od 1.000.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina i
novčanom kaznom.
(3) Učinilac koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lažnim podacima ili na
nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuđačima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u
namjeri da utiče na donošenje odluka naručioca prije nego što on donese odluku o izboru
ponude, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.
Prouzrokovanje stečaja

(1) Ko u subjektu privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica, neracionalnim trošenjem
sredstava ili njihovim otuđenjem u bescijenje, prekomjernim zaduživanjem, preuzimanjem
nesrazmjernih obaveza, lakomislenim zaključivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje,
propuštanjem blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenjem ili prikrivanjem imovine ili

drugim radnjama koje nisu u skladu sa savjesnim poslovanjem, prouzrokuje stečaj i time drugog
ošteti, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je učinilac djela otklonio štetne posljedice djela prije nego što je saznao da je djelo
otkriveno, kazniće se kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.
Zloupotreba lažnog stečaja

(1) Ko u subjektu privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica, u namjeri da taj subjekt
izbjegne plaćanje obaveza, prouzrokuje stečaj tog subjekta prividnim ili stvarnim umanjenjem
njegove imovine, tako da:
1) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod tržišne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili
uništi,
2) zaključi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojeća potraživanja,
3) prikrije, uništi, preinači ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezno voditi da se iz njih ne može utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili ovo
stanje sačinjavanjem lažnih isprava ili na drugi način prikaže takvim da se na osnovu njega može
otvoriti stečaj,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posljedice za povjerioca, učinilac će
se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom.
Zloupotreba u stečajnom postupku ili postupku restrukturiranja

(1) Ko u stečajnom postupku ili postupku restrukturiranja prijavi lažno potraživanje ili
potraživanje u lažnom isplatnom redu, da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada, kazniće se
kaznom zatvora do dvije godine i novčanom kaznom.
(2) Povjerilac, član skupštine povjerilaca, član odbora povjerilaca, povjerenik ili stečajni upravnik
koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obećanje imovinske koristi da se donese ili da se
ne donese određena odluka, ili da se na drugi način ošteti bar jedan povjerilac u stečajnom
postupku ili postupku restrukturiranja, kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom
kaznom.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se ko povjeriocu, članu skupštine povjerilaca, članu
odbora povjerilaca, povjereniku ili stečajnom upravniku da ili obeća imovinsku korist radi
izvršenja djela iz stava 2. ovog člana.
Oštećenje povjerilaca

(1) Ko u subjektu privrednog poslovanja, znajući da je taj subjekt postao nesposoban za plaćanje,
isplatom duga ili na drugi način stavi kojeg povjerioca u povoljniji položaj i time znatno ošteti
drugog povjerioca, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Lice iz stava 1. ovog člana koje, znajući da je taj subjekt postao nesposoban za plaćanje, a u
namjeri da izigra ili ošteti povjerioca, prizna neistinito potraživanje, sastavi lažni ugovor ili nekom
drugom prevarnom radnjom ošteti povjerioca, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
(3) Ako je djelom iz st. 1. i 2. ovog člana povjeriocu prouzrokovana znatna šteta ili ako je prema
oštećenom zbog toga došlo do pokretanja postupka restrukturiranja ili stečaja, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Zaključenje štetnog ugovora

(1) Ko kao predstavnik ili zastupnik pravnog lica koje obavlja privrednu djelatnost, zaključi
ugovor za koji zna da je štetan za pravno lice ili zaključi ugovor suprotno ovlaštenjima i time
nanese štetu pravnom licu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila velika šteta za pravno lice, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
Primanje mita u obavljanju privredne djelatnosti

(1) Ko pri obavljanju privredne djelatnosti za sebe ili drugog, neposredno ili posredno, zahtijeva
ili primi poklon ili drugu korist ili ko primi obećanje poklona ili druge koristi da zaključi ugovor ili
postigne poslovni dogovor ili pruži uslugu ili da se uzdrži od takvog djelovanja ili kršenjem
drugih dužnosti u obavljanju privredne djelatnosti na štetu ili u korist subjekta privrednog
poslovanja ili drugog pravnog lica za koje ili u kojem radi ili drugog lica, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom
(2) Učinilac djela iz stava 1. ovog člana koji posle zaključenja ugovora ili postizanja poslovnog
dogovora ili posle pružene usluge ili uzdržavanja od takvog djelovanja, za sebe ili drugog zahtjeva
ili primi poklon ili drugu korist ili prihvati obećanje poklona ili druge koristi, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom.
(3) Primljeni poklon i imovinska korist oduzeće se.
Davanje mita u obavljanju privredne djelatnosti

(1) Ko učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist licu da ono pri obavljanju privredne
djelatnosti, zaključi ugovor ili postigne poslovni dogovor ili pruži uslugu ili se uzdrži od takvog
djelovanja ili krši druge dužnosti u obavljanju privredne djelatnosti na štetu ili u korist subjekta
privrednog poslovanja za koje ili u kojem radi ili na štetu ili u korist drugog pravnog ili fizičkog

lica ili ko posreduje pri ovakvom davanju poklona ili druge koristi, kazniće se kaznom zatvora
šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Učinilac djela iz stava 1. ovog člana koji je dao poklon ili drugu korist na zahtev lica da ono pri
obavljanju privredne djelatnosti zaključi ugovor, postigne poslovni dogovor, pruži uslugu ili krši
dužnost, a djelo je prijavio prije nego što je saznao da je ono otkriveno, može se osloboditi od
kazne.
(3) Dati poklon i imovinska korist iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.
Nezakonito postupanje ovlaštenog revizora

(1) Ovlašteni revizor koji je potpisao mišljenje o reviziji finansijskih izvještaja, na način da je isto
u suprotnosti za međunarodnim standardima za finansijsko izvještavanje, međunarodnim
standardima revizije i drugim propisima iz ove oblasti, sa namjerom da određeno lice na bilo koji
način pretrpi štetu ili ostvari imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do pet godina.
(2) Ako je djelo učinjeno prema više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet
godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je djelom iz st. 1. i 2. ovog člana učinilac pribavio sebi ili drugom veću imovinsku korist
ili drugome prouzrokovao veću imovinsku štetu, ili je oštećen veći broj lica, učinilac će se kazniće
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Sud će učiniocu izreći zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti pod uslovima
propisanim članom 77. ovog zakonika.
Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne

(1) Ko neovlašteno drugom saopšti, preda ili na drugi način učini dostupnim podatke koji
predstavljaju poslovnu tajnu, kao i ko pribavlja ovakve podatke u namjeri da ih preda
nepozvanom licu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko, s namjerom da ih neovlašteno upotrijebi, na
protivpravan način dođe do podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu.
(3) Ako je odavanje, odnosno pribavljanje podataka izvršeno radi njihovog odnošenja u
inostranstvo ili ako je djelo učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do
pet godina i novčanom kaznom.
(4) Ako je djelo iz st. 1. i 3. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
Neovlaštena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga

(1) Ko se u namjeri da obmane kupce ili korisnike usluga posluži tuđim poslovnim imenom,
tuđom geografskom oznakom porijekla, tuđim žigom ili tuđom drugom posebnom oznakom
robe ili usluga ili unese pojedina obilježja ovih oznaka u svoje poslovno ime, svoju geografsku
oznaku porijekla, svoj žig ili u svoju drugu posebnu oznaku robe ili usluga, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko u svrhu prodaje u većoj količini ili vrijednosti nabavlja, proizvodi, prerađuje, stavlja u
promet, daje u zakup ili skladišti robu iz stava 1. ovog člana ili se bavi pružanjem usluga
neovlašteno koristeći tuđe oznake, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je učinilac iz stava 2. ovog člana organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je
pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije
do deset godina i novčanom kaznom.
(4) Predmeti iz st. 1, 2. i 3. ovog člana oduzeće se.
Neovlaštena upotreba tuđeg pronalaska

(1) Ko u proizvodnji ili privrednom prometu neovlašteno upotrijebi tuđi prijavljeni ili zaštićeni
pronalazak, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko neovlašteno objavi suštinu tuđeg pronalaska prije nego što je ovaj pronalazak na način
utvrđen zakonom objavljen, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Proizvodi izrađeni na osnovu neovlaštene upotrebe tuđeg pronalaska će se oduzeti.
Povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i
njihovo falsifikovanje ili uništavanje

(1) Ko ne vodi trgovačke i poslovne knjige koje je po zakonu obavezan voditi ili ih tako vodi da je
otežana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja, ili trgovačke ili poslovne knjige ili poslovne
isprave koje je obavezan čuvati uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini
neupotrebljivim, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u poslovne ili trgovačke knjige, isprave ili spise
koje je dužan da vodi na osnovu zakona ili drugog propisa, unese neistinite podatke ili ne unese
neki važan podatak, ili svojim potpisom ili pečatom ovjeri poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili
spis sa neistinitom sadržinom, ili svojim potpisom ili pečatom omogući pravljenje poslovne ili
trgovačke knjige, isprave ili spisa sa neistinitom sadržinom ili ko takvu poslovnu ili trgovačku
knjigu, ispravu ili spis upotrijebi kao pravu.
(3) Ko ne sastavlja finansijske izvještaje ili iste sastavlja u suprotnosti sa međunarodnim
standardima finansijskog izvještavanja i drugim propisima iz ove oblasti, s namjerom da sebi ili
drugom određenom licu pribavi imovinsk u korist, odnosno drugom licu nanese bilo kakvu štetu,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Pranje novca

(1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni izvršenjem krivičnog djela
propisanog zakonima Republike Srpske primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u
privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili
pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je izvršilac djela iz stava 1. ovog člana istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom
djelu kojim je pribavljen novac ili imovina iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od
jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz st. 1. i 2. ovoga člana prelazi iznos od 200.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom.
(4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršena od strane više lica koja su se udružila za vršenje
pranja novca ili je pranje novca izvršeno u svrhu finansiranja terorizma, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od tri do petnaest godina i novčanom kaznom.
(5) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana izvršilac postupao nehatno u
odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist nastala iz imovinske koristi ostvarene
krivičnim djelom iz st. 1. do 4. ovog člana, oduzeće se.
Utaja poreza i doprinosa

(1) Ko u namjeri da on ili neko drugo lice potpuno ili djelimično izbjegne plaćanje poreza
propisanih aktima kojima se uređuje oblast poreza Republike Srpske, ili doprinosa zdravstvenog
ili penzijskog osiguranja, daje netačne ili nepotpune podatke o dohotku, predmetima ili drugim
činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa poreske obaveze ili doprinosa zdravstvenog
ili penzijskog osiguranja ili ko u slučaju obavezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge
činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje poreske obaveze ili doprinosa zdravstvenog ili
penzijskog osiguranja, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđivanja poreske obaveze ili
doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovoga člana kazniće se i ko poresku olakšicu u iznosu većem od 10.000
KM koristi suprotno uslovima pod kojima je poreske olakšice dobio.
(3) Ko izvrši krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava
prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom, a
ako taj iznos prelazi 200.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od tri do dvadeset godina i
novčanom kaznom.
Neuplaćivanje poreza po odbitku

(1) Odgovorno lice u pravnom licu, kao i preduzetnik koji u namjeri da izbjegne plaćanje poreza
po odbitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku ili drugih propisanih dažbina,
ne uplati iznos koji je obračunat na ime poreza po odbitku, odnosno doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje po odbitku, na propisani uplatni račun javnih prihoda ili ne uplati druge
propisane dažbine, kazniće se kanom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog člana
prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom
kaznom.
(3) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog člana
prelazi 200.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvadeset godina i novčanom
kaznom.
Zloupotreba procjene

(1) Ovlašteni procjenitelj koji prilikom procjene imovine zloupotrijebi svoje ovlaštenje, pa time
sebi ili drugome pribavi korist ili drugome nanese neku štetu, kazniće se kaznom zatvora od jedne
do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
šteta koja prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina i
novčanom kaznom.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
šteta koja prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina i
novčanom kaznom.
Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica

Odgovorno lice u pravnom licu koje je po propisima kojima se uređuje oblast poreza Republike
Srpske lično odgovorno za poreske obaveze pravnog lica, a koje je odobrilo izdvajanje sredstava
pravnog lica u druge svrhe, a ne za plaćanje poreskih obaveze pravnog lica, pa je time
prouzrokovana nesposobnost pravnog lica za pravovremeno podmirenje poreske obaveze,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Zloupotreba u postupku privatizacije

(1) Ko u postupku privatizacije u namjeri da sebi ili drugom licu pribavi korist, drugome nanese
neku štetu ili teže povrijedi prava drugoga, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogući kupovinu
znatno ispod cijene pravnog lica u privatizaciji, dajući netačne podatke ili skrivajući podatke o
imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili činjenicama od uticaja na
utvrđivanje stvarne cijene, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom
kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko svjesno učestvuje u donošenju odluka kojima se
smanjuje vrijednost kapitala privrednog subjekta kako bi se pogodovalo kupcima u postupku
privatizacije.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
šteta u iznosu koji prelazi 100.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do
dvanaest godina i novčanom kaznom.
(4) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
šteta u iznosu koji prelazi 300.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvadeset
godina i novčanom kaznom.
(5) Službeno ili odgovorno lice koje, znajući za radnje iz stava 1. ovog člana, iskorištavanjem svog
službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlaštenja ili
propuštanjem svoje službene dužnosti, učini ili propusti učiniti službenu radnju u postupku
privatizacije, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
Fiktivno učešće u privatizaciji

Ko na osnovu dogovora sa učesnicima privatizacije u privatizacionom procesu učestvuje fiktivno
kako bi pogodovao nekom od učesnika privatizacije, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci
do tri godine i novčanom kaznom.
Nedozvoljena proizvodnja

(1) Ko proizvodi ili prerađuje robu čija je proizvodnja ili prerađivanje zabranjeno, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Roba i sredstva za proizvodnju ili prerađivanje oduzeće se.
Nedozvoljena trgovina

(1) Ko nemajući ovlaštenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u većoj količini ili
vrijednosti u svrhu prodaje, ili ko se neovlašteno i u većem obimu bavi trgovinom ili
posredovanjem u trgovini i zastupanjem domaćih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga,
kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašteno organizovao, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko neovlašteno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu
robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen.
(4) Ako je učinilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika
ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od
dvije do deset godina i novčanom kaznom.
(5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzeće se.
Obmanjivanje potrošača

(1) Ko u namjeri obmanjivanja potrošača stavi u promet proizvode u većem obimu sa oznakom u
koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržini, porijeklu ili kvalitetu proizvoda, stavlja u
promet proizvode koji po svojoj težini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se redovno
pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili na proizvode stavlja oznaku zaštite za proizvode koji nisu
zaštićeni, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržini, vrsti, porijeklu, roku trajanja ili
kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana, kazniće se kaznom zatvora do tri godine i
novčanom kaznom.
(2) Ko u namjeri obmanjivanja kupaca lažno objavi da je snižena cijena robi ili da se vrši
rasprodaja robe ili da predstoji povišenje cijena ili na drugi način lažnom reklamom obmanjuje
kupce u pogledu cijene proizvoda koje prodaje, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine i
novčanom kaznom.
Prevara u privrednom poslovanju

(1) Ko u privrednom poslovanju u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi pravnom
licu koje zastupa ili nekom drugom pravnom licu, lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica,
dovede nekoga u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe
imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom
kaznom.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena velika imovinska korist ili prouzrokovana
znatna šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno samo u namjeri da se drugom nanese šteta,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Prevara u osiguranju

(1) Ko u namjeri da od osiguravajućeg društva naplati osiguranu sumu, ošteti ili sakrije stvar koja
je osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi štetu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u namjeri da od osiguravajućeg društva naplati
osiguranu sumu za slučaj tjelesnog oštećenja, tjelesne povrede ili narušenja zdravlja, prouzrokuje
sebi takvo oštećenje, povredu ili narušenje zdravlja.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Pokušaj djela iz st. 1. i 2. ovog člana je kažnjiv.
Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti

(1) Ko u namjeri da za sebe ili drugog dobije kredit, investiciona sredstva, subvencije ili neku
drugu pogodnost, davaocu kredita ili subjektu nadležnom za odobravanje pogodnosti, da
neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke značajne za dobijanje
kredita ili druge pogodnosti, kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovoga člana kazniće se i ko dobijeni kredit, investiciona sredstva,
subvenciju ili neku drugu pogodnost iskoristi za drugu namjenu od one koja mu je odobrena.
(3) Ko djelom iz stava 1. ovog člana dobije sredstva u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom.
(4) Ko u slučajevima iz stava 1. ovoga člana dobrovoljno spriječi donošenje odluke o pomoći i
subvenciji, može se osloboditi kazne.
(5) Sa kreditima, investicionim sredstvima i subvencijama Republike Srpske u smislu ovog člana
izjednačavaju se ova sredstva odobrena iz sredstava Evropske unije.
Nedozvoljeno bavljenje bankarskom, mikrokreditnom ili štednokreditnom djelatnošću

(1) Ko se bez odobrenja ili suprotno uslovima pod kojima je ono dato bavi bankarskom
djelatnošću, mikrokreditnom djelatnošću ili štednokreditnom djelatnošću, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom, ako taj
iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom
kaznom, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset
godina i novčanom kaznom.
Izdavanje hartija od vrijednosti bez pokrića

Kaznom zatvora od jedne do osam godina kazniće se:
1) odgovorno lice u banci ili drugom pravnom licu koje izdaje hartije od vrijednosti, koje dozvoli
izdavanje hartija od vrijednosti iako je znalo ili moglo i bilo dužno da zna za nemogućnost

izvršenja obaveza izdavaoca koje proizlaze iz emisije pod uslovima, u roku i na način utvrđen
zakonom ili odlukom o emisiji;
2) službeno lice koje odobri izdavanje hartija od vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo dužno
da zna za nemogućnost izvršenja obaveza koje proizlaze iz emisije pod uslovima, u roku i na
način utvrđen zakonom ili odlukom o emisiji;
3) odgovorno lice u banci koje odobri garanciju po određenoj emisiji hartija od vrijednosti iako je
znalo ili moglo i bilo dužno da zna za nemogućnost izvršenja obaveza banke koja daje garancije
pod uslovima, u roku i na način kako je propisano zakonom ili garancijom.
Izdavanje čeka i sredstava bezgotovinskog plaćanja bez pokrića

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist izda ili stavi u promet
ček za koji zna da nema pokriće, pa time pribavi imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM,
kazniće se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku
korist, izda, stavi u promet ili koristi akceptni nalog, mjenicu, garanciju, kreditnu ili platnu karticu
ili kakvo drugo sredstvo plaćanja ili obezbjeđenja plaćanja, iako zna da za to nema pokrića i time
pribavi imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ako je učinilac djela iz st. 1. i 2. ovog člana obezbijedio pokriće prije nego što je saznao da je
djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne.

GLAVA XXII

KRIVIČNA DJELA PROTIV USTAVNOG UREĐENjA I BEZBJEDNOSTI REPUBLIKE
SRPSKE
Napad na ustavno uređenje

Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavno
uređenje Republike Srpske, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
Ugrožavanje teritorijalne cjeline

Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan način pokuša da otcijepi dio
teritorije Republike Srpske ili da dio njene teritorije pripoji drugom entitetu, kazniće se kaznom
zatvora od tri do petnaest godina.

Dovođenje Republike Srpske u položaj potčinjenosti ili zavisnosti

Ko pokuša da dovede Republiku Srpsku u položaj potčinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj
državi, kazniće se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda

(1) Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu,
grb, amblem ili himnu kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao
agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama
vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset
godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. do 3. ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja
Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od tri do petnaest godina.
Ubistvo predstavnika najviših organa Republike Srpske

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske liši života
predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skupštine Republike
Srpske, predsjednika Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske,
predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavnog republičkog tužioca, kazniće se
kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnog zatvora.
Otmica najviših predstavnika Republike Srpske

(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske izvrši otmicu
predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skupštine Republike
Srpske, predsjednika Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske,
predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavnog republičkog tužioca, kazniće se
kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Učinilac djela iz stava 1. ovog člana koji oteto lice dobrovoljno pusti na slobodu prije nego što
je saznao da je otkriven, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može se i osloboditi od
kazne.
Oružana pobuna

(1) Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavnog uređenja ili
bezbjednosti Republike Srpske ili njenih najviših organa, kazniće se kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
(2) Ko organizuje ili rukovodi oružanom pobunom, kazniće se kaznom zatvora od pet do
petnaest godina.
Sprečavanje borbe protiv neprijatelja

(1) Građanin Republike Srpske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprečava građane
Republike Srpske ili građane njenih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
(2) Građanin Republike Srpske u smislu odredaba Glave XXII ovog zakonika je i stranac s
privremenim ili stalnim boravkom u Republici Srpskoj.
Služba u neprijateljskoj vojsci

(1) Građanin Republike Srpske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj
vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili učestvuje u ratu ili oružanom sukobu
boreći se protiv Republike Srpske ili njenih saveznika, kazniće se kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko poziva, odvodi, vrbuje ili na drugi način navodi
građane Republike Srpske za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim
formacijama ili za učestvovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Republike Srpske ili njenih
saveznika.
Pomaganje neprijatelju

(1) Građanin Republike Srpske koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba pomaže neprijatelju u
sprovođenju prinudnih mjera prema stanovništvu Republike Srpske, kazniće se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(2) Građanin Republike Srpske koji s ciljem pomaganja neprijatelju politički ili privredno sarađuje
sa neprijateljem za vrijeme rata, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
Protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga

(1) Ko neovlašteno organizuje, obučava, oprema, mobiliše ili na neki drugi način pomaže
pojedince ili grupe lica sa ciljem pridruživanja stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj

formaciji koja djeluje van Republike Srpske ili ko se pridruži takvoj formaciji, kazniće se kaznom
zatvora od tri do petnaest godina
(2) Ko prikuplja finansijska ili neka druga sredstva, sačinjava planove ili se dogovara s drugima ili
vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju neposredni uslovi za
izvršenje ovog krivičnog djela, kazniće se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina.
(3) Ko javno, putem sredstava informisanja ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja
ima za cilj podsticanje drugog na izvršenje krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Izvršilac djela iz stava 1. ovog člana koji otkrivanjem grupe spriječi izvršenje krivičnog djela ili
otkrije grupu prije izvršenja krivičnog djela, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može
se i osloboditi od kazne.
(5) Odredbe ovog člana neće se primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo
strane zemlje priznate od naše države u čijoj vojsci, vojnoj ili policijskoj formaciji služe na zakonit
način ili služe u vojnim formacijama međunarodno priznatim i kontrolisanim od strane
organizacije Ujedinjenih nacija.
Podrivanje odbrambene moći Republike Srpske

(1) Ko u namjeri umanjenja odbrambene moći Republike Srpske uništi, učini neupotrebljivim ili
omogući da prijeđu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ili
druga borbena ili odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju ili ko u istom cilju ometa ili
dovede u opasnost borbene ili odbrambene mjere, kazniće se kaznom zatvora od tri do dvadeset
godina.
(2) Ko planira, sa drugim dogovara, nabavlja sredstva ili na neki drugi način priprema izvršenje
krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Diverzija

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske rušenjem,
paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti industrijski, poljoprivredni objekat, saobraćajno
sredstvo, uređaj ili postrojenja, uređaje sistema veze, uređaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas
ili energiju, branu, skladište, zgradu ili neki drugi objekt koji ima veći značaj za bezbjednost ili
snabdijevanje građana ili za privredu ili funkcionisanje javnih službi, kazniće se kaznom zatvora
od tri do petnaest godina.
Sabotaža

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske na prikriven,
podmukao ili drugi sličan način, u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze, prouzrokuje

znatnu štetu za organe Republike Srpske ili pravno lice u kojem radi ili za drugi organ Republike
Srpske ili pravno lice, kazniće se kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.
Špijunaža

(1) Ko tajne ekonomske ili službene podatke ili dokumente saopšti, preda ili učini dostupnim
stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kazniće se kaznom zatvora od dvije do
dvanaest godina.
(2) Ko za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u Republici Srpskoj ili njom
rukovodi, kazniće se kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže njen
rad, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopšti ili preda stranoj državi,
stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ako su usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupile teške posljedice za bezbjednost,
ekonomsku ili vojnu moć zemlje, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
Odavanje tajne Republike Srpske

(1) Ko neovlašteno nepozvanom licu saopšti, preda ili učini dostupnim podatke ili dokumente
koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi način došao, a koji predstavljaju tajnu Republike
Srpske, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti ili oružanog sukoba, ili je dovelo do ugrožavanja bezbjednosti ili ekonomske moći
zemlje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
jedne do osam godina.
Upućivanje i prebacivanje na teritoriju Republike Srpske oružanih grupa, oružja i municije

Ko upućuje ili prebacuje na teritoriju Republike Srpske oružane grupe, teroriste, špijune,
diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal za izvršenje krivičnih
djela navedenih u Glavi XXII ovog zakonika, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest
godina.
Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja Republike Srpske

(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske, poziva ili
podstiče da se silom promijeni njeno ustavno uređenje ili svrgnu najviši predstavnici organa vlasti,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini uz pomoć iz inostranstva, kazniće se kaznom zatvora od
dvije do deset godina.
(3) Ko u namjeri rasturanja izrađuje ili umnožava materijal koji je po svom sadržaju takav da
poziva ili podstiče na vršenje djela iz stava 1. ovog člana ili ko upućuje ili prebacuje na teritoriju
Republike Srpske takav materijal ili drži veću količinu tog materijala u namjeri da ga on ili neko
drugi rastura, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godine.
Pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske

(1) Ko učinioca krivičnog djela iz čl. 278. do 294. ovog zakonika krije, daje mu sklonište, hranu,
materijal, novac ili druga sredstva, ili mu na drugi način pomaže da bi spriječio ili otežao njegovo
otkrivanje ili hvatanje, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Nema krivičnog djela ako je lice kome je učinilac djela navedenih u stavu 1. ovog člana bračni
drug, lice koje sa njima živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao i srodnik po krvi u pravoj liniji,
brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje
sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.
Stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupe za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog
uređenja Republike Srpske

(1) Ko organizuje grupu ili organizovanu kriminalnu grupu ili neko drugo udruženje radi vršenja
krivičnih djela iz čl. 278. do 282. i člana 293. ovog zakonika, kazniće se kaznom zatvora od dvije
do deset godina.
(2) Ko postane član neke od grupa iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(3) Učinilac djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji spriječi izvršenje krivičnih djela navedenih u stavu 1.
ovog člana ili ih pravovremeno otkrije, ili otkrije navedene grupe i njegove vodeće članove,
kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može se i osloboditi od kazne.
Pripremanje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske

(1) Ko organizuje, planira ili sa drugim dogovori izvršenje, ili ko nabavlja ili osposobi sredstva za
izvršenje ili preduzme drugu radnju kojom se stvaraju neposredni uslovi za izvršenje krivičnih
djela iz čl. 278. do 294. i člana 291. st. 1. i 2. ovog zakonika, kazniće se kaznom zatvora od jedne
do pet godina.
(2) Učinilac djela iz stava 1. ovog člana koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnih djela iz stava
1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.
Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske

(1) Za krivično djelo iz čl. 278. do 294. ovog zakonika koje je imalo za posljedicu smrt jednog ili
više lica, teško nasilje ili velika razaranja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset
godina.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana učinilac umišljajno lišio života jedno ili više
lica, kazniće se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnogž zatvora.

GLAVA XXIII

KRIVIČNA DJELA TERORIZMA
Terorizam

(1) Ko u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana ili prisiljavanja organa vlasti Republike Srpske da
nešto izvrše ili ne izvrše, ili u cilju ozbiljnog narušavanja ili uništavanja osnovnih ustavnih,
političkih, ekonomskih ili društvenih struktura Republike Srpske, izvrši jedno od sljedećih djela
koje može nanijeti ozbiljnu štetu Republici Srpskoj:
1) napad na život lica koji može prouzrokovati njegovu smrt,
2) napad na tjelesni integritet nekog lica,
3) protivpravno zatvaranje lica, držanje zatvorenog lica ili na drugi način oduzimanje ili
ograničavanje slobode kretanja drugom licu s ciljem da se on ili neko drugi prisili da nešto učini,
ne učini ili trpi, ili uzimanje talaca,
4) nanošenje velike štete objektima Republike Srpske ili javnim objektima, saobraćajnom sistemu,
objektima infrastrukture uključujući informatički sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u
kontinentalnom pojasu, na javnom mjestu ili u privatnoj imovini, i vjerovatno je da će ta šteta
ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne materijalne štete,
5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili prevoza robe,
6) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korištenje ili osposobljavanje za
korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnih
materijala, te istraživanje i razvoj biološkog, hemijskog ili radioaktivnih materijala, kao i
posjedovanje ili korištenje uređaja za aktiviranje ili emitovanje radioaktivnog ili jonizirajućeg
zračenja, korištenje ili oštećenje nuklearnog objekta tako da bi moglo doći do ispuštanja ili
opasnosti od ispuštanja radioaktivnog materijala, ili upotrebom sile ili prijetnje, ili zahtijevanje
radioaktivnog materijala, uređaja za aktiviranje, raspršivanje ili emitovanje radioaktivnog
materijala ili nuklearnog objekta,
7) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s ciljem ugrožavanja
ljudskih života,
8) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim prirodnim
resursom s ciljem ugrožavanja ljudskih života,
kazniće se kaznom zatvora najmanje osam godina.
(2) Ko prijeti izvršenjem ili priprema neko djelo iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora
od jedne do osam godina.
(3) Ako su djela iz stava 1. ovog člana imala za posljedicu velika razaranja ili smrt jednog ili više
lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnog zatvora.
(4) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac neko lice s umišljajem lišio
života, kazniće se kaznom zatvora najmanje petnaest godina ili kaznom doživotnog zatvora.
(5) Objekti i druge nepokretnosti koje su korištene za terorističke aktivnosti, kao i predmeti ili
sredstva koji su namijenjeni ili su korišteni za izvršenja djela terorizma oduzeće se.
Finansiranje terorističkih aktivnosti

(1) Ko neposredno ili posredno daje ili na bilo koji način obezbjeđuje ili prikuplja novac, imovinu
ili neka druga sredstva u namjeri da se koriste ili znajući da će se koristiti ili da će biti
upotrijebljena u cijelosti ili djelimično za vršenje jednog ili više djela navedenih u Glavi XXIII
ovog zakonika, kao i krivičnog djela oštećenje ili uništenje javnih uređaja (član 397. st. 1. i 2),
oštećenje brana i vodoprivrednih objekata (član 398. st. 1. i 2) ili nekog drugog djela koje može
prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civilnog lica ili lica koje aktivno ne učestvuje u
neprijateljstvima u oružanom sukobu, ako je takvo djelo upravljeno na zastrašivanje građana ili
prisiljavanje organa vlasti u Republici Srpskoj da izvrši ili ne izvrši neku radnju, kazniće se
kaznom zatvora najmanje osam godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko na bilo koji način neposredno ili posredno daje,
obezbjeđuje ili prikuplja novac, imovinu ili neka druga sredstva u namjeri omogućavanja
pripremanja djela iz stava 1. ovog člana ili na bilo koji način obezbjeđuje ili prikuplja novac,
imovinu ili neka druga sredstva u namjeri korištenja ili znajući da će biti u cijelosti ili djelimično
iskorištena na bilo koji način od strane terorista ili terorističke organizacije.
(3) Službeno ili odgovorno lice u banci ili drugoj finansijskog instituciji ili lice koje vrši poslove od
javnog interesa koje je ovlašteno za preduzimanje mjera ili radnji za sprečavanje finansiranja
terorizma, koje svjesno propusti da preduzme zakonom propisane mjere i time omogući izvršenje
djela iz ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje neovlašteno
otkrije klijentu ili nepozvanom licu podatke koji se odnose na postupak ispitivanja sumnjivih
transakcija ili drugih mjera ili radnji koje se preduzimaju za sprečavanje finansiranja terorizma.
(5) Ako su djela iz st. 3. i 4. ovog člana izvršena iz nehata, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do osam godina.
(6) Ako je za djelo iz ovog člana odgovorno pravno lice, kazniće se novčanom kaznom i mjerom
prestanka pravnog lica.
(7) Novac, imovina i sredstva namijenjena za pripremanje ili izvršenje djela iz ovog člana oduzeće
se.
Stvaranje terorističkih grupa ili organizacija

(1) Ko uspostavi ili organizuje grupu ili terorističku organizaciju ili na bilo koji drugi način
udružuje više lica radi izvršenja djela navedenih u Glavi XXIII ovog zakonika, kao i krivičnog
djela oštećenje ili uništenje javnih uređaja (član 397. st. 1. i 2), oštećenje brana i vodoprivrednih
objekata (član 398. st. 1. i 2) ili nekog drugog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu
povredu civilnog lica ili lica koje aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, ako
je takvo djelo upravljeno na zastrašivanje građana ili prisiljavanje organa vlasti u Republici Srpskoj
da izvrši ili ne izvrši neku radnju, kazniće se kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(2) Ko postane pripadnik grupe ili terorističke organizacija iz stava 1. ovog člana ili na neki drugi
način pruža pomoć ili učestvuje u njihovim aktivnostima, kazniće se kaznom zatvora od tri do
dvadeset godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i onaj ko podstiče, podržava ili na bilo koji drugi
način pomaže stvaranje terorističke organizacije.
(4) Pripadnik grupe ili terorističke organizacija koji otkrivanjem grupe ili terorističke organizacije
ili na neki drugi način spriječi izvršenje planiranih djela, kazniće se kaznom zatvora do tri godine,
a može se i osloboditi od kazne.
(5) Pripadnik grupe ili terorističke organizacija iz stava 1. ovog člana koji otkrije grupu ili
terorističku organizaciju prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih izvršio neko drugo
krivično djelo, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može se i osloboditi od kazne.
(6) Objekti i druge nepokretnosti koje su korištene za terorističke aktivnosti, kao i predmeti ili
sredstva koji su namijenjeni za pripremanje izvršenja terorističkih djela oduzimaju se.
Javno podsticanje na terorističke aktivnosti

Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstiče na vršenje djela
navedenih u Glavi XXIII ovog zakonika, kao i drugih djela koja se preduzimaju u cilju
zastrašivanja građana ili prisiljavanje organa vlasti u Republici Srpskoj da nešto izvrše ili ne izvrše,
kazniće se kaznom zatvora od tri do dvadeset godina.
Vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih djela

(1) Ko u namjeri izvršenja djela navedenih u Glavi XXIII ovog zakonika, kao i drugih djela koja
se preduzimaju u cilju zastrašivanja građana ili prisiljavanje organa vlasti u Republici Srpskoj da

nešto izvrše ili ne izvrše, vrbuje drugo lice da izvrši, učestvuje ili da pruži pomoć u izvršenju tih
djela ili da se pridruži grupi ili udruženju koja imaju za cilj vršenje ovih djela, kazniće se kaznom
zatvora od tri do dvadeset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko sa drugim dogovori izvršenje djela iz stava 1.
ovog člana ili ko poziva drugog da se pridruži grupi ili udruženju koja imaju za cilj vršenje ovih
djela.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u namjeri izvršenja djela navedenih u Glavi
XXIII ovog zakonika, daje uputstva o izradi i korištenju eksploziva ili eksplozivnih naprava,
vatrenog ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili obučava drugog za izvršenje ili
učestvovanje u izvršenju tih djela ili daje sredstva ili ustupa prostore za obuku za njihovo vršenje.
(4) Objekti i druge nepokretnosti, kao i predmeti ili sredstva koja su korištena ili su bila
namijenjena za terorističku obuku, vrbovanje i vršenje terorističkih djela oduzimaju se.
Formiranje i obučavanje grupa radi pridruživanja stranim terorističkim organizacijama

(1) Ko vrbuje, poziva, obučava, oprema, organizuje ili na neki drugi način mobiliše pojedince ili
grupe lica sa ciljem pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje se bave
terorističkim aktivnostima, kazniće se kaznom zatvora od tri do dvadeset godina.
(2) Ko prikuplja finansijska ili neka druga sredstva, sačinjava planove ili se dogovara s drugima ili
vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju neposredni uslovi za
izvršenje djela iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora u trajanju od dvije do petnaest
godina.
(3) Ko javno, putem sredstava informisanja ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, u
cilju podsticanja drugog na izvršenje djela iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora jedne
do deset godina.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane više lica koja su se udružila za vršenje
ovog djela, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(5) Izvršilac djela iz stava 1. ovog člana koji otkrije grupu ili vodeće članove grupe prije nego što
je djelo otkriveno ili je na taj način spriječeno izvršenje djela, kazniće se kaznom zatvora od šest
mjeseci do dvije godine, a može se i osloboditi od kazne.
(6) Objekti za obučavanje, finansijska i sva druga sredstva koja su korištena ili su bila namijenjena
za vršenje djela iz ovog člana oduzimaju se.
(7) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i lice koje se pridruži stranim paravojnim ili
parapolicijskim formacijama koje se bave terorističkim aktivnostima.
Uzimanje talaca

(1) Ko drugog zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja
ili ga drži ili prijeti da će ga ubiti, povrijediti ili dalje držati kao taoca, s ciljem da primora
Republiku Srpsku da nešto učini ili ne učini kao izričiti ili prećutni uslov za oslobađanje taoca,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otetog lica, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od pet do dvadeset godina.
(3) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac oteto lice s umišljajem lišio
života, kazniće se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom doživotnog zatvora.

GLAVA XXIV

KRIVIČNA DJELA PROTIV ORGANA REPUBLIKE SRPSKE
Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje

(1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi službeno lice u vršenju
službene radnje koju je preduzelo u okviru svojih ovlaštenja ili ga na isti način prinudi na vršenje
službene radnje, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana službeno lice zlostavljano ili su mu nanesene
tjelesne povrede ili je krivično djelo izvršeno prijetnjom upotrebe oružja, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana službenom licu nanesena teška tjelesna
povreda ili su ta djela izvršena prema službenom licu prilikom vršenja poslova bezbjednosti,
lišenja slobode učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica koje je lišeno slobode, učinilac će kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
(5) Ako je učinilac krivičnog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana bio izazvan protivzakonitim ili grubim
postupanjem službenog lica, može se osloboditi kazne.
Učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u vršenju službene radnje

(1) Ko učestvuje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem spriječi ili pokuša da spriječi službeno
lice u vršenju službene radnje, ili ga na isti način prinudi na vršenje službene radnje, kazniće se
samo za učestvovanje novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko organizuje ili rukovodi grupom koja izvrši djelo iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana službenom licu nanesena tjelesna povreda ili
mu je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
(4) Učinilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana koji je bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem
službenog lica, može se osloboditi od kazne.
Protivpravno mijenjanje teritorijalne organizacije Republike Srpske

Ko upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje da će upotrijebiti silu ili na drugi protivpravan način
izmijeni ili pokuša da izmijeni zakonom utvrđenu teritorijalnu organizaciju Republike Srpske,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem

Ko se neovlašteno bavi određenim zanimanjem za čije bavljenje je, po zakonu ili drugim
propisima donesenim na osnovu zakona, potrebna dozvola nadležnog organa, odnosno
organizacije, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka

(1) Ko skine ili povrijedi službeni pečat ili znak koji je ovlašteno službeno lice stavilo radi
osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede pečata ili znaka uđe u takvu
prostoriju ili otvori predmet na koji je bio stavljen službeni pečat ili znak, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenih spisa

(1) Ko protivpravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivim
službeni pečat, knjigu, spis ili ispravu koja pripada državnom organu, privrednom društvu,
ustanovi ili drugom pravnom licu koje vrši javna ovlaštenja ili se kod njih nalazi, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Lažno predstavljanje

(1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi korist ili da drugom nanese neku štetu lažno
predstavlja kao službeno ili vojno lice, ili neovlašteno nosi znake službenog ili vojnog lica, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izvrši radnju koju je ovlašteno da izvrši samo
određeno službeno lice.
Samovlašće

(1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada upotrebom
sile ili ozbiljne prijetnje da će napasti na život ili tijelo, ili u sastavu grupe, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Kaznom iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se i ko djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini za drugog.
(4) Gonjenje za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

GLAVA XXV

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI
Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja

(1) Službeno ili odgovorno lice koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja,
prekoračenjem granice svog službenog ovlaštenja ili neizvršenjem svoje službene dužnosti pribavi
sebi ili drugom neku korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(3) Kaznama iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se i strano službeno lice ili odgovorno lice u stranom
pravnom licu koje ima predstavništvo ili vrši djelatnost u Republici Srpskoj, ili lice koje vrši
poslove od javnog interesa ako je djelo izvršeno u periodu vršenja njegovih ovlaštenja ili
dužnosti.
(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršeno pri vršenju javnih nabavki ili na štetu sredstava
budžeta Republike Srpske, javnih fondova ili drugih javnih sredstava, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Pronevjera

(1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu
povjerene na radu, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1. ovog člana ne prelazi iznos od 300 KM, a
učinilac je imao namjeru da pribavi malu vrijednost, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Prevara u službi

(1) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku
korist podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način dovede u zabludu ovlašteno lice da izvrši
nezakonitu isplatu, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Posluga

Ko se neovlašteno posluži novcem, vrijednosnim hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su
mu povjerene u službi ili uopšte na radu u republičkom organu ili pravnom licu ili te stvari
drugom neovlašteno da na poslugu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
Primanje mita

(1) Službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi
obećanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog ovlaštenja ili u
vezi sa svojim službenim ovlaštenjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, ili da ne
izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset
godina.
(2) Službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili koje primi
obećanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog ovlaštenja ili u vezi sa
svojim ovlaštenjem izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti, ili da ne izvrši službenu radnju
koju ne bi smjelo izvršiti, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Službeno ili odgovorno lice koje poslije izvršenja, odnosno neizvršenja službene radnje
navedene u st. 1. i 2. ovog člana, a u vezi sa njom, zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Strano službeno ili odgovorno lice koje učini djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana kazniće se
kaznom za to djelo.
(5) Primljeni poklon ili imovinska korist stečena izvršenjem djela iz ovog člana oduzeće se.
Davanje mita

(1) Ko službenom ili odgovornom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist namijenjenu
tom licu ili drugom licu da u okviru svog službenog ovlaštenja ili u vezi sa svojim službenim
ovlaštenjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju
bi moralo izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog lica, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko službenom ili odgovornom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist namijenjenu
tom licu ili drugom licu da u okviru svog službenog ovlaštenja izvrši službenu radnju koju bi
moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, ili ko posreduje pri
ovakvom podmićivanju službenog lica, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i kada je mito dato, ponuđeno ili obećano
stranom službenom ili odgovornom licu.
(4) Učinilac djela iz st. 1. i 3. ovog člana koji je djelo prijavio prije nego što je saznao da je ono
otkriveno, može se osloboditi od kazne.
(5) (brisano)
Trgovina uticajem

(1) Ko zahtijeva ili primi nagradu ili neku drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko
trećeg lica, da korištenjem svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog
uticaja, posreduje da se izvrši ili ne izvrši neka službena radnja, kazniće se kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(2) Ko drugom neposredno ili preko trećeg lica ponudi ili da nagradu ili neku drugu korist da,
korištenjem svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja,
posreduje da se izvrši ili ne izvrši neka službena radnja, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ko koristeći svoj službeni ili društveni položaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da
se izvrši službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se
morala izvršiti, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ko drugom neposredno ili preko trećeg lica obeća, ponudi ili da nagradu ili neku drugu korist
da, koristeći svoj službeni ili društveni položaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj, posreduje da se

izvrši službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se
morala izvršiti, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog člana zahtijevana ili primljena nagrada ili neka korist,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(6) Strano službeno ili odgovorno lice koje učini djelo iz st. 1. do 4. ovog člana kazniće se za to
djelo.
(7) Nagrada ili imovinska korist stečena izvršenjem djela iz ovog člana oduzeće se.
Nesavjestan rad u službi

(1) Službeno lice koje svjesnim kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnosti
nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je
bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili veća
imovinska šteta, pa takva povreda ili šteta i nastupi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do teške povrede prava drugog ili nastupila
imovinska šteta u iznosu koji prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do osam godina.
Odavanje službene tajne

(1) Službeno lice koje neovlašteno drugom saopšti, preda ili na drugi način učini dostupnim
podatke koji predstavljaju službenu tajnu, ili koje pribavlja takve podatke u namjeri da ih preda
neovlaštenom licu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko, u namjeri da ih neovlašteno upotrijebi, na
protivpravan način dođe do podataka koji se čuvaju kao službena tajna ili ko takve podatke bez
odobrenja objavi.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, ili se ono odnosi na naročito
povjerljive podatke, ili je učinjeno radi objavljivanja ili korištenja podataka u inostranstvu, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Nema krivičnog djela iz stava 2. ovog člana, ako ko službenu tajnu, čija je sadržina suprotna
ustavnom poretku Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavljivanju u namjeri da javnosti
otkrije nepravilnosti u organizovanju, djelovanju i vođenju službe, ako objava nema štetne
posljedice za Republiku Srpsku.
(6) Kao službena tajna smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili
odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni službenom tajnom i čije bi
odavanje imalo ili moglo da ima štetne posljedice za službu.
Nenamjensko korištenje budžetskih sredstava

Odgovorno lice korisnika budžetskih sredstava ili odgovorno lice u vanbudžetskim fondovima
koje stvori obaveze po bilo kom osnovu iznad visine raspoloživih sredstava preko iznosa od
10.000 KM u odnosu na iznos utvrđen budžetom, finansijskim planom ili aktom nadležnog
organa, izuzev opravdanih obaveza na koje ne može uticati, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima

(1) Službeno ili odgovorno lice koje pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem
uslova javne nabavke ili sklopi ugovor s ponuđačem čija je ponuda u suprotnosti sa uslovima iz
dokumentacije za nadmetanje, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom
kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. ovoga člana kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje iskoristi položaj
ili ovlaštenje u davanju pogodnosti, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili
djelatnost lica sa kojima je interesno povezano.
Protivzakonita naplata i isplata

Službeno ili odgovorno lice koje od nekog naplati nešto što taj nije dužan da plati ili naplati više
nego što je dužan da plati, ili koje pri isplati ili predaji stvari manje isplati, odnosno preda, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Protivzakonito oslobođenje lica lišenog slobode

Službeno lice koje protivzakonito oslobodi lice lišeno slobode koje mu je povjereno na čuvanje,
ili mu pomogne da pobjegne, ili mu omogućava nedozvoljenu vezu ili prepisku radi pripremanja
bjekstva, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Iznuđivanje iskaza

(1) Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu, prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili
nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od osumnjičenog, odnosno
optuženog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Ako je iznuđivanje iskaza ili izjave praćeno teškim nasiljem ili ako su usljed iznuđenog iskaza
nastupile naročito teške posljedice za osumnjičenog, odnosno optuženog u krivičnom postupku,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja

Službeno lice koje u vršenju službe, zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja drugog grubo
zlostavlja, zastrašuje, tjelesno povrijedi ili uopšte prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa
ljudsko dostojanstvo, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vršenja pretresanja ili sprovođenja izvršenja

(1) Službeno lice koje prilikom pretresanja stana, prostorija ili lica, ili prilikom sprovođenja
izvršenja u sudskom ili upravnom postupku oduzme pokretnu stvar u namjeri da je protivpravno
prisvoji, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. oduzeta stvar velike vrijednosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do osam godina.
Obavezno izricanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

Za krivična djela iz čl. 315, 319. i 321. ovog zakonika, sud učiniocu izriče mjeru bezbjednosti
zabrane vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti, pod uslovima propisanim u članu 77. ovog
zakonika.

GLAVA XXVI

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA
Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela

(1) Ko zna da se priprema izvršenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći pet godina
zatvora ili teža kazna pa u vremenu kada je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje to ne
prijavi, a djelo bude pokušano ili izvršeno, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna
doživotnog zatvora, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Nema krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni
drug, lice koje sa njim živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa
nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.
(4) Za djelo iz stava 2. ovog člana može se blaže kazniti učinilac koji je s licem koje priprema
izvršenje krivičnog djela u nekom od odnosa iz stava 3. ovog člana.
Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca

(1) Ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora
od deset godina ili doživotni zatvor ili samo zna da je takvo djelo učinjeno pa to ne prijavi prije
nego što su djelo, odnosno učinilac otkriveni, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.
(2) Službeno lice koje svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u vršenju svoje
dužnosti, ako se za to djelo po zakonu može izreći kaznu zatvora pet godina ili težu kaznu, a
djelo se goni po službenoj dužnosti, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Nema krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac
bračni drug, lice koje sa njim živi u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat,
sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa
nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao i branilac ili vjerski ispovjednik učinioca.
Pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela

(1) Ko krije učinioca krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili mu prikrivanjem oruđa,
tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osuđeno lice ili preduzima
druge radnje kojima se ide za tim da se ne izvrši kazna, izrečena mjera bezbjednosti, ili da se ne
primjene vaspitne zavodske mjere, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ko pruži pomoć učiniocu krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ko pruži pomoć učiniocu krivičnog djela za koje je propisana kazna doživotnog zatvora,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne
propisane za krivično djelo u pogledu kojeg je pružena pomoć.
(5) Nema krivičnog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana ako je pomoć pružilo lice kome je učinilac
bračni drug, lice koje sa njim živi u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat,
sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa
nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.
Lažno prijavljivanje krivičnog djela

(1) Ko prijavi neko lice da je učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da
to lice nije učinilac, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko podmetanjem tragova krivičnog djela ili na
drugi način izazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela za koje se goni po
službenoj dužnosti protiv lica za koje zna da nije učinilac tog djela.
(3) Ko sam sebe prijavi da je učinio kakvo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti,
iako ga nije učinio, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kazniće se i ko prijavi da je učinjeno krivično djelo za koje se
goni po službenoj dužnosti, iako zna da to djelo nije učinjeno.
Davanje lažnog iskaza

(1) Svjedok, vještak, prevodilac ili tumač koji da lažan iskaz u postupku pred sudom, u
disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili drugom zakonom propisanom postupku,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i stranka koja prilikom izvođenja dokaza
saslušanjem stranaka u sudskom ili upravnom postupku da lažan iskaz, a na ovom iskazu je
zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(4) Ako su usljed djela iz stava 3. ovog člana nastupile posebno teške posljedice za okrivljenog,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ako učinilac dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što se donese konačna odluka,
kazniće se novčanom kaznom, a može se i osloboditi od kazne.
Sprečavanje dokazivanja

(1) Ko u namjeri da spriječi ili oteža dokazivanje sakrije, uništi ili ošteti ili učini neupotrebljivim
predmet ili ispravu koja služi kao dokaz, ili pomjeri ili premjesti granični kamen, zemljomjerni
znak ili uopšte neki znak o svojini na nepokretnosti, ili ko u istoj namjeri ovakav znak lažno
postavi, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, upravnom, prekršajnom ili disciplinskom postupku,
silom, prijetnjom ili na drugi način prinudi, ili obećanjem poklona ili bilo kakve druge koristi
navede da da lažan iskaz, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godine.
Povreda tajnosti postupka

(1) Ko neovlašteno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom, upravnom ili drugom
zakonom propisanom postupku, a što se po zakonu ne može objaviti ili je odlukom suda ili

nadležnog organa proglašeno kao tajna, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ko bez dozvole suda objavi tok krivičnog postupka koji se vodi protiv maloljetnika, njegovo
ime ili odluku koja je u tom postupku donesena, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
Odavanje identiteta svjedoka pod zaštitom

Sudija ili drugo službeno lice koje je učestvovalo u saslušanju svjedoka pod zaštitom u krivičnom
postupku, koji učini dostupnim neovlaštenoj osobi podatke o identitetu svjedoka pod zaštitom,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Napad na sudiju i javnog tužioca

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti sudiju ili javnog tužioca u vezi sa vršenjem
sudijske ili tužilačke dužnosti, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko primjenom sile, prijetnjom upotrebe sile ili na drugi način ometa ili spriječi sudiju ili
javnog tužioca u vršenju sudijske ili tužilačke dužnosti, kazniće se kaznom zatvora od jedne do
pet godina.
(3) Ako je pri izvršenju djela iz st. 1. i 2. ovog člana nekom licu nanesena teška tjelesna povreda ili
je djelo izvršeno prijetnjom ubistvom, otmicom, upotrebom oružja ili u sastavu grupe, učinilac će
se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. ili 3. ovog člana nastupila smrt nekog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora najmanje osam godina.
Povreda ugleda suda i učesnika u postupku

(1) Ko u postupku pred sudom izloži poruzi sud, sudiju, javnog tužioca ili advokata ili ko djelo
izvrši pismenim podneskom sudu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno na posebno neprimjeren način ili je uvredljivo
izražavanje takvog značaja da je dovelo ili je moglo dovesti do težih štetnih posljedica za
oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Neizvršenje sudske odluke

(1) Službeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravnosnažnoj sudskoj odluci, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i službeno lice ili odgovorno lice koje odbije da
izvrši odluku Ustavnog suda Republike Srpske koju je dužno da izvrši.
(3) Ako su usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastale teže povrede prava drugoga ili značajna
materijalna šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti ili zanimanja

Ko drugome omogući obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dužnosti iako zna da mu je
pravnosnažnom sudskom odlukom bila izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti,
zanimanja ili poziva ili zaštitna mjera zabrane vršenja određenih dužnosti, ili je takva zabrana
nastala kao pravna posljedica osude, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
Pobuna lica lišenih slobode

(1) Lica koja su na osnovu zakona lišena slobode, koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode,
ili da zajednički napadnu lica čijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da će
neposredno upotrijebiti silu prinude da učine ili propuste nešto što je suprotno njihovoj dužnosti,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Učesnici u djelu iz stava 1. ovog člana koji upotrijebe silu ili ozbiljnu prijetnju, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Izvršilac djela iz stava 1. ovog člana koji dobrovoljno odustane od pobune prije upotrebe sile
ili ozbiljne prijetnje, oslobodiće se od kazne.
Bjekstvo lica lišenog slobode

Lice lišeno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će
neposredno napasti na život ili tijelo pobjegne, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
Omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode

(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način omogući bjekstvo licu koje je na osnovu
zakona lišeno slobode, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno u grupi ili je omogućeno bjekstvo više lica, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Povreda zakona od strane sudije ili javnog tužioca

(1) Sudija ili javni tužilac koji u vršenju svoje službene dužnosti u namjeri da pribavi sebi ili
drugom korist ili da drugom nanese štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši
zakon, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Istom kaznom kazniće se i sudija Ustavnog suda Republike Srpske koji u postupku pred
Ustavnim sudom Republike Srpske izvrši djelo iz stava 1. ovog člana.
(3) Ako je djelom iz st. 1. ili 2. ovog člana pribavljena korist ili nanesena šteta u iznosu koji prelazi
10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora u trajanju od dvije do dvanaest godina.

GLAVA XXVII

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVNOG SAOBRAĆAJA
Falsifikovanje isprave

(1) Ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava
ili ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe, kazniće se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko napravi lažnu javnu ispravu, testament, mjenicu, ček, javnu ili službenu knjigu ili drugu
knjigu koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preinači takvu pravu ispravu ili ko takvu lažnu
ili preinačenu ispravu stavi u opticaj, ili je drži radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu,
kazniće se kaznom zatvora do pet godina.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.
Posebni slučajevi falsifikovanja isprave

Kaznom iz člana 347. stav 1. ovog zakonika kazniće se i:
1) ko hartiju, blanket ili drugi predmet na kome je neko lice stavilo svoj potpis neovlašteno
popuni izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose,
2) ko drugog obmane u sadržaju isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, držeći da se
potpisuje pod neku drugu ispravu ili pod neki drugi sadržaj,
3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez njegovog ovlaštenja ili u ime lica koje ne postoji,
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima položaj, zvanje ili čin, a to ima bitni uticaj
na dokaznu snagu isprave,
5) ko ispravu načini tako što neovlašteno upotrijebi pravi pečat ili znak.

Falsifikovanje ili uništavanje službene isprave

(1) Službeno ili odgovorno lice koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite
podatke ili ne unese neki važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri
službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitom sadržinom, ili koje svojim potpisom,
odnosno službenim pečatom omogući pravljenje takve isprave, knjige ili spisa sa neistinitom
sadržinom, kazniće se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje neistinitu
službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili
koje službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi
način učini neupotrebljivom.
Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje
isprava

(1) Ko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za falsifikovanje isprava,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Sredstva za falsifikovanje oduzeće se.
Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja

(1) Ko dovođenjem u zabludu navede nadležni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri
nešto neistinito što će služiti kao dokaz u pravnom saobraćaju, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi
iako zna da su neistiniti.
Izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja

(1) Ljekar ili veterinar koji izda neistinito ljekarsko, odnosno veterinarsko uvjerenje iako zna da je
neistinito, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko upotrijebi neistinito ljekarsko, odnosno
veterinarsko uvjerenje iako zna da je neistinito.
Falsifikovanje i upotreba hartija od vrijednosti

(1) Ko napravi lažne hartije od vrijednosti ili preinači prave hartije od vrijednosti u namjeri da ih
upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lažne hartije upotrijebi kao
prave ili ih u toj namjeri pribavi, kazniće se novčanom kaznom i kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako ukupan iznos na koji glase hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog člana prelaze 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi
50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ko lažne hartije od vrijednosti koje je primio kao prave, pa saznavši da su lažne, stavi u
promet, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Lažne hartije od vrijednosti oduzeće se.
Falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje

(1) Ko napravi lažnu kreditnu ili karticu za bezgotovinsko plaćanje ili ko preinači takvu pravu
karticu u namjeri da je upotrijebi kao pravu ili ko takvu lažnu karticu upotrijebi kao pravu,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je učinilac djela iz stava 1. ovog člana upotrebom kartice pribavio imovinsku korist,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je učinilac djela iz stava 1. ovog člana pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi
10.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000
KM, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Falsifikovanje znakova za vrijednost

(1) Ko napravi lažne znakove za vrijednost ili ko preinači neki od pravih znakova u namjeri da ih
upotrijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao
prave, ili ih u toj namjeri pribavi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ako ukupna vrijednost znakova iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će
se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ko odstranjivanjem žiga kojim se znaci za vrijednost poništavaju ili kojim drugim načinom ide
za tim da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko
upotrijebljene znakove ponovo upotrijebi ili proda kao da važe, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Lažni znakovi za vrijednost oduzeće se.
Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje

(1) Ko pravi, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje
lažnog novca ili lažnih hartija od vrijednosti, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri
godine.
(2) Ko pravi, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje
lažnih znakova za vrijednost, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.
Falsifikovanje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova

(1) Ko u namjeri da ih upotrijebi kao prave napravi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove
za obilježavanje domaće ili strane robe kojima se žigoše zlato ili drugi plemeniti metali, drvo,
stoka ili bilo kakva druga roba, ili ko u istoj namjeri takve prave znakove preinači ili ko takve
lažne znakove upotrijebi kao prave, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izvrši falsifikovanje mjera ili tegova.
(3) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje znakova za
obilježavanje robe, lažnih mjera i tegova, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine.
(4) Lažni znaci, mjere i tegovi oduzeće se.

GLAVA XXVIII

KRIVIČNA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA
Izazivanje nereda

(1) Ko učestvuje u grupi većeg broja lica koji nasiljem prema drugim licima, objektima ili stvarima
ili ozbiljnom prijetnjom da će izvršiti nasilje, ugrožava javni red i mir, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema većem broju lica, iz mržnje, uz upotrebu
oružja ili opasnog oruđa ili je nekom licu nanesena teška tjelesna povreda ili je prouzrokovana
znatna imovinska šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta velikih razmjera ili je nastupila smrt
nekog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(4) Organizator ili vođa grupe koja izvrši djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, kazniće se kaznom
zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Neće se kazniti učesnik djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji se na zahtjev službenog lica udalji iz
grupe prije nego je izvršeno nasilje.

Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje

(1) Ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili društvene mreže, na javnom
skupu ili javnom mjestu ili na drugi način javno poziva, izaziva ili podstiče ili učini dostupnim
javnosti letke, slike ili neke druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu
prema određenom licu ili grupama zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti,
boje kože, pola, seksualno opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih
osobina, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem
sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari,
skrnavljenjem spomenika, spomen obilježja ili grobova, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica
za zajednički život naroda i ostalih koji žive u Republici Srpskoj, kazniće se kaznom zatvora od
dvije do dvanaest godina.
(4) Materijal i predmeti koji nose poruke iz stava 1. ovog člana, kao i sredstva za njihovu izradu,
umnožavanje ili rasturanje, oduzeće se.
Izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih za izvršenje krivičnih djela

(1) Ko oružje, eksplozivne materije ili sredstva potrebna za njihovo spravljanje ili otrove, za koje
zna da su namijenjeni za izvršenje krivičnog djela, izrađuje, drži, nabavlja ili drugom omogućava
da do njih dođe, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko napravi ili drugom ustupi lažni ključ, otpirač ili neko drugo sredstvo za provaljivanje iako
zna da je namijenjeno za izvršenje krivičnog djela, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se ko izradi, pribavi, proda ili da na korištenje uputstvo
ili sredstvo koje je namijenjeno za ulaženje u kompjuterski sistem.
(4) Predmeti iz st. 1, 2. i 3. ovog člana i sredstva za njihovo pravljenje, prenošenje i rasturanje
oduzeće se.
Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija

(1) Ko neovlašteno izradi, prepravi, drži, proda, nabavi, vrši razmjenu, unese u zemlju ili iz nje
iznese, vatreno, hemijsko, biološko ili nuklearno oružje, municiju ili eksplozivne materije, ili
kakvo drugo borbeno sredstvo čije izrađivanje, nabavljanje, prodaja, nošenje ili držanje građanima
uopšte nije dozvoljeno ili je ograničeno, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog člana oružje, municija ili eksplozivne materije ili druga
borbena sredstva u većoj količini ili vrijednosti, ili je u pitanju oružje ili druga borbena sredstva
velike razorne moći i opasnosti, ili je djelo izvršeno u grupi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(3) Ko neovlašteno izradi, pribavi, drži, proda, vrši razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese
sastavne, odnosno rezervne dijelove oružja, municije, eksplozivnih materija ili kakvih drugih
borbenih sredstava ili opreme, materijal ili dijelove za koje zna da će biti upotrijebljeni za
proizvodnju ili upotrebu predmeta iz st. 1. i 2. ovog člana, kazniće se za djelo iz stava 1. ovog
člana kaznom zatvora do tri godine, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko neovlašteno na javnom mjestu nosi vatreno oružje čije je nabavljanje građanima
dozvoljeno, a za koje nema oružni list, odnosno dozvolu za držanje oružja, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Predmeti iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana i sredstva za njihovo pravljenje, prenošenje i rasturanje
oduzeće se.
Nasilničko ponašanje

(1) Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče ili na
drugi način značajnije ugrožava spokojstvo građana ili teže remeti javni red i mir, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno u grupi ili je došlo do težeg zlostavljanja ili
ponižavanja većeg broja lica ili je pri izvršenju djela nekom licu nanesena tjelesna povreda,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu

(1) Ko fizički napadne ili se fizički obračunava sa učesnicima sportske priredbe ili javnog skupa,
vrši nasilje ili oštećuje imovinu veće vrijednosti prilikom dolaska ili odlaska sa sportske priredbe
ili javnog skupa, unese u sportski objekat ili baca na sportski teren, među gledaoce ili učesnike
javnog skupa predmete, pirotehnička sredstva ili druge eksplozivne, zapaljive ili škodljive
supstance koje mogu da izazovu tjelesne povrede ili ugroze zdravlje učesnika sportske priredbe ili
javnog skupa, neovlašteno uđe u sportski teren ili dio gledališta namijenjen protivničkim
navijačima i izazove nasilje, oštećuje sportski objekat, njegovu opremu, uređaje i instalacije,
svojim ponašanjem ili parolama na sportskoj priredbi ili javnom skupu izaziva nacionalnu, rasnu,
vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost zasnovanu na nekom diskriminatornom osnovu usljed
čega dođe do nasilja ili fizičkog obračuna sa učesnicima, kazniće se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane grupe, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(3) Kolovođa grupe koja izvrši djelo iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri do
dvanaest godina.
(4) Ako je izvršenjem djela iz st. 1. i 2. ovog člana došlo do nereda u koje je nekom licu nanesena
teška tjelesna povreda ili je oštećena imovina veće vrijednosti, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do deset godina.
(5) Službeno ili odgovorno lice koje pri organizovanju sportske priredbe ili javnog skupa ne
preduzme mjere obezbjeđenja kako bi se onemogućio ili spriječio nered, te usljed toga budu
ugroženi život ili tijelo većeg broja ljudi ili imovina veće vrijednosti, kazniće se kaznom zatvora
do tri godine i novčanom kaznom.
(6) Izvršiocu djela iz st. 1. do 4. ovog člana koja su izvršena na sportskoj priredbi izreći će se
mjera bezbjednosti zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama.
(7) Ko prekrši mjeru bezbjednosti iz stava 6. ovog člana, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.
Dogovor za izvršenje krivičnog djela

Ko se sa drugim dogovori da izvrši krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od pet
godine ili teža kazna, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Udruživanje radi vršenja krivičnih djela

(1) Ko organizuje ili rukovodi grupom koja ima za cilj vršenje krivičnih djela za koja je propisana
kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, ako zakonom za takvo organizovanje nije propisana
teža kazna, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko organizuje ili rukovodi organizovanom kriminalnom grupom koja ima za cilj vršenje
krivičnih djela utvrđenih ovim zakonikom, ako zakonom za takvo organizovanje nije propisana
teža kazna, kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Pripadnik grupe iz stava 1. ovog člana kazniće se kaznom zatvora do tri godine, a pripadnik
organizovane kriminalne grupe iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
(4) Ako se djelo iz st. 1. i 2. ovog člana odnosi na grupu ili organizovanu kriminalnu grupu koja
ima za cilj vršenje krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora od dvadeset godina ili
kazna doživotnog zatvora, organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe će se kazniti
kaznom zatvora od pet do dvadeset godina, a pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1, 2. i 4. ovog člana koji
pravovremeno prijavi ili otkrije grupu ili organizovane kriminalne grupe, ili koji otkrivanjem
grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na neki drugi način spriječi izvršenje krivičnog djela

radi čijeg vršenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana, kazniće se kaznom
zatvora do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.
(6) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 3. i 4. ovog člana koji otkrije grupu ili
organizovanu kriminalnu grupu prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih učinio neko
krivično djelo radi čijeg izvršenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana, ili koji
otkrije vodeće članove grupe ili organizovane kriminalne grupe, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.
Izvršenje krivičnog djela u sastavu kriminalnog udruženja

(1) Ko u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe izvrši krivično djelo utvrđeno ovim
zakonikom, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kazniće se kaznom zatvora
od jedne do petnaest godina.
(2) Ko u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe izvrši krivično djelo utvrđeno ovim
zakonikom za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, ako za pojedino
krivično djelo nije propisana teža kazna, kazniće se kaznom zatvora od tri do dvadeset godina.
(3) Ko organizuje ili rukovodi grupom ili organizovanom kriminalnom grupom koja zajedničkim
djelovanjem izvrše krivično djelo propisano ovim zakonikom, kazniće se kaznom zatvora
najmanje osam godina ili doživotnim zatvorom.
(4) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe koja zajedničkim djelovanjem izvrše
krivično djelo propisano ovim zakonikom, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža
kazna, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1. do 4. ovog člana, koji
pravovremeno prijavi ili otkrije grupu ili organizovanu kriminalnu grupu ili njihove vodeće
članove, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može i se osloboditi kazne.

(brisan)
Kockanje

(1) Ko neovlašteno organizuje kocku ili druge igre na sreću koje su zabranjene, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije
radi kockanja ili na drugi način za nagradu omogućava kockanje.
(3) Ko se pri kocki posluži lažnim ili obilježenim kartama ili drugom obmanom, kazniće se
kaznom zatvora do dvije godine i novčanom kaznom.
(4) Predmeti kocke, kao i novac zatečen pri kocki oduzeće se.

Povreda groba ili umrlog lica

(1) Ko neovlašteno prekopa, razruši, ošteti ili grubo povrijedi grob ili drugo mjesto u kome se
umrli sahranjuju ili na neki drugi način grubo povrijedi spomen na umrle, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko neovlašteno iskopa, odnese, ošteti, premjesti ili sakrije tijelo, dio tijela ili pepeo umrlog
lica, ili ko na neki drugi način oskrnavi tijelo umrlog ili posmrtne ostatke, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno prema dva ili više grobova ili ga je izvršilo više
lica ili je učinjeno na naročito uvredljiv način ili iz mržnje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do pet godine.

GLAVA XXIX

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE
Zagađivanje životne sredine

(1) Ko suprotno propisima o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine zagadi vazduh,
zemljište ili vodu u većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci
do tri godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja ili znatnog oštećenja šumskih i
drugih biljnih zajednica i njihovih staništa na širem prostoru ili je životna sredina zagađena u toj
mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi ili životinja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do
pet godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1.
ovog člana kaznom zatvora do dvije godine, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Zagađivanje životne sredine otpadnim materijama

(1) Ko suprotno propisima prerađuje, odlaže, odbacuje, sakuplja, skladišti, uvozi, izvozi ili prevozi
opasan otpad, nuklearni materijal ili druge radioaktivne supstance ili opasne materije ili u tome
posreduje ili sa njima postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kvalitet
vazduha, zemljišta, vode ili šuma, ili u znatnoj mjeri ili na širem području može ugroziti biljke ili
životinje, ili može ugroziti život ili zdravlje ljudi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do tri godine.
(3) Ko zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlaštenja odobri vršenje radnji iz stava 1. ovog
člana, kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog člana došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta
velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost po život
ili zdravlje ljudi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina, a za djelo iz stava
2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Ugrožavanje životne sredine bukom ili nejonizirajućim zračenjem

(1) Ko suprotno propisima proizvodi buku ili nejonizirajuće zračenje koje može biti opasno po
život ili zdravlje ljudi, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Ugrožavanje životne sredine nepropisnim građenjem objekata i postrojenja

(1) Ko suprotno propisima izgradi, stavi u pogon ili upravlja postrojenjem u kojem se odvijaju
opasni postupci ili u kojem se čuvaju ili se koriste opasne supstance ili sredstva za njihovo
spravljanje koje mogu u znatnoj mjeri ugroziti kvalitet vazduha, zemljišta ili voda ili u znatnoj
mjeri ili na širem području mogu ugroziti životinje ili bilje ili mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do tri godine.
(3) Službeno ili odgovorno lice koje suprotno propisima dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili
upotrebu takvih objekta ili postrojenja, kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam godina.
Oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine

(1) Ko ošteti, uništi, ukloni ili na drugi način učini neupotrebljivim objekte, opremu ili uređaje za
zaštitu životne sredine, radi čega je došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili
na širem prostoru, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta
velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za život
ili zdravlje ljudi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do tri godine.
Uništenje ili oštećenje zaštićenih prirodnih vrijednosti ili dobara

(1) Ko suprotno propisima uništi, hvata, uzima ili posjeduje zaštićene vrste životinja, biljaka ili
neku drugu zaštićenu prirodnu vrijednost ili zaštićeno dobro, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema strogo zaštićenoj divljoj vrsti životinja ili
biljaka, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je uništeno ili oštećeno prirodno dobro ili vrijednost od izuzetnog značaja, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(4) Ako su djela iz st. 1, 2 i 3. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti za djelo iz stava
1. ovog člana kaznom zatvora do jedne godine, za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora
od jedne do pet godina.
Uništenje staništa

(1) Ko suprotno propisima uništi ili izazove znatno propadanje staništa zaštićene vrste životinja
ili biljaka, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši prema staništu, odnosno području razmnožavanja,
podizanja mladih, migracije ili hibernacije strogo zaštićene divlje vrste životinja ili biljaka, kazniće
se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko uništi ili izazove znatno propadanje staništa u
zaštićenom području prirode ili na ekološki značajnom području.
(4) Ko djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvrši iz nehata, kazniće se za djelo iz stava 1. ovog člana
kaznom zatvora do jedne, a za djela iz st. 2. i 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora do tri
godine.
Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja

(1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili za sprečavanje zaraze kod
životinja, koja su opasna za njihov život ili zdravlje, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće životinja ili druga znatna šteta,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
jedne godine.
Zagađivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje životinja

(1) Ko bilo kakvom škodljivom materijom zagadi hranu ili vodu koja služi za ishranu ili napajanje
životinja i time dovede u opasnost njihov život ili zdravlje, kazniće se kaznom zatvora od šest
mjeseci do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko škodljivom materijom zagadi vodu u ribnjaku,
jezeru, rijeci ili kanalu ili poribljavanjem iz zaraženih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba
ili drugih vodenih životinja.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovano uginuće većeg broja životinja ili riba u
većoj vrijednosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora jedne do pet godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
jedne godine.
Protivzakonito iznošenje i unošenje strogo zaštićenih biljaka ili životinja ili genetski
modifikovanih organizama

(1) Ko suprotno propisima trguje, uvozi, izvozi, unosi, iznosi strogo zaštićenu vrstu biljaka ili
životinja, njihove dijelove i derivate, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko suprotno propisima prenese preko granice živ genetski modifikovan organizam ili uvede
živ genetski modifikovan organizam ili stranu divlju vrstu mikroorganizama, biljaka ili životinja u
životnu sredinu u kojoj prirodno ne opstaju i time nanese znatnu ili trajnu štetu prirodi, kazniće
se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Ugrožavanje ozonskog omotača

(1) Ko suprotno propisima proizvodi, uvozi, izvozi, stavlja u promet ili koristi supstance koje
oštećuju ozonski omotač, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
dvije godine.
Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja

(1) Ko ne postupi po propisima i naredbama kojima nadležni organ određuje mjere za suzbijanje
ili sprečavanje zarazne bolesti kod životinja ili bilja i time izazove opasnost od širenja te bolesti ili
njenih uzročnika ili biljnih štetočina, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko za vrijeme trajanja opasnosti od bolesti i
štetočina koje mogu ugroziti biljni svijet ne postupi po propisima i naredbama kojima se određuju
mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti, odnosno štetočina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila znatna šteta, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
do dvije godine.
Nesavjesno postupanje u prometu pesticida

Ko stavi pesticide u promet bez dozvole ili izda drugi pesticid umjesto propisanog ako zamjena
nije dozvoljena, ili na drugi način nesavjesno postupa u prometu pesticida i time izazove opasnost
za život ili zdravlje ljudi ili za životnu sredinu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći

(1) Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoćnik koji pri pružanju veterinarske pomoći propiše ili
primijeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepravilan način liječenja ili uopšte
nesavjesno postupa pri liječenju i time prouzrokuje uginuće stoke ili uginuće živine u većem
broju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
dvije godine.
Neovlašteno obavljanje veterinarskih usluga

Lice koje nema propisanu stručnu spremu, a obavlja poslove zdravstvene zaštite životinja ili
druge veterinarske zahvate, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Uništenje zasada

Ko bilo kakvom škodljivom materijom izazove uništenje bilja, voćaka ili drugih zasada i time
nanese štetu većih razmjera, kazniće kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine

(1) Službeno ili odgovorno lice koje ne postupi po odluci nadležnog organa o preduzimanju
mjera zaštite životne sredine, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Pri izricanju uslovne osude sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku
preduzme mjere koje je nadležni organ odredio.

Unošenje opasnih materija u Republiku Srpsku

(1) Ko suprotno propisima unese u Republiku Srpsku radioaktivne ili druge materije ili otpatke
štetne za život ili zdravlje ljudi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja, suprotno propisima, omogući da se u
Republiku Srpsku unesu materije ili otpaci iz stava 1. ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od
dvije do osam godina.
Pustošenje šuma

(1) Ko suprotno propisima ili naredbama nadležnih organa vrši sječu ili krčenje šuma, ili ko
podbjeljuje stabla ili na drugi način pustoši šumu ili obori više stabala u parku ili drvoredu,
kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili u drugim
šumama sa posebnom namjenom, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Izazivanje požara

(1) Ko izazove šumski požar usljed kojeg nastupi šteta velikih razmjera, kazniće se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom
parku, voćnjaku ili drugoj šumi sa specijalnom namjenom, ili žitnim poljima.
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini nehatno, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
Mučenje i ubijanje životinja

(1) Ko životinje teško zlostavlja ili ih izlaže nepotrebnim ili dugotrajnim patnjama ili stradanjima
ili ih suprotno propisima ubija, razara njihova staništa u većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do uginuća većeg broja životinja koje pripadaju
posebno zaštićenim životinjskim vrstama, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci
pet godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1.
ovog člana kaznom zatvora do šest mjeseci, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Protivzakonito zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja

(1) Ko u namjeri posjedovanja i korištenja zauzme nekretninu koja je proglašena kao dobro od
opšteg značaja, spomenik kulture, prirodna rijetkost ili drugo prirodno bogatstvo, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ko protivno propisima vrši eksploataciju mineralnih resursa i drugih prirodnih bogatstava,
kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava (2) ovog člana izvršeno sa namjerom sticanja protivpravne imovinske
koristi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(4) Ko zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja omogući vršenje radnji iz stava (2) ovog
člana, a usljed dijela iz stava (2) i (3) ovog člana nastupi imovinska šteta za Republiku Srpsku ili
jedinicu lokalne samouprave, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(5) Ako je usljed djela iz stava (3) i (4) ovog člana došlo do zagađenja životne sredine u mjeri
ugrožavanja života ili zdravlja ljudi, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do deset godina.
Nezakonit lov

(1) Ko lovi divljač za vrijeme lovostaja ili na području gdje je lov zabranjen, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko vrhunski trofej divljači trajno iznese u
inostranstvo.
(3) Ko neovlašteno lovi u ustanovljenom lovištu, ubije ili rani divljač ili je uhvati živu, kazniće se
kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema visokoj divljači, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(5) Ko lovi stalno zaštićenu ili privremeno zaštićenu divljač čiji lov je zabranjen ili ko lovi bez
dozvole za lov određenu vrstu divljači za čiji je lov potrebna takva dozvola ili ko lovi na način ili
sredstvima kojima se divljač masovno uništava, kazniće se kaznom zatvora od dvije do osam
godina.
(6) Ulovljena divljač i sredstva upotrijebljena za lov oduzeće se.
Nezakonit ribolov

(1) Ko lovi ribu i druge slatkovodne životinje u vrijeme kada je to zabranjeno ili na područjima na
kojima je to zabranjeno ili ko lovi ribu i druge slatkovodne životinje eksplozivom, električnom
strujom, otrovom, sredstvom za omamljivanje i time prouzrokuje uginuće ribe ili ko lovi ribu na

način štetan za njeno rasplođavanje, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće ribe ili drugih slatkovodnih
životinja u većim razmjerama, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ulov i sredstva za ribolov oduzeće se.

GLAVA XXX

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LjUDI I IMOVINE
Izazivanje opšte opasnosti

(1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajućim ili
radioaktivnim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom, pucanjem iz
vatrenog oružja ili drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove opasnost
za život ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje ne postavi
propisane uređaje za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili
jonizirajućih ili radioaktivnih zračenja, električne energije ili drugih opasnih sredstava, ili ove
uređaje ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uopšte ne
postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za
život ljudi i imovinu većeg obima.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana izvršena na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(5) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana učinjena iz mržnje, učinilac će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
(6) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više
lica ili imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana
kaznom zatvora od jedne do deset godina, za djelo iz stava 3. ovog člana kaznom zatvora od dvije
do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(7) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana kaznom zatvora od pet do dvadeset godina, a za djelo iz
stava 4. ovog člana kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Stvaranje opasnosti nepropisnim izvođenjem građevinskih radova

(1) Odgovorno lice koje pri projektovanju, rukovođenju, nadzoru ili izvođenju građevinskih
radova, gradnji mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradnji, postupi suprotno propisima ili
opštepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu
većeg obima, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica,
učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od jedne do deset godina, a
za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava
2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ako je izvršenjem djela iz stava 1. ovog člana pribavljena protivpravna imovinska korist ili je
prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od
jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
Oštećenje zaštitnih uređaja na radu

(1) Ko u rudniku, tvornici, gradilištu ili nekom drugom mjestu gdje se obavlja rad uništi, ošteti,
isključi ili ukloni zaštitne uređaje i tako prouzrokuje opasnost za život ljudi ili za imovinu većih
razmjera, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i lice koje je odgovorno za preduzimanje mjera
zaštite na radu u rudnicima, tvornicama, gradilištima ili drugim mjestima gdje se obavljaju radovi,
koje ne postavi zaštitne uređaje ili ih ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne
stavi u funkciju, ili uopšte ne postupa po propisima o mjerama zaštite na radu i tako prouzrokuje
opasnost za život ljudi ili imovinu većih razmjera.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do dvije godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica
ili imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom
zatvora od jedne do deset godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od tri do petnaest godina, a za djelo iz
stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Oštećenje ili uništenje javnih uređaja

(1) Ko uništi, ošteti, otuđi, izmijeni, učini neupotrebljivim ili ukloni uređaje javne upotrebe za
vodu, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaje sistema veza, druge javne uređaje ili na
bilo koji način ošteti ili učini neupotrebljivim infrastrukturne objekte, kazniće se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastao znatan poremećaj u korištenju tih uređaja, ili je
tim djelom prouzrokovan poremećaj u životu građana ili funkcionisanju privrede, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1.
ovog člana kaznom zatvora do dvije godine, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom
zatvora do tri godine.
Oštećenje brana i vodoprivrednih objekata

(1) Ko ošteti uređaj ili branu koji služe za zaštitu od prirodnih nepogoda, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim vodoprivredni objekat većeg značaja, kazniće se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
Nepropisno prevoženje ili prenošenje opšteopasnih materija

Ko suprotno propisima o prometu eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala preda na prevoz
javnim saobraćajnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam
prenosi koristeći se javnim saobraćajnim sredstvima, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
Neotklanjanje opasnosti

(1) Ko neprijavljivanjem ili neblagovremenim prijavljivanjem nadležnom organu ili na drugi način
ne preduzme mjere da se otkloni kakav požar, poplava, eksplozija, saobraćajna nezgoda ili neka
druga opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima, iako je to mogao da učini bez
opasnosti za sebe ili drugog, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugog u preduzimanju mjera za otklanjanje požara,
poplave, eksplozije, saobraćajne nezgode ili kakve druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za
imovinu većeg obima, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Neučestvovanje u otklanjanju opšte opasnosti

Ko suprotno naredbi ili pozivu nadležnog organa ili organizacije bez opravdanog razloga odbije
da učestvuje u otklanjanju opasnosti od požara, poplava ili drugih opštih opasnosti, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

GLAVA XXXI

KRIVIČNA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA
Ugrožavanje javnog saobraćaja

(1) Učesnik u saobraćaju na putevima koji se ne pridržava saobraćajnih propisa i time tako ugrozi
javni saobraćaj da dovede u opasnost život ljudi, pa usljed toga kod drugoga nastupi teška tjelesna
povreda, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Izvršilac krivičnog djela iz stava 1. ovog člana koji je prilikom izvršenja djela bio pod uticajem
alkohola preko 1,50 g/kg alkohola u krvi ili pod uticajem narkotičkih sredstava ili koji je vozio
brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene brzine, kazniće se kaznom zatvora od jedne do
osam godina i kaznom oduzimanja vozačke dozvole.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se za
djelo iz stava 1. ovog člana kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina i kaznom
oduzimanja vozačke dozvole, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od tri
do petnaest godina i kaznom oduzimanja vozačke dozvole.
(5) Ako je usljed djela iz stava 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i kaznom oduzimanja vozačke dozvole.
Ugrožavanje posebnih vidova saobraćaja

(1) Ko kršenjem propisa o bezbjednosti željezničkog, autobuskog, tramvajskog, trolejbuskog,
brodskog ili saobraćaja žičarom izazove nesreću, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda nekog lica ili
imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom
zatvora od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od tri do petnaest godina i kaznom

oduzimanja vozačke dozvole, a za djelo iz stava 2. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od
jedne do osam godina i kaznom oduzimanja vozačke dozvole.
Ugrožavanje javnog saobraćaja opasnom radnjom ili sredstvom

(1) Ko uništenjem, uklanjanjem ili težim oštećenjem saobraćajnih uređaja, sredstava, znakova ili
uređaja za signalizaciju koji služe bezbjednosti saobraćaja, ili davanjem pogrešnih znakova ili
signala, postavljanjem prepreka na saobraćajnicama ili na drugi način tako ugrozi javni saobraćaj
da time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg obima, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica ili
imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom
zatvora od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz stava 1. ovog člana kaznom zatvora od dvije do petnaest godina, a za djelo iz
stava 2. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem

(1) Odgovorno lice kome je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem saobraćajnica i objekata
na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobraćajem, ili nad ispunjavanjem propisanih uslova
rada vozača, ili kome je povjereno rukovođenje vožnjom, koje nesavjesnim vršenjem svoje
dužnosti izazove opasnost po život ili tijelo ljudi ili po imovinu većeg obima, kazniće se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice koje izda nalog za vožnju ili
dopusti vožnju iako zna da vozač zbog umora, bolesti, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u
stanju da bezbjedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno, pa tako izazove opasnost za
život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do
tri godine.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više lica
ili imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom
zatvora od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se
kazniti za djelo iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz
stava 3. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nesreći

(1) Vozač motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći lice koje je tim
prevoznim sredstvom ili radi njega povrijeđeno, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.
(2) Ako je zbog neukazivanja pomoći nastupila teška tjelesna povreda povrijeđenog lica, učinilac
će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je zbog neukazivanja pomoći nastupila smrt povrijeđenog lica, učinilac će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do osam godina.

GLAVA XXXII

KRIVIČNA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI KOMPJUTERSKIH PODATAKA
Oštećenje kompjuterskih podataka i programa

(1) Ko neovlašteno izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim
kompjuterski podatak ili program, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 50.000 KM,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Uređaji i sredstva kojima je izvršeno krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.
Kompjuterska sabotaža

Ko unese, uništi, izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim
kompjuterski podatak ili program ili uništi ili ošteti kompjuter ili drugi uređaj za elektronsku
obradu i prenos podataka sa namjerom da onemogući ili znatno ometa postupak elektronske
obrade i prenosa podataka koji su od značaja za republičke organe, javne službe, ustanove,
privredna društva ili druge subjekte, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Izrada i unošenje kompjuterskih virusa

(1) Ko napravi računarski virus u namjeri njegovog unošenja u tuđi kompjuter ili kompjutersku ili
telekomunikacionu mrežu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko unese računarski virus u tuđi kompjuter ili kompjutersku mrežu i time prouzrokuje štetu,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Uređaj i sredstva kojima je izvršeno krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.
Kompjuterska prevara

(1) Ko unese netačan podatak, propusti unošenje tačnog podatka ili na drugi način prikrije ili
lažno prikaže podatak i time utiče na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u namjeri da
sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku
štetu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 30.000
KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
Neovlašteni pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i
elektronskoj obradi podataka

(1) Ko se, kršeći mjere zaštite, neovlašteno uključi u kompjuter ili kompjutersku mrežu ili
neovlašteno pristupi elektronskoj obradi podataka, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko snimi ili upotrijebi podatak dobijen na način utvrđen u stavu 1. ovog člana, kazniće se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do zastoja ili ozbiljnog poremećaja
funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže ili su nastupile druge teške
posljedice, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izradi, pribavi, proda ili da na korištenje
uputstvo ili sredstvo koje je namijenjeno za ulaženje u kompjuterski sistem.
Sprečavanje i ograničavanje pristupa javnoj kompjuterskoj mreži

(1) Ko neovlašteno sprečava ili ometa pristup javnoj kompjuterskoj mreži, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Neovlašteno korištenje kompjutera ili kompjuterske mreže

(1) Ko neovlašteno koristi kompjuterske usluge ili kompjutersku mrežu u namjeri da sebi ili
drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do šest mjeseci.
(2) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

GLAVA XXXIII

PRELAZNA I ZAVRŠNE ODREDBE

Ministar će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakonika, donijeti:
1) Pravilnik o načinu izvršenja rada u javnom interesu iz člana 70. stav 7. ovog zakonika i
2) Pravilnik o vođenju kaznene evidencije iz člana 92. stav 1. ovog zakonika.

Stupanjem na snagu ovog zakonika prestaje da važi Krivični zakon Republike Srpske (“Službeni
glasnik Republike Srpske", br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 37/13).

Ovaj zakonik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike
Srpske".
Samostalni član Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske
("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 89/2021)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku
Republike Srpske".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske
("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/2023)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srpske".