Krivični zakon Federacije BiH

Predmet ovog zakona
Ovim zakonom se uređuje opći dio krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine
i krivična djela iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

(Usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije)
Ovim zakonom se u zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine djelimično preuzima
Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o
suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385).

Značaj izraza u ovom zakonu
(1) Krivično zakonodavstvo u Federaciji sačinjavaju krivičnopravne odredbe sadržane u ovom
zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona.
(2) Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene površine unutar njenih
granica, te zračni prostor nad njima.
(3) Službena osoba je izabrani ili imenovani službenik ili druga službena osoba u organima
zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i službama za upravu
Federacije, kantona, gradova i općina koje obavljaju određene upravne, stručne i druge poslove
u o kviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vrši
službenu dužnost u navedenim organima i tijelima; ovlašćena osoba u privrednom društvu ili u
drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osno vu zakona
povjereno obavljanje javnih ovlašćenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja određenu funkcija;
te druga osoba koja obavlja određenu službenu funkcija na osnovu ovlašćenja iz zakona ili
drugog propisa donesenog na osnovu zakona.
(4) Vojna osoba, u smislu ovog Zakona, je profesionalna vojna osoba i osoba u rezervnom
sastavu dok je na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o
službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
(5) Kad je kao učinitelj pojedinog krivičnog djela označena službena osoba ili vojna osoba,
osobe iz stava 3. ovog člana mogu biti učinitelji tih djela, ako iz obilježja pojedinog krivičnog
djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da učinitelj može biti samo neka od tih osoba.
(6) Odgovorna osoba je osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s
obzirom na njenu dužnost ili na osnovu posebne ovlasti povjeren određeni krug poslova koji se
odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili općeg akta privrednog
društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na
rukovođenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnošću ili na nadzor nad njima.
Odgovornom osobom smatra se i službena osoba u smislu stava 3. ovog člana kad su u pitanju
radnje čijim je učiniteljem označena odgovorna osoba, a nisu propisane kao krivično djelo
odredbama glave o krivičnim djelima protiv službene i druge odgovorne funkcije ili odredbama
o krivičnim djelima čiji je učinitelj službena osoba propisanima u nekoj drugoj glavi ovog
zakona ili drugim zakonom Federacije ili kantona.
(7) Kad je kao učinitelj krivičnih djela označena službena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st.
3. i 5. ovog člana mogu biti učinitelji tih djela, ako iz zakonskih obilježja pojedinog krivičnog
djela ne proizlazi da učinitelj može biti samo neka od tih osoba.
(8) Strana službena osoba je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane
države, javni službenik međunarodne organizacije i njezinih tijela, sudija i drugi službenik
međunarodnog suda.
(9) Sudija porotnik je osoba koja je član kolegijalnog tijela koje ima odgovornost odlučivanja
o krivnji optužene osobe i izricanja krivično-pravne sankcije u postupku suđenja.
(10) Arbitar je osoba koja je, na osnovu sporazuma o arbitraži, pozvana da donese pravno
obavezujuću odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma.
(11) Krivično djelo iz mržnje je svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje
kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola,
seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao
otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje za
kvalifikovani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje.
(12) Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina života.
(13) Mlađa punoljetna osoba je osoba koja je u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršila 18,
a nije navršila 21 godinu života.
(14) Žrtva krivičnog djela je fizička osoba koja zbog učinjenog krivičnog djela direktno trpi
tjelesne i duševne posljedice, imovinsku štetu ili povredu osnovnih prava i sloboda. Žrtvom
krivičnog djela smatraju se bračni odnosno izvanbračni partner, intimni partner te potomak, a
ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt direktno prouzrokovana krivičnim
djelom, te osobe koju je ona na osnovu zakona bila dužna izdržavati.
(15) Članovi porodice su: bračni partneri ili bivši bračni partneri i njihova djeca ili djeca svakog
od njih, izvanbračni partneri ili bivši izvanbračni partneri i njihova djeca ili djeca svakog od
njih, krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u
pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom, očuh, maćeha, posvojenik i usvojitelj iz odnosa

nepotpunog usvojenja, srodnici po tazbini zaključno s drugim stepenom bez obzira na činjenicu
da je bračna zajednica prestala, osobe koje vezuje odnos starateljstva i udomiteljstva, osobe
koje žive ili su živjele u istom domaćinstvu bez obzira na srodstvo, osobe koje imaju zajedničko
dijete ili je dijete začeto iako nikada nisu živjele u istom domaćinstvu, nezavisno od toga da li
učinitelj dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom.
(16) Bliske osobe su članovi porodice, te životni partner, bivši životni partner, sadašnji ili bivši
partner u emotivnoj ili intimnoj vezi, nezavisno od toga da li učinitelj dijeli ili je dijelio
domaćinstvo sa žrtvom.
(17) Životni partner je osoba koja s drugom osobom suprotnog spola živi u zajednici koja ima
trajniji karakter.
(18) Pravna osoba je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika
Srpska, Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općina, mjesna zajednica, svaki
organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova,
ustanova za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova ili za osiguranje osoba i imovine,
te druge finansijske institucije, fond, političke stranke, udruženja građana i drugi oblici
udruživanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti način kao i svaka druga institucija ili
organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
(19) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, poduzeće, ortakluk i svaki
organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne aktivnosti.
(20) Udruženje je bilo koji oblik udruživanja tri ili više osoba.
(21) Više osoba je najmanje dvije osobe.
(22) Skupina ljudi je najmanje pet osoba.
(23) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog
ili povremenog činjenja krivičnih djela, pri čemu svaka od tih osoba učestvuje u učinjenju
krivičnog djela.
(24) Organizirana grupa ljudi j e grupa ljudi koja je formirana, a nije nastala spontano, radi
izravno slijedećeg učinjenja krivičnog djela, čiji članovi ne moraju imati formalno određene
uloge, koja ne mora imati slijed članstva niti razvijenu organizaciju.
(25) Grupa za organizirani kriminal je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja
postoji neko vrijeme, djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po
zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna.
(26) Izbjeglica ili raseljena osoba je, u smislu ovog zakona, osoba koja je napustila svoju
imovinu na području Federacije u vremenu između 30. aprila 1991. godine i 4. aprila 1998.
godine, za koju se pretpostavlja da je izbjeglica ili raseljena osoba po Aneksu 7. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
(27) Tajna Federacije, kantona, grada i općine je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim
propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na osnovu zakona, određena tajnom
Federacije, čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i općinu.
(28) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom nadležnog
organa Federacije donesenim na osnovu zakona proglašena vojnom tajnom.
(29) Službena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim aktom
nadležne institucije u Federaciji, kantonu, gradu i općini donesenim na osnovu zakona
proglašena službenom tajnom.
(30) Poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim aktom
privrednog društva, ustanove ili druge pravne osobe određen poslovnom tajnom, a koji
predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak
zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine
privredne interese.
(31) Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koji saznaju
odvjetnici, branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje ili drugi
zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici staranja, vjerski ispovjednici i druge osobe u
obavljanju svog zvanja.
(32) Isprava je svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice
koja je od značenja za pravne odnose.
(33) Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaćanja koje je na osnovu zakona u opticaju u
Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.
(34) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.
(35) Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili
kretanja, te telefonski i drugi impulsi.
(36) Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo kakvo drugo sredstvo
koje se može koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zračnom prometu, bez obzira na
vrstu pogona.
(37) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava s ciljem da se ko protiv svoje volje
dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.
(38) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim
svojstvima, ili supstanca koja se lahko može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježe nadzoru
po međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili supstanca koja je
proglašena opojnom drogom od nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije
entiteta.
(39) Informaciono - komunikacione tehnologije su postupci, metode, elektronska sredstva i
programi koji omogućavaju prikupljanje, čuvanje, obradu, upravljanje, prijenos i prezentaciju
kompjuterskih podataka i informacija u elektronskom obliku, kao i mrežna telekomunikacijska
oprema koja omogućava ost varivanje komunikacije, traženje, slanje, primanje i pristupanje
kompjuterskim podacima i informacijama u elektronskom obliku.
(40) Nasilje jeste kršenje ljudskih prava i označava sva djela nasilja koja imaju za posljedicu ili
će vjerovatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju,

uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se
pojavljuju u javnom ili privatnom životu.
(41) Rodno zasnovano nasilje prema ženama je nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena
ili koje nerazmjerno pogađa žene. Takvo postupanje uzet će se kao otežavajuća okolnost ako
ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje.
(42) Ženska osoba uključuje i ženske osobe mlađe od 18 godina.
(43) Izražavanje u jednom gramatičkom rodu, muškom ili ženskom, uključuje oba roda fizičkih
osoba.

II - GLAVA DRUGA

OSNOVNE ODREDBE

Osnova i granice krivičnopravne prinude
(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako
ugrožavaju ili povrjeđuju osobne slobode i prava čovjeka, te druga prava i društvene vrijednosti
zajamčene i zaštićene Ustavom Federacije i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi
mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude.
(2) Propisivanje krivičnih djela i vrste i mjere krivičnopravnih sankcija zasniva se na nužnosti
primjene krivičnopravne prinude i njenoj razmjernosti jačini opasnosti za osobne slobode i
prava čovjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Načelo zakonitosti
(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.
(2) Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivičnopravna sankcija za djelo koje, prije
nego što je učinjeno, nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom propisano kao krivično djelo
i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

Načelo krivice
Niko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreći druge krivičnopravne sankcije, ako
nije kriv za počinjeno krivično djelo.

Vremensko važenje Krivičnog zakona
(1) Prema učinitelju krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme učinjenja
krivičnog djela.
(2) Ako se poslije učinjenja krivičnog djela zakon jednom ili više puta izmijeni, primijenit će
se zakon koji je blaži za učinitelja.

Vrste krivičnopravnih sankcija
Krivičnopravne sankcije jesu: kazne, mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere.

Svrha krivičnopravnih sankcija
Svrha krivičnopravnih sankcija je:
a) zaštita društva od činjenja krivičnih djela preventivnim uticajem na druge da poštuju pravni
sistem i ne počine krivična djela te sprječavanjem počinitelja da počini krivična djela kao i
poticanje njegovog prevaspitanja;
b) zaštita i satisfakcija žrtve krivičnog djela.

Ograničenja u izvršenju krivičnopravnih sankcija
Učinitelju krivičnog djela u izvršenju krivičnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograničena
određena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržaju te sankcije i samo na način kojim
se osigurava poštivanje osobe učinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i
međunarodnim pravom.

III - GLAVA TREĆA

PRIMJENA KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI

(Isključenje primjene krivičnog zakonodavstva u Federaciji prema djeci koja nisu navršila 14
godina života)
Krivično zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djeci koja u vrijeme učinjenja
krivičnog djela nisu navršila 14 godina života.

(Primjena krivičnog zakonodavstva u Federaciji prema djeci starijoj od 14 godina i mlađim
punoljetnim osobama)

Prema djeci koja su u vrijeme učinjenja krivičnog djela starija od 14 godina i prema mlađim
punoljetnim osobama primjenjuje se ovaj zakon ako posebnim zakonom nije drukčije
propisano.

Primjena krivičnog zakonodavstva u Federaciji na pravne osobe
Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se na pravne osobe u skladu sa glavom XIV
(Odgovornost pravnih osoba za krivična djela) ovog zakona i drugim zakonima u Federaciji.

Primjena krivičnog zakonodavstva u Federaciji prema svakom ko na teritoriji Federacije učini
krivično djelo
(1) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivično djelo
na teritoriji Federacije.
(2) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivično djelo
na domaćem plovilu, bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme učinjenja krivičnog
djela.
(3) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko učini krivično djelo
u domaćem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom zrakoplovu, bez obzira
na to gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

Primjena krivičnog zakonodavstva u Federaciji za krivična djela učinjena na području Bosne i
Hercegovine
(1) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko na teritoriji Bosne i
Hercegovine učini:
a) bilo koje krivično djelo protiv ustavnog poretka Federacije iz glave XV (Krivična djela protiv
ustavnog poretka Federacije) ovog zakona;
b) krivično djelo protiv službene ili odgovorne osobe u vezi sa njezinom službom.
(2) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema državljaninu Bosne i
Hercegovine koji izvan teritorije Federacije učini bilo koje drugo krivično djelo osim onih koja
su obuhvaćena odredbom stava 1. ovog člana.
(3) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije
Federacije prema Bosni i Hercegovini, njezinom državljaninu ili prema Federaciji ili njezinom
državljaninu učini bilo koje krivično djelo koje nije obuhvaćeno odredbom stava 1. ovog člana.
(4) Krivično zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije
Federacije prema stranoj državi ili prema strancu učini krivično djelo za koje se po tom

zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna. Ako zakonom nije
drukčije propisano, sud u takvom slučaju ne može izreći kaznu težu od kazne propisane
zakonom zemlje u kojoj je krivično djelo učinjeno.
(5) U slučajevima iz st. 2. i 3. ovog člana krivično zakonodavstvo u Federaciji primijenit će se
samo ako se učinitelj krivičnog djela zatekne na teritoriji Federacije ili bude izručen, a u slučaju
iz stava 4. ovog člana samo ako se učinitelj zatekne na te ritoriji Federacije i ne bude izručen
drugoj državi.

Primjena općeg dijela ovog zakona
(1) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema učiniteljima svih krivičnih djela
propisanih zakonima u Federaciji.
(2) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema djeci starijoj od 14 godina i mlađim
punoljetnim osobama, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom
nije drukčije propisano.

IV - GLAVA ČETVRTA

ZASTARJELOST

Zastarjelost krivičnog gonjenja
(1) Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, krivično se gonjenje ne može poduzeti kad od
učinjenja krivičnog djela protekne:
a) trideset pet godina za krivično djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;
d) deset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;
e) pet godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;
f) tri godine za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom
kaznom.
(2) Ako je za krivično djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti određuje se po najtežoj
propisanoj kazni.

Tok i prekid zastarjelosti krivičnog gonjenja
(1) Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno.
Zastarijevanje krivičnog gonjenja za krivična djela trajnog karaktera počinje teći u trenutku
prestanka protivpravnog stanja.
(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu krivično gonjenje ne može poduzeti
ili nastaviti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja
učinitelja zbog učinjenog krivičnog djela.
(4) Zastarijevanje se prekida i kad učinitelj, u vrijeme dok teče rok zastarjelosti, učini isto tako
teško ili teže krivično djelo.
(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.
(6) Zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko
vremena koliko zakon propisuje za zastarjelost krivičnog gonjenja.
(7) Za krivična djela trgovine ljudima i organizirane trgovine ljudima, krivična djela protiv
spolne slobode i morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i krivična
djela protiv braka, porodice i mladeži učinjena na štetu djeteta, zastarjelost krivičnog gonjenja
počinje teći od punoljetstva žrtve.

Zastarjelost izvršenja kazne
Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, izrečena se kazna neće izvršiti kad od dana
pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena protekne:
a) trideset pet godina ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina ako je izrečena kazna zatvora preko pet godina;
d) deset godina ako je izrečena kazna zatvora preko tri godine;
e) pet godina ako je izrečena kazna zatvora preko jedne godine;
f) tri godine ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.

Zastarjelost izvršenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera
(1) Zastarjelost izvršenja novčane kazne kao sporedne kazne nastupa kad proteknu dvije godine
od dana pravosnažnosti presude kojom je ta kazna izrečena.
(2) Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja, sigurnosne
mjere obaveznog liječenja od ovisnosti i sigurnosne mjere oduzimanja predmeta nastupa kad
protekne pet godina od dana pravosnažnosti odluke kojom su te mjere izrečene.
(3) Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija i
sigurnosne mjere zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom nastupa kad protekne onoliko
vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i sigurnosnih mjera
(1) Zastarijevanje izvršenja kazne počinje od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna
izrečena, a u slučaju opoziva uvjetne osude od dana pravosnažnosti odluke o opozivu uvjetne
osude.
(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može poduzeti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se poduzima radi
izvršenja kazne.
(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.
(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena
koliko zakon propisuje za zastarjelost izvršenja kazne.
(6) Odredbe st. od 2. do 5. ovog člana primjenjuju se i na zastarjelost izvršenja sigurnosnih
mjera.

Nezastarivost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne
Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za krivična djela za koja po međunarodnom
pravu zastarjelost ne može nastupiti.

V - GLAVA PETA

KRIVIČNO DJELO

Krivično djelo
Krivično djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su
obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija.

Način učinjenja krivičnog djela
(1) Krivično djelo se može učiniti činjenjem ili nečinjenjem.
(2) Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinitelj koji je pravno obavezan spriječiti
nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je
propuštanje po djelovanju i značenju jednako učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.

Vrijeme učinjenja krivičnog djela
Krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je učinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to
kad je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila.

Mjesto učinjenja krivičnog djela
(1) Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i
u mjestu gdje je posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično nastupila.
(2) Krivično djelo je u slučaju kažnjivog pokušaja učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio
ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog
činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično trebala nastupiti.
(3) Krivično djelo je u slučaju saučesništva učinjeno u mjestu utvrđenom u stavu 1. ovog člana
i u mjestu gdje je saučesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je prema umišljaju
saučesnika posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja trebala nastupiti.

Beznačajno djelo
Nije krivično djelo ono djelo koje, iako sadrži zakonom određena obilježja krivičnog djela,
zbog prirode i težine djela, ili načina počinjenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih
posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepen a krivice počinitelja,
predstavlja beznačajno djelo.

Nužna odbrana
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.
(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili od drugog odbije
istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu.
(3) Učinitelj koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje
učinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi kazne.

Krajnja nužda
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi.
(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinitelj od sebe ili od drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla
otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.
(3) Učinitelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekorači granice krajnje nužde, može
se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod naročito olakšavajućim okolnostima, može
se i osloboditi kazne.
(4) Nema krajnje nužde ako je učinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

Sila i prijetnja
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je počinjeno pod djelovanjem neodoljive sile.
(2) Počinitelj koji je počinio krivično djelo pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje može se
blaže kazniti.
(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana, počiniteljem krivičnog djela smatrat će se osoba koja je
primjenila neodoljivu silu.

Pokušaj
(1) Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši kaznit će se za pokušaj
krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna,
a za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Učinitelj će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivično
djelo, a može se i blaže kazniti.

Nepodobni pokušaj
Učinitelj koji pokuša učiniti krivično djelo neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom
predmetu, može se osloboditi kazne ili se može blaže kazniti.

Dobrovoljni odustanak
(1) Učinitelj koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog
pokušaja može se osloboditi kazne.
(2) U slučaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja, učinitelj će se kazniti za one
radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo.

Saučiniteljstvo
Ako više osoba zajednički učini krivično djelo, učestvovanjem u učinjenju krivičnog djela ili
preduzimajući što drugo čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela, svaka
će se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivično djelo.

Podstrekavanje
(1) Ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo kaznit će se kao da ga je sam
učinio.
(2) Ko drugog s umišljajem podstrekava na učinjenje krivičnog djela za koje se može izreći
kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a krivično djelo ne bude ni pokušano kaznit će se kao
za pokušaj krivičnog djela.
(3) Podstrekavanjem na počinjenje krivičnog djela smatra se naročito: upućivanje molbe,
ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od počinjenja krivičnog djela, davanje ili
obećavanje poklona, zloupotreba odnosa podređenosti ili ovisnosti, dovođenj e ili održavanje
osobe u stanju stvarne ili pravne zablude.

Pomaganje
(1) Ko drugom s umišljajem pomogne u učinjenju krivičnog djela, kaznit će se kao da ga je sam
učinio, a može se i blaže kazniti.
(2) Kao pomaganje u učinjenju krivičnog djela smatra se naročito: davanje savjeta ili uputa
kako da se učini krivično djelo, stavljanje na raspolaganje učinitelju sredstava za učinjenje
krivičnog djela, uklanjanje prepreka za učinjenje krivičnog djela, te unaprijed obećano
prikrivanje krivičnog djela, učinitelja, sredstava kojima je krivično djelo učinjeno, tragova
krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom.

Granice krivice i kažnjivost saučesnika
(1) Saučesnik je kriv u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u
granicama svog umišljaja.
(2) Saučesnika, podstrekača ili pomagača koji dobrovoljno spriječi učinjenje krivičnog djela
sud će osloboditi kazne.
(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon isključuje krivicu ili dopušta
oslobođenje od kazne ili ublažavanje kazne mogu se uzeti u obzir samo onom učinitelju,
saučesniku, podstrekaču ili pomagaču kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ŠESTA

KRIVICA

Sadržaj krivice
(1) Krivica postoji ako je počinitelj u vrijeme počinjenja krivičnog djela bio uračunljiv i pri
tome postupao s umišljajem.
(2) Krivica za krivično djelo postoji i ako je počinitelj postupao iz nehata, ako to zakon izričito
predviđa.

Uračunljivost
(1) Nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla shvatiti značaj
svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne
bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog psihičkog razvoja (neuračunljivost).
(2) Učinitelj krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog člana, može
se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).
(3) Kriv je učinitelj krivičnog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi način doveo
u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u
vrijeme dovođenja u to stanje krivično djelo bilo obuhvaćeno n jegovim umišljajem ili je u
pogledu krivičnog djela kod njega postojao nehat a zakon za takvo krivično djelo propisuje
krivicu i za nehat.
(4) Bitno smanjena uračunljivost u koju se učinitelj doveo na način iz stava 3. ovog člana ne
može biti osnov za ublažavanje kazne.

Umišljaj
(1) Krivično se djelo može učiniti s direktnim ili eventualnim umišljajem.
(2) Učinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo
učinjenje.
(3) Učinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja
ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Nehat
(1) Krivično djelo može se učiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
(2) Učinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili
nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neće nastupiti ili da
će je moći spriječiti.
(3) Učinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogućnosti nastupanja
zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan
i mogao biti svjestan te mogućnosti.

Stvarna zabluda
(1) Nije kriv počinitelj koji počini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako počinitelj u vrijeme počinjenja krivičnog djela nije bio
svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno smatrao da postoje
okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim.
(3) Ako je počinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojat će krivično djelo počinjeno iz
nehata, ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.

Pravna zabluda
Učinitelj krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može
se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

VII - GLAVA SEDMA

KAZNE

Vrste kazni
(1) Počinitelju krivičnog djela koji je kriv mogu se izreći:
a) kazna zatvora;
b) kazna dugotrajnog zatvora;
c) novčana kazna.
(2) Učinitelju krivičnog djela iz koristoljublja novčana kazna se može izreći kao sporedna kazna
i kad nije propisana zakonom ili kad je propisano da će se učinitelj kazniti kaznom zatvora ili
novčanom kaznom, a sud kao glavnu izrekne kaznu zatvora.

Svrha kažnjavanja
Svrha kažnjavanja jeste:
a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;
b) da se utiče na učinitelja da ubuduće ne učini krivična djela i potakne njegovo prevaspitanje;
c) da se utiče na ostale da ne učine krivična djela;
d) i da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja
učinitelja.

Kazna zatvora
(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina.
(2) Kazna zatvora izriče se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane.
(3) Kazna zatvora iz st. (1) i (2) ovog člana ne može se izreći djeci starijoj od 14 godina. Djeci
starijoj od 16 godina može se izreći kazna maloljetničkog zatvora pod uvjetima propisanim
posebnim zakonom.

Zamjena kazne zatvora
(1) Izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine će se, na zahtjev osuđenika, zamijeniti
novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.
(2) Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora
izjednačuje sa 150 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu.
(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog člana, sud će donijeti odluku o
izvršenju kazne zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelimično, izvršit će se kazna
zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaćen.
(4) Kazna zatvora izrečena u trajanju do jedne godine ne može se zamijeniti novčanom kaznom
za krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije, trgovine ljudima i organizirane trgovine
ljudima, krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djel a spolnog zlostavljanja i
iskorištavanja djeteta i krivična djela protiv braka, porodice i mladeži.

Kazna dugotrajnog zatvora
(1) Za najteže oblike teških krivičnih djela počinjenih s umišljajem može se propisati kazna
dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino
krivično djelo.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći počinitelju koji u vrijeme počinjenja krivičnog
djela nije navršio 21 godinu života.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora izriče se samo na pune godine.
(5) Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se može dati tek nakon izdržanih
tri petine te kazne.

Kućni zatvor sa elektronskim nadzorom
(1) Osobe osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, uz svoj pristanak, mogu izdržavati tu
kaznu i kao kućni zatvor sa elektronskim nadzorom što podrazumijeva da osuđena osoba ne
smije napuštati prostorije u kojima stanuje osim u slučajevima propisanim zako nom koji
uređuje izvršenje krivičnih sankcija.
(2) Odluka da se kazna zatvora može izvršiti i kao kućni zatvor sa elektronskim nadzorom
zasniva se na ocjeni da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne,
počinioca krivičnog djela nije prijeko potrebno uputiti u ustanovu na izdržavanje kazne zatvora,
već da se i na ovakav način može postići svrha kažnjavanja i svrha izvršenja kazne zatvora.
(3) Osuđenoj osobi koja izdržava kućni zatvor sa elektronskim nadzorom i koja neopravdano
napusti prostorije u kojima stanuje sud će odrediti izdržavanje ostatka kazne zatvora u ustanovi
za izdržavanje kazne.
(4) Osobama osuđenim za krivična djela protiv braka, porodice i omladine ne može biti
određeno izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu (1) ovog člana.

Rad za opće dobro na slobodi
(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine može istovremeno
odrediti da se izrečena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opće dobro na slobodi.
(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro na slobodi zasniva se na ocjeni
da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne, izvršenje kazne zatvora
ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali isto vremeno uvjetna kazna ne
bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnopravnih sankcija.
(3) Rad za opće dobro na slobodi određuje se u trajanju srazmjernom izrečenoj kazni zatvora
od najmanje deset do najviše devedeset radnih dana. Rok za izvršenje rada za opće dobro na
slobodi ne može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.
(4) Pri ocjenjivanju trajanja rada za opće dobro na slobodi, kao i vremena izvršenja tog rada,
sud će uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti učinitelja, s
obzirom na njegovu osobnu situaciju i zaposlenje.
(5) U slučaju kada osuđenik po isteku određenog roka nije izvršio ili je samo djelimično izvršio
rad za opće dobro na slobodi, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju
srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro na slobodi.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi može se primijeniti i u slučajevima
kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama člana 47. ( Zamjena
novčane kazne) ovog zakona.
(7) Raspoređivanje na rad za opće dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja
kantonalno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prema mjestu prebivališta odnosno
boravišta osuđenika, vodeći računa o njegovim sposobnostima i znanjima.

Uvjetni otpust
(1) Osuđeni koji je izdržao polovinu, te, izuzetno, osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne
zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora, pod uvjetom da ne učini novo krivično
djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).
(2) Osuđeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne
zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da
se može opravdano očekivati da će se nakon otpusta s izdržavanja kazne zat vora ponašati
primjereno, a naročito da neće učiniti krivična djela. Prilikom odlučivanja o uvjetnom otpustu
osuđenog, uzet će se u obzir njegovo ponašanje tokom izdržavanja kazne i druge okolnosti koje
ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.
(3) Osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten ukoliko
postoje uvjeti iz stava 1. ovog člana i ukoliko posebne okolnosti vezane za ličnost osuđenog
jasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.
(4) Osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri petine
te kazne.

Opoziv uvjetnog otpusta
(1) Sud će opozvati uvjetni otpust ako osuđeni za vrijeme uvjetnog otpusta učini jedno ili više
krivičnih djela za koja mu je izrečena kazna zatvora preko jedne godine ili teža kazna.
(2) Sud može opozvati uvjetni otpust ako osuđeni na uvjetnom otpustu učini jedno ili više
krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odlučivanja hoće li
opozvati uvjetni otpust sud naročito uzima u obzir sličnost učinjenih djela, njihov značaj,
motive iz kojih su učinjena, te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog
otpusta.
(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta sud izriče kaznu uzimajući ranije izrečenu
kaznu kao već utvrđenu. Dio kazne koji je osuđeni izdržao prema ranijoj presudi uračunava se
u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uračunava.
(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog člana primjenjuju se i kad se osuđenom na uvjetnom otpustu
sudi za krivično djelo učinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
(5) Ako je osuđeni na uvjetnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne
opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuđeni
proveo na izdržavanju kazne zatvora.

Novčana kazna
(1) Novčana kazna izriče se u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće može se izreći u
određenom iznosu.
(2) Ako se novčana kazna izriče u dnevnim iznosima može iznositi najmanje pet a najviše tri
stotine šezdeset dnevnih iznosa, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja najviše hiljadu pet
stotina dnevnih iznosa, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.
(3) Ako se novčana kazna izriče u određenom iznosu najniži iznos ne može biti manji od 1000
KM, a najviši iznos ne može biti veći od 100.000 KM, a za krivična djela učinjena iz
koristoljublja iznos ne može biti veći od 1.000.000 KM, osim u slučajevima prop isanim ovim
zakonom.
(4) Prilikom izricanja novčane kazne za krivična djela učinjena iz koristoljublja sud može izreći
novčanu kaznu u iznosu većem od najvišeg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog člana ukoliko
vrijednost protupravne imovinske koristi koju je učinitelj pribavi o učinjenjem krivičnog djela
prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se slučaju učinitelju može izreći novčana kazna u iznosu
koji ne može biti veći od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je
pribavio učinjenjem krivičnog djela zbog kojeg mu se izriče novčana kazna.
(5) Broj dnevnih iznosa novčane kazne određuje sud primjenjujući opća pravila za
odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud određuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog
dohotka učinitelja prema iznosu njegove tromjesečne netoplaće i njegove druge doho tke, te
porodične obaveze. Prilikom određivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u
trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.
(6) Podatke iz st. od 1. do 5. ovog člana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku koji
odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku. Ako do završetka
glavnog pretresa u krivičnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za određivanje visine

dnevnog iznosa novčane kazne, novčana kazna se izriče u određenom iznosu pri čemu se
primjenjuju opća pravila za odmjeravanje kazne.
(7) Najniži dnevni iznos novčane kazne iznosi jednu šezdesetinu a najviše jednu trećinu
posljednje zvanično objavljene prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih u Federaciji, koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku.
(8) U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne koji ne može biti kraći od petnaest dana
niti duži od šest mjeseci, ali u opravdanim slučajevima sud može dopustiti da osuđeni isplati
novčanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine.
(9) Novčane kazne izrečene i naplaćene po ovom zakonu prihod su budžeta Federacije.

Zamjena novčane kazne
(1) Novčana kazna se ne naplaćuje prinudno.
(2) Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, sud će bez odlaganja donijeti
odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Novčana kazna će se zamijeniti kaznom zatvora tako što će se za svaki započeti dnevni
iznos novčane kazne ili ako je novčana kazna bila izrečena u određenom iznosu za svakih
započetih 150 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim što ne može p rekoračiti
propisanu kaznu za to djelo.
(4) Ako osuđeni isplati samo dio novčane kazne ostatak će se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a
ako osuđeni isplati ostatak novčane kazne izvršenje zatvora će se obustaviti.

Opća pravila za odmjeravanje kazne
(1) Sud će učinitelju krivičnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane
za to krivično djelo imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje
utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnost i), a naročito: stepen
krivice, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra,
okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život učinitelja, njegove osobne prilike i njegovo
ponašanje nakon učinjenog krivičnog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu
učinitelja.
(2) Kod odmjeravanja kazne za krivična djela protiv života i tijela, trgovine ljudima i
organizirane trgovine ljudima, krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela
spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i krivična djela protiv brak a, porodice i mladeži,
ne mogu se uzeti kao olakšavajuće okolnosti kultura, običaji, religija, tradicija i takozvana čast.
(3) Kad sud odmjerava kaznu učinitelju za krivično djelo učinjeno u povratu, posebno će uzeti
u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela učinjena iz istih pobuda i
koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdržane ili oproštene kazne.
(4) Pri odmjeravanju novčane kazne, sud će uzeti u obzir i imovno stanje učinitelja, vodeći
računa o visini njegove plaće, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim
obiteljskim obavezama.

Ublažavanje kazne
Sud može učinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreći blažu vrstu
kazne:
a) kad zakon propisuje da se učinitelj može blaže kazniti;
b) i kad sud utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom
kaznom može postići svrha kažnjavanja.

Granice ublažavanja kazne
(1) Kad postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz člana 50. (Ublažavanje kazne) ovog zakona, sud
će ublažiti kaznu u ovim granicama:
a) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više
godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora;
b) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili više
godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;
c) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine,
kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora;
d) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine,
kazna se može ublažiti do tri mjeseca zatvora;
e) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora ispod jedne
godine, kazna se može ublažiti do 30 dana zatvora;
f) ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne
zatvora može se izreći novčana kazna;
g) ako je za krivično djelo propisana novčana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se može
ublažiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izriče u određenom iznosu do 1000 KM.
(2) Pri odlučivanju koliko će kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog člana sud će
posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to krivično djelo.

Oslobođenje od kazne
(1) Sud može osloboditi kazne učinitelja krivičnog djela kad to zakon izričito propisuje.
(2) Kad je sud ovlašten učinitelja krivičnog djela osloboditi kazne, može mu kaznu ublažiti bez
ograničenja propisanih za ublažavanje kazne u članu 50. (Ublažavanje kazne) ovog zakona.

Poseban slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata
Sud može osloboditi kazne učinitelja krivičnog djela učinjenog iz nehata kad posljedice djela
tako teško pogađaju učinitelja da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo
svrsi kažnjavanja.

Stjecaj krivičnih djela
(1) Ako je počinitelj jednom radnjom ili s više radnji počinio više krivičnih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva
krivična djela izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, je dinstvenu kaznu zatvora ili
jedinstvenu novčanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:
a) ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog
zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti veća od svake pojedine
utvrđene kazne, ali ne smije prijeći 45 godina;
b) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora
biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih kazni niti
prijeći dvadeset godina;
c) ako je za dva ili više krivičnih djela počinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju
dužem od deset godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smije
dosegnuti zbir pojedinačnih kazni zatvora;
d) ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna zatvora ne može biti veća od osam godina;
e) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora
biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih
novčanih kazni.
(3) Ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela
u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu po
odredbama stava 2. tač. od b) do d) ovog člana.
(4) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a
ako je utvrdio više novčanih kazni izreći će jedinstvenu novčanu kaznu po odredbi stava 2.
tačke d) ovog člana.
(5) Ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora,
izreći će jedinstvenu kaznu zatvora po odredbama stava 2. tač. b) i c) ovog člana.

Produženo krivično djelo
(1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivičnih djela neće se primijeniti kad učinitelj učini
produženo krivično djelo.
(2) Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinitelj s namjerom učinio više istih ili
istovrsnih krivičnih djela koja, s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i
druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kad se radi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i
mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima
sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.

Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi
(1) Ako se osuđenoj osobi sudi za krivično djelo učinjeno prije nego što je započela izdržavanje
kazne po ranijoj osudi, ili za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora,
kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za
sva krivična djela primjenom odredaba člana 53. ( Stjecaj krivičnih djela ) ovog zakona
uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna ili dio kazne koju je osuđeni izdržao
uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora
ili kazne maloljetničkog zatvora sud će učinitelju izreći kaznu neovisno od ranije izrečene kazne
ako se primjenom odredaba člana 53. ovog zakona ne bi mogla ost variti svrha kažnjavanja, s
obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izrečene kazne.
(3) (brisano)

Uračunavanje pritvora i ranije kazne
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lišenje slobode u vezi sa krivičnim djelom, uračunava
se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora ili
novčanu kaznu.
(2) Kazna zatvora koju je osuđenik izdržao ili novčana kazna koju je osuđenik platio za prekršaj
uračunava se u kaznu izrečenu za krivično djelo čija obilježja obuhvaćaju i obilježja prekršaja.
(3) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan
maloljetničkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 150 KM.

Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inozemstvu
Pritvor, lišenje slobode u toku postupka izručenja i kazna koju je učinitelj izdržao po presudi
inozemnog suda, uračunat će se u kaznu koju izrekne domaći sud za isto krivično djelo, a ako
kazne nisu iste vrste uračunavanje će se izvršiti po ocjeni suda.

VIII - GLAVA OSMA

MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja
Mjere upozorenja jesu:
a) sudska opomena;
b) uvjetna osuda.

Svrhe mjera upozorenja
(1) Svrha sudske opomene je da se krivično odgovornom učinitelju uputi upozorenje kad se
radi ostvarivanja svrhe krivičnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje i kad ono nije
nužno radi krivičnopravne zaštite.
(2) Svrha uvjetne osude je da se učinitelju krivičnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom
kojim se omogućava ostvarivanje svrhe krivičnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina
izvršenja kad izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi krivičnopravne zaštite.

Sudska opomena
(1) Sudska opomena može se izreći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do jedne
godine ili novčanom kaznom koja su počinjena pod takvim olakšavajućim okolnostima koje ih
čine naročito lahkim i kad se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču učinitelja, posebno njegova
odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzrokovane krivičnim djelom, steknu uvjeti za
postignuće svrhe krivičnopravnih sankcija bez kažnjavanja.
(2) Sudska opomena može se izreći i za određeno krivično djelo s propisanom kaznom zatvora
do tri godine, pod uvjetima propisanim zakonom i kad se steknu ostali uvjeti iz stava 1. ovog
člana.
(3) Sudska opomena može se izreći i za krivična djela počinjena u stjecaju, ako se za svako od
tih djela steknu uvjeti iz st. 1. ili 2. ovog člana.
(4) Pri odlučivanju hoće li izreći sudsku opomenu sud će, vodeći računa o svrsi sudske
opomene, posebno uzeti u obzir ličnost učinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije
učinjenog krivičnog djela, stepen krivične odgovornosti i druge okolnos ti pod kojima je
krivično djelo učinjeno.
(5) Sudska se opomena ne može izreći vojnim osobama za krivična djela protiv oružanih snaga
Federacije.

Uvjetna osuda
(1) Uvjetnom osudom sud učinitelju krivičnog djela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da
se ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od jedne
niti duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne učini novo krivično djelo.
(2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude,
posebno uzeti u obzir ličnost učinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije učinjenog
krivičnog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno.
(3) Uvjetna osuda može se izreći kad je učinitelju utvrđena kazna zatvora do dvije godine ili
novčana kazna. (4) Uvjetna se osuda ne može izreći za krivična djela za koja se ni ublažavanjem kazne ne može
izreći kazna zatvora lakša od jedne godine.
(5) Ako je učinitelju utvrđena i kazna zatvora i novčana kazna, uvjetna osuda može se izreći za
obje kazne ili samo za kaznu zatvora.
(6) Sigurnosne mjere, izrečene uz uvjetnu osudu, izvršavaju se.

Obaveze učinitelja kojem je izrečena uvjetna osuda
(1) Sud može u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedećih obaveza: da osuđeni vrati
imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, da naknadi štetu koju je pričinio krivičnim
djelom, ili da ispuni druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom u Federaciji.
(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog člana utvrđuje sud u okviru određenog vremena
provjeravanja.

Opoziv uvjetne osude zbog novog krivičnog djela
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako osuđeni tokom vremena provjeravanja učini jedno ili
više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora dvije godine ili teža kazna.
(2) Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena
kazna zatvora u trajanju kraćem od dvije godine ili novčana kazna, sud će, nakon što ocijeni
sve okolnosti koje se odnose na učinjena krivična djela i učinitelja, a posebno srodnost učinjenih
krivičnih djela, njihov značaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti hoće li opozvati uvjetnu
osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako učinitelju za krivična djela
utvrđena u uvjetnoj osudi i za n ova krivična djela treba izreći kaznu zatvora u trajanju dužem
od dvije godine (član 62. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).
(3) Ako opozove uvjetnu osudu sud će primjenom odredaba člana 54. ( Stjecaj krivičnih djela)
ovog zakona izreći jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo uzimajući
kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrđenu.
(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu sud može za novo krivično djelo izreći uvjetnu osudu ili
kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivično djelo treba izreći uvjetnu osudu, utvrdit će
jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo primjenom od redaba člana 54.
ovog zakona i odredit će novo vrijeme provjeravanja koje ne može biti kraće od jedne niti duže
od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti nove presude. Osuđenom kojem za novo
krivično djelo bude izrečena kazna zatvora, vrijeme proved eno na izdržavanju ove kazne ne
uračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uvjetnom osudom za ranije krivično djelo.

Opoziv uvjetne osude zbog ranije učinjenog krivičnog djela
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuđeni učinio
krivično djelo prije nego što je uvjetno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje
uvjetne osude da se znalo za to krivično djelo. U tom će slučaju pr imijeniti odredbu člana 64.
(Opoziv uvjetne osude zbog novog krivičnog djela) stav 3. ovog zakona.
(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu primijenit će odredbu člana 64. stav 4. ovog zakona.

Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne ako osuđeni tokom
određenog vremena provjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu u slučajevima kad je mogao
ispuniti tu obavezu.
(2) U slučaju nemogućnosti ispunjenja izrečene obaveze sud može produžiti rok za ispunjenje
te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obavezom predviđenom krivičnim
zakonodavstvom u Federaciji, ili može osuđenog osloboditi ispunjenja izrečene obaveze.

Rokovi za opoziv uvjetne osude
(1) Uvjetna osuda se može opozvati tokom vremena provjeravanja.
(2) Ako osuđeni tokom vremena provjeravanja učini krivično djelo koje povlači opoziv uvjetne
osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda može
se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja.
(3) Ako osuđeni u određenome roku ne ispuni koju obavezu iz člana 63. ( Obaveze učinitelja
kojem je izrečena uvjetna osuda) stav 1. ovog zakona, sud može uvjetnu osudu opozvati
najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da se izvrši
kazna utvrđena u uvjetnoj osudi.

Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom
(1) Sud može odrediti da se učinitelj kome je izrečena uvjetna osuda stavi pod zaštitni nadzor
ako, s obzirom na okolnosti učinjenja krivičnog djela, ličnost učinitelja, njegov raniji život i
ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela smatra da će se uz o dređivanje zaštitnog nadzora
svrha uvjetne osude i društveno prilagođavanje osuđenika bolje ostvariti.
(2) Zaštitni nadzor obuhvaća ovim zakonom predviđene mjere pomoći, brige, nadzora i zaštite,
s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od dvije godine.

Sadržaj zaštitnog nadzora
Zaštitni nadzor može obuhvaćati ove obaveze:
a) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;
b) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili opojnih droga;
c) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po
njihovim savjetima;
c) osposobljavanje za određeno zanimanje;
d) prihvaćanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinitelja;
e) raspolaganje plaćom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren način i u skladu sa
bračnim i obiteljskim obavezama.

Određivanje zaštitnog nadzora
(1) Sud u presudi određuje jednu ili više obaveza iz člana 69. (Sadržaj zaštitnog nadzora) ovog
zakona utvrđujući njihov sadržaj.
(2) Pri određivanju obaveza iz člana 69. ovog zakona sud će naročito uzeti u obzir godine života
učinitelja, njegovo opće zdravstveno i psihičko stanje, njegove sklonosti i navike u načinu

vođenja života, naročito u kući, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je učinio krivično
djelo i ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, njegov raniji život, osobne i obiteljske
prilike, te druge okolnosti koje se odnose na osobu učinitelja a o d značaja su za izbor obaveza
zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.
(3) Ako tokom trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora,
može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka određenog vremena.
(4) Ako osuđeni kojem je izrečen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio,
sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog
nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX - GLAVA DEVETA

SIGURNOSNE MJERE

Vrste sigurnosnih mjera
Učiniteljima krivičnih djela mogu se izreći ove sigurnosne mjere:
a) obavezno psihijatrijsko liječenje;
b) obavezno liječenje od ovisnosti;
c) zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija;
d) zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom;
e) lišenje predmeta;
f) zabrana približavanja i komunikacije sa žrtvom;
g) udaljenje iz domaćinstva.

Svrha sigurnosnih mjera
Svrha sigurnosnih mjera jeste otklanjanje stanja ili uvjeta koji mogu uticati da učinitelj ubuduće
učini krivična djela.

Izricanje sigurnosnih mjera
Sud može učinitelju krivičnog djela izreći jednu ili više sigurnosnih mjera kad postoje uvjeti za
njihovo izricanje propisani ovim zakonom.

Obavezno psihijatrijsko liječenje
(1) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izriče se učinitelju krivičnog djela koji
je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti ili smanjene
uračunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogl i i ubuduće djelovati na
učinitelja da učini novo krivično djelo.
(2) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja može se izvršiti pod uvjetima iz stava
1. ovog člana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opće dobro na slobodi ili uz uvjetnu
osudu.
(3) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja traje dok ne prestanu razlozi zbog
kojih je izrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opće
dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.
(4) Pod uvjetima iz stava 2. ovog člana obavezno psihijatrijsko liječenje se može nastaviti izvan
medicinske ustanove nakon što je osuđeni uvjetno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje,
uvjetni otpust će se opozvati.
(5) Prema učinitelju krivičnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju tokom
vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 66.
(Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona.

Obavezno liječenje od ovisnosti
(1) Sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti može se izreći učinitelju koji je krivično
djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji
opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće učiniti krivična djela.
(2) Sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti se, pod uvjetima iz stava 1. ovog člana,
može izreći uz istu krivičnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti način kako je ovim
zakonom propisano za sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja.
(3) Kao u slučaju iz člana 44. ( Rad za opće dobro na slobodi ) stav 5. ovog zakona, izvršenje
kazne zatvora može se odrediti učinitelju krivičnog djela koji se tokom izvršavanja rada za opće
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom liječenju od ovisnosti.
(4) Pod uvjetima iz člana 74. (Obavezno psihijatrijsko liječenje) stav 2. ovog zakona, obavezno
liječenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uvjetno
otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje, uvjetni otpust će se opozvati.
(5) Prema učinitelju krivičnog djela koji se ne podvrgne liječenju od ovisnosti tokom vremena
provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 65. ( Opoziv
uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona.

Zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije
(1) Sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zvanja, djelatnosti ili dužnosti može se
izreći počinitelju koji je počinio krivično djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dužnost, ako
postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da počini novo krivično djelo
vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dužnost.
(2) Sigurnosna mjera zabrane vršenja određenog poziva, aktivnosti ili funkcije može se izreći
u trajanju koje ne može biti kraće od jedne niti duže od deset godina, računajući od dana
pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazn e zatvora ne
uračunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere.
(3) Kao u slučaju iz člana 44. ( Rad za opće dobro na slobodi ) stav 5. ovog zakona, izvršenje
kazne zatvora može se odrediti učinitelju krivičnog djela koji tokom izvršavanja rada za opće
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekrši zabranu vršenja poziva, aktivnosti ili
funkcije.
(4) Prema učinitelju krivičnog djela koji prekrši zabranu vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije
tokom vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi
člana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona.

Zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom
(1) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom može se izreći učinitelju
krivičnog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući prijevoznim
sredstvom ponovno učiniti takvo krivično djelo.
(2) Pod uvjetima iz stava 1. ovog člana zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom može se
odnositi samo na određenu vrstu ili na sve vrste prijevoznih sredstava.
(3) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom može se izreći u trajanju koje
ne može biti kraće od tri mjeseca ni duže od pet godina računajući od pravosnažnosti sudske
odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Prema učinitelju krivičnog djela kojem je zabranjeno upravljanje prijevoznim sredstvom uz
zamjenu za kaznu zatvora ili uvjetnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit će se
odredbe člana 44. (Rad za opće dobro na slobodi) stav 5. i člana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog
neispunjenja određenih obaveza) stav 5. ovog zakona.

Oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili
namijenjeni da budu upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela ili koji su nastali učinjenjem
krivičnog djela bit će oduzeti ako su vlasništvo učinitelja.
(2) Predmeti iz stava 1. ovog člana bit će oduzeti i kad nisu vlasništvo učinitelja, ali time se ne
dira u prava trećih osoba na naknadu štete od učinitelja.

(Zabrana približavanja i komunikacije sa žrtvom)
(1) Učinitelju krivičnog djela protiv života i tijela, krivičnog djela protiv spolne slobode i
morala, krivičnog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivičnog djela protiv
braka, porodice i mladeži kao i krivičnog djela uhođenja može se i zreći sigurnosna mjera
zabrane približavanja i komunikacije sa žrtvom, ako postoji opasnost da bi učinitelj mogao
ponoviti takvo krivično djelo.
(2) Sigurnosna mjera zabrane približavanja i komunikacije sa žrtvom uključuje zabranu
približavanja žrtvi na određenoj udaljenosti, zabranu pristupa u prostor oko mjesta stanovanja
ili mjesta rada žrtve, kao i zabranu uznemiravanja ili komunikacije sa žrtv om, bilo putem
informaciono - komunikacijskih tehnologija ili na drugi način.
(3) Sigurnosna mjera zabrane približavanja i komunikacije sa žrtvom može se izreći u trajanju
koje ne može biti kraće od šest mjeseci ni duže od pet godina, računajući od pravosnažnosti
sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove
mjere.
(4) Prema učinitelju krivičnog djela koji prekrši zabranu približavanja i komunikacije sa žrtvom
određenoj u uvjetnoj osudi, može se postupiti po odredbi člana 66. Krivičnog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Krivični zakon Federacije).

(Udaljenje iz domaćinstva)
(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz domaćinstva sud može izreći učinitelju krivičnog djela protiv
života i tijela, krivičnog djela protiv spolne slobode i morala, krivičnog djela spolnog
zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivičnog djela protiv braka, porodice i mladeži, ako
postoji opasnost da bi učinitelj mogao ponovo počiniti krivično djelo prema članu domaćinstva.
(2) Sigurnosna mjera udaljenja iz domaćinstva može se izreći u trajanju koje ne može biti kraće
od šest mjeseci ni duže od pet godina, računajući od pravosnažnosti sudske odluke, s tim da se
vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Osoba kojoj je izrečena mjera iz stava (1) ovog člana dužna je, uz prisustvo policijskog
službenika, odmah po pravosnažnosti presude napustiti stan, kuću ili drugi stambeni prostor
koji čini domaćinstvo.
(4) Po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere izrečene na osnovu stava (1) ovog člana, sud
može, na prijedlog osuđenika, obustaviti njeno izvršenje, ako ustanovi da više ne postoji
opasnost iz stava (1) ovog člana. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka šest
mjeseci od zadnjeg preispitivanja.
(5) Prema učinitelju krivičnog djela koji ne postupi po sigurnosnoj mjeri udaljenja iz
domaćinstva ili koji prekrši ovu mjeru, može se postupiti po odredbi člana 66. Krivičnog zakona
Federacije.
Čl. 79-109
(brisani)

XI - GLAVA JEDANAESTA

OPĆE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIČNOPRAVNIH SANKCIJA

Izvršenje kazne zatvora
(1) Kazna zatvora izvršava se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za
izdržavanje kazne.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.
(3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana, kazna dugotrajnog zatvora može se izvršavati i u
ustanovama poluotvorenog tipa pod uvjetom da je osuđena osoba izdržala dvije trećine kazne
dugotrajnog zatvora i pod uvjetom da uredno koristi vanzavodske pogodnosti.
(4) Na postupak premještaja osuđene osobe iz stava (3) ovog člana shodno se primjenjuju
odredbe o premještaju osuđenih osoba propisanih odredbama Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(3) Kućni zatvor sa elektronskim nadzorom izvršava se u prostorijama u kojima osuđena osoba
stanuje u mjestu prebivališta, odnosno boravišta.

Granice izvršenja kazni
Osoba prema kojoj se izvršava kazna lišava se prava ili se ona ograničava u pravima u skladu
sa zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.

Rad osuđenih osoba
(1) Osoba osuđena na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora, koja je sposobna za rad,
može raditi ukoliko ona na to pristane.
(2) Ako osuđena osoba traži ili pristane na rad, rad će joj se omogućiti.
(3) Rad osuđene osobe treba biti koristan i usklađen sa savremenim načinom vršenja iste vrste
rada na slobodi, prema stručnim i drugim sposobnostima osuđenog.

Izvršenje kazne maloljetničkog zatvora
(1) Prema osobi koja je navršila 16 godina, kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u
posebnim kaznenopopravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja je navršila 18
godina života, ali nije navršila 23 godine života, kazna maloljetničkog zatvora se izvršava u
posebnim ustanovama za mlađe punoljetne osobe ili u posebnom o djeljenju ustanove u kojoj
se kazna izvršava prema punoljetnim osobama, pri čemu se osigurava da ona ne dođe u kontakt
sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navršila 23 godine života prije kraja izdržavanja
kazne ostatak kazne se izvršava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle.
(2) Prema mlađoj punoljetnoj osobi kazna se može izvršavati u krivično-popravnoj ustanovi za
maloljetnike sve dok je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili stručnog
osposobljavanja. Međutim, prema mlađoj se punoljetnoj osobi kazna ne može ni u ko jem
slučaju izvršavati u krivično -popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji način
bilo štetno za maloljetne osobe prema kojima se izvršava kazna maloljetničkog zatvora u toj
ustanovi.
(3) Izbor posla za osuđenog maloljetnika vrši se prema njegovim sposobnostima i sklonostima
za određenu vrstu posla, radi stručnog osposobljavanja, a prema mogućnostima koje postoje u
krivično-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlađoj punoljetnoj osobi će se također omogućiti
obrazovanje i stručno osposobljavanje, bez obzira na to izvršava li se kazna u posebnim
ustanovama ili u posebnim odjeljenjima krivično-popravnih ustanova za odrasle osobe.
(4) Radno vrijeme osuđenog maloljetnika određuje se tako da mu se omogući školovanje i
stručno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fizički odgoj i razonodu.
(5) Osuđeni maloljetnik može biti uvjetno otpušten s izdržavanja kazne ako je izdržao trećinu
kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u krivično -popravnoj ustanovi. Za vrijeme
uvjetnog otpusta sud može odrediti odgojnu mjeru pojačanog nadzora nadležnog tijela socijalne
zaštite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe člana 46. (Opoziv uvjetnog otpusta)
ovog zakona.
(6) Maloljetni osuđenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo održavati kontakte sa svojom
obitelji putem pisama i posjeta.

XII - GLAVA DVANAESTA

LIŠENJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIČNIM DJELOM I PRAVNE
POSLJEDICE OSUDE

Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.
(2) Korist iz stava 1. ovog člana oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je
krivično djelo učinjeno pod uvjetima propisanima ovim zakonom.
(3) (brisano)

Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
Kada se krivični postupak vodi za krivična djela iz glava XXII, XXIX i XXXI ovog zakona,
sud može odlukom iz člana 114. stav (2) oduzeti i onu imovinsku korist za koju tužitelj pruži
dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena počinjenjem
ovih krivičnih djela, a počinitelj nije pružio dokaze da je korist zakonito pribavljena.

Način oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
(1) Učinitelju će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja
je pribavljena krivičnim djelom, a ako lišenje nije moguće, učinitelj će se obavezati na isplatu
novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Im ovinska korist pribavljena
krivičnim djelom može se oduzeti osobi na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja
ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist
pribavljena krivičnim djelom.
(2) Kad je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena s imovinom stečenom na
zakoniti način, takva imovina može biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premašuje
procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(3) Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ili imovine u koju
je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska
korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet m jera navedenih u ovom
članu na isti način i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

Zaštita oštećenog
(1) Ako je oštećenom u krivičnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev, sud će izreći
lišenje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev oštećenog.
(2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upućen
na parnični postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene
parnični postupak u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke kojom je upućen na
parnični postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen
njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.
(3) Oštećeni koji u krivičnom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev može zahtijevati
namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrđenja svog zahtjeva pokrenuo parnični postupak
u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a
najdalje u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako
u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži
namirenje iz oduzete vrijednosti.

Nastupanje pravnih posljedica osude
(1) Osude za određena krivična djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak
određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava.
(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo učinitelju izrečena
novčana kazna, sudska opomena ili uvjetna osuda ili kad je učinitelj oslobođen kazne.
(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim
su propisane.

Vrste pravnih posljedica osude
(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu:
a) prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovačkim društvima ili
u drugim pravnim osobama;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odlukom organa vlasti;
d) lišenje odlikovanja.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava jesu:
a) zabrana vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovačkim društvima ili u
drugim pravnim osobama;
b) zabrana sticanja određenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapređenja u službi;
c) zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odlukom organa vlasti.

Početak i trajanje pravnih posljedica osude
(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava traju najduže
deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice
nije zakonom propisano kraće trajanje.
(3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.

Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke
(1) Sud može odlučiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, djelatnosti
ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.
(2) Sud može odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja
određenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.
(3) Pri ocjeni hoće li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude,
sud će uzeti u obzir ponašanje osuđenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu
prouzrokovanu krivičnim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljen u krivičnim djelom, te
druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne
posljedice osude.
(4) Prestanak pravne posljedice osude ne utiče na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi.

XIII - GLAVA TRINAESTA

REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE

Rehabilitacija
(1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora,
osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati
sva prava, osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanje m pravne
posljedice osude.
(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova
prava nisu ograničena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora.

Amnestija
(1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaćene daje oslobođenje od krivičnog gonjenja
ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom
kaznom, određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.
(2) Amnestiju za krivična djela propisana ovim i drugim zakonom Federacije može dati
Parlament Federacije, a za krivična djela propisana zakonom kantona skupština kantona.
(3) Amnestija se daje zakonom.

Pomilovanje
(1) Pomilovanjem se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično oslobođenje
od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, ili se određuje brisanje osude,
ili se ukida ili određuje kraće trajanje sigurnosne mjere zabrane vršen ja zvanja, aktivnosti ili
funkcije, ili određene pravne posljedice osude.
(2) Pomilovanje za krivična djela koja spadaju u nadležnost Federacije može svojom odlukom
dati predsjednik Federacije na osnovu posebnog zakona.

Učinak amnestije i pomilovanja na prava trećih osoba
Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi.

Brisanje osude
(1) Pod uslovom da počinitelj krivičnog djela nije ponovo osuđen za novo krivično djelo, osuda
se briše po sili zakona kada proteknu sljedeći rokovi:
a) osuda kojom je počinitelj oslobođen kazne briše se iz kaznene evidencije ako osuđenik u
roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo,
b) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od dana
prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo,
c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine briše se iz kaznene
evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to
vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo,
d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri godine briše se iz kaznene evidencije po
proteku roka od pet godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme
osuđenik ne počini novo krivično djelo,
e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet godina briše se iz kaznene evidencije po
proteku roka od deset godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme
osuđenik ne počini novo krivično djelo,
f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do deset godina briše se iz kaznene evidencije
po proteku roka od 15 godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme
osuđenik ne počini novo krivično djelo.
(2) Sud može, na molbu osuđenika, odrediti da se iz kaznene evidencije briše osuda na kaznu
zatvora u trajanju preko deset godina ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržavanja,
zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenu osuđenik nije počinio novo krivično djelo.
(3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude iz stava (2) ovog člana, sud će voditi računa o
vladanju osuđenika poslije izdržavanja kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim okolnostima
koje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanosti brisanja osude.
(4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora i osuda zbog krivičnih djela spolnog zlostavljanja i
iskorištavanje djeteta te krivičnih djela trgovina ljudima i organizirana trgovina ljudima
učinjenih na štetu djeteta se ne briše.
(5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje krivični postupak za novo krivično
djelo.
(6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije potpuno izvršeno.
(7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz st. (1) do (3) ovog člana počinitelj
krivičnog djela smatra se neosuđivanim.

Podaci iz kaznene evidencije
(1) Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.
(2) Građanin ima pravo tražiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi, ako su mu ti podaci
potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.
(3) Zamjena izrečene novčane kazne radom za opće dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i
zamjena izrečene kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi ili novčanom kaznom, upisuju
se u kaznenu evidenciju.

XIV - GLAVA ČETRNAESTA

ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVIČNA DJELA

Odgovornost pravne osobe
(1) Glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu,
Federaciju, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općinu i
mjesnu zajednicu, za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne
osobe.
(2) Glava ovog zakona propisuje kazne i druge krivičnopravne sankcije koje se mogu izreći
pravnoj osobi, te pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo.
(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za određene pravne osobe može biti isključena ili
ograničena primjena pojedinih kazni ili drugih krivičnopravnih sankcija koje se mogu izreći
pravnim osobama.
(4) Krivični postupak protiv privrednih društava vodi se po odredbama Zakona o krivičnom
postupku Bosne i Hercegovine.

Primjena ovog zakona prema mjestu učinjenja krivičnog djela u vezi sa krivičnom
odgovornošću pravnih osoba
(1) Domaća i strana pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivična djela
počinjena na području Federacije.
(2) Domaća i strana pravna osoba koja ima sjedište na području Federacije ili u njoj obavlja
svoju aktivnost je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivično djelo učinjeno izvan
Federacije, ako je krivično djelo učinjeno protiv Bosne i Hercegovine, Fed eracije, njenih
državljana ili domaćih pravnih osoba.
(3) Domaća pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivično djelo učinjeno
izvan Federacije protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima
člana 13. ( Primjena krivičnog zakonodavstva u Federaciji za krivična djela počinjena na
području Bosne i Hercegovine) ovog zakona.

Osnovi odgovornosti pravne osobe
Za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovorna je
pravna osoba:
a) kada smisao učinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja
rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe;
b) ili kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali na učinitelja ili mu omogućili
da učini krivično djelo;
c) ili kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale krivičnim djelom;
d) ili kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad
zakonitošću rada zaposlenika.

Granice odgovornosti pravne osobe za krivično djelo
(1) Uz uvjete iz člana 128. ( Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona pravna je osoba
odgovorna za krivično djelo i kad učinitelj za učinjeno krivično djelo nije kriv.
(2) Odgovornost pravne osobe ne isključuje krivicu fizičkih odnosno odgovornih osoba za
učinjeno krivično djelo.
(3) Za krivična djela učinjena iz nehata pravna osoba može biti odgovorna pod uvjetima iz člana
128. tačke d. ovog zakona i u tom se slučaju pravna osoba može blaže kazniti.
(4) Kad u pravnoj osobi osim učinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati
ili nadzirati učinitelja, pravna osoba odgovara za učinjeno krivično djelo u granicama
učiniteljeve odgovornosti.

Odgovornost pri statusnoj promjeni pravne osobe
(1) Pravna osoba u stečaju može biti odgovorna za krivično djelo bez obzira na to je li krivično
djelo učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u međuvremenu, ali se pravnoj osobi u
stečaju ne izriče kazna, već se izriče sigurnosna mjera oduzimanja pr edmeta ili se oduzima
imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
(2) Kad je došlo do prestanka pravne osobe prije pravomoćnog okončanja krivičnog postupka,
a u krivičnom je postupku utvrđena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale krivičnopravne
sankcije izriču se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrđena krivična
odgovornost, ako su njeni rukovodeći ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za
učinjeno krivično djelo.
(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrđena odgovornost i čiji su
rukovodeći ili nadzorni organi znali za učinjeno krivično djelo, izriče se sigurnosna mjera
oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
(4) Ako je do prestanka pravne osobe došlo po pravomoćno okončanom krivičnom postupku,
izrečena se krivičnopravna sankcija izvršava po odredbama st. 2. i 3. ovog člana.

Odgovornost pravne osobe za pokušaj
(1) Ako je učinitelj planirano krivično djelo započeo, ali ga nije dovršio pravna je osoba
odgovorna po uvjetima iz člana 128. ( Osnovi odgovornosti pravne osobe ) ovog zakona ako
zakon propisuje kažnjavanje i za pokušaj tog krivičnog djela.
(2) Pravna se osoba kažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno krivično djelo, a
može se i blaže kazniti.
(3) Ako su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe spriječili učinitelja da dovrši započeto
krivično djelo, pravna se osoba može osloboditi kazne.

Produženo krivično djelo i odgovornost pravnih osoba
Kada je kod pravne osobe prisutan istovjetan osnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih i
vremenski povezanih krivičnih djela više počinitelja, pravna je osoba odgovorna kao da je
počinjeno jedno krivično djelo.

Saučesništvo pravnih osoba
(1) U slučaju da dvije ili više pravnih osoba učestvuje u učinjenju krivičnog djela, svaka je
odgovorna po članu 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.
(2) Kod saučesništva pravnih osoba iz stava 1. ovog člana svaka pravna osoba odgovara kao da
je jedina pravna osoba odgovorna za krivično djelo.

Opći razlozi za ublažavanje kazne pravnoj osobi ili oslobođenje od kazne
(1) Pravna osoba čiji rukovodeći ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi učinitelja nakon
učinjenog krivičnog djela može se blaže kazniti.
(2) Pravna osoba čiji rukovodeći ili nadzorni organ nakon učinjenog krivičnog djela odluči
vratiti protupravno pribavljenu imovinsku korist ili otkloni prouzrokovane štetne posljedice ili
saopći podatke o opravdanosti odgovornosti drugih pravnih osoba može se osloboditi kazne.

Kazne za pravne osobe
Pravnim se osobama za krivična djela mogu izreći ove kazne:
a) novčana kazna;
b) kazna oduzimanja imovine;
c) kazna prestanka pravne osobe.

Novčana kazna za pravne osobe
(1) Novčana kazna koja se izriče pravnoj osobi ne može biti manja od 5.000 KM niti veća od
5.000.000 KM.
(2) Ako je krivičnim djelom pravne osobe drugom prouzrokovana imovinska šteta ili je
pribavljena protupravna imovinska korist, najveća mjera izrečene novčane kazne može iznositi
dvostruki iznos te štete odnosno koristi.
(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku utvrđenom presudom, bez odgađanja će se provesti
postupak prisilne naplate.

Kazna oduzimanja imovine
(1) Kazna oduzimanja imovine može se izreći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora
od pet godina ili težom kaznom.
(2) Pravnoj se osobi može oduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio imovine ili cjelokupna
imovina.
(3) U slučaju stečajnog postupka kao posljedice izrečene kazne oduzimanja imovine,
povjeritelji se mogu namiriti iz oduzete stečajne mase.

Kazna prestanka pravne osobe
(1) Kazna prestanka pravne osobe može se izreći ako je aktivnost pravne osobe u cijelosti ili
pretežno korištena za učinjenje krivičnih djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, može se izreći i kazna oduzimanja imovine.
(3) Uz izrečenu kaznu prestanka pravne osobe sud će predložiti otvaranje postupka likvidacije.
(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izrečena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti
povjeritelji.

Odmjeravanje kazne pravnoj osobi
(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir, pored općih pravila za odmjeravanje
kazne iz člana 49. (Opća pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona i privredna snaga pravne
osobe.
(2) Pri odmjeravanju novčane kazne za krivična djela za koja se uz novčanu kaznu izriče i kazna
oduzimanja imovine, izrečena kazna ne smije prijeći polovinu imovine pravne osobe.

Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi
(1) Sud može pravnoj osobi za krivično djelo izreći uvjetnu osudu umjesto novčane kazne.
(2) Uvjetnom osudom sud može pravnoj osobi utvrditi novčanu kaznu do 1.500.000 KM i
ujedno odlučiti da se ona neće izvršiti ako pravna osoba, u roku koji odredi sud a koji ne može
biti kraći od jedne ni duži od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivično djelo.

Sigurnosne mjere za pravne osobe
Pravnoj se osobi mogu za krivično djelo izreći, pored sigurnosne mjere oduzimanja predmeta
iz člana 78. (Lišenje predmeta) ovog zakona, ove sigurnosne mjere:
a) objava presude;
b) zabrana vršenja određene djelatnosti.

Objava presude
(1) Sigurnosna mjera objave presude izriče se kad bi bilo korisno da javnost sazna za osudu,
naročito ako bi objava presude bila od koristi za otklanjanje opasnosti za život ili zdravlje ljudi
ili za sigurnost prometa ili za zaštitu ili promicanje društvenih vrijednosti.
(2) S obzirom na značaj krivičnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud će ocijeniti
hoće li se presuda objaviti u štampi, na radiju ili televiziji ili u više navedenih sredstava javnog
informiranja, i ujedno hoće li se objaviti obraloženje presude u cijelosti ili u izvodu, uzimajući
pritom u obzir da se načinom objave omogući obaviještenost svih u čijem je objava presude
interesu.

Zabrana obavljanja određene djelatnosti
(1) Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja određene djelatnosti sud može pravnoj osobi zabraniti
proizvodnju određenih proizvoda ili obavljanje određenih poslova, ili joj zabraniti bavljenje
određenim poslovima prometa robe ili drugom djelatnošću odnosno djelatnostima.
(2) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog člana izriče se pravnoj osobi ako bi njezino daljnje
bavljenje određenom djelatnošću bilo opasno za život ili zdravlje ljudi ili štetno za privredno
ili finansijsko poslovanje drugih osoba ili za privredu, ili ukoliko je pravna osoba u posljednje
dvije godine prije počinjenog krivičnog djela već bila kažnjena za isto ili slično krivično djelo.
(3) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog člana može se izreći u trajanju od šest mjeseci do pet
godina, računajući od pravosnažnosti presude.

Oduzimanje imovinske koristi pravnoj osobi
Ukoliko pravna osoba počinjenim krivičnim djelom pribavi imovinsku korist, imovinska će se
korist pribavljena krivičnim djelom pravnoj osobi oduzeti.

Pravne posljedice osude pravne osobe
(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo jesu:
a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od organa strane države;
b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od institucija u Federaciji.
(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo mogu nastupiti i kad je pravnoj
osobi za učinjeno krivično djelo izrečena novčana kazna.

Zastarjelost gonjenja i izvršenja krivičnopravnih sankcija izrečenih pravnim osobama
(1) Na zastarjelost gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe člana 15. ( Zastarjelost
krivičnog gonjenja) ovog zakona.
(2) Zastarjelost izvršenja kazne izrečene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnažnosti presude
kojom je kazna izrečena protekne:
a) tri godine za izvršenje novčane kazne;
b) pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.
(3) Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere nastupa protekom:
a) šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena sigurnosna mjera objave presude;
b) vremena jednakog onome koje je određeno za trajanje sigurnosne mjere zabrane vršenja
određene djelatnosti.

Zakoni koji propisuju krivična djela pravnih osoba
Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivična djela iz ovog zakona i za druga krivična djela
propisana zakonom u Federaciji.

Kazne za krivična djela
(1) Za krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna
će se osoba kazniti novčanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa štete
prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(2) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna će se osoba kazniti
novčanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete
prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(3) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnoj se
osobi umjesto novčane kazne može izreći kazna oduzimanja imovine.
(4) Za krivična djela iz stava 1. ovog člana pravnom se licu umjesto novčane kazne može izreći
kazna prestanka pravnog lica, pod uvjetima iz člana 138. (Kazna prestanka pravnog lica) ovog
zakona.

POSEBNI DIO

XV - GLAVA PETNAESTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV USTAVNOG PORETKA FEDERACIJE

Napad na ustavni poredak Federacije
Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša promijeniti ustavni
poredak Federacije ili svrgnuti njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje
pet godina.

Ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije
Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša otcijepiti dio teritorije Federacije ili dio
njene teritorije pripojiti drugom entitetu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Dovođenje Federacije u položaj potčinjenosti ili ovisnosti
Građanin Federacije koji pokuša dovesti Federaciju u položaj potčinjenosti ili ovisnosti prema
nekoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Sprečavanje borbe protiv neprijatelja
Građanin Federacije koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprečava građane Federacije ili
građane njenih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.

Služba u neprijateljskoj vojsci
(1) Građanin Federacije koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj vojsci
ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu boreći
se protiv Federacije ili njenih saveznika, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko vrbuje građane Federacije za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim
oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Federacije ili njenih
saveznika, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Pomaganje neprijatelju
(1) Građanin Federacije koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provođenju prisilnih mjera
prema stanovništvu Federacije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Građanin Federacije koji s ciljem pomaganja neprijatelju politički ili privredno sarađuje s
neprijateljem za vrijeme rata, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Podrivanje vojne i odbrambene moći
(1) Ko s ciljem umanjenja odbrambene moći Federacije uništi, učini neupotrebljivim ili
omogući da pređu u neprijateljske ruke odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje
ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istom cilju omete ili
dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri
godine.
(2) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

Oružana pobuna
(1) Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije ili
njenih najviših institucija, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit
će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

Špijunaža
(1) Ko tajnu Federacije ili vojnu ili službenu tajnu saopći, preda ili učini dostupnom stranoj
državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ko na štetu Federacije za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u
Federaciji ili njome rukovodi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže
njen rad, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajnu Federacije ili vojnu ili službenu tajnu s ciljem da je saopći ili preda stranoj
državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(5) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje tajne Federacije
(1) Ovlašćena osoba koja protivno zakonu ili drugom propisu Federacije donesenom na osnovu
zakona, drugome saopći, preda ili učini dostupnim tajnu Federacije koja joj je povjerena, kaznit
će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko drugome saopći ili preda, ili posreduje u saopćavanju ili predaji podatka ili isprave za
koju zna da je tajna Federacije, a do koje je protupravno došao, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne
ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugrožavanja sigurnosti, privredne ili vojne moći Federacije,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ovlašćena osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana iz nehata, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(5) Nema krivičnog djela iz stava 2. ovog člana ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju
tajne Federacije čija je sadržina suprotna ustavnom poretku Federacije, s ciljem da javnosti
otkrije povredu ustavnog poretka Federacije ako objavljivanje nema št etne posljedice za
sigurnost Federacije.

Upućivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Federacije
Ko na teritoriju Federacije upućuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste, špijune,
diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi učinjenja
krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Unošenje opasnih materija u Federaciju
(1) Ko protivno propisima unese u Federaciju za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili
druge opasne materije ili otpatke, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja protivno propisima omogući da se u
Federaciju unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili
otpaci, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ubistvo najviših službenika Federacije
Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije usmrti
službenu osobu institucija Federacije pri vršenju njene službe, ili predsjednika ili
potpredsjednika Federacije, predsjednika Vlade Federacije, predsjedavajućeg doma Parlamenta
Federacije, predsjednika Ustavnog suda Federacije, predsjednika Vrhovnog suda Federacije ili
glavnog tužitelja Federacije kada nisu na funkciji, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset
godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Otmica najviših službenika Federacije
(1) Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije
protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja
službenoj osobi institucija Federacije pri vršenju njene službe, s ciljem da nju ili nekog drugog
prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije
protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja
predsjedniku ili potpredsjedniku Federacije, predsjedniku Vlade Federacije, predsjedavajućem
doma Parlamenta Federacije, predsjedniku Ustavnog suda Federacije, predsjedniku Vrhovnog
suda Federacije ili glavnom tužitelju Federacije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet
godina.

Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti
(1) Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost
među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora
od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prisilom, zlostavljanjem, ugrožavanjem
sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih
stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen -obilježja ili grobova, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini zloupotrebom svoga položaja ili ovlaštenja
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava 2. ovog člana učini zloupotrebom položaja ili ovlasti, ili ako je
zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajednički život
konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Federaciji, kaznit će kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(5) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini javnim poricanjem ili opravdanjem genocida,
zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom

Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg
suda kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela protiv ustavnog poretka Federacije
(1) Za krivično djelo iz čl. 149. ( Napad na ustavni poredak ), 150. ( Ugrožavanje cjelovitosti
Federacije), 155. ( Podrivanje vojne i odbrambene moći ), 156. ( Oružana pobuna ) i 157.
(Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili više osoba, ili je izazvalo
opasnost za život ljudi, ili je praćeno teškim nasiljima i velikim razaranjima, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj s umišljajem usmrtio
jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.

Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog
zakona
Ko osnuje udruženje u cilju učinjenja krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi
sredstva za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje tri godine.

XVI - GLAVA ŠESNAESTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Ubistvo
(1) Ko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će se:
a) ko drugog usmrti na okrutan ili podmukao način;
b) ko drugog usmrti pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju;
c) ko drugog usmrti iz mržnje;
d) ko drugog usmrti iz koristoljublja, radi učinjenja ili prikrivanja kog drugog krivičnog djela,
iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;
e) ko usmrti sudiju ili tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti,
službenu ili vojnu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti ili dužnosti čuvanja javnog reda,
hapšenja učinitelja krivičnog djela ili čuvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda;
f) ko usmrti člana porodice ili blisku osobu;
g) ko usmrti dijete ili trudnu ženu.

(Teško ubistvo ženske osobe)
(1) Ko učini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od deset
godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Pri utvrđivanju krivičnog djela iz stava (1) ovog člana, uzet će se u obzir da je djelo učinjeno
prema bliskoj osobi, osobi koju je učinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se
nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je djelo učinjeno u okolnostima spolnog nasilja
ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje
upućuju da se radi o rodno zasnovanom nasilju.

Ubistvo namah
Ko drugoga usmrti namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost ili prepast njegovim
napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.

Prouzrokovanje smrti iz nehata
Ko prouzroči smrt drugog iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Čedomorstvo
Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit će se kaznom zatvora
od jedne do pet godina.

(Učestvovanje u samoubistvu)
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, pa ono bude učinjeno ili
pokušano, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini prema djetetu koje je navršilo 14 godina ili prema
osobi čija je sposobnost shvaćanja značenja svog djela ili upravljanja svojim postupcima bitno
smanjena, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini prema djetetu koje nije navršilo 14 godina ili prema
osobi koja nije mogla shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit će se
po članu 166. (Ubistvo) stav (1) ovog zakona.
(4) Ko okrutno ili nečovječno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve
podređenosti ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo ili pokušaj samoubistva te
osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(Protupravni prekid trudnoće)
(1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi s njezinim pristankom započne činiti
ili učini prekid trudnoće ili je potakne ili joj pomogne učiniti prekid trudnoće, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko trudnoj ženi bez njezina pristanka započne činiti ili učini prekid trudnoće, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana trudnoj ženi zdravlje teško narušeno ili je
prouzrokovana smrt trudne žene ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz stava (2) ovog člana trudnoj ženi zdravlje teško narušeno ili je
prouzrokovana smrt trudne žene ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od tri do 15 godina.

(Teška tjelesna ozljeda)
(1) Ko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje teško naruši, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je zbog toga doveden u
opasnost život ozljeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio
njegova tijela ili koji važan organ ili je prouzrokovana trajna nesp osobnost za rad ozljeđenog
ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja ili unakaženost, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do osam godina.
(3) Ako ozlijeđeni umre zbog ozljede iz st. (1) i (2) ovog člana, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od dvije do 12 godina.
(4) Ako je krivično djelo iz st. (1) do (3) ovog člana učinjeno prema djetetu ili trudnoj ženi ili
članu porodice ili bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne
smetnje ili iz mržnje, kaznit će se za krivično djelo iz sta va (1) ovog člana kaznom zatvora od
jedne do osam godina, za krivično djelo iz stava (2) ovog člana kaznom zatvora od dvije do
deset godina, a za krivično djelo iz stava (3) ovog člana kaznom zatvora od tri do 15 godina.
(5) Ko krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do
tri godine.
(6) Ko krivično djelo iz st. (1) do (3) ovog člana učini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku
razdraženost ili prepast napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od ozlijeđenog, kaznit
će se za krivično djelo iz st. (1) i (2) kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine, a za krivično
djelo iz stava (3) kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Lahka tjelesna ozljeda
(1) Ko drugog lahko tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lahko naruši, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini prema članu porodice ili bliskoj osobi ili
prema djetetu ili trudnoj ženi ili osobi posebno ranjivoj zbog njezine teže tjelesne ili duševne
smetnje ili iz mržnje, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) (brisano)

(Sakaćenje ženskih spolnih organa)
(1) Ko ženskoj osobi potpuno ili djelimično odstrani, obreže ili na drugi način izvrši sakaćenje
vanjskih spolnih organa ili je na to prinudi, potiče ili joj pomogne u tome, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava (1) ovog člana učinjeno iz mržnje ili prema djetetu ili prema članu
porodice ili bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne
smetnje, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je uslijed krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana nastupila smrt ženske osobe, učinitelj
će se za krivično djelo iz stava (1) ovog člana kazniti kaznom zatvora od tri do 12 godina, a za
krivično djelo iz stava (2) kaznom zatvora od tri do 15 godina.

(Prinudna sterilizacija)
(1) Ko na drugoj osobi izvrši operaciju u svrhu ili sa posljedicom onemogućavanja prirodne
reprodukcije bez informiranog pristanka te osobe i razumijevanja postupka, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava (1) ovog člana izvršeno iz mržnje ili prema djetetu ili članu porodice
ili bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne smetnje, učinitelj
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je uslijed djela iz stava (1) ovog člana nastupila smrt osobe, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od tri do 15 godina.

Učestvovanje u tuči
Ko učestvuje u tuči u kojoj je neko usmrćen ili je drugom nanesena teška tjelesna ozljeda za
samo učestvovanje u tuči, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Nepružanje pomoći
(1) Ko ne pruži pomoć osobi koja se nalazi u direktnoj životnoj opasnosti iako je to mogao
učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
šest mjeseci.
(2) Ko ostavi drugog bez pomoći u životnoj opasnosti koju je sam prouzrokovao, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 2. ovog člana prouzrokovana smrt osobe izložene opasnosti
ili je teško tjelesno ozlijeđena ili joj je zdravlje teško narušeno, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Napuštanje nemoćne osobe
(1) Ko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inače dužan brinuti ostavi bez
pomoći u prilikama opasnim za život ili zdravlje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana smrt ostavljene osobe ili je
ona teško tjelesno ozlijeđena ili joj je zdravlje teško narušeno, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XVII - GLAVA SEDAMNAESTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA

Povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, narodnosnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeri, političkom
ili drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili
socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvr đena međunarodnim ugovorom,
ustavom, zakonom, drugim propisom ili općim aktom u Federaciji, ili ko na osnovu takve

razlike ili pripadnosti ili kojeg drugog položaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili
pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja suprotno propisima o
ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na teritoriji Bosne
i Hercegovine uskrati ili ograniči građaninu da pri ostvarivanju svo jih prava ili pri obraćanju
organima vlasti i institucijama u Federaciji, trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama
upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(4) Službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja uskrati ili ograniči pravo
građaninu na slobodno zapošljavanje na cijelom području Bosne i Hercegovine i pod jednakim
propisanim uvjetima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe
(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način spriječi izbjeglicu ili raseljenu
osobu da se vrati u svoj dom ili da koristi svoju imovinu koja joj je bila oduzeta tokom
neprijateljstava od 1991. godine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Protupravno lišenje slobode
(1) Ko drugog protupravno zatvori, drži zatvorena ili ga na drugi način liši slobode kretanja,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je učinjeno na okrutan
način ili je osobi koja je protupravno lišena slobode zbog toga teško narušeno zdravlje ili su
nastupile druge teške posljedice, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1. ovog člana osoba koja je protupravno lišena slobode
izgubila život, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(Uhođenje)
(1) Ko ponovljeno prati ili uhodi drugu osobu ili s njom direktno ili preko treće osobe ili putem
informaciono-komunikacijske tehnologije nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt
ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili
sigurnost njenog člana porodice ili njoj bliske osobe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava (1) ovog člana učinjeno u odnosu na člana porodice ili blisku osobu ili
prema djetetu ili prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne smetnje ili iz
mržnje, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Otmica
(1) Ko drugog protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme ili ograniči
slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da što učini, ne učini ili trpi, kaznit će
se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prema djetetu, ili ko radi ostvarivanja cilja
otmice iz stava 1. ovog člana prijeti da će taoca usmrtiti ili teško tjelesno ozlijediti, ili ako je
krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca
prije nego je ostvaren njegov zahtjev radi kog je učinio otmicu, može se osloboditi kazne.

Iznuđivanje iskaza
(1) Službena osoba koja u vršenju službe upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protupravan način s
ciljem iznuđivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjičenika, optuženika, svjedoka, vještaka
ili koga drugog, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana praćeno teškim nasiljem ili ako su zbog
iznuđenog iskaza nastupile naročito teške posljedice za osumnjičenika ili optuženika u
krivičnom postupku, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(Prinuda)
Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi, ako za
pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora do tri
godine.

(Psihičko nasilje)
(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo
i time naruši njegov psihički integritet, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stava (1) ovog člana učinjeno prema djetetu ili prema osobi posebno ranjivoj
zbog teže tjelesne ili duševne smetnje ili iz mržnje ili putem informaciono - komunikacijske
tehnologije, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Zlostavljanje u obavljanju službe
Službena osoba koja u obavljanju službe drugog zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne
patnje, zastrašuje ga ili vrijeđa, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Ugrožavanje sigurnosti
(1) Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe
ili na taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko ugrozi sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili organ tih
osoba ili taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do
pet godina.
(3) (brisano)

Narušavanje nepovredivosti doma
(1) Ko neovlašćeno prodre u tuđi dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlašćenika
otamo ne udalji, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Službena osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u vršenju službe, kaznit će
se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Protuzakoniti pretres
Službena osoba koja u vršenju službe protuzakonito izvrši pretres stana, prostorija ili osoba,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke
(1) Ko bez odobrenja otvori tuđe pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili pošiljku
ili na drugi način povrijedi njihovu tajnost ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome

preda tuđe pismo, brzojav, zatvoreno pismo ili pošiljku, kaznit će se kaznom zatvora do šest
mjeseci.
(2) Ko neovlašćeno prodre u kompjutersku bazu osobnih podataka ili te podatke neovlašćeno
koristi ili ih učini dostupnim drugoj osobi, kaznit će se zatvorom do šest mjeseci.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu
korist ili da drugom nanese kakvu štetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Službena osoba koja učini krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana u obavljanju službe, kaznit
će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(5) Službena osoba koja učini krivično djelo iz stava 3. ovog člana u obavljanju službe, kaznit
će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašćeno otkrivanje profesionalne tajne
(1) Advokat, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili drugi
zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik starateljstva, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja
neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznala u vršenju svog zvanja, kaznit će se kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Nema krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ako neko tajnu otkrije u općem interesu ili
interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.

Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno snimanje
(1) Ko putem posebnih naprava bez odobrenja prisluškuje ili zvučno snimi razgovor ili izjavu
koja mu nije namijenjena ili omogući nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom
koja je neovlašćeno prisluškivana ili zvučno snimljena, ili ko neovlašćeno prisluškuje ili snimi
tuđe poruke u računalnom sustavu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Službena osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u vršenju službe, kaznit će
se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašćeno optičko snimanje
(1) Ko fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u
njezinim prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese trećem ili ko mu takav snimak
pokaže ili mu na koji drugi način omogući da se s njim direktno upozna, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Službena osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u vršenju službe, kaznit će
se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela iz st. (1) i (2)
ovog člana i predmeti koji su nastali učinjenjem tih krivičnih djela oduzet će se.
(4) (brisano)

(Zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja)
(1) Ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj
osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu
upotrebu i na taj način povrijedi privatnost te osobe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko upotrebom računalnog sistema ili na drugi
način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku
upotrijebi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci.
(3) Ko krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učini putem računalnog sistema ili mreže ili na
drugi način zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Snimke i posebne naprave kojima je učinjeno krivično djelo iz ovog člana će se oduzeti.

Sprečavanje ili ometanje javnog okupljanja
(1) Ko uskrati ili omete pravo građana na javno okupljanje, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Službena osoba koja krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini zloupotrebom svoga položaja
ili ovlašćenja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Sprečavanje štampanja i raspačavanja štampanog materijala
Ko protupravno spriječi štampanje, prodaju ili raspačavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih
štampanih materijala, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi
Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja
spriječi drugog da se koristi svojim pravom podnošenja žalbe, prigovora, molbe, predstavke ili
pritužbe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(Nedozvoljeno korištenje osobnih podataka)
(1) Ko grubo kršeći uvjete koji su propisani zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona
prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ako krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini službena ili odgovorna osoba u vršenju
službe ili javnih ovlašćenja kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Uskraćivanje biračkog prava
Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborima za institucije u Federaciji, drugog
protuzakonito ne uvede u birački popis ili ga izbriše s biračkog popisa ili mu na drugi način
uskrati biračko pravo, s ciljem da ga spriječi u ostvarivanju njegovog biračkog prava, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Povreda slobode odlučivanja birača
(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korišćenjem njegovog teškog
imovinskog stanja ili na drugi protupravan način utiče na birača u Federaciji da na izborima za
institucije u Federaciji ili prilikom glasanja o opozivu ili na refe rendumu glasa za ili protiv
pojedine liste, pojedinog kandidata, ili da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o
kome se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Član biračkog odbora ili druga osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u
vršenju povjerene joj dužnosti u vezi sa izborima, glasanjem ili referendumom, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prijevara pri glasanju
Ko na izborima za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama
u Federaciji ili na referendumu u Federaciji, glasa umjesto drugog pod njegovim imenom ili
ponovo glasa ili pokuša ponovo glasati iako je već glasao, kaznit će se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.

Povreda tajnosti glasanja
(1) Ko pri izboru za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u
institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji povrijedi tajnost glasanja, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način traži od građanina da kaže za
koga je glasao ili kako je glasao ili je li glasao za ili protiv opoziva, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Član biračkog odbora ili druga osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u
vršenju povjerene joj dužnosti u vezi sa izborom ili glasanjem, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.

Izborna prijevara
Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Federaciji dodavanjem, lišenjem ili
brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u
izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačne rezul tate izbora ili glasanja koji ne
odgovaraju obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uništenje izbornih isprava
Ko na izborima za institucije u Federaciji pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u
Federaciji ili na referendumu u Federaciji uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o
izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Davanje lažnih izjava tokom postupka imenovanja
(1) Ko sa ciljem obmanjivanja ili održavanja u obmani organa nadležnog za imenovanje u
Federaciji o tome da li ispunjava uslove za imenovanje na položaj premijera ili ministra Vlade
Federacije, odnosno za potvrdu na te položaje, tokom postupka imenovanja i potvrde na te
položaje koji se provodi na osnovu zakona, da lažnu izjavu, u pisanom ili usmenom obliku, o
podatku ili informaciji potrebnoj za utvrđivanje da li ispunjava uslove, a koju je obavezan po
zakonu ili drugom propisu pružiti, te time prikrije il i izmijeni činjenice značajne za odluku o
imenovanju ili potvrdi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako počinitelj dobrovoljno opozove svoju lažnu izjavu prije nego što je donesena konačna
odluka o potvrđivanju, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a
može biti i oslobođen od kazne.
XVIII - GLAVA OSAMNAESTA
KRIVIČNA DJELA TERORIZMA

Uzimanje talaca
(1) Ko drugoga zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu
kretanja, ili ga drži i prijeti da će ga ubiti, ozlijediti ili nadalje zadržavati kao taoca, s ciljem da
primora Federaciju da što učini ili ne učini, kao izričiti ili prešutni uvjet za oslobađanje taoca,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otete osobe, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj otetu osobu s umišljajem
usmrtio, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Terorizam
(1) Ko učini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa
vlasti u Federaciji da što učini ili ne učini, ili s ciljem ozbiljnog narušavanja ili uništavanja
osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura jedinica u Federaciji, kaznit će
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem
usmrtio, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih namjernih radnji
koja, s obzirom na svoju prirodu ili okolnost može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu
organizaciju:
a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njenu smrt;
b) napad na tjelesnu cjelovitost osobe;
c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi način lišenje ili ograničavanje
slobode kretanja drugoj osobi, s ciljem da se nju ili nekoga drugoga prisili da što učini, ne učini
ili trpi (otmica), ili uzimanje talaca;
d) nanošenje velike štete objektima Federacije ili javnim objektima, prometnom sustavu,
postrojenjima infrastrukture uključujući informatički sustav, nepomičnoj platformi koja se
nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju štetu je vjerovatno
da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete;
e) otmicu zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili prijevoza robe;
f) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prijevoz, snabdijevanje, korišćenje ili osposobljavanje
za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnih
materija, te istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnih materijala;
g) ispuštanje opasnih materijala ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s ciljem
ugrožavanja ljudskih života;
h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim
prirodnim resursom s ciljem ugrožavanja ljudskih života;
i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tač. od a) do h) ovog stava.

Finansiranje terorističkih aktivnosti
(1) Ko na bilo koji način, direktno ili indirektno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se
upotrijebe ili znajući da će se upotrijebiti u cjelini ili djelimično za učinjenje:
a) krivičnog djela iz člana 200. (Uzimanje talaca) i člana 201. (Terorizam) ovog zakona;
b) drugog krivičnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu ozljedu civilne osobe
ili osobe koja aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kad je svrha takvog
djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti
u Federaciji da što učini ili ne učini, bez obzira na to da li su terorističke aktivnosti izvršene i
da li su sredstva korištena za izvršavanje terorističkih aktivnosti, bit će kažnjen kaznom zatvora
od jedne do 10 godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen onaj ko na bilo koji način, neposredno ili
posredno, dâ ili prikupi ili na drugi način osigura sredstva:
a) s ciljem da se ona u potpunosti ili djelimično upotrijebe u bilo koju svrhu od terorističkih
organizacija ili pojedinačnih terorista ili
b) znajući da će, u potpunosti ili djelimično, biti upotrijebljena za izvršenje krivičnih djela iz
stava (1) ovog člana od strane terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista.
(3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivičnog djela iz stava
(1) ovog člana bit će oduzeta.
(4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog člana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se sastoje u
stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, bez obzira na
to kako su stečena te pravni dokumenti ili instrumenti u svak om obliku, uključujući i
elektronske ili digitalne koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad imovinom uključujući,
ali ne ograničavajući se na bankarske kredite, putničke čekove, bankarske čekove, novčane
naloge, udjele, vrijednosne papire, obveznice, mjenice i kreditna pisma.

XIX - GLAVA DEVETNAESTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA

(Silovanje)
(1) Ko s drugom osobom bez njezina pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu
spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni
odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši
sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
(2) Učinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi u pogledu postojanja pristanka iz stava (1) ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da će izravno napasti na njezin život ili tijelo ili
na život ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju,
na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s trećom osobom ili da nad samom sobom
izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini prema članu porodice ili bliskoj osobi ili
prema osobi posebno ranjivoj zbog bolesti, zavisnosti, trudnoće, invaliditeta, teže tjelesne ili
duševne smetnje ili prema djetetu starijem od 15 godina ili na o sobito okrutan ili osobito
ponižavajući način ili iz mržnje ili zajedno s jednim ili više učinitelja pri čemu je prema istoj
osobi izvršeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednačenih spolnih radnji ili uz upotrebu oružja
ili opasnog oruđa ili ako je sil ovana osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je ostala trudna, kaznit
će se kaznom zatvora od tri do 12 godina.
(5) Ko krivično djelo iz stava (3) ovog člana učini pod okolnostima iz stava (4) ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora od pet do 15 godina.
(6) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) i (3) ovog člana prouzrokovana smrt osobe, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(7) Pristanak iz stava (1) ovog člana postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni
odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku.
Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna
radnja izvršena uz upotrebu prijetnje, prijevare, zloupotrebe položaja prema osobi koja se prema
učinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanja stanja osobe zbog kojeg ona nije bila
sposobna izraziti svoje odbijanje ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

(Spolno uznemiravanje)
(1) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne
prirode koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah,
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(2) Ko spolno uznemirava drugu osobu, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ko djelo iz stava (2) ovog člana učini prema osobi koja se prema njemu nalazi u odnosu
podređenosti ili zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog uzrasta, bolesti, invaliditeta,
trudnoće, teže tjelesne ili duševne smetnje, članu porodice, bliskoj osobi ili iz mržnje ili putem
informaciono - komunikacijskih tehnologija, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
Čl. 204-207
(brisani)

(Bludne radnje)
(1) Ko u slučajevima iz člana 203. (Silovanje) ovog zakona, kada nije učinjen ni pokušaj tog
krivičnog djela, učini samo bludnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini prema djetetu starijem od 15 godina ili ako djelo iz
stava (1) ovog člana učini srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji
zaključno s četvrtim stepenom, očuh, maćeha, usvojitelj, sta ratelj, nastavnik, vaspitač, ljekar,
vjerski službenik ili druga osoba kojoj je dijete povjereno radi učenja, vaspitanja, čuvanja,
staranja ili njege, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne godine do pet godina.

(brisano)

Navođenje na prostituciju
(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, potiče ili namamljuje drugog na pružanje seksualnih
usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili
na bilo koji način učestvuje u organiziranju ili vođenju pružanj a seksualnih usluga, bit će
kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Bez uticaja je za učinjenje krivičnog djela iz ovog člana da li se osoba koja se navodi, potiče
ili namamljuje već ranije bavila prostitucijom.
(3)-(5) (brisano)

Trgovina ljudima
(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom,
prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili položaja bespomoćnosti ili davanjem
ili primanjem isplata ili drugih koristi kako bi privolio osobu koja ima kontrolu nad drugom

osobom vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi osobu u svrhu iskorištavanja te osobe, bit će
kažnjen kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi osobu koja nije navršila 18 godina života
u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja, prisilnim
radom ili uslugama, prisilnim prosjačenjem, ropstvom ili njemu s ličnim odnosom, služenjem,
odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskorištavanjem, bit će kažnjen
kaznom zatvora najmanje 10 godina.
(3) Iskorištavanje, u smislu ovog člana, podrazumijeva: prostituciju druge osobe ili druge oblike
seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, prisilno prosjačenje, ropstvo ili njemu sličan
odnos, služenje, odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskorištavanje.
(4) Ako je krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učinila službena osoba prilikom obavljanja
službene dužnosti, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje 10 godina.
(5) Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili ličnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima, mijenja,
oštećuje, uništava putnu ili ličnu ispravu druge osobe u svrhu omogućavanja trgovine ljudima,
bit će kažnjen kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(6) Ko koristi usluge žrtve trgovine ljudima bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(7) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovano teže narušenje
zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt osoba iz st. (1) i (2) ovog člana, učinitelj će biti kažnjen
kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(8) Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za učinjenje djela će se oduzeti.
(9) Na postojanje krivičnog djela trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je osoba koja je
žrtva trgovine ljudima pristala na iskorištavanje.
(10) Protiv žrtve trgovine ljudima koja je bila prisiljena od strane učinitelja krivičnog djela
učestvovati u izvršenju drugog krivičnog djela, neće se voditi krivični postupak ako je takvo
njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve trgovine ljudima.

Organizirana trgovina ljudima
(1) Ko organizira ili rukovodi grupom ljudi, organiziranom grupom ljudi, ili grupom ljudi za
organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša krivično cijelo iz člana
210a. (Trgovina ljudima) ovog zakona, bit će kažnjen kaznom zatvora na jmanje 10 godina ili
dugotrajnim zatvorom.
(2) Ko učini krivično djelo u okviru grupe iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen kaznom zatvora
najmanje 10 godina.
(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana koji tu grupu ili udruženje otkrije može se osloboditi
kazne.

XIXa. - GLAVA DEVETNAESTA
KRIVIČNA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORIŠTAVANJA DJETETA

(Spolni odnošaj s djetetom mlađim od 15 godina)
(1) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom mlađim od 15
godina ili ga navede da izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s trećom
osobom ili da nad samim sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit
će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako djelo iz stava (1) ovog člana učini srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena,
u pobočnoj liniji zaključno s četvrtim stepenom, očuh, maćeha, usvojitelj, staratelj, nastavnik,
vaspitač, ljekar, vjerski službenik ili druga osoba kojoj je dijete povjereno radi učenja,
vaspitanja, čuvanja, staranja ili njege, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do 12 godina.
(3) Ako je djelo iz stava (1) ovog člana učinjeno upotrebom sile ili prijetnje ili iskorištavanjem
duševne poremećenosti ili nemoćnog stanja djeteta ili na naročito svirep ili ponižavajući način
ili od strane više osoba ili je uslijed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje
zdravlja ili trudnoća osobe prema kojoj je djelo učinjeno, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
najmanje tri godine.
(4) Ako je djelo iz stava (2) ovog člana učinjeno upotrebom sile ili prijetnje ili iskorištavanjem
duševne poremećenosti ili nemoćnog stanja djeteta ili na naročito svirep ili ponižavajući način
ili od strane više osoba ili je uslijed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje
zdravlja ili trudnoća osobe prema kojoj je djelo učinjeno, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
najmanje pet godina.
(5) Ako je uslijed djela iz st. (1) do (4) ovog člana nastupila smrt djeteta, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora najmanje deset godina.
(6) Ko nad djetetom mlađim od 15 godina izvrši bludnu radnju ili ga navede da izvrši bludnu
radnju s drugom osobom ili da nad samim sobom izvrši bludnu radnju, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(7) Ko pod uvjetima iz st. (2) do (4) ovog člana nad djetetom mlađim od 15 godina izvrši bludnu
radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(8) Učinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi u odnosu na životnu dob djeteta iz stava (1) ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je bio u otklonjivoj zabludi u
odnosu na životnu dob djeteta iz stava (6) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do tri godine.
(9) Neće se kazniti učinitelj za djelo iz st. (1) i (6) ovog člana ako razlika u dobi između osoba
koje vrše spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju nije veća od tri godine.

(Spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina)
(1) Srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji zaključno s četvrtim
stepenom, očuh, maćeha, usvojitelj, staratelj, nastavnik, vaspitač, ljekar, vjerski službenik ili
druga osoba koja izvrši obljubu ili s njom izjednačenu spolnu radnju s djetetom koje je navršilo
15 godina koje mu je povjereno na čuvanje, učenje, vaspitanje, staranje ili njegu ili ga navede
da izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s trećom osobom ili da nad samim
sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i ko izvrši obljubu ili s njom izjednačenu spolnu
radnju s djetetom starijim od 15 godina, iskoristivši njegovu psihičku nezrelost ili lakomislenost
ili stanje nemoći ili ga navede da izvrši spolni odnošaj il i s njim izjednačenu spolnu radnju s
trećom osobom ili da nad samim sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju.
(3) Ko pod uvjetima iz st. (1) i (2) ovog člana izvrši bludnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.

(Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba)
(1) Punoljetna osoba koja osobi mlađoj od 15 godina, koristeći kompjutersku mrežu ili drugu
informaciono-komunikacionu tehnologiju, dogovori sastanak radi vršenja obljube ili s njom
izjednačene spolne radnje ili radi proizvodnje pornografskog materijala il i radi drugih oblika
spolnog iskorištavanja i koja preduzme radnje da do tog sastanka dođe, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlađoj od 15 godina radi učinjenja krivičnog
djela iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(Zadovoljenje pohote pred djetetom)
(1) Ko pred djetetom mlađim od 15 godina čini radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili
tuđe pohote ili ko navede dijete mlađe od 15 godina da pred njim ili s drugom osobom čini
takve radnje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko pod okolnostima iz st. (1) i (2) člana 210d. pred djetetom starijim od 15 godina čini
radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote ili ko navede dijete starije od 15
godina da pred njim ili pred drugom osobom čini takve radnje, kaznit će se kaznom zatvora od
tri mjeseca do tri godine.

(Navođenje djeteta na prostituciju)
(1) Ko radi zarade ili druge koristi dijete navodi, podstiče ili namamljuje na pružanje seksualnih
usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga ili

na bilo koji način učestvuje u organiziranju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, a znao je ili
je bio dužan i mogao znati da se radi o djetetu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam
godina.
(2) Ko koristi seksualne usluge djeteta koje je navršilo 15 godina uz davanje bilo kakve naknade
ili protuusluge, a znao je ili je bio dužan i mogao znati da se radi o djetetu, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko djelo iz stava (1) ovog člana izvrši prema više osoba, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(4) Ko osobu za koju je znao ili bio dužan i mogao znati da je dijete, radi zarade silom ili
prijetnjom, obmanom, prijevarom, zloupotrebom ovlašćenja ili teškog položaja ili odnosa
zavisnosti, prisili ili navede na pružanje seksualnih usluga ili ko koristi seksualne usluge tog
djeteta uz naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti, kaznit će se
kaznom zatvora od tri do 15 godina.
(5) Ko oglašava pružanje seksualnih usluga djeteta, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(6) Nije od značaja za postojanje djela da li se osoba koja se navodi, podstiče ili namamljuje
već ranije bavila prostitucijom.

(Iskorištavanje djeteta radi pornografije)
(1) Ko navodi dijete na učestvovanje u snimanju dječje pornografije ili ko organizira ili
omogući snimanje dječje pornografije, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Ko snimi, proizvede, nudi, čini dostupnim, distribuira, širi, uvozi, izvozi, pribavlja za sebe
ili za drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje dječju pornografiju ili joj svjesno pristupa
putem informaciono - komunikacionih tehnologija, kaznit ć e se kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(3) Ko upotrebom sile, prijetnjom, obmanom, prijevarom, zloupotrebom položaja ili teških
prilika djeteta ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na snimanje dječje pornografije,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Predmeti, uređaji, sredstva, računalni programi i podaci namijenjeni ili upotrijebljeni za
učinjenje krivičnog djela iz st. (1) do (3) ovog člana ili koji su nastali učinjenjem tih krivičnih
djela će se oduzeti.
(5) Dijete se neće kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornografskog materijala koji prikazuje
njega osobno ili njega i drugo dijete ako su oni sami taj materijal proizveli i posjeduju ga uz
pristanak svakog od njih i isključivo za njihovu osobnu upotrebu.
(6) Dječja pornografija u smislu ovog člana je materijal koji vizuelno ili na drugi način prikazuje
dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koja izgleda kao dijete u pravom ili

simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje spolne organe djece u seksualne
svrhe.
(7) Materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili naučni značaj ne smatraju se pornografijom
u smislu ovog člana.

(Iskorištavanje djeteta za pornografske predstave)
(1) Ko navodi dijete na učestvovanje u pornografskim predstavama, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko upotrebom sile, prijetnjom, obmanom, prijevarom, zloupotrebom položaja ili teških
prilika djeteta ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete da učestvuje u pornografskoj
predstavi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko zarađuje od pornografskih predstava u kojima učestvuje dijete ili na drugi način
iskorištava dijete za pornografske predstave, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do 12
godina.
(4) Kaznom zatvora iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko posjećuje pornografsku predstavu
ako je znao ili je morao i mogao znati da u njoj učestvuje dijete.
(5) Predmeti, uređaji, sredstva, računalni programi i podaci namijenjeni ili upotrebljeni za
učinjenje krivičnog djela iz st. (1) do (4) ovog člana ili koji su nastali učinjenjem tih krivičnih
djela će se oduzeti.
(6) Pornografska predstava u smislu ovog člana je prikazivanje uživo ili putem informaciono -
komunikacionih tehnologija pravog djeteta ili realno prikazanog nepostojećeg djeteta ili osobe
koja izgleda kao dijete u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili spolnih
organa pravog djeteta, realno prikazanog nepostojećeg djeteta ili osobe koja izgleda kao dijete
u seksualne svrhe.

(Upoznavanje djeteta s pornografijom)
(1) Ko djetetu mlađem od 15 godina proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem posredstvom
računalnog sistema, mreže ili medija za pohranu računalnih podataka ili drugih vidova
komunikacije ili na drugi način učini dostupnim spise, slike, audio -vizuelni materijal ili druge
predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Predmeti, uređaji, sredstva, računalni programi i podaci namijenjeni ili upotrebljeni za
učinjenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana ili koji su nastali učinjenjem krivičnog djela
će se oduzeti.
(3) Pornografijom u smislu ovog člana se smatra materijal koji vizuelno ili na drugi način
prikazuje osobu u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje
spolne organe ljudi u seksualne svrhe.
(4) Materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili naučni značaj ne smatraju se pornografijom
u smislu ovoga člana.
Čl. 211-213
(brisani)

XX - GLAVA DVADESETA

KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE I MLADEŽI

Dvobračnost
(1) Ko sklopi novi brak iako se u braku već nalazi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko sklopi brak s osobom za koju zna da se u
braku već nalazi.

Omogućavanje sklapanja nedozvoljenog braka
Ovlašćena osoba pred kojom se brak sklapa ili matičar koji obavljajući svoju službenu dužnost
omogući sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, ništavan ili se smatra nepostojećim,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(Prinudno sklapanje braka)
(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom prisili drugu osobu da zaključi brak, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko radi učinjenja djela iz stava (1) ovog člana drugu osobu potiče da ode u inostranstvo,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učinjeno prema djetetu, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

(Izvanbračna zajednica s djetetom koje nije navršilo 16 godina)
(1) Punoljetna osoba koja izvanbračno živi s djetetom koje nije navršilo 16 godina života, kaznit
će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko djetetu koje nije navršilo 16 godina života
omogući izvanbračni život s drugom osobom ili ga na to navede, a time ne čini neko drugo
krivično djelo za koje je propisana teža kazna.
(3) Ko krivično djelo iz stava (2) ovog člana učini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.

(Oduzimanje djeteta)
(1) Ko dijete protupravno oduzme roditelju, usvojitelju, staratelju ili ustanovi kojoj je povjereno
ili ko ga protupravno zadržava ili sprečava da bude s osobom koja ima to pravo ili ko onemogući
izvršenje izvršne odluke o staranju prema djetetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana dijete napustilo teritoriju Bosne i
Hercegovine, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(3) Učinitelj koji dobrovoljno preda dijete može se osloboditi kazne.

Promjena porodičnog stanja
Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi način promijeni porodično stanje djeteta, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta)
(1) Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje funkcije
zbrinjavanja ili odgoja djeteta, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja
zlostavi dijete, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi ili na pretjerani rad ili
na prosjačenje ili ga iz koristoljublja navodi na ponašanje koje je štetno za njegov razvoj.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana dijete teško tjelesno ozlijeđeno ili mu je
teško narušeno zdravlje ili se zbog krivičnog djela iz st. (1) ili (2) ovog člana dijete odalo
prosjačenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog pona šanja ili delikvenciji, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(Povreda privatnosti djeteta)
(1) Ko iznese ili prenese nešto iz osobnog ili porodičnog života djeteta ili suprotno propisima
objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta i time kod djeteta stvori stanje
uznemirenosti ili ga izloži poruzi vršnjaka ili drugih osoba ili na neki drugi način ugrozi
dobrobit djeteta, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana izvrši putem informaciono - komunikacione tehnologije,
na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ko djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učini kao službena osoba ili u obavljanju profesionalne
djelatnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Napuštanje djeteta
Ko napusti svoje nemoćno dijete s ciljem da ga se trajno riješi, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.

Povreda porodičnih obaveza
(1) Ko grubim kršenjem svojih zakonskih porodičnih obaveza ostavi u teškom položaju člana
porodice koji nije u stanju sam o sebi skrbiti, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana smrt člana i koji je ostavljen
u teškom položaju, ili je teško tjelesno ozlijeđen, ili mu je zdravlje teško narušeno, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Pri izricanju uvjetne osude sud može učinitelju odrediti obavezu urednog izvršavanja svoje
obaveze zbrinjavanja, odgoja i izdržavanja.

(Nasilje u porodici)
(1) Ko fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomskim nasiljem ugrožava mir, tjelesnu,
seksualnu, psihičku ili ekonomsku cjelovitost člana svoje porodice ili domaćinstva ili bliske
osobe, nezavisno od toga da li učinitelj dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom, kaznit će se
sa kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava (1) ovog člana upotrijebljeno oružje, opasno
oruđe ili drugo sredstvo prikladno teško ozlijediti tijelo ili narušiti zdravlje, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana, član porodice ili domaćinstva ili bliska
osoba teško tjelesno ozlijeđena ili joj je zdravlje teško narušeno ili ako je krivično djelo iz st.
(1) i (2) ovog člana učinjeno prema djetetu, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do
pet godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) do (3) ovog člana prouzrokovana smrt člana porodice ili
domaćinstva ili bliske osobe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do 15 godina.

(Rodoskvrnuće)
(1) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s krvnim srodnikom u pravoj
liniji ili s bratom ili sestrom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od tri mjeseca
do tri godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini s djetetom, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.

Izbjegavanje izdržavanja
(1) Ko izbjegava davanje izdržavanja za osobu koju je na osnovu izvršne sudske odluke ili
izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati, kaznit će se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Pri izricanju uvjetne osude sud može učinitelju odrediti obavezu urednog plaćanja
izdržavanja te podmirenja dospjelih obaveza.
(3) Ako je učinitelj krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ispunio svoju obavezu do okončanja
glavnog pretresa, može se osloboditi kazne.

Sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu djeteta
(1) Ko sprečava izvršenje odgojnih i drugih mjera suda i nadležnih organa za zaštitu djeteta,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba na radu u organima ili ustanovama za zaštitu, odgoj ili radno
osposobljavanje djeteta, koja u svomu radu očito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude teško
ugroženo zdravlje ili razvoj djeteta, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXI - GLAVA DVADESET PRVA

KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Prenošenje zarazne bolesti
(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravstvene službe
određuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili
sprečavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko ne postupi po propisima ili naredbama iz
stava 1. ovog člana u pogledu suzbijanja ili sprečavanja zaraznih bolesti kod životinja, pa zbog
toga dođe do opasnosti prenošenja zarazne bolesti na ljude.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije
Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama
donesenim na osnovu propisa nadležnog organa kojim se određuju mjere za suzbijanje ili
sprečavanje epidemije, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Prenošenje spolne bolesti
Ko znajući da je zaražen spolnom bolešću, spolnim odnošajem ili s njim izjednačenom spolnom
radnjom ili na drugi način drugog spolno zarazi, ako time nije učinjeno krivično djelo teške
tjelesne ozljede, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Zapošljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti
(1) Ko u bolnici, porodilištu, javnom domu, školi, privrednom društvu ili drugoj pravnoj osobi,
obrtu ili kod samostalnog privrednika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim
proizvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u sličnoj djelatnosti, pr otivno zdravstvenim
propisima, zaposli ili drži zaposlenom osobu koja boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga dođe
do opasnosti od širenja zarazne bolesti, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nesavjesno liječenje
(1) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajući svoju aktivnost primijeni očito
neprikladno sredstvo ili očito neprikladan način liječenja ili ne primijeni odgovarajuće
higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe, kaznit će se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se drugi zdravstveni djelatnik koji pri pružanju
medicinske pomoći ili njege postupi nesavjesno i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog
stanja neke osobe.
(3) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz
nehata, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se drugi zdravstveni djelatnik koji krivično djelo
iz stava 2. ovog člana učini iz nehata.

Samovoljno liječenje
(1) Ko drugog bez njegovog pristanka liječi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do šest mjeseci.
(2) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji preduzme hirurški ili drugi medicinski zahvat
na tijelu drugog, bez njegovog izričitog i valjano pisanog pristanka, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Nema krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana kad je zakonom propisano prisilno liječenje ili
je liječenje hirurški ili drugi medicinski zahvat preduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je
nesposobna za rasuđivanje, a nije dostupan član uže porodice ili zakonski zastupnik, a odgodom
liječenja ili zahvata bio bi ugrožen njezin život ili bi došlo do znatnog pogoršanja njenog
zdravlja.

Nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela
(1) Ko medicinski neopravdano uzme radi presađivanja dio ljudskog tijela s pristankom živog
davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko medicinski opravdano uzme, radi
presađivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog davaoca, ili ko medicinski opravdano
presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca.
(3) Ko medicinski neopravdano uzme, radi presađivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog
davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko, radi presađivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego što je smrt na propisani način
utvrđena, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(5) Ko, radi presađivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za života tome
izričito pisano protivila, ili ko uzme radi presađivanja dio tijela umrlog djeteta ili umrle ili
duševno bolesne osobe, bez izričitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(6) Ko, za nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge žive ili umrle osobe, radi
presađivanja, ili u tome posreduje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(7) Doktor medicine koji učini krivično djelo iz st. 1., 2. i 4. ovog člana, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina, a doktor medicine koji učini krivično djelo iz stava 3.
ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Nepružanje medicinske pomoći
Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne pruži neodgodivu
medicinsku pomoć osobi kojoj je takva pomoć potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao
biti svjestan da zbog toga može nastupiti teško narušavanje zdravlja ili smrt te osobe, kaznit će
se kaznom zatvora do tri godine.

Nadriliječništvo
Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno bavi liječenjem ili drugom
zdravstvenom djelatnošću, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine i novčanom kaznom.

Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica
(1) Ko proizvodi radi prodaje ili prodaje ili nudi na prodaju ili na drugi način stavlja u promet
živežne namirnice, jelo, piće ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do šest mjeseci.
(3) Škodljive namirnice i predmeti oduzet će se.

Nesavjesni pregled mesa za prehranu
(1) Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa
namijenjenog prehrani ljudi postupi nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke
ili mesa, pa time omogući stavljanje u promet mesa škodljivog z a zdravlje ljudi, kaznit će se
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski djelatnik koji krivično djelo iz stava 1. ovog člana
učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Zagađivanje vode za piće i živežnih namirnica
(1) Ko škodljivom ili kakvom drugom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piće ili
živežne namirnice, pa time prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri mjeseca.

(Služenje alkoholnih pića djetetu)
Ko u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pića posluži
djetetu žestoko alkoholno piće ili ga posluži drugim alkoholnim pićem u količinama koje mogu
izazvati pijanstvo djeteta, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
(1) Ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje,
drži ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u promet
materije ili pripravke propisom proglašene opojnim drogama, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ko organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko
postane članom takve organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko neovlašćeno izrađuje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili
supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet će se.

Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga
(1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili druga
osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način drugom
omogućuje uživanje opojne droge, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prema djetetu, ili prema više osoba, ili ako su
prouzrokovane naročito teške posljedice, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko neovlašteno posjeduje opojnu drogu, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Opojne droge oduzet će se.

Teška krivična djela protiv zdravlja ljudi
(1) Ako je krivičnim djelom iz člana 225. ( Prenošenje zarazne bolesti) st. 1. i 2.; člana 228.
(Zapošljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti) stav 1.; člana 229. (Nesavjesno liječenje) st.
1. i 2.; člana 233. (Nadriliječništvo); 234. (Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih
namirnica) stav 1.; člana 235. ( Nesavjesni pregled mesa za prehranu ) stav 1. i člana 236.
(Zagađivanje vode za piće i živežnih namirnica ) stava 1. ovog zakona prouzrokovana teška
tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teško narušeno, ili postojeća bolest znatno
pogoršana, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je krivičnim djelom navedenim u stavu 1. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više
osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz člana 225. stav 3.; člana 228. stav 2.; člana 229. stav 3.; člana
234. stav 2.; člana 235. stav 2. i člana 236. stav 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna
ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teško narušeno, ili post ojeća bolest znatno pogoršana,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina
(4) Ako je krivičnim djelom navedenim u stavu 3. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više
osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

XXII - GLAVA DVADESET DRUGA

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE, POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG
PROMETA

Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti
(1) Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlašćenja ograniči slobodno
kretanje ljudi, roba i kapitala na području Federacije, uskrati ili ograniči pravo privrednog
društva ili druge pravne ili fizičke osobe da se na teritoriji Federaci je bavi prometom robe i
usluga, ili ko stavi privredno društvo ili drugu pravnu ili fizičku osobu u neravnopravan položaj
prema drugim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje prometa robe i usluga ili ograniči
slobodnu razmjenu robe i usluga na podr učju Federacije, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog službenog položaja ili
ovlašćenja ograniči slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala između entiteta ili između entiteta i
Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniči pravo p rivrednog društva ili druge
pravne ili fizičke osobe da se na području drugog entiteta ili Distrikta Brčko Bosne i
Hercegovine bavi prometom robe i usluga; ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu ili fizičku
osobu u neravnopravan položaj prema drugim osobama u pogledu uvjeta rada ili uvjeta vršenja
prometa robe i usluga, ili ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga između entiteta i Distrikta
Brčko Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Nesavjesno privredno poslovanje
(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji očito
nesavjesno posluje pa time prouzrokuje znatnu imovinsku štetu toj pravnoj osobi, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana prisilna likvidacija ili stečaj
pravne osobe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prouzrokovanje stečaja
(1) Ko znajući za svoju prezaduženost ili nesposobnost za plaćanje, obustavljajući naplaćivanje
svojih tražbina s ciljem da smanji buduću stečajnu masu, prekomjerno troši, otuđuje imovinu u
bescijenje, preuzme nesrazmjernu obavezu, lahkomisleno koristi ili daje zajmove, sklopi posao
s osobom nesposobnom za plaćanje, propusti blagovremeno naplatiti svoje tražbine ili na drugi
način koji je u očitoj suprotnosti s urednim privređivanjem umanji svoju imovinu, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko kao odgovorna osoba u pravnoj osobi učini
krivično djelo iz stava 1. ovog člana.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

Lažni stečaj
(1) Ko u cilju izbjegavanja plaćanja svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje
imovine prouzrokuje stečaj tako što:
a) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod tržišne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili
uništi;
b) zaključi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojeće tražbine;
c) prikrije, uništi, preinači ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezan voditi, da se iz njih ne može utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili to
stanje sačinjavanjem lažnih isprava ili na drugi način prikaže takvim da se po toj osnovi može
otvoriti stečaj, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovane teške posljedice povjeritelju,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zloupotreba u stečajnom postupku
(1) Ko u stečajnom postupku prijavi lažnu tražbinu ili tražbinu u lažnom isplatnom redu da bi
time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se povjeritelj, član odbora povjeritelja ili stečajni
upravitelj koji za sebe ili drugog primi imovinsku korist ili obećanje imovinske koristi da bi se
donijela ili da se ne bi donijela određena odluka, ili da bi se na drugi način oštetio barem jedan
povjeritelj u stečajnom postupku.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će ko povjeritelju, članu odbora povjeritelja ili
stečajnom upravitelju dade ili obeća imovinsku korist radi učinjenja krivičnog djela iz stava 2.
ovog člana.

Oštećenje povjeritelja
(1) Ko znajući da je postao nesposoban za plaćanje isplatom duga ili na drugi način stavi kojeg
povjeritelja u povoljniji položaj i time ošteti najmanje jednog od svojih povjeritelja, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja znajući da je pravna osoba postala nesposobna za
plaćanje, u cilju izigravanja ili oštećivanja povjeritelja prizna neistinitu tražbinu, sastavi lažni
ugovor ili drugom prijevarnom radnjom ošteti povjeritelja pravne osobe, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana šteta koja prelazi 500.000
KM, ili postupak sanacije ili stečaja prema oštećeniku, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do deset godina.

Zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju
(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi
za tu pravnu osobu:
a) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili izvan nje;
b) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansama, procjenama ili inventurom ili
drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje
sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pra vne osobe pri donošenju
odluka o poslovima upravljanja;
c) uskrati plaćanje poreznih i drugih fiskalnih obaveza utvrđenih zakonom;
d) sredstva kojima rapolaže koristi protivno njihovoj namjeni;
e) na drugi način grubo povrijedi ovlasti raspolaganja, korištenja ili upravljanja imovinom
pravne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
200.000 KM, učinitelj će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Zloupotreba u postupku privatizacije
(1) Ko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu korist, drugom
nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogući
kupnju znatno ispod cijene pravne osobe u privatizaciji, dajući netač ne podatke ili skrivajući
podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili činjenicama od uticaja
na utvrđivanje stvarne cijene, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta koja prelazi 300.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta koja prelazi 800.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do dvanaest godina.
(4) Službena ili odgovorna osoba koja, znajući za radnje iz stava 1. ovog člana, iskorištavanjem
svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenjai ili
propuštanjem svoje službene dužnosti, učini ili propusti učiniti s lužbenu radnju u postupku
privatizacije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Izrada lažne bilanse
Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu u pravnoj
osobi izradi lažnu bilansu kojom se utvrđuje dobit ili gubitak te pravne osobe ili kojom se
utvrđuje udio svakog člana pravne osobe u dobiti ili gubitku, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.

Zloupotreba procjene
(1) Ovlašćeni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravne osobe zloupotrijebi svoju
ovlast, pa time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu štetu, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do osam godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.

Prijevara u privrednom poslovanju
(1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe s ciljem pribavljanja protupravne imovinske
koristi toj ili drugoj pravnoj osobi, upotrebom nenaplativih akceptnih naloga, čekova za koje
zna da nemaju pokriće ili na drugi način dovede nekoga u zabludu ili ga održava u zabludi i
time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do osam godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.

Sklapanje štetnog ugovora
(1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe u njezinoj privrednoj aktivnosti sklopi ugovor
za koji zna da je za tu pravnu osobu štetan, ili sklopi ugovor protivno ovlašćenju i time
prouzrokuje štetu pravnoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je učinitelj krivičnog djela iz stava 1. ovog člana za to primio protupravnu korist ili
obećanje koristi ili ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta koja
prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Stvaranje monopolističkog položaja na tržištu
Ko u pravnoj osobi sklopi sporazum kojim se druga pravna ili fizička osoba ograničava u
slobodnom prometu robe ili usluga na određenom području ili s određenim pravnim ili fizičkim
osobama, ili sklopi sporazum kojim se na drugi način stvara monopolistički položaj određenih
pravnih ili fizičkih osoba na tržištu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Odavanje i neovlašćeno pribavljanje poslovne tajne
(1) Ko neovlašćeno drugome saopći, preda ili na drugi način učini dostupnim poslovnu tajnu
ili ko poslovnu tajnu pribavlja s ciljem da je preda nepozvanoj osobi, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana s ciljem odnošenja poslovne tajne izvan
zemlje, ili ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana znatna šteta, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Odavanje i korišćenje burzovnih tajnih podataka
(1) Ko poslovne podatke burze koji nisu pristupačni svim sudionicima burze saopći nepozvanoj
osobi, ili ko dođe do takvih podataka, pa njihovim korištenjem na burzi ostvari protupravnu
imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

Krivotvorenje vrijednosnih papira
(1) Ko izradi lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinači
takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko pribavlja lažne vrijednosne
papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ko lažni vrijednosni papir koji je primio kao pravi, znajući ili saznavši da je lažno načinjen
ili preinačen, stavi u opticaj, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Lažni vrijednosni papiri oduzet će se.

Krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja
(1) Ko s ciljem da je upotrijebi kao pravu izradi lažnu kreditnu karticu ili drugu karticu
bezgotovinskog plaćanja, ili ko preinači takvu pravu karticu, ili ko takvu lažnu karticu
upotrijebi kao pravu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(5) Lažne kreditne kartice i kartice za bezgotovinsko plaćanje oduzet će se.

Krivotvorenje znakova za vrijednost
(1) Ko izradi lažne biljege, poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu
propisa, ili ko preinači koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao
prave ili da ih drugom dade na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao
prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog člana veće vrijednosti, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1. ovog člana poništavaju ili kojim drugim
načinom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima dade izgled kao da nisu
upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrij ebi ili proda kao da
vrijede, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Lažni znakovi za vrijednost oduzet će se.

Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega
(1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave izradi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove
za obilježavanje domaće ili strane robe kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga
roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinači, ili ko takve lažne znakove upotrijebi
kao prave, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko krivotvori mjere ili utege.
(3) Lažni znakovi, mjere i utezi oduzet će se.

Izrada, nabavka, posjed, prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje
(1) Ko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnog
novca, lažnih kreditinih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja ili lažnih vrijednosnih
papira, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnih
znakova za vrijednost izdatih na osnovu propisa ili lažnih znakova za obilježavanje robe, te
lažnih mjera i utega, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana oduzet će se.

Krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava
(1) Ko u poslovne ili trgovačke knjige, isprave ili spise koje je dužan voditi na osnovu zakona
ili drugog propisa unese neistinite podatke ili ne unese neki važan podatak, ili svojim potpisom
ili pečatom ovjeri poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili s pis s neistinitim sadržajem, ili

svojim potpisom ili pečatom omogući izradu poslovne ili trgovačke knjige, isprave ili spisa s
neistinitim sadržajem, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko neistinitu poslovnu ili trgovačku knjigu,
ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uništi, ošteti, prikrije ili na drugi način učini
neupotrebljivom poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili spis.

Povreda pronalazačkog prava
Ko u poslovanju neovlašteno upotrijebi tuđi prijavljeni ili propisima zaštićeni pronalazak,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Neovlašćeno korišćenje tuđeg modela i uzorka
(1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlašćeno upotrijebi tuđi prijavljeni ili modelom ili
uzorkom zaštićeni vanjski oblik, sliku ili crtež, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko neovlašćeno objavi predmet prijave tuđeg modela ili uzorka, kaznit će se novčanom
kaznom i kaznom zatvora do pet godina.

Neovlašćena upotreba tuđe tvrtke
Ko se u cilju obmane kupca ili korisnika usluga posluži tuđom tvrtkom, žigom, zaštitnim
znakom ili posebnom oznakom robe ili unese pojedina obilježja tuđe oznake u svoju tvrtku, žig,
zaštitni znak ili posebnu oznaku robe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Obmana kupaca
(1) Ko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci
koji ne odgovaraju sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoći proizvoda, ili stavi u promet proizvode
koji po svojoj težini ili kakvoći ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih
proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoći
proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine i novčanom
kaznom.
(2) Ko s ciljem obmane kupaca lažno objavi sniženje cijene proizvoda, rasprodaju robe po
sniženim cijenama ili na drugi način lažnom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene
proizvoda koje prodaje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nedozvoljena trgovina zlatnim novcem i zlatom
(1) Ko se protivno propisima bavi trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja
prelazi 10.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je učinitelj djela iz stava 1. ovog člana organizirao mrežu preprodavatelja ili
posrednika, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Zlatni novac ili zlato koje je bilo predmetom nedozvoljene trgovine oduzet će se.

Nedozvoljena trgovina
(1) Ko, nemajući ovlašćenja za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opće potrošnje u
vrijednosti koja prelazi 10.000 KM u cilju prodaje, ili ko se neovlašćeno u većem obimu bavi
trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i us luga, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je učinitelj djela iz stava 1. ovog člana organizirao mrežu preprodavatelja ili
posrednika, ili je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja
prelazi 30.000 KM, ili se radi o robi ili predmetima čiji je promet zabranj en ili ograničen
propisima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzet će se.

Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti
(1) Ko s ciljem da za sebe ili drugog pribavi kredit, ulagačka sredstva, subvencije ili kakvu
drugu pogodnost, davatelju kredita ili osobi nadležnoj za odobravanje pogodnosti dade
neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke znača jne za dobijanje
kredita ili druge pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz
stava 1. ovog člana u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
od jedne do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz
stava 1. ovog člana u vrijednosti koja prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
od dvije do deset godina.
(4) Ko dobijeni kredit, ulagačka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi u
drugu svrhu od one za koju su mu ta sredstva odobrena, kaznit će se novčanom kaznom i
kaznom zatvora do dvije godine.

Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću
(1) Ko se bez odobrenja ili protivno uvjetima pod kojima je odobrenje dano bavi bankarskom
djelatnošću, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
200.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Nedozvoljena proizvodnja
(1) Ko proizvede ili preradi robu čija je proizvodnja ili prerada zabranjena, ako takvim djelom
nije učinjeno drugo krivično djelo s propisanom težom kaznom, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Roba iz stava 1. ovog člana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradu oduzet će se.

Zloupotreba čeka i kartice
(1) Ko zloupotrebom čeka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaćanja na čiju upotrebu
ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obaveže na isplatu iznosa za koji zna da nema pokrića,
a koji je ugovorom o upotrebi čekova ili kartice izričito zabranjen , kaznit će se novčanom
kaznom i kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj se će kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

Pranje novca
(1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela
direktno ili indirektno primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom
poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikr ije ili pokuša prikriti
njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, a takav novac
ili imovinska korist su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela koje je propisano zakonom u
Federaciji, bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je učinitelj djela iz stava (1) ovog člana istovremeno i učinitelj ili saučesnik u krivičnom
djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, bit će kažnjen kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je novac ili imovinska korist iz stava (1) ovog člana velike vrijednosti, učinitelj će biti
kažnjen kaznom zatvora od jedne do 10 godina.
(4) Ako djela iz st. (1), (2) i (3) ovog člana izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih
djela, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od dvije do 12 godina.
(5) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana učinitelj postupio iz nehata u
odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, bit će kažnjen
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi ostvarene
krivičnim djelom iz st. od (1) do (4) ovog člana će se oduzeti.
XXIII - GLAVA DVADESET TREĆA
KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI POREZA

Porezna utaja
(1) Ko za sebe ili drugog izbjegne plaćanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u
Federaciji ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji, ne dajući zahtjevane
podatke ili dajući lažne podatke o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama
koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje
izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava
prelazi 50.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava
prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Lažna porezna isprava
(1) Ko izda lažnu ispravu čije se podnošenje zahtijeva po poreznom zakonodavstvu u Federaciji,
ili ko ne izda ispravu čije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u odnosu na veći broj isprava, ili ako je
ugrožena naplata većeg iznosa javnog prihoda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.

Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba

Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji naročito
odgovorna za porezne obaveze pravne osobe, a koja je odobrila izdvajanje sredstava pravne
osobe u druge svrhe, a ne za plaćanje porezne obaveze pravne osobe, pa je time prouzrokovana
nesposobnost pravne osobe za blagovremeno podmirenje porezne obaveze, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Podnošenje lažne porezne prijave
Ko dostavi poreznom tijelu lažnu prijavu ili drugi lažni podatak čije se podnošenje po poreznom
zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.

Sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje
(1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile sprečava ili nastoji spriječiti poreznog službenika u
obavljanju njegove službene dužnosti, ili ko ga na isti način prisili ili nastoji prisiliti da službenu
funkcija ne obavi, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj poreznog službenika
uvrijedi ili zlostavi, ili ga lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim
postupanjem poreznog službenika, može se osloboditi kazne.

Napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti
(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti poreznog službenika ili osobu koja poreznom
službeniku pomaže u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u Federaciji, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj poreznog službenika ili
osobu koja poreznom službeniku pomaže lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj poreznog službenika ili
osobu koja poreznom službeniku pomaže teško tjelesno ozlijedio, kaznit će se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(4) Učinitelj krivičnog djela iz st. od 1. do 3. ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem poreznog službenika ili osobe koja poreznom službeniku pomaže, može
se osloboditi kazne.
(5) Krivična djela iz st. od 1. do 3. ovog člana odnose se i na službene osobe u Federaciji koje
vrše poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa.

XXIV - GLAVA DVADESET ČETVRTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

Povreda ravnopravnosti u zapošljavanju
Ko uskrati ili ograniči pravo građanima na slobodno zapošljavanje na području Federacije pod
jednakim uvjetima koji vrijede u mjestu zapošljavanja, kaznit će se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.

Povreda prava iz radnog odnosa
Ko kršenjem propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog
odnosa, o plaći ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zaštiti žena,
mladeži i invalida ili o zabrani prekovremenog ili noćnog rada uskrat i ili ograniči zaposleniku
pravo koje mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti
Ko kršenjem propisa ili općeg akta o pravima građana za vrijeme privremene nezaposlenosti
drugom uskrati pravo koje mu po tom propisu ili općem aktu pripada, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Povreda prava iz socijalnog osiguranja
Ko kršenjem propisa ili općeg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ograniči nekoj osobi
pravo iz socijalnog osiguranja koje joj pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja
Ko lažnim prikazivanjem da je bolestan ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad
postigne da mu se iz socijalnog osiguranja prizna pravo koje mu inače po propisu ili općem
aktu ne bi pripalo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neizvršenje odluke o vraćanju na rad
Službena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji ne postupi po
pravomoćnoj odluci kojom je odlučeno o vraćanju radnika na rad, kaznit će se kaznom zatvora
od tri mjeseca do tri godine.

Nepoduzimanje mjera zaštite pri radu
(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji kršenjem zakona ili drugog
propisa ili općeg akta o mjerama zaštite pri radu ne provede propisane mjere zaštite pri radu,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Pri izricanju uvjetne osude sud može učinitelju odrediti obavezu da u određenom roku
postupi po propisima o mjerama zaštite pri radu.

XXV - GLAVA DVADESET PETA

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE

Krađa
(1) Ko tuđu pokretninu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protupravu imovinsku korist, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja
imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest
mjeseci.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji ukradenu stvar vrati oštećeniku prije
nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne.

Teška krađa
(1) Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se ko krađu (član 286. Krađa, stav
1.) učini:
a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem većih prepreka da dođe do tvari iz
zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora;
b) na naročito opasan ili naročito drzak način;
c) iskorišćavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom;
d) iskorišćavanjem bespomoćnosti ili drugog naročito teškog stanja druge osobe.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se učinitelj krivičnog djela krađe (član 286. stav
1.):
a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja
imovinske koristi takve vrijednosti;
b) ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili
prostorije koja služi za vjerske obrede;
c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naročitog naučnog, umjetničkog, povijesnog ili
tehničkog značenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za
javnost.
(3) Novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit će se ko učini krađu (član 286.
stav 2.) na način i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2., tač. 2. i 3. ovog člana.
(4) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit će se ko krađu (član 286. stav 1.) učini u
sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oružje ili opasno oruđe radi počinjenja djela.

Razbojnička krađa
(1) Ko je zatečen pri učinjenju krivičnog djela krađe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži,
upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će izravno napasti na njezin život ili tijelo,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana neka osoba s umišljajem teško tjelesno
ozlijeđena, ili je to krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje
ili opasno oruđe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana neka osoba s umišljajem
usmrćena, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.

Razbojništvo
(1) Ko upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na njezin život ili
organ oduzme tuđu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana neka osoba s umišljajem teško tjelesno
ozlijeđena, ili je to krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrebljeno oružje
ili opasno oruđe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana neka osoba s umišljajem
usmrćena, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.

Utaja
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist protupravno zadrži tuđu pokretninu
koja mu je povjerena, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Staratelj koji učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naučnog ili tehničkog značenja, ili
ako je utajena stvar velike vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je utajena stvar male vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(5) Kaznom iz stava 4. ovog člana kaznit će se ko tuđu pokretninu koju je našao ili do koje je
slučajno došao protupravno zadrži s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist.
(6) Učinitelj krivičnog djela iz st. 1., 4. i 5. ovog člana koji utajenu stvar vrati oštećeniku prije
nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne.

Oduzimanje tuđe pokretnine
(1) Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadrži tuđu pokretninu,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako se krivično djelo iz stava 1. ovog člana odnosi na prijevozno sredstvo pokušaj će se
kazniti.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz stava 1. ovog člana koji oduzetu stvar, koja nije prijevozno
sredstvo, vrati oštećeniku prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne.

Protupravno zauzimanje nekretnine od općeg značaja
(1) Ko protupravno zauzme nekretninu koja je građevinsko zemljište ili njegov dio, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako se krivično djelo iz stava 1. ovog člana odnosi na nekretninu koja je proglašena javnim
dobrom, spomenikom kulture, prirodnom rijetkošću ili drugim prirodnim bogatstvom ili je dio
zaštićene šume ili druge šume s posebnom namjenom, nacionalnog parka ili drugog posebno

zaštićenog teritorija prirode ili zemljišta posebne namjene, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Oštećenje tuđe stvari
(1) Ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko ošteti, izobliči, uništi ili učini neupotrebljivom tuđu stvar koja služi za vjerske svrhe,
kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zaštićeni objekt prirode, umjetnički
predmet, stvar od naučnog ili tehničkog značenja, stvar koja se n alazi u javnoj zbirci ili je
izložena za javnost ili stvar koja služi za javne potrebe ili koja uljepšava trgove, ulice ili
parkove, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se ko učini djelo iz stava 1. ovog člana iz mržnje.

Prijevara
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lažnim
prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da
na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako šteta prelazi 30.000 KM, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi
takve vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je šteta male vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi
takve vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini samo s ciljem da drugog ošteti, a bez cilja da
sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Iznuda
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom
prijetnjom prisili drugog da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana upotrijebljeno oružje ili opasno
oruđe, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivično djelo učinjeno u sastavu grupe
ljudi ili grupe za organizirani kriminal, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset
godina.

Ucjena
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će
protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga
prisili da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit će se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist, ili je
krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi ili grupe za organizirani kriminal, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zloupotreba povjerenja
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, zastupajući interese
neke osobe ili brinući se o njezinoj imovini ne ispuni svoju na zakonu zasnovanu dužnost ili
zloupotrijebi zakonom ili ugovorom data mu ovlašćenja, pa ošteti osob u čije interese zastupa
ili o čijoj se imovini brine, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Staratelj ili advokat koji učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz stava 1. ovog člana koji prouzrokovanu štetu naknadi oštećeniku
prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne.

Lihvarstvo
(1) Ko iskorišćujući nuždu, teške imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo,
lahkomislenost ili smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe, primi od nje ili s njom
ugovori za sebe ili drugog imovinsku korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on dao,
učinio ili se obavezao dati ili učiniti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovane teške posljedice oštećenom,
učinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje
nesrazmjerne imovinske koristi.

Prijevara povjeritelja
(1) Ko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuđi, uništi ili oduzme svoju stvar na kojoj
drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko uništi, prividno proda ili učini
neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njen sastavni dio ili prizna neistinitu
tražbinu, sklopi lažni ugovor ili nekom drugom prijevarnom radnjom prividno ili stv arno
pogorša svoje imovinsko stanje i time umanji mogućnost ili spriječi namirenje najmanje jednog
od svojih povjeritelja.

Prikrivanje
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobiveno
prodajom ili zamjenom kupi, primi u zalog ili na drugi način pribavi, prikrije ili proda, kaznit
će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini ne znajući da je stvar pribavljena krivičnim
djelom, iako je to po okolnostima slučaja mogao znati, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.

Paljevina
(1) Ko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom korištenju, ili
tuđu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta koja prelazi 100.000
KM ili je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno s ciljem prijevare osiguravajućeg
društva, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

Zloupotreba osiguranja
(1) Ko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu, uništi, ošteti ili sakrije stvar koja je
osigurana protiv uništenja, oštećenja, gubitka ili krađe i zatim prijavi štetu, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko s ciljem da od osiguravatelja naplati
osigurninu za slučaj tjelesnog oštećenja, tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, sebi prouzrokuje
takvo oštećenje, ozljedu ili narušenje zdravlja i zatim prijavi štetu.
(3) Učinitelj djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji odustane od odštetnog zahtjeva prije nego sazna
da je otkriven, može se osloboditi kazne.

XXVI - GLAVA DVADESET ŠESTA

KRIVIČNA DJELA PROTIV OKOLIŠA, POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA

Onečišćenje okoliša
(1) Ko kršenjem propisa onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, more,
morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugrozi čistoću, kakvoću zraka, tla, vode,
vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke
raznolikosti na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili
ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do
pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu
vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugrozi čistoću i
kakvoću zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog
genetskog sklada biološke raznolikosti i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili
životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno oštećenje šuma, bilja ili drugog raslinja u širem
području.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je
prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(5) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(6) Ako je krivičnim djelom iz stava 3. ovog člana neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je
prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(7) Ako je krivičnim djelom iz stava 3. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Ugrožavanje okoliša napravama
(1) Ko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih
postupaka kojima se oslobađaju štetne tvari koje mogu ugroziti kakvoću zraka, tla, vode,
vodotoka ili mora na širem području, te morskih ekosustava i u mjeri koja može pogoršati uvjete
života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem propisa propusti postaviti naprave za
prečišćavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji onečišćuje
okolinu, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

Ugrožavanje okoliša otpadom
(1) Ko protivno propisima odbacuje, odlaže, skuplja, skladišti, obrađuje i prevozi otpad ili
uopće njime postupa na način kojim se ugrožava kakvoća zraka, tla, vode, vodotoka, mora,
morskog dna ili morskog podzemlja na širem području i u mjeri koja može po goršati uvjete
života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko odbacuje, odlaže, skuplja, obrađuje i prevozi
otpad ili uopće s njim postupa na način kojim se ugrožava kakvoća zraka, tla, vode, vodotoka,
mora, morskog dna ili morskog podzemlja i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili
životinja ili prouzrokuje i uništenje ili znatno oštećenje šuma, bilja ili drugog raslinja na širem
području.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Ugrožavanje okoliša bukom
(1) Ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje
zdravlja više osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja
(1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili sprečavanje zaraze kod
životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće većeg broja životinja
ili širenje zarazne bolesti, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri mjeseca.

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći
(1) Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoćnik koji pri pružanju veterinarske pomoći propiše
ili primijeni očito neprikladno sredstvo ili očito nepravilan način liječenja ili uopće nesavjesno
postupa pri liječenju i time prouzrokuje uginuće većeg broja životinja, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do šest mjeseci.

Neovlašćeno obavljanje veterinarskih usluga
Ko nemajući propisanu stručnu spremu ili neovlašćeno obavlja poslove zaštite zdravlja
životinja ili druge veterinarske zahvate, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.

Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja
(1) Ko za vrijeme epidemije stočne bolesti koja može ugroziti stočarstvo ne postupi po naredbi
ili odluci nadležnog organa donesenoj na osnovu propisa kojom se određuju mjere za suzbijanje
ili sprečavanje bolesti, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i
štetočina koje mogu ugroziti biljni svijet ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog organa
donesenoj na osnovu propisa kojim se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje bolesti ili
štetočina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana znatna šteta, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ko krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.

Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod životinja
Ko prikriva postojanje zarazne bolesti kod životinja ili sumnju da takva bolest postoji, ili to ne
prijavi javnoj veterinarskoj službi ili organu nadležnom za poslove veterinarstva, pa zbog toga
nastupi širenje zarazne bolesti ili uginuće životinja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

Zagađivanje stočne hrane ili vode za napajanje stoke
(1) Ko škodljivom materijom zagadi stočnu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima,
bunarima, cisternama ili drugu vodu koja služi za napajanje stoke, živadi ili divljači i time
dovede u opasnost život ili zdravlje životinja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće većeg broja
životinja, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Uništenje zasada
Ko škodljivom materijom uništi bilje, voćke ili druge zasade i time prouzrokuje štetu velikih
razmjera, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Nesavjesno postupanje u prometu pesticida
Ko stavi pesticide ili druge otrove u promet bez dozvole, ili izda drugi pesticid ili otrov umjesto
propisanog kad zamjena nije dozvoljena, ili na drugi način nesavjesno postupa u prometu
pesticida ili drugih otrova i time izazove opasnost za život ili zdravl je ljudi ili životinja ili za
okoliš, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Pustošenje šuma
(1) Ko protivno propisima ili naredbama nadležnih tijela sječe ili krči šumu, ili ko podbjeljuje
stabla ili na drugi način pustoši šumu, a time nije učinjeno neko drugo krivično djelo za koje je
propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili u
drugim šumama posebne namjene, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Šumska krađa
(1) Ko radi krađe obori u šumi jedno ili više stabala, a količina je oborenog drveta veća od dva
kubna metra, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je
količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara, ili ako je krivično djelo iz stava 1. ovog
člana učinjeno u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj š umi posebne namjene, kaznit
će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Izazivanje šumskog požara
(1) Ko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove
više šumskih požara, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne
namjene ili u žitnom polju, kaznit će se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(4) Ko krivično djelo iz stava 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

Mučenje i ubijanje životinje
(1) Ko životinju teško zlostavlja ili izlaže nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, ili joj nanosi
nepotrebne boli, ili protupravno razara životinjska staništa u većoj mjeri ili na širem prostoru,
ili protivno propisima ubija životinje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest
mjeseci.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske
koristi, ili ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće većeg broja
životinja ili životinje čija je vrsta posebno zaštićena, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

Protuzakoniti lov
(1) Ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divljač u većem broju ili u većoj
vrijednosti, ili divljač čiji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlašćeno iznese izvan zemlje
vrhunski trofej veće vrijednosti ili vrhunske trofeje u većem bro ju, ili ko lovi zaštićenu
životinjsku vrstu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini sredstvima ili na način koji je zabranjen ili
kojim se divljač masovno uništava, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ulovljena divljač i sredstva upotrijebljena za lov oduzet će se.

Protuzakoniti ribolov
(1) Ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme u vrijeme kad je to
zabranjeno ili na teritoriji na kojoj je to zabranjeno, ili ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske
životinje ili organizme eksplozivom, električnom strujom, otro vom, sredstvima za
omamljivanje ili drugim načinom ili sredstvom koji su štetni za njihovo rasplođivanje ili koji
su propisima zabranjeni, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano uginuće ribe ili drugih
slatkovodnih ili morskih životinja ili organizama u širim razmjerima, učinitelj će se kazniti
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ulov i sredstva za lov oduzet će se.

Oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode
(1) Ko ošteti ili uništi spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema spomeniku kulture ili
zaštićenom objektu prirode naročite vrijednosti ili je prouzrokovana znatna šteta, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko bez dozvole nadležnog organa izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili
zaštićeni objekt prirode, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se učinitelj koji spomenik kulture ili zaštićeni objekt
po proteku roka određenog u dozvoli za iznošenje ne vrati.

Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture
(1) Ko bez dozvole nadležnog organa obavi na spomeniku kulture konzervatorske,
restauratorske ili istraživačke radove ili protivno zabrani ili bez dozvole nadležnog organa
obavlja arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa zbog toga spomenik bude uništen, teško
oštećen ili izgubi osobine spomenika, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u odnosu na spomenik kulture naročite
vrijednosti ili značenja ili je prouzrokovana znatna šteta, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.

GLAVA XXVII - GLAVA DVADESET SEDMA

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Izazivanje opće opasnosti
(1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim
zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja
ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za živ ot ljudi
ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne postavi
propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajućeg
zračenja, ili te naprave ne održava u ispravnom stanju ili ih u sluč aju potrebe ne stavi u rad ili
uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, pa time izazove
opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg opsega.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Uništenje ili oštećenje važnih privrednih objekata ili javnih naprava
(1) Ko rušenjem, paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti, važan industrijski, poljoprivredni
ili drugi privredni objekt, napravu ili postrojenje za vodu, toplinu, plin, električnu ili drugu
energiju, naprave sustava veza ili druge naprave javne upotrebe i time izazove njihov zastoj ili
otežani rad, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko protupravno ukloni ili isključi iz rada naprave ili postrojenja iz stava 1. ovog člana i time
izazove poremećaj u redovnom životu građana, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(3) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do pet
godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Oštećenje zaštitnih naprava na radu
(1) Ko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad uništi, ošteti ili
ukloni zaštitnu napravu i time izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg opsega,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Odgovorna osoba u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad,
koja ne postavi zaštitne naprave ili ih ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne
stavi u rad ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravi lima o zaštitnim mjerama i na
taj način izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora
od tri mjeseca do pet godina.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri
godine.
(4) Pri izricanju uvjetne osude za krivično djelo iz st. 2. i 3. ovog člana sud može učinitelju
odrediti obavezu da u određenom roku postavi zaštitne naprave.

Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova
(1) Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvođenju gradnje ili građevinskih
radova postupi protivno propisima ili općepriznatim tehničkim pravilima i time izazove
opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri
godine.

Nesavjesno čuvanje pasa i drugih opasnih životinja
(1) Ko pse ili druge opasne životinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge
odgovarajuće zaštite i bez izravnog čuvanja i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili
imovinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana neka osoba tjelesno ozlijeđena, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine
(1) Ako je krivičnim djelom iz člana 323. (Izazivanje opće opasnosti) st. od 1. do 3.; člana 324.
(Uništenje ili oštećenje važnih privrednih objekata ili javnih naprava ) st. 1. i 2.; člana 325.
(Oštećenje zaštitnih naprava na radu) st. 1. i 2. i člana 326. (Nepropisno i nepravilno izvođenje
građevinskih radova ) stav 1. ovog zakona neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je
prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz člana 323. st. od 1. do 3.; člana 324. st. 1. i 2.; člana 325. st. 1. i
2. i člana 326. stav 1. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz člana 323. stav 4.; člana 324. st. 3. i 4.; člana 325. stav 3. i člana
326. stav 2. ovog zakona neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je prouzrokovana imovinska
šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora do pet godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz člana 323. stav 4.; člana 324. st. 3. i 4.; člana 325. stav 3. i člana
326. stav 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

Nepropisni prijevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala
Ko protivno propisima o prijevozu eksplozivnog ili lahko zapaljivog materijala preda na
prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivni ili lahko zapaljivi materijal ili takav
materijal sam prevozi ili prenosi koristeći se javnim prometnim sredstvima, kaz nit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Oštećenje ustava

Ko ošteti izrađene ili prirodne ustave koji služe kao zaštita od prirodnih nepogoda, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neotklanjanje opasnosti
(1) Ko blagovremenom prijavom nadležnom tijelu ili na drugi način ne poduzme mjere radi
otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo
ljudi ili za imovinu većeg opsega, iako je to mogao učiniti bez opasno sti za sebe ili drugog,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugog u poduzimanju mjera radi otklanjanja
požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za
imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
XXVIII - GLAVA DVADESET OSMA
KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

Ugrožavanje javnog prometa
(1) Učesnik u prometu na putevima koji se ne pridržava prometnih propisa i time tako ugrozi
javni promet da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pa zbog toga kod
drugoga nastupi imovinska šteta preko 5.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Ko ugrožavanjem željezničkog, brodskog, tramvajskog, trolejbusnog ili prometa žičarom
dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većih razmjera, kaznit će se kaznom zatvora
do pet godina.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri
godine.

Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti
(1) Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava upravlja prijevoznim
sredstvom, iako je zbog toga očito nesposoban za sigurnu vožnju i time tako ugrozi javni promet
na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg op sega, kaznit će se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom
(1) Ko uništenjem, uklanjanjem ili težim oštećenjem prometne naprave, sredstva, znaka ili
naprave za signalizaciju koji služe sigurnosti prometa ili davanjem pogrešnih znakova ili
signala, postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi način tako ugrozi javni promet da
time dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

Nesavjestan nadzor nad javnim prometom
(1) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem prometnica i objekata
na njima, prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta
rada vozača, ili odgovorna osoba kojoj je povjereno rukovođenje vožnjo m, koja nesavjesnim
obavljanjem dužnosti izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega,
kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorna osoba koja izda nalog za vožnju ili
dozvoli vožnju, iako zna da vozač zbog umora, bolesti, uticaja alkohola ili iz drugih razloga
nije u stanju sigurno upravljati vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za
život ili tijelo ljudi ili za imovnu većeg opsega.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa
(1) Ako je krivičnim djelom iz člana 332. (Ugrožavanje javnog prometa) st. 1. i 2.; člana 333.
(Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti ) stav 1.; člana 334. ( Ugrožavanje javnog
prometa opasnom radnjom) stav 1. i člana 335. (Nesavjestan nadzor nad javnim prometom) st.
1. i 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih
razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz člana 332. st. 1. i 2.; člana 333. stav 1.; člana 334. stav 1. i člana
335. st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora najmanje godinu dana.
(3) Ako je krivičnim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana
335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta
velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana
335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

Neukazivanje pomoći osobi ozlijeđenoj u prometnoj nezgodi
(1) Vozač prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći osobu koja je ozlijeđena tim prijevoznim
sredstvom ili čiju je ozljedu prouzrokovao, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana teška tjelesna ozljeda ili smrt
ozlijeđene osobe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXIX - GLAVA DVADESET DEVETA

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA

Dogovor za učinjenje krivičnih djela
Ko s drugime dogovori učinjenje krivičnog djela propisanog zakonom u Federaciji za koje se
može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor učinjenja takvog pojedinog
krivičnog djela nije propisana posebna kazna, kaznit će se novčanom ka znom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

Pripremanje krivičnog djela
Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara
uvjete za izravno učinjenje, ali nije dio učinjenja krivičnog djela propisanog zakonom u
Federaciji za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za pripremanje
pojedinog krivičnog djela nije propisana posebna kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

Udruživanje radi činjenja krivičnih djela
(1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi način udružuje tri ili više osoba u cilju činjenja
krivičnih djela propisanih zakonom u Federaciji ako za takvo organiziranje ili udruživanje radi
činjenja pojedinog krivičnog djela nije propisana posebna kazna, k aznit će se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(2) Ko postane članom grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Član grupe ljudi koji otkrije grupu ili član udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je
u njihovom sastavu ili za njih učinio krivično djelo, može se osloboditi kazne.
(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi način spriječi učinjenje
krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine, a može se i osloboditi kazne.

Učestvovanje u grupi ljudi koja učini krivično djelo
(1) Ko učestvuje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teško
tjelesno ozlijedi, učini paljevinu, ošteti imovinu u većem opsegu ili učini druga teška nasilja ili
koja pokuša učiniti takva djela za samo učestvovanje u toj grupi ljudi, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Organizirani kriminal
(1) Ko učini krivično djelo propisano zakonom u Federaciji kao član grupe za organizirani
kriminal, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko kao član grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom u
Federaciji za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako za pojedino
krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupama za organizirani kriminal koja zajedničkim
djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino
krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina
ili dugotrajnim zatvorom.
(4) Ko postane članom grupe za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili
pokuša krivično djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino krivično djelo nije
propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.
(5) Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz st. (1) do (4) ovoga člana, koji tu grupu otkrije,
može se osloboditi kazne.

Izrada i nabavka oružja i sredstava namijenjenih učinjenju krivičnih djela
(1) Ko oružje, eksplozivne materije ili sredstva za njihovo pripravljanje ili otrove za koje zna
da su namijenjeni učinjenju krivičnog djela izradi, nabavi ili drugom omogući da do njih dođe,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko izradi ili drugom ustupi lažni ključ, otpirač ili kakvu drugu stvar ili sredstvo za provalu,
iako zna da je namijenjeno učinjenju krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora do jedne
godine.

Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela
(1) Ko zna da se priprema učinjenje krivičnog djela za koje se po zakonu u Federaciji može
izreći tri godine zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguće spriječiti njegovo
učinjenje to ne prijavi, a djelo bude pokušano ili učinjeno, kaznit će se kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u odnosu na krivično djelo za koje se po
zakonu u Federaciji može izreći kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(3) Za krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni drug,
osoba koja s njim živi u izvanbračnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni drug ili osoba s kojom žive u izvanbračnoj zajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.

Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja
(1) Ko zna za učinitelja krivičnog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, ili ko
samo zna da je takvo djelo učinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno
otkrivanje učinitelja ili krivičnog djela, kaznit će se novčan om kaznom ili kaznom zatvora do
tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi
krivično djelo za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, ako se za to krivično djelo može
izreći kazna zatvora pet godina zatvora ili teža kazna.
(3) Za krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni drug,
osoba koja s njim živi u izvanbračnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni drug ili osoba s kojom žive u izvanbračnoj zajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.
(4) Za krivična djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznit će se i doktor medicine, doktor stomatologije,
babica ili zdravstveni djelatnik, psiholog, javni bilježnik i djelatnik socijalne zaštite, ako je
krivično djelo učinjeno prema djetetu.

Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela
(1) Ko krije učinitelja krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili mu
prikrivanjem oruđa, tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osuđenog
ili poduzima što drugo s ciljem izbjegavanja izvršenja izrečene kazne, sigurnosne mjere ili
odgojne zavodske mjere, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko pruži pomoć iz stava 1. ovog člana učinitelju krivičnog djela za koje se može izreći
kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko pruži pomoć iz stava 1. ovog člana učinitelju krivičnog djela za koje se može izreći
kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Kazna izrečena za krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni
po visini od kazne na koju je osuđena osoba kojoj je učinitelj pružio pomoć.
(5) Za krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni
drug, osoba koja s njim živi u izvanbračnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik ili njihov bračni drug ili osoba s kojom žive u izvanbračnoj zajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.

Lažno prijavljivanje
(1) Ko prijavi koju određenu osobu da je učinila krivično djelo propisano zakonom u Federaciji,
znajući da ta osoba nije učinitelj, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko podmetanjem tragova krivičnog djela ili na
drugi način izazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela propisanog zakonom
u Federaciji protiv osobe za koju zna da nije učinitelj.
(3) Ko sam sebe prijavi da je učinio krivično djelo propisano zakonom u Federaciji, iako ga nije
učinio, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se ko prijavi da je učinjeno krivično djelo propisano
zakonom u Federaciji, iako zna da to djelo nije učinjeno.

Davanje lažnog iskaza
(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku u Federaciji da lažni iskaz, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se stranka koja pri izvođenju dokaza ispitivanjem
stranaka u parničnom ili upravnom postupku u Federaciji da lažni iskaz, a na tom je iskazu
zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku u Federaciji, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako su zbog krivičnog djela iz stava 3. ovog člana nastupile naročito teške posljedice za
okrivljenika, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ako učinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što je donesena konačna
odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseca, a može se i
osloboditi kazne.

Sprečavanje dokazivanja
(1) Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u
Federaciji, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prinude ili obećanjem dara ili kakve druge
koristi navede na lažan iskaz, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku u Federaciji sakrije, ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim tuđi predmet
ili ispravu koja služi dokazivanju, kaznit će se novčanom kazno m ili kaznom zatvora do tri
godine.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko s ciljem da spriječi ili znatno oteža
dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji ukloni,
uništi, pomakne ili premjesti kakav granični kamen, zemljomjerski znak ili uopće kakav znak
o vlasništvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili upotrebi vode, ili ko s istim ciljem takav znak
lažno postavi.

Povreda tajnosti postupka
Ko neovlašćeno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom ili upravnom postupku u
Federaciji, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadležne instititucije u Federaciji
proglašeno tajnom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neizvršenje sudske odluke
(1) Odgovorna osoba u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugim institucijama u Federaciji koja
ne postupi po pravomoćnoj odluci suda u Federaciji, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorna osoba koja odbije izvršiti odluku
Doma za ljudska prava za Federaciju ili odluku Ustavnog suda Federacije koju je dužna izvršiti.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana teža povreda prava drugog
ili značajna materijalna šteta, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Odavanje istovjetnosti zaštićenog svjedoka
Sudija suda u Federaciji ili druga službena osoba koja je učestvovala u ispitivanju zaštićenog
svjedoka u krivičnom postupku koji se vodi po zakonu Federacije, koja neovlašćenoj osobi
učini pristupačnim podatke o istovjetnosti zaštićenog svjedoka, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.

Povreda sudske odluke o zabrani vršenja zvanja, djelatnosti ili dužnosti
Ko drugome omogući obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dužnosti iako zna da mu je
pravomoćnom sudskom odlukom izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja zvanja, djelatnosti
ili dužnosti, ili zaštitna mjera zabrane vršenja određenih dužnosti, ili je takva zabrana pravna
posljedica osude, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(Kršenje zabrane utvrđene sigurnosnom mjerom)
Ko prekrši zabranu utvrđenu sigurnosnom mjerom izrečenom pravosnažnom sudskom
odlukom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda
(1) Osoba kojoj je na osnovu zakona oduzeta sloboda, koja se udruži s drugim osobama kojima
je na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobodi ili da te osobe zajednički
napadnu osobe čijem su nadzoru povjerene, ili da ih silom ili prijetn jom da će izravno
upotrijebiti silu prinude da učine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti, kaznit će
se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je
prouzrokovana imovinska šteta većih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

Bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda
Ko upotrebom sile ili prijetnjom da će izravno napasti na život ili tijelo druge osobe pobjegne
iz krivično-popravne ustanove ili zatvora, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet
godina.

Omogućavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda
(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način omogući bijeg osobi kojoj je na osnovu
zakona oduzeta sloboda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini kao član grupe ljudi, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

Povreda zakona od sudije
Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi
kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši
zakon, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

XXX - GLAVA TRIDESETA

KRIVIČNA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG PROMETA

Sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnje
(1) Ko silom ili prijetnjom da će izravno upotrijebiti silu spriječi službenu osobu u vršenju
službene radnje koju je poduzela u okviru svojih ovlasti ili je na isti način prisili na obavljanje
službene radnje, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana službena osoba uvrijeđena, zlostavljana ili
je lahko tjelesno ozlijeđena ili je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prijetnjom
upotrebe oružja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini prema sudiji ili tužiocu, ili službenoj osobi
pri obavljanju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili funkcija i čuvanja javnog
reda, uhićenja učinitelja krivičnog djela ili čuvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je učinitelj krivičnog djela iz st. od 1. do 3. ovog člana bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem službene osobe, može se osloboditi kazne.

Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti
(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti sudiju ili tužioca, ili službenu osobu ili osobu
koja joj pomaže u vršenju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili dužnosti čuvanja
javnog reda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana službena osoba ili osoba koja joj pomaže
lahko tjelesno ozlijeđena ili je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno uz prijetnju
upotrebom oružja, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana službena osoba ili osoba koja joj pomaže
teško tjelesno ozlijeđena, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je učinitelj krivičnog djela iz st. od 1. do 3. ovog člana bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem službene osobe ili osobe koja joj pomaže, može se osloboditi kazne.

Prinuda prema osobi koja vrši pravosudnu funkciju
(1) Ko sudiju ili tužioca silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini, ne učini ili trpi,
bit će kažnjen kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom,
otmicom ili u sastavu grupe za organizirani kriminal, bit će kažnjen kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.

(Prisila prema zdravstvenom radniku)
(1) Ko doktora medicine, doktora stomatologije ili drugog zdravstvenog radnika koji
zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu silom ili prijetnjom da će izravno upotrijebiti
silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti ili ga prisili na izvršenje postupka ili
intervencije koji nisu u skladu s pravilima medicinske struke ili etike, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana doveden u opasnost život ili tijelo doktora
medicine, doktora stomatologije ili drugog zdravstvenog radnika ili mu je nanesena tjelesna
ozljeda ili je upotrijebljeno oružje ili opasno oruđe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je učinitelj krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana bio izazvan protuzakonitim ili
grubim ponašanjem doktora medicine, doktora stomatologije ili drugog zdravstvenog radnika
može se osloboditi od kazne.

Učestvovanje u grupi ljudi koja spriječi službenu osobu u vršenju službene radnje
(1) Ko učestvuje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem spriječi ili pokuša spriječiti
službenu osobu u vršenju službene radnje ili je na taj način prisili na vršenje službene radnje,
za samo učestvovanje kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Organiziranje otpora
(1) Ko druge organizira ili poziva na pružanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama
nadležnih tijela, ili ukazuje otpor službenoj osobi u vršenju službene radnje, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano neprovođenje ili je znatno
otežano provođenje zakonite odluke ili mjere nadležnog tijela, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nasilničko ponašanje
(1) Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem drugog, nasiljem prema drugom, izazivanjem tuče
ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava građanski mir, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u sastavu grupe ljudi, ili ako je krivičnim
djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovano teško poniženje više osoba, ili je neka osoba lahko
tjelesno ozlijeđena, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašćeno posjedovanje ili ugrožavanje javnog reda putem radio ili televizijske stanice
(1) Ko protivno propisima o sustavu veza posjeduje radio ili televizijsku stanicu ili radio i
televizijsku stanicu koristi bez propisanog odobrenja, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko grubo kršeći standarde profesionalnog ponašanja medija i novinara, koristi huškački ili
govor mržnje ili govor koji očito poziva ili potiče na nasilje, narodnosne ili etničke sukobe i
time dovede do ugrožavanja javnog reda ili mira, kaznit će se nov čanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.

Neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem
Ko se neovlašćeno za nagradu bavi određenim zanimanjem za čije obavljanje je po zakonu ili
drugim propisima donijetim na osnovu zakona potrebna dozvola nadležnog organa, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neučestvovanje u otklanjanju opće opasnosti
Ko protivno naredbi nadležnog organa bez opravdanog razloga odbije učestvovati u otklanjanju
opasnosti od požara, poplave ili slične opasnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do šest mjeseci.

Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka
Ko skine ili povrijedi službeni pečat ili znak koji je ovlašćena službena osoba stavila radi
osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede pečata ili znaka otvori
osigurani predmet ili uđe u takvu prostoriju, kaznit će se kaznom zatvo ra od tri mjeseca do tri
godine.

Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenih spisa
Ko protupravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivim službeni
pečat, knjigu, spis ili ispravu institucije u Federaciji ili druge pravne osobe koja vrši javna
ovlašćenja ili se kod njih nalazi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Uništenje ili prikrivanje arhivske građe
Ko uništi, prikrije ili učini neupotrebljivom arhivsku građu ili je iznese izvan zemlje bez
prethodnog odobrenja nadležnog organa, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.

Lažno predstavljanje
(1) Ko se s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu
lažno predstavlja kao službena ili vojna osoba ili neovlašćeno nosi oznake službene ili vojne
osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko izvrši kakvu radnju koju je ovlašćena izvršiti
samo određena službena osoba.

Samovlašće
(1) Ko upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje
smatra da mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u sastavu grupe ljudi ili udruženja
organiziranog radi učinjenja tog krivičnog djela, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.

Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija
(1) Ko neovlašćeno izradi, prepravi, proda, nabavi ili razmijeni vatreno oružje, municiju ili
eksplozivne materije, ili ko neovlašćeno drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije
čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine,
(2) Ko učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u odnosu na veću količinu vatrenog oružja,
municije ili eksplozivnih materija, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko dobrovoljno preda sredstva iz stava 1. ovog člana nadležnom organu može se blaže
kazniti.

Zloupotreba znaka za pomoć i opasnost
Ko zloupotrijebi znak za pomoć ili znak za opasnost ili neosnovano poziva u pomoć s ciljem
da izazove izlazak službenika državnih organa ili vatrogasaca ili zaustavljanje prometa, kaznit
će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Krivotvorenje isprave
(1) Ko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu s ciljem da se takva isprava upotrijebi kao
prava, ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kaznit
će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini u pogledu javne isprave, oporuke, mjenice,
čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se po zakonu mora voditi, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Posebni slučajevi krivotvorenja isprave
Smatrat će se učinjenjem krivičnog djela krivotvorenja isprava i kaznit će se po članu 373.
(Krivotvorenje isprave) stav 1. ovog zakona:
a) ko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet koji je neka osoba potpisala neovlašćeno
popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose;
b) ko drugog obmane o sadržaju kakve isprave i taj je potpiše smatrajući da potpisuje kakvu
drugu ispravu ili kakav drugi sadržaj;
c) ko ispravu izda u ime druge osobe bez njezinog ovlašćenja ili u ime osobe koja ne postoji;
d) ko kao izdavatelj isprave uz svoj potpis navede da ima kakav položaj, poziv ili čin iako nema
takav položaj, poziv ili čin, a to ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave;
e) ko ispravu izradi neovlašćenom upotrebom pravog pečata ili znaka.

Ovjeravanje neistinitog sadržaja
(1) Ko dovođenjem u zabludu nadležnog organa učini da on u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi
ovjeri štogod neistinito što treba služiti kao dokaz u pravnom prometu, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko ispravu, zapisnik ili knjigu iz stava 1. ovog
člana upotrijebi znajući da su neistiniti.

Izdavanje i upotreba neistinite liječničke ili veterinarske svjedodžbe
(1) Doktor medicine, doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu liječničku ili
veterinarsku svjedodžbu znajući da je neistinita, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko upotrijebi neistinitu liječničku ili veterinarsku svjedodžbu znajući da je neistinita, kaznit
će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nadripisarstvo
Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne
pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ometanje vjerskih obreda
(1) Ko ometa ili spriječi vjerski obred, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom
upotrebe sile, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Povreda mira pokojnika
(1) Ko neovlašćeno prekopa, razruši, ošteti ili na drugi način grubo oskvrne grob ili drugo
mjesto ukopa ili spomen na umrle, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ko neovlašćeno iskopa, odnese, ošteti, uništi, sakrije ili premjesti organ, dio tijela ili pepeo
umrle osobe, ili ko oskvrne organ umrle osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.

XXXI - GLAVA TRIDESET PRVA

KRIVIČNA DJELA PODMIĆIVANJA I KRIVIČNA DJELA PROTIV SLUŽBENE I
DRUGE ODGOVORNE FUNKCIJE

Primanje dara i drugih oblika koristi
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji, uključujući i stranu službenu osobu ili arbitra ili
sudiju porotnika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugu osobu,
ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugu osobu, da u okviru svoje
funkcije učini što ne bi smjela učiniti ili da ne učini što bi morala učiniti ili ko posreduje pri
ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji, uključujući i stranu službenu osobu ili arbitra ili
sudiju porotnika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za drugu osobu, ili koja
primi obećanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugu osobu, da u okviru svoje funkcije učini
što bi morala učiniti ili da ne učini što ne bi smjela učiniti ili ko posreduje pri ovakvom
podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba u Federaciji,
uključujući i stranu službenu osobu ili arbitra ili sudiju porotnika, koja poslije činjenja ili
nečinjenja iz st. 1. i 2. ovog člana, a u vezi s tim zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za
sebe ili za drugu osobu.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se.

Davanje dara i drugih oblika koristi
(1) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, uključujući i stranu službenu osobu ili
arbitra ili sudiju porotnika, učini ili obeća dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svoje funkcije
učini što ne bi smjela učiniti ili da ne učini što bi morala uč initi, ili ko posreduje pri ovakvom
podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, uključujući i stranu službenu osobu ili
arbitra ili sudiju porotnika, učini ili obeća dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svoje funkcije
učini što bi morala učiniti ili da ne učini što ne bi smjela uč initi, ili ko posreduje pri ovakvom
podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana koji je dao mito na zahtjev službene ili
odgovorne osobe u Federaciji, uključujući i stranu službenu osobu ili arbitra ili sudiju porotnika,
i prijavio krivično djelo prije njegovog otkrivanja ili saz nanja da je otkriveno, može se
osloboditi kazne.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se, a u slučaju iz stava 3. ovog člana može se
vratiti osobi koja je dala mito.

Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem
(1) Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu drugu korist
ili obećanje nagrade ili kakve druge koristi za sebe ili drugog, da korištenjem svog stvarnog ili
pretpostavljenog službenog ili društvenog ili uticajnog položaja ili drugog statusa posreduje da
službena ili odgovorna osoba u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik
izvrši ili ne izvrši službenu iii drugu radnju bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest
mjeseci do pet godina.
(2) Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da
službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili
sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu ra dnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u
trajanju od jedne do osam godina.
(3) Ako je učinitelj za učinjenje krivičnog djela iz stava (2) ovog člana zahtijevao ili primio ili
prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, bit će kažnjen kaznom zatvora u
trajanju od jedne do 10 godina.
(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta.

Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem
(1) Ko posredno ili neposredno osobi koja ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi
status učini ili ponudi ili obeća nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da službena ili
odgovorna osoba u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne
izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Ko posredno ili neposredno, na zahtjev osobe koja ima službeni ili društveni ili uticajni
položaj ili drugi status, učini krivično djelo iz stava (1) ovog člana i prijavi krivično djelo prije
njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može biti oslobođen kazne.
(3) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta, a u slučaju iz stava 2. ovog člana
može se vratiti osobi koja je dala nagradu ili kakvu drugu korist.

Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava
(1) Ko posredno ili neposredno zatraži, zahtijeva ili uzme novac ili bilo koji finansijski
instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili
uslugu ili bilo kakvu vrstu poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, ili ponudu
ili obećanje takve koristi ili prednosti ili poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu

osobu, kako bi učinio nešto što inače ne bi smio učiniti ili propustio da učini nešto što bi inače
bio dužan učiniti u vršenju službene dužnosti ili predstojeće službene dužnosti, u
zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji s e u cijelosti ili
djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Federacije, ili ko posreduje u takvom
pasivnom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
(2) Ko posredno ili neposredno zatraži, zahtijeva ili uzme novac ili bilo koji finansijski
instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili
uslugu ili bilo koju vrstu poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, ili ponudu
ili obećanje takve koristi ili prednosti ili poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu
osobu, kako bi učinio nešto što bi inače i bio dužan učiniti ili propustio da učini nešto što inače
i ne bi smio učiniti u vršenju službene dužnosti ili predstojeće službene dužnost u
zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili
djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Federacije, ili ko posreduje u takvom
pasivnom podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(3) Ko posredno ili neposredno ponudi, obeća ili dade novac ili bilo koji finansijski instrument
ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo
kakvu vrstu poticaja, nekoj osobi, i za tu osobu ili za dr ugoga, uključujući i pravnu osobu, a
koja može iskoristiti službenu dužnost ili predstojeću službenu dužnost u zakonodavnom,
izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično
finansira iz javnih sredstava na nivou Federacije, da učini nešto što inače ne bi smjela učiniti ili
propusti da učini nešto što bi inače bila dužna učiniti, ili ko posreduje u takvom aktivnom
podmićivanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(4) Ko posredno ili neposredno ponudi, obeća ili dade novac ili bilo koji finansijski instrument
ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo
kakvu vrstu poticaja, nekoj osobi, i za tu osobu ili drugo ga, uključujući i pravnu osobu, a koja
može iskoristiti službenu dužnost ili predstojeću službenu dužnost u zakonodavnom, izvršnom,
pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz
javnih sredstava na nivou Federa cije, da učini nešto što bi inače i bila dužna učiniti ili da
propusti da učini nešto što inače i ne bi smjela učiniti, ili ko posreduje u takvom aktivnom
podmićivanju,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(5) Ko u vršenju službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili
bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou
Federacije, učini nešto što inače ne bi smio učiniti ili propusti da učini ne što što bi inače bio
dužan učiniti, kad ne bi bilo novca ili finansijskog instrumenta ili druge vrijednosti ili druge
materijalne ili nematerijalne koristi ili prednosti ili usluge ili bilo kakve vrste poticaja za sebe
ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, bez obzira kada je takav neprikladan poticaj
zaprimljen ili obećan,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
(6) Krivična djela iz ovog člana postoje bez obzira na to jesu li učinilac iz stava (1), (2) i (5)
ovog člana ili osoba koju je učinilac iz stava (3) i (4) ovog člana nastojao pobuditi, ispunjavali
uvjete da djeluju, iz razloga što nisu preuzeli dužnost il i nisu bili nadležni ili iz bilo kojeg
drugog razloga.
(7) Za krivična djela iz stava (1) do (5) izreći će se sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnosti
iz stava (1) do (5) ovog člana.
(8) Novac ili drugi finansijski instrument ili druga vrijednost ili korist ili drugi poticaj iz stava
(1) do (5) oduzet će se.
(9) Imovinska korist, prihod, dobit ili druga korist proistekla iz imovinske koristi stečene
izvršenjem krivičnih djela iz stava (1) do (5) i svaka druga korist proistekla iz vrijednosti ili
koristi ili prednosti ili usluge ili drugog poticaja iz stava (1) do (5) ovog člana, oduzet će se.
(10) U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osude za krivična djela iz stava (1) do (5)
ovog člana imaju za pravnu posljedicu osude:
a) prestanak službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo
kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Federacije,
i prestanak takvog zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom
ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou
Federacije, u trajanju od pet godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne; i
d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili
bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou
Federacije, u trajanju od pet godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.

Zloupotreba položaja ili ovlašćenja
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskorišćavanjem svog službenog položaja ili
ovlašćenja, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti,
pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava
drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena korist bit će oduzeta.

Pronevjera u službi
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac,
vrijednosne papire ili druge pokretnine koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u
institucijama u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine te pribavljena korist bit će oduzeti.

Prijevara u službi
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja s ciljem da sebi ili drugom pribavi
protupravnu imovinsku korist podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način dovede u zabludu
ovlašćenu osobu da učini nezakonitu isplatu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena imovinska korist bit će oduzeta.

Posluga u službi
Ko se neovlašćeno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretninama koje su mu
povjerene u službi ili uopće na radu u institucijama u Federaciji, ili te stvari drugom
neovlašćeno da na poslugu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nesavjestan rad u službi
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja povredom zakona, drugog propisa ili općeg
akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očito nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa zbog
toga pravo drugog bude teško povrijeđeno ili nastupi imovinska šteta k oja prelazi 1.000 KM,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana teško povrijeđeno pravo drugog ili nastupi
imovinska šteta koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do
deset godina.

Odavanje službene tajne
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja neovlašćeno drugome saopći, preda ili na
drugi način učini dostupnim podatke koji su službena tajna, ili koja pribavlja takve podatke s
ciljem da ih preda neovlašćenoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se i osoba koja s ciljem da neovlašćeno upotrijebi
takve podatke nezakonito iskoristi podatke koji se čuvaju kao službena tajna, ili osoba koja bez
odobrenja te podatke objavi.
(3) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naročito
povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili korišćenja podataka izvan Federacije, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana
iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Nema krivičnog djela iz stava 2. ovog člana ako ko objavi ili posreduje u objavljivanju
službene tajne institucije u Federaciji čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Federacije, s
ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti u organiziranju, djelovanju i rukovođenju službom, ako
objava nema štetne posljedice za Federaciju.
(6) Odredbe st. od 1. do 4. ovog člana primijenit će se i prema osobi koja je odala službenu
tajnu nakon što joj je služba ili odgovornost u Federaciji prestala.

Krivotvorenje službene isprave
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili
spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom ili službenim
pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja
svojim potpisom ili službenim pečatom omogući izradu takve isprave, knjige ili spisa s
neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se i službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja
neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili pri poslovanju kao
da su istiniti, ili koja službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri
ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivom.

Protuzakonita naplata i isplata

Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja od drugog naplati što drugi nije dužan, ili naplati
više nego je dužan, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati ili preda, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode
Službena osoba u Federaciji koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu slobode, a koja joj je
povjerena na čuvanje, ili joj pomogne u bijegu, ili joj omogući nedopuštenu vezu ili prijepisku
radi pripremanja bijega, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju
Službena osoba u Federaciji koja pri pretresanju stana, prostorija ili osoba ili pri izvršenju,
oduzme pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu
imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
XXXII - GLAVA TRIDESET DRUGA
KRIVIČNA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA

Oštećenje računalnih podataka i programa
(1) Ko ošteti, izmijeni, izbriše, uništi ili na drugi način učini neupotrebljivim ili nepristupačnim
tuđe računalne podatke ili računalne programe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ko unatoč zaštitnim mjerama neovlašćeno pristupi računalnim podacima ili programima ili
neovlašćeno presreće njihov prijenos, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se ko onemogući ili oteža rad ili korišćenje
računalnog sustava, računalnih podataka ili programa ili računalnu komunikaciju.
(4) Ako je krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana učinjeno u odnosu na računalni sustav,
podatak ili program organa vlasti, javne službe, javne ustanove ili privrednog društva od
posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta, kaznit će se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.
(5) Ko neovlašćeno izrađuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili čini drugom dostupne posebne
naprave, sredstva, računalne programe ili računalne podatke stvorene ili prilagođene radi
učinjenja krivičnog djela iz st. od 1. do 3. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(6) Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci stvoreni, korišćeni ili prilagođeni
radi učinjenja krivičnih djela, kojima je krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana učinjeno,
oduzet će se.

Računalno krivotvorenje
(1) Ko neovlašćeno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neupotrebljivim računalne podatke
ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da se upotrijebe kao pravi ili sam
upotrijebi takve podatke ili programe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u odnosu na računalne podatke ili
programe organa javne službe, javne ustanove ili privrednog društva od posebnog javnog
interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta, kaznit će se kaznom zatvora od t ri mjeseca do pet
godina.
(3) Ko neovlašćeno izrađuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili čini drugom pristupačnim posebne
naprave, sredstva, računalne programe ili računalne podatke stvorene ili prilagođene radi
učinjenja krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana, kaznit će se novča nom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(4) Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci stvoreni, korišćeni ili prilagođeni
radi učinjenja krivičnih djela kojima je učinjeno krivično djelo iz stava 1. ili 2. ovog člana,
oduzet će se.

Računalna prijevara
(1) Ko neovlašćeno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije računalni podatak ili program ili na drugi
način utiče na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi
protupravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini samo s ciljem da drugog ošteti, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka

Ko neovlašćenim pristupom u sustav ili mrežu elektronske obrade podataka izazove zastoj ili
poremeti rad tog sustava ili mreže, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.

Neovlašćeni pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka
(1) Ko se neovlašćeno uključi u sustav ili mrežu elektronske obrade podataka kršenjem mjera
zaštite, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko upotrijebi podatak dobijen na način iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora
do tri godine.
(3) Ako su krivičnim djelom iz stava 2. ovog člana prouzrokovane drugom teške posljedice,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Računalna sabotaža
Ko unese, izmijeni, izbriše ili prikrije računalni podatak ili program ili se na drugi način umiješa
u računalni sustav, ili uništi ili ošteti naprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da
onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade podataka značajnim organima vlasti,
javnim službama, javnim ustanovama, trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama od
posebnog javnog interesa, pa time prouzrokuje štetu u iznosu većem od 500.00 KM, kaznit će
se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Čl. 399-418
(brisano)
XXXIV - GLAVA TRIDESET ČETVRTA
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja bivšeg Zakona
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Krivični zakon Federacije Bosne i
Hercegovine ("Službene novine FBiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02).

Obaveza usklađivanja pravomoćno izrečenih krivičnopravnih sankcija
(1) Izvršenje krivičnopravnih sankcija pravomoćno izrečenih u skladu sa odredbama Krivičnog
zakona iz člana 419. ( Prestanak važenja bivšeg Zakona ) ovog zakona, čije izvršenje nije

započelo ili je u toku, ima se u nazivu krivičnog djela, odnosno sigurnosne mjere uskladiti sa
nazivima predviđenim u ovom zakonu.
(2) Usklađivanje pravomoćno izrečene odluke iz stava 1. ovog člana vrši sud koji je donio tu
odluku u prvom stepenu. Ovo usklađivanje se vrši po službenoj funkciji u roku od 30 dana dana
od dana početka primjene ovog zakona.

Stupanje na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. augusta 2003. godine.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 69/2004)

Ovaj zakon stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 42/2010)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o dopunama
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 42/2011)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o izmjeni
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 59/2014)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH."
Samostalni član Zakona o dopuni
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 76/2014)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 46/2016)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni član Zakona o dopuni
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 31/2023)

(Stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 58/2025)

(Prečišćeni tekst Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine)
Ovlašćuju se Zakonodavno - pravna komisija Predstavničkog doma i Zakonodavno - pravna
komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde Prečišćeni tekst
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama
Federacije BiH".