Kodeks etike advokata advokatske komore Republike Srpske

Ovaj kodeks sadrži norme profesionalnog ponašanja u vršenju
advokatskog poziva u svim prilikama, na način kako to zahtijevaju
dostojanstvo i ugled advokature.

Dužnost advokata je da se dosljedno bori za ustavnost i
zakonitost u cilju zaštite prava i pravnih interesa stranaka koje brani ili
zastupa, kao i da se ponaša u skladu sa opštim aktima AK RS i pravilima ovog
kodeksa.

Prilikom vršenja djelatnosti u inostranstvu advokat je dužan da
se ponaša u skladu sa kodeksom etike advokatske organizacije zemlje u kojoj

1 “Službeni glasnik Republike Srpske », broj: 68/05

vrši advokatsku djelatnost, ukoliko načela i principi tih kodeksa nisu u
suprotnosti sa osnovama ovog kodeksa i kodeksima MeĎunarodne unije
advokata i Evropske zajednice.

U svakom konkretnom slučaju advokat samostalno procjenjuje
da li je njegovo ponašanje u skladu sa ovim kodeksom, a u situaciji kada sam
ne može ocijeniti svoje ponašanje, prije preduzimanja odreĎene radnje
obratiće se za pomoć organima Komore.

Dužnost je svih advokata kao i organa Advokatske komore da
pomažu u tumačenju ovog kodeksa prilikom njegove primjene u praksi.

Svako ponašanje advokata suprotno obavezama utvrĎenim
Zakonom o advokaturi i opštim aktima Advokatske komore predstavlja
povredu ugleda advokature kao i discipline advokata.

II
MORALNI LIK ADVOKATA

U vršenju advokatske djelatnosti i ponašanjem u privatnom
životu, advokat je dužan da čuva ugled i bori se za unapreĎenje i afirmaciju
advokature kao samostalne profesije.

U obavljanju advokatske djelatnosti advokat je dužan postupati
humano, poštujući dostojansto svih sa kojima kontaktira. Pri tome je dužan
čuvati svoju čast, moralni lik, nezavisnost i stručnost, tako da svojim
ponašanjem podstiče i druge.

Vršeći advokats ku djelatnost advokat je dužan da poštuje
istinitost i zakonitost, samostalnost i nezavisnost advokature u skladu sa
Ustavom i zakonima.

Advokat je dužan da energično odbaci sve pokušaje uticaja na
njegovu nezavisnost i samostalnost u obavljanju djelat nosti. O tim
pokušajima obavezan je da izvijesti organe Komore.

Nespojivo je sa obavljanjem advokatske djelatnosti bavljenje bilo
kakvim komercijalnim poslovima, udruživanje advokatskih kancelarija sa
djelatnostima koje imaju takav efekat, odnosno djela tnostima koje ne vrše
pružanje pravne pomoći.

Dužnost je advokata da se stalno stručno usavršava, prati
stručnu literaturu, učestvuje u stručnim raspravama, savjetovanjima i
kongresima, u svim akcijama advokature kojima se postiže unapreĎivanje i
afirmacija ove službe, te da usavršava svoje opšte obrazovanje.

Advokat treba da svojim stručnim znanjem pomaže drugim
advokatima, a posebno je obavezan pomagati stručno usavršavanje
pripravnika u advokaturi.

Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranki z a koju zna da
nije u mogućnosti da plati uslugu, ili stranki koja mu bude dodjeljena po
rasporedu koji utvrĎuje nadležni organ Advokatske komore, odnosno drugoj
organizaciji prema odluci Advokatske komore, na trošak Advokatske komore.

Nije dostojno da bude advokat lice koje radi protiv interesa
advokature i koje ne poštuje pravila ovog kodeksa.

Obavljanje poslova koje prema propisima i odobrenju za rad
mogu obavljati samo advokati, advokat ne smije prenijeti na lica koja za to
nisu ovlaštena i osposobljena.

Ako je prije upisa u Imenik advokata obavljao neku drugu javnu
funkciju, advokat tu činjenicu ne smije isticati radi pridobijanja stranaka
prikazivanjem iste kao prednost u odnosu na druge advokate za lakše i
uspješnije obavljanje advokatske djelatnosti.

Advokat ne smije suprotno principima i pravilima ovog Kodeksa
nametati se strankam a za zastupnika ili branioca, niti na bilo koji način
angažovati i stimulisati lica za njegovo preporučivanje strankama.

III. ODNOS PREMA KLIJENTIMA

Odnosi izmeĎu advokata i klijenata moraju biti zasnovani na
povjerenju.

Advokat će u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti
postupati samo onda kada za to ima ovlašćenje stranke.

Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć svakom licu izuzev kada
mu je u skladu sa Zakonom o advokaturi, Statutom AK RS i drugim aktima
može uskrat iti. Advokat može uskratiti pružanje pravne pomoći i zbog
ubjeĎenja da takvu pravnu pomoć ne može sa uspjehom pružiti u
odgovarajućem postupku, ako su izgledi za uspjeh minimalni ili nikakvi, ako
su zahtjevi stranke nerealni, ako ona neopravdano odbija da izmiri svoje
materijalne obaveze prema ranijem advokatu, ako je advokat bolestan, ako je
preopterećen poslovima ili ako postoje neki drugi opravdani razlozi.

Odbranu okrivljenog, u pravilu, ne treba odbiti, osim u
slučajevima utvrĎenim Zakonom o advoka turi, Statutom AK RS, te drugim
opštim aktima.

Obaveza je advokata da navede razloge odbijanja pružanja
pravne pomoći.

Kad prihvati pružanje pravne pomoći, advokat je dužan
savjesnim i stručnim radom opravdati ukazano povjerenje od lica koje ga je
izabralo za svog pravnog zastupnika. Advokat mora uvijek da djeluje u
najboljem interesu klijenta, mora da stavi taj interes čak i ispred svog ličnog
interesa i interesa svojih kolega.

Advokat nikada ne smije klijentu prouzrokovati nepotrebne
troškove, pa je u obavezi, ako je to u interesu klijenta, nastojati spor riješiti
vansudskim putem.

Ukoliko je lice koje zastupa objesnog ponašanja, advokat je
dužan da ga upozori na štetne posljedice voĎenja postupka, pa ukoliko
objesni i dalje ostaje pri svom s tavu, advokat može samo iz tog razloga
otkazati punomoć.

Ukoliko utvrdi da klijent koga brani ili zastupa daje neistinite
podatke ili navode, neistinite činjenice u predmetu, advokat može otkazati
pružanje pravne pomoći. Takav otkaz punomoći advokat može učiniti iz svih
onih razloga zbog kojih može odbiti pružanje pravne pomoći, pri čemu je
obavezan najmanje trideset dana nakon otkaza punomoći preduzimati sve
radnje u cilju onemogućavanja nastupanja štetnih posljedica po lice kojem je
otkazao punomoć.

Advokat je dužan da se prema klijentu odnosi sa poštovanjem i
ljubaznošću.

Advokat je dužan da pravnu pomoć pruži tako što će posvetiti
svu svoju savjesnost, poštenje i odanost licu koje zastupa u skladu sa
pravilima ovog kodeksa.

Lica sa protivrječnim interesima advokat neće zastupati. Ukoliko
ta protivrječnost nastupi u toku postupka, advokat je obavezan otkazati
punomoć. Pri tome advokat ne može savjetovati, zastupati ili djelovati u
interesu dva ili više klijenata po pitanju istog predmeta ako u njemu postoji
sukob interesa.

Ukoliko postupa u dvostranim ili višestranim pravnim
poslovima kao punomoćnik svih lica, advokat je dužan da podjednako štiti
interese svih bez obzira na to ko plaća naknadu za rad.

Prilikom preuzimanja predmeta advokat je dužan uzeti iscrpnu
informaciju te upoznati lice sa procjenom o trajanju postupka, troškovima
postupka i nagradom za rad. Pri tome advokat preuzima zastupanje samo
onoliko predmeta koliko može stručno, savjesno i ažurno zastupati, a lica koja

ne može primiti upućuje drugom advokatu. Ako advokat pruža pravnu pomoć
većem broju stranaka u istom predmetu dužan je podjednako štititi interese
svih bez obzira na to ko je od njega zatražio pravnu pomoć i ko mu plaća
nagradu.

Ako više advokata pruža pravnu pomoć u istoj kancelariji,
protivnom stranom smatra se svaki procesni protivnik sa bilo kojom
strankom kancelarije. Za vrijeme zastupanja advokat ne može preuzeti
zastupanje trećih lica kao protivnika zastupanog u drugoj pravnoj stvari sve
do okončanja zastupanja.

Lično poznanstvo advokata sa protivnom stranom jeste
opravdan razlog za odbijanje zastupanja, a ukoliko i prihvati takvo
zastupanje, prije toga mora obavijestiti svoju stranku i informisati je o toj
činjenici.

IV. ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA

Prema procesnim protivnicima lica kojima pruža pravnu pomoć
advokat treba da se odnosi korektno i učtivo, ali i energično u cilju cjelovitog
pružanja pravne pomoći zastupanom. SvaĎe i vrijeĎanje procesnih protivnika
dužan je sprečavati.

Advokat će izbjegavati svaki kontakt sa procesnim protivnikom
bez znanja svoga klijenta ili advokata procesnog protivnika.

Odnos prema procesnom protivniku mora biti korektan. Ako
procesni protivnik vrijeĎa, prijeti ili slično, a nakon upozorenja ad vokata ili
organa pred kojim je došlo do ovakvog ponašanja procesnog protivnika doĎe
do izvinjenja, advokat ne treba preduzimati krivično ili neko drugo gonjenje
takvog lica.

U svakom slučaju, advokat ne smije procesnog protivnika
omalovažavati, potcjenjivati, te je dužan u svakom pogledu poštovati njegovo
ljudsko dostojanstvo.

V. ODNOS IZMEĐU ADVOKATA I ADVOKATA I ADVOKATSKIH

PRIPRAVNIKA

IzmeĎu advokata i advokatskih pripravnika potrebno je da
postoji profesionalna saradnja i odnos povjerenja.

MeĎusobni odnosi advokata i advokatskih pripravnika, kako u
obavljanju djelatnosti tako i u privatnom životu, treba da su korektni,
kolegijalni, drugarski, pri čemu ne smiju imati uticaja na samostalnost i
odlučnost u radu.

Neprihvatljivo je nelojalno pribavljanje klijenata, reklamiranje
protivno uslovima odreĎenim u Statutu Advokatske komore, davanje
negativnih izjava o drugim advokatima ili advokatskim pripravnicima, i
komuniciranje sa nadripisarima.

Advokat ne smije kontaktirati sa licem za koje zna da ga zastupa
ili u nekom slučaju predstavlja drugi advokat, bez pristanka tog advokata.

Advokat može da preuzme stranku od drugog advokata kad se
uvjeri da je ona predhodno otkazala punomoć tom advokatu i da je izmirila
obaveze prema njemu.

MeĎusobni odnosi advokata podrazumijevaju obavezu iznošenja
mišljenja i pružanja savjeta drugom advokatu na njegov zahtjev. Advokat je
dužan dati informaciju o razlozima otkazivanja punomoći klijentu ako to
zahtjeva advokat kojeg je klijent angažova o za pružanje pravne pomoći poslije
otkazivanja punomoći. Advokat je dužan da prihvati zamjenu advokata koji
mu se obrati, osim ako je spriječen vlastitim poslovima. Advokat koji je
zamolio dužan je zamoljenom advokatu blagovremeno dostaviti spise
predmeta i dati mu upute u vezi sa predmetom. U slučaju spriječenosti
zamoljeni advokat mora odmah obavijestiti advokata koji je zamolio, a ukoliko
zbog kratkog vremena postoji opasnost propuštanja procesne radnje ili
nastupanja štetnih posljedica, dužan je obezbi jediti advokata koji će preuzeti
zamjenu, te preduzeti sve potrebne radnje radi sprečavanja štetnih posljedica
odbijanja zamjene. U ovakvim slučajevima advokat je obavezan da primi
pošiljku advokata koji je zamolio, i takvu pošiljku ne smije vratiti ne otv orenu.
U slučaju zamolbenog postupanja u korist inostranog kolege advokata,
zamoljeni advokat mora biti svjestan činjenice povećane odgovornosti pri
obradi predmeta, zastupanja ili davanja pravnog savjeta. Ovi razlozi nalažu da
advokat takve slučajeve preu zme samo ukoliko ih može obraditi stručno i bez
odugovlačenja. Za troškove zamjenika jemči advokat koji je zamolio.

Nedopustivo je da advokat, ako to ne zahtijevaju interesi
klijenta, tereti suokrivljenog ili drugog učesnika u postupku.

MeĎusobne nesporazume advokati su dužni da razriješe sami ili
pred organima Komore. Nije u skladu sa moralnim principima ovog kodeksa
da takve nesporazume rješavaju u sudskim procesima ili pred drugim
organima izvan Komore.

Dužnost je svih advokata da prema mogućno stima na praksu
prime advokatske pripravnike, da im pruže stručnu pomoć. Pri tome su dužni
omogućiti advokatskom pripravniku potrebnu praksu, korištenje stručne
literature, te pružiti mu sveobuhvatnu pomoć u pripremama za polaganje
pravosudnog ispita. Takv u pomoć advokati su dužni pružiti i prilikom
otvaranja advokatske kancelarije. Poželjno je da svaki advokat u novootvorenu
advokatsku kancelariju uputi makar po jednog klijenta.

Posebna je dužnost advokata da se brinu o osposobljavanju
advokatskih pripravnika za rad u advokaturi kao i o formiranju moralnog lika
advokatskog pripravnika, o čemu je dužan starati se i sam pripravnik.

Advokat je dužan da plaća nagradu i naknadu za rad
advokatskog pripravnika.

Advokatski pripravnik dužan je pridržavati se uputa advokata
kod koga obavlja praksu kao i osnova ovoga kodeksa. TakoĎe je obavezan da
radi u organima Advokatske komore u cilju unapreĎivanja advokature.

Svi principi ovog kodeksa koji se odnose na advokate, u svakom
slučaju i na svakom mjestu primjenljivi su i na advokatske pripravnike.

VI. ADVOKATSKA TAJNA

Čuvanje advokatske tajne je osnovno načelo advokature.
Advokatsku tajnu advokat čuva, sve dok ga lice koje mu je povjerilo tajnu ne
oslobodi od njenog čuvanja. Advokatsku tajnu čini sve ono što advokat sazna u
vršenju pravne pomoći, a to mu je povjereno kao advokatu klijenta. Isti
tretman imaju i svi depoziti koji su povjereni advokatskoj kancelariji.

Povjerljive informacije date advokatu u zastupanju pravnog lica
ne smiju se upotrebiti na štetu samog pravnog lica, ili zainteresovanog člana iz
sastava pravnog lica.

Iznošenje advokatske tajne dopušteno je samo kada to sam
klijent na nesumnjiv način odobri, ako je to nužno radi odbrane klijenta ili ako
je to potrebno radi opravdanja odluke advokata o uskraćivanju odbrane.

VII. ODNOS PREMA SUDOVIMA I DRUGIM ORGANIMA

Advokat mora pokazati dužno poštovanje prema sudu ili drugom
organu u toku postupka braneći interese klijenta časno, na način koji je
najbolji za kl ijenta, a u skladu sa zakonom. Pri tome je obavezan čuvati
samostalnost i nezavisnost profesije.

Pravila kojim se reguliše odnos advokata prema sudu odreĎuju i
odnos advokata prema sudijama i drugim licima koja rade u pravosuĎu.

Advokat se nikada n eće identifikovati sa licem kojem pruža
pravnu pomoć. Dužan je i svoju stranku upućivati na poštovanje pravosudnih i
drugih organa pred kojima se vodi postupak, u skladu sa pravilima ovog
kodeksa.

Dok zastupa stranku, eventualni privatni odnos advokata sa
sudijom ili drugom osobom u sudu ili državnom, odnosno drugom organu i
organizaciji, ne smije doći do izražaja radi postizanja odreĎene koristi u
postupku.

VIII. ODNOS PREMA ORGANIMA ADVOKATSKE KOMORE

Advokati su dužni da na svakom mjestu i u svako vrijeme čuvaju
ugled, samostalnost i nezavisnost Advokatske komore i njenih organa. Pravo i
dužnost advokata je da učestvuju u radu organa Advokatske komore, te da
pomažu njihov rad.

Posebna je čast biti biran i birati organe Advokatske komore.

Advokati su dužni da obaveze prema Advokatskoj komori
izvršavaju blagovremeno.

IX. ORGANIZACIJA POSLOVANJA

Prostorija u kojoj advokat obavlja djelatnost mora biti takva da
odgovara očuvanju ugleda advokature. U tu svrhu advokati treba da
organizuju ažurno voĎenje predmeta, urednu pohranu spis a, tačnu evidenciju
rokova tako da klijenta u svakom momentu mogu informisati o stanju
predmeta, a po potrebi u kratkom roku obavijestiti o tome i odgovarajući
organ Advokatske komore.

U pravilu, prijem stranaka obavlja se u kancelariji, koja po
mogućnosti treba da raspokaže čekaonicom. Nepoželjno je primati stranke po
sudskim hodnicima, restoranima i sličnim mjestima.

Advokat je dužan da ima odreĎeno sjedište svoje advokatske
kancelarije i ne smije imati filijalu kancelarije.

Firma advokatske kancelarije (ime i prezime advokata,
specijalnost i sl.) treba da bude istaknuta na zgradi u kojoj je smještena
advokatska kancelarija. Naziv kancelarije ne smije sadržati reklamno obilježje.
Naziv advokatske kancelarije ispisuje se ćiriličnim ili latiničnim pismom.

Advokatska kancelarija ima svoj pečat, koji ne smije sadržavati
reklamni karakter. Na svaki podnesak koji sačini advokat biće stavljen pečat.
Pored pečata advokat stavlja i svoj potpis (signum).

Nedostojno je bilo kakvo reklamiranje advokatske kancelarije u
bilo kom obliku van uslova odreĎenih u Statutu Advokatske komore.

X. NAGRADA I TROŠKOVI ZASTUPANJA

Nagradu i troškove zastupanja advokat će naplatiti prema Tarifi
o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, odnosno po ugovoru, a na
traženje stranke omogućiće joj uvid u Tarifu i podnijeti joj specifikaciju
obračuna troškova.

Ako stranka sama ponudi advokatu nagradu u iznosu većem od
nagrade predviĎene Tarifom, a advokat takvu nagradu nije tražio ,
smije
primati i takvu nagradu.

Advokat može unaprijed naplatiti predviĎene gotove troškove, a
posebno one koji su nužni. Ukoliko ove troškove stranka ne plati unaprijed,
advokat neće povrijediti pravila profesije ako odbije pružanje pravne pomoći
ili u toku postupka uskrati davanje zastupanja.

Advokat je dužan da informiše stranku o procjeni troškova
zastupanja i upozori je na mogućnost da troškovi odmjereni od suda na teret
protivnika mogu biti manji od njegovog troškovnika.

Ukoliko stranka ne plati nagradu ili naknadu, advokat će je
pismeno opomenuti i upozoriti da će u protivnom naplatu zatražiti sudskim
putem.

XI. ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanjem na snagu ovog kodeksa prestaje da važi Kodeks etike
advokata od 27.09.2003. godine.

Ovaj kodeks stupa na snagu danom usvajanja.

P r e d s j e d n i k

Jovan S.
Čizmović, advokat, s.r.

Broj: Sk.AKRS-02/05.
Teslić,
Mart 12. 2005. godine.